Definicije psihologije 1.Znanost o dui(do kraja 19. st, onda psih.

postaje samostalna znanost i definira se kao znanost o psihikim procesima(emocije, sanjanje). Psihike procese ne vidimo jer su unutarnji(subjektivni) ali se oituju kroz ponaanje. 2.Psihiki procesi (subjektivno doivljaj, objektivno - ponaanje) 3.Znanost o ponaanju(znanost o psihikim procesima i ponaanju te njihovim fizikalnim, biolokim i socijalnim uvjetima i uincima) Fizikalni faktori podraaji koji s fizike okoline utjeu na ovjeka. Socijalni faktori utjecaj drutva na pojedinca(obitelj, kola itd.) Bioloki imbenici ivani sustav i endokrilni sustav(hormoni). Povijesni razvoj Predznanstveno razdoblje psih. ne postoji kao znanost ve je u sklopu filozofije(promatranjem, razmiljanjem, zakljuivanjem(veina zakljuaka se pokazalo krivima)) 18. i 19. st. -> spoznaja o funkc. ivanog sustava(krenula prva znanstvena istraivanja) Znanstveno razdoblje 1879.slubeni poetak samostalnog razvijanja psih. u Leipzigu Wilhelm Wurdt osnovao laboratorij za eksperim. psih. 1920. Ramiro Bujas. Sada se do spoznaja dolazi znanstvenim metodama(mjerenja, istraivanja) Grane psih.: Opa eksperimentalna psihologija prouava temeljne zakonitosti psiholokog funkc. ovjeka ope zakonitosti i do spoznaja se dolazi eksperimentom. Diferencijalna psihologija usredotoena na promatranje individualnih razlika izmeu pojedinaca razlike, specifinosti u osobinama pojedinaca Psihometrija mjerenja u psihologiji Bioloka psihologija bioloke osnove psiholokih procesa i ponaanja najvanije je funkc. ivanog i endokrilnog sustava Razvojna psihologija istrauje ovjekov psihofiziki razvoj od zaea do smrti Socijalna psihologija istrauje doivljavanje i ponaanje pojedinca u drutvu utjecaj drutva na pojedinca Pristupi u psihologiji Bioloki pristup ima za cilj opisivanje i otkrivanje biolokih osnova ponaanja i psihikih procesa Bihevioralni pristup pristup usmjeren na ponaanje, ima za cilj otkrivanje zakonitosti ponaanja ljudi u odreenim sit. Kognitivni pristup kognitivni psiholozi pokuavaju otkriti kako ljudi obrauju inf. iz okoline i kako koriste te inf. pri pamenju, miljenju, rjeavanju problema, emocijama i ostalim psihikim procesima koji se iskazuju u ponaanju. Psihoanalitiki pristup-vee se uz S.Freuda, pokuava otkriti nesvjesne odrednice ponaanja i tako lijeiti psih. probleme ljudi. Humanistiki pristup- usmjeren na ispitivanje subjektivnog iskustva ljudi, te njihova doivljavanja i razumijevanja samih sebe za razvoj poeljnih karakteristika kod ljudi. -3 podruja primjenjene psih.: 1.pedagoka psihologija -u vrtiima,kolama,uenikim domovima -bavi se odgojno-obrazovnim problemima-uenje,ocjenjivanje, socijalna klima,meuljudski odnosi 2.klinika psihologija -u zdravstvenim ustanovama,centrima za psih.pomo -problemi neprilagoenog doivljavanja i ponaanja -problemi zbog nemogunosti prilagodbe-emocionalni(depresija, strahovi),ponaanje,ovisnosti -dijeli se:a)savjetodavna-brana savjetovalita b)zdravstvena-utjecaj bolesti na psihu i obrnuto 3.psihologija rada-na svim mjestima gdje ljudi rade -nastoji doprinjeti olakanju rada i poveanju produktivnosti -profesionalna selekcija-izbor kadrova za pojedini posao -istraivanja u psihologiji: -mora postojati neki problem na koji elimo dobiti odgovor -postavljanje hipoteza-moguih odgovora na problem -odabir metode -prikupljanje podataka i analiza -potvrda ili odbacivanje postavljenih hipoteza -metode psihologije: 1.metoda introspekcije-ispitanik sam opaa vlastite psihike procese -esto vrlo subjektivna,nema mogunosti kontrole rezultata -rijetko se koristi 2.metoda vanjskog opaanja-objektivna,provodi je struna osoba -najbolje da se provodi u prirodnim uvjetima jer je onda ponaanje ispitanika prirodno,koriste se kamere,jednosmj.staklo korelacijska metoda -ispita se vie karakteristika jedne vee skupine i provjeri koliko su one povezane -mjeri se koeficijentom korelacije(od -1;0-nema povezanosti;do 1) metoda eksperimenta eksperiment u psihologiji predstavlja namjerno izazivanje neke pojave u svrhu njezina istraivanja i dokazivanja hipoteza;eksperiment treba dobro kontrolirati. -prema mjestu izvoenja: laboratorijski i onaj u prirodnim uvjetima, a prednost laboratorijskog eksperimenta -bolja mogunost kontrole, a u prirodnim uvjetima je u veoj slinosti eksperimentalne situacije sa stvarnom ivotnom situacijom METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U PSIHOLOGIJI Intervju-razgovor sa psihologom u svrhu prikupljanja podataka ili terapije;prikupljanje podataka u obliku rijei i analiziranja zakljuak;radi neziine dugotrajnosti koristi se za detaljno ispitivanje manjeg broja ljudi Anketa- prikupljanje velikog broja podataka u kratkom vremenu; eli se doznati neto o skupini ljudipopulaciji; manji broj pitanja postavlja se veem broju ispitanika; reprezentativni uzorak-dobro predstavlja cijelu populaciju iz koje je izabran Testovi i upitnici- za mjerenje odreenih karakteristika kod pojedinih ljudi -mjerni instrument tipa papir-olovka; zadacima se testira sposobnost osobe da ih rijri i zovu se testovi maksimalnog uinka (zbog broja rj. zadataka); u upitnicima se postavljaju pitanja o njihovu ponaanju i doivljavanju; doznaju se neke karakteristike osobe; nema tonik i netonih odgovora i nisu testovi uinka BIOLOKE OSNOVE PONAANJA -ivani i endokrini sustav -temeljna stanica ivanog sustava je neuron.-osnovna funkcija mu je primanje i prijenos podraaja. Dendriti primaju podraaje, impulsi putuju onda preko tijela aksona(funkcija mu je da prenosi impulse na neku drugu stanicu ili prema izvrnim organima-miiima) , kad ivani impulsi dou do zavrnih kvrica aksona, izazivaju oslobaanje posebnih kemijskih tvari neurotransmitera(omoguuju prijenos od jedne do druge stanice )u sinaptiki prostor. Sinapsa mjesto kontakata izmeu 2 neurona. ; izmeu 2 neurona je sinaptika pukotina(izmeu dendrita 1. i aksona 2. st.) gdje se dogaaju gore navedeni biokemijski procesi(oslobaanje neurotransmitera) koji rezultiraju prijenos na drugu stanicu. Vrste ivanih vlakana: senzorna-impulsi se prenose od mjesta podraaja do mozga tj. prema viim centralnim strukturama; motorna- prenose impulse iz mozga prema izvrnim organima tj. miiima. Osnovna svojstva ivanih stanica: podraljivost i iritabilnost i ne obnavljaju se(ne dijele) PODJELA IVANOG SUSTAVA: perifrrni autonomni- simpatiki i parasimpatiki dio; somatski sredinji mozak; kraljenina modina periferni ine sve ostale stanice koje ne ine sredinji; komunikacija s okolinom i procesima unutar ovjeka autonomni-nije pod utjecajem nae volje; upravlja procesima koji se odvijaju refleksno; upravlja ivotno vanim sustavima(disanje i rad srca) simpatiki dio- ubrazava procese (kod napora nakuplja se E) parasimpatiki dio-usporava procese(tedi se E) somatski-upravlja voljnim pokretima i nekim drugim kao: odravanje napetosti miia kod sjedenja i pokreta , te ravnotee;primanje i reakcija na podraaje CENTRALNI IVANI SUSTAV lena modina + mozak (uronjeni u liquor) LENA MODINA presjek oblika leptira bijela tv. izvana, siva tv. iznutra refleksni centri > nesvjesne/automatske reakcije provodna funkcija MODANO DEBLO produena modina + modani most + srednji mozak

\-> centri za vitalne funkcije MALI MOZAK siva tv. izvana, bijela tv. iznutra centar za ravnoteu motorike reakcije > koordinacije pokreta LIMBIKI SUSTAV regulacija emocija VELIKI MOZAK m=~1500g L./D. polutka D./L. str. tijela dijeli ih uzduna brazda, a povezuje snop uzdunih vlakana siva tv. izvana, bijela tv. iznutra \-> kora v. mozga (cortex) > naborana (radi P) > stupanj razvoja eoni reanj > motoriki centri, intelektualne sposobnosti zatiljni r. > 1.vid; sljepooni r. > 2. sluh, 3. miris; tjemeni r. > 4. dodir, bol, temp., 5. okus; svi su centri simetrino rasporeeni u obje polutke, osim centra za govor, koji je najee u lijevoj funkcije > prima, obrauje, analizira informacije; ui, pamti, misli, odreuje panju, ponaanje, u velikoj mjeri i osobnost, odgovoran je za spavanje i sanjanje FUNK. PODRUJA CORTEXA senzorna, asocijativna i motorna podruja senzorna > tjemeni, zatiljni i sljepooni r.; u njih dolaze iv. podraaji senzornim iv. putevima iz osjetilnih organa; tu se podraaji registriraju i tu nastaju najjednost. psih. dogaaji > OSJETI; iz njih inf. putuju u asocijativna podruja kore mozga asocijativna 1 .zona prekrivanja > na granici zatiljn., tjemen. i sljepoonog renja; razliite inf. se sjedinjuju u jedinstven doivljaj; inf. dalje idu u... 2. podruje ope integracije > eoni reanj; misaoni procesi, obrada informacija i donoenje odluka o reakciji motorna > precizno se razrauju konkretni programi reagiranja i inf. se alju motornim iv. vlaknima prema izvrnim organ. (miiima) ENDOKRINE LIJEZDE komunikacija s tijelom kemijskim putem; hormoni > kem. tv. koje endokrine lij. izluuju u krv, putem koje oni stiu do pojedinih organa; hipofiza > najvanija (glavna); u bazi mozga; velik broj hormona, neki utjeu na druge lij.; hormon rasta > premalo patuljasti rast; previe gigantizam; titnjaa > ispod grkljana; tiroksin > previe preaktivan; premalo smanjena aktivnost, pospanost, bezvoljnost; posljedice poremeaja rada > kretenizam > mali rast i mentalna zaostalost; nadbubrene lij. > adrenalin i noradrenalin > izluuju se pri emoc. reakcijama; adrenalin > simpatiki dio iv. sust. > ubrzava srce i poveava tlak; izluuju male koliine spolnih hormona; guteraa > ispod eluca; njeni hormoni reguliraju metabolizam eera u krvi i potronju eera pri aktivnosti stanica; spolne lij. > jajnici/testisi; estrogenprogesteron/testosteron; Svojstva i nastanak osjeta: 5 osjetnih sustava-vidni, sluni, okusni, njuni i somatosenzorno podruje. Svaki osjetni sustav se sastoji od 3 djela:1.osjetni organ (periferni ili receptorni dio) je zaduen za primanje tono odreene vrste podraaja iz okoline (oko prima svjetlost) i ti podraaji djeluju na receptorne stanice osjetnog organa izazivajui elektrokemijske promjene koje rezultiraju nastankom ivanih impulsa 2.ivani put-impulsi se prenose do mozga (senzorna vlakna) 3.odreeno podruje kore mozga gdje se podraaji registriraju i gdje nastaju osjeti (senzorno podruje). Osjeti-elementarni najjednostavniji psihiki doivljaji, osjet se odnosi samo na jedno svojstvo podraaja, nezavisno jedne od drugih ne moemo svjesno doivjeti, nego samo kao cjelinu. Kad se cjelovitom doivljaju pridruuje prepoznavanje-percepcija. Osjetna adaptacija- sposobnost da se prilagodimo na odreene podraaje koji traju dulje i nepromjenjivog su intenziteta, omoguuju nam usmjeravanje panje na one informacije koje su nam vane. Percepcija (opaanje)- psihiki proces registriranja, organiziranja i interpretiranja osjetnih informacija koji nam omoguuje spoznavanje okoline koja nas okruuje. Razliiti ljudi e istu podraajnu situaciju percipirati na razliiti nain jer percepcija nije odreena samo podraajima, nego ovisi o biolokim i psiholokim karakteristikama pojedinca. Psiholoki imbenici koji utjeu na percepciju: emocije (smanjuju objektivnost percipiranja), stavovi (ovjek lake i bre percipira i prihvaa one informacije koje su u skladu s njegovim stavovima), specifina iskustva (ovjek lake, bre i tonije percipira ono to je blie njegovom iskustvu) pojedinca, oekivanja, elje Perceptivne varke: iluzije i halucinacije. Iluzija-podraaj postoji, ali ga krivo percipiramo, 2 vrste: 1. nastaju zbog utjecaja psiholokih faktora na percepciju (zbog emocija) 2. nastaju zbog specifine podraajne situacije koja je tako konstruirana da se krivo percipira. Halucinacije-nema podraaja, a doivljaji postoje, uzrokovane ei, dugotrajnom gladi, povienom tj. temperaturom, psihikim okom, droga, alkohol, nedostatak sna- ti imbenici utjeu na mozak i uzrokuju nenormalne procese, a posljedice su halucinacije. Pamenje- psihiki proces usvajanja, zadravanja i koritenja informacija vrste pamenja:1.senzorno (osjetilno ili trenutno)-traje svega nekoliko sekundi, vezano je uz funkcioniranje naih osjetnih sustava, bazira se na tzv. paosjetimatraju jo kratko vrijeme nakon to je podraaj prestao djelovati, preduvjet pamenja, od mnotva informacija koje primamo aljemo u kratkorono pamenje samo one koje su nam vane, a ostale se gube 2.kratkorono kratkog trajanja od nekoliko minuta do nekoliko dana(2-3), kapacitet iznosi 72 estice(5-9) funkcije:1. kad nam informacija ne treba na dulje vrijeme, tada je zadravamo stalnim ponavljanjem koliko nam je potrebno, a zatim se ona gubi 2.ako inf. elimo pohraniti na dulje vrijeme onda moramo povezati smisleno inf.(asocirati je sa nekom drugom poznatom informacijom) 3.dugorono- dugog je trajanja > od 3 dana, kapacitet je neogranien, vrlo je dobro organizirano- inf. su hijerarhijski strukturirane, povezane meusobno na vie naina, usvojene su sa smislom. Da bi informacije ostale dulje potrebno ih je barem nekoliko puta ponoviti, ako ee koristimo inf. ona ostavlja trag pamenja koji je dublji, ako ju ne koristimo trag pamenja blijedi Uzroci zaboravljanja: Zaboravljanje je gubljenje informacija,postupak nestajanja usvojenih sadraja Uzroci: -nedovoljno ponavljanje -nain na koji smo neke informacije uili -retroaktivna interferencija pri kojoj uenje novih sadraja uzkukuje bre zaboravljanje starih informacija -interferencija jest ometanje usvajanja informacije zbog onog to je usvojeno ranije ili prije REPRESIJA ILI POTISKIVANJE je namjerni oblik zaboravljanja.(runih dogaanja) Smetnje pamenja: AMNEZIJA (gubitak pamenja),mogu je uzrokovati bolesti ivanog sustava,traume i psihiki ok(emocionalni),udarac u glavu HIPOMNEZIJA-smanjena sposobnost pamenja, -uzrokovana promjenama u ivanom sustavu,bolesti -potekoe pri pamenju HIPEMNEZIJA-rijedak poremeaj koji se sastoji u pamenju svih informacija koje percipiramo -javlja se kod mentalno retardiranih bolesnika IDIOT SAVANT(pametni idiot),povezanosti mentalne retardacije sa jednom ili dvije specifine sposobnosti,koje su genijalno razvijene(u podruju pamenja ili numerikim operacijama) PARAMNEZIJA(lano pamenje ili sjeanje),prisjeamo se dogaaja koji se u stvarnosti nisu dogodili -javlja se kod starijih ljudi(zbog starosti) - esta pojava je DEJA VU- ve vieno,situacija koju trenutno doivljavamo ini nam se da smo ju ve doivjeli Uenje: -sve to je prisutno u naem ponaanju,a nije refleksno sve smo to nauili -proces usvajanja znanja,vjetina i navika -proces stjecanja iskustva Imamo 3 vrste uenja:1.UENJE UVJETOVANJEM a)Klasino uvjetovanje b)Operantno uvjetovanje 2.SOCIJALNO(uenje po modelu) 3.KOGNITIVNO UENJE 1.UCENJE UVJETOVANJEM:

A)Klasicno uvjetovanje: -najjednostavniji oblik uenje,opisao ga IVAN P. PAVLOV,vrsio je ekspetimente sa psima,prouavao je funkciju probavnog sustava,radmo lijezda slinovnica,pas na pojaan miris hrane reagira jae SALIVACIJOM(pojacano slinjenje) -Pavlov se eksperiment odvija u 3 faze: 1.FAZA(Faza prije samog uvjetovanja)-zadao bi bezuvjetni podraaj(hrana),psi su reagirali bezuvjetnom reakcijom(salivacijom) - uvodi jo jedan podraaj(zvono),to je neutrakni podraaj,hto je nauiti pse da na zvono reagiraju salivacijom,ali nije bilo reakcije 2.FAZA(Tjekom uvjetovanja)-povezuje neutralni i bezuvjetni podraaj,zadaje ih zajedno i psi reagiraju salivacijom,zvono sada postaje uvjetovani podraaj,ponavljao je to nekoliko puta i psi su nauili da uz zvono dolazi hrana 3.FAZA-kad im je zvonio i nije donio hranu,psi su reagirali uvjetovanom reakcijom(salivacijom) B)Operativno uvjetovanje: Eksperiment(maka se nalazila u kavezu,ispred kaveza je bila hrana,na kavezu su bila pokretna vrata,maka je trebala sama shvatiti kako doi do hrane) Temelji se na 4 znaajke:1.AKTIVNO UENJE 2.UKLJUCUJE METODU POKUAJA I POGREAKA 3.UCI SE NA VLASTITOJ KOI 4.POSTUPKE NAGRAIVANJA I KANJAVANJA 2.SOCIJALNO UENJE: -uenje opazajem u kojem imitiramo ponaanje drugih -to uenje vee se uz amerikog psihologa Alberta Bandure koji je svojim eksperimentom dokazao kako potkrepljivanje moe mjenjati ponaanje osobe koja ga opaa. Eksperiment(lutka Bobo klaun bila je veliine predkolskog djeteta,djeci je dan film u kojem odrasla osoba tuce Lutku,jedna skupina djece je vidla film u kojek su odrasli za to agresivno ponaanje dobili slatkie,druga skupina je bila fiziki kanjena,a u treem sluaju agres.ponaanj nije bilo kanjeno,nakon toga lutka je data djeci ,prva i trea skupina su bili agresivni prema lutki,a druga skupina rjee je bila agresivna) IMITACIJA je ponavljanje tuih reakcija koje ne moramo niti razumjeti niti prihvatiti IDENTIFIKACIJA j eprihvaanje i pripisivanje sebi karakteristika druge osobe ili grupe. 3.KOGNITIVNO UENJE: To su kognitivni procesi: - kognitivna mapa predodba o prostoru i vlastitom poloaju u njemu - skriveno uenje uenje koje se ne iskazuje u ponaanju dok se za to ne pojavi potreba - uenje uvidom vrsta uenja u kojem se nove reakcije usvajaju uvianjem odnosa izmeu elemenata u nekoj situaciji, usvojene reakcije najee omoguavaju rjeavanje nekog problema