P. 1
Psihologija

Psihologija

|Views: 58|Likes:
Published by Elvir M

More info:

Published by: Elvir M on Jun 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/16/2012

pdf

text

original

Definicije psihologije 1.Znanost o duši(do kraja 19. st, onda psih.

postaje samostalna znanost i definira se kao znanost o psihičkim procesima(emocije, sanjanje). Psihičke procese ne vidimo jer su unutarnji(subjektivni) ali se očituju kroz ponašanje. 2.Psihički procesi (subjektivno – doživljaj, objektivno - ponašanje) 3.Znanost o ponašanju(znanost o psihičkim procesima i ponašanju te njihovim fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima) Fizikalni faktori podražaji koji s fizičke okoline utječu na čovjeka. Socijalni faktori utjecaj društva na pojedinca(obitelj, škola itd.) Biološki čimbenici živčani sustav i endokrilni sustav(hormoni). Povijesni razvoj Predznanstveno razdoblje – psih. ne postoji kao znanost već je u sklopu filozofije(promatranjem, razmišljanjem, zaključivanjem(većina zaključaka se pokazalo krivima)) 18. i 19. st. -> spoznaja o funkc. živčanog sustava(krenula prva znanstvena istraživanja) Znanstveno razdoblje 1879.službeni početak samostalnog razvijanja psih. u Leipzigu Wilhelm Wurdt osnovao laboratorij za eksperim. psih. 1920. Ramiro Bujas. Sada se do spoznaja dolazi znanstvenim metodama(mjerenja, istraživanja) Grane psih.: Opća eksperimentalna psihologija – proučava temeljne zakonitosti psihološkog funkc. čovjeka – opće zakonitosti i do spoznaja se dolazi eksperimentom. Diferencijalna psihologija – usredotočena na promatranje individualnih razlika između pojedinaca – razlike, specifičnosti u osobinama pojedinaca Psihometrija – mjerenja u psihologiji Biološka psihologija – biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja – najvažnije je funkc. živčanog i endokrilnog sustava Razvojna psihologija – istražuje čovjekov psihofizički razvoj od začeća do smrti Socijalna psihologija – istražuje doživljavanje i ponašanje pojedinca u društvu – utjecaj društva na pojedinca Pristupi u psihologiji Biološki pristup – ima za cilj opisivanje i otkrivanje bioloških osnova ponašanja i psihičkih procesa Bihevioralni pristup – pristup usmjeren na ponašanje, ima za cilj otkrivanje zakonitosti ponašanja ljudi u određenim sit. Kognitivni pristup – kognitivni psiholozi pokušavaju otkriti kako ljudi obrađuju inf. iz okoline i kako koriste te inf. pri pamćenju, mišljenju, rješavanju problema, emocijama i ostalim psihičkim procesima koji se iskazuju u ponašanju. Psihoanalitički pristup-veže se uz S.Freuda, pokušava otkriti nesvjesne odrednice ponašanja i tako liječiti psih. probleme ljudi. Humanistički pristup- usmjeren na ispitivanje subjektivnog iskustva ljudi, te njihova doživljavanja i razumijevanja samih sebe za razvoj poželjnih karakteristika kod ljudi. -3 područja primjenjene psih.: 1.pedagoška psihologija -u vrtićima,školama,učeničkim domovima -bavi se odgojno-obrazovnim problemima-učenje,ocjenjivanje, socijalna klima,međuljudski odnosi 2.klinička psihologija -u zdravstvenim ustanovama,centrima za psih.pomoć -problemi neprilagođenog doživljavanja i ponašanja -problemi zbog nemogućnosti prilagodbe-emocionalni(depresija, strahovi),ponašanje,ovisnosti -dijeli se:a)savjetodavna-bračna savjetovališta b)zdravstvena-utjecaj bolesti na psihu i obrnuto 3.psihologija rada-na svim mjestima gdje ljudi rade -nastoji doprinjeti olakšanju rada i povećanju produktivnosti -profesionalna selekcija-izbor kadrova za pojedini posao -istraživanja u psihologiji: -mora postojati neki problem na koji želimo dobiti odgovor -postavljanje hipoteza-mogućih odgovora na problem -odabir metode -prikupljanje podataka i analiza -potvrda ili odbacivanje postavljenih hipoteza -metode psihologije: 1.metoda introspekcije-ispitanik sam opaža vlastite psihičke procese -često vrlo subjektivna,nema mogućnosti kontrole rezultata -rijetko se koristi 2.metoda vanjskog opažanja-objektivna,provodi je stručna osoba -najbolje da se provodi u prirodnim uvjetima jer je onda ponašanje ispitanika prirodno,koriste se kamere,jednosmj.staklo korelacijska metoda -ispita se više karakteristika jedne veće skupine i provjeri koliko su one povezane -mjeri se koeficijentom korelacije(od -1;0-nema povezanosti;do 1) metoda eksperimenta eksperiment u psihologiji predstavlja namjerno izazivanje neke pojave u svrhu njezina istraživanja i dokazivanja hipoteza;eksperiment treba dobro kontrolirati. -prema mjestu izvođenja: laboratorijski i onaj u prirodnim uvjetima, a prednost laboratorijskog eksperimenta -bolja mogućnost kontrole, a u prirodnim uvjetima je u većoj sličnosti eksperimentalne situacije sa stvarnom životnom situacijom METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U PSIHOLOGIJI Intervju-razgovor sa psihologom u svrhu prikupljanja podataka ili terapije;prikupljanje podataka u obliku riječi i analiziranja zaključak;radi neziine dugotrajnosti koristi se za detaljno ispitivanje manjeg broja ljudi Anketa- prikupljanje velikog broja podataka u kratkom vremenu; želi se doznati nešto o skupini ljudipopulaciji; manji broj pitanja postavlja se većem broju ispitanika; reprezentativni uzorak-dobro predstavlja cijelu populaciju iz koje je izabran Testovi i upitnici- za mjerenje određenih karakteristika kod pojedinih ljudi -mjerni instrument tipa papir-olovka; zadacima se testira sposobnost osobe da ih rijrši i zovu se testovi maksimalnog učinka (zbog broja rj. zadataka); u upitnicima se postavljaju pitanja o njihovu ponašanju i doživljavanju; doznaju se neke karakteristike osobe; nema točnik i netočnih odgovora i nisu testovi učinka BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA -živčani i endokrini sustav -temeljna stanica živčanog sustava je neuron.-osnovna funkcija mu je primanje i prijenos podražaja. Dendriti primaju podražaje, impulsi putuju onda preko tijela aksona(funkcija mu je da prenosi impulse na neku drugu stanicu ili prema izvršnim organima-mišićima) , kad živčani impulsi dođu do završnih kvržica aksona, izazivaju oslobađanje posebnih kemijskih tvari neurotransmitera(omogućuju prijenos od jedne do druge stanice )u sinaptički prostor. Sinapsa –mjesto kontakata između 2 neurona. ; između 2 neurona je sinaptička pukotina(između dendrita 1. i aksona 2. st.) gdje se događaju gore navedeni biokemijski procesi(oslobađanje neurotransmitera) koji rezultiraju prijenos na drugu stanicu. Vrste živčanih vlakana: senzorna-impulsi se prenose od mjesta podražaja do mozga tj. prema višim centralnim strukturama; motorna- prenose impulse iz mozga prema izvršnim organima tj. mišićima. Osnovna svojstva živčanih stanica: podražljivost i iritabilnost i ne obnavljaju se(ne dijele) PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA: perifrrni –autonomni- simpatički i parasimpatički dio; somatski središnji – mozak; kralježnična moždina periferni čine sve ostale stanice koje ne čine središnji; komunikacija s okolinom i procesima unutar čovjeka autonomni-nije pod utjecajem naše volje; upravlja procesima koji se odvijaju refleksno; upravlja životno važnim sustavima(disanje i rad srca) simpatički dio- ubrazava procese (kod napora nakuplja se E) parasimpatički dio-usporava procese(štedi se E) somatski-upravlja voljnim pokretima i nekim drugim kao: održavanje napetosti mišića kod sjedenja i pokreta , te ravnoteže;primanje i reakcija na podražaje CENTRALNI ŽIVČANI SUSTAV leđna moždina + mozak (uronjeni u liquor) LEĐNA MOŽDINA presjek oblika leptira bijela tv. izvana, siva tv. iznutra refleksni centri > nesvjesne/automatske reakcije provodna funkcija MOŽDANO DEBLO produžena moždina + moždani most + srednji mozak

\-> centri za vitalne funkcije MALI MOZAK siva tv. izvana, bijela tv. iznutra centar za ravnotežu motoričke reakcije > koordinacije pokreta LIMBIČKI SUSTAV regulacija emocija VELIKI MOZAK m=~1500g L./D. polutka – D./L. str. tijela dijeli ih uzdužna brazda, a povezuje snop uzdužnih vlakana siva tv. izvana, bijela tv. iznutra \-> kora v. mozga (cortex) > naborana (radi P) > stupanj razvoja čeoni režanj > motorički centri, intelektualne sposobnosti zatiljni r. > 1.vid; sljepoočni r. > 2. sluh, 3. miris; tjemeni r. > 4. dodir, bol, temp., 5. okus; svi su centri simetrično raspoređeni u obje polutke, osim centra za govor, koji je najčešće u lijevoj funkcije > prima, obrađuje, analizira informacije; uči, pamti, misli, određuje pažnju, ponašanje, u velikoj mjeri i osobnost, odgovoran je za spavanje i sanjanje FUNK. PODRUČJA CORTEXA senzorna, asocijativna i motorna područja senzorna > tjemeni, zatiljni i sljepoočni r.; u njih dolaze živč. podražaji senzornim živč. putevima iz osjetilnih organa; tu se podražaji registriraju i tu nastaju najjednost. psih. događaji > OSJETI; iz njih inf. putuju u asocijativna područja kore mozga asocijativna 1 .zona prekrivanja > na granici zatiljn., tjemen. i sljepoočnog režnja; različite inf. se sjedinjuju u jedinstven doživljaj; inf. dalje idu u... 2. područje opće integracije > čeoni režanj; misaoni procesi, obrada informacija i donošenje odluka o reakciji motorna > precizno se razrađuju konkretni programi reagiranja i inf. se šalju motornim živč. vlaknima prema izvršnim organ. (mišićima) ENDOKRINE ŽLIJEZDE komunikacija s tijelom kemijskim putem; hormoni > kem. tv. koje endokrine žlij. izlučuju u krv, putem koje oni stižu do pojedinih organa; hipofiza > najvažnija (“glavna”); u bazi mozga; velik broj hormona, neki utječu na druge žlij.; hormon rasta > premalo – patuljasti rast; previše – gigantizam; štitnjača > ispod grkljana; tiroksin > previše – preaktivan; premalo – smanjena aktivnost, pospanost, bezvoljnost; posljedice poremećaja rada > kretenizam > mali rast i mentalna zaostalost; nadbubrežne žlij. > adrenalin i noradrenalin > izlučuju se pri emoc. reakcijama; adrenalin > simpatički dio živč. sust. > ubrzava srce i povećava tlak; izlučuju male količine spolnih hormona; gušterača > ispod želuca; njeni hormoni reguliraju metabolizam šećera u krvi i potrošnju šećera pri aktivnosti stanica; spolne žlij. > jajnici/testisi; estrogenprogesteron/testosteron; Svojstva i nastanak osjeta: 5 osjetnih sustava-vidni, slušni, okusni, njušni i somatosenzorno područje. Svaki osjetni sustav se sastoji od 3 djela:1.osjetni organ (periferni ili receptorni dio) je zadužen za primanje točno određene vrste podražaja iz okoline (oko prima svjetlost) i ti podražaji djeluju na receptorne stanice osjetnog organa izazivajući elektrokemijske promjene koje rezultiraju nastankom živčanih impulsa 2.živčani put-impulsi se prenose do mozga (senzorna vlakna) 3.određeno područje kore mozga gdje se podražaji registriraju i gdje nastaju osjeti (senzorno područje). Osjeti-elementarni najjednostavniji psihički doživljaji, osjet se odnosi samo na jedno svojstvo podražaja, nezavisno jedne od drugih ne možemo svjesno doživjeti, nego samo kao cjelinu. Kad se cjelovitom doživljaju pridružuje prepoznavanje-percepcija. Osjetna adaptacija- sposobnost da se prilagodimo na određene podražaje koji traju dulje i nepromjenjivog su intenziteta, omogućuju nam usmjeravanje pažnje na one informacije koje su nam važne. Percepcija (opažanje)- psihički proces registriranja, organiziranja i interpretiranja osjetnih informacija koji nam omogućuje spoznavanje okoline koja nas okružuje. Različiti ljudi će istu podražajnu situaciju percipirati na različiti način jer percepcija nije određena samo podražajima, nego ovisi o biološkim i psihološkim karakteristikama pojedinca. Psihološki čimbenici koji utječu na percepciju: emocije (smanjuju objektivnost percipiranja), stavovi (čovjek lakše i brže percipira i prihvaća one informacije koje su u skladu s njegovim stavovima), specifična iskustva (čovjek lakše, brže i točnije percipira ono što je bliže njegovom iskustvu) pojedinca, očekivanja, želje Perceptivne varke: iluzije i halucinacije. Iluzija-podražaj postoji, ali ga krivo percipiramo, 2 vrste: 1. nastaju zbog utjecaja psiholoških faktora na percepciju (zbog emocija) 2. nastaju zbog specifične podražajne situacije koja je tako konstruirana da se krivo percipira. Halucinacije-nema podražaja, a doživljaji postoje, uzrokovane žeđi, dugotrajnom gladi, povišenom tj. temperaturom, psihičkim šokom, droga, alkohol, nedostatak sna- ti čimbenici utječu na mozak i uzrokuju nenormalne procese, a posljedice su halucinacije. Pamćenje- psihički proces usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija vrste pamćenja:1.senzorno (osjetilno ili trenutno)-traje svega nekoliko sekundi, vezano je uz funkcioniranje naših osjetnih sustava, bazira se na tzv. paosjetimatraju još kratko vrijeme nakon što je podražaj prestao djelovati, preduvjet pamćenja, od mnoštva informacija koje primamo šaljemo u kratkoročno pamćenje samo one koje su nam važne, a ostale se gube 2.kratkoročno – kratkog trajanja od nekoliko minuta do nekoliko dana(2-3), kapacitet iznosi 7±2 čestice(5-9) funkcije:1. kad nam informacija ne treba na dulje vrijeme, tada je zadržavamo stalnim ponavljanjem koliko nam je potrebno, a zatim se ona gubi 2.ako inf. želimo pohraniti na dulje vrijeme onda moramo povezati smisleno inf.(asocirati je sa nekom drugom poznatom informacijom) 3.dugoročno- dugog je trajanja > od 3 dana, kapacitet je neograničen, vrlo je dobro organizirano- inf. su hijerarhijski strukturirane, povezane međusobno na više načina, usvojene su sa smislom. Da bi informacije ostale dulje potrebno ih je barem nekoliko puta ponoviti, ako češće koristimo inf. ona ostavlja trag pamćenja koji je dublji, ako ju ne koristimo trag pamćenja blijedi Uzroci zaboravljanja: Zaboravljanje je gubljenje informacija,postupak nestajanja usvojenih sadržaja Uzroci: -nedovoljno ponavljanje -način na koji smo neke informacije učili -retroaktivna interferencija pri kojoj učenje novih sadržaja uzkukuje brže zaboravljanje starih informacija -interferencija jest ometanje usvajanja informacije zbog onog što je usvojeno ranije ili prije REPRESIJA ILI POTISKIVANJE je namjerni oblik zaboravljanja.(ružnih događanja) Smetnje pamćenja: AMNEZIJA (gubitak pamćenja),mogu je uzrokovati bolesti živčanog sustava,traume i psihički šok(emocionalni),udarac u glavu HIPOMNEZIJA-smanjena sposobnost pamćenja, -uzrokovana promjenama u živčanom sustavu,bolesti -poteškoće pri pamćenju HIPEMNEZIJA-rijedak poremećaj koji se sastoji u pamćenju svih informacija koje percipiramo -javlja se kod mentalno retardiranih bolesnika «IDIOT SAVANT»(pametni idiot),povezanosti mentalne retardacije sa jednom ili dvije specifične sposobnosti,koje su genijalno razvijene(u području pamćenja ili numeričkim operacijama) PARAMNEZIJA(lažno pamćenje ili sjećanje),prisjećamo se događaja koji se u stvarnosti nisu dogodili -javlja se kod starijih ljudi(zbog starosti) - česta pojava je «DEJA VU»- već viđeno,situacija koju trenutno doživljavamo čini nam se da smo ju već doživjeli Učenje: -sve što je prisutno u našem ponašanju,a nije refleksno sve smo to naučili -proces usvajanja znanja,vještina i navika -proces stjecanja iskustva Imamo 3 vrste učenja:1.UČENJE UVJETOVANJEM a)Klasično uvjetovanje b)Operantno uvjetovanje 2.SOCIJALNO(učenje po modelu) 3.KOGNITIVNO UČENJE 1.UCENJE UVJETOVANJEM:

A)Klasicno uvjetovanje: -najjednostavniji oblik učenje,opisao ga IVAN P. PAVLOV,vrsio je ekspetimente sa psima,proučavao je funkciju probavnog sustava,radmo žlijezda slinovnica,pas na pojačan miris hrane reagira jače SALIVACIJOM(pojacano slinjenje) -Pavlov se eksperiment odvija u 3 faze: 1.FAZA(Faza prije samog uvjetovanja)-zadao bi bezuvjetni podražaj(hrana),psi su reagirali bezuvjetnom reakcijom(salivacijom) - uvodi još jedan podražaj(zvono),to je neutrakni podražaj,hto je naučiti pse da na zvono reagiraju salivacijom,ali nije bilo reakcije 2.FAZA(Tjekom uvjetovanja)-povezuje neutralni i bezuvjetni podražaj,zadaje ih zajedno i psi reagiraju salivacijom,zvono sada postaje uvjetovani podražaj,ponavljao je to nekoliko puta i psi su naučili da uz zvono dolazi hrana 3.FAZA-kad im je zvonio i nije donio hranu,psi su reagirali uvjetovanom reakcijom(salivacijom) B)Operativno uvjetovanje: Eksperiment(mačka se nalazila u kavezu,ispred kaveza je bila hrana,na kavezu su bila pokretna vrata,mačka je trebala sama shvatiti kako doći do hrane) Temelji se na 4 značajke:1.AKTIVNO UČENJE 2.UKLJUCUJE METODU POKUŠAJA I POGREŠAKA 3.UCI SE NA VLASTITOJ KOŽI 4.POSTUPKE NAGRAĐIVANJA I KAŽNJAVANJA 2.SOCIJALNO UČENJE: -učenje opazajem u kojem imitiramo ponašanje drugih -to učenje veže se uz američkog psihologa Alberta Bandure koji je svojim eksperimentom dokazao kako potkrepljivanje može mjenjati ponašanje osobe koja ga opaža. Eksperiment(lutka Bobo klaun bila je veličine predškolskog djeteta,djeci je dan film u kojem odrasla osoba tuce Lutku,jedna skupina djece je vidla film u kojek su odrasli za to agresivno ponašanje dobili slatkiše,druga skupina je bila fizički kažnjena,a u trećem slučaju agres.ponašanj nije bilo kažnjeno,nakon toga lutka je data djeci ,prva i treća skupina su bili agresivni prema lutki,a druga skupina rjeđe je bila agresivna) IMITACIJA je ponavljanje tuđih reakcija koje ne moramo niti razumjeti niti prihvatiti IDENTIFIKACIJA j eprihvačanje i pripisivanje sebi karakteristika druge osobe ili grupe. 3.KOGNITIVNO UČENJE: To su kognitivni procesi: - kognitivna mapa – predodžba o prostoru i vlastitom položaju u njemu - skriveno učenje – učenje koje se ne iskazuje u ponašanju dok se za to ne pojavi potreba - učenje uvidom – vrsta učenja u kojem se nove reakcije usvajaju uviđanjem odnosa između elemenata u nekoj situaciji, usvojene reakcije najčešće omogučavaju rješavanje nekog problema

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->