P. 1
Andrea Kern - Vrtlarski Trikovi Iz Starih Vremena

Andrea Kern - Vrtlarski Trikovi Iz Starih Vremena

|Views: 3,354|Likes:
Published by Tomislav Baretic

More info:

Published by: Tomislav Baretic on Jun 21, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/13/2014

pdf

text

original

YRTLARS 1<1TRI KOYI

iz starih vremena
Sjetva i sadnja • Gnojenje

i njega • Berba i skladisten]e

:5adlr'zaj
Sjetva i sad,njal
INicanje sjemenal ••. ' "'•• " .•• '••' .'. '••' ••• '••'. • • • • • •• • • • •• Biljna kupka koja potice rast 7 - Stirnulirejuci stajski gnoj 9Zagrijavanje - Prokletstvo prevelikaj

7
7 12

tla 10 - Milovanje

snaii 11 - Jamice na grediei - 12 Stop
" ••• ,,"

Hi blagoslov?
"' •••••••••••••••••••••

12 - Sitna je mjesavina
" ••• "'"' •••

taplini

kod salete 12 - Pohvala bobu 13

Seoba 1111rtlll v
Zelenila

15
10

Ne ide bez rodne grude sati! 18 - Naizmjenitna

15 - Ka~a od ilovate

daje snagu 15korlje-

lspod voea'ka 16 - Ne presaeJujte nikada poslije sadnja 19 - Poriluk: skracivanje

na 20 - Sadnja ukase 20 - Krastavci i cvjetata

21 - Krumpir

tz 23

vlastita vrta 21
Sadnj'a kao po II~oju••• ".'. '••' •••••••
Sijanje pcrnocu Ljetnil gosti Izlet u vrt 27 soljenke '••••••• ' •••••• '.... 23 - Preeizan rad s pletacim adstojanje! "'.•. " .••. 27 -

iglama 23 - Drvena sadilica 24 - Driite •••••• ' •••••••••••. '•...• Ukrasni afri~ki Ijlljan: bezgranitna

25
" ..•• "'• ,27'

sloboda

Cvije.:'e z,a 'ya~e' "" .. "." .• '..••• " ...• "'.•••.•• " " .. " " • • Ranija iii kasnija cvatnja 29 - NJegovanje zijevalica 30Pitomi vratic u vjencanid 31 - C::aroban sebo] 31

29'

Razno "..•.....
Macke u cvjetnam Granitniei

"'..• "" ..•....

".. "."'
bez zdravieice

,,"'......
35

32

loncu 311-l:ivice

i kosare ad kaline 33 -

34 - Nema tutnjave
5 Mjesecom

Vrtlarenje

••••••• '••'•••• ' •••• ' ••• '•••••• '. •

,34

Gnojidba i njega
Kompost: Kompostod krllg se zatvasa ." " .. " " gnojem? ". trave 38 li~ca 37 - Kompost gnoj 3 od pokosene

37
.37

Puzevi: unutra ili van? 38 - Kama sa stajskim

38,39

I sltna sroka stvara

BUjno, gill oj ivo, i otop'ine
se sarno razrjjedenol

.". , • , •• ' ." •• , , ••' ••• '. , , ••• ' • ,
je ... 40 - Upotrebljava

Tajna casnih sestara 40 - Potrebno

42 - U bacvu 5 njimal42

Zeleni drumsld ra·zboJnid .... "... "'... "... ".........
Micite sel 44 - Price 0 sedmolistu Uzbuna zboq pirike 48 46-

43

l lijevanj;e - molim na lispravan nae,in! .....•....•......
to csmo s"pijancima"? S2 - Voda za stabla 53 Kopanje i malciranje .....•..•...••..•• • . . •• • • • •• . "'ratka povljest motike 53 - Do grla u zernlji 55 Maltiranje za zdravlje 56 R zno .... .... .••..... ••••• •••.• •••• .•••...... ... Oobro privezano 57 - Ostanite uspravni 57

50
53

57 58

Vrtlarenje

5

Mjesecom .•........••......•........•.

cavanje i zastita
ve ovisi
0

61
..•... ... . ... .. . ..
61

susjedu .•• .•.••.••......

Magican savez iii losa caralija? 61 - Voce i povrce u dobru drustvu 62 - Prikladni susjsdi za bilje i cvliece 64

Borba od pocetka

•.•.........•..••............•.•

61

Oezinficiranje rana 67 - Prva pomoc perstnu 68 -Ispari! 67 Nikad neometani 68

Jedan gutljaj za zdravlje 68 Hiljni ekstrakti i cajevi 69 -Iz vrtlarova kotla 70 - Kompostna otopina 72 - Ekstrakt mahovine73 - MliJeko protiv gljivica 74 Male i vel ike muke 74 ......... .... ....... ..... . .. . 74 velldba rnrava 74 - Otopina od krumpira protiv us! 75Namamiti licinke zicnjaka 76 - Buhaci se boje vode 76Begonije protiv puzeva 76 - Vratile se price selice 78'dbranjen pristup! 79 - Selidba voluharica 80 Razno ..•••.•••...•..•................••.•••••••• 81 lastitni zastor od smreke 81 - Siamnati ogrtac kao zastlta od sunca 82 - Zastita cvjetova vocaka od mraza 83

rba i skladistenje
Dobro uskladisteno voce. . . • . . . . . • • • . . . • • • •• • •• • . . Pravilno uskladisteno povrce . • . . • •• . . •. • . . . . . . . • • • Povrce u trapu ....•..•••••..•....••..•...•..•.••. Uber;i,strucak (vijeta ....•........••••••....•...... Razno ....•.••••........................•...•••..
I'ravilno prostrijeti 91 - Cvatuca buducnost 91 rdrzavanje vrtnog alata 92

85
85 85 .89 90

91

Mjesec.ev l!calendar radcva u vrtu .••••.•............

92

ala

93

Sjetva i sadnja
Va~ece bllJke s uspjehorn krenuti u zivot akosjemenkama ugodite biljnom kupkom, a tek iznikle biljcice redovito pomilujete. Stari vrtlarski savjeti olakset ce yam i njlhovo premjestanje na grediee I nagraditi vas raskosnom evatnjom iii plodovima.

Nicanje sje:mena
Mnoge vrste .sjemena domadh biljaka sadrze tvari kaje ne omogucuju nlcanje. Majka prirod a to je tako uredila kako bi sprijecila mlade blljdce da u nezgodno doba ugledaju svjetlo dana, na primjer zimi. Tek kad su sjemenke upile devol]no vode, a tvari koje ometaju nlcanje isprale se iii razgradile. sjemenka se budi i dize prema svjetlu.

plse Johann Sigismund Emhol-

tz u svojoj knjizi a vrtlarenju
(1684), usve

vece

Itvrde sjemenZa brz pofetak
u biljnom caju.
j

ke trebo omek~ati kako bi ba/je izniknule te imale ljep~e cvjetove iii ukusnije plodove." l.ukovlcasto sjeme omeksavao le u otopini vade i kravljeg qnoja, qrasak, grah i rotkviee u lzvorskoj vodi,
zdrav, bujan rast sjemenke treba dobro .okupati"

artkoke

• Leplrnjace poput graska, graha cucavca,graha sa, turskoga stoga kriloboda pritkagraha, mahuna(vrsta graska,

u atopini

vade I secera iii meda. Starom i vee suhom siemenju "aka ima jOs imaio

iivota u

Tetragonolobus matitimus),

njemu, bit ce od velike pomoa" ako ga se narnocl u proeijedenu vodu od kvasa za ktseli kruh. Mikroorganizmi (bakteriSJemenkama buce,
krastavaca I slienl h

Biljna kupka koja

police rasl
Kako bi biljci oleksall taj tezak posao i istodobno potaknuli klijanje sjemena, vrtlari su primjenjivafi mnoge trikove."Prije nego

je mlijecne kiseline i kvasae) u kvasu za kiseli kruh potku klljanje taka da odvajaju bolesne dijelove kliea S ovojniee sjemenke, a istodobno je hrane i stite od gljivica u tlu . • Vee prije 2000 godina rimski su vrtlari kupali sjemenke krastavaca, bute, lubenice te

vrsta pornod ee kupka umllJ ku,

tto pocnefe

sa sjetvom:

.. Nij"ika da ~e vise sj m I'Iki poSiJE: a n [edno mjesto (sjetVa II skuplnl) Iz vrernena kad kvallteta bila naJbolja.

potJeee

astalih biljaka izporodice
jOs

ti-

sJemena nlJe bas

ka,v.a (Cucurbitaceae) iii mlijeku.

u sirutki

paprika,

peruanska

jagoda

(Physalis peruviana) te Ijetno cvijeee. Visesarna kupka u ekna straktu cvjetova valerijane pomoci ce vrstama osjetljivim

hladnocu
tikvica

poput 'krastava.ca i da i po nepovolJnu vre-

menu uspjelo krenu .
Gra~ak, qrah.teca, grahorice i estate leplrnJate vo'le osvjezojucu kupku u tal u od kamilice.

• U tlu vrebaju razlieite vrste glJivica, koje napadaJu jos ne-

zastlcene biljciee, presijecaju
im .stabljike iii razgraduju korijenje. Zastltu ad bolestt "erna noga:" iii belesti odlumiranja bilijke dobit ce od hrena. ii ces-

Kupka u mje~av,ni hurnofix god,! te svirn sjemenka ma cvljeca i povrca,

Ieee, boba (Vida (abo) iii vucike najbolje je narnakaf najmanje sat vremena prije sjetve u :e suhihcvjetova

Eaju od kamilice (2 cajne zlicina 1 saliclI,

njaka.
Usitnimo po mcqucnostl sto bolje 100 - 150 9 od svake vrste i prelijemo kasu mlakom prokuhanom vodom iii kisniusitnili com. Poslije 1 - 2 sara procijedimo. Ako smobiljke grublje, o.stavimo da cdstoje

tman 5 uvarkom odilPoljslke preslice. Ova biljka koja je na losern glasu kao korav bogata je silicijskom kiselinom. Silicij ko}i je u bilj.ci sadnlca ce uqradliti u svoje stanice i ojacati ih, !ito gljivicama. otezava posao ..

astaviti 10-12 sati da odstoji). • Valerijana potke rast korije1ja i"grije". Ovu biljnu kupku

/ole luk, porillu'k. rajcica,

'" Casne

sestre

Uva rak od poljske preslice lrna mnogo silicljske kiseline, Ako umoflmo gomolje krumpira u to, stitit ce ih od gljivi~nih bolesti,

do jednog dana. Kupka od cesnjaka godi ra!jeici, krastavcirna" cinij'arn'a, kokoticu

skog samostana

iz benedlktinu Fuldi vrtlare

vee stoljecirna na prirodan nacin i svoja iskustva prenose
5 generacije na generaciju.

i ne-

venu, Naprotiv, sjemenke lepirnjaca i kupusnjaca ne vole ovu kupku. Natapanje u vodi od hrena adgovara svlm povrtnim i cvjetnjm sjemenkama oslrn kupusnjaca i ostalih kr-

Neee posijati ni jednu sjemenku a da je prije toga nisu namodle u bil!jnom cajll, a najvise vjeruju jednoj srare] engleskoj recepturi, koja sadrii cvjetove valerijane, stolisnika, maslacka, koprive, kamilice i hrastove kore,

staska.
• Jednako take nase ce sjemenke osnaiiti prethodan tre-

=COPKILLER=

Njihova mjesavlna bilja paklrana je u vrecice i maze se kupiti pod imenom hurnofix.Istrafivanja su pokazala da stollsnik i kamilica sprjecavaju rast bakterija i gljivica. Ostali sastojci biljne rnjesavlne razvijaju korisne mikroorganizme, Cine Ijusku sjemena propusnorn, poricu rast korijenja te pornazu klijancima da postanu otporni.

U rasadniku samaSlona u Fuldi pasebno dobra raslu biljCice m/adag povr<'o i cviieco pod

oreptnu humofix posebno vole kao kupku: • kelj, hren • rotkva i rotkvica 15 minuta 30 min uta

briinim

okom sesrre Paule.

Mokro sjeme treba raslriti na kuhinjskoj krpi (papirnatoj iii pamucnoj) da se posusi i zasijati ga isti dan jeT je klijanje vee zapocelo,

kupku sjemena upotrebljavamo kravlji gnoj jer sarno on sadrzl dovoljno zama koji mikroorganikilja-

• cikorija, kopar, korornac, endivija, poriluk, blitva, paprika, persln, cikla, salata, luk vlasac, rajclca, luk 60 minuta • mrkva, celer 90 minuta

ce poboljsatl

nje i rast. Kako su krave jos i visoko specijalizirani biljozderi, u njihovim su zeluctrna i cri

Stirnulirajuci

stajski gnoj

jevima bakterije koje savrseno rastvaraju biljno tkivo sve do cijepanja celuloze. (ovjek te balastne tvari izbacuju nepro bavljenejer Ijudske crijevne bakterije ne mogu usitniti ce lulozu. Prije nije nedostajalo kravljega gnoja, a za razliku od danas, zivotinjama obliku antibiotika hranilo zlvotinjsklrn se n kada nisu davali lijekovi u niti ih s bra~norn

Vee u antkko doba bHo je uoblcajeno namakanje sjemena

u vodi od stajskoga gnoja
• 5jeme natopljeno u otopini kako bi nabubrllo. U medubilja ne samo sto brzo klija nego i raste bujno i zdravo. vremenu je ta metoda odbacena jer su neiskusni vrtlari satima kupali sjerne u nerazrijedenoj gnojnici, 5tOje unistl10 i sjeme i klijance. Ali aka se upotrijebi ce djelovati ispravno, povoljno na klijanje. Za

ako ce osteceno i lose sjeme
phvati na povrsinl, mod ce se poslije kupke lako odstraniti; natopljeno, zdravo sjeme Pdda na dno posude.

male kolitlne, napunimo oto-

Stare seljacke mudrosti
o vr,emenu
Od 21. prosmw
duljr. dani

Mnogo snljega

u sijecnju

nasi

pinom jednu casicu ad jogur-

bogatu ietvu cije/e gadine. Ako je na Svijecnicu (2. ve/jate)

su sve

svijeClo I bistro, bit zima. Ako

if'jOs duga

ta, statu kuhinjsku grabllicu III nesto slkno i lizlijemo u vecu
posudu; potom dodamo jos devet diljelova ktsrnce, Oslm ovog razrjedivanja (1: 10) bilo je uobicajeno napraviti otopinu do 1:20. Namakanje traje ad 3 do 24

Bozic za duzinu muhina
koroka, Nova god/na za pijet/ova skoka, No Svijecnlcu proljece. kamka, duimu je/enjeg

no SVljecnicu puse j snijeii, nanosi
(3. ozujka) kazuje

proljece nije do/eko.

duiinu

Oiujski snijeg bol usjevima.

Tn kral]« za

Sveta Kunigunda zagfJjava odozdo. Gregor (12. oiujka)

sara, sto je

sjeme

manje, prije cemo ga izvaditi liz otoplne. Preostala voda ad gnoja bit

za

cije/i sat.

Magla u sijetnju tini mokra

seljaku do mote sijat! u polju.

ce

dobra gnojivo

za

povrce iii cvljece.
U danasnje doba vrtlari tesko mogu nabavlti kravlji 9noj. Kako su u kompostu takoder mn091 mlkroorganizmi koji odqovaraju bilJkama, mogu se postlci sllcni rezultatl namakanjem sjemena u vodu od komposta (str, 72). Zagrlijavanjetlla (im se dani znatno pmdullje, podnierno
5 uzgojem na pro-

Kravlji gnoj psvorazredne kakvoce koji nam je potreban za kupku naseg sjernena moze se danas naci samo na bloirnanji-

ma. Svaki vrtlar Imao je svoj I dobro cuvan tajni recept za vodu od gnaja. Pravilo iz prakse glasl: staviti jednu lopatu svjezega kravljeg gnoja (najbolje od krava koje pasu vani)

Gno] slobodnlh krava koje pasu na otvorenom mnoqostruko upolrebljavati
U

se rnoze

u kantu, dodati vade do vrha I dobro promijesati. Kantu ostaviti na toplu mjestu (20 - 25 °C) - prlje je to bilo u stali, danas to rnoze biti staklenlk, topla supa iii podrum. Jednom u danu dobra prornljefamo I pazlmo da ne poprskarno odjecu kako blsmo I sebe I druge postedjeli neugodnlh mirisa. Posllje 3 - 6 dana vodu prodjedimo. Kako su nam za namakanje sjemena potrebne samo

vrtu,

zorsko] dasci. Zemlja za sjetvu koju imamo u vrtu, supi ill podrumu abicno je jako hladna. Klijanje cerno ubrzatl ako je napunimo u kantu iii drveni sanduk te je nekollko dana drzimo na kaminu, u podrumu toploj sobi. u kojem je central no grijanje iii u

SjemeJe

rukom svaki dan od dva do tri puta odlucno prelazili lznad dobro osvijetljenih biljaka. Isti cerno rezultat postld drvenom letvieom, malom dasckorn iii
Nd prozorsko] dascl bilJtiCf' eesto n..rnsju dovohno svjella bolesurna
I

podlo:!ne

SU

9ljilll~nim

preslozenlm novinama. Dobro .mtlcvane" biljke ne samo sto su kompaktnije nego i taj svakodnevan ritual potice njihovu

2elimo Ii unaprijed u kud uzgojiti dalije, kako bismo ih zastltili od puzeva zagrijat cerno zernlju prije nego sto stavimo qomolje u sandudce iii posu-

otpornost.

Jamice na gredici
U proljece kad se tlo posusl i kad vise ne ostaje blato na cipelama pocinje sjetva. Mnoge vrste sjemenja najprije razviju korijenje, a onda tek kotiledone (supke) i prave listove kako bi sebi osigurale opskrbu hranjivim tvarima. Ali dok podzernni dijelovi biljke preuzmu funkciju i pocnu iz tla usvajati vodu i hranjive tvarl, klijajuce sjeme ovisi 0 ravnomjernoj vlazi u svojoj neposrednoj blizini.

d.

Milovanje snaii
Da bi biljeice koje su na prozorsko] dasci iii u klijalistu narasl cvrste i kompaktne poII bno im je sto vise svjetla

(ali. dakako, ne smiju se prilti nil jaku suncu). Ako nemaju vletla, one ce se izduljiti na labirn stabljikama ina kraju I
c

511.

Za vrtlare iz azijskih zekaiu da se posebno

n1dlJel

njuzno ophode s biljkama pa
Illl€'

cudno da su japanski vrda pomognu svojim biljvjeiii sarno
USiln,avan, v hk'h qrumena zemlJe

11m pronasll posebno blag
IIrl~Jn
I

~ Jarke r dlrro drlkom motik .. S,emenke slJe,no poJed,nalno Posh, sjel\le dobro za",eno

irna: oni su - imitirajud r u prirodi -Iepezom

1l.1 sc mrkve cesto posuse
dok su jos u zemlji i prije nego to Je prvo zelenilo izniknulo. Staga je debar i provjeren nadn posijati povrce u male

Prokletstvo

iii b'lagoslov?
iii psov-

dva do tri dana Iii najkasnije za tjedan dana posljalJ
5U

Vrtlari u Rimskom Carstvu obicavali su pohvalama kama potaknuti biljke na rast.

sjeme s

pljeskom na gredicu; dan je morae biti suh I bez vjetra. Celer kojl raste vrlo sporo uzgajao se u kuci u posudama III drvenim sanduckirna,

[arke, U tu svrhu drskom motlk povladrno atprilike 5 em duboke brazde, u njih stavljama sjeme, pokrijemo ga s malo zernlje i dobro pritlsnemo da ne viri van. U tim udubinama vlaga se odrzava dulje nego na glatkoj povrsinl. Poslije nekoliko tjedana kisnlca ce naplavlti udubine u zemlji koje ce se take ispuniti. To je dobra jer ce se time ucvrstiti stabilnost mladih biljaka.

Tako je bilo pravilo da se bosiIjak sije uz psovke i pogrde jer su srnatrali da biljku treba provocirati kako bi bujno rasla. Pri sjetvi kima, naprotiv, trebalo je Izgovarati molitve. U krscansko doba obka] je da se pri sjetvi i sadnji malih biljaka izrekne blaqoslov.rastite zvijajte se" i ra-

Salata ne podnosi preveliku toplinu
Articoke glavocike te jos neke druge poput salate tesko

ce ill uopce nece proklijatl ako je suvise toplo. Na temperaturama od 20 O( I vise sjeme padne u neku vrstu toplinske ukocenosti. 5t09a je najbolje da sjeme poslpamo na vlazan komad kuhinjskog papira i stavirno ga na dva dana u hladnjak; poslije toga sijerno ga tlo
5 5

Bitna je mjesavina
• Prije je tu i tame bio obica] da se pornljesa sjeme mrkve Iii poriluka te da se posiju zajedno. Poriluk u prvim mjesecima

Redovitim enerqicnirn .maienjem· cosnte se kornpakran i zdrav rast blljaka.

raste vrlo polako i gotovo da ne zauzima prostor. Posto se ubere mrkva, poriluk prorijedimo tako da na svakih 15 em ostane po jedna biljka. • Sjemenke persma, mrkve, celera i ostalih biljaka iz porodice stitarkl jako su male tako da ih se cesto sije pregusto. Stoga su vrtlari mijesali vlazan pijesak sa sjemenjem 1ostavIjali 9a na toplom u blizlnl peci ill kamina. Toplina i vlaga pogodovali su klijanju. Poslije

papirom, tj. stavirno ga u paplrom i tanka prekrije-

mo zernljom. Sjeme se niposto ne smije posusitl pa treba redovito zalijevati. To ce rnu kao prvo dati potrebnu a.11a istodobno g vlagu, i rashladiti.

Isti cerno rezultat postki ako radi hladenja i sjene na gredici raslrtrno vlazno platno Iii pamuk (komad stare plahte ill stolnjaka).

Pohvala bobu
Bob (Vida iaba) dolazllz Europe, a grah cucavac (nlski grah), grah mahunar (visoki qrah, snaseotu: vulgaris) i rnnoqocvjetni grah (saren] grah, Pho-

seouss cocclneus) juznoamericke su vrste. Grah iz Novaga

'

svijeta sadi se tek oko 500 godina u nasirn geografskim sirinama: medutim Ijudi kojima I 'li vrtlarenje pokusavaju u uropi vjerojatno jos od kamenog doba ubratl sto vise, i 5to krupnijeg boba. Mljeveno zrn] boba kuhalo se kao j uha IIi kase, mladi bi se bob jeo kao povrce. Pry! seljaei sijali su bob
\.:1
Umjesro da bob sijemo u kucice boljeje potoiit! sjeme pojedinotno u razmak» od lOdo 15cmdrJOptimolnoisKoristimopro5tor.

zltom. a tek su

poslije abje

• Cesto biljke napadne gomila

kulture sijane svaka za sebe. to je medutim bilo tekjedno peboljsan]e. Generacije sljedelib

cmlh grahovih usiiju. Aka je
grah posijan kasna iii je vrljeme bilo toplo I suho, one mogu pociniti toliku stetu da uopce necerno imati uroda. Ali i biljke same rnoqu skrivin tu

Bob: Bubamare ne mogu bir) od pomOi!I pri rokvoj Invuziji usiju. Stoqa]« sana sJervo bolja jer

te sprijeciti

navalu ~tetoclnQ.

poljoprivrednika

i vrtlara

nnele su sve viSe lskustva, pa
vu radile ovo:

.' Radi ranijeg uroda bob se
\1.'(

stetu jer svojim kapljicama
nektara privlace mrave, a ani opet dovode usi iii njeguju one koje su vee na biljci jer
se hrane

neko vrijeme sije na pocetu klljallste.Jzniknule

II veljace I we

ocvrsnule bilJke sele se I 51ijeotprilike cetirl tjedna na u-dicu, a istodobno se stavlja
I

njihovam

mednom koje

rosorn. lzvor nektara oblljezen je crnlrn tockicarna mravima iz daljine, a vjerojatno i iz blizine izgledaju kao lisne usi.

jedan niz zrnja u tu istu
(U narodu se grah ill

u-rlicu,

I ih ne"sije" vec"stavlja" iii lldze".)

• Kako mahune boba dozrijevaju postupno, biljku treba poslije zadnje berbe odrezati gotovo do vi sine tla. Otpaei biljke posluiit

ce na pavrtnoj
vrsta rnaka,

gredici Odreza-

kao neka

ni dijelovl jOs ce jednom potjerati i u jesen dati drugu berbu. Potom se usitnjeni zeleni ostaci ukopali u gredicu kao zeleno gnojivo . • U toku mnogih tisudjeca naBob nije zaruievna kulrura, a isro tako nl mnogocvjetnl grah keji dolazi iz Amerike.

stale su razlklte vrste boba; one s velikim zrnjem sluiile su

On podnosl vetu hladnocu nego grah lucavQc iii grah mahuner.

Mravi svojim ticalima dotaknu erne tocke i kratko potom procuri secerni sok iz biljnih zlijezda. U tropskim zemljama po-

Nije vazno dobije li biljka boba
tu vrstu .zahvalnosti za svoj

za Ijudsku prehranu, s malim zrnjem kao stocna hrana (u
nekim predjelima zvao se svinjski iii konjski grah). Sadnja boba bila je vrlo rasirena. Jako slrornasnl Ijudi upotrebljavali su slamu ove vrste graha kao punjenje za madrace pa je vremenom
5

nektar iii ne ako joj rnnostvo usiju lzvuce sve zivotne sokove. Medutim, to se rnoze preduhitriti: rana sjetva bila je jedna metoda da se umanji

stoje akaeije koje takoder
hrane mrave svojim nektarom i daju im staniste. Zauzvrat mravi tjeraju sve zlvo pribliii

sto

se

tom drvetu i sto bi 9a

moglo dovesti u opasnost, bila to zivotinja iii covjek,

steta koju nanose usi. Druga je metoda uzgoj boba u redovima na rubu gredice iii uz putove. Zracno

nastao izraz"grub kao grahova slama', sto se poslije odnosilo i na pnglupe,

stantste

ne godi

uslma, a osim toga lako previde pojedlnacne biljke-domaclne. Cirn bob paraste vise od visine diana, mora se prigrnuti. Zemlja oko korijena stabillzirat

grube !jude.

ce biljku i zastltl ra u blizini tla.
blijcice stltl od

bar dio nekta-

Preseljenje u v

eseljenje u vrtu
presadivanje i sadnju nasi
LJ

umiru ad gladi iii stetne gljivice uniste njihovo karijenje. Staga iskusni vrtlari uvijek paze na to da sadnice iz prirode i iz vrta uvijek iskapaju sa zemljom. Aka se gruda raspadne, tu zemlju treba staviti u jaJabuke, kruske, dunje, musrnule i ostalo jezgricavo voce te orahe stari su vocari sadili u jesen oko blagdana Svih svetih, posto Je lisee gotovo posve otpala, i to od dva do tri dana prije punog mjeseca. Tresnje, marelice, bre skye, sljive i ostalo kosttcavo voce te bademi sadili su se u ozujku iii travnju, isto tako neko liko dana prije punog mjeseca.

tari znali mnogo trikova

ll su se odrzaf

do danasnjeg

N Ide bez rodne grude
to su se Ijudi podsmjehivali

micu za sadnju. Pornaqacl koji su u rodnoj grudi pomod ce u prilagodbi Neovisno i rastu pa ih niposto
0

'IJ tu starih vrtlara da novim
IllJkllma u vrtu treba dati "
lilt

ne bi trebalo zaboraviti. pozitivnu djelovadakako, nju mikroorganizama,

to od rodne grude, dakle mlJe u kojoj su se prije nala1I

jamicu za sadnju, kako za

opcenito vrijedi ovo: sto se manje nasteti korijenju pri iskapanju, to ce se brze biljka primiti na novome mjestu.

jala zrna jecma koja ukopamo u tlo grijat ce korijenje odozdo i ubrzati rast. Kako bi se zastitl10Ijetno cvljece iii trajnice ad trulezi korijenja, ispod njih

I irn se ublazila"zudnja "

I mom': Ali poruga ovdje nije mjestu. Naime, zemlja oko 'JPna puna je mikroorgani11,],

koji razgraduju hranjive Ih u prihvatljivu

Kasa od ilovace

v

II I salju

daje snagu
Vee u antkko doba bila je uo-

Biljke tretirane uvotkom ad cesnjaka snaina su rasta i ne napadaju ih
gljivitne bolesti.

hllku u vodu u tlu. Neke glji• (Mykorrhiza) cak i zive na rljl'nju iii oko njega te pou pri uzimanju vaznih hravih tvari kao npr. tesko dot
I

bkajeno da se korijenje vocaka iii ostalih drvenastih biljaka prije presadivanja uroni u gustu kasu ad ilovace. Vrtlari su s vremenom oplemenili kasu od ilovace uvarkom od poljske preslice, cajem od kamilice, ekstraktom cesnjaka iii otapinom od koprive. Osim toga bio je obica] da se grubo usitnjena kopriva iii listovi gaveza lagano umijesaju u zemlju u jamicu za sadnju. Prokli-

na zeljeza i stite biljku od

truh gljivica. Kao zahvalu ,Illvaju secer i ostale tvari biljka stvara i kojima ih m. Gotovo sve raslinje zivi u b,ozi s tim korisnim gljivi-

1,. na
111('

korijenju, a neke kao

umske borovnice bez mogu ni prezivjeti; one

Zelenilo lispod vocaka • Poslije presadivanja deblo ostaje godinu dana bez biljnog pokrova, sve dok se korijenje ne prihvati, kako bi se 05igurao neometan rast. U susnim predjelima treba radije cekati dvije godine. No nakon toga zeleni i cvatuci biljni pokrov oko vocaka - grmolikih. patuljastih iii visokih stabala bit

ce

koristan

za

preuzimanje

hranjivih tvari i zdravlje vocke, • Oblikovane nlske vocke sa slabim korijenjem ne vole bil] ni pokrov oko sebe. One ce vldljtvo procvjetati ako tlo oko njih posipamo grubo usitnjenom koprlvorn, gavezom.

rnatkruakoro
djetelinom.

ili narezanom imamo do-

• Ako tijekornljeta

voljno vlaqe, korisno je oko vocaka posijati trajne iii Ijetne vucike (lupine). Vuiike spadaju u rod lepirnjaca. ulaze duKadifica iii ragetes sprjecava napad sirnih crvica koji live u zemlji i taka stvara zdravo 110.

boko u tlo i pornocu korisnih bakterija na svojem korijenju usvajaju duslk koji koristi voc-

treba ukopati nekoliko zdrobljenih zrna cesnjaka iii zaliti

prokulicu i ostale kupusnjace uranjamo u kasu od ilovace koju smo napravili ad uvarka poljske preslice.

kama, eim korijenje vudke odumre. Medutlrn, vucike se ne siju neposredna oko stable jer ondje nema korijenja koje prima hranjive tvari, nego u

te~c

biljke uvarkom od ces-

njaka iii preslice. Glavati kelj,

vrt.1V1 kel], cvjetacu, kupus,

Preseljenje u vrt

~rugu oko vanjskog ruba iii I.pod ruba krosnje. Kako vueizahtijevaju dosta vode i u nuzdi je oduzimaju vocki,

licna su za zdravo tlo jer se gotovo sve raslinje osjeca dobra u njihovoj blizinl,

ur-ba ih za susna vremena obi1.110zalljevatl, Ciorusica koja se odmah po-

• Metvi'cal stvara gusti mirisan
pokrov oko debla. Start vrtlari tyrde da tresnjlna stabla, aka kojih raste metvica, godinama ne napada vocna rnusica. Isto vrijedi i zajabuku pomonella). i njenu litetodnu jabukov savijae (Cydia

IIJI cvatnje pokosi i ostane na lu kilo male cini tlo ispod vok. rahlijim i odrzava vlagu. • Nven i kadi,fice (Tagetes)
I okrtt I

ce za

kratko vrijeme

r.rznu

zemlju ispod vocaka,

• Dragolljiub se takoder osjeca
dobro u polusjeni vocaka, Ako vee u proljece ima dovoljno vlage, razvijat ce se brzo i
U daba cvatnje medvjedl cemo luk prlJe namirisati nego vidjeti, Aromatlcna blljka rado buja.

N v n, skromna biljka koja siri Iebro raspolozenje, treba poIj,lll, a kadifice je bolje
JI

posa-

I Ova dva Ijetna cvijeta od-

IIUb (ado roSIe u vlainoj palusjeni

zacas prekriti sve povrslne. To ne sarno sto dobro izgleda nego i stiti jabu'kova stable od lisnih usiju, pogotovu ako prekrije cijelu povrsinu oko stable, a poslije smrzavanja osrane
kao male. Postoji obka] da se oko jabuka visckostablaslca uzgoji siroki pojas maticnjaka. Unutar pojasa rastu neveni,grahorice iii drugo Ijetno cvijece. • M.edvjedi luk takocfer je

povrstnski dijelovi luka poslije

cvatn]e povlace, a lukovice ostatak godine ostanu u miravanju ispod zemlje, ova je biljka sjajna u Ijetnim susnim razdobljima kao podloga. Kad u tim mjesecima padne kisa, ona

ce posve koristiti sarno stablu.
Mali savjet iz samostana u Fuldi: Ako drvo !krusk.e ima

pozutjele listove, ispod drva treba posaditi maslacak. Ako [e
stable jos nisko i rnoze se doseci prskallcorn, rnozerno llsto ve poprskati razrijedenom pinom koprive (1:20). oto

debar pokrlvac tla ispod stabala vocaka. Kad se jed nom ukorijeni, brzo ce prekriti cijelu povrsinu pa konkurencija nema nikakve izglede. Kako se

Ne presaldujte njkada poslije 10 sati!

jedan do dva puta na rnjesec zalijevalo iii poprskaloi tom istom razrijedenom otopinom (1:10). To je ojacalo otpornost na gljivicne bolesti koje nastaju od gljivica (polijeganje, pepelnica, rnrjje na listovima .... ) • Rezerva vode: Kroz pjescano iii sljunkovito tlo voda brzo otlece pa se gredice osuse, Presadnice na takvu tlu tesko se primaju. Kako bi se ubrzao rast i poboljsalo zadrzavanje vade u tlu, vrtlari su ispod korjenaste bale potkopali grubo usitnjen novinski papir ill valovitu Ijepenku pornijesanu s konjskom balegom. Usitnjena mahovina, stare prirodne spuzve, poderane vrece od priradnih vlakana iii ostali organski materijal koji dobra upija vlagu is vremenom spremnik vode. propada posluzit ce kao podzemni

• Termin za sadnju:

Kako bi se

presadnicama olaksao rast i zastltilo ih se ad isuslvanja, za presadivanje je uvijek vrijedilo pravilo: nikada posllje 10 sati ujutro i nikada prije 4 sata poslije podne, a osobito nikada za vjetrovita vremena!

"Ako je nebo posve sivo, vrijeme
je povoljnoza presaaivanje" bila je austrijska poslovica. Vrtlari, koji su jOs pazl;jivije promatrali vrijeme, sazeli su to pravilo na

ova] nadn: .Dobro je saditi pos/ije kise, dok kisa pada. aii najboljeje saditi, prije nego ito padne kiSa."To se odnosi i na
zalijevanje s otopinom gnoja. • Priprema: Presadnice su se pojedinacno stavljale u sanducice iii kosare posto se razmrsilo srasteno korijenje pa su se pokrivale novinskim papirom kako bi izgubile sto manje vlage i dobro podnijele preseljenje. Ako im se naime objesi lisee, treba ih osobito dobro zalijevatl, a to se nastojalo lzbjecl. Prokusan je i stari obicaj stavljanja presadnica prije presadivanja na sat vremena u otopinu pol]ske pres lice te bi ih se do otprllike cetiri tjedna prije berbe

• Visina sadnje: Pocetnlci
sade biljke cesto tako visoko da stoje na.klirnavlrn nogama" i na kraju padnu, Prije je bilo dovoljno recl.staviti u zemlju do visine korijerra" ali danas se vrtlari hobisti vise ne snalaze s

pojrnom.do visine korijena" (a
korijen zavrsava ondje gdje podn]u prvi donji listovi).

Preseljenje u

,

I

mladih biljcica iz kojeg jer ce se u protiv-

11" u prvi llstici ne srnije se prell! i zemljom

rom uguslti.

., II salete su listovl rasporedef U obliku rozete u cl]oj je sreIjlll

srce, Kako posto]i opat da kisa iii voda od

",

IhJevanja nanesu zemlju na l •
I

valatu uvijek treba saditi ko smo presadnice ovalni gomolJi. eelera
Biljke s grumenom zemlje na korijenu pod nose presadivanje mnogo bolje nego presadnice s qolim korijenjem i malo zemlje na njemu.

I 1111 no vlsoko. l)pali preduboko, razvit ce

l lstovl glavatoga kelja, kovrV()(_J

• Neke presadnice i sadnice

kelja, cvjetace, prokulice visoko su

voca,

koje rastu

u posudama

Naiz;mjenicna sadnja Cak i najjednostavnija pravila
vrtlarenja dan as su zaboravljena. Taka vidirno povrce, salatu i ostale biljke kako

!tllih kupusnjaca
I , t<!bljici

za uzgoj, tjeraju na svojim stabljikama bijele korjencice, Medu njih spadaju biljke po-

pa se zbog toga te

.huce ukapaju duboko. ~va sadnja "do qrla" sprijecit
oslrn toga da na bilje! polowo]a jajasca kupusna pipa karrca i kupusna muha. 11I1lmke: Aka je koraba

rastu

na

rnocnlce kao r,a,j:cica,peruanska jagoda, I(fizalis),i paprika.
Kako bismo ih potakli da razviju gusto korljenje, ove biljke s korjenastim stabfjikama ukapamo duboka u rahlu vrtnu zemlju. Rajcice Umjereno vlaino tlo idealno je za sadnju luka. Ako vrijeme nije povoljno pa se lucice posade u suhu zemlju, na povr~lni ce se pojaviti poslije nekollko dana kad se napiju dovoljno vode. Ako medutlm lu~1 ce prije sadnje namacerno 24 sata u kiSnicl iii prokuha noj vodi, upit ce dovoljno tekudne i primiti se u tlu, umjesto da se istisnu na povrslnu,

posa-

CI

n.1 preduboko,

biljka

ce posta-

II gnjiliti, a i zadebljala

s dugim

stabljija-

hlJlkd ce biti prljava, 5t09a se iii plitko i poslije sadnje lobro pritisne.

kama polazu secak i ukoso do prvog lista u pripremljenu dubako (prije svega visoke vrste paput Tagetes erecta), kako bi im se omoguCila stabilnost. micu. Kadlfice se takoder sade

podzemne

kerabe predu-

rka sadnja zaustavlja rast i n.mjuje prirod. Aka pri prehvan]u skratimo korijenje, Ir,lba

ce imati

okrugli korijen

llJf'sto duguljastog.

Porilulk: skracivanje ko,rljena
Car Neron jeo je poriluk redovito kako bi 01acao svo] glas pa je tako ova pavrte u Rimskom Carstvu do!to na dobar glas,

za celer, kojem kratimo korijenje.

Sadnja ukoso
Tijekom stoljeca vrtlari u poriluka nisu cijenili sarno debe Ie stabljike nego i bijele jer imaju blaii okus od zelenih. Prije su se biljke zagrtale zemljom, ali poslije su se razvlle nove tehnike. • "Kako se bijeli dio poriluka nojvise traii i ciieni; pise u jednoj stare] knjizi, biljke su se polagale ukese u zemlju, "tako do same malo vire izvan zemlje; takopokriven dio biljke postat

Jesenska ravnodnevica sma-

rrala

se povoljnirn terminom

za sljanje. Ovaj se Iluk sijao gusto i upotrebljavao na sllcan nadn kao luk vlasac. Kad su i.eIjeli dobiti deblje stabljike, vrtlari su skratili lisee mladog polee u anncko doba poril uk s dugi!ckim
srabljlkama bto Je [ako cijenJen; [akve
U

rlluka otprillke treclnu i presadili prst debete mlade biljke
ria

stabljike uspijevale su same .orn hranlvlma,

tlu boqa-

razmak od otprilike

sirine diana, Bio je obica] staviti s!ljunak Iii kcmadtce cigle ispod korijena da bi se do bile deblje stabljike. Danas su posrijedi hraniva u tlu ali u presac1ivanju modems znanost daje starim Rimljanima za pravo. Jos dugo u 20. stoljecu iskusni su vrtlari preporudvali

;Jredicama poput vojnika u -avno] crti jedan pokra] i lza :lrugoga, Takav jecetverokutni 'as pored rasipanje rnjesta, PoJrsinu koju imamo bolje cerno skoristiti sadimo Ii u obliku .rokuta. U prvome redu salate Ii cvjetace pazimo na ispravne -azmake, a biljke u drugom 'edu posadit cerno tccno u

ce bijel irnekan;
• Poslije

se doslo na Jdeju da

se sadi u jame duboke 20 - 25 ern, !koje su se tijekom Ijeta postupno punile zemljom. '. Tako se razvlla praksa koju toplo preporucojerno: u humusno tlo probuslrno pornocu stapa duboke jarnlce, a presadnlce stabtllztrarno tako da

da se

lisce I k.orijenje presadnical

IPori.luka sk1rati otprilike trecinu. Potom su aqrarni strucnjaci izjavili kako [e to zastarjelo i da umanjuje I kvalitetu i prlnos. Medutim, najnovija su isnail-

neduprostor .arno
Z3

prethodna reda.

staporn sa strane na njih pritisnemo zernlju. Prl zalijevanju ce se jam ice postupno ispuniti zemljorn. (U teskorn ilovastom

Dva shema sadnje ne vrijedi

povrtnjak nego i za

.vt" sadnice koje sadimo u vise davJ: zivlce, vockeltd ...

va nja

d okaza 1 a

da

j e s kradva-

tlu jame ce se brzo napuniti
blatorn, a biljke nece imati dovoljno klsika te ce se uqusiti i slabo rasti.)

nje i te kako dobro. Bilje rasti cvrste i kompaktnije,

ce

a

prinos ce biti ved, To vrijedi i

PreselJenj. u

rnaklrar ce gredicu i udubinu obranim biljkama boba iii narezanom djetelinom.

jeniti jos i danas. Dakako, komadi krumpira ne idu odmah u zemlju jer ce izgnjiliti. Bolje je da ih ostavimo od dva do tri dana na suhu mjestu radi kroorganizmi.

Krump.ir lz vlastita vrta
Stare seljac'ke mudrosti: HPosadis iJ me u oiuiku, so mnom se saliS. Posadis Ii me u travnju, iziti cu
kadhoCu.

zara-

sCivanja rana, da ne prodru mi-

lzdasno nama-

kanje u otopini poljske preslice prije sadnje dodatno otpornost krumpira.

ce oja~ati

Posadii Ii me u svibnju, narast (uzacas:
U danasnje doba kad topli prekrivaCi od flisa stite kulture od
• 11

Sjemensk. krumpir koji Ie pOljerdo klice daje bogal urad. Najbolje je vrijeme za sadnju od sredme trallnja do po(etkd sV1bnja

'I tko zeli ubrati poriluk s
i cistim stabljlbez pijeska i zemlje gustim llstovima, orno-

rnraza i hladnocs mnogi vrtlari

I ~lIn,bijelim I hi, 1I
t'

sade krumpir na poretku travnja, pogotovu u suhim predjelima, kako bi iskoristili proljetnu vlagu. Korisno je driatl sjemenski krumpir u svljetlu prostoru na temperaturi od 10 do 15 O( da potjera kllce. Me-

svaku pojedinu biljku tri
papirom za umatanje.

l

'lUI tjedna prije branja 5

I mirn

Kr stavci Ii cvjetaca In trik iz Austrije: seljanke
nd)p sade krastavce na uzdiJt1111e gredice, a ispod toga

dutirn, oprez: klke su krhke i mogu lako puknutl. • Kad su vremena bila teska, a sjemenski se krumpir nije mogao nabaviti, ,razdiljel'ilisu

II' cvjetacu. Obje vrste povrvole dobru zemlju, krastavci plmu, a cvjetaca vlagu i hlad,
,Ie'

se v@liki gomolji na pola iii c@tvrtine. Svaki komad bio je
veliCine kokosjeg jaJeta i imao je otprilike trl oka - tako se nazlvaju mjesta lz kojih izlaze kllce, To se dakako

take te kulture upotpu-

'ill na vlastitu korist. Onaj )1 svom povrcu ieli dobra

moie

primi-

pasaden u lose tlo dobiva pola kante kampasta u svaku udubinu za sadnju. Ako se uz to u brazdu stave usitnjeni listavi gaveza iii paprati, svajim razgradivanjem

ce

opskrbiti bilj-

ku kalijem i astalim vainim hranjivim tva rima, osnazltl atparnost na balesti i hladnocu te poboljsatl akus. Stavljanje lisnataga gnojiva pagadno je medutim samo za humusna i
Nekad je bilo mnogo vise sortl krurnpira nega sto ihje danas, Prije svega sorte s crvenom iii plavorn Ijuskom
II

rahla tla; na teskom tlu prije ce izgnjiliti nego se razgraditi. Tada je bolje nanijeti male od obicne paprati, orlovske bujadi i gaveza, sve dok blljke nisu dovoljno velike da same stvara]u sjenu na tlu, • Osobito ranu berbu imat ce onaj tko ubrza Iklijanjegomo-

rneduvrernenu su postale sve popularnije.

• Krumpir iz vlastita vrta 5Vakako je boljeg okusa nego onaj iz samoposluzlvenja. jedne strane ovisi
0

tjedna preostali su gomolji udvostructli svoju velldnu. Osobito ukusna i lijepa salata od krumpira dobiva se od sorte 'Bamberger H6rnchen,

To 5

vrsti, as

druge a gnojidbi. Na zalosr, neke stare sorte vise nam nisu dostupne. Prije otprilike 100 godina najbolja rana sorta bio je bijeli krumpir 'Sechswochen' (sestotjednl) iii duguljasti .bubreiasti krurnpir" a njih danas vise nitko ne poznaje. Tzv. Pf/i.jckm6l1e bio je poseban krumpir kod kojeg su se pojedini gomolji iskapali vee prije berbe; zemlja se pritom oprezno odgurala na stranu, ubrali
~11 se krumpiri

krurnpi-

fa u abliku rascica, • Vrtlari koji se sjecaju ukusnih jela od krumpira iz 5VOgdjetinjstva sve vise sade krumpir u svame vrtu, makar mnogih sorta vise nema. U starim vrtlarskim prirucnlcirna stoji iii feupozorenje da se krumpir "ne smije gnojiti gnojnicom kalijama jer ce se posve upropastiti OkU5." Danas to vrijedl opcenito samo za pretjerano gnojenje dusikovim gnojivom.

Ija i stvori optirnqlne uvjete u kIijalistu. Lukavi vrtlari krumpire ne ukapaju u zemlju vee ih stavljaju na zemlju koja je obogacena kompostom te ih prekrivaju slamom. Sto biljka postaje veca, to se vise slame podrnece ispad nje. Povremeno se dodaje malo otapine od koprive. Pri berbi treba samo odstraniti sloj slame. Kako ova tehnika zahtijeva dobru kontrolu od najezde rniseva, korisna je sarno na manjim povrsinama.

koji su dosegli

vl'lleinu kokosjeq jajeta, a 111m Sl' zemlja ponovno cvrII Ihi!Jrnula, Poslije dva do tri

Kompo.st

i krumpir idu za-

jedno, kazu priznati vrtlarski
znalci. Zbog toga svaki gomolj

jglupljli seljak ...
111

cu, u otvor umetnu slamku i otvor cvrsto zavezu. Sjemenke su pralazile kroz slamku i padale uredno u zemlju.

zile kad je sitno sjeme trebalo jednakomjerno rasporediti po sijan)e tlu. Dobro odmjereno

te

najbolji i najdeblji

t I

nu zemlju, koja prije nije
nI za

moze se uvjezbati, Iskusnim vrtlarima sjeme samo od sebe pada iz sjemenske vreCice iii s

II

vrtlarenje ni kao

I' privredno zernljiste.
1

Sijanje pomotu soljenke
Kako bi izbjegli pregusto sijanje iii grumenJe vrtlari bi napravih neku vrstu soljenke tako sto bi u poklopac metalne limenke izbusili rupe. Da se sjeme ne bi zadrzavalo, izbrusili su i izgladili rupice
5

korov i rasre zdravo na bez

preslozena komada papira tocno u pravom omjeru. Precizan Fad s

vo.m tlu jer je zemlja jOs relaflO

steroctna

poput sit-

h qolom oku nevidljivih ern matoda) koji su Ij.llizirani za krumpir i sisu ovo korijenje.1 kad sami
vto planiramo vrt i posaI'

pletacim iglama
U posudicama za sadnju pre' sadnice cesto stoje pregusto i mora ih se jed nom iii dva puta presaditi (pikirati) kako bi se lijepo razvile.

unu-

tarnje strane iii su odmah napravili otvore iznutra prema van. I soljenke su dobra poslu-

stabla i zlvicu, zamolimo da svoizore i drljacom

It] poljoprivrednika

'hlktorom

Presad1vanje ill pik',anje rnallh pre~~dni(a lako je pornocu pletace igle iii stapica za raznjlce iii mikado.

, ,II zernlju: tek tada sadimo unpir. Cak i posve neuki vrhnat ce bogat urad.

d'nja kao spagici
nticko doba sjeme se puniII

suplju trsku ill koju drugu

IpIJl! biljnu stabljiku kojoj [e d.in kraj bio zatvoren yom re se tada jedna po

d'lLl sjemenka
IV'

ispustala iz su-

1n09 otvora. Poslije su se
vrtlari dosjetili da sjeme , pune u malu platnenu vreci-

-

-~,--

--

---

mi oprezno s dva prsta podif e zalijevaju presadniee, u dicerna za uzgoj cesto se da da male sjemenke ve, cak i ako prskamo sitprskalicom. Ako se zemlja rije komadom papirnate jske mara mice, papir ce vodu I rasporediti je ravjerno, bez opasnosti za mobiljku i prenosimo je na njezino novo mjesto. Ako ih primamo prstima,

(''I

div nih gld tam dl korn, najmanje ad onlh lja. AI \
I

oso-

dl
V

om poput pistoruzlike zapaziti

bito njezne presadniee mogli bismo i zdrobiti. Tada bi nam mogla pomocl tupa pineeta. Nekoc su je vrtlari pravili sami od kornadlca ve spljostili zice (ije su kraje-

s rno vrtl II kojl [ako mnogo

sad
.Spr
Inl)1 ~1I vrtlan sami lzra-

div II drv nest vnlj

nt vadlljke. NajjedU ~ radlle od Ijes-

uce sjeme.
'ritom sebi pomazerno stapiima za pikiranje koji obavljaju ini posao umjesto prstiju. Molerni stapiCi za pikiranje nairavljeni su od plastike te ce se lomiti prije iii poslije. Drveni tapic bolji je u ruei, a kad je ibavio svoje, vratit cerno 9a rrirodi. Pojedine starije seljanre jOs imaju drvene pletace gle razlicitlh debljina koje se .uvaju medu vrtnim alatom i idqovaraju re. Plasticne svakoj velicini biljpletace igle tako-

cekicem,

nj kov drv

j r su njegovi komad

Drvena sadHica
Drvena sadiliea mora dobra stajati u ruei kako bi rad i vrtlaru i njegovim biljkama bio ugodan, opomenuo je prije stotinjak godina iskusan sarnostanski vrtlar svoje pomocnike. Dobre drvene sadiliee nasljedivali su od majstora vrtlara njihovi nasljedniei, a djedovi ih predavali svojim unueima . • Za sadnju vrtlari su najprije upotrebljavali jednostavne drvene kolee, poslije kolee 5 ku glastom drskorn, T drskorn, 5iIjatom iii tupom drskom kao u plstol]a. Prve su sadilice bile drvene, poslije su doblle m t • 10m oblozen vrsak da bi se lakse cistile. Moderne su posv izradene od metala te tm se n t skom tlu lako odlomi drIka j r su iznutra supl]e, Najvlse

grmovi obi no rash u blizini kuce, Z drv
0 bl posluflo

lrok orpnllke 3 em i du-

g ( k 20 em, p moqucnosti bel bal-nih :rana, koji bi se na
j dnom

kralu

za iljio.

• pruvrmo

U

zeml]1

[er su dobre premda lake pu.aju. Metalne su teske u ruei, a

-naju i kliznuti izmedu prstiju. llclPICi za pikiranje prijeko su
1 HI1

potr bni za busenje rupa

o pr sadnlca. Stare vlllI I \I

pri vadenju

biljcica

v IJUd,l grumenciC I In orl] -nja dok

lspravna sadnja: drvena se sadillca zabode u zemlju i njome se napravi dovolJno velika [amrca.

BilJka se stavi u [arnku i pornocu drvene sadilice zemlja potisne pr rna korljenl-

voda se uUje u novonastalu bi se sprlJetilo

jamieu kako

da se presadn iee otplave

rna.

sa svog mlesta,

Osobito je pozeljan bio komad drva na kojem je prirodno pri-

redove i nagrnuli zemlju na zrnje graha.

® Druga jamica koja je nastala
tako ostaje otvorena, sluf kao otvor za zalijevanje te

rasla T drska iii drska kao u pistolja, na primjer od tresnjina drva. • Kratile su se i drske od 510mljenih lopata iii ostalih alatki, jedan se kraj zasiljio i upotrebljavao kao drvena sadiljka. Lopate koje su imale T drske bile

Kalko se time rukuje?
I najljepsa drvena sadilica nimalo nam ne koristi ako ne znamo kako se njome rukuje. Mnogi vrtlari, ako je uopce i imaju, upotrebljavaju lopaticu je kao

se s vr

menom sama naplavi i zatvorl Ovom tehnikom sadnje ruke gotovo nikako ne dolaze u dodir sa zemljom. Sarno 4 ko raka bit ce dovoljna za st bll nost biljke, a nakon malo vjl'l banja uspijevat

o drske,

su prikladnije za to

nego bila

za

biljke: drvenom

sa-

ce

nam b 'Z

dilicom lzbuse jamicu u zemlji, stave biljku te poguraju zemlju na nju. To doduse nije krlvo, ali drvena se sadilica rnoze upotrijebiti mnogo lukaviJ@.

problema, Za biljku je v Irk prednost da voda koja joJ

J'

• Posebno velika vlesttna graha pornocu ljesnjakove grane,

potrebna da se primi dolazr

je potrebna za sadnju zrnja

bez

gubitka do njena kOriJI nl

a takoder se sporije iSptlHlJI nego na gredici. Ovako (II, zalijevanj stedi vodu I d ill
pUZPVd.

stapa iii drske od metle. Desnom su rukom.majston

CDDrvena se sadillca zabode u
zemlju.

sadnje bez sagibanja" stap zabili u zemlju, okrenuli ga nekoliko puta prema van kako bi prosirili jamicu te lijevom rukom ubacivali zrnje graha u jam ice. Nogom su potom vratill zemlju u jamicu, malo je nagazili, a kad su bili gotovi, mo tikom su jos jed nom prosli uz

<Zl Kruznlm pokretima jamica
se uokolo prosiri,
Q) Biljka s korijenjem

je zastite od

okomito

Driite odstoj nj

se stavi u jamicu.

® Drvenom sadilicom, vee
prema vrsti zemlje, ubode s na oko 5 em od jamiee u z mlju i ~vrsto se pritlsn rijenje. n: ko

lopate iii kantiee za zalijevanje u supi s alatom. Mnoge takve letviee imaju na sebi iigove s oznakama 20/30/40/50 iii dva. tri, ceti ri i pet ureza. Zapravo im je svrha vrlo jedPornocu cvorova na uzetu za sadnju bit ce lako odrediti razmak izrnedu pojedmih sadnlca.

nostavna: uze

za

sadnju na-

pnemo pornocu dvaju kolcica po duflni grediee, a letviee po-

Jos bolje uze za sadnju moze

30,40 i 50 em bit ce posve dovotjna za povrtnjak. Jako lukavi vezu u jedno uze

mkerno od jedne presadnice
do druge. Djeea i mladi odusevit ce se tom "igrackom" i pomagati pri sadnji. Mudri rod ltelji nece im darovati samo centimetarske letvice neqo i vlastite biljclce koje ce prema svojoj volji moci posaditi na gredicu S oznakom.rodlteljlrna zabranjeno" Kao mjerne letvice za razmak izmedu biljaka prikladni

se katkad naCi u starim sarnostanskim vrtlarijama: posrijedi je grubo uze koje na tocno odredenim razmacima ima

ivotov«

svakih 10 em tako da im je jedno jedino dovoljno za sadnju. Razmacl izmedu

cvorove, Dakle, tada nije bila
rijec samo 0 ravnoj sadnji vee i o tocnlrn razmacima izmedu biljaka. Komadi uzeta duga,cki

cvorova,

koji su centimetar duz] iii kracl, nece stvoriti kaos na gredieama; prema tome, razmaci od 19 iii 21 em na 20-eentimetarskom uzetu bit ce posve u redu. Uze odrefite s klupka tek onda kad ste zavezali cvorove jer cvorovl.pojedu" odoka, ispast ko. • Isto kao uze za sadnju znatizeljne ce poglede na sebe privuci i komadi letvica razlicitih duiina koji vise pokraj motike, poprllicno od

su kao jedna gredica. Oni se
medutim moraju pazljivo postavljati te poslije rada smotati i spremiti jer se inate lako zapetljaju. • U strucnirn se knjigama nade od 18,5 ill 22,S em. katkad podatak da saditi treba

su

bambusovi stapovi, ali i ostaci glatko izblanjanih letvica.
Ako naime letvice nisu glatke, postoji opasnost da nam pri sadnji ude iver u ruku. Ako letvicama jos lzbusirno i rupicu,

duzlne. Ako ste ga odrezali

u razrnaku

ce yam

prekrat-

Onaj tko bi zel!o na uzetu zavezati cvorove u millmetar tocno uskoro bi odustao od jalova posla. Cetiri uieta s (Vorovima u razmaku ad po 20,

rnozerno ih objesiti na cavae,
Slomljeni stolarski metar takeder ce nam posluiiti za odredivanje razmaka pri sadnji.

J

tnl gosti

latu cvatnju. U jesen su se.Jjetni gosti" iz vrta ponovno presadivali u lance, a ako je bilo potrebno, prije toga se biljka razdijelila, vratila u kutu i prezimila na hladnu mjestu bez mraza (na otprilike

Ijeee ukapaju

u vrt, sto dru-

gim rijecima znaci da ih s Ion eem ukapamo u zernlju. Tako ukopane biljke znatno se opo rave, cek i one napola uvenut ponovno zivnu, Uz ostalo se razvijaju tako dobro jer temp ratura oko njihova korijenja manje varira nego u samosto Jecih cvjetnih lonaca, Za vrtla

1 10Jblljaka u loncicirna na I onu iii terasi nije rnoda 20.

a Vee su bake nasih h k,1 uzqsjale i njegovale
t IJI

I vor, mirtu, nar, pitospor (piIto~porvm) i ostale lijepe, ali na

'0 <>C).

mr z neotporne

biljke. One

su

ukra~avale ulaz u kucu, stuolt iii dvonste, au otmjenim kucama i zimski vrt.

Izlet

U!

vrt
SOlO

Gotovo da

zaboravili na

praksu da se loncanice u pro-

ra to znact

da

ce

lmati zdrave i

bujno cvatuce biljke, kojima

Ukrasni africkl Ijiljan:

zgranicna sloboda r fllt' nepunih
dobre nade 400 godina, u ukrasni iii

Ukrasni africk,ljiljan cvate samo ako mote nesmeteec rasrl i ako prezrrm na hladnu mjestu. LJelo provod. n"jradije na otvcrenorn.

7. stoljecu, u Europu je s Rta

stiqao

,llrlckl IjilJan (Agapanthus). Ta vrlo otporna biljka koja se lako uzqaja brzo je osvojila srea
VIIl

vrtlara. Kako su samo stacvjetm lonac korijenjem,

tlJ blljke, koje su posve lspurill r dovlto evaIe, svakome tko je arnolio za presadnicu davao ~iwJet..da presaditi treba tek kad korijenje pocne izlazitli iz lonca" No ani koji su imali vrt preselili u svo] Ijiljan poslije ledenih v t ca sredinom svibnja na otvoreno, na neko suncano
rn]

sto, To Je ubrzalo fast i obi-

treba manje njege I vade bl] ukapamo cvjetne to je manja potvodom. Nakan ukapanja u dobro zalijemo u loncima 10, da bisrno zajarncil] kama prianjanje tla aka lonca.

za

sarno na dvije trecine u zernlju,

zalijevanje jer se vlaga u zemlji duze zadrzava Kad biljke posadimo

u zemlju,

u

glinene

druqi gotovo do ruba, a tred su posve zakapall vece loncenice s Jakim deblam, poput ci-

I'once kao sto je to ne'kad blo obka], upit ce vlagu ca'k iz svoje okoline aka izmedu lonca i zemlje nema supljina. 0 potrebama biljke ovisit ce

trusa,

te

su cak

i njihove lonce Tiringiji i Fra-

prekrili zemljam.
U pokrajinama

nae'koj bioje obicaj malcirati lance koji su virili iz zemlje, a najbolje

illjkama u velikim loncima koje smo sreko ljeta ukopall u zemlj u potrebno je
nanje

izbor mjesta u vrtu, sjenovita

su za to

posluzili

rna-

vade nego slobodncstojedrn,

iIiI suncana polozaja. Vranjemil
(Plumbago), nar, bogumila iii

slacak, gavez iii mirisno bilje
poput maticnjaka i metvice

nekoc take omiljen limunovac
zahtijevaju mnogo svjetla i topline; u

koje je stltilo biljku od stetodna, U ono doba spanjolski pui: gollac (Arion lusitanicus) .livio je iskljucivo na Pirenejskom poluotoku i nije se jos bio rasirlo po srednjoj Europi. Stoga, aka zelimo mah::irati, svakako trebamo 5 vremena

naslm

geografskim sinajsuncanije

rinama bit

ce im

mjesto u vrtu taman po voljl. KameJijama je potrebno mnogo svjetla,ali ne izravno jako sunce. Arnarllls i ciklarne, koje se zimi iserpe svojom cvatnjam, najbolje

na

vrijeme

pogledati. ispod maka zbog

ce IjeU sku-

puzeva.
U svih ballkonskih biljaka i blljaka loncanlca rnoramo pri ukapanju obratitl pozornost

piti snagu na suhu i sjenovitu mjestu ..Ondje ce se dobra

osjecati i azaleje, ali treba paziti da im se korjenasta bala nikada ne OSIlSi.
Omiljena Ijetna mjesta oduvijek

na sletocinu zvanu pipa foti-

o.,hyncus} ..
Razliciti nadnl ukapanjai
• l.oncanice u velikim londrna treba postaviti na zemlju u klijalistu, a meduprostor slamorn. .• Kositrene posude, drvene kace iii kamene posude treba ispuniti pijeskom, ukopati loni.spuniti

su

bili zasticeni polozaji

ispod strehe krova na istocnoj iii zapadno)

strant

zg:rade iii kli-

jalista. Svakl vrtlar imao j.e svoju posebnu tehnologiju: oni koji su zivjeli u klsovttlrn podrudlrna ukopali su lonce

=COPKILLER=

nice te potom navlazlrl pije-

k. Ovo je pogodno za male i
lencanke srednje velicine.

<

Cvijece za vaze
Svakog dana u europske

zrac-

n Juke slijecu teretni avioni prepuni rufa, frezija i peruanskih Ijiljana (Alstromer;a). Prij se cvijece nije dovozilo ci[ele godine iz toplijih krajeva, a nisu postojale ni cvjecarnke. Onaj tko je kucu zello ukrasiti cvijecem morao je upotrijebiti ana sto mu je bile dostupno u vlastitu vrtu. U vazama je bilo I~kljucivo dornace cvijece, a i ana je cvalo same u sezoni.

Ranija iii kasnija. cvatnja
VI tlari ne samo sto sve zele postlci nego za to pronalaze i nucin, kaie stara uzrecica, pa u pronasf mnoge trikove k, ko postid raniju iii kasniju
KiUcecvljeea lz vlasnta vrta ne nsdmesuju one kupllene sa mo svojom 5vj~2lnom II.
janjem vee
5U

same po sebi jedmstvene,

vatruu. Z raniju evatnju dobro su
pnhranjene biljke tretirali tophnom. Vrtlari

testa je korijenje lzqorjelo zbog prevelike koncentracije soli u gnoju;"tako

Manji je rizik bio u onih kO)1 svoje blljke potie Ii n storijama. Do cetiri tjedna kasl1 nju postizall su n
rtl \ U

1I

su

ih stavljali

u

ce propasti

staklenicima iii hladnim pI

arnot zernlje i konjske baleI

majke sa svojom preuranjenom djecom" cesto su upozoravale stare knjige, pri (emu su .djecorn" nazivali evjetov .

J ell'

u klijalistu, iii su ih unijeli u u lako je debeli sloj zernlje biljke od top Ie balege,
IV<ljaO

II

tlan time sto su

od lipnja pa sve do kasno u listopadu. Dobrom njegom srrucak se rnoze odrzatl i do deset dana, a odstranimo tove, otvorit Ii uvenule cvje-

ce se novi

pu-

poljei. Zijevaliee su se tijekom stolleca tako dobro prilagodiIe zivotu u vazi da same stvaraju sve viSe pupoljaka 5tO ih se vise bere.1 plodovi zijevaliea dobra izgledaju u suhim

buketkima.
Kako u pravilu ove biljke u
Dandanas u mnogim seoskim vrtovima vjd,mo gredlCe pune Sareru! cvlJeea koje se cijelo IJeto bere za vaze.

nasirn geografskim

sirinama

ne mogu prezimiti, treba ih postizale same od sebe, • tjiljani su se sad iii na razlicite dubine (5, 10 i 15 em), pri cemu su najjace lukoviee jh dosle najdublje; kad su i posljednji dosli na svjetlo dana, preko nekih se stavljalo glinene lonee prije nego 5to su razvili IiUe pa im se oduzimanjem svjetla zaustavio rast. svake godine ponovno uzgojiti. Vrtlari su se nekad natjecali Cije ce biljke ranije proevasti. Sijali su ih u svibnju iii lipnju, iskopali bi biljke u kasnu jesen, a p~ije prvog rnraza stavljali ih u glinene posude iii njihove grumene u drvene sanduclce. a zatim u klljaliste iii staklenik. U sijecnju su zijevalice unijeli u kucu na svijetlo, ali hladno mjesto, slicno kao 5tO se cinilo u uzgoju vlasea iii medvjedeg luka. Ovako njegovane biljke proevale su vee vrlo rano iduce godine.

• biljke izgladnjivali presadivali

iii kasnije

• otkldall prve pupoljke:"ako malim karanfjlimo stalno otkidamo prve pupoljke,

moiemo

po telji zodriati do cvatu tek u kasnu jesen iii cak zimi", .Iukoviee tulipana i nareisa koje su izvadili oko

sv, Jakova

(25. srpnja) nisu posadili oko sv. Mihovila (29. rujnal, vee rano u idute pmljeee. Lukoviee su zimi ostavlJali na hladnu mjestu koje je bilo zastlceno od miseva, Najvece umijeee sastojalo se u tome da u pojedrnih vrsta biljaka postignu

.lukovice

anem.ona nisu se

stavljale u zemlju istodobno, nego mjesee za mjesecom.

Njegovanje zijevalica
Sarene zijevalice bile su do dugo u 20. stoljece najomiljenije Ijetno cvljece jer su cvale

dugotraJallu
IU

cvatllju. Tratln-

pururn evjetovima to su

mi vratic u vjencanici
J
I

upotrebljavali aranzrnanlma

su se i u suhim Hoee Ii sebo] 1m iii popunjene cVJ t vee na mladim bilJk uzgojene u hladnoJ PtCIStC_ Presadnice koje posllJ malih listica imaju vet. pra stove treba na 14 dana I I temperaturi ispod 100( S vremenom ce listovi paprim t razlicite nijanse zelene boJ u jednostavnih evjetova listovl u tamnozeleni, a u popunJ nih evjetova svijetlozeleni. Tamno zelene se biljCice od tran v jetlozelene treba piklratl dalJ kultivirati na 12 - 15 C, t po I je presaditi na gredice.

pitomi vratk (Tanacetum mnogostruke prednosti

ttnenium) morala je zbog

Ovoj je skromnoj biljci za rast potrebno same toplo i suncano mjesto i ne prevrse vapnenasto tlo. Rado se prostrt i sama sebi u vrtu traii svoje omiljeno mjesto. ad lipnja do rujna pitomi se vratlc odijeva u vjenl"anieu 5 mnogim sitnim iutim cvjetlclrna okruienim bijelim laticama. Jako arornatlcan miris moida srneta osjetljivim Ijudima, a zbunjuje i neke insekte. Kako bi odbile rnrkvinu muhu seljanke bi okruzile gredice mrkve pitomim vraticern, a posijale bi nesto sjemenja i u samu gredicu.

II u svakorn seoskom vrtu. Iu II je kao Ijekovita blljka za n k bolesti, obrubljivala je
I

1Jno cvatuce v

grediee povrca

IIU,))nlCa i neumorno stvarala love za Ijetne strucke. Mnustvo cvjetova pitomog
r III(LI dugo [e trajalo u vazi, a

mna blljka pitorm vratic bila je neka111m vnovima jer Je bila Ijekovita i

opasnost ad erne noge, bol 5ti

(aroban seboj
Sebo] je od svih najljepsi i najzahvalniji cviiet za vaze; ni jedan vrtlar nece se odrecl njegovih mirisnih cvjetova. Vee vise od 500 godina ova sarena Ijepotica raste u nasim vrtovirna, a pradomovina mu je Mediteran. Vrtlari su je od konca veljace uzgajali u loncima na prozorskoj dasci, a ad sredine travnja presadivall na otvoreno da bi ubrzali cvatnju. Rana je sjetva dod use povecavala

kod koje su stabljike izgnJilil blizu tla, a blljke propale, no iskusni vrtlari u seoskim vrtov: ma borili su se protiv toga zracnlm suhim tlom i zalij v II biljke cajem od kamilice. Od pocetka travnja sijalo s izrav no u gredice. Seboj spade, kao i kupusn] rotkve i hren, u porodicu krst sica. U suhoj i tvrdoj z mlJI h iz humusa napada ga buhu . No makar ce im lisce zbog tOqil biti izbus no, biljke ce sv J nocvasti.

cI

Osobito je seboj s popunjenim cv] etovirna oduvijek traien. On ne stvara sjerne, ali posije Ii
5

nih glista. One najprije uvuku slabe biljke u zemlju, pa kad uvenu, pojedu ih. Ako medutim izmedu tek posadenih biIjaka seboja posipamo sakudvije pokosene trave, gliste ce ostaviti cvijece i umjesto njega uvuci svjeze pokosenu travu pod zemlju. Kako je seboj bio prije svega jako cijenjen u seosklm vrtovi-

s korijenjem. Kako ne bi u vodi izqnjille, maknule su donje listove. Svaki drugi dan mijenjaIe su vodu i u svjezu stavljale

sjerne jednostavno

cvatu-

ceg seboja. izniknut ce iz njega

dva-trt

prstohvata

secera.

Ovaj

v Ilk broj popunjenih. elm
seboj pocne evasti, vrtlari bl svaka tri do cetiri dana provjeravall gredicu te izvlacill lz zemlje biljke sa siljatim oblikom cvjetova. Ostale popunjene biljke ubrzo su zatvorile prazno mjesto. Manje je znano da mlade i njezne biljclce spadaju u najomiljenije

recept do danasnjeq dana nije

nadmasen.

iRazno
Macke u cvjetnom Iencu
Uzgoj grana ukrasnoga 9 rmlja i voea u kud do konea 19. stojeca bilo je visoko cijenjeno vrtlarsko umljece, Jedan autor vrtlarskih knjiga otpriJe

rna

paje cesto ubiran za vazu,

seoske su zene ubrzo zapazile da su struccl mnogo dulje

rra-

poslastice kis-

[all kad su u vodu stavile sebo]

Vee po bojl sadnica vldl 5 hOCI!Ii ~"boj irnati jednostavne iii Ispunjene evJetove. Da bi nam dulle vajall, s(avljamo ih u vazu s konJenlem.

100 godina smatrao [e zgodnlm uzgoj vrba iva ill tumth vrba u evjetnim lonclrna, kOJi je uspljevao i pocetnlcima. zale grane duqacke otprilike 30 Za to su se u sijecnju iii veljaci re-

ern, utaknule

bi se u razrna-

ku od po 5 em u lonce ispunjene zemljom i stavile u toplu sobu na prozor. Ako je zemlja bila stalno vlazna, vrbe su ubrzo pustile korijenje I poslije nekoliko dana .rasvile !istice

najnjeznije zelene boje, a male su se macice ispruzi/e prema

svietta:

Ivlce'i kosare od kaline
(lima je poznati grm ad kojeg

tad tivice: piSe u vrtlarsko]
knJizl Iz 1684. gadine. Kalina je

diuqo ime za biljku ligustrum
(vj~roJatno dolazi od latinske r Ij i ligare - vezati). Od gipkih ( rana kaline Ijudi su pleli otperne kosare za kucu i vrt. ora Je sluiilal za bojenje vune u zuto, K hna [e odavna najomiljenija vrsta zivree jer • nema gotovo nikakvih za-

htjeva prema tlu
• opl menjuje tlo, a izvadi Ii se, ono ostaje rahlo • n smeta )oj ni jako astra or zivanje
• IZU7

tno dobra tjera mladiee. gust rast

Da bi s potaknuo

mladih biljaka, bocno ih se podupirala stapovima Islpkama te ispr pletalo grane prije n go sto bi ih se posliJe tri do Uri godine ostrirn rezam prlslliIo da sa svih strana gusto patjeraju, PrlJe su vrtlarl sami uzgaJali sadniee za iivieu, Zimi, n gdje patkraj slJecnja, odrezall
5U

od kaline rezniee duge

ad 20 do 25 em i utaknull ih m.110 ukase u zemlju tako da U van vinlasamo jOs tri pupa.

Hrabra kucna sreca. Biljka koja je udornacene na KorzlC!,S rdlnlJl1 otoku Elbi nekad je rasla kao gust sag ispod vinov loz III vc k na spaliru. Aka je postojala opasnost ad jakih i dugotraJnih mr va, vrtlari su je pokrivali suhlrn liscem iii borovirn gr n m vk ko, uzimali su I nekoliko sadnlca u kucu

Granicnici Vrtlarenje 5 Mjesecom
• Cikla i stocna repa siju se kad ie MJeseeu opadanju jer tad a tvore velike gomolje. Ako sjerne dode u zemlju pri rastucemu Mjesecu. biljke ce potjeran mnogo hsca, - Rotkve I rotkvice narast ce vrlo velike posiju Ii se kad [e Mjesee U opadanju. - Krumpir su seljaei sadili kratko nakon punog mjeseca, dakle kod Mjeseca u opadanju ako su zeljeli lrnatl bogatu berbu i velike gomolje. Berba je takoder bila za Mjeseea u opadanju, da se sprijeci gnjiljenje i klijanje u skladlstu, • leli Ii se izbjeCi izbijanje mladiea lz lisnate salate i salate glavatice, treba ih sijat! pri Mjesecu u opadanju. • Bob ce imati mnogo evjetova i velike mahune ako dodu u zemlju prj rastucemu Mjesecu. • Grah cucavac, obitan grah i grasak, naprotiv, siju se kad je Mjesec u opadanju. -lukje posve neebicen: voli dOCIu zemlju za punog rnjeseca. Bude Ii to ina Veliki petak, berba ce bitl obllara, a uskladit n luk dugo ce potrajati, Kako bi grediee ostale lijepo oblikovane nisu se sarno u seoskirn vrtovima obrubljivanje otpomlrn i lake odriivim bil:jza kama. Jedna od popularnih

tu svrhu bio je dubacac (Teucrium chamaedrys), koji spada u porodicu usnlaca, Zimzelena • Kukuru~ secerac imat ce velike klipove I biti izvrsne kakvoce posije Ii se pri rastucemu Mjeseeu, ali brati se mora kad je Mjesec u opadanju • Glavato zelje sije se kad je Mjesec u opadanju, a isto je tako povoljno kiseliti zelje u toj Mjesecevoj fazi. • Uljani i vlaknasti Ian sije se u razlicito vrijeme. Tho zeli ubrati lanena sjerne, sije za punog mjeseca. Cvrsta lanena vlakna dobiju se aka je Ian po sijan pri rastucernu Mjesecu. • Ako ad biljaka zasa(fenih u velikim loncima uzmemo presadnice pri rastucernu Mjeseeu, brzo ce se primiti i dobro napredovatl. • Povrce posijano iIi posadeno izmedu Velikog cetvrtka i Uskrsa nece napredovati (oslm luka, v. gore) i vrtlari nece biti zadovoljni. biljka koja na donjem kraju odrveni raste sarno 30 em u visinu i cvate od lipnja do rujna. Purpurni iii ruiicasti cvjetovi privlace brojne insekte. Kako dubacac pruia mnoge lzbojke na sve strane, bilo je uobkajeno da ga se reze duz napeta uieta kao i SimSir.

N kat je bro abltaj obrubliivati dubal'ca.

gredice

zelenlm I cvatudm biljkarna paput

INema tucnjave bez zdravicice (mUogl:eda,)
Zdravicica iii milogled (Sanicula europaea) danas gotovo da je nepoznata biljka. To je prije bilo nezamislivo: svaki ranar nosio

na pa su je travari skupljall kad je Mjesee bio u opadanju te je potom susili. Postupno je dosla u samostanske i Ijekar

nicke vrtove. Zdravklca se sa
dila ispod vocaka kako bi pota kla cvatnju i za meta nje davali izvrstan male

JU je

u svojoj opremi za

vocke
sad nice

prvu pornoc, vojnici su je imali u svojim rancima, a brijad su je drzali pokraj skara, ce.sljeva i britviea. Mladi momei stavljali su njen suh korijen u diep prije nego sto su krenuli na seoski pies iii koju drugu priredNppravedno zaboravlJena zdravktca tako dobra zacjeljuje Jane da se cak i

te uz zivice. Njezini su listovi

za

kupusa i salate. Vjerovalo se da

ce potaknuti rast jer ce ostece
no korijenje brzo zaeijeliti.

bu koja je obkno znala zavrsiti tucnjavorn. Ako bi potekla krv,

d.ln.lsnJI lijetnici tude.

zdravklca

bi se stavila na ranu
• Ako se sjemenke nemacu, br

Niske (30 em visoke) njezne grmove ima velecvjetna

koja se odmah zatvorlla pa se tucniava mogla nastaviti. 0 zdravicici pise Lonieerus u svojoj knjizi
0

gorska~

metvica -marulja (CaJamintha
qrandiiloro), ListiCi joj zavodljivo rnirlsu na metvieu. Od lipnja do kolovoza biljke se oslpaju ruzicastlm evjetovima, oko kojih se roji bezbroj pcela i osralih insekata. Malo visa vrsta (40 em), prirnorska maruIja (Calamintha nepetoides), od

ce proklijati.
• Redovito milovanje osnazit proklijare bilJcice. • Presaduje se samo ujutro I uvecer, nikada za najjace pod nevne vrudne, • Za presadivanje dobro C posluziti drvena sadilica I ui d cvorovlma za razmak, • Sobne biljke i loncanlce u v II kim posudama zivnut Cl' .iko
presele u vrt poslue ledenih

bilju iz 1679 godine:

"Takaje Ijekovita do cak sastavlja meso u lukama ako se no njega stavi korijen."To dakako nije lstlna, ali ova ljekovita bilj-

ka doista zaustavlja manja krvarenja i potpornaze lijecenje tako da ofiljaka gotovo i nema ..Moderni znanstveniei potvrdili su to djelovanje nakon 5tO su istrazili sastojke biljke. Ta u Europi udornacena biljka iz porodiee

srpnia do studenog ima njeinoliublcaste evjetove. Godi joj

suncano mjesto, ali i polusjena
pa moze obrubljivati grediee povrca i cvijeca te vocke,

svetaea, • Ranija iii kasnija cvarnja r '1 nog evijeca moze se posner I borom term ina sj tv' i <IdOl

stitarkt

bila je

u prirodi siroko rasprostranje-

nojidba i njega
IUk!:'su uvijek imale potrebu za hranom. Nasi stari davali su im ompest iii biljni gnoj od gaveza iii nevena. Plijevili su, okapali i zall-

I

VJIi

na nacin koji je stedlo snagu i da bi prolijevali sto manje znoja.

Kompost: krug se

zatvara
Uporaba komposta svakakoje povezana 5 dobrim ukusom jer

posta. Zbog prevlse gnoja stabla bi mogla biti neotporna rnraz i gljivicne bolesti poput pepelnice. Neki vrtlari betoniraju svoga mjesto bi na

bilo da je rijee

0 krumpiru,

rnrkvi, rajcici iii kojem drugom povrcu - sve ce imati bolji okus pognoji Ii se kompostom! lfravnotezeno prihranjivanje osrrn toga potpornaze zdrav

kompostlsta.ckako

sve izgJedalo uredno i cisto:' Medutirn, kompost bas treba dodir sa tlom, jer kisne gli5te i ostale male iivotinjice ulaze unutra kroz zemlju. Onaj tko nema nikakve druge rnoqucnosti, stavit ce na betonsku povrslnu najprije sloj cigle prema velicini hrpe, pa na to sloj dasaka, kako se kompost ne bi uqusio u vlastitu soku, kroorganizmi. Ako te povrslru jos zalijemo j gnojivom otopi nom od koprive, proces
Zreli kornpost spreman za upotrebu tamne je boje, rahle konzlstencjje I In' ugodan miris na zemlJi.
I

r st, a povrce se rnoze dobro
\kladistiti. Kompost je oduvijek bila kasi(3

prasica svakog vrtlara. Vee

ce 51'
0 In

pr ma regiji, hrpa komposta

ubrzati jer razgradnja ovlsi kolicini dustka, Uz ovaj na kompostiranja

I zala je ispod stabla oraha,
qrrna bazge iii ljesnjaka. Lisnata krosnja stltila je od isusivarua zbog sunca iii ispiranja zboq kise, Moderni prekrivaCi od f1isadanas ispunjavaju istu

lisca na ravnirn II I
I

povrsinama rnozerno od nl 'ric

Kompost od

lisca

napraviti i hrpe. Usitnj"no prije ce izgnjiliti n go pa je najbolj skupltl q
().I II.IV
I
I

U jesen u svakom vrtu ima jako mnogo lisca. Najjednostavniji nacln kako ga pretvoriti u vrijedan humus grabljanje je lisca oko vocaka iii grmova s

I

svrhu, Medutim, vocke niposto
n ' bi srnjele biti u blizini kom-

vrsini travnjukLl I ko\th prod preko nll

.. N

or V'I nije bio zlata vrijedan sarno

bobkastim vocem, koje onda
lagano ukopamo u tlo. Ostats k ce napraviti kisne gliste I ml

u vrernernrna nes!a~lce. vec le obi tel) 0[1 kluIJI'~o vocern i povrc':em tijekom
( Id.l'

qodme,

.' 511rilO lzrezano liSee, porniieano
5

pokosenorn travom iz
5

IKompost ,od poko5'ene trave
Mnogi vrtlari srnatraiu daHPokosena trava ne trune" pa je bacaju na otpad. Mekana, zelena trava doista stvara grumene i na kraju postane pljesniva

no hrane, nece traiilti sadnlce satate iii korabice. U kasno Ijeto puzevi nesu jajasca u kompostu. Ako u prollece tim kompostom gnojimo svoje gredice, mladi ce puzevi krenuti u napad. Kaka vrudna ubija jajasca, iskusni vrtlarl u jesen prevrcu kornpost i pomijesaju ga

kosilice slazerno

ostalim ot-

paclrna iz kuhinje Iivrta na hrpu, Onaj tko nema dodatnih

otpadaka, mora: usitnjeno lisce
poprskati sl'oj po slo] naizmjead nicno gnojivom atopinom

koprive i karnilice, Aka ]05 po tome pesiparno saku kamenag brasna, dodatno cerno ubrzatl razgradnju. Kalka nam vjetar ne bi odnio I'isee,prelko hrpe nabacujema jos nekollko lopata zemlje.
U dana~nje Je vrijeme komoostilte ad li~ca I pokosene trave gotava zaboravljeno.

ostane

Ii leiati u debe 10m nelkoliko

slolu. Zato je bolje pokosenu travu rasiriti i pustlf dana da

sa svjeie

pokosenom pa ta toplina

se susl,

pa je tek

tada

travorn, Ona zatirn pocinje rrunuti i fermentirati

u tan kim slojevima rasprostrti
po kompostu. Aka se nakupi veca kolkina, nutu skuptrno pove-

unlstava

jajaSca.

rnasu,

pomijesamo je sa

zemljom i atpacima, posipamo kamenim brasnorn i slozimo u trap. Takav kompost sadrii mnogo duslka i stoga je idealno gnojivo za rajclce, glavati Ikelj i ostale bilJke kojima je potrebno mnogo prihranjivanja.

Kalmo sa 5.tajskim gnojem? "Bez stajskoga gnoja svakl ce vrtlardoiivotno ostoti dlletant" govorilo sejos prije 100 g,odina.
Gotovo da i nije postojala biljka u vrtu koja nije dobila svaj obro'k. gnoja. SIu,iio je kao gnojive, zastita ad mraza iii grijac tla U jesen su se lijevo i desno od vocaka iskapale jame i puniIe istrunulim kravljim gnojem.1 povrce se time izdasno tretiralo, katkad cak i pretzdesno, Nerijetko su cikla iii kUpU5 imali okus po gnojnici, a rezani je kupus u kaci izgnjilio umjesto da se ukiseli jer su biljke bile prezaslcene dusikom. Osim toga takve su biljke bile neotporne na bolesti i stetocine,

Pckosena tra.va dobra je osim
toga i za malciranie iii kao Ikampost na vecim povrslnama pad uvjetom da je ne nanesemo u debelom sloju.

Puzevi: unutra

m van?

Makar na gredici s povrcem nanose velike stete, puzevi u kompostu usitnjuju meke sastojke i time ispunjavaju vazan zadatak ..Nadu li ,ondje dovolj-

Seljacke mudrosti
Koliko magle u Oiujku, koliko mraza u svibnju, toliko ne

vtemena u ljetu.
Travonj vietrovit i suh zaus tavlja sve usjeve. Ako je travanj lijep i vedat, banj ce biti utoliko ieSCi. Topla trovanjska kisQnasi najveCi blagoslov. Svibanjska kisa na usjevima J kisa zlatnih dukata.
SVJ

U kl'jalisllma)e

u rano proljece debeo, cvrst obrok konjskoga gnoja potaknuo rast

presad nica povrca

Kravlji [e gnoj doduse izvanr dna gnojivo, ali iskljucivo u kornpostlranu obliku, Stoga ga pornijesarno sa zemljom i 51azerno na hrpu, a imamo ll ih, moiemo dodati i vrtne otpatk . Posta smo ga dva puta prevrnuli, tamni i mrvicastl kompost spreman je

ovaca, koza, golubova iii kokosi dobra je gnojivo, ali takoder
u kompostiranu obliku. Prije se mijesao s ostalim vrstarna gnoja, ali u danasnje vrijeme kucni ga vrtlari imaju u malim kolklnarna citi
U

Biljno gnojivo i otopine
Priprema i upotreba biljnog gnojiva nije izum 20. stolJ

ca,
VI

vee stara i u samostanskim
tovima lskusana metoda. pocetnici mogu napraviti

koje se mogu uba-

C"k I
0(0

obkan kompost.

za

upotrebu.

Ako je vrtlaru potrebno gnojivo brza djelovanja, valja pomijesati kokos]: iii golublji gnoj s vodom i ostaviti da odstoji 14 dana. Potom se otopina procijedi i jako razrijedi (1 :50) te upotrebljava kao gnojivo.

pinu za gnojenJe jer ne zuhti] va ni vremena ni mnogo po I.] Potrebni su nam sarno kilil', vode i bilJe. Biljke koje pognojimo tiranom tekudnorn

Osobito se dobra razvijaju paprike i rajeice tretirane kravljim kompostom.

r

IIll I

I sitna stoka stvara gnoj
Gnoj od ostalih biljojeda poput zeceva, zarnoraca,

13L

-I

II

\

ce se i eporavltl jer dohiv ju sve hranjlve tvan l. v j n

temelju duqoqodisnjih vole koju rnjesavlnu.

pokusa

i iskustva ona zna koje biljke Pocetnlcirna ova iskusna casna sestra preporucu]e da sebi nabave dvije posude. U [ednu, vecu. stave se kopriva, gavez, listovi kornoraca, cikla i ostale biljke koje imaju mnogo hraVlastorucno pricrernlleno rastu bujno t zcravo I ne

gnojivo od koprlve i ostalth biljaka pornod ce da nam biljke stoje ni novdca,

njivih tvari, pogotovu

duslka,

Takva ce otopina potaknuti rast. Drugu posudu napunimo

predak, Mnoga kupovna gnojiva sadrze samo duslk, kalij i fosfor. Ali za zdrav rast potreban je niz sastojaka, rnedu ostalim ieljezo, mangan, cink molibden te tvari koje potku rast korijenja i jacaju otpornost. Neagresivna biljna gnojiva daju brze rezultate i optlmalno upotpunjuju polagana qnojiva po put komposta.
j

Tajna casnih sestara
MajsroriC€ su u izradi billjnih gnojiva casne sestre iz samoiu stana u Fuldi. Svoja iskustva prenose na predavanjima brosuri.Biljn! sok daje snagu

cvjetovima

kamilice, lavande,

metvice, stolisnika, kadulje, majcine duslce i rnaticnjaka, Ova ce otopina ojacati biljke i potaknuti otpornost na bolesti i stetodne. Prikladne su posude drvene kace, kante za zbuku, lonei od kamenine iii

bllikarna'; Sestra Agatha Krischer, koja se vee vise od 60 godina brine
0

samostanskom

plastkne bacve, Metalne posude nisu dobre jer ce otopina naceti metal i otopiti neke sastojke, postati time neupotrebljiva, a posuda s vremenom

vrtu, osim komposta upotrebljava iskljudvo biljna gnojiva, jer .ne postoji jeftinije i bol]e gnojivo': Postala je takav srrucnjak da vise ne upotrebljava samojednostavna" gnojiva od koprive iii gaveza, vee se spectjalizirala za rnjesavine, "I biljke vole promjenu, a osirn toga tako se mogu iskoristiti prednosti pojedinih otopina". Na

porozna. Potrebno je ...
• Priprema: Biljke treba grubo usitniti i staviti u posudu za gnojivo dok ne bude puna do tri cetvnine.

BilJno gnojlvo i

Preostall prostor u posudi Ispunite kisnkom do 10 em ispod gornjeg ruba: biljke moraju blti posve polkrivene. usltnjavanje nije nuzno, all onda ce ferrnentaclja dulje trajati. Poklopae ce sprijeciti da zedne ptiee iii neke druqe iivotinje

nu, svakoga dana sadrza] treba
nekoliko puta dobra prornjjesati drvenim stapom, da ih se rasporedi, aotopinu temperaturi dobro prozrad, Vee prerna vremenu i gnojivo je poslije i dva do tri tjedna fermentiralo gotovo za upotrebu. To cerno prepoznati po tome da se viSe ne pjeni, a boja rnu je tamna, Aka irna ostataka bilja,. past ee na dno .. rno kameno brasno, ano malo ublaziti rniris. Lasn Na 10 I kisnice dodaje se otprilike 1 kg 5vjeieg bilja. Ako se bilje stavlja rahlo u posudu, ne treba ga vagatl. To bi trebalo odgovarati na vedenoj kolicini. Pojedini vrtlari cvrsto natisnu bilje, ali onda gatovu otopinu

ne

padnu

u bacvu.

Da bi ipak

prodiralo dovoljno zraka, izmed'u poklopea i posude treba staviti drvenu dascicu iii koji drugi komad drveta. ., Fermentacija: Vee dva do tri dana poslije toqa pocinje fermentacija i na povrsinu se dizu pjenasti mjehurtcl. Kalka se i biljke pocinju dizati na povrsi-

[ace razrjeduju,

ce
se

'. Miris: Gotovo sve biljne otopine imaju jak miris, prije svega kad ih mijesamo i poslije toga; zato posude treba pastaviti davoljno daleka ad stambenih prosrora Aka urniiesa-

stre iz Fulde otapaju karneno

brasno

i njihov bil'jni

prah (hu

mofix} u vodi prije nego ste g... dodaju u gnojivo. Time izbJ gavaju neugodne miris

Bil,e se stallija raffia u posude. Ako se usltnl, ubrzat ce fermelltaclju. Vezivne IVan poput kamenog brasna. hurnoflxa uklanjaju neugodne rnirlse.

IIr IJ ko

a i Injega

nebo pokriveno cblaclma.

Ta-

vee posve supremo, sjemenke postaju j05 klijavije.

koder se biljke ne smij,u zalijevati qnojivorn, nego samo tlo oko njill1. Nakon toga

kantu za

Gav,ez: Siaga otopina za gnojenje bogata duslkcm i kalljem, koja gotovo da nema rttlrlsa, a sve je biljke dobro pod nose. Jako je koristan za rajcice, zelje, celer i krumpir. Razrijeclen
U

zalijevanie treba napuniti kisnicom, jos jednom prod kroz

vrt i pri tome isplahnuti gnojivo koje je eventualno
Za pripremu biljnih otopina za gnojidbu

palo po se zalije-

liseu,

a dodatnlm ce

mktadne su posude od plaSl,ke. drva iii earnenlne.

vanjem otopina bolje upiti u zemlju. Ostatkom bllja,ka koji je ostao

omjeru 1 :500

dobro je lisno gnojivo ako se sprica po listovima biliaka, Upotrebljava se jednom do dva puta na mjesec. Kopr,i'la: Otoplna bogata duslkom; standardno gnojivo vrtove, od kopri-

Upot,r'ebljava se samo ranijeaeno!
• Razrjedivanje: Biljne otopi-

na dnu posude poslije ferrnentadje maldramo ve bobkastoq dame vocke i grmo-

1e svakako je potrebno razrlje:liti; ako ill ne razrljedlrno, iz~orjet

voce iii ga do-

na

kompost.

za

ce korijenje

il I'isee.U

povrtnjake, vocnjake i ukrasne

111adih sadnka :taje

I ostallh mladih tjedna, omjer je

U bacvu s njim!a.!
Otopina zagnojenje

za

sve biljke kojima je

:Jiljaka, kojima se gnojlvo do-

potreban

snazan

stimulans.

svaka dva

Povroe se od svibnja pa do cetiri tjedna prije berbe gnoji

ve i gaveza osoblto je hranjlva pa godi gotovo svim biljkama u vrru, 5toga vrtlari za te biljke imaju u pricuvi dvije najvece posude. Ali i mnoge druqe bll]ke daju nam korisne otopine, npr. borac (bora,ilna). ljupcac I kornorac te sve one sto smo oplijevili. Dusikom

1 :20, a pri gnojenju svaka tri

:10 cetiri tjedna 1:10.
I'

svaka dva tjedna,a cvijete dok
ne zametne prve-pupotjke,

Uporaba; Najbolje je vrijeme kratko prije, za vri-

Zi.I gnojidbu

Kamillic:a:

Otprilike 10000 9

suhih cvjetova moci se tjedan dana u 1 litri klsnice: prije zalljevanja razrijedite u omjeru

IErne iii poslije kise. Gnojivo se

rukada ne smije dodavati za

arka sunca,

vee

sarno kad

je

1:5. Potiee zdravlje biljaka i .stiti
presadnice i korijenje od gljivlca u tlu. Ako se nerazrijedena jednom na mjesec polije po-

su

bogati

misjakinja, loboda, zabnjak 1 c.estoslavica. Sve zelene biljke koje rastu uz puteljke dobre za otopinu gnoja, samo ne smiju jOs nositi sjeme. Fermentacljom se sjeme ne unistava
SUI

svuda

po kompostu, ubrzat ce
SUI

razgradivanje i sprijeeiti tru'lei . .Ze'lj:ei kelj: Upotrebljivi listovi svlh vrsta, 3- 4 kg na 101

Zeleni drumskl razbojnlc

kisnlce, Osobito dobru otopinu do bit cerno od kovrcavoq kelja i kupusa jer su bogati dusikom, Dobro je gnojivo za sve povrce: prije svega zahvalni ce biti oblcan grah, grah cucavac, krastavci, krumpir, buce, paprika, celer i rajclee. Maslacak: Upotrebljavaju kiSnice. Zalijevanjeobicnih voca nerazrijedenom otopise i lisce i cvjetovi, 2 - 31kg na 101 drvenastih grmova bobkastoq nom ubrzava rast i povecava kakvocu plodova, a priJe svega je ta otopina odllcna za stabla kruske sa zutirn liseem. Neven: Upotrijebite 1 listove iii cvatucu biljku (bez sjemena),

borne izbojke. Razrijedeno u amjeru 1:20 za rajeice, grah, krastavce, zelje, buce, poriluk, papriku, persin, celer i luk.

od njih rastu ;,na niskim ternperaturama, a misjakinja cak i zimi. Dobra se osjecaiu na slabo iii previse pognojenoj zemlji, u ilovaci i na pjescanom tlu te u lose prozracenoi zemlji. Kako ce se tek onda razvi· ti na dobraj zemlji! U borbi za svjetlam, zrakom, vodom i hranjivim tvanma uvijek ce zauzeti najbolji poloza] na gredici. Osim toga mnoge od njih sty raju tisuce i ttsuce sjemenki, koje se i posro smo cplijevlll

Z,elen:i drumslki' razbojnici
"Taka je to u vrtlarenju, ito je bolje tlo, to bolje raste ; korov"
zalia se vee prije 300 godina jedan autor knjige 0 vrtlarenju. Divlje su rastuce biljke u prednosti pred povrcern, Mnoge

Dobriclca se prije upotreblJavala kao Ijekovita blljka I povree, Nalazlia se U 5VdkoJ Juhi koja se tradicionalno kuhala na Vellkl tetvrtak.

:2 kg na 110 I kisnice; razrje-

uje se u omjeru 1:10 do 1:20. Dobar je za sve biljke, a prije svega za stalno gladne poput hljtica te glavatih i lisnatih vr~la zelja. Poboljsava fast i zdravlje biljaka. Cikla: 1 - 2 kg liSea (otpad od b rbel na 101 kisnlce. Jednako kilo I pinat daje gnojivo jako

v n
i

posijanu iii jako izgazeu
VU,

brzo ce se oporaviti. pr sadnice i

e : Nakon sadnje upotripr ostal

gl'avnu biljku pohrinu za to da vrsta ne iz.umre. Korov medutim nije uvij.ek korov: nasi su preci tacna promatrali svoJuzemlju i sve Mozerno se za,liti na divlje bJlJke iii ih prokllnjatl, Ali - oslrn metode br. 1 (iscupati ill do korijena.) postoji jos nekolika dobrlh i u meduvremenu se obracunarno
5

sto [e

na njo) raslo, Znal! su proturnadti znakove i shvatiti 5to su im divlje biljke govorile 0 stanju njihove njive iii vrta. Poljska preslica, pirika, rnaslacak iii puz.avi zabnjak upozoravali su na zbijeno tlo, Ondje gdje se dobra osjecaju biljke koje vole kalij, povrce

go-

tovo zaboravljenih naclna da
konlcorn, koja potjece iz Perua, a koju su

okol 800. godine francuskl volnld na svojim Cizmama donijeli u Europu, te ostalirn gusto rastuclm korovom, • No prije toga jOs nekoliko rijeei

ce rasti snazno i otporno.
Koruca dolazi iz Perua. a francuski su je vojnici oko 11100.godine prenij Ii preko citave Eu rope.

Biljke

koje upozoravaju na dusik u tlu daju izvanredne otopine 9nojiva. Dobre su i za malEiranje.
Na sto upoz.oravaju divlje bUjke:

o.optuzenktrna"; kenlea,

dobricica, mrtva ~opriv,a, misja'kinja, ,i ce5tos'lavica

Vapn~nasto do
WI ki ladolpz;li obi-

IClselodo
JjJpan~kill metvrca

PjeUanotlo
Trolisna t.. stoslaviea (Veronica tnp17yllos!

T10bogato kalijem
Polj,ka krlka (Anagollil arvensis)

110 bogato duSikom Polj,ka pn',lica (ConVO/~JUl OIveMil)

can slak (ConvolvuIus arvenSlS)
Lje!nl gorocvij"t (Adoms (J~'flv"lis)

(Mentha arvenm)

Mekanl dvornik (PaiygcJIlum mire, P. minul) Mala klseltca (Rumex aceroselJa) Motvarnl cistac (StaehYl pafustris)

Zuticava srba (GaleaI'll, ,egelUm) Volujskl [ezik (An, ehusa officina lis)

Cestoslavica (Verol1lcQ afvens,s.

Koprivd (urlica dioica U. urens)

V. hederfoliaJ
ljekovl[a dlmnJaca Komca (Golmsoga pafVJflora) (Fumaria officianli,) BIJela loboda (Che' nopodium album) I'astlrska torbrca (prava rusorna C~, Cap,el/a bursa-pas tori$) Crnogl~vac (Ballora nigra)

Poljskl rnak (Papaver moeos) Polj,kl kukolJ (Agro·
II roma

lJ,t/1ago)

Pol i IJub'GI VIOla Q(vensll)

Bijela rnrtva kopriva (Lam/urn album} MI~jakinja (5telJarla media) Vellkl trputac (Plalltago major

~-------------------------------------------------------

P.lanceokno)

--------------~

IIlOgU

se uglavnom bez veeeg

blste preduhitrili

brze divljake.

otpora izvuci iz zemlje. OVP divlje rastuce biljke ne lnst mposto smjeli uvrstlti u kupinu karova. U vrijeme kad J qnojivo bilo rijetkost, stavIJ.!I su se na gredice kao lake probavljiva hrana. No i u kuhinjl su se upotrebljavali mladi IlstOVI i vrSci izbojaka od prve ctiri biljke kao salata, povrre i dodatak juhama. • Posadite neven (Calendula) rzrn du presadnica povrca iii s.rlate, kao sto je to bio obka] u starlrn samostanskim vrtovi-

Ako bi cvijece s vremenom poceto gus;ti povrce, jednostavno izvucite nekoliko cvjetova, stavite ih u vazu iii ostavite na gredici kao male. • Prije svega u Ijeti

druqima

gredice

susnim posu se prije
(,istaca
nijes1 I PO\I~kuJekorov kao rijetko kold bdjka,

obrubljivale

10 - 20 em sirokim

rubom ad vunastog

(Stachys byzantine) iii majcine dustce (Thymus serpyllum)
kako bi se sprijecllo prodlranje divljih biljaka izvana u njih. Nasi su preei dobro zapazili da su obje zastitne biljke uspjelo potiskivale korov c:im su se udomaclle. Vjerojatno to nije bilo 5t09a sto su sebi uzimale svjetlo, vodu i hranjive tvari, nego je njihovo korijenje lspustalo tvari kOje su biokemijski sprjecavale razrnnazan]e uljeza. Ondje gdje su se ukorijenili srebrnastobijeli izbojci vunastag eistaca vrtlari vise gotovo da i nisu morali plijeviti. Mora se medutim reei da puievi ispod vunastih

• Istu svrhu ispunjavali

su

obrubi grediea od maticnjak Od njega SU se osim toga ad dva do tri puta u sezoni mo It

rna.

Dobar

ce

biti i spinal,

po-

rnodne biljke poput kadifice (Ioqetes) te ostalo jednogodis-

brati mirisni listiei za raj ill
male. • Stara vrtlarska mudrost kalp' dva puta temeljito plijevlj .

oJe Ijetno cvijece. Vaino je da
brzo popune praznine kako

nje grediee

5

povrcern bit ce u

dovoljno, i to vee prema vr menskim prilikama otprilik cetvrtorn i osmom tjednu po slije sjetve iii sadnje. Tlo n bl smjelo biti nl presuho ni pre vlazno, Iskusni vrtlari imaju n pogresiv osjeca] kad je.vrtj me za to" i kad ce im korov pruiati najmanji otpor, • Ovo vrtlarsko pravilo vr jos iz prastarih viti prije nego pocele evastil

I kusnt w11arl plijeve divlje biljke poput

llstova

rado po-

laiu svoja jajasea. U suhim predjelima iii u pjeskovitom tlu ova

ce opasnost

biti minimal-

na, a zeleni granienici na rubovima grediea dugo

·dl

ce godina

vr m n, pllJ

ispunjavati svoj zadatak.

sto

u

ilJk

ba i njega

za gnojenje. Aka se u pasudu stavi i kopriva, ubrzat ce se fermentacija. Tek najranije za tri tjedna ostatak zelene rnase bacite na kompost.

Price

0

sedmolistu

Sedmolist (Aegopodium podagraria) voli ilovasta i vlazna tla puna duslka i hurnusa,
u gusto posadenlm vrtovima divlje biljke nemaju prilike prekritl veee povrsine,

Rado se

u polusjeni stisne oko vocaka i svojim dugim korijenjem, koje ide u svirn smjerovima, stvara guste pokrove koji ne podnose nikoga u svojoj blizini.1 u starim knjigama pise da sedmolist potiskuje sve te da zbog njega mogu odumrijeti trajntce, pa ~ak i niski zimzeleni i listopadni grmovi. NJegovo se korijenje poput okova steie oko ostalih biljaka i postupno ih uqusi, makar one bile deblje i jace od njega. • Najbolja obrana bila je da se ga iskoristi

Ako su naime pastirska torbica
i ostale biljke koje se rado raz-

ga motikom. Neki od aurora povijesnih vrtlarskih knjiga preporucuju provedbu ove metode jos jed nom netorn prije sadnje, Ali kako vada, vjetar i zivotinje poput mrava raznose sjeme divljih biljaka, bolje je poslije prvog iskapanja karaya admah zapocetl sadnju iii sjetvu povrca, • Grabljama u jesen rasporedlte orahovo

mnazaju vee uspjele posijati svoje sjeme uokolo, posao ce

se bitno povecati.
• Oa bismo sebi pristedjeli dugotrajno"cupkanje" gr dice novinski loj k u proljece, papir (u 5 stavit cerno u jesen na obrane

10 slojeva) i posipati ga tank.im

ern

zemlje. Zbog nedostatDo proljeca ce papir

vjetla korov nece moci

lisce na prazne

I roklljatl

gredice te ga pokrijte tankim slojem zemlje. Tanin kojlce s kisom dospjeti u zemlju sprijecit

za jelo,

napisali

su

autorl, Ali tko ieli svakog dana imati sedrnohst na tanjuru? Na zemlji koja se redovito obradivala sedmolist je 5 vremenam nestao; to su vee zapazili nasi pred.

ce klijanje.

Do proljeca ee i

I lna za susna pod rucr J I' dohro zalijte otpriIn. pdje sjetve iii
I

njegovo djelovanje popustiti gredice se mogu zasaditi. • Korjenasti

korov poput piri-

I [ako suho, ,t dana,

ke i sedmolista nlposto ne bacajte na kornpost, nego od njega prvo napravlte otopinu

Zeleni drumskl razbojnl

Problem bi nastao kad bi se udornacio na grediei koju smo
5

ko godina pojavila jos veca ,i jaea kolonija tog korova. • Prije su se vrtlarl borili protiv sedmolista i taka 5to su dvijetri godine u jesen prekrivali zepovrsine zarasle tim korovom

mnogo Ijubavi zasadili trajni-

eama iii izmedu evjetnih lukeviea. Tada bi preostalo samo prekapanje i pregledavanje mlje lopatu po lopatu, odstranjivanje svakog kcrjencica, a

onaj tko je zelio biti potpuno
siguran, zemlju je prosij;ao;i najmanji kornadk sjemena bi koji bi preostao upropastio

baleg:om pomijesanom sa slamom, koju su prekrili 510jem od ro do 20 em zemlje, a u
proljece na to zasijali brzo i gusto

rasruce

biljke poput re-

piee iii poljske gorusice. Isti

sav trud, jer bi se nakon nekoli-

uclnak postlze se i sa dva do tri
sloja eiste Ijepenlce, koji se opterete 20 - 30 em debelim slojem vrtnih otpadaka, pokosene trave iii neke druge vrste
povrce, Njegovi cvjetovi privlate o~oll~f muhe i ostale korisne insekte.

lmalr,[ aqresivno taste i prozdire goIOVu I ..... aka sebe pa vrtlari
Q

r1Jemu

JU

proturjecna mlsljenja.

malca,
.' Akoje korov prekrio vecu povrsinu, dvije godine .la: redom treba posaditi krumpir. Sad it! se mora gusto da se sedmolistu aduzme svjetla, dakle gomolje valja polozlti na razmak ad 15 do 20 em. Prije toga

gavezom iii slicnirn z lenllom Dvostruki slo] Ijepenk brru hi ljusaka i rnalca jos

ce poj.]
,,'/1 "

I

uctnak.

• Puza,va ivic·a,(Ajuga
takoder potiskuj Ako ga prij

SC'dll)lIl1 I vr

jo~ loph]l'lIir

magli blsrno 9 ~e r

povrsrnu

treba sarno grubo

ocistiti ad korova . • Ispod drvenastih biljaka oko kojih s 'rasirio sedmolist rake der rnozerno dviJ do tri godl n posaditi krumplr . •' M n] povr~ln sedmcllsra
~lrOVUIl IJlI

bogata, m
kelm,1

Wrilrl'lO

krumplr I koj. II 111111

• U starim vrtlarskim knjigama sedmolist se dod use povrerneno kudi, ali istodobno i hvali kao dobar prekriva.c tla, "koji potiskuje ostall korov". Neki autori stoga preporucuju da se ta agresivna biljka tolerira na rubu vrta ispod neke ziviceoDrveni kolei iii kamene ploce u dubini od 20 em u zemlji sprijecitce mu prolaz u vrt. Njegovi cvJetovi prlvlace osollke muhe i mnoge ostale korisne insekte. Prije nego sto sjeme sazori, cvjetove treba

Oni su puni minerala, karotinoida i vitamina, prije svega vitamina C. OnaJ tko je kusao sedmolist kao delikatesu promijenit ce svoje misljenje tom zivahnom drumskom zivat ce ga povrcern, pa ti vrtlareve namjere.
0

raz-

bojniku. Umjesto korovom na-

c€

brzo isceznuti iz vrta Cim shva-

Guskama, patkarna i ostaloj :peradi hranjivl su listovi pirike prave posla'ti~a.

Uzbuna zbogl pirike
Akojoj pruzlte mali prst, uzet ce yam cijelu ruku. To se cdnosi na piriku i ostale korjenaste vrste korova. U sedmolista pretpostavljamo, a u pirike znamo da zauzima prostor rnirisom koji puste u tlo, a koji sprjecava druge biljke da rastu, Ptrlka svojim korijenjem cak zna probusitl rupe u gomoljima krumpira. U njernackom nazivu za piriku, "Quecke'~ krije se korijen staronjemacke rijeei za nesto"zivahno, brzo". Obkno govorimo 0 njenim korijenima, ali taj se korov zapravo siri podzemnim rizomima. Cesto se javlja na vapnenastom i zbijenom tlu; ako se nade na rahloj, hurnusno] vrtno] zemlji iii debelom sloju rnaka. rnoze se izvudl u

punoj duzini i stoga ondje ne opstaje dugo. • U stara vremena ljudi bi potjerali svinje na oranice prekrivene pirikom prije neqosto bi se zemlja iduce godine preorala i zasijala. Zivotinje su iskopaIe cak i korijenje. • I guske obozavaju zeleni dio pirike te ga popasu sve do tla, Uz nadzor, gus'ke ce op.lijeviti

odstraniti,
'. U kuhinji gurmani upotrebljavaju ukusne mlade listove biljke koja jOs nije procvala.
P"ika preko svojlh korijena pusta mirise u tlo koji omle biljke sprjecavaju u rastu.

cak i, kultivirane povrslne ada
ne nanesu stetu.To npr. ima smisla kod sadnica krumpira pri]e nego 5tO prekriju cijelu

povrsinu.
• Stoqodlsnja j.e vrtlarska tradicija sadnja krumpira dvije godine na jako obrasloj povrslni. Isto kao i u sedmolista, dovoljno ce biti dva puta prekopati zemlju i nagmuti sad nice dok ne narastu tako velike da pre-

kriju eijelo tlo jer ce tako pirika ostati bez svjetla i uginuti. Poslije toga polje ne bi vise smjelo ostati neobradeno. Pravodobna sjetva zelenoqa gnojiva pirlki nece dopustiti ponovno udomacl. • Grediee pod korovom nema da se

post, znat ce koja je to katastrofa, Korov ce prekriti eijelu hrpu komposta prije nego

sto

rnozerno i zamisliti. Ali usprkos tome, pirika daje izvanredan

kompost.

Samo kako bismo to

uspjeli postlcl, najprije iskopamo travnate busene i stavimo ih na predvideno mjesto sa zelenilom okrenutim na dolje. Dva do tri sloja ciste smede Ijepenke takoder ce dobro posluziti. Na to slazerno oplijevljenu piriku do 1,5 m visine: njen zeleni dio, pojedine korijene iii grumene zemlje te izmedu posipamo malo vapna. Onaj tko ima pokosenu travu iii neki drugi zeleni otpad koji ce dobro istrunuti, neka na to stavi jedan takav sloj debljine od 5 do 10 em. Svakako, hrpu potom trebamo zagrnuti 510jem zemlje, otprilike u debljini diana, i to sa svih strana. Pirika se rnoze kompostirati i u modernu spremniku od drvenih letvi te se tada treba prekriti zemljom samo s gornje strane. Najranije poslije pola godine, a najkasnije poslije godinu dana hrpa se lopatorn mora preo kr nuti i prozraCiti. U pravilu ( biti potr bno jOs j dno pr b,1 elv nj I prozra iv,ln) II k 'lit

srnisla samo okopati; posve suprotno. Time piriki samo dajemo poticaj da iz komadiCa koriJenja potjera bezbroj novih Izbojaka. • Debeli slo] malca, podlozen
,I

Najbolje je temeljito plijevitl I iscupati i najmanji korjenclC U proljece kad biljka jos nije potjerala nove zelene izdan ke. Ostatke korijenja koje smo previdjeli treba odlucno odmah odstraniti jer ce u protivnom grediea izgledatl divlje kao i prije i biti puna iivahne pirike.

Debeli sloj malta koji apsohrrno ne propusra svjetlo izgladnit ce neunl~"\lU piriku.

dva Iii tri sloja smede IjelJ pljive vrpee iii metalne moraju se prije toga

pt nk takoder ce unlstitl piriU

or> ('

u I nlti s Ijepenke. Folija za

hi 9 nje jezerca daje isti relilt, I, ali kroz nju ne prolaze ni
r k nl voda.

vjerovati u cuda. U drvenastih biljaka kompost se stavlja oko korijena i izdasno prekrije zelenim malcom. na gredicama povrca iii trajnica ukopamo ga povrstnsk: u tlo prije sadnje. • Ako nas pas ima rnucninu, rado ce pojesti piriku, a vjerojatno potom i povrarlti, Ljekovit korijen, prije nego

su korijeni jos svjeii

j

mekani, posusl-

ruke nam nece biti pune zuljeva. Potom ill temeljito mo u aparatu za susenje voca, na toplu kaminu iii radijatoru (najvise do 50 Q(). Za caj nam je potrebno: 3 cajne zliciee ko-

madka korijena koje stavirno u lontic, dodamo \4 I hladne
vode i poJako zakuhamo, Kad zakipi, ostavimo 5 - 10 minuta da odstoji. Pijemo.2 - 3 sallce na dan.

sto je

pi-

rika proqlasena korovom, upotrehljaval.i su i Ijudi za neke bolesti. Pucki lijecnici prop isi-

vall su je zbog toga jer je ubrPirika daje izvanredan kompost. Najbolje je vrlJeme za plijevljenje prolJece.

zavala iskasljavanje te poticala znojenje i mokrenje kod kaslja, bronhitisa te bolesti bubreinih i mokracnih kanala.

Zalijevanje - molim na ispravan nacin
"Zemlja je biljkama otac, a voda im je majka" kaie latinska poslovica. A najbolje zalijevanje za mlade biljke oduvijekje katkad.dobro ono "koje dolazi s dobrog neba" No ~ebo" zna i predobro zaliti: cvjetovi opadaju, biljke istrunu, a vocke napadnu gljivice. U stara vremena vrtlarima je stoga bilo milije da klsu koja je nedostajala nadomjeste kantom za zalijevanje, nego da dobiju prevlse blagoslova odozgo. Ako je kisa bila dugotrajna, micali su se lonci s biljkama
S

korijenje posve ne istrune. Takav fini i rahli kompost hranit

Odllcno je djelovala i kod zutice i ostalih problema s jetrom. U 21. stoljecu usitnjeno korijenje pirike u mnogim je Ijekovitim cajevima, pogotovu meduvremenu onima za jetru i rnokracnl mjehur. U se biljka {ak kultivira na velikim povrslnama u medicinske svrhe. • 2elimo Ii kusat! ukusan caj

ce biljke

na gredicama i rast ostalog

ujedno potiskivati

korova jer kad se pirikino korijenje raspadne, oslobodit ce tvari koje sprjecavaju rast. Buducl da ga obkno Ima sarno u malim kolicinarna, a potice rast i otpornost, vrtlar ce cuvati kompost od pirike za bolefljive biljke, npr ...beskrvfie" breskve koje pate od kovr<

od pirikina Ikorijena, moramo
u rano proljece vilama iskopati iz zemlje mlade izdanke mesnata korijena. Odaberemo najljepse, dobro ih operemo te vrtnim skarama izrezerno u male kornadice (1 - .2em). Ako

vosn hsta, Vocke koje su bile
II se zazelenjele i ubrzale

II rtlrarte takvim kompostom 111\0 , t II

otvorenoq pod krov, da

se zemlja ne bi previse isprala, a hranjive tvari otopile.

su n ekl vrtlari poceli

•v

su anticki pisei pazili na

kyo u vode za zalijevanje. N"Jbolju oejenu dobivala je n kot, kao i danas, IkiSnica. V da jz bunara bila je pretvrda
f

rrova, Tvrda, dakle puna lora cesto je i voda iz vodovo-

(I pa je osim za oleandar i
I

k druge biljke koje vole lor neuporabiva za zalijeva-

rll .
• I osta!a pravila iz antickog

I ba rusu se mnogo promijenil ; Ijeti nikada ne zalijevajte podne jer ce se stvoriti "stetn kora'; a najveCi ce dio vode I hlapjeti. Blljke se ne smiju prestrasttn Iijevajte sarno mlakom
it

dam, nikada hladnom iz unara Hi eisterne. Vodu zagri-

v: mo

tako da je ulijemo u

koriro, staru kadu iii bacvu za nrcu, a ostatak ce ucinitl unc . PriJl" svega krastaveima ko sm ta hladna voda. Tavnn zimogroznim \ke
5U Skupljanje se ki~nlce isplati. Go,ovo sve biljke vole meku vodu viSe ad one pune klQf ;z vodovode.

bilJkama

snuti do gole koze i vjerojatno se prehladiti; ista ta kiSa, kad padne na suho tlo, nece namoeiti zemlju viSe od 2 em u dubinu. Prl prolomu oblaka voda ce atjecati po jarcicima i uopce nece namaciti isusenu zemlju. 5t09a pouka: kratka Ijetna kisa ne oslobada nas od zalijevanja.

A kad se vee potrudimo

zallj

iene

pornaqale tako

u u vodu ulile zagrijanu sl-

vati, onda molim na ispravan naEin! Ovdje rijee#ispravan" mnogo znaci. Ako kantu punu vede hI zalijevanje (10 Ii) poUjemo nd gredicu ad c':etvornog rnetr nismo nista zalili, bar m n onako da bi povrc' od tag
1

rut •• T
I

1I

0 svaki dan zalijeva, taj

dJ 9rIJe~i". Poc':etnici
uJu takvo upozorenje, p dne 20 litara kise na ce-

I,

Imalo koristi. Kako voda ne ulazi dovolJno duboko u zemlju, korijenje [e prisiljeno rasti u vis kako bi ulhvatilo koju kapljicu koju im je udijeHo vrtlar, Time biljke postaju jos osjetljivije na susu. Ovo vrijedi za zeljaste bil'jke jednako kao i

za drvenaste. ~to je korijenje
dublje u zeml'ji, to [e veca vje-

rojatnost da je stalno u vlaznu
okruzenju. U ralhlom hurnuMoogim biljhma
U

nasirn geD9rafskim sirinama ljeti nije dovoljna v,\da kOja pada kao

snorn tlu eak i saiata lrna do
rnetar duboke korijene, a mnoge druge vrste povrca idu

ki5a te ih redovlto (reba zalijevati.

jos i dublje. Ako stoga poslije temeljita zalijevanja oko biljaka stavimo malo malta, one ce
nekoliko vrucih dana biti dobro opskrbljene vodom. • Nasi su preci poboljsavali vodu za .zalijevanje taka da

objesi'li neku staru krpu iii vunenu vrpcu i navlazlll je. Drugi su kraj ukapali oko korijena tikvi. Ako bi se vrpca tijekom vremena pokidala iii posuslla [er je bila prekratka i nije dosezala do dna kante, ponovno bi je

Tlo sirornasno humusom napun i se muljem
I doblje

k.oru. U vfljeme lIe1ike

suse povrslna se raspuce,

su usitnili suhu ovcju i kravlju balegu i umijesali je u vodu. Dodavalo se i mlijeka, sirutka
iii krv zaklanih zivotinja jer se

navlazili, vratili u punu kantu i
voda je opet potekla tlu, • Jednostavna metoda zalijevanja sastoji se ad toga da se veli!k'igliineniliionci ukopaju redovito pokraj rajdca, tikava i ostalih iednih biljaka

prerna

take u jednom potezu zalijeva10 i prihranjivalo.

:~to ,cemos "lPiijanc:ima"?
" U pojedinim

te

su podruc:jima

punevodom.

vrtlart u bJi;zini uvijek zednlh i gladnih tlkava i lubenica stavljali kantu punu vade malo povisenu na neki karnen. U nju su

• 1 kuvnl vrtlari poslije sadnje
JlJ

kolicina. Manje truda zahtijeva ova metoda: Crijevo za vodu stavi se na vanjski obod srabla,

I drvenastih biljaka oko tzv.

IJ naprave

magican

kl UQ od zemlje. Takav nasip iii r II Id zalijevanje nece doputil da voda otjece u svlm
1)1 II

na kosom terenu na najvise
mjesto, te se slavina otvori samo toliko da voda kaplje iii curi u vrlo tanku mlazu. Takvo crijevo ostavimo na jed nome mjestu oko pola dana, a po potrebi preko noel iii dulje, dok sva stabla ne dobiju dovoljno vode. Nakon nekoliko sati poloi.aj oko aboda stabla treba promijeniti. • Stabla cerno osobito dobra opskrbiti vodom ako pri sadnji aka njih u jamu

rovirna. vee sarno na korlBrizni vrtlari cak podizu i

latan naslp otprllike 20 cm

"I vtubla. Taj nasip ,stitl donjl
II J

srabla i vrh korijenja od Vlaga ubrzava razvo]

IJlvl( a zbog kojih se razvija

rul

1

stable

i korijenja.

Voda za stabla
iko

velikih vocaka

za

sadnju sta-

njihovi

Pogre!no jenasta se posuhtl.

posadena

stabla kod kQjlh k r Idk (

virna drenaino

crijevo otprili-

bala napola vorj iz zemlJ

II vlasnici

iskopali na vanj-

ke debljine ruke. Iskopana jama mora biti dosta siroka da drenaznl prsten ne bi stisnuo sustav korijenja kaje ce se rastom siriti. Jedan kraj crijeva

korn obodu krosnje otprilike

1 ern dubok okrugli jarak
ko bl ciljano doveli vodu do vrha korijenja, koje ju je potom IpiJ.llo. U rano Ijeto s vodom
II

Kopanje ii malcira,nj_
.Jedno kopanJe jednaka koristl kao dva puta zalijevanj "killu vrtlari. Kopanjem rahlimo I zr eimo tlo, a kisikje za kon] n jednako vazan kao veda

ostavit cerno na povrsiniispod
vanjskog dijela krosnje. Po potrebi zalijevamo vodu izravno

pornijesaf kravlJu balegu te
ko zalijevali i istodobno nije

It

J rlhrandl biljku, r ko U susnom razdoblju

u crijevo. Bud uci da je crijevo
perforirano, voda ce lagano prodirati do korijena. U doba mlrovanja otvor crijeva zatvaramo kako ne bi usli rnisevi i ostala gamad. Siroko crijevo koje ima rupe takoder rnoze posluziti za to.

JIlt

man svojirn stablirna poI s najmanje SOI vade,

Kratka povij

t

IUD'

k u

odmah ostane u vrtnoj I)
I

Manje ad toga bilo bi

I1J vremena i vade jer bi
onjenja doprla samo mala

I

du broncanoq iii zeljeznog alata morale se tek usvojiti. Motika Je medutim tollko stara da nltko vise ne zna kad je nastala prva.1 njeni raznovrsni oblici svjedoce
0

njenoj staro-

sti. Gotovo svaka regija, svako pleme imalo je svoje motike koje su se upotrebljavale na odredenome stojale su motike za zelje, hmelj iii sparoqe. Stanovnici brdskih dijelova imali su rnotike 5 kratkom drskorn i slljatim metalnim dijelom koji je u ostrom kutu bio savinut prema unutra. Na kamenom tlu u Gornjoj Bavarskoj upotrebljavale
SUI

sarno

podrucju, Po-

se motike koje

SUI

sprl-

jeda bile ~iljate. "iroke motike rabile su se na kosom, rahiom terenu kakav nalazimo gradima.
Kopanje nije sarno nadomjestak za zalijevanje dva puta, zemlju. zractmo tlo i rnkerno korov koji je poceo rasti. UI

vi no-

vee tako

rahlimo skorenu

Prije su se upotrebljavale

udarSUI

ne motike koje su zahtijevale [acu tjelesnu snaqu, a danas se udornaclle lakSe motike na potezanje. Udarnom motikom trebalo je uzetii zamah iz ramena, udariti njome u tlo, izvaditi [e i protresti pa ponovno zamahnuti. .. Prj tome se islo naprijed, a dlo rahle zemlje opet se ugazio u tlo.

" Prvo vrtlatsko orude bioje ~rap za iskapanje korijenjo, a drugo koje su izumili nasi stari blla je motika da se zemljo prekopa kako bi se maglo sijoti. toga
,>t.m vrtl

stapa za kopanje, a danas je u sHe nom obliku Jo~ uvijek upotrebljavaju mke u Andama. Lopate su prvotno bile drvene, a vjerojatno i prve motike, no da bi se dobilo trajno orude, bio je potreban metal i nesto zanatske vjestine. Nasi su preci sve to imali, ali znanje za izra-

uvijek poitu! motikul" r nije blo u pravu jer postojala prije moti-

I polt. n,

J J

rzravan potomak

Pornocu motike na potezanje krecerno se unatrag; posto

srno motiku zaboli u tlo, izvlaelmo je cetvrt do pola koraka prema tijelu, dizemo do vi sine koljena, ponovno je zabijamo u tlo, izvlacirno prema tijelu ... Smisao tog kopanja nije duboko prekapanje tla, vee razbljanje skorena povrslnskoq sloja i tzvlacenje korova. SaVJ sni vrtlan dva do tri puta Ij Ii prekapaju svoje gredice s

povrcern. Motike su se brusile brusnirn kamenom, a danasnjl
rnajstori rabe stroj za brusenje

Sto je veee povrcs i SIDJe gusce posadeno,

to rjede vrtlar mora prekapatl,

(svakako treba nositi zastitne naocalel). Povremeno se 0131bavi i drska pa motiku i drsku stavimo na dan-dva u bacvu s klsnlcorn iii u kantu vode.
No, '~mo lopate vee sav vrtlarskl alat
,,, b,l nJegovati i, aka je potrebno,

zbijenim stabljikama i liSe m poput rozete ne trebaju ttl

pornoc. Njihova srce nisko [e pri tlu pa bi stoga istrunul III se zaqusile.
Iskusan vrtlar istodobno kopa i naqrce: motikom povuce suhu zemlJu eko biljke sve do

Drvo ce nabubriti i opet biti cvrsto
U

svom lezistu,

Do grla u zemlji
Za stabilnost i jako korijenje povrce treba zagrtati zernljorn, a to je prije bilo osnovno znanje svakog vrtlara. Zagrtati treba bob, grasak,

stabljtkr

krastavce, rajdce, sve lisnat i
glavate kupusniace, krumpir i poriluk. Jagode, salara, spin.ll. matovilac i sve drug bilJk ,

I njega

glatka povrsina da bi mogle skakati. Maleirani krumpir dulje odolijeva krumpirovoj plijesni iii plarnenjaci (Phytophthofa iniestans) ad krumpira bez rnalca. Kisne kapi prskaju qljivicne spore sa zemlje na gamalje; aka padaju po rnaku, sprijecitl. infekcija ce se

'rekriveno

maktrano tlo polakse se sus; nego neprekriveno. Onaj tko prirnlenjuje tu metodu nece morati cesta kapati i zalijevati.

staru prokusanu

Malciranje za zdravlje
• Mafciranje ima mnoge pred10sti: tlo prekriveno otpadorn biljnim vlagu, dulje zadrzava

toga prekrlvac od rnaka sprjecava kl,jjanje karaya.
Uvijek gladne i zedne raji'ice bit ce zahvalne za debeli sloj rnelca .

• Obkno zelenja za male
nema

u

izobilju

pa

se svima

kojima je potrebno mora pravedno podijeliti. Sadnice koje

astaje rahlo i dobro prozrace10 te hrani zlva bica u zemlji co]a daju hranjive tvart korijeljU, a zemlji vodu i humus, to /azno skladiste hrane. Osim

su dulje

od tjedan dana na

gredici dobit ce vise. Njima je rahla i ravnomjerno mlja najpotrebnija.

vlazna zeAko male i-

ramo odmah poslije sadnje,

p

broj jedan pri rnaldranju: S€ prekrivac ne smije nasina stabljike iii stabla, vee ostati mala slobodna a". $to je sloj rnalca deblji, aznije postcvati ovo praviobi se izbjeglo truljenje i n infekrije,

rnorarno se zastitltl od puze-

va
Sve kulture koje rastu polagano i dugo ostaju na gredici, kao celer i zelje, jako vole taj zeleni pokrovo On ih stiti od buhaca, koje vole zeljaste biljke i skoreno tlo, jer im treba

• Velikim potrosadrna

hranjirav-

vocaka zasijati djetellinu

iii

vlh tvari, rajcicamai Ii paprikaIma, takoder je potrebno nomjerno vlazno tlo jer ako je suho, dotok ce se hrane prekinuti, Maline i kupine kaje lrnaju plitko korijenje brzo ee propasti ako se gornji sloj zemlje posusi, One su kao nekadasnje sumske biljke navikle na gust, prozracan i lagan zastitm sloj Mea. Sarno lavanda, kadulja, busm, kaktusi i ostale biljke navikle na susu ne vole da ih se ovako razmazi. • Ako ne zelite stalno ponovno gnojiti svoje povrce, maklra]te ga na gusto hranjivim listo-

m,jesavinu slderata pa to otprilike pokositi tri puta u godini. Redovita je kosnja vazna kako se ne bi ostetio podzemni iii nadzemni rast stabala te da im zastitne biljke ne bi oduzele zrak, svjetlo, vodu i hranjive tvari. • Odlicno je ako se izrnedu redova povrca posipaju nasjeckane trakice djete'line

iii spii-

nata, koje ce djelovati kao trajni male. Djetelina i splnat rezu se eim dosegnu visinu diana, da ne budu konkurencija povrcu, Dobri su za rahljenje
Suho granje ubodeno u zernlju pruza potporan] blljkarna da ne padnu,

virna poput koprive, maslacka, spinate. lobode iii cestostavice. Rajcica i krurnpir vole gavez, orlovsku bujad i tresetnu paprat jer ani sadrze mnogo kalila. • Gdje je svjetlo, ondje je i

tta, kao sjena, te opskrbljuju povrce hranjivim tvarima.

kosara, Slama je takoder

sluzila

za vezanje loze. I slarna i vrbin grane nama kale su se prije toga do tri dana u vodi kako bi postale mekse i savitljive. Je~ mena slama bila je previSe 10 mljiva i nije mogla pcslufltlzu to,

Razno
Dobro privezano
Za privezivanje vinove loze i ostallh drvenastih biljaka upotrebljavaju se vee vise od 2000 godina meki i savitljivi izdanci razlicitih vrba. U nasim geografskim sirlnarna to su prije svega grane bijele vrbe (Salix alba), Omiljena je i bademasta vrba (Salix triandra) grane koje

sjena, a kad je posrijedi male,
to su puzevi i misevi. Dobro .zasticeni ispod zelenog pokrivaea ti glodavci pogotovou llmi mogu nanijeti veliku stetu mladim stablima

Ostanite uspravni
Vecina zeljastih biljaka ko]o

vocaka,

Stoga ih treba redovito kontro-

narastu vise od 80 em u vlslnu prije iii poslije izgube rIlVno!, ZU i padnu prerna n prIJ"" II
na stranu. To se edncs!
1M If U (

lirati.
• U podruqima u kojirna i Ijeti

se nisu upotrebljavale

samo za

lma dosta kise dobra je ispod

privezivanje vee i za pletenje

kotic i dalij

te n. ~III

I

jer) i zvj zdan (il~t:l'l)

I nj.ga

Vrtlarenje 5 Mjesecom
• Pod utjecajem rastuceq Mjeseca gnojivo ce brze doci do tla I biljaka i biti
posve iskoristeno. Mjesec u opadanju usporava upijanje hranjlvih tvari.

biljaka. Ovo se odnosl na salatu, glavato zelje, cvjetaCU, mahunasto povrce, krastavce, rajclce, bobicasto voce I vocke na stablu te cvijece za rezanje.

Ovakav dr1at za zelJaste trejntce svatko rnoze lako sam Izraditl. Okvir je od vrbovih grana III drvenog obruca, oko kojeg razapnemo tankl konopac iii uze.

• Kad kopamo i plijevimo

korjenaste, gomoljasto i lukovicasto povrce, neka
to bude kad je Mjesec u opadanju jer prema staroj predajl u to] Mjesecevoj fazi povrce upija energiju i skladisti je u svojim podzemnlm plodovima.

• Gnojivo od stajskog gnoja nanosilo se na llvade za punog mjeseca kako sloj trave i korova s korljenjem ne bi Izgorlo.

Najjednostavnije

je rjesenje da
U

ih povezerno uokolo, ali to nije i najbolje. Kad ih stisnerno, dini rado ce se ugnijezditi ostalih. Osim toga, i vjetar cesto jako njise zavezane biljke pa uskoro sve zajedno padne na gredicu. To se dogada i ako pornocu stapa i uzeta podupremo njihovo lisee. 5toga je mnogo bolje utisnuti u zemlju po jedan kola, s dvije, a jos bolje cetiri iii vise suprotnlh strana, a oko njih zavezati uze, koje smo prije toga dva puta omotali oko svakoga kolca. Lijepi bambusovi kolci dobro njihovoj lose prozraceno] srestetocine poput gljivica, puzeva i

• Vocke su se cijepile prl
rastucern Mjesecu jer su tako vrlo brzo srasle, a rezovi zacljeljeli. • Tko zeli da mu iivica sporije raste neka je reze za punog mjeseca ill kratko pos!ije toga te neka je nlposto ne gnoJI.

• Lisnato, cvjetno i plodovito povrce njeguje se pri
rastucernu Mjesecu. Energlja u toj fazl izlazi te koristi nadzemnim dijelovima

Svaki je vrtlar prlje dobro poznavao pravila vrtlarenja u skladu s Mj"secom.

ce posluzttl,

No kako su

iznutra supl]! na zalost svakog vrtlara i bilja, u njima se mogu ugnijezditi votinjice. razlkite stetne zi-

U blizini daiija u suplje se stapave rado uvlace uholaze koje prije svega za susnih Ijetnih dana napadaju

u tome nije uspio, krajeveje dobro omotao zlcorn da se obruc ne bi otvorio.) U rnracnim zimskim vecerirna sjedili su potom oko tople peei i pleli zvijezde unutar obruca, Za to su svezali uie u obliku trokuta u okvir, Potom su

racvastrm

Ijesnjakovlm

'gr

nama. I suho s.iblje koje ut knemo u tlo neopazice podu pire biljke jer je zapravo nevidljivo i ljetl ga blljke posve prekriju.

scene zatvarali
koka s

cvjetove da utaze zed. Vrtlari

su

prije zbog toga

otvor bambusova malo voska.

• I vrbove grane posluzlle su

za

pridriavanje

zeljastih traj-

ntca Spretni su vrtlari od narnocenlh grana vee Ijeti napravili obruce kojima su krajeve spojili i zavezali. (Tko

obruc okrenuli take da je jedan vrh trokuta bio prema tijelu, pa su na suprotnoj strani svezali prvi vrh drugog trokuta. Potom su krajeve uzeta oblikovali u trokut i svezali ga na svih sest mjesta na kojima su

N.'\Jpadljivi p01pornji u quvtorn liscu pornocl ce visa kim luplnarna da ostanu

se krizali

5

prvim trokutom, strani na okvir.

uspravne.

prije nego 5tO 5U ga pricvrstili na suprotnoj dobili
5U

• Kompost je vrtlarova kd~k ~ prasica. Njime se gnoji. tlo dobiva vrijedan humus i [W staje rahlo, • Biljke nam daju hranjivo gnojivo koje se lake rnozr pll premiti. • Divlje biljke i korov daju vrt laru informacije 0 stanju III gova tla. • Tko pametno plijevi IlH) se zauvijek rijesiti sedmoh I pirike i ostallh zelenih drum kih razbojnika. • Jednom okopano [e k~( lv puta zalijevano. • Malciranje odrzava III JlI' tlu i stedi vrtlaru rnnoqo posla.

Kad su zatvorili drugi trokut, pravilnu

sestokraku

zvijezdu (v. crtez na prethodnoj stranici), Prije su djeca imala za igru drvene obruce koji su se takoder mogli povezati u obliku zvijezde i upotrijebiti u vrtu. Ova metoda jos i danas rnoze posluiiti: eim biljka naraste

na

visinu

ruke, obruc se oprezno stavi oko nje. U tijeku rasta ona polake dlze obruc sa sobom. U vjetrovitirn podrucjirna obruc se U odrasle biljke rnoze odozdo dodatno poduprijeti

SprecavalnJe i zastital
f tjerati, zbuniti, izlijeciti - vrtlari se uzdaju u snagu biljakad ~.U.ZeVi ill gljivice napadnu sve bilje u vrtu. Ako imaju dobre susjede obradovat
CI)I . I

miris tjera sternike, vocke, povrce i cvijece nece zaostajati u rastu

ce vas i cvi!jetom

i ptodom.

Sve

'OViSlii 0

sUlsjedUi

sto preostati,
odqovarajucirn

nego obraniti se sredstvima.

uVrt uCisvogo vntara strpljenju i smirenosti", kaze kineska poslovlca. No neki Ijudi brie uce

od drugih. Obicno pocetnici pobjesne kad otkriju kakvu zivotinju na svorn povrcu iii cviI 'cu. No nisu sve zivotinje stetne; sve stetoclne i bolesti dio vu prirode iii, kako se prije vjerevelo, "dobrohotnl ih je otac peslao kako biljke i vrtlari ne bi posrali oholi" Na razllclte se Ildcine iz vrta pokusevalo ukloIllt; puzeve i krtice, a da bismo

Magican savez iii I!osa caroHja?
Koliko god se pri sadnji, odrzavanju i ubiranju imalo na umu Mjeseeev sjetveni kalendar, kada buhao napadnu kupus il; golubovi nasade, mora se .zacaju svoju otpornost. Pametni boraviti na Mjesec i pozuriti, Trebalo je sprljedti, a pritom
Kfasicna kornbmactja: fuk I rnrkva cesto su u lsto] gredici. Oni se vrlo dobro pod nose.

su se prihvacala

vrtlan ne cekaju da nastane

ista pravila kako

kao i za ostalo u odrzavan]u, Pazljivi vrtlan promatraju susjedi utjecu jedan na drugog, sprjecava Ii npr. neka biljka rast druge iii ga potke pa te spoznaje primjenjuju prj sadnji je gredica. U meduvremenu

steta,

nego reagiraju prije

uz-

bune, take sto prskaju povrce primjerice biljnim cajem. Poprskane biljke reagiraju na navedan napad mobilizirajuci svaje zestltne trupe. Aka nekagljivica potom doista pokusa prodrijeti u listove, biljka je zbog pokusne uzbune spremna i za tvara svoje pore. No obrana
50-

III se posve rijesilil nije devol]no sarno nekoliko vrlo odlucruh vrtlara. ~tariji iskusni Ijudi ; danas kazu da vrtlar mora naudti diif'llti. To ne znad sarno zavaliti
I'

u naslonjac i cekati hoce Ii

moderna znanost potvrdila razmjenu informacija medu biljkama ..Preko korijenovih kova i mirisa one uspostavljaju

zahtijeva mnogo energiJe i zbog toga s vremenom popu

4 [)''''JoIIUb ,ado raste u podnoiju svth 1 ~'~I'ti koru drveca od isusivanja.

veze [edna

5

drugom, a,kad je

neka biljka napadnuta, njezini susjedi to odmah doznaju i ja-

sta

pozornost biljke dok po

novnim prskanjern n dmpiJ u stanje uzbune.

=COPKILLER=

Kako bismo izvukli najvecu rnoqucu korist iz mjesovitih kultura i biljnih kura, biljkama ne smijemo davati previse dusika, nego trebamo biti strpljivi, promatrati iskustva, i skupljati svoja

Voce i povrce u dobru

drustvu
• Celer, osobito jako aromaticUzgoj povrca, salate i jagoda u mjesovitoj kulturi ima mnogo prednosti

ce od kupusnog
buhace,

ni lisnati celer, stiti k.'upusnjabijel'ca i kupu-

Mjesovite kulture
Dobri susjed,i Grah: salata, cikla, koraba,
l:

celer Grasak: rnrkva, salata, kupus Kupus: poriluk, celer, grasak Salata: koraba, poriluk, rotkva, rotkvlca, cesnjak,
splnat, jagode

Cikla: grah, krastavd, koraba Celer: cvjetace, mahune, poriluk Luk: mrkva, salata, endlvlja, Jagode Losi susjedi: Grah: grasak, luk Krastavci: rajcica Krumpir: celer, suncokret, rajCica Kupus; lu k, jag ode Salata: persin Spinat: cikla

sne muhe i drzi podalje • Dragoljub, korijander i neven

potku razvoj i zdravlje krumpira ako

rastu

izmedu njih

u

redovima. Usjevi sprjecavaju plarnenjacu listai gomolja (Phytophtora

intstans), zeleni

prekrivac tla od biljaka sprjecava da kisnica odbaeuje glJivicne spore sa zemlje na Iisce krumpira. • Prekobrojne mladice raJcice posadene bllzu stabla visnje rastjeruju emu us. Visnje i sorta 'Lotova' ('SchattenmoreHe')

PorUuk: mrkva, celer, salata,jagode Mrkva: luk, poriluk, blitva, grasak VlJesovita kultura i prskanje )iljnim cajem ne jarnce stopo.totnu zastitu, no ni kernijska .redstva kojima se prska nisu
I

stlrna u pojedinim godinama
veclna vrsta iii sorata napad

niska rasta osobito profitiraju od rajcice, a kod vlsoke tresnj~ djelotvornost je slaba. Tko nema viska biljaka, ali ima prijetecl problem s llsnorn usi,

sterntka

podnosi malo bolje iii

gore, a to ovisi 0 kondieiji bll]ke, stetnlku i vrtlaru,

'tdl pornoc. Na nekim stani-

neka otkinute izbojke objesi na drvo visnje iii drugog drveta kojima su vrhovi prekriveni lisnim uslrna. 5 qrandcama zultati. • Prije su vocarl dopustali da kopriva raste blizu bobicastog voca. Redovito su sjekli hranJiVLl

prlve bio je najbolje mjesto za sadnju crnog iii crvenog ribiza. Kopriva daje rahlu zemlju bogatu humusom i hranjivim tvarima. Tko nema vremena iIi volje redovito prlkracivati koprivu, mora prije sadnje pazljivo odstraniti sve korijenje jer bi kopriva istisnula i obrasla biljku. .' Zimska raz posijana u listopadu nije samo dobra za zelenu gnojidbu povrtnih gredica

Pucke izreke

pe-

o lipnju

ovisi

sve,

hare

It bill

lina iii rute postii:u se slicni re-

nestooa ietve.
M/adi ipuni miesec u /ipnJu
aonose ustaja/a vrijeme.

koprivu i upotrebljavali

je

Aka /iponj ntadnocu i kiSu do
nese, tokyo vrijeme ; clje/o go dina ponese. Kisni juli ietvu zouui: Kod groh puna ponese, bujno nom povrce donese.
5to srpanj ; kolovoz ne skuhaju, ne mole ni rujan ispec;.

kao male povrtnih gredica, kao gnojivo iii su je ostavljall da leii na mjestu. Stari korljen ko-

(,rancice rajtlce 111elina objesene na grane srabla vl~nJe ~llte od erne lisne usi p

nego se i dokazala u mjesovi to] gredlci sa sparogom spr] cavajuCi sparoginu

rnusku

da

lefe jaja. Kad muslce u travnju izlaze iz svojih kukuljica, raz j vee toliko visoka da kratkovid ne zivotinje ne mogu pronaci svoju biljku domaclna,

.' Krabul1jica (Anthriscus

Cere-

.. Luk voli mazuran.

On ga stit!

folium) sttn salatu od Iisne usi i pepelniee. Salata se sadi izmedu redova krabuljiee iii se tom

od pepelniee I povecava duljinu skladistenla. Ovo zac.insko billje mrave drzi daleko od gredica. • Slicno kao j rnazuran djeluje i blizak mu rodak mravlinac (origano). Voll drustvo luka, bllJki za kamenjaru, vocaka i

arornatkno

mirisnom bifjkom

ogwadi gredica. Ovu zapreku obifaze i puzevi i mravi.

.. Cesnjak, ikojeg neki cesto u sail, ali is pravom nazivaju lijecnikom, ne smije lzostatl ni u jed nom vrtu, On jaca otporRazdrti podalje ~paroginu musku ad nasade ~pa 'age

bobkastoq
• U podnoiju potku

voca ako je posastabala vlsnje

den na izravnu suncu, prlje su se sadlle du!rttice' jer zdrav razvoj I sprjecavasredju trulez i napad ose tresnjariceoU nekim pcdrucjirna nje Europe upotrebljavao peru/a odoroto).

nost protiv plljesni, trulef i ostallh gljlvicnih bclesti Cesnjak zauzlma vrlo rrtalo prestora pa se sad! izmedu salete,

Pr,ikla.dni susjedi za Ibiillje i cvijece
• Krastavci djene blizlnu bo-

mrkve, ruza, Ijlljana iii u podno.iju vocaka Posaden blizu debla stiti breskvu od kovrca-

se i

medvjedi luk iii lazarkinja (As-

siljka; tada do. kasna ljeta odolijevaju pepelnici i obilno radaju. I kopar pozitivno djeluje na zdravlje krastavaca. Bosiljak posaden pokraj ljlljana tjera IjiIjanovu bubu.

vosti Ilsta, a jagode od grinja. Voluharlce ce se nevoljko probljati kroz debeli obruc ad buke, Umjesto cesnjaka neki vrtlari njaka posaden oko stabla ja-

cesU bliziru kamilice mnoge se povrme poriluk .. bllJ· ke o~Jecaju ugodno: grall, blitva, celer,

• Cubar

drii ernu

us

sade gust obruc sunovrsta oko podalje te mladih stabala jabuka ih zastitif iivatinje. • Otporna da kako bl ne

potice zdrav rast salate.

U blizini graha kamilica se
sama od sebe rasiJava, a ona je dobar susjed i grasku, salati, blltvi, crveno] repl, sptnatu, celeru, luku i poriluku. Povecava i ctpornost povrca prot I'll napa-

in voluharice

pojedu. Miris lukovlca odbija

vuc;ika,

(Lupinus pol-

yphyl/us) potiCe rast arisa, borova i smreka. Grm takoder obogacuje tlo dusikorn, a 0'110 uelnkovito gnojlvo vockarna vrlo dobra dode.

dd gljivica. Kamiliea drii podaIje porilukova moljca.

• Pokrivac ad paprene metM,i-

ce u podnczju vocaka osigurava sjenu tlu te olaksava stablu
bolje upijanje hranjivih elemenata i poboljsava aromu plodova. Za to [e osobito prikl'adna stara vrlo arornatkna Mltcham'sa sorta svojim tamnoze-

lenim, ljubicasto prelivenim listovima. PosaClena u redovima izrnedu krumpira, rnetvlca sprjecava plarnenjacu i pot ice zdrav razvoj partnera. • Neven sklapa prijateljstvo sa wlm biljkama i porice zdravlje

tla i biljaka. Treba rasuti sjeme
po povrtnoj gredici i poslije qdje smetaju pocupati biljke. Hajcice, kupus i grah vrlo dobra podnose neven ko]] je ,,,k i u podnoiju
Neveo

ne smije nedOS[aja[i oi U lednom II'[U. ~arkonaranCas.e Cvaluce biljlte dJl>lUJU

vrlo povolJno na zdravlje rla I blljaka.

vocaka vrlo

va zdravlje. Njime se mogu uokviriti povrtne gredice, no bolje je bilike.rastrkan" po gredici, kao sto se prije govori-

dom salatu i povrce postediet ce i lisne usi. PosaCleni u r do ve izmedu krumpira,"smrdljiv

ucinkovit, On smanjuje napad lisnih usi jer privlaci mnoqabrojne korisne insekte kao npr. muhe cvjetare (osolike muhe). • Kupusni bijelac i puzevi ne vole miris kadulje. Ova Ijekovita biljka stoga sluzi za ogradlvomje (vedh) gredica kupusa. Ako se uz nju posadi i timijan, dJPlovanje se pojacava, • Povrce i cvijece dobro uspijeV,I u bllzini

ci': kako

kako ih neki nazivaju, zlaticu. tjera lisn

10, dakle pojedine biljke stolisnika rasporediti po gredici. • Na zdravlje tla pozitivno djeluje i kadifica (Tagetes). Nova da zauistrazivanja porvrduju

tjeraju krurnpirovu • Jak miris timijana

uSi, mrkvinu musku, cak i pu

i.eve i ostale

nepozvane go~tl lu

u vrtu. Kupus posaden lzm redova timljana nece n pusnog bijelca i buh gusjenice velikog i maloq ku

stavlja razvaj nematada kaje Si5Ukorijenje. Buduci da ih puievi rado jedu, sade se da bi odvratile pozornost izmedu salatei sadnica kupusa. 5 kadificam kaa neposrednim

pc d. I
Pu
k

c

vi ce izbjegavatl salatu senlrn granCiCi:1I1lttlmij

stolisnika, koji dje-

okrufi krupno iSJ ckanim, ,

1I

I 1]1' protiv stetocina i poboljsa-

susje-

J

ldrav ra~. , boqat urod rajcice pokazuJu da je okruzena bilJkama tlje susjedsrvo djeru.

Dok u Europi jos nije bilo danasnjih velikoplodnlh vrtnlh Jagoda (elji roditelji potjecu iz AmerikeJ, u vrtu su se uzgajale dornace dlvlje jag ode. Gredice se okruzlvalo mlrlsnom Ijubi-

• Pelin stiti rlbiz od hrde. Gran-

eke

povezane oko stabla viSce mrave da se
Pokrly.,t maticl1jaka ispod srable jabuke

nje sprjecavat

penju do kolonija lisnlh usi. Ispod stabala jabuke, kruske i ostallh vocaka rado uspijeva

cleorn I sadllo se te dvije kulture izrnjenicno u redove kako bi se pojacao rast Jagoda I aroma plodova .

rnaticnjak. On poboljiava
aromu plodova. Kod stabala bresaka sprjecava bolest kovrcanja lista. Povrh toga c:vjetovi privlaee pcele, bumbare I druge insekte u vrtu.

• Ruta posadena u njenoj blizini iii razasuta kao male odbija mrave. Povjesane graneice rute na oboljelu biljku odbijaju mrav i prarece lisne usl,

BOlrbal od pocetka
NajveCiuspjeh oosnie onaj tko kroz vrt hoda otvorenin ociju i prati alarmantne .signale iii - j05 bolj'e - no vrijeme zaustaviia mogucu stetu

Oezinfkiranje
korijenskom

rana

Kod nekih grmova sa snaznom balorn iii lukoviVe~ le u antlcl svaki v,!lar mao da rnrkva ne podnosl slajsko gnojlvo jer njegov mjrl~ prililati rnrkvlnu rnustcu u rojevima,

cestoq cvljeca vrlo su e,este velike rane. U njih ulaze gljivi'ce koje zlve u tlu i uzro'kuju rrulez Takve 5vjeie rane prije bi se posipale mrvljenim ugljenom i tako dezinficirale. Prije nego

ne naisto mjesto. Ako se biljke redovito zalijevaju cajem od tesnja'ka, od pocetka ee biti u prednosti pred stetocinama i bolestima i rasti

prate svo] nos, lako se daju prj vucl, Osusena, usitnjena pa-

sto bi se biljke ponovno posadile cuvale bi se dan, dva na
mjestu zasticenu od 'kise kako bi imale dovoljno vremena da rane zacijele.

prat posuta u redove za sjetvu
d'rzi mr'kvinu rnuslcu na ud I), nosti. Mrkve bez licinkl ubir onaj ko)i poslpa usitn] n Vld

zdravo i snazizmedu ad lisnil1

no. Ovaj kuhlnjsk] zacln tako-

der
lISi.

se dobra

osjeca

sac uzduz izniklih rnrkvl, Mlrls
vlasca

ruza, koje cndeItitl

odvraca pozorncst

l

musicama kupusa od kupu snjeca. Vazno je ceste ponav Ijati mirisnu prepreku, 5101 k pokrlva tlo od vrattca (fOlIC!

Prva pomoc persi.nu
Persin testo obolijeva i 'kri:lja; prije se govorilo da pati od umora tla.IKrivci

Ispari!
Vee SUI prije 2000 godina vrtlari znali da svjeii gnoj iz daljine privlaci musice mrkve, kupusa

su za to,

medu ostalim, i nematode u tlu koje si5u 'korijenje. Kako se ovi nametnici, koji se ne mogu vidjeti gollm okom, ne bi previse razrnnozjli, persin se ne ~mije saditi vise ad dVlije godi-

repe i luka tjera povrtm ce (mrkve, kupusa, lu

mu
) II I

i ostalog povrca, Zbog sigurnosti se kod ovih kultura treba odreci ikompostnoga gnoja. Budud da IPovrtne musice

re i kupusov bij '1,1(

zilltitil

Jedan ,gulUaj za .zdravlje
Vrtlari su vee u antlci tjerali kupusnog bijelca iz kupusne qredice uz pornoc ekstrakra kadulje, r drugo zadnsko bllje drzi podalje puieve Iii odbija voluharlce. UCinkovitost ovlh bil]nih ekstrakata danasnja znaKoko.~i rje5avaju mnoge probleme za~tite biljaka na svojo] Hvadi. One iz tla tzvlere i jedu Ilflnke, pu~evajaja!ca I ostale poslastlce.

nost patvrduje

lake je blla

dugo ismijavana ;istrucnjaoi su je smatrall besmislicom. U memljevalo naJmanje duljinu dviju lopata, no naustrb korlsnih orqenizarna u tlu. Balje je nevoljene .i:lvotinje, kao sto su llclnke moljaca I hrustova, zienjake III Ueinke pipe uznerniravati cestlm okopavanjem
U Indlji i ostailm aziiskim zemljama ulje iz ~JI'men ~i rurna upotrebfjava se ad davnina kao sredsrvo za za~!itubiljaka

Niikad neometanl
Neki Insekti, tj, njihova jajasca, Ilclnke i kukuljice i:ive potpuno Iii djelomkno u tlu. Mnog!

duvremenu je i lndustrlja zastite biljaka posegnula za zelenom medicinom trgovinama

pa se sad u

mogu nad pri-

se povlace

na prez.imljavanje

u tople slojeve zemlje, Prije se sa stetodnarna izlazilo na kraj
dubokirn kopanjem I posipavanjem zemlje i:lvim vapnorn, Duboko se pritorn podrazu-

suhoq tla. Stetu ad ovlh stanovnlka tla i muhe tresnjarice, ljeskotoca Iii malinlna staklo-

krllca vrtlarl .sprjecavaju taka
da drze kokosi u vocnlaku. One irn cestlm ceprkanjern po zernlji ne ostavljaju nl minute mira ..Take stradaju i puzeva jajaScd, Perad stalno Cisti tlo

Protlv kupusove muhe I kupusne pipe dokazalo se dubeko sadenje I nagrtanje upusnjaca, Ustovi korabe, oji izlaze iz zemlje jer se ne ~ogu duboko saditl, prema. uju se glinom koja se prlpre(ajem od metvice. Glina fe u~i i pravi nepropusnu
Inl 5

pa se malo koji vrtlar ieli
odreci takve pornocl,

eoru.

pravci koji sadrze cesnjak iii

ekstrakt drveta nirna (Azadirachta indica). Nim je autohton
1I

Aziji i njegovo sjeme daje

draqocjeno ulje. Ulje i ostalt prcizvodi ad nima upatreblja-

vaju se 1I Indiji ad davntna kao

sredstva za zastitu biljaka, Kad'
SP

primjerice ostaci ad prera1I

de ulja dodaju
jasaca do 90%.

zemlju, sma-

njuje se polaganje puzevlh ja-

Biljni ekstrakti Ii cajevl
U Europi se rabe tradicionalni ekstrakti od razlidtih biljaka

Dugo smatrano besmlshcorn, pozitivno dJelovanJe bilJnilllajeva jalanje biljaka u meduvremenu je znanstveno dokazano

i ostalih prtpravaka Lt

kao npr, od cesnjaka, vratlca .11 preslice, koji se rnoqu naCi
pojedinacno iii kao rnjesavine.

nerazrijedenom

otoplnorn

jesti i veclnom ugibaju, Slitno, ali ipak slabije djeluju ekstr k ti vratka i kiselog ruja,

uklonite mrave; razblazeno ad

Casne sestre iz samostana u
Fuldi sku pile su mnogobrojne recepte, lskusale ih i lzabrane objavile u svojim

brosurama,

1:5 do 1:10 prskajte protiv insekata koji jedu iii sisu biljks. Od osusena bosiljka (2 ilicite na 1A I vode) caslle sestre kuhaju caji upotre'bljavaju ga
nerazrijedena protiv licinki

Laj od

ostrugane kore vr'be iii uslt njene m'lade granrice jara I osnazu]e blljke, Isti udnak po stize seesplrlnem otopljenim u vodi, Njegova djelotvorna tvar salicllna kiselina prije se dobivala iz vrbe, a U rneduvr.

Njima, medu ostalirn, treba zahvaliti sro se ovo drevno znanje nije zagu'bilo. U rano Ijeto od listova breze pripravite otopinu od 1 kg/l vode i prskajte

pauka i ltsnlh usi kod loncanlca time

sto prskaju

[ zemlju i

biljke. Mjesavina ad caja preslice i bosiljka sprjecava pe-

I

razblazeno

pelnicu rak od

1I

na krastavcima, praska za pedvo

a

uva-

omjeru 1:5 stabla jabuke i kruske kako biste ih zastitil: ad krastavostl, U jesen skupljajte otpalo liSee hrasta i narnocite ga u vadi (1 kg/1 0 I);

pepelnicu na arnerlckorn oqrozdu, Laj od grancica

tuje

zagorca-

[abo II da salkilna kiselina ima va FlU ulogu u.Irnunosnorn susiuvu billja" ona daje 5ign.11 da prozove najvisa alarmn ra,zina i da se oboruf protlv
IJ

menu se pocela praviti

ratoriju. Istrazivaci su pron;

va apetit licinkama krumplrove zlatke taka da prestaju

svih napada iivotinj,llli gljivica.

ne mogu pronacl svoju biljku za hranjenje, a neka sadrze i otrove.

na bolje lijepiti na lisee. Sve otopine

za

prskanje spremite

na

sigurno izvan dohvata

U pravilu bilJke se usitne, pr
liju kipucorn vodom i poslije odredena vremena procijede i upotrebljavaju. 0 kolicini i pripremi posto]e razliciti recepti. Kolidne navedene u sljedecirn receptlma sluze same kao orijentir. 5 vremenom svaki
Otrovne tvart sadrzane uo
J

dj ce i kucnih Ijubimaca.

Ekstrakti biljaka djeluju
preventivno. Prska se najmanje triput u razmaku od tjedan dana. Bolje djeluje ipak ako se redovito nanosi od prolieca nadalje. Kako bi se izbjegle rane na biljkama prska se za oblacna vremena iii vrlo rano ujutro. Otopina mora narnociti sve nadzemne dijelove biljke.

u granclcama

vrtlar razvije svo] osjeca] sto je i u kojoj kolicini dobro za njegOY

tuje zagoreavaju dpe(i! krumpirovoj zla nJenlm licinkama

vrt i biljke te odgovara Ii

im eaj iii otopina. IskoriSteni Slicno djeluju i ostali ekstraktl biljaka. Etericna ulja i druge tvari u biljnim sokovirna potieu obranu i navode biljke da stvaraju deblje ostaci biljaka bacaju se na kompost iii sluze za makiranje. Koncentracija djelotvornih tvari ovisi 0 upotrijebljenim biljkama, stanistu, vremenu, razdoblju ubiranja i sl. Pazljivi vrtlar prska prvo slabijom otopinom i povecava po potrebi dozu pri sliedecern terminu prskanja. Kod nerazblazenih ekstrakata preporucljlvo o irna mali vrt i ne zeli naViti rasprsivac, moze upotbllavati rucnu metlku od je prvo obaviti pokusno prska nje kako bi se testiralo podnosenje. Buduci da otopina lako sklizne s biljaka, treba dodati malo neutralnog sapuna iii jednu kap sredstva za pranje ruku. To ce sniziti povrsinsku napetost vode te ce se otopi-

Iz vrtlarova kotla
Evo nekoliko provjerenih Ii mnagi narastaji vrtlara, Preslica: Ljeti prikupljeno bilje natopite klasitnih recepata kaje su iskusa-

stanicne

mem-

brane iii sprjecavaju gljiviene spore da klijaju. Druga ulja svojim mirisom toliko zbunjuJU osjete stetoclnarna da vise

r dan

u kisnici

(1,5 kg/ 10 I), naposljetku kuhajte 1 sat. Razrijedite u omjeru ad 1:5 do 1:10. DJeluje preventivno protiv gljivicnih i jaea biljku bolesti kaa

sto su hrda, krastavost, pepelnlca, smeda trulez i crna pjegavost. Sve izdanke redovito prskajte i zalijevajte kaka biste zastltill bilJke od bolesti polijeganja na tlu). stabljike (gljivice

mote se u tekudnu i prska
bllJ ama snaznim po-

lim ruk .

Bazga: Napravite otopinu od lisca (1,5 kg/1 0 I)' nerazblazeno iz.lijte u tunele voluharica III temeljito natopite tlo oko ugroiena stabla jabuke kako biste otjerali iivotinje. Dragoljub: Lisee krupno narelite i prelijte klpucorn vodom, da ga prekrije najmanje 5 em, ostavite da odstoji 3 seta.

vode. Razblazeno u omjeru 1:7 upotrijebite protiv grinja na jagodama, kupinama i lozi. Potkraj travnja i poslije branja 4 puta u razmaku od tri dana prskajte zemlju i biljku. Protiv kovrcavosti lista breskve od veljace do istrebljenja svaka 2 tjedna ponavljajte postupak nerazblaienim tajem. Hren: 300 9 lisca i koriJenja usitnite, 3 sata natopite u vodi i naposljetku kuhajte 30 minuNerazbla:zen caj od vrallca Stili 'Idhl~ jabuke od pepetnke

tesce

prornljesajte. Neraz.rije-

deno upotrijebite

za cetkanje

rvavih usiju; razrijedeno od 1.10 do 1:20 protiv lisnih i sti-

ta; caj izlljte u 101 kisnlce i ostavite da odstoji jedan dan. Nerazblaienim cajem prskajte vocke uvecer (posto se pcele povuku u kosnke) za evatnje i poslije nje; sthl ad srnede tru-

tastih usiju. Cesnjak: 100 g usitnjena cesnjaka prelijte sa 1 1kipuce

zblazeno protiv moljea (min raj poriluka. Protiv erne u~i na qrahu, bazgi i visnjama prskaJ te 3 dana zaredom. Ca] je u pravilu vrlo u~inkovit protlv

Pte,lIea o,naiuje

tkivo blljke i oteiava

'Ieii plodova (Monilia) stabla jabuke i visnje i drugoga kostieavog

ptodlranje gljivica u nju

voce.

stetcona. npr. mravi, lisne
grinje, buhaca, korijensk a stiti i od ugriza divljaci.

U I. UI

Vratii: U kolovozu prikupljene, osusene evjetove skuhajte (30 g/ 1 I). Nerazblazeno prskajte stabla jabuke prije pupanja protiv pepelniee; poslije jed nom u tjednu razblazlte omjerul :3. limll u

usro

vi rabarbare sadrze i za ljud otrovne sastojke (antrahmcnl) Kadulja: Lisee i vrhove qran I ea (500 g) prelijte klpucoru vodom, izlijte u 5 I kiSnlc.. 1 dana ostavite da odstc]t zblafenorn otopinorn u tjednu prskajt Nr 12

u: proljece

nerezblezeno prskajte protiv grinJa siskariea na crnom ribizu. Rabarbara: Usitnjeno lisce!1 kg/51) kuhajte pola sata. Poslije sadnje tjedno prskajte nera-

pull

kupu nj kupu n

da drze podalj

jelea i muh . R zbl pina 1:1 pr II ntjvn

modte u vodi. Hazblazeno 1:1 prskajte kupusnjace 1-.2 puta u tjednu kako blsre kupusnog bijelca drzali podalje, a zaliJevanje (11:1) emlje oko sadnlca z otjerat ce puzeve.

10 I vode) prskajte protiv stitastih usl.

Crvelli luk: Ostatke od kuhanja (kore, lupine) skupljajte i ostavite 8-10 dana da uvrije
(l kg /10 I). Kao i rastvorod

Pe'lin: Od cvatuce biljke napravite otopinu (500 g/1 0 I) i nerazblaieno upotrijebite protiv mrava, povrtnih muha, buhaca, gusjenica i llsnlh usi. Rastvor: 3009 cvatuce biljke prokuhajte, ul'ljte u 10 I klsnice i ostavite dva dana da odstoji. Razblazeno 11:3 nom u tjednu prsks} jed
Caj od stolisnika upotrebljava se od davnina kao za~tlta od gljivl~nih bolesti bliJaka

ceslljaka pojacava otpornost biljke. Razblazenc 1:10 prske} na jagote protiv sive plijesni

dama i mrkvine rnuslce. Protlv plamenjace na krumpiru razblai.ite1:5 i zalijevajte zernlju kako bi se ubile spore.

te protiv kovrcavosti ltsta jabuke od kraja svibnja do kraja srpnja, protiv lukove muhe zaHjte zemlju na gredici luka.
Vrllari se vee odavno oslanjaju na obrambeno djelovanje ~urnske papran proliv ~le'otina

protiv plarnenjace na rajcic:i I krumpiru, takoder protiv hrde na grahu, sive plijesni i lazne pepelnice na lozf. Za caj su prikladne samo vrlo arornatkne zelenolisne sorte, mad erne Ilju-

S'umska pap rat: Krupno !jeti
lsjeckaite prikupljene prokuhajte llstove, pola sata (5 kg/1 0

I). Razblazite1:1 0 i prskajte protiv svih insekara koji jedu iii sisu biljke. Aka se dodaju i istucant divlji kesteni iii zelena lju-

bkaste

iii iutobijela

satlrane

sorte nisu djelotvorne. Stolisnik: SOD 9 cvjetova pro-

ska oraha, pojacava se djelotvomost. Ekstrakt se pravi ad
osusenih listova: 0,5 I ki~nice ulijte u jednu bocu i urnrvite

kuhajte u vodl pa potom ulijte u1 () I kisnice i ostavlte 3 dana da odstoji pa procijedite. Razblazeno 1:1() preventivno luje protiv gljivicnih bolesti.

dje-

unutra 5 g paprati j ostavite 3 dana da odsto]i. Nerazblaienim ekstraktom premaztte
krvave usi na stablima jabuke. 'Razblaieno (D,SI ekstrakta/

Rajcica: Izdanke i prekobrojne
mladice (1 kg/ 10 I) 14 dana

Kompostnaotopinal
Mladi kompost vrlo je prikladan za pripremanje otopine za [acanje biljaka. Njegovi rnlkroorganizmi (gljivice, bakterije) prevuku biljku

zastltnlm fil-

mom koji parazitnim gljivica-

rna

oteiava iivot.
Za pripremanje taJa ad komposta uporrijeblte uvellke i sadrZi obrambene mlkroorganizme obveznc rnladl kompostjer samo on

Sivoj plijesni (Botrytis cinerea), plarnenjacl na raj~ici 1krumpiru IPhytophrora
IlICe

infestans} i rapoprskati i donju stranu lista. Budud da ekstrakt sadrf ce mikroorganizme, upotrijebiti zivuima ograZnanstvenici sa Sveucilista u Bonnu u meduvremenu tvrdili djelovanje ekstrakt

zlicitirn gljivicama prave pepel(npr: Erysiphe) skodl otopina komposta. Biljke poprkane cajem od komposta rno-

su po mil
05U·

nlcen rok trajanja te ga treba u roku od tjedan dana pa pravltl novi caj od komposta svakih tjedan, dva.

hovine i preporucuju 50 9

lnhziraju svoj otpor, ojacavaju tankne membrane i salju poretne zastitne trupe u patrolu.
( .1J od komposta vrlo se jednostavno pripravlja. Posuda se i zalije kisnlcom zivota dodaju se napuni do polovice svjezim kompostom do vrha. Za odriavanje nukroorqanlzama

sene mahovine narnociti u 1 I vode. Ekstrakt ostavite da odstoji jedan dan, procijedite 9 upotrijebiti nerazblazena. ima Sada vee i u trgovinama
I

Ekstrakt rnahovine
Dobri su prornatraci odavna zapazili da je mahovina pestedena svih bolesti i stetocina. Istraiivaei su otkrili da i puievi obilaze scene. zelene biljke te ce radije gladovati nego ih ku-

gotovih ekstrakata od vrlo

udnkovite jetrene mahovin
(jerrenjaca), Otopina mahovine drzi poda Ije puzeve, ali i stiti biljke od gljivicnih bolesti, npr. od prtlvl pepelnice (npr. Erysiphe), pi.. menjace na rajcici i ktumpiru (Phytophtora infestans) te sobne biljke, jagode]

d dvije do tri pune ilice kamenog brasna. jedna puna sa-

lie.1 ekstrakta algi iii lako prohavljlv secer (S gil). Kanta se
ovtavl na toplorn (20-25 DC) ] vaki dan snazno promilesa od dva do tri puta. Nakon otprilit'

sati, Mal'lovina nema trnja iii gorke listove, nego se stiti tvarima koje je cine nejestivom.
Prije se brala saka llvadne rnahovine, prelilo bi se kipucorn vodom i ostavilo caj da odstoji 2-3 dana. Nerazblaienom otopinom prskalo povrce, bi se

tot

ad sive plijesni (Botryti5 rill rea). Sredstvo djeluje pr v n tivno samo ako se bilJk , It donja stran prskaju svakih lJ d n, dVII
I

tjedan dana caj

se

procijedi,

, Ilblazi kisnicorn od 1:5 do 1 10 i time temeljito prska biljk [ednom u tjednu. Vazno je

Ilstova ( rn IJII

I zaltlt.

Mrijeko protiv gljivica
Tjedno prskanje mlijecnom vodom (2

Male i veUke muke
plaOstavite kemijska srsdstva u orrnarul I nasi preci upotrebljavali su jednostavne pravke. kucne priMtavl zaobilaze clme~ I ostale vrlo m.rls-

1/ 101) sprjecava

menjacu kod rajcica i krumpira (Phytophtofa infestans) ako se prska u rano jutro za suncanih dana. Katkad se za potpomaganje kure mozezaliti i biljka.

ne tvan jer tm zbunJuJe osjenla

Selidba mrava
Vec prije 2000 g. vrtlari SU razmjenjivali savjete kako se rijesiti dosadnih i stetnih mravi. Rimljanin Plinlje preporucuje., Najucinkovitlje ih cimet iii prasak za pecivo. Ako se pocnu gnijezditi u cvjetne posude, temeljito zalijevajte biljke eesce cajem ad pelina. l:ista im voda doduse smeta, ali ih ne pctice na seljenje jer se bez muke mogu kretati po njenoj povrsinl a da ne patonu. Jedan strcajsredstva za pranje posuda brzo to izmijeni. no nije zdravo ni za biljke. Mravi ce se dobrovoljno odseliti ako se izravna u mravinjak iii pokraj njega posadi ruta, lavanda iii ruzrnartn iii se u ,oj zabodu njihove graneice. Ako mravi i dalje ne odustaju od smjestaja i njege u vtlarovaj kuci. rnoze ih se namamiti kamadom pekarskoga kvasca velicine Ijesnjaka koji se pcrnljesa s jednom zllcorn vode u cvrstu smjesu i postavi kao mamac po mravljim stazama.

Kod krastavaca, tikvica i bundeva mlijecni tus jaea otpornost biljke od pepelnice. Umjesto svjezeg mlijeka upotrebljava se nepasteriziran prirodni jogurt (bez dodatka voca iii vezivnih sredstava) Hi cisti rasol kupusa.

se unittava

biljkom suncocem (Hellotropium). Skod; im i namoceno aveno brasno ad opeka" Poslije su se mravinjaci posipali pepe10m, obradenom korom hramljecike.
5

R dovno prskilnJe rezblazemm mlijekom ~lIti rajeicu od pl~menja(e

sta, vapnom iii eadom iIi bi se poplavili otopinom jedenu, suplju kost pokraj mravinjaka" unistiti.vatrom ta glinena Omiljeno je eak bilo staviti .pornozditada ih nom od vola iii glavu od ovce
j

iii vodom".

Danas irn se ponudi prevrnuposuda kao novi dom i onda ih se preseli u priradu. Aka ih se zel; potaknuti na dobrovoljnu selidbu, jer su postali naporni u kuci i ztmskom vrtu, umetne se jedna k.ora cimeta u mravinjak iii se po njihovim stazarna pospe

Kako se smjesa ne bl brzo

05U-

Prskanje cajem od rabarbare iii pelina vrlo je korisno. Takcder je provjerena i otoplna od krumpira protiv zelenih lis nih usi

sila, sravl se u nju malo meda. Postavljajte obrok toliko puta dok ne nestane i posljednji mrav. Kako bi sprijecili rnrave da rnarsirajugore-dolje po drve-

Grijesiti je Ijudskl
Rimskl prirodoslova Phi'll) Stariji pisao je ntprillke UIJ 2000 godina:" Bolestl napa
doju biljke u vrtu sao ISV druge biljke no zemlji.

na

ruiama iii drugim biljkase nerazbla-

rna. Upotrebljava

zena zutosmeda otopina u kojoj su se kuhali krumpiri u kori iii se sarno skuhaju krurnpirove kore.

Bosllja

cu i njeguju kolonije lisnih uSi,
omotavali su debla slamom iii ueopranorn ovcjom vunom. Paslije su vrtlari mazali sirok obruc ad vazelina po kori drveta: a kako bi pojacall djelov<mje. umijesali bi u to i nekoli1(0 kapi ulja od rnetvice

se u starosti
cu; iz

izopati

u umqo»

a oranj {Sisymbriuml u mervi

staroq

sjemena kupusa

nastaje (epa iobrarno~ Jasno

da biljke ne mijenjaJu sve] oblik. Da su vrtlarl teste pll [evili, ne bi timijan obrastac bosiljak. To se dogada kad sr neoznaeeno sjeme pospr III I i nakon nekoliko godina 12: vadi - 0 ovirn vesellrn pltall csrna .pogodi koje je sjern i danas vrtlari zneju pjevatl pjesme.
Lisne u~i, koie rnravi njeguju. iako se razmnozavaju [er njihovi zastilari brane neprljateljima prlstup koloniji

IIi

rekoq drugog vrlo mirisnog "t.ericnog ulja.

OtolPina od IkrumlPira IProtiv usi
trsne usi iive u velikoj koloniji na vrhovima izbojaka, ali ne prave veliku stetu jer ih brzo pojedu bubamare, licinke rnuha cvjetara iii muha siskari(<1

ako u blizini nisu mravi kajli Ilisnih Samo se uholaee ne boje

ljeraju sve neprijatelje
LISI.

mrava,

Namamiti licinke iicnjaka
l.iclnke zicnjaka ponajvtse se pajavljuju na svjeze preoranim livadama i travnjacima ..LiCinke razlii':itih brzih kukaca koji zive nekolika godina u tlu prije nego sto se pretvore u kukce na:jvise vole mrkve pa salatu i krumpir. Ta se sklonost rnoze iskoristiti taka da im se za mamae postave njihava najdraza jela: u qredicu salate postavite prepolavljene mrkve, S presjecenorn polovlcorn prema dolje, 3 - 4 em duboko u zernlju, astavite sarno vrh da viri za lalde pronalazenje. Provjeravajte svaka tri, cetiri dana. licinke zicnjaka ko]e su u mrkvi in,na njo] pakupe se te

se i okolo rnarnca potrazl jas IiCinki. Lako ih je takoder namamiti polovicama krumpira; no. eim se presjecena strana csust, lieinke izgube apetit, Kao bilj-

divlje garusice ubrajaju i ratkva, rotkvica iii Ijubicina (Mathiola). Nasrecu, nekoliko jednostavnih trikova pomaze vrtlarima da ave zivahne iivatinjice obuzdaju. Jedan je ad njih re-

ka mamae izmedu krumpira
sadi se salata, redovito se kontrolira i takoder se U okolici kodjena porraze liCinke. Aka se grediee u kajima obitavaju licinke zienjaka zaliju nekoliko puta cajem ad rabarbare, stetnici ce otlci,

dovito akopavanje skorjele zemlje i rnalclranje jer buhad
vole glatke povrslne za skakanje. Bosiljak, salata, spinat i mahune vrlo dobra uspijevaju na rahloj, vrlo prozracnoj zemlji, a tada

kupusnjace ostaju
buhaca, Mokro tlo

Buihacilse boje vode

postedene

takoder otezava zlvot zivatinjama kaje se boje vode. Obicno. su ove mjere dovoljne da se rnetezu u kupusnoj grediei stane na kraj. Jace udaree zadat ce im ona] koji povrce i zemlju pospe kamenim bras-

Vet. tisucljet.ima buhaci salijecu listove kupusnjaca i drugih krstaslce, Tu se, uz mnoga div
Ijeg bllja kao npr. divlje rotkve,

Buhaci prave rupe na Iistovima kupusnjaca.

Posebno su ugrozene mlade biljke (lji rast

staqnira zbog suse,

nom iii zal!ije tlo otoptnom pelina iii vratlca,

ad

Begonije prot1iv puzeval
Dornisljatost proizlazi iz nuzde, a puzevi nas prisiljavaju da budemo. osoblto domisljati, Neki vrtlari stavljaju listove rabarbare iii pljesnive daske medu povrtne gredice. Danju puzevi upuzu pod njih i anda se magu lako skupiti.

• Provjerena metoda koja se duga primjenjivala nje jeglinene ukcpava-

djevi ukase u

zernlju, s time da jedan kraj viri vani. Unutra bi se narlskalo otpalo lisee iii nesto sllcno. 5 vremena na vrijeme cijevi se vade,

ciste od puzeva i,ponovo ih se
zakopava. • Kako bi pronasle i pojele puleva [ajasca, u jesen bi se na wdan tjedan pustile kokosi na Kiscene qredlce da slobodno , eprkaju po zemlljl. • U jesen bi se takoder pokrivale gredice vrlo tan kim slou-rn li.5ca od hrasta illi eraha, l.minske kiseline koje ispiranjern udu u tlo sprjecava]u klil.Jnje korova te skade puzevirn Jajascima. Neki vrtlari grade pregradu od staroq lisca hrasta
Nezasitna pahlepa puzeva qolaca 'lee adavna mnage vrtlare stoj i zasluzene i davad I lh da ocaja ietve

• Puievi nerado prelaze preko suhog rnaka od izdrobljene

umoci se u tu otopinu iii se cl jeta korijenska bala uronl atprilike 1 sat, kako bi se pasve natoplla. lJ iduCim tjednima svakih nekoliko dana zalljeva

preslice. Bilje puno silicija istodobno utjeee na zdravlje tla i sprjecava gljivicne bolesti, Vrtlarice iz Austrije ograduju povrtne gredice sadeCi prepreku (10 - 15 em) od grbice (Leoidium sativum). Drugdje se daje prednost perslnu. On se sije vrlo rano tako da zelena ograda vee bude dovoljno visoka da onernoqud puzevlrna pristup prije pocetka sezone. • Begol1ije. stalnocvjetajuca druge sorte kvare puzevima

Puzevi izbjegavaju mladtce bliJaka pe prskane i zallvene taJem ad begofllJ~

rzrnedu povrtnih gredica, koja
prekida promet stetnika u sezoni, • Kako bi se zivotinj'ama odvranla pozornost od sadntca kupuss, lzrnedu povrca posipavala se nasjeckana stocila repa. Puzevi bi sve ostalo ostavljali po strani zbog scene

iii

apetlt za salatorn iii kupusom.
500 9 stabljike i tistova begonije usitni se i namoci 1 dan u 10 I kisnice, Prije presadivartja korijen sadnica salate i kupusa

repe. Kadifice. uvenuli listovi
satate iii tanak sloj pokosene trave imaju isti udnak.

me kukuruza, koje ptice 050blto vole, iskusni vrtlari jedan dan prije sijanja namoce u caju od hstova rabarbare. (aj smanJuJenapade licinki iicnjaka, a tak i neizbirljive vrane ad njega Izgube apetit.

J

Ie glin.e. Djel'ovanje se pojadava aka se pospe i zemlja oko
biljke. Slicni uc;inci postlzu se i

sno sjeme. Kupljenoje jednu ruku

sjeme u

stera dati kosovi-

ma, au drugu ruku oCiSceno je od cvjetnih latlca pa im nlje zanirnljivo . Od vocaka koje u proljece cvjetaju takoder se maze odvratiti pozornost pa su se jos prije 100 godina plahim"sumskim ptlclcarna" za hranu davale trule jabuke iz smocnice, • Kada ptice grizu pupoljke. cesto to cine zbog zedi. Ako lm

brasnorn ad bazalta.
• Pregrada ad gusto pasadena

:uk,rasnog duhana sprjecava
puievima ne gredice. ulazak u vrt iii povrt-

Vratile se ptke sellice
se tlo oko Ibiljaka nerazrijedenom otopinom • Puievi od begonija. odustati Kasovi rado kljuju pozutim safranlma I unBtavaju ih, Ako se oko safrana napravi obruc ad namrvljena sjemena kadifice, kosovi ce radilje lzabrati miri-

ce takoder

od napada ako biljke malo pospemo praskorn odllljekoV:i-

se postave posude s vodom na
nekom slobodnom, od sebe rjesava . • Svjeze posijan qrasak i ostali preglednome mjestu, problem se sam

Kad" pIle;> PU$fOS" nabl" visnje, to cine terneliito. Pritom pojedu I vecmu licinkl O~ lIesnjarice. ad legate vrtlari imati kori.ti lek iduel! godi ne.

usjevi pokrivaju se prucern kako bi ih se zastltilo od zainteresiranih prlca, '. Kada pladovi doznjevaju, pri ubiranju visanja, borovnica, aronije iii nbiza treba biti brii od kosova i cvoraka. Pokraj niskih uqrozerrih biljaka zabijaju se stapovi lijeske u tlo, na vrhove se stavljaju preokrenute posude za cvljece iii! staklenke od marmelade i preko toga se

navuce rnreza.
va,

Ako se

mreza
se na-

prevuce izravno preko stapo-

brzo puca, a i teze

mjesta.

Golubovi u lovUl na pUlzeve?
U 19. stoljecu znanstvenici su

se zestoko prepirali jesuli golubovi stetni iii korisni., Bez umnje

su nasi poljski

golubovi

/0 ietve iltarica, graska itd. kortsni istrebljivaCi kukaca ikoro\1(1",

navodi

se u jednom

sta-

rom casopisu 0 vrtu. "Ne samo ito rado jedu m/ade vrhave korova neqo iza proljetnih rnjesec; po noiim poljima kupljaju poljske puieve i neZdravac miri~i vrlo lnrenzlvno pa kunia gube interes za hranu kOJaje okruiena ovtrn pokrivacern

ua

btoiene milijune ostalih ma/ih

ietoano:

Kaka bl napokon provelo je anketo sprijecili. vocarl oko cijepa preplecu vrbove grane. Drugi pak pricvrseuju grancice lijevo i desno od cijepa i sluie kao zastlta, vrata mogu se dri:ati izvan granica vrta. Kako bi zimi zastitili mlad vocke od gladnih divljih zivo tinja, mnogi bi vrtlari na gre

IljPsila problem, minlstarstvo -oljoprivrede

u: 2/5

ispitanika glasale su za vrijeme najveca su

korisnost, a 3/5 bile su protiv.
I danasnje

J<llagofubova u gradovima, a
J

na granu,

vrtovima ne prave gotovo

koje su izrazito dulje od cijepa

mkakve stete.

dkarna stabala
stavlja

ostavljali kupusnjace jabuka, koje

kao hranu zecevlrna. Pruc od

Zabrana slijetanja kosovima
!

Zabran;en pristup!
Za srednjeg vijeka i poslije t09 razdoblja vrtlarl su se ialili na dvonoine i cetveronoine sretnike koji su uzrokovali velike gubitke na povrtnim gredicama: lopove, pse, macke,koz~zeCeve.Uz po moe guste ograde i cvrstih

na

gran ice

se po vrta, tako
od

Wpovi na netom cijepljenim t.iblirna, koji su posve izbo-

der drii zeceve podalj

vocaka.
Zdravac (Geranium maaotthi zum) miriSi vrlo intenzivno kunici gube

','ni, doslovce pozivaju ptice d.1

se na

njima odmaraju. Pod
j

p lnteres za hranu

I

Ie'Linam teskth pernatih zivo11Jd

koja je okruiena ovim pokrr

cjepovi se cesto lome

vacern tla.

naporen rad propada. Kako bi

=COPKILLER=

Ilstjerivanje voluharica
"Voluharica iIi podzemni 910davac vrlo je podlo stvorenje" navodi jedan autor knjiga 0 vrtu prije otprilikel 00 godi-

stavio je da ntsu radlli dobro svoj posao te preporucuje kako treba statl pred rupe s

topatorn i cekati da se krtice
pojave. U meduvremenu jer su zakonski zastkene. krticama vise ne prijeti opasnost,

na, .mnoqa se njena ruina zlodje/a pripisuju mnogo nevjnijoj

i vecinom korisnoj krtici:
Uzirnajucl u obzir njenu kori-

snost, jer jede licinke i ostale .stetne crve': krtici se oprasta
kad katkad zabunom iskopa biljke. J05 se prije 500 godina na to nije gledalo tako:"Prijasnji
5U

Zastititi

iii protjerati?

Kako bi mlade vocke zastitili od voluharica, djedovi nasih djedova pri sadnji su korijensku balu urnatali u gustu iicanu kosaricu, Neki je Ijutiti tlar u 19. stoljecu imao originalnu ideju kako da cijeli vrt oslobodi od rovaca: grane pune trnja od (Euphorbia lathyris) iii neki drugi otrov. Osim toga, u hodnike voluharica stavljale su se staklenke iii Ilrnenke napunjene do pola vodom. Zlvotinje koje bi upale u njih utopile bi se, Ova je metoda vrlo uspjesna, no osim voluharlca u hodnike bi upadale tu Iitamo i rovke, korisni istrebljivaci stetnika. Redovito zalijevanje hodnika koncentriranom otopinom od bazge takoder odbija voluharice. vazno je pritom temeljito .zaliti jer nekoliko kapi otopine od bazge na tesko tlo nece ih omesti.
Ko. IJenska bala stabala jabuka u gustu lllanu voluharica. umotana

narastaji na svakakve na-

vt-

kosaricu zastkena je od

Cine progonili krttce" pa je autor stekao dojam , kao da su htjeli iskorijeniti cijeJu vrstu", pretpoBuduci da je ipak ostalo mnogo tih iivotinja,

ruza,

gloga,

ogrozda, bagrema koje je skupio orezivanjem, rezao je na manje komade i ukopavao ih

u zemlju. Tijekom godine vocVoluhance prave veliku stetu. one IZgrizu korijen)e mladlh stabala sve do debla.

njak i povrtnjak uokvirio je trnovitom podz mnom ogradom i imao mir ad .nernanl" koja, razumljivo, pri rovanju ne voli biti ometana trnjem i bodljikama. "Oni odlaze i ne vracaju se nikad vise." U proslosti se pucalo, trovalo i postavljalo zamke. Mrkvu, pastrnjak iii celer posjeklo bi se po dui:ini, izdubilo i u krticnjak bi se stavljalo sjeme mljecike

Voluharice odbija i oleander. U njihove otvore uguraju se qrancice s listovima iii na qrubo nasjeckano osuseno Isee.Voluharice i misevi ne vole mlris oleandra pa

ce da-

eko pobjeci, no sve ovisl 0 tome koliko ste spremnl zrtvovati oleandar. Oleandar je otrovan, pripada ibitelji otrovnih zimzelenovki Apocynaceae) pa pri rukovalU ovom biljkom treba navu,I

rukavice.

'flreka od ukopanih krupno "jPok.nih izbojaka oqrozda lauslavlja

Marellce cVJetaJuprerano u pro/jeee pa se cVJetavi gotava svake godlne smrznu. Zastor od smreke grljat ce marelicu I taka spasitl berbu.

Gdje

macke nocu

vrebaju, pro-

blja

hladnoca

prelazi u veliku

blem voluharica rijesit ce se sam od sebe.

vrucinu. U nastrn klimatskim podrucjlma prve tople zrake ov sunca u kasnoj zimi bud

Razno
Zastitni zastor od smreke
Marelice i breskve stepske su biljke. Pod nose hladne zime i

vocke iz zimskog sna i daju rm dojam: .Ljero je, moiemo po ceti cvjetati." U srednjo] Europi
zima i Ijeto odreduju vr ske prilike do duboko
mill U WI

vruca Ijeta. U njlhovoj domovinl ne postoje proljece I jesen te za kratka prljelaznog razdo-

banj. Zbog toga se cvjetovi marelice i breskve, koji omblt rano pocnu pupatl, obi
11

.....

"... ,. I u tlta

smrzavaju. Kako bi odgodlll cvjetanle, vocari stite vocke vrecama iii pletivorn od trske od toplih suncevih zraka. Prije su se nasadl marelice cesce sadili nego u danasnje vrijeme. Vednorn su se sadile u redu ispred zidova kuca iii sjenika. Uvrijezen je bio obka] da se ispred njih postavi drvena konstrukcija ill poslije zicana iii celiena rnreza, na udaljenosti od 30 em na koju bi se u proljece objesile grane smreke, Iza zelenog zastora cvjeta-

juce bi vocke ostale zastkene od mraza. Tkanina od flisa ima isti utinak i lake se postavlja. No ako se izravno navute preko krosnje, otrgnut ce pritom mnogo cvjetova, a i blokirati pristup mnogim pcelarna - a bez pcela nema ni plodova. Zastorom od smreke stitili su se cvjetovi vocaka od mraza. Za lijepih dana uklonilo bi se nekoliko grana i ponovno bi ih se vratilo uvecer, Ako bi prijetili jaki mrazovi, postavile bi se i slamnate tende.

zacjeljuju ako ih se sto brze poveze povezom od blata i kravljega gnoja, zamije5ano s otopinom od preslice. Smjesu prlje nanosenja ostavite da odstoji jedan dan i povremeno je prornijesajte. Kao povoj moze posluzltl jutena vreca iii stara plahta Ii neka druga propusna tkanina. Povremeno ovlazlvanje povoja otopinom od preslice ubrzava zacjeljenje, I druge rane na kori drveca koje su nastale od glad nih zeceva, radnih strojeva iii kosllice lijece se smjesom od gnoja. Ako se kravlji gnoj ne moze nabaviti, rnoze se napraviti kasasta smjesa od brasna od gline i otopine od koprive i preslice. Neki vrtlari dodaju i jako koncentriran caj od karnilice i karneno brasno.

Siamnati oqrtac omotan oxo stable

sprjecava stele nastale od jakih
promjena temperatura

Siamnati ogrtac kao zaStita od sunca
U jesen posadene biljke omotavale su se oqrtacern od slame iii jutenorn vrecorn oko debla. To ih je stltilo od jarkoga zimskog sunca. U kasnu zimu drvece je lzlozeno Jakim promjenama temperatura, zbog nocnoq mraza i dnevnog sunca Na sjevernoj je strani kora cesto jos smrznuta dok su na juzno] strani debla vee Ijetni uvjeti. Tkivo tu veliku napetost izjednacuje taka da puca Ovi rascjepi najbolje

Zastita cvjetova vocaka od mraza
U nasim klimatskim podrucjirna pupovima vocaka prijeti velika opasnast od nocnoq mraza. Prode rijetko koja godina a da se zbog temperature oko nlstlce jedan dio pupova ne srnrzne. Kako bi se odgodi-

rnraz, zagnijavalo ~t provjerenih uljnih se oblcno upotr

liZ

P

In

wJ til)

bljav JU n

grobljima. Postav s na J logu od gline (kod plastikl' pn stoji opasnost od pczara), upale se i preko toga se ~tdVI preokrenuta

veca

glinena

po

suda. Glina se zagrijava i po tu pno otpusta toplinu u okolinu.

1I prcslostl vrtlan rusu marili za trud i troskove kako bl zas!.tlli \loCke od rnreza i spasiii

,h"9oclen urod

10 cvjetanje, podnoije

stabala

Jos su se prije 100 godina u trgovinama mogle kupiti peci za

treba prekriti makem jer nepokriveno se tlo brze zagrijava od pokrivenog. Najhladnije je rano ujutro prije svitanja Zbog

• Pravilnim kombiniranJ biljke ce jedna drugu ad bolesti i slernik . • Mirisne su biljke zdrav vrt. Nijedan se vrtlar n. bl srnlo odrecl njlhove pornoct, • Ranije iii kasnlje SIJ nj zbunjuje povrtne muh • Biljni cajevi tjeraJu I zl nJu ju stetnike i otezavsju Iv 1 gljlvicama. i male pcsasri mo obvzdati uz porn razlicitih tnkova
1I

zastitu

od

mraza,

u kojima bi se

loiilo kamenim iii smedim ugljenom taka da bi se za jednu nee potroslla otprillke 24 briketa. Upotrebljavali ska kutija
5

toqa se kasno uvecer postavljao uzareno, velika kamenje "pod stabala iii nekollko posu-

su se i

parafinski plamenici - kartonotpriJike 10 kg parafina. Danas su poieljne metode s manje dima: najbolje je omotati mlado drvece pletivern od trske. Trajnice iii niske grmove, koji su osjetljivi na

nil s uiarenim

ugljenom koje

bi se prekrile krporn namoceflam u ulje kako bi se napravilo
\(0

vise dima. Vatra ne smije

plamtjeti, nego samo tinjati tdko da se stabla zaviJu u dim.

Berba i skladistenje
Prije su Ijudi iurili poslije oluje pokupiti otpalo voce sa stabala po ulicama i po livadama. Voce i povrce bilo je draqoqeno,
d J

osobito se pomno postupalo sa. zimnicom. Jabuke se umotavalo svileni papir, a kupus se vjesao naopako na uie za vjesanje rublja podrumu.

LJ

Dobro uskladlsteno voce
• Osobito d'ragocj;ene plodove vecaka vocari su podupirali

mogu uzivati i smrtnici ako udovolje visokim zahtjevima stabla za tlom, klimom i njegom. • Preko plodova bijele zimske rebrace i ostalih dragoejenih

rake da bi nedozrele jabuke iii
kruske polegli na dasclcu koja bi bila pricvrsc.ena na stap zaboden u zemlju. Da vocki podloga ne bi bila pretvrda, izrnedu ploda i dasciee stavljala bi

sorti prevladla bi se 4 - 6 tjedana prije berbe papirna,ta vrecica kako bi kora ostala mekana i njeina. Ako bi se vreclca skinula nekoliko dana prije berbe, kora bi se obojila, ovisno
0

,e

mahovina. Takvo voce

razvi-

10 bi se u prave izlozbene primjerke. Poseban se tretman ponajvise primjenjivao za

sorti, zuto iii erveno.
Bijela zirnska rebraca poznata je kao n, jukusnija [abuka, ali i kao najosjetlJ,vIJ,'
za uzgOj

Na izbijeljene plodove ervenih sorti kao npr. u bozlcnice (Rote Sternrenette) lijepila bi se gumena sablona poslije skidanja vreclce, pozeljne su bile sablene
U

sortu bijelu zimsku rebracu
(Calville blanc d'h;ver), najbolju sortu jabuka uopce, Njezine rzrazlto rebraste plodove sa socnlrn, mekim mesom i jedinstvenorn aromom prije je sebi moglo priustiti sarno plem-

vorilo se u

proslosti, "taka ~ro

obliku krune iii inicijali.

odbacuje pojedine plodove". Na pocetku bi se ubrala polovica plodova, i to prvo najvecl, a ostale bi se ostavilo da jo~ ma'lo sazriju, pri cemu bi znatno dobivali na kvaliteti. • JabukeI kruske nacelno bl

Pod sablonom bi kora ostala bijela, a ostatak ploda obojio bi se u crveno. Takve , uz pornoc sunea oslikane jabuke" posluzivale su se kao desert na svecanlm gozbama i slufile su za razonodu.

.tvo, U danasnje vrijeme u njoj

se brale ujutro, posto bi se
dobro osusile.

<II
/I

Ulg~jivaei vocaka prije su osoblto

IJ!'II"oslikavati" jabuke uz pomoc sunca

• "U pravilu svaka sorto pakazuje kada treba bit; ubtana", go-

• Voce koje se treba pojesti lstoqa dana, kao npr, visnje, sljive iii ostalo :kiosticavo vote,

slobodne i rnoze se neometano brati.

bralo se za rana jutra. dok jos
Vlasmcima vocnjaka omlljene "uz pornoc
~UnCd

ima rose

na

plodovima.

Ujutro

.. Zrele. besprijekome primjerke kasnih iii dragoejenih sorti jabuka kao sro je biJela zlrnska

osllkane jabuke"

voce sacuva vise vade, boljeg

rebraca vocar:

bi umotavali

je okusa i ostaje svjeze dulje
nego one ubrano po

pojedinacno u masni pa!plr,
polagali u kosaru te medupro-

najveco]

Puike izreke
Ako u (ujnu puno grm/jovine imo, i u pro/jece no vackama puna cvijera ima. Kakvo vrijeme pun mjesec u rujnu donese, takvo vtijeme jesen ponese. no grani drii. to se vise stetnika odrii.

vrurlnt ., Ubiranje

voca

tresenjem

stor popunjavali piljevinom iii nasjeckanim papirom.
• Uobicajeno voce visokeg

odavna je .neprjkladan
U

nadn"

berbe., Rukajesti ostaie najboIji berac navodilo se U svakorn
,

rasta,

koje nije bile predvideno

za plernicke stolove, bralo se u vrece za Ibranje. Tornu moze posluiiti clsta vreca, na cijem se duljern kraju napravi omca, kako bi je se moglo objesiti i take na Ijestvama imatiobje ruke slobodne.

prirucniku, a do danas se nije

ntsta

promijenilo.

labuke

se

polazu u podstavljene rice' od vrbe, koje se uz

kosa,-

SeD se list du/je

pomoc kuke objese na granu iii Ijestve. Tako su obje ruke

SrD prije snijeg u Iistopadu
padne, to

ce zimo

s/abija do

Mekano bobicavo voce ne moze se dugo sktadiftiti od njega se prave sokovl, kompotl

budne. $to je u /istopadu hladnlje. no godinu Iii~inke sve g/adnije. Aka 5U Svisvete ad snijega bile/e, bit snijega zime cije/e.

iii rnarrnetade i naravno konzumlra se svje£e.

ce

Za novembra izo wake biljke drugo vrijeme vreba. >lIh prosinac, suno Jjeto.

• Jabuke, kruske, dunje i ostalo voce pazljivi vrtlari nisu samo rstresali iz vrece u sanduke iii kosare nego su plodove pojedlnacno slagali u posude, sa

sto

manje pritiskanja kako bi

produljili vrijeme skladistenja.

Ne tako!
Podrum je u pravilu najnepovoljnije mjesto za iuvanje voca. Rijetko ima cist, dobar zrak, vednornje zagusljiv, vlaian pa voce kOjeje izuzetno osjet/jivo na okus brzo preuzima neugodan mirts podruma, a kako se ondje svaita cuva, one poprima sve moguce okuse. A ko sejos ispod voca poloii tanak sloj slame, a ona se navlati, pJemeniti plodoYi poprime odvratno sladak okus slame, ko)i svakom Ijubitelju voco mote pokvariti apetitza vocem dulje vrijeme." IzVrtnog prlrucnlka za pccetnike aurora Johannesa Bbttnera, 7. izdanje, Hanover,

Rukom ubrani zdravl plodovi, poslagani ujednom vojenl prema sortama - ovejabuke

sloju, s peteljkom prema gore, ad

i kruske uskladistene 5U prema svim proplslrne

Vocu je potreban svjez zrak
• Zlrnske sorte jabuka kao sro su.Boskoopt.Boikent.Ontario' ili,Roter Eiserapfel' ostaju i u skladistu dugo svjeze na temperaturi ad 3 do 6 °C i pri vi-

vlaznlrn prostorijama gnijez
de se eesto podrumske ba-

bure, kojima su takoder uku sne scene jabuke. Postave ll
im se pljesnive daske, rado mena na vrijeme babure s pokupe s daske u jednu posu du i odloze na kompost.

t

se skrivati pod njima. 5 vr -

1906·9·

zraka (80 90%). Redovito prozracivanje sprjecava trulei: i plijesan. • Podrum s jabukama za misckoj vlainostl seve je mjesto iz snova pa se redovito mora provjeravati. U

• Za skladistenje je prikladno same besprijekorno voc ,
nezrelo i udareno iskorlsli ~ sto prije. Aka stable rod] vrlo

Stare sorte jabuka
(rvelli kardinal (Danziger Kantapfel): 1758. g.; skladistenje do sijlO'cnja;jabuka s crvenom, svilenkastorn korom (Nikolausapfel), nezahtjevna, Zlatna otporna na rnraz, veliki roza cvjetovi, pramena: 1510.: skladisteplodovi, osjetnje do sijecnja; sitni do srednje veliki crvenoprugasti Ijiva na krastavost i pepelnicu. Graham (Graham, Jubil(;ium,apfel): 1888., skladistenje porna na mraz i bolesti. Korbinijeva jabuka (Korbiniansapfel): Korbinian Aigner uzgojio ju je tajno 1944. g. u koncentracij skom logoru Dachau; skladlstenje do svibnja, socna, crvenoprugado sijecotnja; zutl plodovi, nezahtjevna,

malo jabuka, uglavnom ce biti vrlo krupne. Ovakvi ce plodovi u skladlstu odumrlim plodove
5

postati tockast], pa grumenima tkiva. mladih vocaka nisu

ce meso biti prozeto srnedlrn,
Buducl da su vrtlari ova zna!l, dugo skladistill, nego su ufivaIi u malo] kosarl punoj velikih plodova. • Kruske i jabuke polalu se na police u jed nom sloju
,5

pe-

teljkom nil gore. Samo plodove hrapave kore i cvrsta mesa

sorti reneta, kao npr. siva francuska reneta, 'Koeniglicher Kurzstiel' iii 'Boskoop' slagato se u dva, tri sloja, kako bi se smanjito isparavanje vode, a time i isusivanje • Ako se ne bi pronasla prikladna prostorija za skladisteBoiicnica (Rote Sternrenette): 1790.; skladistenle do sijecnja; tamnocrveni plodovi, prikladna

sta jabuka, robusna. otporna.
Mosallcelj (Maschanzker): skledistenje 1841., do svibnja, sitnl do

srednje veliki plodovi [idealan obrok za dje(u); robusna, uspijeva do 600 m nadmorske visine. Carevic (Prinzenapfe/):

'829.,

skladistenje

do sijecnja; crveno-

prugasti plodovi, prikladna za su-

nje, jabuke bi se poslozile po sortama, u slojevima 5 razdvajajucim slojem od slame u

serue, uspijeva na obalnom podrucju i do 1800 m nadmorske
visine: kasno cvjeta pa nije osjetIjiva

na mraz:

ne podnosi suha tla.

kao boiicni ukras, otporna
no mraz i bolesti, ne podnosi

sanduke iii male bacve iii bez
109' siloja, a u njegovu bi se podnicu, poklopac i stranice izbusile rupe za zrak. One bi se onda srnjestale na tavan, sjenike iii supe. Ako prostorija nije bila zasticena od mraza, sandud iii bacve po potrebi bi se omotavali dekama ..

gore des no; zlatna pramena ,redina: 9 raha m delje: bo;l:icnica

suha tla.
Wiltschire:

'800., skladistenje
malo plodovi, prikladj

do ozujka, svijetlozuti, crvenoprugastl

ni zajelo, sokove
i bolesti.

pecenje,

vrlo robusna, otporna na mraz

Pravillno uskladisteno povrce
• Ako se vanjski listovi spinata Jtkidaju prstima, a ne rezu, biljke ce bolje podnijeti zimu nego ako su bile rezane, Pri rezanju vecinorn se ostere unu- • tarnji listovi i biljka postaje vrlo osjetljiva na rnraz, Za proljetnu berbu rnoze se ipak upotrijebiII

<D Zemlja <Zl slama

lIDceler C2l rkva m ~rotkva

noz.

• Diljem svijeta vrlo je rasiren nacin cuvanja povrca u jami iii trapu (60 - 100 em dubine, 1 - 1,5 m sirine). Kupusu se odreie korijen, korjenastom povrcu llstovi i treba paziti da se ne ostef biljka. Bijeli i erveni spikupus te kelj polazu se glavicom prema dolje u trap, korjenasto povrce slaze se po volji do 10 em ispod ruba, Pokrije se slamom, zatim preko toga zemljom, a za jakog mraza jos i slamnatlrn gnojem. Uobkajeni su bili i otvoreni trapovi, prekriveni samo daskama iii slamom. Kako bi se sprijecilo miseve, na dno trapa prije slaganja povrca postavljala bi se gusta iicana rnreza. Ako je tlo bilo propusno i suho, u ovakvim bi se trapovima povrce odrzalo svjeze. Za vlazna tla ovaj naCin cuvanja nije prikladan.

Glcikla

• Lisnati kel1j,eiji se listovi ubiru tijekom zirne, u proljece uera borne izbojke. Ovi njezni Itstovi prije su smatrani delikalesom; ubirali su se i stavljali u salate i juhe. • Blitva iii novozelandski nat moraju se redovito rezati kako bi se potakao rast. Ustovi koji dugo rastu iilavi su i imaju jak okus. Tko trenutacno zeli pripremati ne blitvu za jelo,

® koraba
~ erni korljen

lID kupU'"1 (

CuvanJe povrca u trapovlma pIIJe J" bll vrlo rasprostranjeno. Tako usklad,ltl'1l0 povrce ostajalo je dugo svJeze.

• Ako se posadila mala kolitin.l kupusa, biljke bi se vadil tz zemlje s korijenom, otresla bl se zemlja i objesilo bi ih se u

treba je ipak pobrati i iskoristiti za maleiranje grediea. • Kako bi odgodili klijanje

Lukava metoda cuvanja kupusa v.1I1\j\kl listovl potute, no qlavica ostaje sVlel

ces-

njaka, prije 2000 godina vrtlari bi objesili vijenee iznad uzarena ugljena. U mediteranskim J zemljama ovaj dimljeni cesnjakjos vrlo omiljen.

'. Isto kao i poriluk, I glav.ice

prije skladistenla

umjerena bi

kupusa

s korljenjem ukopavale

se poprskalo nerazrijedenim eajem od cesnjaka. • Buduci da su rnoqucnosti skladlstenja bile oqranicene, velike bt se koliCine povrca ukuhavale ill kiselile. Mnogo bi se susilo, gotovo sve vrste po-

bi se u pijesak koji bi se odrzavao vlafnim. Korjenasto povr-

ce kao mrkva,
vlaian

pastrnjak, kori-

jen persina ill celer slaqalo se slojevito i razvrstano po vrsti u pijesak. Pijesak bi se u

Ne taka! Pavrce se sprerna take da se odvaJj pa vrstama, rnrkve se ne peru prije slaganja u pijesa k.

proljece ocistio od ostataka blljaka, prosijao I osusio taka 5tO bi ga se prostr!o po ravno] povrsini I ostavllo na suncu da ga osusl i dezinficira. • iKrum;pire, koji su ubrani s blIjaka oboljelih ad plamenjace,

vrca, osim sparoga, krastavaca
i salate.

Uberi st:rucak cviJeca
• Najbolje je vrijeme za rezanje
cvijeca rano ujutro, poslije ne

hladnoj, vlazno] prostoriji

5 Buketi ce se duga odrzati u vazi aka se svjeze ubrano (vijeee stavl u mlaku vodu i

qlavicom prerna dolje iii bi ih se pclozilo na neku drvenu policu.

voda mijenja sva ka dva dana

_II!I!!

ace i povrce ne smiju se kladiStiti zajedno u istoj prostoji jer povrce onda prije uvene 1 stari. Povrce ce se dulje odriati hladnim, prozracnim prestonma s visokom vlainoscu zraka. ako bi se uskladiSteno povrce u him podrurnima ocuvalo od nuca, u prostorlje su se stavlI op ke namocene u vodi i revlt u s prozracivale.

jako vruceq dana iii uvecer, Rakos cvjetova
II vazi

brzo ce

prod ako se cvijece bere poslije dulje kise iii po jarku suneu. • Prije nego sto se cvijece stavi u mlaku vodu, me kane se stabljike odrezu ukoso, suplje kao u eiklame jOs i poorecno: drvenastima se oguli komadic kore Iii se raskoli kraj stabljlke. • Buketi izgledaju osobito dugo dobro ako im se voda mijenja svaka dva dana. Tko nema volje tako cesto mijenjan vodu, neka ubaei novdc u yaw. Bakar
Kako bl se plodovi zastitili od osa i cvoraka. nekollko tjedana prlje ubiranJa stavIJah.·bl se vrecice na dragocjeno gratOe.

ce sprijeciti

razvoj

bakterija koje razqraduju stabljiku biljke i zaustavljaju dotok vode do evjetova. • Prije

Razno
Pravilno prostrijet,i
Kako bi se jagode zastitHe od trulezl, stonoga i puzeva, ispod njih bi se stavljale krhotine glinenih posuda.lspod bi bundeva

dobro podnijele zimu? Hoc vocke ponijeti dovoljno evj tova? Kakva ce biti berba na g:odinu? Zbog toga se s vre menom uvrljezio obicaj da s

Ii

se stavljala

nastrugana

kara vrbe iii nekoliko usitnjenih kornadlca qranclce vrbe u vodu za cvuece. I tableta aspirina otopljena
j(' II vodi

u veljaci odreze nekoliko gr n

clca vocaka

i unese ih

se

u

produlju-

kucu, Ako se redovito mij nja la voda u vazi, izbojei bi se brzo rasevjetali pa bi vrtlar mogao nagadati je Ii vrtlarska godina dobro pocela, Vocke vrlo bujno cvjetaju, a 0 punom prinosu govori se kad se u [abuka i krusaka oplodl 5% cvjetova, a u kostlcavoq voca kao sto su marelice, sljlvt' iii visnje 25%.

vijek rezanu cvijecu. Jedna

se stavljale

daske sa slojem

zlicica secera daje hranu biljkama bez korilena. ali i bakterijama. Mali magnet na dnu vaze

mahovine. Konzumno grozde zamatalo bi se otprilike cetiri tjedna prije zrenja u vreclce od gaze kako bi se zastltilo od
05a.

povecava takoder nost srrucka,

dugotraj-

Cvatuca buducnost
Nasi su preei puni iscekivanja ocekivali proljece: Jesu Ii biljke

Mjesecev kalendar radova u vrtu
• R zano cvijece i izbejci ukrasruh grmova u vazi
dulj~ trajati ako ih netom
GI,

ce

• Celer, cikla. pastrnjak,

krumhrdava dijelovi mjesta i naulje metalni

se ubire
rnjese-

pir, mrkva, korijen persina, hren i ostalo korjenasto
povrce koje ce se skladlstitl ubire se netom nog mjeseca. • Povrce ubrano punog tijekom mje.seca dulje ostaje poslije punog mjeseca. dakJe tijekom

kako bi se sprijecilo

hr-

poslije mladog

danje. Vrtlar

iz sarnostana
dva,

dakle tijekom

uzlaznog

mjeseca.

sllaz

dosao je na ideju da ocisceno
orude prije posprernanja

• Zacinsko bi1je i salate ubiru

se takoder
mjeseca.

tijekom

uzlaznog

tri puta uroni u kantu s pljeskorn natopljenim uljern. Premazlvanje nenim uljem, drvenih dr.ski lajestlvim

• Kupus, kel], kineski kelj iii prokulice skladfstlti. ubrani tijekom uzlaznog mjeseca dulje se mogu

svjeze i zastlceno od trulezi,
Drvece punog

se orezuje

tijekom

mjeseca kako bi rane

kao ~to je prije alata
Oni SI..! u pravilu

~to brze I bolje zacijeljele.

bio oblca], u danasnjih nlje potrebno.

Odriavanjie vrtnog alata
Dobar aiat olaksava
sl'ovica je koja je bila na prije 500 godina,
POS(JO

taka dobra ke iii lopate S vodom cetkom

narnoce se u kantu

caju cak ni pod veliklm

obradeni da ne puoptere-

po-

i temeljito
5 grubim

ih se oriba
cekinjama cekinjaiii

cenjern.

uobkajeno danas

metlicom.s

prirodnim

je malo tko zna; odrzavanje

rna, Zicana ce cetka izgrepsti
metal. Posta

alate trebalo
rnljivo

bi biti

sarnorazuPoslije

sunce iii vrtlar
Prije zime provjeri se

i u 21. stoljecu, radova

krporn osuse alate, treba ih
pospremiti. se ima Ii gdje hrde, obtuse

Ukratko
• Tko nedozrele u vredce, gljivicnih plodove cu uroda. • Cuvajte plodove u

zavrsetka

stihac.e,

moti-

ubire besprijeko

Na kraju vrtlarske godlne svi se vrtni alatl briiljlvO ociste i ako je potrebno, poprave, ukloni se hrlla i naulJe se prije pespremanja.

[abuke, bez krastavosti
naslaga. • Berite sarno dobro i najprije

i

osusene

sarno
pri

kruske

i jabuke

temperaturi

od 3 do 6 =C i na zraka, u jedp

visokoj vlaznostl gore.

nom sloju i s peteljkom • Voce i povrce cuvaju se jena. Prostorije redovito za skladl prozracujte,

Kazalo pojmova
10j straruce s • -nacava llustractje Celer 19, 62, 64 Chenopodium album 44 Clkla 43,64 Clmet 74 Convolvulus arvensls 44 (rna pjegavost 70 Crnoglavae 44 CVjetaca 21 Cvjetovi vocaka 83 ~estoslaviea 44 Cesnjak 8, 15, 64. 69, 71,89 • caj IS' Cuber 64 Cvo,eI 78 Dali;e 11 Gljlvicna obolJenja 111 Gnoj ad ovaca 52 GnoJ 38,67 '. voda od gnoja 10 Gnoj, poreija 39" Gnojenje 37 Gnojnica 4 1',42 Golubovi 39.79 Grah 64 Grah lU~ilv~c 13 'Grahams Jubrlaumsapfel' BB,88' Grahova slama 14 Grahove erne u~i 13 GraSak 64 Grbica Grin)e 71 Groide 91" Gus}enica 72 Guske 48,48" Kiselo lelje 38 Kisne gllste 32 Ki~nlca 51,51+ KIiJaliste 28, 39+ Karaba 19 Komp051 ad lisea 37, 38' Kompost od trave 38, 38" Kornpost 37, 37", 49 • mjesto za kompost 37 • veda ad komposta 10,72 Konlca 44, 44" KonJskl 9 ra h (bob) 14 Kapa,64 Kopriva • otoplna za gnojenje 40", 82, 15, 42, 44, 63 'Korblnransapfel' 88 Konjander 62 KOlljenasti korov 46 KOlljenske usi 71 Korijenski sokovi 61 Koroy 43 Ko~tunr~avo voce 1 5 Kov,tavost !ista [abuke 17,72 Koze 39 KrabulJiea 64 Kraslavci 21,64,69,74 KrastavoSI 69, 70 KravlJI gnoj 9, 38, 52, 82 Knlee 80 Krumplr 21,21',48. 57,62,65,74,90 Krumprrova plijesan 515,62 Krumpirova ztanca 69 Kunk], zecevi 39,79 Kupus 89' Kupusna muha 62, 67, 71 Kupu,", brjelac 62. 65. 66,67,68,71,72 Kvasac 74 LamlUm album 44 Lavanda 74 Leplfnjace 7,8 16 tetvke
5

,<'nllm

It "

kom oznakoru tetvke za raznldk

Adams aesuvaus
qopadium podagraria 46 iI'Irastemma 911hago 44 "1",,0 r"plans 47 """ga/.s orvensis 44 1\,,( o((jcinalis 44

/.,"0

1\·'''l1)one.90moljl 30 ~"o" IUlicon'CIJS 28

'fl'''"

69.91

8"demasra vrba 57 H,'zga 71.81 ,"gonlJe 76, 77 ,,'rba 85 "lia loboda 44 B.."la mrtva kopnva 44 B'jl'la zimska rebraca' as, 85 Illke loncemce 27 • ukepanje 27 II)'M kupka 7', 8' II)n" otopina 9 1l11)"e otopine ZiI 9noWnl<' 39, 40,42' BIIJlII ekstraku 70 ;.J 69~ 1l1,1va 64 !lob 13,13' Bobicavo voce 63 Bolest paderua llsta 8 Ilmlljak 12,64,69 Bouyus cmerea 73 lIouner, Johannes 87 ozrcruca' 88,88 R,p,kva SO, 66, 81 69 • kord breze 69 llul"'ll1dre 75 IhICJl'nvilea 28 IhI11,1.;I 56,62,66, TI, 17,76.76'
"Z"

n

izmedu bilJak., " Llcinke hrusta 68 Licin'e moljae liCin~e pauka 69 umunovec 28 Lisnat' keb 89 Lisne u~i 64,66,69, 71f. 75. 75" lI~ce 77 luk 19,61·,64,72 lukova muha 72 lukoviee narelsa 30 lukovlee ruhpa n,1 30 Lukovicasto CVIJt'Ct' tr 7 Ljekovita dimnjJca 44 ljekovitazemlJd 78 Lj skotoc68 Ljetn. qorocvnet 4,' LJiljanl 30. 64 LJlljanova bub.] 64 Ljubitlca 66 Mactee (vrbine) 33' Matke 61 Maj~lna dusica 45 Male 56 Maleirano 110 56· Maleiranje 53,56 Mallnoy staklokrrl Marelrce81,81 Maslacak 43 Matlena zemlJd (.",dna gruda") 15 Malltnjak 17,45, (,(, 66 Maruran 64 Mednavoda Medvjedi luk II, 1", 65 Meka nl dvornlk 4~ Men tho orvensJ! j.1 M tvica 17 65, 6? Mi~"vi 57,87 MI~Jo1krnJil 4 45' 4 Mjprnp I"!vlce '1(, Mjl"f'trv kdl n I I I I nov,. 34 58 1 Mje~eva pr 'vl~ I

OijelJenje Olvlje biljke 56 Oivlje jagode 66 OlvUI kesten 72 Djetellna, trakice 57 Dobritlca 43", 44 Dragol}ub 17,17',61", 62,71 Drvena sadilica 24,24', 25,25" Drveni ugljen 67 Oriac zeljastih bi Ijaka 57,57" Dubacac 34,34" 9urdlca 65

"7

Hrast 69

Hrast list 77
H(d" 70 Hrda grana 64 Hrda rrblza 66 Hren 8,71 Humofix SO,9 Ilgle za pletenJe 23 Insektl68 Jabucna krvava us (ilsna us) 17 Jabukov sdvijat 17,72 Jagode 62", 71 Jama89 Japansk~ rnetvica 44 Je2gfltavo voce 15 Jogurt 74 Kadlfica 16', 17,45,65 KadulJa 65, 67,68,71 Kalina, Uguster 33 Kamelije 28 Kameno bra~no 41,73 Kamiliea 15,42,64,64' • caj 8 Kasnlja cvarnja 29 Kasa od ilovace 15 Kim 12 Kiseli(a 44

EiBholtz, Johann Sigismund 7 Ekstrakt algi 73 Ekstrakt mahovine 73 Ektrakl kiselog ruja 69 Erysiphe 73 E!eri~na ulja70, 75 Euphorbia lathyris 80

Fumaria officlnalis

44

C nepetoide:

3S ,/wnmtho g'andiflora l5 J/r'ncJula 45 ella bursa-pastorlS 44 •uevic 88

'/I'

GateopSjS segerum 44 Galinsaga parvlflora 44 Gavez 15,42 Geranium macrorrhlzum 79 Glineni lonci (tegle) 52, 74

446
_hljt"" 63 MIiI"~O 1,52,74 Mlj 1i(.180 M<XII"rnl crsrac 44, MomlJaG5,71 Mo~ncelf88 Motlka 53,54,54',55Mravl 13, 64, 66, 69, 71, 74,75'

Pelln 63, 66, 72, 74, 75 Pepeln'ca 64, 69, 70, 7 1,
73 Pepelnlca a merickog oqrozda 69 Per~in67 Phytaphrhora tntestat» 56,62,73,74 Pi ki ranJe 23' Pinceta 24

Puzava ivica 47 PliZeva jaja~ca 68 PLlfevi golacl 77" Puzevi 11,38,57,64, 65, 66, 72, 76, 77" Rabarbara 71, 75, 78

$aflan 78 Sareni grah 13,14Seboj 31,32·
Secer 73, 75, 91

Secerna veda 7 Rajc;ce 19, 43, 52, 56,
56',63,66",74, 74" Rani)a cvatnja 29 Raspdlvaf 70 Razrnak kod sadnJe 25 Repa 19 Ribiz63,66 RovkeBl Hub za zalljevanje S3 'Ruena metlica70 RUmeJt QcefOsdl(l 44 'Rut" 63, 66, 74 Ruzmarln 74 Spanjolskl pui! gola~ 28 Sparoga 63, 64' • muha 64 ~pinat 57,64,89 Slap za kopanje 54

Mravinac64
M,n 83 Mrkve 12,61,67' slaganje u pljesak 90' Mrkvina mu~jca 66, 67,

n.

Pipa68
Pirika 4B, 48", SO'

Pitomi vratlc 31,31·
Plamenjata 56,6.2, €IS, 72, 73, 74PlamenJata 56,62, 65,71,72, 73, 74, 74" Plantago lanceolara 44 PlijevljenJe 45

St.elnici 71 Stitarke 12
Stltaste u~171. 72 Sumska paprat 72 Sumske borovnke 15 agefeJ 16", 17,45,65, 78 Tanacelurn parrhenium

n

zr,

Velecvjetna gorska metvica 35 Ve1ikl rrputac 44 Veronica arvellSis 44 Viola otvmsts 44 Visina sadnje 18 Vi~nje 63, 63',65,66 V1asac 67 Voda Iz bunara 7,51 \looa ad kvssa za klseli kruh 7 Voda za zalijevanJe 52 Voluharica 71, BO, BO' Volujski jezlk 44 Vranjemil 28 Vralit 67, 69, 71

Mrlva koprlva 44 Muha mkarlca 75 Muhe cvJetare 75 Mykorrhiza 15 NagrtanJe 55 NarcisM Nematode, crvici 23, 65 Neven 17,45,62, 65" Nirn 68',69 Novozelandsk i spina! 89 'Obitan qrah 13 Oblikovane ntske vofke 16 Ogrtac od siame 82" Oleandar 51,81 Orah 46 kora 72 Oscilacije temperatura 82 Oshkavanje voca 86· Oropina od komposta

T

capI"
V~ba 32,57,79,91 vrbove ~;be 57 VreG!i za bra nje 86 Vrijeme sadnje 18 Vrs!e krum pira 22' vrtla renje 5 Mjesecom 34,58,9.2 Vrlni alati 92 Vucika 16, 59',64 Vuclka, luptna 16,59",

Plinije Slarl)1 75 Pod rumska babura 87
PoliJeganje 31 Polygonum minus 44 Poljska krlka 44 Poljska IJubica 44 Poljska preslka 8, 15, 70 • uvara k od poljske presllce 21,82 Poljski grah, bob 14 Poljski kukolj 44 Poljski rnak 44 Poljski slak 44

S. palustris 44
5.. tnandra 57 Sadnja 7,23 Salata 12, IS', 19,62', 64 Salix alba 57 5amostan u fuldi a', 9",17,40,69 Sanicuk: eutopaea 3S Sedrnollst 46, 47" Senf. gorcicil 17 Sirutka S2 SIva pliJesan 71,72,73 Sjerne kukuruza 78 Sjernenke j~ma 15 SJerva 7,11",23 Skladi~tenje voca 87' Skladistitl as Slama 57,82 Sloj malta 49" Srneda trulef 70 Sorte jabuka 88 Stabla vocaka 16, 53, 57,61',64,65,91 Stachys byzantina 'IS Stare seljacke rrnrdrostl 10, 39, 63, 86 Stellaria media 44 Stocna repa 77 Stolisnik 65, 72, 72· Suho granje 57',59,78

31
Teucrium chamaedrys 34 Thymus serpylllum 45 11kve, buc.e 52 11kvice 74 Tlmijan 65, 66 TraJnice 67 Trap 89' Trska 23 Trulefgomolja 56,62 Trulez voca 71 Tu]a 69, 70' Tvarl koje zaustavljaju klijanje 7 Tvari koje zauslavljaju rest 49

64
Vunas!i cistac 45, 45· Wiltschire' 88

ZalijevanJe

Pomocni a'ati za pikiranje 24 Poriluk 12,20,21-,64 Porlluk 20,20",64 Portlukov molJac 64, 71 porodka IIkvl 7 PotporanJ za bUjke 57PovlalenJeJara ka 11' Povrte 62" Povrtne rnuslce 67,72 Prasak za pedvo 69 Presa~ivanjel8 Presllca 69, 7 1·, rt otopina8" caj69 Prlvezlvan] 57 probno prskanje 70 Ptice78 Pucke Izreke 10, 39, 63, 86

50 Zamorac 39 Za,~tita od mraza za

u'urens 44
Uholaie 59,75 Ukrasni (africklllJlljan 27,27' Ukrasni du ha n 78 Vlje ad metvice 75 Urlico dioica 44

73'
Otopina 75 40' ad krumpira

Otopin~ za gnojenje Ovce 3g Ovcja vuna 7S
P,mO}OI44

Usi75 uverak od presllce 8
Uzgoj u kuti 32 Uie za sadnju 25,26, 26'

cvje!ove voeaka 83 Zdravac 79, 79' Zdravicica, m ilogled ,35,35" le.:evi 79 lelena gnojidba 63 Zelje, kelj 19,42,56,68, 71 Zemlja, oko stahla 16, 61 Zemlja za sJetvu 10 Zemlja 10 .Z;jevalica 30

llmska ,at 63
llama prerncna B8

"mite 44 Popoverrhoeas 44 Paprika 56 P~~llrska torbrca 44,

V. hederj(olla
II. trlphyllos 44 Valerijan.a B vaza 29,31,91

44

$vljetlo 11
SlIlnje 48 Svinjsk; grah (bob) ''I

Z'lCana kosara 80"
Zitnjacl68,

2:utlcava

76 srba 44

=COPKILLER=

olografije:
11111 Fulda: 9 IIrchlvkraut& ruben: 85 umuohanrc 11 mar, 11or, 11ur, 47u, 52u, 80u or ,lell: 4u, 16, 170,30,58,60,65,660, 90u IPl 46, 11ol,lBm, 180, .24, 26, 40, 740, 770 Jilt mer: 13u, 710 !lA/Dldi lion: 2, 40, 77u ijAIGPL: 1,640, 21u BA'Noun: 38, 520, 550, 560, 86u, 181,1,19,22 !lA/Wothe: 720 H ItJPn: 450,70 I r-lshofen: 88m 'II 'l~chinger/Angermayer: 7.5 Pforr: 68u, 7, 71 1,1, 721,1, 78 PPZlZunke: 76 Redeleil:, 11mur, 15, 171,11,20,37,39, 42. 480, 48u, 49, 50,51,53,54,551,1, 61,641,1,680,69, 88ul, 89, 92 Reinhard: 5, 10, 14, 23. 28, 31, 33, 340, 35,36,41,43,44,451,1,62,670,79, 810,811,1,82,83,87,900 Sammer: 470, 860 Stangl: 32, 800, 91 Stem: 6, 12, 130, 210, 34u, 56u,66u, 741,1 StrauB: 27, 29, 57, 59,63,84,880

~v"prava zadrzana, Nljeddn d 0 ovog i.idanj. ne smiJe se oomnozavati u bilo kojem obliku 110 na bilo koji naan bel p"menog odobrenja Izdavata.

Za Hrvatsku STANEKd.o.o. Varafdtn 2010.

.Slanelll.
Matofska 45, Kucan Maror 42000 Varazdl n E-mail: infO@stanek.hr

Tel.: 0421207·21 5
Fax,: 0421641 215 www.stanek.hr PTljevod: Dubravka Mandant, Nata~a Nimak Lelftura: Maja Matkovlc Urednicll: Jelena Kutan 5trulna redoktoricll: Mara Bogovi,

ZIl nllk/adnika: NadiC(l Stanek Grllfitka pflpremo: Mi~ d.o,c, Zagreb
Nllslav;zvomlka: GartentriCks sus altern Zeit Tiwk: Stega !isak d.c.o, CIP zapls dostupan u racunalnom katalogu Nadonalne i sveuci!isne knjiZnice u Zagrebu pod brojem 736146 ISBN978-953-6926-80-0 Cl8LV Verlagsge.sellschafl mbH, Munchen 2004 Naslovnlca: Ursel Borstell.

Studio Schub I, M"Jnchen Graflckl dlzajn: StudiO Schubel, Munch n

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->