P. 1
Arapski Jezik Za Ucenike Medresa - 1

Arapski Jezik Za Ucenike Medresa - 1

|Views: 1,475|Likes:
Published by www.dini-islam.net

More info:

Published by: www.dini-islam.net on Jun 11, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/24/2013

pdf

text

original

Znanje otkriva bogatstvo vjere, a vjera potice zeUu za znanjem.

Povecavanjem znanja snazimo vjeru, otkrivamo tajne zivota i
osposobijavamo se da zivimo u skladu sa Bozijim odredbama.
Medresa je skola u kojoj se stjece znanje da bi vjernik bio
dosijedan svojoj vjeri, tj. da bi muslimani hili dosUedni islamu.
Muslimani mogu biti ponosni sto je medresa u Bosni i
Hercegovini najstarija odgojno-obrazovna ustanova na Balkanu.
Islamska zajednica u BiH je ponosna sto je kroz ustanovu
medrese mogla cuvati i sacuvati sjeme islama i sto danas maze
vise i bolje siriti i ucvrscivati radosnu vijest vjere.
Projekat izrade jedinstvenih udzbenika za sve medrese u BiH,
Sandzaku i Hrvatskoj najbolji je dokaz nastojanja Islamske
zajednice da ustanova medrese bude jos boUa u svojoj povijesnoj
misiji.
Molim Allaha, dz. s., da nam znanjem uijepsa vjeru, i vjerom
osnazi znanje.
dr. Mustafa Ceric
reisu-l-ulema
Ahmed Halilovic:
v
UDZBENIK ARAPSKOG JEZIKA 1
( Za prvi razred medrese
© 2002 Copyright by Rijaset lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini
lzdavac: EL-KALEM- izdavacki centar Rijaseta lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Za izdavaca: Muhamed Mrahorovic, dir,ktor
Glavni urednik: Selim Jarkoc
Urednik: Muharem Omerdic
Recenzenti: IMr. Mesud HafizoyjC:.flbrahim AhmetagiC: i Muhamed Mrahorovic
Dizajn: Tarik )esenkovic
Lektura
i korektura: Tarik Jal<uboviC:
Tehnicko
uredenje: Aida Mujezin
Redakcija: Mustafa Susie, Zijad Ljevakovic, prof. dr. Enes Karit,
mr. hfz. Fadil FazliC:, prof. dr. Jusuf Ramie, mr. Mesud Hafizovit,
Ibrahim AhmetagiC: i Muharem Omerdit, predsjednik Redakcije
DTP: IC EL-KALEM
Tirai: 1. 000
Stampa: (! EL-BEJAN
Za stampariju: Nedib Prozorac, dipl. ing.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
811. 411. 21 (075. 3)
HALILOVI(. Ahmed
Udzbenik arapskog jezika 1 : za prvi razred medrese
I Ahmed Halilovic . - Sarajevo : El-Kalem, 2002.
- 2 20 str. : ilustr. ; 24 em
Tekst na arap. i bos. jeziku. - Predgovor: str. 5-7
ISBN 9958-23-122·0
COBISS/BIH-10 11173638
UDZBENIK
IKA
Za prvi razre d medrese
1423. h.g. k zajednice u Bosru I
/2002.godine .. Hercegoviru
Ri. a set Islams e e
PREDGOVOR
Granzatika arapskog jezika I i II rahmetli dr. Sacira Sikirica, Mehmeda Pa-
sica i Mehmeda Handzica. bila je i ostala, od svog izlazenja 1936. godine,
neprikosnoveni udzbenik arapskog jezika za cjelokupno govomo podrucje
bivse Jugoslavije, kako u vjerskim, taka i u svjetovnim skolama i fakulteti-
ma.
Primjedbe koje su joj davane: da su primjeri koji su dati uz objas-
njenja i vjezbe u ovoj gramatici daleko od zivog arapskog jezika, da nema
dijaloga kao najuspjesnijeg metoda ucenja jezika. da ima dosta nepotrebnih
detalja i izuzetaka, te da je stoga konacan rezultat kod ucenika dosta skro-
man, umjesne su, ali nijedna od gramatika koje su se pojavile kasnije, kao
sto su: l !dfbenik savremenog arapskog jezika sa v}eibankom i rjecnikom dr.
Radeta Bozovica i Prirucnik arapskog jezika I i 4 dr. Omera Nakicevica i
Munira Ahmetspahica, nisu uspjele otkloniti nedostatke spomenute grama-
tike.
Pokusaji da se arapski jezik uci metodama karakteristicnim za ucenje
engleskog jezika iii pokusaji da se u nasim skolama doslovno kopiraju udz-
benici nastali na razlieitim arapskim institucijama. nisu dali i, po mom uvje-
renju. ne mogu dati zadovoljavajuci rezultat. Ovaj udzbenik je pokusaj otk-
Ianjanja gore spomenutih primjedbi i pristupa u ucenju arapskog jezika.
Moje iskustvo vezano za metodu ucenja arapskog jezika svodi se na
to da je za njegovo uspjesno savladavanje neophodno sretno kombinovati
klasicno iskustvo u ucenju ovog jezika sa svim metodskim poboljsanjima sa
kojima nas je obogatilo novo doba. Nijedan strani jezik se ne maze govoriti
otprilike, niti po intuiciji matemjeg jezika, nego po strogo utvrdenim pravili-
ma doticnog jezika, koja su samo sredstvo, a ne svrha ucenja jezika. Ta pra-
vila moraju biti pohranjena u podsvijesti stranaca kao automatski regulator
njihovog pravilnog govora. Treba imati na umu i Cinjenicu da je arapski je-
zik prilicno shematiziran i da ima odredeni broj pravila koja su kao matema-
ticke formule koje se protezu na veoma veliki broj primjera, te se te formule
moraju dobra upoznati uvjezbavanjem kroz primjere.
Ovaj udzbenik arapskog jezika namijenjen je srednjoskolcima, i to
prvenstveno ucenicima i ucenicama Gazi Husrev-begove medrese, sa ciljem
da sto bolje savladaju arapski jezik u razumijevanju, konverzaciji i citanju.
Ova nije gramatika arapskog jezika koja ulazi u sve detalje jezika, nego udz-
benik koji na najjednostavniji naCin pokusava objasniti zakonitosti arapskog
jezika. Ona se bazira na klasicnom objasnjenju temeljnih principa arapske
sintakse i gramatike sa sto vise primjera iz prakticnog zivota i zivog araps-
kog jezika, uz koristenje dijaloske metode u ucenju jezika, koliko je god to
moguc'e. Ovo posebno podvlacim jer se u ucenju arapskog jezika. uz razlicite
probleme i dileme, veoma zomo osjeca nedostatak odgovarajucih konverza-
cionih tekstova. pa i obicnih kratkih tekstova koji bi bili prirnjereni nivou
nearapa srednjoskolca i privukli njegov interes.
Prve lckcije poCinju sa slusanjem pravilnog 1zgovora. oponasanjem
tog izgovora, kratkim konverzacijama i savladavanjem pisanja. kao osnov-
nim elementima ozbiljnog ucenja. Primjeri i vjezbe u ovom udzheniku sluze
nastavnicima i uccnicima samo kao osnm•a sa koje ce oni svakodnevno pra-
viti desetinc slicnih recenica. Kroz opce tekstove dale u ovom udZbeniku.
pokusao sam obraditi najcesce zivotne situacije. Kroz tckstove koji su vezani
za arapski svijet, vjerske i knjizevne tekstove. nastojao sam upoznati ucenika
sa onim sto je elementamo iz ovih oblasti. primjereno uzrastu srednjoskolca.
U izboru tekstova vodio sam racuna i o njihovoj etickoj poruci.
Svjestan sam da su kvalitetna pitanja vezana za tekst, a posebno dobri
testovi za ceste provjere naucenog, jedan od veoma vaznih elemenata u usp-
jesnom ucenju. I pored toga, ja sam u ovom udzbeniku rjede pristupao post-
avljanju pitanja poslije tekstova. To sam osta\ io predavacu i ucenicima. Pi-
tanja poslije tekstova, na koja sam ja nailazio. nisu otvarala dijalog, nego su
cesto djelovala nedovoljno kreativno i sputd\ ala aktivnost na casu.
Savjetujem vam da odmah od poeetka budete sistematicni i da vodite
racuna o pravilnom izgovoru i lijepom pisanju. Za to vam ne treba nista vise
vremena nego sto se potrosi kroz nesistematican rad, koji rezultira Josim iz-
govorom i losim pisanjem. Stavise, na ispravljanje gresaka, aka ih ikada is-
pravite, potrosicete mnogo vise vremena.
6
Da bi ucenje bilo zadovoljstvo i dalo visestruke plodove, neophodno
je, uz dosta ljubavi i truda, uspostaviti medusobno postivanje nastavnika i
ucenika.
Uz zelju da ovaj udzbenik bude od koristi nastavnicima i nasim bi-
strim i vrijednim ucenicima i ucenicama, i svima koji ga budu koristili, pozi-
vam vas da mi sve vase primjedbe dostavite licno, iii putem javne kritike, na
cemu vam se unaprijed zahvaljujem.
Sarajevo, I. 5. 1997. Ahmed Halilovic
7
ARAPSKO PISMO
Arapsko pismo ima dvadeset osam konsonanata - harfova, tri kratka vokala -
hareketa, tri duga vokala, sukun, tesdid i tenvin.
Harfovi se pisu razliCito, zavisno da li su: sami, na pocetku, u sredini
iii na kraju rijeCi. U ovom udzbeniku harfovi nisu obradivani po abecedi,
nego po medusobno srodnim grupama koje omogucavaju brze savladavanje
pisma.
Vokali se ne pisu, osim u Kur'ani kerimu, hadisu iii u drugim sluca-
jevima, kada se zeli izbjeei svaka nedoumica u pogledu pravilnog citanja. U
ovom udzbeniku pisali smo vokale dok ne steknete osnovno znanje iz araps-
kogjezika.
Arapsko pismo se pise i cita s desna nalijevo.
Harfovi:
Kratki vokali:
Dugi vokali: i...S, I L. , iS I ~ ' .r
Tenvin:
-'
Tesdid:
Sukiin:
9
ARAPSKA ABECEDA
TRANSKRIPCIJA IME OBLICI SLOVA I HARFA
BLISKA
SLOVA '
ZDMG SAMOSTALNI KRAJNJI SREDNJI POCETNI
BOS. JEZ.
,
a, a, i, u a, e, i, u __oj\ I l l
I
, .
b b
.. ~
._,
..__
-!
, .
I
t t
;.\..:; ._:.,
I
0 ;;,_ ...::.-
-
...:;
, .
t
~
,_\j ._:.,
, ,
_,
..__
,
g
dz
~
c
,.._
~ ~
L
, .
Q Q
;.G-.
c. e:-
..:><.... ...>-
, .
b
h ;.\..>.
c. e:-
..:><.... ...>-
d d
);
;,
..L
-
-
g
!::
j l ~
.)
.i..
- -
, .
r r ,.I)
)
f
- -
,
z z <.>lj
)
:r
-
-
,
s s
J::.--
J' v- -
......
,
s s :.r;:.
, ,
J' v-
......
, .
~ ~
;,\_,.,
../' ~
~ ~
, .
q q ;,l,;:.
./
..;a-
~
__;:,
, .
t t
,.\.b
..k .k.. ..b.
_1,
, .

f ~
;.\.1.
.1? .k. ..b.-
j;,
",.
'
'
~
t c
_,__
..>-
g g
,. : ~ . . - .
t
~
c
_,__
..>-
10
TRANSKRIPCIJA IME OBLICI SLOV A I HARFA
ZDMG
BLISKA
SLOVA
SAMOSTALN KRAJNJI SREDNJI POCETNI
BOS.JEZ.
" '
f f
j
'-"-
....t..
_;
"
q k
j\j

....t..
_;
k k
"
J\5' !.1
-.:1
.5:_
s
I I

i
J
J-
j_
J
"
m m

,.
r-
_..._
....
I
"
J
n n Jy
.j
.:..r -
_;
" '
h h 0
.._
+
....lt.
"'
w v
)\)
)
r r
)
" '
y
J
iS
lS"
-
-:
RAZLICITE VRSTE ARAPSKOG PISMA
....,u;....,...., • _,} ., ... -

....,
) ) .
(@.t.9) t,j./.9) \j)
- /
11
a) lzgovor harfova
- Paz1jivo pos1usajte ucenje Suretu-1-Fatihe sa kaseteo
- Kod drugog pres1usavanja Suretu-1-Fatihe ponavljajte u sebi za uca-
cimao
- Ponovite glasno sa ucaeima tri puta Suretu-1-Fatihu, posebno vodeci
racuna o pravilnom izgovoruo
Da li u arapskom jeziku ima glasova koji se izgovaraju drugaCije
od glasova bosanskog jezika?
Navedite glasove koje ste vi zapazili u Suretu-1-Fatihio
b) Konverzacija
- Poslusajte ovu kratku konverzaciju tri putao
- Nakon toga, nastavnik sa jednim od bo1jih ucenika vodi konverzacijuo
- Zatim, ucenici medusobno vode konverzacijuo
,.... :) J 0 ,..,..
0 ~ y. .:/ l..i i ~ ~
J ,.. 0 .. ... ,.. ~ ., ... "' - 0 "' ~ ... 0 ' ... o ....
0 ..L-:>-i ~ ~ ~ ) ~ i ! ~ r - - y. ...:....;i-
' '
Konverzacije u narednim lekcijama voditi na isti nacino
12
c) Obrada harfova
sa ~ . ta ~ . ba y
Pisu se:
NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJECI NA POCETKU RIJECI SAMO
..___
-!
y
;; ;;_ --=-
-
....:;
0
....:..._
.
~ 0
Bil i til se izgovaraju kao nase b i t.
Til se na kraju rijeCi pise na vise nacina, zavisno od vrste rijeci i harfa
za koji se veze.
~ i l se izgovara stavljanjem jezika medu sjekutice i izgovorom s.
U arapskomjeziku imaju tri kratka vokala I hareketa. To su:
J '
damma - kratko u _ , kesra - kratko i _ i fetha - kratko e _ .
Damma i fetha pisu se iznad harfova a kesra ispod.
I vokali se pisu zdesna nalijevo _- .
Ako harf nema vokala, onda iznad njega dolazi sukun, koji se pise u
obliku malog kruga _' .
;:} J J ;:} )
Procitajte sljedece rijeci: .___, , ~ , ~
Vjezba
a) Napisite po jedan red gomjih harfova u svim oblicima u rijeCi.
;:} J J ;, ;
b) Prepisite dva puta: ...,_i , ~ , ~
13
a) lzgovor harfova
- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-1-Fatihe.
- Ponovite glaspo sa ucaeima tri puta Suretu-1-Fatihu, posebno vodeci
racuna o pravilnom izgovoru.
- Nekoliko ucenika treba prouciti Suretu-1-Fatihu oponasajuCi ucenje
sa kasete.
J. ...... _. ' o ...
b) Konverzacija
;_. "' :. ........ :1.; 0
..:.....ii -:r-i if-
' ' '
.... o J.,:) .... ,.
• .s.;..... )-! if L;i
; ... .... , .... " * :I .... "':. .... o J o ...
. ">4--) ")lA.i ! )-! ..:.....;i-
' ' '
• ' J


14
c) Obrada harfova
zaj ) , ra ) , , dal
Gomja cetiri harfa vezu se samo sa desne strane.
Pisu se:
NA KRAJU RJJECJ U SREDJNI RJJECI NA POCETKU R/JECI
....\... ....\...
.)
j_
....\...
.r .r
)
j- j-
' ..1
Diil, rii i ziij izgovaraju se kao nase d, r i z.
sAMO
.)

)
j
':?iii se izgovara priljubljivanjem jezika uz gomje sjekutice i izgovo-
romz.
Podvostruceni kratki vokal zove se tenvln i dolazi samo na kraju rijeci:
" '
un _ , in _ , en _ , iii I_.
Proeitajte sljedece rijeci:
,.:.,.. ,. J_.. ,.,...:.J ; oJ.
.)_r. ,.::_,_; 'j.r. ,.._,.,).) 'o.)_r. ,..::_,Jj
Vjezba
a) Napisite po jedan red gomjih harfova u svim oblicima u rijeci.
b) Proeitajte vise puta i prepisite dva puta gomje rijeci.
15
a) lzgovor harfova
- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-1-Fatihe.
- Proucite Suretu-1-Fatihu zajednicki, a zatim, neka je pojedinacno
prouci sto vise ucen*a.
J. ... ... ' 0 ...
b) Konverzacija
16
t(_
., - ,-"-'-'
. ( J' JJ,
.F· ' "' \ \ - J •
L. :-=J1 j. < Gl)-
. t..T ( Gl )
j._, ... j. ... "' c ...
\.,. .!l!l>-
' '
c.. ;. ... "' ::... ::. J c.. c... .. ..
.!l!l>- ...l.....]..'r l..;i
c) Obrada harfova
ja 1.$ , vav .J , elif I
Elif i vav vezu se samo sa desne strane.
Pisu se:
NA KRAJU RIJECI U SREDIN! RIJEC! NA POCETKU RIJECI SAMO
L L I I
r r J J
'-.S"/'-:F -
-:! i.Sit_?
Dill, !:ill, ril, zilj, elif i vilv vezu se samo sa svoje desne strane. Svi as-
tali harfovi vezu se i sa desne i sa lijeve strane.
Vilv se izgovara ncsto drugacije od naseg v, i slici engleskom w.
Iznad elifa nikada ne dolazi sukun. Damma se iznad elifa izgovara kao
y. :l J ,., :) ,. ... ,.,.
kratko u - , kesra kao kratko i - o_r.l , afetha kao kratko e - y.:li.
,. ... ,. ,...
Elifbez vokala sa fethom ispred sebe tvori dugo il ).:l ,
J J ,. ...
Jil bez vokala sa kesrom ispred sebe tvori dugo l ...l:!),
- -
J J"' J J,..
Vilv bez vokala sa dammom ispred sebe tvori dugo u JJ) , y _,;i
Vjezba
a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeci.
b) Prepisite sljedece rijeei i zapamtite njihova znacenja.
,. ... "' ,. ... ,. ... J J J J ...
odgoj y.:li, vrata yl;, kuca ).:l, zelim ""-:!), posjecujem JJ), ruie
,. ) J ,. ,. " .... ,. __ ... ,. , ,. ...
.:l JJ)• pribor .... :..IJ.:lt , posjeta o , Sabit, cvrst , otac yi
- -
c) Podvucite u Suretu-1-Fatihi harfove koje smo do sada ueili.
17
a) lzgovor harfova
- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-n-Nasr.
- Ponovite glasno sa ucacima tri puta Suretu-n-Nasr vodeCi racuna o
pravilnom izgovoru.
- Nekoliko ucenika treba prouciti Suretu-n-Nasr vodeCi racuna o pra-
vilnom izgovoru.
' ,... ; J o,.,
b) Konverzacija
18
Napomena
Da li ste zapazili da se:
ti za m. rod kaze ::J1,
a ti za z. rod ..:J\,
' J ,
tvoje ime (m.r.)
J '
a tvoje ime (z.r.)
':! :0 J
da se Bosanac kaze '-? _y-.-y. ,
,. ... " J
a Bosanka y. .
:< ' ... VI ,.. """ ..-
.L..a..:i L;i )
::J1
' ' '
,. ... / , .... "' 0,; ,
..:...;i 0-:!i Jl -
' '
' '
. J! G1 -
' '
c) Obrada harfova
lam J , kiif !l , nun 0
Pisu se:
NA KRAJU RIJECI U SREDINI R/JECI NA POCETKU RIJECI sAMO
(.r
-
..:,
J
.!.1
5-- s !J
J-
_L
J
J
Nun i lam se izgovaraju kao nase n i /. Kaf se izgovara nesto mekse
nego nase k, ali nikada kao kj iii c.
Elif se poslije lama piSe na sljedeci naein:
Karakteristika arapskog jezika je i tesdld. Tesaui je znak za podvos-
trucavanje suglasnika i pise se s desna nalijevo, uvijek iznad harfa na sljede-
,JJ 0 '!!... J 0 :; ...
Ci naein: ( - ) J.?
Vjezba
a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeci.
b) Procitajte sljedeee rijeei/reeenice nekoliko puta, prepisite ih i za-
pamtite njihova znacenja:
,,
<#. :J "' J "' ... 0
ti (m.r.) :.:....:,; , ti (z.r.) sin .:.r-1, sinovi J , kCi kceri
'fl. "'"' ... "' -1- A"' 0 J
roditelj ...LJI_,, driava .J ponovi (m. r.) J.?, jedi jS .
Objasniolla sam ti, Ne sjeeam se. Sje-
tio/la sam se sada. . 0 :::..:,5-:.G
19
a) lzgovor harfova
- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-n-Nasr.
- Ponovite ucenje Suretu-n-Nasr za ucaeima tri puta zajedno.
- Nekoliko ucenika treba prouciti pojedinacno Suretu-n-Nasr, oponasajuci
ucenje sa kasete.
J ...... .. J o ..
b) Konverzacija
-{. J ... ,..
.!rJI
... ,.. , J .. ... ' / ... , ...

20
c) Obrada harfova
ha t ' ba r ' dzim r
Pisu se:
NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJEC! NA POCETKU RIJECI


e:-
_,.._

_,.._
dizm se izgovara kao nase di;
}Jii se izgovara glatko stisnutog grla;
!Jii se izgovara hrapavo iz dubine grla.

...>
...>
sAMO
c
c
t
Fetha iznad l}ii i !Jii, kao i fetha ispred ovih harfova, ako je nad njima
sukun, cita se kao kratko a. Naprimjer:
J ,.. / ... ... , ...
desiti se ..:.,...l:>...: ..:.,-l> ' izaCi c.r-
Vjezba
a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeei.
b) Proeitajte sljedece rijeei/recenice nekoliko puta, prepisite ih i za-
pamtite njihova znacenja:
, 'I ... , 'I .. J. ... J 'Ill J
dobar vrlo dobar pokusavam JJL>i , hljeb .:,-:-> ,
. .
... :> ... ... J ... ,.. :> ...
izaslille smo Odgovori, Halile j.:1>- L., Odgovori, Hatidza
. .
; ,.. ,.. / "' .) ' :> J , J. :> J
L., udi (m. r.) j>-;1, izadi (m. r.) c..r>-1, Nemoj biti skrt, Ha-
lidef ! :}:.5 , govorimo , odgovor .
21
a) lzgovor harfova
- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-n-Nasr.
- Proueite Suretu-n-Nasr zajednicki a zatim, neka je pojedinacno pro-
uci sto viSe ucenika. .
, ..... ... J o ..
b) Konverzacija
J "'... """" .....
. 0:" lii
J ... ,., J ... ... " ...
Jl>
,. ,) .. ,) J J .... ,) :; J ,) ... o.... 0 ...
. li1 .•• ..l.....:>JI ':-?:
;_; I !l1) ._;.-
.... J .,: ... 0 ... "'

, ... :1 ... .. .. ... :; ... ,
. ..L..>-i ')L.j I C;: -

22
c) Obrada harfova
ha o , mim , sin , sin ..r
Pisu se:
NA KRAJU R!JEC! U SREDINI R!JECI NA POCETKU RIJEC! SAMO
u-
-
-
J'
"
.
"
u-
-
J'
r-
.........
_..
r
"'-
+
-""
0
Sin, sin i mlm se izgovaraju kao nase s, s i m.
Hii se izgovara iz dubine prsa, nesto dublje nego nase h.
Vjezba
a) Napisite po jedan red gomjih harfova u svim oblicima u rijeci.
b) ProCitajte sljedeee rijeci/recenice nekoliko puta, prepisite ih i za-
pamtite njihova znacenja:
J " "' ;) ::0 -" ;) " ,... ;)
Sjedi, Selime . . \..: Sjedi, Selma . . hvala
J .,. ;;. " J ;) J J 0
1_}"2., Ja se zovem Muhammed . . 1 • On se zove Sulejman.
- - -
J .- o,..J .- J .:. ,., J :;.,.,. J ,... J o
. JL....:.L, Kako se ona zove? L., Ona se zove Sumejja . . 4---1,
,. ,... ;;) , -- ,.., .. e '! jl .,. ,. ....
Onaje muslimanka .. ,_;:. mir • Ovoje veoma vaino . . lh,
,. ,... , , ,. :;:. ... ,., " .,. .... ;) J
Onje sehid . . y., poklon humze odlican ).:: .. 4_.4.
23
a) lzgovor harfova
- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-t-Tekasur.
- Kod drugog preslusavanja Suretu-t-Tekasur ponavljajte u sebi za
ucacima.
- Ponovite glasno sa ucacima tri puta Suretu-t-Tekasur vodeci racuna o
pravilnom izgovoru.
$ ..... ... i :;. ...
b) Konverzacija
24
.. ... ....
" '
-r J.. I .:.;-: -
j
..::Li '._.. -Jt> ,,,
. ..;-- -- u u- ..
- --

,,,
- -
", c :;J ., ...
. ..Jj 1.5 J.:..s- . _...:, •l<
I - , , I
... -: c ... .. ... :: 0 '1.
. .:.r: '..!J.-lj - -


. J 4-T" ••• r
... .. J 0.. , ,. .. t' ...
. l..i.A \... ,':/ ;i<
c) Obrada harfova
Pisu se:
NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJECI NA POCETKU RIJECI sAMO

_.,a_

./
v4-
.....a..
uP
.k_
...k. ...b .1
_k_ ..,k_ ..1; J:,
$ad, c}ad, ta i zii se izgovaraju dublje nego nase s, d, t i z napreza-
njem zadnjeg dijela jezika prema nepcu.
Fetha iznad gornjih harfova, kao i fetha ispred njih, ako je nad njima
sukun, izgovara se kao kratko a. Naprimjer:
_9 :I / ------ ) " ... / -- /
strpjeti se _r:-+2-!. ..r.-P , udariti "--!A "--!
' '
traiiti , pojaviti se
Vjezba
a) Napisite po jedan red gornjih harfova u svim oblicima u rijeCi.
b) ProCitajte sljedeee rijeCi/recenice nekoliko puta, prepisite ih i za-
pamtite njihova znacenja:
VI".... "... ,_ ,.. VI , ..-
Sfrpljenje zemlja uP) , uceniklstudent jutro heroj
zdrav, ispravan bolestan naocale :.Hf.
VI " J .,_ o _. VI;, J J o o J:; J
smijesan glas ...:;.., podne Trazi od . Gle-
) "' _,. 0 ) ,; ::, j.
daj, Salih! _,.1-;1 Budi strpljiva
25
a) lzgovor harfova
- Pazljivo poslusajte ucenje Suretu-t-Tekasur.
- Ponovite ucenje Suretu-t-Tekasur za ucacima tri puta zajedno.
- Proucite Suretu-t-Tekasur zajednicki a zatim, neka je pojedinacno
prouci sto vise ucenika.
;t
>:< )8- ,,< )l.CJ1 ;J'QI
/ ... :;l ,.. ; / :;l "' ::> "' :, " "' j "":;l "' " / ;:; / :. ;
,1< J _,.,._L.-J _,J 'JS >i< J _,.,._L.-J j y '}S
:;, ... / ::> / :. j, / ;I j. / ;, j. / ; :;l / / :,; / / / ;;; ; ,.. ,.. :;:. ) / / /
'if 4-iJ? >i< J_,_;J
J._.,. " J o,
b) Konverzacija
,.. " " ::> "' ,.,. .,J: Jo,.. "" 1ll :; "' "'- :, J ...... '
.. ·) ) j_,.l) J}_r.) c_\i.i
J ... :;l / / ,. ... :;l Jl ; :0 0 /
! -L->-1 ,J}_r. rS ..P
. 'J):; ,;_; l'.r_ .. 'J):;
26
c) Obrada harfova
kaf J , ta J , gaJn t_ , 'ajn t_
Pisu se:
NA KRAJlJ R/JECI U SREDINI R/JECI NA POCETKU R/JECI SAMO
c
.A.
....;;-
t
c
.A.
....;;-
t
<--..Jl-
...A...
_;
L.J
<.7
...A...
_;
'-'
'Ajn je najtipicniji arapski harf koji nema srodnog glasa u nasem jezi-
ku. Izgovara se stisnuta grla. Neophodno je pazljivo slusati uCitelja i njegov
izgovor sto vjemije oponasati. Gajn se izgovara dublje i mekse nego nase g
uz jace stmjanje zraka. Fa se izgovara kao nase f Kaf se izgovara dublje
nego nase k sa povucenim jezikom unazad i cesto se obiljezava engleskim q.
Fetha iznad 'ajna, gajna i kafa kao i fetha ispred ovih harfova izgovara se
kao kratko a, ako je nad njima sukun. Naprimjer:
raditi , oprostiti A )i. , primiti j)
' '
Vjezba
a) Napisite po jedan red gomjih harfova u svim oblicima u rijeci.
b) ProCitajte sljedece rijeci!recenice nekoliko puta, prepiSite ih i za-
pamtite njihova znacenja:
J "" ;) "" ' ....-:>..- :l "' .,
radim , predlaiem c__?l, stoj! ! brz Ci-r"• blizu '--:-?._}, dalek
izl•ini odluCiolla sam Razmisli dobra, Alija! !
J J , ... ... ... , ;) :1 ....
Otvori vrata, Faruk! !J .. uL...! Zatvori prozor, Fadila!
J,.. ,.. ... ,.. ;;;-!, 0 ... o ... !I J .. :1 J ..... 0 _..
!a.,.::,L; .!.ll:-:JI Gazi Husrevbegova medresa .,>jWI 4.......J..Lo.
' '
27
HEMZE
Tabelami prikaz pisanja hemzeta
SAMO NA KRAJU RIJECI U SREDINI RIJECI NA POCETKU RIJECI
ij
J'
L_,.\
JJ E
' ' ;


U trecoj lekciji naucili smo elif i rekli da on moze biti nosilac hemzeta, ali da
nosilac hemzeta moze biti i vav i ja (nebr od ja -::-- ), ada hemze moze stajati
i samo.
Na poc'etku rijeci hemze se pi:,'e iznad eli fa ako je nad njim damma ili
::- jJ
fetha, a ispod elifa ako je nad njim kesra. Naprimjer: porodica o.r-----1, ad-
VI , "
go] igla oA
U sredini rijeei hemze se
a) nad elifom, ako je prije hemzeta iii nad njim fetha ili sukun. Na-
; ) :) / ,.st j :) .-- ...
primjer:jedemo yc, misljenje -,?iJ. •·idiolvidjela sam..::.....,\);
b) nad vavom, ako je nad njim ili prije njega damma. Naprimjer: 1jer-
til :::. Jl VI -;., , J. -.i ; : ....
nik .:r" _;....., odgojen _;....., odgovoran J;_;....-...:
c) nad nebrom od -,? ako je nad hemzetom iii prije hemzeta kesra ili
harf '-:?· Naprimjer: dosao/la sam pitanja tada sredina
,JI.... VI " VI .... : ...
posjetilac )\j, asocijacija ;_y;
. .
d) hemze se pise samo ako dode poslije elifa iii dugog u, a nad njim
.J...- .... ,__ j.'
bude fetha ili damma. Naprimjer: Citanje muzevnost J..r"·
Na kraju rijeei hemze se pise:
a) nad elifom, ako je prije njega fetha. Naprimjer: Citao je \)

b) nad vavom, ako je prije njega damma. Naprimjer: covjek )..r"\
28
; ' ;
c) nad jaom, ako je prije njega kesra. Naprimjer: grijesis
d) samo, ako dode poslije dugog vokala iii sukuna. Naprimjer: voda
'lli ... .pi ; ; " ..,.; , ;
-.L..,tisina >-J.JJ,,spor >-f.
Ako na rijec koja se zavrsava na hernze dode spojena licna zamjenica,
hemze ce prakticno doci u sredini i pisat ce se razlicito zavisno od vokala
\10! / ... j. " / .,.. ;, "
kojije nad njim. Naprimjer: cipele ,.I..G.- .!.l .. I..G.- ..:Jji..G.- o-.1-G..
Hernze koje dolazi na pocetku rijeci dijeli se na:
" ;;, ; / ;;, --
a) spojeno hernze J-" }I
;: / , ) ":! /
b) postojano hernze

Spojeno henzze je:
a) hemze odredenog clana ( Ji ),
b) hemze u rijecima: inze dva/dvojice ;J:- .Jl.JI, dvije- jl
o , ...-:. VI ;;, VI" J 'lli; ; '\ll.-, ;: " " " " " "
sin J.\, kei . cmjek _;._,_.\, zena olr-"1, hernze zapovjednog nacina
... / ..- -' " ...
prve vrste glagola, hernze infinitiva, proslog vremena i zapovjednog nacina
VII, VIII, IX i X vrste glagola ( o cemu ce, ako Bog da, kasnije biti vise go-
vora). U rijecima koje poeinju sa spojenim hernzetom pise se samo elif, nasi-
lac hemzeta. Spojeno hernze izgovara se samo na poeetku govora iii sintag-
me. Ako je tekst vokaliziran iznad spojenog hemzeta koje nema vokal stavlja
" ' /
se znak __,, skraceni oblik harfa ....r iz rijeei J...o J ( spajanje ).
Kod pisanja sintagme: U inze Allaha :-U' r:. elif se izostavlja i u pi-
sanju, mada-se on u ovoj rijeei u svim drugim slucajevima pise. Naprimjer:
U inze naroda ..._:..L,
'. \ :
"'
U rijeci sin J.\ elif se izostavlja u pisanju ako se nade izmedu dva im-
ena koja ne tvore recenicu. Hasan, sin Alije ;. ali se pise ako ta
'$ / J ;> 'Ill / ...
dva imena tv ore recenicu. Naprimjer: Hasan je sin Ali) in ,:r---:- . U
" ,
arapskom svijetu, a posebno u zemljama arapskog Magreba, rijec sin cr.' na
29
pocetku prezimena i nadimaka pise se bez elifa i izgovara sa0-: ili :;.. Na-
primjer: j ~ ~ , ~ : ; . .
Postojano hemze se u principu pise i uvijek izgovara kao naprimjer:
~ 0 ~ ; 0.-/ '":I
sestra .::......>-\, pitaolla sam -.:...JL..., Citaj i)l
Vjezba
a) Prepisite sve primjere razlicitog pisanja hemzeta date u ovoj lekciji
i nastojte zapamtiti njihova znacenja.
b) Nadite u Kur'an-i kerimu po pet primjera hemzeta na pocetku, u
sredini i na kraju rijeci i objasnite zbog cega je hemze u svakom pojedi-
nacnom slucaju tako napisano.
30
Test - Diktat
a) Nastavnik diktira a ucenici pisu rijeci koje su spominjane tokom
ucenja harfova:
'J 'c?1 ,j1}-.
J_)'
b) Nastavnik diktira a ucenici pisu rijeCi koje do sada nisu spominjane:
31
PODJELA HARFOVA
a) Podjela harfova po nacinu vezanja
Sljedeci harfayi vezu se sama sa desne strane:
knjiga
partir
ucima
iei cema
krevet
pasjeticema vas

./
)
)
Svi astali harfavi vezu se i sa desne i sa lijeve strane.
b) Podjela harfova po izgovoru fethe iznad i ispred njih
Fetha iznad sljedecih harfava kao i fetha ispred njih, aka je nad njima
sukun, cita se kaa kratka a. Naprimjer:
32
desiti se
izaCi
strpjeti se
udariti
trat.iti
pajaviti se
raditi
aprostiti
primiti
J .9- 'J / ..- / /





J 'J / "'"' /


..

• ....,
c) Podjela harfova u odnosu na izgovor odredenog clana ( Jl)
Harfovi se u arapskomjeziku dijele na:
) -:;, , .J jl )I
:i_ • • II jj_)-1 (I
j.:; -" ; , ) ; .J
j j.)-1 (...,.,
; ; '
Ako rijec na koju je dosao odredeni clan pocinje sa jednim od j
3
_,J-1
.... lam od odredenog clana se ne cita. ali se harf koji iza njega dolazi
cita kao da je nad njim tesdid.
; ; )
Ako rijec na koju je dosao odredeni clan poCinje sa jednim od j J.:-J-1
lam od odredenog clana se Cita.
otac
vrata
vojsb J..:J-1
zivotinja
;,;
hljeb _r.-=ll
vecera :L.:JI
'
rucak .;.I..WI
; ; ;
dorucak .J_,.6JI
' "
olovka r-WI
knjiga
voda :u1
;
zrak
dijete '..J)I
ruka
c
c
c
t
t
i
0
vjezba
odjeca
kuca
zlato
; j. :;
covjek
.J
; "'0 :;:;
cvijet o _,;;)I
.J
riba
.J 0;:;.
sunce
; ... ;;:.
jutro
Jl o::;.
gost
; '
ucenik ---.JL6JI
podne
J
J ::>;:;.
noc j)JI
zvijezde r
Obratite paznju na izgovor odredenog Clana na pocetku i u sredini go-
jl;, .-',.. j.; ...
vora: arapski jezik- .......UI .
33
Ako na rijec sa odredenim Clanom dade J iii J, elif od odredenog
clana se nece pisati, a dva lama ce se pisati spojeno. Naprimjer: majka
j. ; ;; " J. "'
majci kuca )..J\ svakako je kuca _)..ill.
Dugi vokali pred odredenim clanom citaju se kratko. Naprimjer:
Otis Ia je kuCi.
Sjedimo u razredu.
Nalazi se na stolu.



Ako pred rijec sa odredenim clanom dodu licne zamjenice vi (m. r.)
i oni elif i njegov vokal od odredenog clana se gube, a zamjenice
umjesto sukuna dobijaju dammu. Naprimjer:
Vi ste iskreni.
Allah vas dobrim nagradio.
Oni su odgojeni.
F ) ; j :l/
.Jj:LaJ\
. \> :J..ll ;J-1?.-

Ako pred rijec sa odredenim clanom dodu glagoli koji se zavrsavaju
na sukun, vokal od odredenog Clana se gubi, a glagoli dobivaju kesru. Kada,
naprimjer, glagoli: uzmi U i ztCila je :.:...::..> dodu ispred odredenog clana,
citace se:
Sestra je ueila dobra.
Uzmi knjigu.
Prijedlozi, prilozi i veznici koji se zavrsavaju na sukun (od- y , kada
bi} , ili ), umjesto sukuna dobivaju kesru kada iza njih dade rijec koja
pocinje sa spojenim hemzetom. Naprimjer: o nastavi y, da smo se
sastali ), ili knjige
3
1 ... itd.
- -
Poslije prijedloga od I iz , hemzetu-1-vasl se gubi a nun dobiva fe-
thu. Naprimjer: od vrata '-:-'WI ::r, iz kuce ::r .
34
Ovaj znak ( T ) se zove medd i oznacava duzinu vokala. U jeziku ga
.;: :> Vl,
rjede susrecemo. kao naprimjer u rijecima: Kur'an .Ji). ogledalo
Vjezba
a) Prepisite rijeci date u ovoj Iekciji. procitajte ih vise puta i nastojte
zapamtiti njihova znacenja.
b) Nadite u Kur'an-i kerimu pet rijeci u kojimaje iza odredenog clana
dosao jedan od i pet rijeci u kojima je iza odredenog clana
dosao jedan od J
3
).1 i prepisitc ih u vase sveskc.
'
35
RAZLIKE U NACINU PISANJA IIZGOVORA
Obratite paznju kako se pisu a kako citaju sljedece rijeCi:
j; ...
Allah .WI
~
'
Rabb - Gospodar
'--:-')
ja G\
ovaJ
I J..:,
ova o.J..A
ova dvojica Jl..i..A
ovi I ove
'JI' ,
>-j.A
taj I onaj : : D ~
ti I te
' '
~ j i
'
ali
~
ovako, tako I ~
Zapamtite:
Ja sam ucenik prvog razreda.
Ja sam ucenica Gazi Husrev-
-begove medrese.
Vjezba
:;l ... :l / 0 J .. ... ... 0 ; j. / ... "'"'
. ~ J_,.-.>- (,>jWI LJ..v y\b L;i
' ' '
a) PrepiSite gore navedene rijeci, pravilno ih procitajte nekoliko puta i
zapamtite njihova znacenja.
b) Naucite harfove po redoslijedu arapske abecede onako kako su dati
na pocetku ove knjige.
36
POZDRA VI I OSNOVNA KONVERZACIJA
PRISUSRETU
r)Wi _ r)WI
;;: / ; "'" :.. _j .. _..

. ;J-.1 :c -;J-.1 :c
' .
. Jl - Jl
' '
' '
. ( G-':. -, ) '.:_. -, )G,j
I . J J J
. :1J1 • >
. .
.pi :; ... ; ;)'
. ...s""--' I
\' • :• ' I ; ' I 1'
• ..___.t loO
; ... ,... "' .. :)_., ;:,. ;; ...... _,_. ... ,
4.bu 4 ..:...;I . ....u ..LJ-1 .r?-! Ll
... ... ... ...
37
-;UL-
, , - - ..
.. .. - , ,
. J.ll (( 1:.-:c.
Pozdrave i konverzacije iz ave lekcije vjezbajte svakodneJ•no sa
svojim drugonz I dmgaricom.
38
SLOG IINTERPUNKCIJSKI ZNACI
Rijeci u pisanju nije dopusteno razdvajati na slogove i jedan dio rijeci preno-
siti u sljedeci red. Slog ima funkciju pravilnog izgovora naglaska, uz napa-
menu da pogresno izgovoren naglasak ne mijenja znacenje rijeci kao u na
sem jeziku (pas - pas, dug - dOg. grad - grad) nego je vise pitanje Ijepote iz-
govora (dikcije). U rijeeima sa dva sloga i rijeCima sa tri kratka sloga nagla-
v .... .,;. .... .... .... /
sak je na prvom slogu. Naprimjer: voda ,.L., vrata otisao je cuo je
. U rijecima sa tri i vise slogova, ako je predzadnji slog zatvoren nagla-
'-.
sak je na njemu. Naprimjer: plemenit {.)"', lijep Naglasak u arapskom
. .
jeziku nikada ne dolazi na posljednjem slogu.
U klasicnom arapskom jeziku nisu upotrebljavani interpukcijski znaci.
U savremenom arapskom jeziku upotrebljavaju se interpukcijski znaci sa
nesto izmijenjenim nacinom pisanja u odnosu na bosanski jezik:
tack a
zarez
dvotacka
znak pitanja
usklicnik
tri tacke
znacinavoda
crta
kosa crta
zagrade
I
( )
.
.)I =J., ';;;

.... !, .... .... ; J ............

._;J..;L1

39
Vjezba
a) Zapamtite sljedece recenice:
j. j.
'c?'

b) NapiSite Suretu-l-Fatihu bez gledanja u Kur'an.
40
PISANJE BROJEVA I DATUMA
\V \I \o \i \i \'1 \\ \• VI o i i '1 \
'1, i \, • • • A V A· VVV I • • o IV i \ · i o i '1 \ \ • i \ · ·
Broj: 53/96 I oi :
Roden/ a sam: \ I i I \ :
Ovu lekciju ucim dana: \ \ . I r i-:.G,
,;z /.... VI F
..l>-l- ..l>-lj- \
JlJ\_ '1
i

,;z ....... / ,;z_..., /
o_r.s-- \.
41
Slova arapskog jezika imaju svoju brojcanu vrijednost i njima su se.
posebno u klasicnom arapskomjeziku, izrazavali datumi, ito cesto u stihu.
c
8
.. =
60
....::.,
400
v
~
2
_1,
9
y
=
70
....::.,
500
\......
c=
3
'-:fo
10
j
80
c
600
.::> =
4 ~ 20
..r
90
.)
700
J> 5 j 30

100
../' = 800 v

6
r
40
)
200 .b = 900
J
7 J 50
,
300
t_=
1000
)
v
Kada nesto obiljezavamo harfovima a ne brojevima, onda su harfovi
pored ani po brojcanoj vrijednosti ( ebdzedu - . . . , .::. , ~ , ~ , I ). a ne po abe-
cednom redu.
Kada se u klasicnim djelima harfovima oznacavala brojcana vrijednost
onda je, obicno, iznad tih harfova stavljana crta. Naprimjer: f-1 j 1537 (Godi-
na zavrsetka gradnje Gazi Husrev-begove (Kursumlije) medrese).
Danas se u nekim arapskim zemljama, a posebno u zemljama araps-
kog Magreba, upotrebljavaju modificirani arapski brojevi koji su i kod nas u
upotrebi ( 1, 2, 3, 4, 5 ... ).
42
Test
15 =
62 =
465 =
4==
a) N apisite na arapskom jeziku:
- Zovem se ...
- Rodena sam ...
- Ucim arapski jczik ...
- Ovu lekciju ucim dana ...
- Brojeve: 1 =
, 17 =
, 78 =
,739
, 3 = , 6 =
19 = , 21 =
, 93 =
, 800 =
, 8=
24 =
, 101 =
, 910
- Brojevc slovima: dva , cetiri
10 = 12 =
. 30 = , 41 =
, 231
, 1000 =
, sedam
- Brojcanu vrijednost slova: 1 = '1 =
. 3 =
. 5 = ~
. 6 = . 7 =
- Hnia. neka tc .\llah blagoslovi.
, ~
-~ .. ..,
PODJELA RIJECI
). ; oJ: ::"'
Slovo se u arapskomjeziku zove ( j J? j _r )· Od harfova sastavljamo
Sve rijeci arapskog jezika dijele se na tri grupe, i to:
oJ: .... :>.... oJ: J
1) Imena ( ;;.L.__..\ _;.;-
1
,........,1) - obuhvataju sve vrste imenica, pridjeve,
sve vrste zamjenica i brojeve, i mijenjaju se po rodu, broju i padezu.
2) Glagole ( JWl..;o;- - obuhvataju sve vrste glagola; osnovne
i prosirene, zdrave i slabe, i mijenjaju se po lieu, vremenu i nacinu.
v oJ: ; ; -.9- J /
3) Cestice ( j )_;-"- _;.;- j _r- )· koje su, ustvari. cesto jedno slovo i
obuhvataju prijedloge, priloge, veznike i uzvike.
Navescemo neke od recenica I rijeci koje smo do sada spomenuli.
Odredite vrste i naCin promjene ovih rijeCi .
. . . iJJ1 G\ .
,Jl / :: / ,)!_... / .... / j. .... / / / - Jl :: _,. ....
. . . ,;..G-1
3
,.:_W
3
i ,l_l, ,
3
.J':il o? ..i;
' '
Ime maze biti odredeno i neodredeno. U odredenu vrstu imena spadaju:
; / ,JI /
a) vlastite imenice: Amina Salih ...
b) licne zamjenice: jaG\, ti :.::J\, on;, ...
c) pokazne zamjenice: ovaj 1'.."U,, taj onaj ...
d) odnosne zamjenice: koji 0 .:Ji, koja ...
' '
Zajednicke imenice postaju odredene kada:
VI .... ;. "
a) dobiju odredeni clan: kuca (bilo koja) ).:l, (odredena) kuca )..U\
' ' '
b) dodu kao prvi clan genitivne veze: Muhammedova sestra ...:...._.;....\
gradski stadion :.,_..:..t.
). / 0 .... Jl ;;; / { ...
c) dodu u vokativu: (o) covjece JL..i':il (o) !judi J"U\
44
DEKLINACIJA
Rijeci u arapskom jeziku mogu imati potpunu iii nepotpunu deklinaciju. Pot-
punu deklinaciju imaju ona imena koja se u jednini nominativa zavrsavaju na
" ;
zm (- ), a nepotpunu ona koja se u jednini nominativa zavrsavaju na u (- )·
lmena koja se u nominativu zavrsavaju na w1 u genitivu ce se zavrsa-
'
vati na in c,-) all akuzativu na en (- )·
Imena koja se u nominativu zavrsavaju na u ( u genitivu i akuzati-
vu zavrsavat ce se na e (- )·
Nepotpunu deklinaciju imaju sljedece rijeci:
- Znatan broj vlastitih imenica zenskog roda:
;. / J. " / ) _. "' jJ. , --
Havva Aisa Hatidia Fatima J......J,L..;, Halima
;. .... / jl _. ....
Merjem
- Neke vlastite imenice muskog roda. posebno one koje idu na oblik
Enver Ekron Omer Osman JG. ...
- Nepravilne mnozine na oblike:
ulica
ministar
inteligentan
stranac
siromah
t./::.
; /-- j. oJl. ""
_T-jj


J " / co

nov ina
strucnjak
bog at
prst
sed mica
j. // ..,___ _.
o-'-:!r.
J _., j. .., / jl / / ;.
I . .




J / / oJl. .... o

J _. ,. VI J.o J
c-: l.., I Cr.--" i
45
- Jednina muskog i zenskog roda pridjeva koji znace boje ili osobine
ljudskog tijela i koji dolaze na oblik j.:Jt:
" 0 " Jl " 0 / ;
slijep em ;, yl, bijel
; .,. J /
- Pridjevi na oblik J')W:
t.edan pospan JU, lzjen J)LS ...
Kada rijec koja ima nepotpunu deklinaciju dobije odredeni Clan ili
dode kao prvi clan genitivne veze, mijenjace se kao i imenica potpune de-
klinacije. Naprimjer: narednih sedmica ;;_:,;,LJI na ulicama naseg
grada (
Vjezba
a) Navedi po pet ime•1ica. zamjenica, pridjeva i glagola koje si do sada
naueio.
b) Podvuci crvenom olovkom imena koja si naveo a idu po nepotpunoj
dekl inacij i.
PADEZI
'1t .-- .-- " :; _..' "'"' VI ,...
. r.?'J c-!Lo
. ..} ::: rJ'1) r:Jld
.- .. .- .- "' / .-
-" "' .:; .-.- :;)..- .,.. ::;_, JIJ j _,."' .... -- ;) :; "' /
. j')G.. J_,.,u
- - - weo
. ).)1 GG' . \:, 'g L. '':1
. 0<..t 0\.)LkJI
.- .- .- .- .- .- .- "'
Proeitajte i uz pomoc nastavnika prevedite gomji tekst.
Koje su rijeCi u gore navedenim recenicama dosle u nominativu, koje
u genitivu a koje u akuzativu?
U arapskom jeziku postoje tri padeza:
J. 0;
- Nominativ c! )I
- Genitiv )...1
} 0
- Akuzativ
Padezni nastavci imena su:
VI J _. .- ; VI _
zanominativ:_, _, .JI_, oJ)-'
za genitiv:
za akuzativ:
' -
-' -' ,;,r..-' .:.::--'
.- -- "' :; -
-' - ' ,;,r..-' .:.::-- '
Ostali nasi padezi izrazavaju se kroz ova tri padeza, uglavnom uz upo-
trebu prijedloga. Sva imena se prvo uce u nominativu. U kojem ce padezu
doei odredena rijec u recenici zavisi od njene funkcije u doticnoj recenici i
polozaja u odredenoj sintagmi.
Neke imenice u svim padezima zadrzavaju isti oblik kao, naprimjer,
imenice koje se zavrsavaju na dugo a: bolnica uspomena <.S)':,.
47
RECENICA
Recenica se u arapskom jeziku dijeli na imensku i glagolsku.
J. ;;. ; "cJ } e,
lmenska recenica
Ti si plemenit covjek.
Ovaj razred je cist.
{._?

Nova sko\a je lijepa.
Odredite subjekat i predikat u ovim recenicama.
; "0 j.

Imenska recenica sast.:Jji se ad subjekta ( L_.;_;.rl) i predikata c?-1 )·
Prvo dolazi subjekat pa onda predikat. Izmedu subjekta i predikata nema ko-
pule (skracenog oblika pomocnog glagola biti) i obicno je ono sto je u nasem
jeziku prije kopule subjekat a ono sto je poslije kopule predikat. Subjekat
mora biti odreden a predikat je neodreden. U prostoj imenskoj recenici sub-
jekat i predikat slazu se u rodu i padezu. Subjekat i predikat dolaze u nomin-
ativu. Subjekat moze biti vlastita imenica, licna zamjenica, pokazna zamjeni-
ca ili zajednicka imenica s odredenim clanom. Subjekat maze biti i pokazna
zamjenica i zajednicka imenica sa odredenim clanom koja moze imati i svoj
atribut, iii uopce odredeni pridjevski vid.
Salih je pametan.
VI , VI ,. ,,t ,.;;. "' } ,..- .--
• Fatima je odgojena. _;...
., / " .")..-
Ti si ucenik. . --...Jlb ...:_....j\ Ti si ucenica.
"
Ovo je razred. . 1:.U Ova je skola.
Covjek je plemenit.. {/ Zena je lijepa.
48
a) Sastavite recenice od sljededh rijeCi:
V! :;; " 5 VI _. ..- ; VI "" _,. ,
Muhammed plemenit Y'• iskren ovo
.;: --/ V! / ,)1 / ; / / Vl..-:::1 / 5 /
,_G. otac ....,..,;, bolestmz odgojena _;..., ona
.;: ;;; / / 'Ill / :;; J '3;
i'zreligentna sveska majka
1
1, zdrava (dobra)

b) lspravite greske u sljededm recenicama:
; -; / j 5

. "

J
; __ :;:: / ) '1)1 ::>
. Jll C-:..:
:c1



. .. ..
c) Odredite subjekat i predikat u recenicama pod b).
d) Upotrebljavajud rijeci iz ove vjezbe postavljajte pitanja i od-
govarajte na njih po sablonu:
L. (1
.. .:-
L.
" < " , ' ' i'. '
••• ...u,

':!.l1 ;_.. / /
.. ·\1
49
50
Alija
marljiv
kuca
nadaren
odgojen
cist
Ibrahim
prosjecan
film
~ '
~
~ ~ ; 1
" ~ / /;.
L_,.::.-o
~
Sumejja
sob a
Esma
nahladena
mala
auto
pJesma
odlicna
ODNOS IMENICE I PRIDJEVA
U arapskom jeziku prvo doiazi imenica pa onda pridjevo Imenica i pridjev u
medusobnom odnosu mogu biti:
- Imenica odredena a pridjev neodreden i tada imenica i pridjev
tvore recenicu u kojoj je imenica subjekat a pridjev predikat.
Esrna je iijepao
- Imenica odredena i pridjev odredcn i tada tvore odredcni pridjev-
ski vido Odredeni pridjevski vid je najcesce subjekat, objekat iii priloska oz-
nakao
Plernenit covjek je darezljivo 0 f-;<.JI
Arapski jezik UCI!ll iz
0
I '-7-'LSJI I:.G
ove nove knjigeo
- Imenica neodrcdena i pridjev neodrcden i tada tvore neodredeni
pridjevski vido Neodredeni pridjevski vid je najccsce predikat, a maze biti i
ohjekat iii priioska oznakao
Hasan je dobar uceniko
Nernoj piti hiadan soko

0 ':1
0 pravilnom odnosu i slaganju imenice i pridjeva mora se uvijek
dobro voditi racuna, bilo da se radi o imenskoj iii glagolskoj reccnici.
Covjck je piernenit.
Plernenit covjek je darezljiv 0
Zena je plernenitao
Plernenita :lena je darezljivao
-:9 _. j j :;:, j " :>
0 r-? ( )1) JL.;)II

0 ( ) '11

0 ( ) '11
51
Ti si ucenik.
Ti si marljiv ucenik.
Ti si ucenica.
Ti si marljiva ucenica.
Ova je razred.
Ovaj razredje maLi
Ovaj mali razred je lijep.
Ova je skola.
Ova skola je velika.
Ova velika skola je nova.
V1 / / / " /
. 'r'
Vl .... / '!Jl / / / 0 /
o..S ..;: _y,
; ,,I / /

Vl::: ; V1" ..- o_.-
...:.-;\
... / . "'
. "--"J...l,. o..U
. o.G.
' "
. o.G.
/ / ---
"
. \i:,
V1 / / ; 0 /

,,I / ... ; 0 / _,.

., "} / ., / / ; 0 /

.1:,;.: ; '')
":! 0 ; ... /

( ii:,) ;
. ( \i:,);
- Zasto rijeci: Alija, Sumejja. ti (m. r.), ti (z. r.), on, ana, ovaj, ova ne-
maju odredenog Clana, iako su subjekat?
- Zasto su pridjevi plemenit i plemenita u recenicama: Covjek je p[e-
menit i Zena je plemenita neodredeni, a u recenicama Plemenit covjek je
pravedan i Plemenita zenaje pravedna odredeni?
52
- Da li ste primijetili da se u arapskom jeziku jednina zenskog roda
"
veceg broja imenica i pridjeva tvori od muskog roda dodavanjem ( o) na
,,I ""' ,1! ... " VI VI..-
kraju rijeci? Naprimjer: ucenik ,__,.Ji_b ucenica Ulb, dobar dobra
.,)! -- ,.i ... _..
plemenit .-::._? plemenita "--'-.? .
I' '
a) Sastavite recenice od sljededh rijeCi:
" "
ucenik
,__,.Jll,
prljav
L,
J
,..
'
los
'-'-:?"
,0,
, __
ucenica :WL1 dobra

""
Cista

"'
" j
"'
VI.- ::! ;
jabuka

mala

slatka 0 _,.G..
"
"
mlijeko

topao

"


'
"' "
avion
- •L1
velik
d
o,r
"
udoban
l:'-.(
"
"
'
camac '-:-' )\J
mali

"
'
brz
<::!-(""
b) Prevedite na arapski jezik:
Ovoje voda.
Ova voda je hladna.
Ova hladna voda je ukusna.
Ovo je novo auto.
Ovo auto je novo.
Ovo novo auto je udobno
Ovo je dzamija.
Ova dzamija je stara.
Ova stara dzamija je lijepa.
c) Odredite subjekat i predikat u sljededm recenicama
,,I / j. .) ;;; ... /
. J< _,b I I ..0,
VI .... ::;.... ...
. o..U.
. I'.:U.
,__ ... j. / ::;. :;; ......
. o..U.
' '
,,I... ... j. _. "' :1 ; "' :::; .:;; /
. o..U.
' '
53
IMENICE ZENSKOG RODA PO OBLIKU
IZNACENJU
Skola je bl izu.
Hamza je hrabar.
Predavanje je dobro.
Ovaj svijetje kratak.
Pustinja je prostrana.
Oko je nateklo.
v / ; ; / /

'-. '
.;,... / ;; / / / ;
-I- - ·WI

.),'!:'.-- __ ; -' J.--

Ovi razredi su cisti.
. ;,c o..U
- J
Ti gradovi su veliki.
Ucenici ce obicno uz imenice koje su u nasem jeziku zenskog roda
( skola, sestra. ruka) pradno slotiti rod i broj zamjenice i pridjeva. ali ce im
to, u pocetku. biti tesko sa imenicama: predavanje. Sarajevo. oko. razredi,
gradovi, jer su te imenice u nasem jeziku imenice srednjeg, odnosno muskog
roda iii su u mnozini. lsti je slucaj kada sa naseg jezika prevodimo imenice:
VI " .; "' ..;. : ,
ulica r JL:., voda o:-L., dt.amzja ... koje su u nasem jeziku zenskog roda
'--',
a u arapskom jeziku muskog rod a.
Da bismo mogli pravilno slagati rijeci u recenici potrebno je da
prvenstveno znamo rod i broj imenica jer se prema rodu i broju imenice
ravna pridjev, broj, glagol i zamjenica.
U arapskomjeziku sve imenice dijele se na:
a) !men ice nzuskog roda ( )'-:.J.1 )
b) lmenice f.enskog roda (
Srednji rod ne postoji. Pravog muskog roda su 1memce koje ozna-
, / .., .... ;} ::l
cavaju osobe muskog pola: otac brat ct sin a zenskog roda one
54
VI
koje oznacavaju osobe zenskog pola: majka ri. kcerka sestra ...:.....>-\, ne-
ovisno na vanjski oblik rijeci.
Ostale imenice su zenskog roda po nekim svojim vanjskim obiljezji-
ma, iii se jednostavno upotrebijavaju kao imenice zenskog roda. Ne zabora-
vite da sui u nasemjeziku rijeci: amidza, deda, Hamdija ... , imenice muskog
roda jer oznacavaju osobe muskog spoia neovisno od njihovog karakteris-
ticnog nastavka imenica zenskog roda. Imenice: krv, narav, pamet ... , upo-
trebijavamo, bez nekog vidijivog razioga, kao imenice zenskog roda, dok
imenice: tm, piocnik, dam ... , upotrebijavamo, takoder bez nekog vidijivog
razioga, kao imenice muskog roda.
U arapskom jeziku postoje:
a) Tri vrste imenica ienskog roda.
b) Imenice koje se nzogu upotrebljavati kao inzenice i muskog i ien-
skog roda.
Sve ostaie imenice su jednostavno imenice muskog roda.
Imenice zenskog roda se dijeie na:
I) lmenice ienskog roda po obliku ( ::Jji1 )·
U ovu grupu imenica spadaju imenice koje se zavrsavaju na:
/ -- 0 / / / J
a) okrugio ta (;; )· npr.: skola J..Lo, predavanje ;;.r"L,.._,.,, biblioteka
izuzetkom imenica koje znace osobe iii zanimanja osoba mus-kog
_,_,y. /
poia kao: Hamza Usama ;;__.L,.,\, Talha halifa (islamski)
'Ill/ , 'Ill, :;. -"
misionar putopisac ;i..Jl>. J .
b) dugo a (,; / C) koje ne pripada korijenu rijeci., npr.: ovaj svijet
(dunjaluk) l£p, uspomena 0}':, .
...
c) au ( .,L ) koje ne pripada korijenu rijeCi, npr.: pustinja mri
J ... 0 .... ) , 0
nja oholost .,L._r.S.
55
2) lmenice tenskog roda po znacenju ( _;:J.1 :.:J jl1)
U ovu grupu imenica spadaju:
a) Imenice koje oznacavaju osobe zenskog spola. Naprimjer: nzajka
';?-; VI o '!9. ::; J.
\1, kCi sestra ...::.-.>-\.
Vl .... o ....
b) Imena sela, gradova i drzava, ito stoga sto su rijeci: selo grad
VI.... .... VI_.-::; ....
i driava :J
3
.:> imenice zenskog roda i one se uvijek podrazumijevaju uz
svako selo, grad ili drzavu izgovorili ih mi ili ne. Naprimjer: (selo) Zepa
4 ( (drzava) Egipat ;a_. (
' ' '
c) Dvostruki dijelovi ljudskog tijela. Naprimjer: ruka noga j..;-)•
'/

d) Nepravilne mnozine i pravilna mnozina zenskog roda koje ne znace
osobe muskog ili zenskog pol a tretiraju se kao imenice zenskog roda u jedni-
VI !> ; V J. J VI J ; VI ,... -:, ....
ni. Naprimjer: gradovi J ...Lo. putevi j ):>, knjige automobili ._::_,\}-::·-"",
biblioteke ::.,0---<:...:., uputstva .
a) Prevedite sljedece recenice:
Y' . 3 . r.; L.L,\ .
. .:..; . 1..0, . :\11 1..0, . .
, " ...- VI .-- VI '1. .... J. , J. ;;; " .... VI :Z. ..- ; .... VI .... , ) .- -!, ,ll .... _..
!)b) J r-_..u.ll UL:JI 1..0, . jl_rJI . Jb _,_]1 .
:_ o..0, j
56
b) Odgovorite na sljedeca pitanja potvrdno iii odricno .
slomljen
poznat
Evropa
voda
hladan
diamija
topao
Mostar
Sudan
Irak
,)1 ; ;) /



'



, • I. ,..,JI
'-'->
.J -- ;. " / "
..:.,...>-L...

'1.9- / / ; " / .:> :;) "
j_) l$- LJ I -.0J_; -
' '
bog at
star
tijesan
utica
dug
casovi
dosadna
utakmice
de bela
57
IMENICE ZENSKOG RODA PO UPOTREBI
IIMENICE KOJE MOGU BITII MUSKOG I ZENSKOG
RODA
,,I,. " "' J. " :;. VI.- " ; '!! , " "' "' " ,,I_,. .- {
. ._L.......j\ . o-'-!_L oh . oh
/ :;) , / :'1 J. J. 0 / / , __ / ;. ; :l / / ,.... / , / / 5 / , / / ;. :'1 :;:;
t_J..U\ !.lb . o.r-..V o_.U . ( '-+\l>- .
/ / -;. / / ,11..- / J. / -:. , / ; / ,11..- / :'1 ; ; :;1
La....JI .:.lli . L.W ( C ;A. .... .JI o_h) C ')L.JI ih . ( o jL-... t_J..U\
.:l ,;;; , / :'1 !) J. 0:;; / , :'1 ; ; 0:::; / / ,__ ... , / .... ) 0 .... ,__ /
_,l..UI oi_., . ( j-)JI \i_., . ( r--! .
o..G,. < .") j J o..t_., ...
....... / ... ... ...
, __ ,.-:;) j.

Da biste odnos imenice i pridjeva u navedenim primjerima
potrebno je da znate da se sljedece imenice jednostavno upotrebljavaju kao
imenice zenskog roda bez ikakvog vanjskog razloga za to:
Zemlja
kuca
dusa
vatra
rat
vjetar
Sunce
cas a
""' , J /
1) ...:::- -.}')
, Jl , /
));:;...:::- );:;
, jl :;; / , /

, / , ....
.J \_r--i ...:::- ) li
, / , ..-J / ,

, j. j. , ::, ....

"'
bunar
Dzehennem (pakao)
, ..-:'1" '!
zub, uzrast .JL..I ...:::- .:..r"
, j. j. , i/
sjekira (motika)u JJ.9 ...:::-
stap
kofa (kanta) :':;;:; ...:::-
obuca JCu...:::-
zmija
"":l J. o..-
U imenice koje mogu biti i muskog i zenskog rod a ( 1...5 _,.:--.JI ) spadaju:
a) Zbime imenice kod kojih je razlika izmedu jednine i mnozine u
tome sto u jednini imaju okruglo ta ( J....- o ), au mnozini ga nemaju, npr.: ja-
58
b) Imena slova, mada se vise upotrebljavaju kao imenice zenskog
roda. Vee smo spominjali da se okruglo tii zove ( i1 ;.)1 :81)
c) Sljedece rijeci:
.... :;l / ;
carsija Jy
nebo :c
'
stanje •. :) jL>.
,i / ;) .... 'Ill 'J;.
!ada .:]')\.;\ dG
put
..-';) / V1 .... Jl
dusa, duh C 1
3
) CJ.J
"' ·,ll ;:,_..-
noc <J l) j.)
jezik t..Jj JLJ
stomak
Primjeri:
Sunce je jako.
Ova kuca je velika.
Jabuke su slatke.
Vjetar je umjeren.
Ta carsija je stara.
Ovaj bunar je dubok.
Peele su korisne.
razoran
ostecen
zestok
vedar
izasao
; / / V1 .... o
prst (::!L.ol
V1 .... .... ;) -- , _.. ....
oruzje
.... VI .... .:o.... Vl;;" ..-
narod i1_,.;1 i _,..;
V1 _.. ;) / , ;)
so c ;A.... r:L
pancir. oklop
VI .,. =>..- 'Ill ;;, .... __.
Iuk
0
1_,.;1
0
_,..;
vi no
VI "'" ; "
zilet, brijac <..5""' Y'
'\)!_, ;) ; / Vl :l; ; ....
. ( o _,1>- ) _,1>- c_ Ld I
Vl ..- ..-;) Jl ;

Vl / ) j1 / .... , ..- / J -!, / 0
. ({-..I] J ,.._JI J ,.._JI ..:J.l;
-- ..- ; :::> __....
.
taman. mracan
pun, napunJen
vode, sa vodom
los
59
Test
a) Ispravite greske:
VI.- _. ; " :> "
. o.:. Jl: "WI o..U,-
oJI ; / ;;; / /
. -s .:\b -
VI-':> ; 'Ill;;; "' "

'Ill .JZ "' .... ; " ;;; -- ;
• -....,.> r_v :i..:JlkJI Y'-
. II 1:.U, -
b) Prevedite na arapski jezik:
Ova stolica je udobna.
Da, ovo je moje auto.
Ne, to je mali avian.
To selo je bogata.
Ovaj grad je poznat po dobroj vodi.
60
BROJ IMENA
Dvojina
· :: l I
Imena u arapskam jeziku magu biti u jednini, dvajini i mnazini. Dva-
jina se pravi taka da se na jedninu u naminativu dada nastavak .:.{a u geniti-
vu i akuzativu nastavak ;·. Naprimjer:

. ':·llb

JUI1
.:;011
VI, !. :

Treba pasebna zapamtiti ablike dvajine sljedech imenica i pridjeva:
a) Dvajinu rijeCi kaje se zavrsavaju na au ( :1·) kaje ne pripada kari-
jenu rijeci i kaje je aznaka zenskag roda. U dvajini avih imena ,. se pretvara
u
3
. Naprimjer:
pustinja
ljepatica
bijela
-

v-J J
. .
b) Dvajinu rijeci kaje se zavrsavaju na duga a iii en.
uspamena
balnica
mladic
. .
; ... / ...- J ) / :J ...-:;. j.
J= __ c .. - .. a:.M
.,'·:;- JG- _;j
'-' -- - \,..!;>
. .
61
c) Dvojinu imenica i pridjeva koji se u nominativu jednine muskog
roda zavrsavaju na in, ili na dugo z kada su sa odredenim Clanom.
62
sudija
advokat
pjevac
zadovoljan
skup
, ...
J(\Wi _ JWI _
d) Dvojinu sljedecih rijeci:
otac - roditelji - roditelje
brat- dvojica brace- dvojicu brace
Primjeri:
Salih i J usuf su brae?.
Alija i Fatima su sretni roditelji.
Vas dvojica ste plemeniti ljudi.
Njih dvije su marljive ucenice.
Ove dvije knjige su skupe.
Ova dva auta su dobra.
:l_... / / //.... ,.!! /
t1
" " " ; ; Jl..- VI "
. • ,.JL,o
, J J-J L,
/ / / ---- j. / ' '! /
. ;;,_J,ij)
..- "' "' J. .,. " Jlo ....
. Jl...c _ _? L...;;_;\

. JGLs:J1
. JG/' II
' ' '
a) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:
jl;.-t
. ;,) G\
_., 0 j. J / ""' o .... :;, /
Jl.:s-1 ;;,_J,ij) ...:....;\ -
' ' '
0'6';; ,:; -


--" J ::>"' "" )::>..- 0 ""
j\.::... _yS j" L.:.i1 jA -
-;, ; ::> "' ::> / ---- / ,;: / '!9-' ; ::> ..-
0 .JJ L;\ j 4...yS j"
.J(;li- -
0
.JWli- .JG-;;. -
' ' '
b) Napravite recenice od
.J .- ,. vz.... _, .... o Jl
4.;j\.:,-
' '
., " / ,11_.. / ,!! .... ;;; ....
o)
7
....
' '
c) Prevedite sljedece recenice:
.JGG


.JI)o, :' l1 .Ji'..G. 0 Y,) :.:Jr 0 .J(j
'
' '
illl
J'-'
njih dvojica (dvije)
"'
drugarica
u_.'.
- )
""
djevojka ob
samo
<
potpuno
/ J.;:,.-
vas dvojica (dvije) L;.;l ova dvojica 0\::U.
malo ove dvije
" '
odsutan
63
MNOZINA
Pravilna mnozina muskog roda
j F ; ::;, / ? / /

/ _. 5 _. ;; ; :;, /
''I '' ·, ·.I"'
• <.)""'
. )w j..: s':: , :J
.../ J J \
/ ) _. / ; / ; / ; :;, / !; /
. _),...\...._:,- j..;.. ,i:.,.. j,.,_)W\ ,.\
J - . .../ _,1..) ..../ J
- -
/ .Jl _.. / ; :;, y. ., " / :;, ; :;> / / ., /
. j .i .:l l.:> j ...:_.. yo ,.,J L., , .o.1J I -L.>- , ..v l-
__; J __, L_. ...J _. • J
j_i-JI
- -
"' / / -- ; / ;: / :J ; ; ) :, ;
. U.::--"'"1
y
.b
J·v
''-

U arapskom jeziku postoji pravilna i nepravilna mnoiina. Pravilna
mnoiina dijeli se na pravilnu mnoiinu muskog roda i pravilnu mnoiinu zen-
skog roda.
Pravilnu mnoiinu muskog roda, uglavnom. imaju imenice i pridjevi
koji oznacavaju osobe ili svojstva osoba muskog spola i po obliku su najces-
ce participi. Pravilna mnoiina muskog roda tvori se taka da rijeei u jednini
dodamo nastavak ( J ;') u nominativu. i nastavak ( ) u genitivu i akuza-
tivu. Naprimjer:
64
ucenik
igrac
odsutan
_._. / /
..:>:-
/ " / j / ., /
- j ..:>:- ....,_..5\j:.
// -' /
Rijeei koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na in, ili
dugo /, ako su sa odredenim clanom, u pravilnoj mnozini muskog roda gube
?a i glase:
advokat
muftija
zadovoljan
neposlusan
"'_.-; _.-.9_.-S ..-Y. ,.J.
- ( lS"W.I )
/ :l ; -- ;. J .9 j. J j

- J

Posebno obratite paznju na oblik pravilne mnozine muskog roda kod
sljedecih imenica:
__.. ., ..- ; "' VI J _. , "'.--
Si/1 ..:.r.l i godina 4..:,__,..,.
" '
a) Odgovorite na sljedeca pitanja!

J J J ;.;11 -
' '
"';, J. " J.-8 ,...._..; :l J.o_, _. "
y.. jS' .J J?L


d.Jjf :;; :r-
' '
/ ; ..- 0 / "' j. ... ;) j. 0 /

d.Jj1 :;1 :r-
' ' '
65
vi (m.r.)
:> ;;:, ....
-. i
r
sa (s) njim
"'-!
''
oni
r
'
mnogo
I ,(-

seljaci
poljoprivrednici
'
; ,;
Jy)\y>
skola
t9-_.- .... ::J ....

"
)
'
ponosan

sportista

iz. od
.y
Egipat
,,

iskren
poslusan
ponekad
sa nama
odakle?
pjevaci
stguran
" '


L.:...:.
..; .... / ;
(onaj koji) kasni _,..>-G
" '
(onaj koji) ide
(onaj ostaje JG
Unutra:§njost Ga::.i Husrev-begove d::amije prije reno\'i ranja 1991. god inc
66
Pravilna mnozina zenskog roda
Pravilna mnozina zenskog roda tvori se dodavanjem nastavka ( :::_,1,) u
nominativu i u genitivu i akuzativu, s tim da imenice zenskog roda
koje su se zavrsavale na spojeno ta ( gube taj svoj nastavak. Naprimjer:
ucenica
marljiva
rijec
- Ako se rijec zavrsa\a na hemze. kada dobije nastavak pravilne mno-
zinc zenskog roda hcmzc sc pretvara u vav. Naprimjcr:
;.
pustinja
ncbo
:c.
.
- Ako sc rijec zavrsava na dugo ll ( 0, )· kada dobijc nastavak pravilne
nmozine zcnskog roda dugo r7 nretvara u ( '-fi )· Naprimjer:
bolnica
-:9 / / J
uspomena

- Posebrw treha zapamtiti oblikc pravilnc mnozine zenskog roda kod
sljcddih imcnica:
namaz
maj ka
'" VI J _..:
scstra ..::_,I ...;. I ->- ...:.._;...I
J .
-JI _ __. ,. :J
kci

/ / / ,;! /
djevojka
..:_,W...:>:-ob

god ina
-.::_,1.,_;._.,_,_
J .
'1)1 - Vl
stotina
67
.,9: ... ...
Imenice koje dolaze na oblik ;.j_,._j, u pravilnoj mnozini ienskog roda
umjesto sukuna mogu dobiti fethu. Naprimjer:
halka, emisija
.,9: / ... ... .,11:/ /
pogled ._:..., 1_;-k.; 0 _)a.;
rekat
.,9: ... > .,9: ... :>
Imenice koje dolaze na oblike 4..W i 4..W u pravilnoj mnozini ienskog
roda mogu zadrzati sukun, dobiti fethu umjesto sukuna iii dobiti isti vokal
kakav je na prethodnom harfu. Naprimjer:
.,9: ... j ; .,9: .... / _s; .,9: .... ;) J. .,9:..- :> j
sob a
.,9: .... .,9: .... .... .J: / ;) .J: /
usluga
._:..,\_....G- - ._:..,\.....G- - ._:..,\_....G- ;i_.,..G-
Primjeri:
,JJ ...... j. / :;.;
Majke su plemenite. . ._:..,U:__,) ._::..,4--'::11
Ove djevojke su razmazene.
One su iskrene vjemice.
.
,,I ... ... ,JJ / J :. J
. ._:..,\j;,l_.:, ._:.,La_;.,. .:..r'"
Vi ste dobre ucenice.
Ove uspomene su lijepe.
Te usluge su skupe.
' '
.J:... ... J ...... o "J
. .ill o..La,
VI... ... J ... ,., ... o
. ._::..,\....D-1
' ' '
Ova uputstva su vazna.
VI:;, " J. ... J " "
• ;i_.,\..p, ( ._:..,b\...::.. o..La,
a) Prevedite sljedece recenice:
VI ..- ... :;:; J VI :;:; J VI .- ,., :, J o, ,:;:; ... J ..- ..- , "o ....... J. " .- J. .- ..-

... ... ... ... ...
. .. J o.i.a, . o.U .
' '
68
b) Prevedite sljedece recenice a zatim zamijenite rod subjekta,
gdje je to moguce.
Vl / -" :;:; ;; -PI "' " :;:; ; -- -- ; ,.,. ; / / ; -- / ; ... -- .pi / ; J ""' /
:_r . :_r J j y-) . j _..,....,.,\.>. j r:JI J 0\..:.)l
- - -
.- ; / "' Jl /0 jl / .pi.... /
. j J.r-5 j y.-l:.:>..l.l j a)j
- -
c) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:
"- -
doktorica
,. "'"' ... j.
razgovori ...::_,\.;;,\.:.......
koristan
izjava
stetan
"" / _.. 0 j. / ; "' )0_.-
0Ulk -
VI "' '1 _. "'J VI ; o " "' " ..- .-
• 0Lb....- p 0l:Jlk ' __ j ..... ?:::' ''j -
VI _. ..- ,..J VI .- .- :;:; Jl
0 ')U\j_:_,. J 0 l_r. L "" :_r -
- -
VI "' "' "'; "' ,,I ::; "' ,. ,:, ": ..- :;:; J.
.0Wl.:;..;;..J
- -
VI..- J J .- o ::; " o
.:.ll; -
- - -
:;; Vt:Z ... ; / 0 ::; / 0
. o}...;:, .:.l.t , '1-
- -
,. .,-1-.- j.
odgojiteljica
kupac
pomoc
potreban
_, j
69


obicaj
nazalost
'-
"
:
,)! / ,.-;
radostan
cr
optimista j5k-

"
tuzan
j;.;>- nervozan. zivcan
/
·:.._l:G-
"
,,
lazov
pesimista
I,
"

prljav

potpuno
\..._
/
.. / __.;
skroman
c!'\r"
drzavni
·' .;.-:;/ __ ;
ohol

privatni G.-
/'

70
Nepravilna mnozina
Nepravilne rnnozine prave se dodavanjem ili oduzimanjem harfova
(konsonanata) i promjenom hareketa (vokala) uz zadrzavanje osnovnog ko-
rijena rijeci.
Buduei daje osnova vecine rijeci u arapskomjeziku glagol koji ima tri
harfa sadrzana u skupini , to se ova skupina harfova uzima kao mjerilo
, ., ... ... :) ,
oblika rijeci. Naprimjer, rijec lekcija J' J;) ima oblik J----.9· Mnozina od te
VI 4 J J ,JI o ..-
rijeei glasi J' JJ;) sto znaCi da ima oblik J Rijec U' J;) izvedena je iz gla-
gola 'u> i svi izvedeni oblici tog glagola zadrzat ce ta tri korjenita harfa.
Malo je rijeci koje imaju cetiri korjenita harfa. Osnova takvih rijeci
sadrzana je u skupini harfova JW .
vjetar
srce
djed
Navescemo oblike nepravilnih mnozina koje su cesce u upotrebi .
" / "
"C:!-!
"j.f; J.J , 0 ""

, .... 0 ..... ....

covjek
kuca
olovka
...
JW _,
, J :;i
J_,.-j - y
, ; J , 0 ...

VI ... o ....
JWi
71
krevet
pouka
misionar
mladic
oko
pitanje
trgovac
komsija
kosulja
gl. grad
pjesnik
bogat
novina
bolestan
skola
..;;. /;. .;;. .... /

-.9- j1 " ..jl " ....

.,)! / oJl ..-

VI ..- :: J. .;;. "
J \....a_..j ->:-

j1 '/;. ,)! ,.
-- ->:- _/ \..';.,
Jl / / ,11_.. /
...L\I_r->:-
jl / / ., __ /;:. _.
l)"')...\...4->:- J........)...\...4
Jl " " VI _...
lanac I serija J.... J..LL,
' ' '
Jl / / ,,I jl :> Jl
vrabac

knjiga
komad
sudija
brat
noga
odgovor
ucenik
djecak
zemlja I grad
posljedica
direktor
ljekar
pismo
ranjenik
dzamija
kljuc
sedmica
zemljotres
zakon
., ; ; , /
->:- -..,-· l:.)
" ' '
..,w -t
"
..,w -0
., / ; /
0 l.;:j _,_ ..0 \j
.
yr_..:: VI"
0 _,.;..; ->:- t 1
..; ,. ,"" J
;i..W -'\
"''
;i..W -V
..J ; c ....
.._Wi -A
oJl / / -.9- / /

) / " ..;;. .... /
.__.j I .s- _,_ w
. J . .
) / / ; ..;;. ;
-- \) ...\...4 ->:- f. ...\...4
'
_JJw _, '\
,o'

'
_, '\
-Y •
'
jJw -Y'
; .... ..- VI ; "'
J _,.;\j
Jedna rijec u arapskom jeziku moze imati pravilnu ili nepravilnu mno-
zinu, ili vise oblika nepravilnih mnozina. Ako rijec ima pravilnu mnozinu
muskog roda, nakon skracenice za mnozinu, pisat cemo samo nastavak mno-
zine muskog roda, a ako ima pravilnu mnozinu zenskog roda nastavak mno-
zine zenskog roda, a onda oblike nepravilnih mnozina, ako ih ima. Npr.:
ucenik
pismo
72
Ako rijec u jednini ima vise razlicitih znacenja u mnozini, obicno ima
razlieite oblike za razlicita znacenja. Naprimjer:
.yr ; -" VI '"
kuc'a

stih :-
Primjeri:
Ovi ucenici su marljivi .. j ( j ).l1J1 / :11J1) ,_ ':ljJ,
- -
Muskarci su darezljivi. a zene su j )I
" /
" ). _... > ,.. , -- Jl , "
Mi smo dobri prijatelji. . ,_\j..L,o\
Oni su zdrava i sretna djeca. . j jLJ,r
Ova pitanja su teska.
. / .':11 o..iJ,
Ti stihovi su Iahki. a ovi teski.
Ovi prirnjeri su rijetki.
Iz dosadasnjih pravila vjerovatno zapazate da se imenica, pridjev
zarnjenica u potpunosti slazu u rodu i broju ako je imenica u jednini, dvojini
iii mnozini koja znaci osobe muskog iii zenskog spola:
. .J 'l . .JULkJI ._jlkJI
J . . _/ . • . .
. ... ...::_,Ul.k.JI ,_ '} . .Jl:.J\.kJI Ulk.ll
• • J • • • •
Jedno od specificnih pravila arapskog jezika je da ce zamjenica i
pridjev ostati u jednini ienskog roda ako imenica na koju se odnose ne
znaci osobe muskog ili ienskog spola, bila ona u pravilnoj iii nepravilnoj
mnozini. Naprimjer:
Te uspomene su drage i Iijepe.
Te stare dzamije su veoma Iijepe .. f1_.
Ove zvotinje su veoma rijetke.
73
a) Procitajte vise puta oblike nepravilnih mnozina i njihove prim-
jere, nastojed ih zapamtiti napamet.
b) Zavrsite sljedece recenice pravilnim slaganjem roda broja
imenice, zamjenice i pridjeva:
74
.JI...- ,.. '1.11... ;1
. jj:l,o y .r
. ...... . ...........
........... .. ..... .
'
. '--).lll
. . ................
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . '_v,

...... . . . ....... .. . G
• J
........... . .... ... .:_;.J!>
, ... ,.. ; .-C: ;
;jjJI
..................
. . ...... . .........
. ······ · . .........
..................
VI "' '1.11 ;. J
. J.)l,o if y Y' (I
' j
................... w
. '
.................... ,,.._;:,

. I .
.................. ..)..U
................. . . o..U
, ; ;: " -.9 "' j
. ....,.,Y'Y' Y'
. '
................... w
. '
....................
-J ... ; ;:

...... . ...........
••••••••••• • •••••••
· ·•······•····•···

Veoma je znacajno da ubuduce istovremeno ucite oblik jedrline i
mnozine irnenica!
LICNE ZAMJENICE
Licne zamjenice dijele se na samostalne, one koje stoje samostalno i u
pisa-nju se ne vezu za neku drugu rijec, i spojene, one koje se u pisanju vezu
za glagol, imenicu iii prijedlog. Oblike samostalnih licnih zamjenica vee smo
naucili.
Samostalne licne zamjenice, uglavnom dolaze u nominativu, a rijetko
u akuzativu kao objekat, i to onda kada objekat zelimo naglasiti:
SAMOSTALNE LICNE ?AMJEN!CE
NOM!NAT!V
!Til
ti (m. r.)
ti (z. r.)
vas dvojica
vas dvije
vi (m. r.)
vi (z. r.)
on
on a
njih dvojica
njih dvije
001
one
, )
AKU?AT!V
mene
nas
tebe (m. r.)
tebe (z. r.)
vas dvojicu
vas dvije
vas (m. r.)
vas (Z. r.)
nJega
nJU
njih dvojicu
njih dvije
njih (m. r.)
njih (z. r.)





-. (-LI
v- .,
) "






SPOJENE U(NE ?AMJEN!CE
'-? I
l.5
-
G

.!J
' )
w-
- J
w-
, J
rS
" J
.:?
J
0

- J

-)

, J
r
" J
0""
75
:; ; " ; ; : /
Spojene licne zamjenice _,. , L....:. , o citat ce se _,. , L....:. , o kada dodu
I I ,
poslije kesre, dugog I i!ija sa sukunomo Naprimjer: u njegovoj kuCi u
njemu u njegovim rukama c), u kuCi njih dvojice c), u njiho-
, ' '
vom razredu 0
Vokal spojene licne zamjenice o / Citat ce se kao dugi vokal kada
dade nakon kratkog vokalao Obratite paznju kako se Cita ova zamjenica u
gomjim primjerimao
Spojene licne zamjenice mogu biti spojene uz:
a) glagol, i tada su po svom polozaju u akuzativu kao objekat, naprim-
jer: pitao sam ga dL, cuo sam vas '-, naredio mi je ..}/\ 0
Aka iza glagola dolazi spojena licna zamjenica za prvo lice jednine,
onda izmedu glagola i spojene licne zamjenice dolazi nun ( J ), kao sto je to
slucaj sa gomjim primjeromo
b) ime, i tada su po svom polozaju u genitivu kao drugi clan genitivne
veze, a po znacenju u funkciji prisvojnih zamjenica naseg jezika, naprimjer:
nasa djeca tvoja skola njihov auto
c) prijedlog, i tada su po svom polozaju u genitivujer su sve rijeci pos-
lije prijedloga u genitivu, naprimjer: kod mene s tobom o njoj

Padezni nastavci spojenih licnih zamjenica se zamisljaju i one su u
genitivu i akuzativu po svom mjestu u recenici iii sintagmi, dok im je oblik
nepromjenljivo
U slucajevima kada spojena licna zamjenica za prvo lice jednine dade
" ::;; J
uz rijec koja se zavrsava na en iii ja citat ce se '-?' naprimjer: uputa 0 .u, -
moja uputa greske moje greske 0
76
Spojena Iicna zamjenica za prvo lice jednine stapa se sa ( '-:? ) ad pri-
jedloga: ka. prema na kad .s:.G, u jedno ('-:?)sa tesdidom: meni
j;, na meni - kad mene :.J .
Spojena licna zamjenica za prvo lice jednine sa prijedlozima: ad, iz
a y glasi: ad nzene i o meni ?.
Spojena licna zamjenica za prvo lice jednine sa cesticama: zaista J),
kao da JtS glasi: zaista samja ._,J1- )!, ali sanzja J_<J,
.- .- / .-
kaa da sam ja ._,Jts - )iS .
. o.D.. jl:J\.1 \..i\1..0,
. . ::.w Jl . r . >
. t.P--c.
:0 ; "' "" :0 .JI "' ""'
( ) r-5'ly.l -
. ( ) -

. :; . > '} . </" -
r"'
"" J J

:0 ; J.- :. "'
r+i o.D. -
. o.D. ''} -
77
Vjezbajte konverzaciju i prevodite:
"' ; ;. j "' ,) "'
.:.LS . 1-
. . .j-'..
; ;;: " , ... ; ; J. ;
w, . ;;,__,; .- -
. .:;-: . . !"' ("'+' _Y--'
y
,,..._,._;-
• - . '-,? -· I
-" 1;::; . I . ::, r-"' .

. ._s-'_;:.
1
1
., J. y. .; .J , • • .. • • 'II .., ,
. LL:-- i .!.l;L:......i] yL:......i .
78
mali
sat
roditelji
marljiv
J .,. .. j ., ,..

u kvaru, ne radi
,. 4 , :, .. J , ,. , ;:/ (
. Wb /'
3
:i.....-...::.. \.r--<v
. . .
odavde G y
" .-' 1J. "'
velik, odrastao JLS _r--5
ozenjen
oak
doktorica
;

<
torba
uvijek

. . ·-
; / "'J .,. /
'
drug
>' )\... j J.=-- j ponekad

'


'
;
blizu
J '---' J
sun can

.. __,
'

'

j
daleko

uredan

79
POKAZNE ZAMJENICE
Do sada smo spomenuli najveci broj pokaznih zamjenica. Pokazne
zamjenice u arapskom jeziku zadrzavaju isti padezni oblik neovisno od svog
mjesta u recenici, sa izuzetkom dvojine. Dijele se na:
A) POKAZNE ZAMJENICE ZA ONO STO JE B) POKAZNE ZAMJENICE ZA ONO STO JE
BLIZU: UDALJENO I DALEKO:
OVaJ
taj, onaj -
ova dvojica
jl..u,
ta dvojica
'
ove dvojice I ovu dvojicu
'·'
te dvojice I tu dvojicu
j-!...u,
'
"'1 J\ I
'1' '
' ' j
ovi
..
ti, oni
..:.W)
'
db
ova o.U ta, ona
" '
ove dvije te dvije, one dvije :.:.LG
ove dvije I ovih dviju
.......
te dvije, one dvije

"'1 J\ I
'{'
' ''
ove

te, one ..:.W)f
Treba dobro obratiti paznju gdje se kod ovih zamjenica pise kratki
vokal a cita dugi, a gdje se pise dugi vokal a cita kratki.
Pokazne zamjenice za blizu imaju i skraceni oblik koji se dobiva ako
od zamjenice odbijemo3> , ali se on danas u praksi rijetko upotrebljava.
Ako je pokazna zamjenica sa rna subjekat, onda je imenica iza pokazne
zamjenice u funkciji predikata i nema odredenog clana. Naprimjer:
"
Ovo je pametan covjek.
To je nova kuca.
'lSI " Yl ::>...- .... ,..
. ...:...-::--: .:..\b
80
Medutim, pokazna zamjenica i imenica, mnogo cesce, cine jednu cjeli-
nu. bilo da su u funkciji subjekta iii objekta, kao naprimjer:
Ovaj mladic je pobozan.
/ .-J
Ti ucenici su odsutni. . 0 ._,..,;Ak.\1 M J1
Otvori (m.r.) taj prozor.
II
. . L-
Ako je predikat iza pokazne zamjenice odreden, sto je rjedi slucaj, onda
izmedu pokazne zamjenice i predikata dolazi licna zamjenica. Naprimjer:
Ovo je (pravi) covjek.
Ovo je (prava) kahva.

.
Da zapamtimo i pokazne zamjenice koje se odnose na mjesto i koje se
,.. ; -- -- J / --; .... j :l
vise upotrebljavaju kao prilozi: ovdje W.. tu .:\W.. ramo odavde W. if•
- -
'Ill/" .... ;) / .... ;) / '! _..
. ;i_., y.lA J 1..\....1.
. JGCJ1 -, JU1
' J -
/" _.. --
. ::.W) j
- -
'Ill /" :; ; /" ;) ..- 'Ill .9; _,.
. ...:_,L..,I,? J 0 oh
VI.-- ,."' ; _d ;--"
. )_r.k\1
- -
a) Prevedite:
_. "' yt_.. .... "' ; ,- _. ,. VI ,. ,. J VI ..- " .-- _. VI_. "' ..-:;J J
1..\....1, . .D1y ·.r-! y . ...,.,l_; 1..\....1, J ·!../?./- oh
. ::.w_,r. . . :-. '. o..\....1. j
_.. "' .... ... ,
81
:Y,. _
. ::.11) js-0.:.
b) Vjeibajte konverzaciju:
., '
prostran e\)
j. / " "'-- _.
prozor ...l;l_,..; o..i.;l;
' '
;. "'/ "' -;. j.
!.IW)
;. ::;; / , /
zdrav
" "
omladina YW
obrazovan
kulturan
civiliziran
82
,.;::::;;.
. or <../' ''i -
J " / /
A-11!.\b
_/
. :.:iJ Y'-
' ' '
-.9-..- / ; / ::;;::;;
4Jl.i:- 01Jl:-JI .,:lli Y, _
. t.:,;_. 'J-
/ J "'/

. ) !.\b , 'J -
!_\: \l_l..o\ .. y, -
, / " / / , ;.
. .k..Qj / .. ._. r , 'i -
" ' J
moderan r"'t..._.
problem js-0.:.
rjesenje J}:.;.
,.,,
sladak _,.L-
gorak f"'
sok
cijena
umJeren
poznanik
PRIDJEVI
-;- -- j. ;:, ,- '1-i " " J. .,)! _.:; " ; / yl: ::: ..- ,)I / " ; " / :>
. J oG o..U.-
. )_':.\ . c,c
. .
_; ..- :> _. j. J ..,. J. _. J .- VI J _.- ;:, _. .>0 J :> .- VI " "' ;:, ,
. 3))

·cLol ._:._il. r_Lr.:.....ol · C r-
v: _,. ;, j. ; "' :;l ;; ; ... ;) / J -- :;,
. W...L.o >'1_;..-::JI . >'\j )j >'L.....JI
r-=-''
. :.reu 3 )lb C<J tL:- _

. c--· , J>, 'j _
J H" .,_;· ... \..._., .. __ L_. J ..T
(' '. ,, '_· ·' l"'


S obzirom na oblik i naCin promjene pridjeve mozemo podijeliti u dvije
grupe:
a) pridjeve koji oznacavaju boje iii osobine ljudskog tijela i
b) ostale pridjeve.
Vecina pridjeva koji znace boje iii osobine Ijudskog tijela dolaze u
jednini muskog roda na oblik J_;..Jl, zenski rod dvojina zenskog roda
/ ,-;) ,. ,,I "
i mnozina oba roda jw.
. .
83
VI J. ;. _,:; _, ;_, c::"
em .:>yl
VI:: J. ; ":- " ; " :: "
zut ..
VI:. J. J. " :. " ; .... ....
zelen .rA> ._l.rA> . i .rA>i
.J. :> j. ; ..-:> ..- ; .... :- /
plav ._uJj ·i JJ)
.J.:: j. j. ..-:>,. ; .... ;:, ....
crven .. . i _r->1
o)l;:, j. ; ..-:; _, ; .... :: ,.
smedlgarav .r--' ._\.r--' . i .r--'1
plav/rid
slijep
gluh
nijem
hrom
celav
... itd.
.J. :> ; j _, :> ./ ,. .:> "'
..
-JI :-; ; " ;:, " j. .... :J ..-
.. ·i c_/1
.J. :: j ; / :J" j. /:; /
.. clo
1
. ,;J\ ...

kafen/kahvaji (sirova kahva) ( Lr!)
-JI " j '! _.. ;:.; )
narandzast (narandza) ( jU; f.) -)U; f.
ljubicast (ljubieica)
siv/pepeljast (pepeo)
siv (olovo)
VI;:, J. VI J. VI

VI "_.. - ....'! ",.
(.:>loj),ploJ
Pridjevi , ;, )--'"" , upotrebljavaju se i kao imenice u znacenju:
bijelci, cmci, crvenokoici.
Ostali pridjevi idu na razlicite oblike, zajednicke sa imenicama i imaju
potpunu deklinaciju (padeznu promjenu), sa izuzetkom pridjeva na oblik
j. " :> / "0 /
zenski koji cesto imaju zajednicku mnozinu oba roda na
.J. / ,... 0 /
oblik jw, ili r.
zedan ·i
VI ,. ":." y. ":."
gladan t. <.?yo:- · i JIY yo:-
VI "' " :. ..- ; "' :: "'
pospan ·i JL...u
-J "' ,..-o " J. ":> "'
umoran i Jl;..u
o)l " "':> "' J "' :> "'
ljut Jl•) j . i J"N- j
o)l / "' :> / j. ,. :>"'
sit ·\
"' "' j. .... .:> "' j. / ;:) ...
lijen ·i
84
U kolokvijalnom arapskom jeziku znatno cesce se upotrebljava jedni-
,)! "" :> /
na zenskog roda ovih pridjeva na oblik :\..!')W .
Jl- ;) /
U znacenju pridjeva t.edan upotrebljava se i pridjev a u znace-
; ", / ,,I /
nju pridjeva gladan pored oblika y>:- upotrebljava se i oblik J j od
istog korijena.
Jednina zenskog roda ostalih pridjeva tvori se dodavanjem ( o) koje
oznacava zenski rod. Naprimjer: darei.ljh· - darezljiva - ple-
,)1.... ..- VI " 1l1 ..- " Jl 'Ill .-- Jl
menit- plemenita d..c../'- (..?', hrabar- hrabra - t Pridjevi zen-
skog roda imaju pravilnu mnozinu zenskog roda, dok mnozina muskog roda
dolazi na vise razliCitih oblika i za svaki pridjev se mora uciti posebno. Na-
;. "/ Jl , ; Jl " J / ':! " '1.11 .... :'l Jl \II ; Jl
primjer: plemenit s:.l..? (..?'· bogat hrabar t
" " - .... ,I
Odredite rod, broj, padez i funkciju (mjesto) imenica, zamjenica i prid-
jeva u sljedecim recenicama:
- ispeglan
strasljivac
. o "}-! 0 _}J I ..:Jl:;-
. 0_,.;,L.aJI 0_,..:..-ojll-
... ,ll
_}--jl .y y\..u -
' '
. 0 J 0 y.J-"' y y')\.k.JI s:. '} .,Y>-
85
UPITNE CESTICE I ZAMJENICE
Upitne oblike pravimo pomocu upitnih cestica i zamjenica.
Upitne cestice su 1 i u znacenju: je li/da li? se cesce upotreb-
ljava i lam dobiva kesru ako iza njega slijedi hemzetu-1-vasl:
Je li auto nov?
Je li kljuc u vratima?
Odgovor na ove upitne cestice je sa da ne ":1 .
I
"" ; , .; j ;:, "'
- Je li on tvoj brat?
!.ly>-1 Y>
- Ne, on je moj sin.

/ i :::- jl "' 0 "'
- Je li ona tvoja sestra?
..0.:>-1 ...;:
:::- ; , .....
- Da, ona je moja sest,·a.

Ako se dvoumimo izmedu dvije osobe, mjesta, predmeta pitat cemo i
odgovoriti na sljedeci nacin:
Je lion iz Kaira iii Bagdada?
On je iz Kaira.
y;
.. " .. ,.. j
.o?Wiy_y;
Upitne zamjenice: ko? (;. i sta, sto L.. zadrzavaju u svim padezima
isti oblik. Upitne zamjenice: koji i koja mijenjaju se kroz padeze i uvi-
jek su mudaf rijeci koja iza njih slijedi.
- Ko je ovaj covjek?
- On je moj djecr··
- Ko je ta zena?
- On a je moja majka.
- Sta znaci ova rijec?
- Ona znaci ...
86
. (.,fo..J..;.;. Y>

..

0-G,;.:.:. L.
... G.C:.
... J "" ... 0 ..
- Kako si?

- Ja sam dobro, Allahu hvala.
. t I ' . 0 -, I 0 -. I:<
.<U..J wl
- Kako si ti?
... o,.,. .... j. ... ,.. 0 ..-
..:.-; i ..0J l>-
; 0 .. 0... , .....
. ill ..l.J-1 L;1) - I ja sam dobro, Allahu hvala.
; .. -::: ...
- Kako ti je brat?
... "" ; ... ... 0..,

- On je sada dobro, Allahu hvala.
'
- Kako ti je porodica?
- Roditelji su mi malo bolesni.

;;. jl 0 ... ... ; ... "' = ....
- Gdje ti je drug Abdullah? wl j ._:r-i
' '
- Moj drug Abdullah (on) je u dzamiji. . J (; )
; .. = ; ... J ... ... ... = ....
- Gdje ti je drugarica Esma? j -.:,r-1
- Moja drugarica Esma (ona) je u skoli . . J ( j:) ;Ct
- Odakle si (ti)'J
- Ja sam iz Kaira.
-A (odakle si) ti?
- Ja sam iz Sarajeva.
- Posto je ovaj sat?
- Taj sat je veoma skup.
. J. L\
<.:Jl (;j j

Navescemo jos nekoliko upitnih zamjenica koje cemo moci upotreb-
ljavati i davati odgovore na njih kada, ako Bog da, savladamo glagole i bro-
jeve koje cemo uciti u sljedecim lekcijama.
- Kada cemo uciti?
- Od kada ucis?
J J 0 ,. ...... J 0 J
.i:...
- Zasto ne ucis?

'i
87
- Koji razlog?
- 0 kojem uceniku?
- Od I iz kojeg razreda?
-Sa kojim covjekom?
- U koje vrijeme?
- Kod kojeg doktora?
- Koja soba?
- 0 kojoj ucenici?
- Od koje stranice?
- Sa kojom zenom?
- U kojem casopisu?
- Kod koje doktorice?
-Skim?
- Kod koga?
- Od koga?

y
'.,_.
- '-'
>' " "f " / "
\' l- '
t_fl C'
-)



. - '-'

1 c;.
-"< ·

:.w.
e::.
:.w.

Nacin izgovora (intonacija) je. ponekad, sam dovoljan da izjavna re-
cenica postane upitnom, ali je ovaj nacin postavljanja pitanja rjedi.
On je u svojoj kancelariji.
On je u svojoj kancelariji?
Ne, onje (iz)van zgrade.
Ona je u kuci.
Onaje u kuci?



.

Da, ona je u kuci sa svojom djecom.. t:. J , r
Upitnu cesticu koliko uCit cemo uz brojeve, kada mognemo odgov-
arati na pitanja koja pocinju ovom cesticom.
88
'
"
" -
carape
'--:"')_?
we
.. ,; j .. ; .. 0 ..
ot.)l J):J ...>:- o\..)1 o J):J
-'
tamo !Jw.
" -
<
pravac
..
:.:J1
IJo ,. (I
. "-.:...!ll;i
-
' <# ,
. 1--G:- Y' -
.. 1, ... , 0 ....
.' o\..)1 oJ):J .:r-i -
J. !JG, -
"' : "" " J , .... ;J, .,
.:_r::--.:>- j .:r-l .y -
- -


, " .. ). ... tl..-
..:).:;).=...., .:r-i -
·,.c.L.: (
"
;;
"
o ,
gost

Alzir
' "
I
' .
kod ...l:.>:-
" ·-
-J
maj stor

89
Test
90
a) Ispravite greske:
"
.

) ' '
. (-.!"-
b) Prevedite na arapski jezik
Sta znaCi ta rijec?
Njene oci su plave.
Zasto ste vi ljuti na nas?
Jeli ta voda mnogo hladna?
Jesu li njihove kuce blizu skole?
JY" .!)lj
.j _,..0l::- _y. -
GLAGOL IMA Tl

:; ; '" / 'Ill :) ; "'0 0 ; ""
. ..L...:ll 'J.I) j

' ' '
. j_;::. r -}:_1)
.;l:; '1,11 / ;. / )1 ;
1-4-J Jl_;.... _r-J y.-

·\LA, JIJ--- .J
0 )1 '1!1 ; -" ; " " "' ... ; /
/ .J L. t:'-
'1)1_... :;:; / , __
o )&..; o\.:...J 1 y. _
. tl;.. 4J
yo-
/ / 0 ; /0
I!

U arapskom jeziku nema glagola koji bi odgovarao glagolu imati u
nasemjeziku. Znacenje tog glagola izrazava se sa prijedlozima 'e i
imenicom iii spojenom Iicnom zamjenicom. Prijedlog J imace kesru ako iza
njega slijedi imenica, pokazna zamjenica i spojena Iicna zamjenica za prvo
lice jednine, a imace fethu ako iza njega dodu ostale spojene Iicne zamjenice.
Ono sto se ima dolazi u nominativu bez odredenog clana.
91
Alija ima sina.
Alijin sin ima bicikl.
Ovaj covjek ima problema.
Ona ima odgojene kceri.
Imas li viska olovku?
Imas li para?
Ja imam mnogo prijatelja.
Fatima ima malog brata.
Ima li taj covjek djece?
VI "_, V: _.",.- ,.

t.->
' '
, :;) J j. / .... _,.,.
U arapskom jeziku postoji glagol posjedovati iza koga
ono sto se posjeduje dolazi u akuzativu kao objekat.
92
Ja posjedujem novu kucu.
slobodno vrijeme }:_1) :.:Jj
, jl J /
zauzet
uvijek
gost
, . jl; , ::, /

, >
zadovoljavajuci
stvamo
razumijevanje
pravilo
; / / ,__ /
-'>- 1__,.; ;; -'>- \,;
'
" ,
pamcenje, ucenje napamet
broj
GENITIV
Kada smo u trinaestoj lekciji kazali da su padezni· nastavci genitiva
( uT, , :;- , :..._ , _, -)• vjerovatno vam tada mnogo toga nije bilo
1li' .. .. :$
jasno. Kako smo dalje ucili vrste rijeei, njihov rod i broj, nautili smo kako
glasi genitiv dvojine i pravilnih mnozina. Uceci elementame stvari o
recenici, kazali smo da subjekat i predikat imenske recenice dolaze u nomin-
ativu, a tvorbom sve slozenijih reeenica vidjeli smo da rijeci poslije prijedlo-
0 .. "' , ... 0 ..... 0
ga, naprimjer: u kuci ..J· kod Muhammeda • ..L..>......o kod Fatime
sa ovom dvojicom ucenika ;:u c;., od ovih radnika
... .. ::;; J .. "' "" .....
- sa njenim kcerima C:· dolaze u genitivu.
To je jedan slucaj kada rijec u recenici dolazi u genitivu. U ovoj lekciji
cemo, ako Bog da, nauciti daje drugi slucaj genitiva kada rijec dode kao dru-
gi clan genitivne veze.
Genitivna veza
.,. Jo ... ...o J o J ...

. ...,.Jt1JI
' '
,. Jo , .-c J o J , .. o J o .J ,
lh lh
. oh ...,.Jt1JI ...,.Jt1JI oh
' '
, Jt:;,J ...... o,oJ ,,.o,.,.oJ 11J
. 0 _;... ')} :\..... ).J.-J\ y')\1.- :\..... ).J.-J\ y')\1. ')}
' '
93
,!!_.. _. ; _. _.
. ._,..J\.kll 1.,0,
/ ).-:;,_. J. _. __ , /, Jl :;. Jl
. J_y..:l y o..:U, y')\.b
. ._,..jl1JI
.. . .. . . ...
j. / ::> _. ; , _.
. r-_...uill
Obratite paznju na sintagmu dvije imenice ili imenice i licne zamje-
nice!
Posebnu paznju obratite gdje dolazi pokazna zamjenica atribut
prvog Clana genitivne veze!
Genitivna veza je sintagma dvije imenice, ili imenice i spojene licne
zamjenice i njom se izrazava pripadnost ili posjedovanje. Genitivna veza se
) ' '
zove (Status konstructus) :UL.b t'· Prvi Clan genitivne veze zove se (regens)
a drugi (rectum) .. C .
Prvi Clan genitivne veze je nosilac padeznog nastavka; moze biti u bilo
kom padezu i ne moze imati odredeni Clan niti tenvin, ali se smatra odrede-
mm.
Drugi clan genitivne veze je uvijek u genitivu i uglavnom je odreden.
Alijina sestra
imam dzamije
ucenici skole
Aisine kceri
Salihove knjige
njen sat
'$ " J. :> ;.
..:..->-i



- Izmedu mudafa i mudafa ilejhi moze stajati samo pokazna zamjenica
mudafa ilejhi.
94
Stanovnici ovog sela
Kceri te zene
o..V,
o\) 1 :;ili ::.,
- Ako mudaf ima svoju pokaznu zamjenicu ona dolazi iza genitivne veze .
Ovaj Hasanov prijatelj je ...
Ovaj Muhammedov bicikl je ...
., ... .- ... j "
0 0 0 l..iJ. .:.r--:- ..l.,.::>
. '
., :;, .. J !) ... :;:. ...
. . . o..iJ.
>
Ako bi pokazna zamjenica mudafa dosla prije genitivne veze, onda bi
pokazna zamjenica bila subjekat a genitivna veza predikat.
Ovo je Hasanov prijatelj.
Ovo je Muhammedov bicikl.
:;. j, J ... :;: ... ,.
. o..iJ.
.
- Ako je mudaf u dvojini iii pravilnoj mnozini muskog roda gubi nun.
Nominativ:
oci ove djevojke
predstavnici ucenika
Genitiv:
u ocima ove dJ·evoJ·ke oUI •
- '-:?
sa predstavnicima ucenika
- Imenice koje idu po nepotpunoj deklinaciji kada dobiju odreaeni clan iii
doau kao prvi clan genitivne veze mijenjat ce se kao i imenice potpune deklinacije:
U sarajevskim dzamijama
- U jednoj sintagmi mogu biti dvije genitivne veze i u tom slucaju je
nosilac padeznog nastavka prvi mudaf, a njegov mudaf ilejhi je mudaf
sljedecem mudafu ilej hi te stoga ne smije imati odredeni clan.
Zamjena ulaznih vrata je skupa.
Kuca njegovog djeda je stara.
- Mudaf ilejhi cesto ima svoj atribut.
., ... ,. J 0 ...
·{-_J.j
Ulice velikih gradova su siroke. .
, ... .. ()·.,. .. "' J ......
Namjestaj ave nove kuee je moderan .. ..l: ..l)..\ \ ..iJ. ...:_.L;i
95
'
- Treba posebno obratiti paznju na deklinaciju imenica: otac ....,..,i i brat
'
ti kada dodu na mjestu mudafa.
Nominativ:
Salihov otac
Hasanov brat
Genitiv:
kod Salihova oca
,.JG
::.'--.. .. ...
-- ., " ... c
kod Hasanova brata
..w.
Akuzativ:
Vidio sam Salihova oca.
Vidio sam Hasanova brata.
Ove imenice imaju iste padezne nastavke kada su mudaf imenici iii
spojenoj licnoj zamjenici .
. G.C1 :U, G;1
Imeni ca

kao mudaf ima sljedece oblike:
MUSK/ ROD
NOMINAT!V GENITIV AKUZATIV
J

j.
)::>

d.
2
t.?
J'
} .
/11. .
))::>
.)Ji-
-· ,., ..
ZENSKI ROD
NOMINATIV GENITIV AKUZATIV
J

J.

.
d.

m.
J ' ' .....
0 Jl-
} "
0 )i - ·
'
96
Ova imenica, kao mudaf, upotrijebljena je u Kur'an-i kerimu u 166
ajeta u razlicitim padezima. rodu i broju, u znacenju vlasnik, posjednik, onaj
ko predstavlja olicenje i bit necega iii kao pridjev. ali se u savremenom
arapskomjeziku manje upotrebljava .
., .... yr ...
Imenice usta ,..j i pwzac/svekar ..._::- mijenjaju se u savremenom araps-
1 I
kom jeziku po padezima kao i ostale imenice, iako mogu imati iste padezne
nastavke kao i imenice otac i brat.
a) Citajte i prevodite.
... ... _. ... ... .... .-
/ _. .... VI..- ; :. .... :; .... :.> " { ;. .... _..
. y)l..,
b) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:
:;t-

:;r -
' '

:;t-
97
98
kvart
tijesan
obicaj
elegantan
uredan
;;; " ; ;. __ ;I " ;I/
o__,.>-L_:r-1-
< -
0
J -:-l" /UI -
odmor
okvir, auto guma
probijen
amidza
.J: ;:;; /


srednja skola
poznat po .. 0 0 0 0 _, fakultet
drugi
Detalj sa pokrivaca Kabe
PRIDJEV PRIPADNOSTI
Pridjevi kojima se izrazava pripadnost, tvore se tako da se imenici u
"
jednini doda nastavak ispred koga dolazi kesra. Naprimjer:
svijet
/ '


svjetski
dan
'1,11 /

''
iY..
(svako)dnevni

mjesec
'
o\
' '

mjesecni

nauka



naucni
vlada

vladin

Ako se imenica u jednini zavrsava na iii elif, prije dodavanja nastav-

ka pridjeva pripadnosti ( '-,? ) o i elif otpadaju. Naprimjer:
skola
'
uprava (administracija)
Libija
w
''
Turska
(S-
-..r'
Am erika
skolski
upravni (administrativni) J l
libijski
turski
americki



"
Jednina zenskog roda pridjeva pripadnosti tvori se dodavanjem o,
svjetska trgovina - Ww1 .
Pridjev pripadnosti ima dvojinu, pravilnu mnozinu muskog roda i pra-
vilnu mnozinu zenskog roda, naprimjer:
a/iirski sportisti
egipatske bolnicarke
()I.}-I ) j ;;1.)-1 J
( ::_, .:.:.-: )
99
ca:
Treba posebno zapamtiti oblike pridjeva pripadnosti sljedeeih imeni-
otac
brat
krv
ruka
jezik
god ina
usn a
zivot
nebo
selo
pluca
lopta
odgoj
ovaj svijet (dunjaluk)
nov ina
pleme
~ . t
c
oeinski
bratski
krvni
rucni
jezicki
godisnji
usmem (usneni)
zivotni
nebeski
seoski
plucni
loptast (okrugao)
odgojni
ovosvjetski
ideoloski
novinar(ski)
plemenski
i.5'
- .r--"
Pridjev pripadnosti pravi se od imenica u jednini, mada se u praksi sve
vise cuje upotreba pridjeva pripadnosti i od imenica u mnoiini, sto je odobri-
la i Akademija za arapski jezik u Kairu (najveci autoritet za arapski jezik u
svijetu). Naprimjer: studentski pokret ~ ~ ~ i.S-_;J-.1, ienska odjeca ~ ) \ 1 1
- -
Pridjev pripadnosti sa imenicom ispred sebe cesto tvori odredeni prid-
jevski vid koji ima isto znacenje kao i genitivna veza, na primjer: historija is-
100
..- " ) ..- -! ..- " ' ) :;;
lama ';li islamska historija ')I t}....:JI, problemi studenata
Js'L::., s;udentski problemi js'U1 -.
" " " "
Ponekad pridjev pripadnosti ima znacenje i imenice, naprimjer:
politika
ekonomija
novinarstvo
sport

"
politicki i politicar
" --,
ekonornski i ekonom 0.) l.a.;j I
"
novinarski i novinar
..-
sportski i sportista
Dodavanje o na pridjev pripadnosti dobivaju se imenice, obicno ap-
straktnog znacenja. Naprimjer:
- -

rad (posao)

radni/prakticni
,JI:;; ..- ..-
operacija

'-

'-
,JI:;; :J ..-
narod
..__.._..::,
narodni

popularriOSt


materija
o.)L.
materijal.ni
,JI ..-
materijalizam
,JI ... " ,. :J ,JI:;; / :J
ucestvovanje!JI_r:-.::.1 socijalisticki socijalizam I
Obratite paznju kako se kaze:
Arapi
Egipat
Mekka
Bosna
VJera
islam
"
--
Y/'
;,


_,
;
4..:.....-y.
,JI:;; / ,,I:;; .- :J /
krscan- (
stvo
zidovstvo
krst
dusa

arapski i Arap

egipatski i Egipcanin
mekkanski i Mekkelija


_,
;
bosanski i Bosanac
i.?.Y---'Y
vjerski
islamski
krscanski, ( )
krscanin
zidovski, zidov
krstaski, krstas
... -- J
dusevni ( '-1: JJ
101
102
tijelo
, :;:, " ;,;;
moral (etika) ( j')\>.1) '"'-J..;..
stvamost
znacenje
Ja
licnost (osoba)
zrak
u potpunosti
djelimicno
kolektivno
dnevno
sedmicno
mjesecno
godisnje
iznad
is pod
ispred
iza, pozadi
horizont
stup
;



h ;


L :"
-.r-"
:-
tjelesni -
...... --.... :;:, " ; ;
-i»t) r
stvami
moralni
sebican
licni
antena
licni
(privatni)
<..?Y-"


jl;,
:r(;_
'! ; ; '! /
opci (javni) ( i..!( .r->" ) il>o-

gomJl
donji
prednji
zadnji
.,$ - ... ..st ......

-- -"


... H
horizontalan
0'
okomit
a) Vjezbajte kratke dijaloge:
o .. ,., _., , e ""' ... o ,., .,. Jo..- ,
J .y- \... -
.,s "' J .,.. " ;:. ..- .. "' e ' ' ""' "
· J
;:, .... .. ,., ::: o::;: ,. .. .. o ,.. J e .- ..
oi.;,WI J oi.;,WI ._:r--! J_rill \... -
' '
r; SG- o.u. y _
. _,_(:. ( J SG- o.U.-
.; ,. ) ..


b) itajte i pre odite:
, ; : .. .... ; - .J J .I f , •
. .J..: I.S""'l.:- ....>--l>-. ar--?
. •• II , • _. . _,j . h:._ I • -II..>. , • I\ <' _; J....>.
.. . ./ ...J J ., \,..:J " .. - _.; .;-:-:--- u .
: , <I - 1): . "'; J .;
l ·i_.: ?i. ._?-i. 4J; l..S'"i.
8 . • 1 . '' ----iJI \ji • . _j : ...;UI JJ1 0Ulb
! .... J '-:? : l '-:? •J \.5 .
. L...<.J ......
.. ..;; " ; ,. .. .. -
8
1
11 JSL:.:.;
.. .,. .. ,;
c) Obratite painju kako e kaie:
103
.,,I:;J "' :l -'/ :l / .,11::; :l"' ;; :l"' ; = ;, j. / "'
y'_>L.,[- y.---'1 o.:V,-
"' "' "' "' :; -- --
/ .... :l ,_II:; / _. :l
-
_. .- "' _, / _, "' _, --
j)L> ,_



c c > • j:;.._:. r . 1.:v, ,_ - -
.- _. j.J / :>"' _, "' .- _..- .,,I :l .... :; .... .... / .,,I "'"' :>
o)\_,._.f :r-;YLl
'l)I:;J .)_._,-
J'J'I
- -
d) Opisite nam svoju porodicu nastojeCi da sto viSe upotrebljavate
pridjeve pripadnosti
; .- ;
sluzbenik
JJ..:>
J "'/" .,,I '
placa
....,__;\)
kucni
J?
odjel, smjer
/" /" ; :>
drustveni smjer
!, .. _,:l jl.) _,
prirodno-
-matematicki smjer
snizenja
sezona
jl /
prijateljska posjeta o Jl;j
104
odnos, veza
prijateljstvo
emocionalan
razlika
istok
zapad
luksuzan
star, razvaljen
prirodan
vjestacki
istaknut
; j. Yl :l _.
JJ)..:> J)
J).
" ,_
" "




c) Konverzacije u kafani
(Ove kratke konverzacije mozemo svakodnevno cuti u kafani. Poseb-
no obratite paznju na upotrebu prijedloga ._,; u znacnje ima i ima li?, te na
oblike daj mi i odmahlmolim.)
., "' ., , .... " ... .... ., .... 0 ;) .. ...
<,?l:. 3 0 j , r ,,<

,.. _, ...- J .: .- j ,.. J e i J ... c
;Jj j- _,;uL.. - .J_,...,.J - ji....Q.:;_.r. <,?J..;..>-
:::. :::. ... -:: .,;'.
.1:11
-
·?L::..
d ,. .:- ..
t} -
... 0 ...
..} r-""'
,JI ;. I! 7>

.. s... • ;. .: J : :f.... 0 ,..
o_,..,;i
-
·?L::..
"' '
. ..r"'L:,..
• 0 '

105
Test
106
a) Odgovorite na sljedeca pitanja:
b) lspravite greske:
c) Prevedite na arapski jezik:
Mi smo dobri sportisti.
On a je poznat novinar.
'
. o}::·""' J--li ~ ­
. ~ ~ ~ d lr.JIJ-
. ~ y.l . . . w . ~ ' Jr-
~ · ~ ..:r-.r-:JI o ..0, ~ y -
Place radnika I radnicke place su male.
Imas li mnogo (svako)dnevnih obaveza u skoli i kod kuce?
Ja sam ucenik prvog razreda Gazi Husrevbegove medrese.
- 0 -
GLAGOL
J. -- -- .., J. J. 0 ..-
1 UPOTREBA NEGACIJA: NE-, BEZ , / ,
_. ::..... ,.II

::- ::> ....
. __;... __;... ob ..:_j\ - __;... ob
::; , / :;:, _,. j ,.II j
. (,o.:J )-:-:) o.:J )-! 11./JI o...0. - o.:J )-! \l/JI o...0.
. (._}:-!._A) )1 .!.\1)- ._}:..!._r" .!.\1)
1' / :;:, .... j J.
. .!.\1)- .!.lb
,. :.;-- ,...,.-;!,_,"
. ( j>v-
Kada zelimo izraziti negaciju iznesenih tvrdnji ucinicemo to pomoc'u
glagola Glagol ima jedino oblik perfekta i glasi:
ti nisi (m. r.)
vas dvojica niste Gr njih dvojica nisu
vi niste (m. r.)
ti nisi (z. r.)
vas dvije niste
vi niste (z. r.)
:..2-J
I
ja nisam
mi nismo
oni nisu
ona mJe
njih dvije nisu
one msu
' , -
-'
, - '
Ww

, '
Subjekat glagola dolazi u nominativu i zove se a pre-
dikat u akuzativu iii genitivu sa prijedlogom-' bez odredenog Clana i zove
107
' ' '
Rijec dolazi kao mudaf i daje suprotno znacenje mudafu ilejhi:
'Ill " "' J. ::J " VI " "' J :, ,..
tacan netacan sposoban J.)\j, nesposoban ).)\j kori-
"'; :;: / J. ;. " /; " ... ";. / ;. :;J "
beskoristan zakonit -/fu, nezakonit -/fu zva-
':! :J / '1: :';) " J, / " ) :;) /
nican/sluiben )' nezvanicanlnesluzben J d-, ne ti/neko drugi .:..\ d-,
ne ovaj/osim ovog !mas li drugu kosulju? (!mas li kosulju osim
"' / jl :l / "' "' " ::> ...
ave?). d- ..:ll
Prije ';)- mogu doci prijedlozi ( ... ,_} , -! ), naprimjer: bespravno
ne na ovom mjestu Jl.SJ.I ,_}.
' '
Poslije rijeci r:.U:. najcesce dolazi infinitiv sa odredenim clanom: pov-
,11 / / "' J / "' !, / " j. / /
jerenje nepovjerenje nzije,sanje j->-...Li, nemije5anje
{. " .::; VI " :> " ' .>" " J " J
j>-...L::.ll, svrstanost )-::->...i1, nesvrstanost i..J..>., nesvrstane zemlje Jy
" " " "' "'

J ':) / J"' "
Rijeci i i..J..>- mogu biti u bilo kom padezu, zavisno od svog polo-
zaja u recenici, kako cemo to kasnije vidjeti kroz primjere.
Gotnje sintagme se ne mogu koristiti bezgranicno. I mi u nasem jeziku
...
kazemo, naprimjer: cist-necist, ali ne kazemo lijep-nelijep, nego kao i Arapi
J :;l / ; " ...
koristimo drugi pridjev (ruzan). Stoga je za upotrebu i i..J..>- mjerodavna
jedino jezicka praksa.
U znacenju prijedloga bez upotrebljavamo rijeci j

/ J) ili pos-
#- ,.. ; J
lije kojih dolazi genitiv bez odredenog Clana: bez sumnje ..0...::. ( J )-"-!,
J J. / J / / " jl
bez nove a J' _,.L ( ) J J ..L;, bez koristi o ..Du ( '>l.: ) J J ..L;, bez komentara
"' " ... / :: / "' "' /
0 bez diskusije .;l....i.i ( J bez secera ( J bez
::; " _. " "' " " :;: _.
108
Zapamtite fraze:
d!1 i5' :r:.n -
.... .... ....... o... .. .- J. o"...... ... ...
, '1 - JA , - '1 -
; ... a ... ;. • o .... o '- J o .... ,.
'1- ;.J r' '1- <'1> -
Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:
j..:.C,t', 't" . 14:..:3
J ._r- . , , \-:- , : -' -' - I
. L_j , ':J -

j'-jl u ,JJ
,;:: ... :: ... ... "'
·,.il ... ..J ....... ... ... ;.;;) .. •J. ... ,
..,G\ · _ i..i..ft, :___i. _:_U I" _
_ .J\ _;., ..r-- I J""""
. ':.J. :U G . _
...1- \ ·- '--
! ; -
< · J J-- \ JJ
., ,;,) ... l ... ;;j. .... ::: ... ... = .... .: ... ; ... " .. ;;:., .
. _,. b • • ._:_.,_j L......,'Yv>. l _u, -
• .J ..r -' . .. :::L- ... .F--
y )\ y -
. {.? --sJ < > 0 :_;J r '':l -
- "::: ... ... .. J. ...
r' y -
::: ... ... ; j 0 , ;: j -; .... ... .... J c" 0 j
. .JyyS'jP r' .l.r:! '0 r' ,':} -
0 ; j. " .... ::: ... j ,. ,. t
. ?' o}.: ...... • J o.Jl:-1' ':l-
. J _} ;.L-
::: ... ... ... ::: ,;:: ..
:::, oJo .... ::: ... J ,.,.;;. ... ... ,. ;;,,.. ... ... ... J o ,..
. f 3
109
110
.... j .... ;. :J ; :J ....
. .s .J-1 j-" \_j\ . J:"' ..:.......J \_j\ ''j
( c.) 01

, .............


Zapamtite arapsku izreku:
Nije cuti isto sto i vidjeti.
(Jedno je cuti, a drugo vidjeti.)
rezultat
ispit
potreba
pomoc:
visak
odjeca
uredan
tacna
cudan
grijanje
;. ......... ,.... ....
,..jl:..;_;,;-
L, . --
" ' '
...:_,1_:,;-J\.::....::...I
"- '
...:_,1_:,;-
...:_,1_:,;-
.... ..... :J J
stolica
;.f 1_,5 ...:>;- '-?:" _?
"
udoban
Li!'
redo van

'j
zadovoljavajuci
sve
falsifikovan, izmisljen JJf
vruc, vreo
, .... , .... , .........
razlog, uzrok ....,..,L:--1 _;,;- '-:--:-"
poznat
varna
PROSLO VRIJEME GLAGOLA BIT/
Glagol biti ( Jl..S) upotrebljava se za tvorbu proslog vremena afirmativnih
recenica. Stavljanjem nijecne cestice (G) pred ovaj glagol tvori se negacija
proslog vremena.
ti si bio
')
:.:....s
vas dvojica ste bili
" ; ;:J Jl
L...::.:.5'
vi ste bili
;:J Jl::lJI
r5
ti si bila
')
..:;_.:S
vas dvije ste bile
" Jl ;:J;
L...::.:.5'
vi ste bile
;;; Jl.::lJI
?
ja sam bio
mi smo bili
on je bio JI.S'
njih dvojica su bili G\.5'
) '
oni su bili lylS'
ona je bila :..:._;1.5'
njih dvije su bile 81.5'
one su bile J
U arapskom jeziku ima vise pomocnih glagola, od kojih je glagol biti
( J ~ JIS) najcesce u upotrebi. Srednji korjeniti harf ovog glagola je J i on
u perfektu prelazi u dugo ii, jer u arapskom jeziku
3
i ..,fo pre laze u dugo ii ako
je prije njihfetha ( ):..:, < ~ - JI.S' < J;s-) .
U svim slucajevima perfekta glagola JIS kada iza
3
dode harf nad ko-
jim je sukun J se gubi (u arapskom jeziku ne dolaze dva harfa sakina jedan
do drugog), a umjesto izgubljenog J prvi korjeniti harf ( .!J) dobiva dammu,
kao podsjecanje na izgubljeni J• naprimjer:
Da li si bio stvamo bolestan?
111
; -" j c J 0 ......
Da, bio sam.
. c .,s- ) ..::-.:S , r
One nisu bile gladne.
.. .. ,.,. ... } 0
Subjekat glagola .JIS dolazi u nominativu i zove se .JIS ,.._.....,1, a predikat
I •
... .. J / ..
u akuzativu i zove se .JIS y.>.
112
Sumejj a je bila odgojena djevojka.
Jeste Ji bili umorni?
Ja nisam bio zadovoljan.
a) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte:
:- : (- lo :.s - ( I
· • ..;-I .
. )\.AIS
..! • .
'gbil ' t ' :;'
--: J-:- r--- v ..
. ._; LS- )'a t11 _
. .
rL...kJI j!S J-." -
. (..L,jj j\S -
-. \ I
II ...:.....;IS J-." _
. 6L. ...:.....;\S ''1 -
.. .. : , ,. ; , :1 J

. 1)1.5' c
" .. ,. .J.. .. o ... .t , ,
• I . ' · '.1 . ,,..- \ ,_
._r- -
... "' ..- ,
.J. .. .. ·Jl .... c " ,. 0 "" "'
. jL.,\ 'r-
... ... ::: ; 0 ... J ..
kj j\S Y' J-."-
. .
... i' o...-::.1-,
J5' jt$' Y' 'r-
... .. .. .::; / .::; j ... ) J... .. ..
j j\S y-
. w\1 .j\S Y'. .j\S \... ( oy.i) Y' r:::'-
:;- "" ... ,;:; ,.., / _,. _, -!. jl :> " ...
;u_; :;if"l ii ..::.....;\S -
,::; .J .I
..::.....;lS ,f' . :;\;.l..::.....;lS L... ( :;G.Ji o..G. rf- ,f' , r:::' -
- ... ... /... .. ,;:; :::.
. :;'r-_? :;t;.l
podne
pnJe
hrana
ukusan
topao


"'::> ) Jl " " 'J!J. .Jlo Jl
R
sed mica
l:; L..1 t.r.--1
P.
objektivan
"--
il...b
praktican
"
..4..J
zao,opak
"
u>-L..
neki
b) Uradite po sljedecem sablonu preostale recenice:

;;;, jl jl ;:> ,;:; jl / :> jl / :>,.,-
. c. :..:._;y . ..::....:S ..::.....;!
... -- 'Ill -" " ...
. ..::.,lj.:ll,o (./'
VI" " " Jl...- ;;;.,.

. o.:l iG ':II o..l,:,
, ... '1- ,. ... '1! " .... Jl


113
I NJOJ SRODNE CESTICE

da kao da ne bi li I
Uz akuzative koje smo do sada naucili i JLS' da naucimo
jos jed an akuzativ. Nairne, ako pred imenicu iii zamjenicu stavimo jednu od
cestica 0; , 01 , :r<J , 08' , J;J' / ; - imenica iii zamjenica doci ce u aku-
zativu i zvat ce se 0) , a predikat u nominativu i zvat ce se Na-
primjer:
- 1- lli j\
·(_· U")-'
·u
. '-?' '
. J' JJ..UI 0)
0) dolazi na pocetku govora, a 01 u sredini. Zasada naucimo da je izuze-
tak od ovog pravila glagol poslije koga dolazi J) .
114
.

. JJ...LlL 1/ 01 ':;\
. C.:.: :J 0) Ju r
r-1 J5- 0;
y

- -('\
.:i..oj o? ..::.-L,_,.......,.JI
. :WI p >-(,.P)
. ;JL,.. J P
Test
a) Zavrsite
.

r


. b)-: i _r--ll l..i ... j\5' L. - 1.) i _r--ll u-J - .) i _r--ll -
b) Ispravite greske:
c) Prevedite na arapski jezik:
...
"" "}... ; ;) ... J
- tr"' r-JI !.\I.; -
...
JL>
...::,_j\5' rS-

. ..:l],; l_r-::-l
'
. _r--ll o\.,)..1 J\5' L. -
. _,11 !,11,; ...::,_j\5' lir -
- Taj odgovor nije tacan. Taj odgovor je netacan.
- Daj mi tu olovku.
- Kakvaje razlika izmedu ova dva primjera?
115
GLAGOLI
,... .-'/ ,... / j.:, "' " ,...
!.\b Y,-

J-: (.
0 i:.Uij LJj ::..u Jl (. -
' '
,... / --/ ::: / ,... ... j.-- / / j.;:; ; / ,...

, '

0;_;.';.
Jl
' ' -
-- _..;:,; 0/ _.. ,... "' ...
:U _}JI ..:.J.;...) l...i....J -
' '
VI,... J::o ,... ..- :;.,... ,... ..- "' ::;;,... ..II ::: _," "'
J ..:.L1 u/
.- "'"' ., ::: ;:, Jo.-_, o ,.
y, _
_. J 0 ... "' / .,.,... '1! / .,. // :::;; / .... "/ /
.:/ y"') ob y"' 0 l_p,t;j / 'r-
"... ., J ..-o ..- ,..

0 Jl :· ,_;..)- '..G 1)\S 0 ''J-
(. ID -
/ "' ... --
116
Glagoli se u arapskom jeziku dijele na:
a) pravilne
b) nepravilne
IJIDajU:
a) osnovnu vrstu
b) prosirene vrste.
Najveci broj glagola u korijenu ima tri harfa i oni se izrazavaju obli-
J ..- 0 _, .; ..- / 0 J. _, 0 J 0 ....
kom Prvi korjeniti harf glagola zove se ,_\.9, drugi J.U-11 i
, '<..r
treci i dok je prefiks l,fo nastavak sadasnjeg vremena. To znaci da je
u glagolu dal f.-.JI :1..1. ra f.-.JI i a l,fo nastavak
.... .... .... _, ........
sadasnjeg vremena. Glagoli prve vrste imaju razlicite vokale nad srednjim
harfom proslog i sadasnjeg vremena i po tom vokalu dijele se na sest razre-
da:
pisati
sjediti
otvoriti
znati
narasti
smatrati
Glagoli prosirenih vrsta nemaju razreda. Svaki glagol odmah ucimo
kako glasi u trecem lieu jednine muskog roda proslog vremena, sada
snjeg vremena i u infinitivu. Uz svaki neprelazan glagol neophodno je
odmah nauciti i njegov prijedlog. U pisanju sadasnjeg vremena pisemo
samo vokal srednjeg korjenitog harfa ::__ umjesto Glagoli od
J. 0 / J. / ... 0 ,...
cetiri korjenita harfa dolaze na oblik: y....;.
117
Svi glagoli sa tri iii cetiri korjenita harfa, bilo da su pravilni iii
nepravilni, bilo osnovne iii prosirenih glagolskih vrsta, imaju iste licne
nastavke u proslom i sadasnjem vremenu.
U pros/om vremenu ( ti nastavci su:
> >
ueio si

> '
-.:;..._.,.,);:; ucio je
J);:;
ueili ste vas dvojica
";, ...
L->
> '
( Lo...:..i1 )
ucili su njih dvojica
(w)
-'
ucili ste
0 ;, ,.,.. 0 ) o ... j ... -'
' '

ucili su 1_,..... );:;
<r)
ucila si
( -:J1) ucilaje
>
-.:;..._.,.,);:; -.:;..._.,., );:;

ueile ste vas dvije
-- );:,_..

> '
( Lo...:..i\ )
ucile su njih dvije
)
(w)
ucile ste
-
)J "'"
;; )
- '
( ..:;-' 1 )
ucile su
L.r"J;:;
;
'>>
c G1)
uciolla sam -.:;..._.,.,);:;

''
'
ucili/le smo
)
Ako se zeli posebno naglasiti vrsilac glagolske radnje, onda pred gla-
gol maze doei licna zamjenica.
' ' '
ucio sam -.:;..._.,.,);:; cuo sam

ja sam uCio

ja sam cuo
Negacija proslog vremena pravi se stavljanjem nijecne cestice (
pred glagol.
pisao sam
nisam pisao
J. """

:-
trazile su
nisu trazile
;._11

Stavljanjem priloga (':.G) pred perfekat, oznacavamo da se radnja vee
zasigumo desila.
ona je izasla
;:, -- ---- 0 -- --
ona je vee izasla

118
Od ove lekcije pocecemo se kroz recenice susretati sa blizim i daljim
objektom i priloskim oznakama. Veoma je vazno da znate da nisu svi glagoli
koji su u nasem jeziku prelazni i u arapskom jeziku prelazni i obratno. Mi
/ ; .; "'
kazemo: Otisao sam kuCi. Oni kazu: Otisao sam prema kuCi.
0 ._ \1; Mi kazemo: Usao je u autobus/avion ... Oni kazu: Usao je auto-
bus/avian ililli zapravo, pojahao je autobuslavion ... , jer sui
' ' '
ova prijevozna sredstva u istoj funkciji kao i prva prijevozna sredstva: deva,
konj ... Veoma je vazno uz svaki glagol koji ima dalji objekat odmah uciti
njegov prijedlog. Zamjena prijedloga dovodi do zamjene u znacenju glagola.
VI ,. ;:, , J. .- :;)_.. ...- ,.
Glagol J 0 .r. J sa prijedlogom znaci zeljeti. a isti taj glagol sa
prijedlogom:;. ne zeljeti. Treba znati da se dalji objekat i veci broj priloskih
oznaka izrazavaju prijedlogom i njegovim genitivorn. Otis/a je kuCi
. J[, kao ito da se neki glagoli koji se u nasemjeziku upotrebljavaju s
prijedlogom, u arapskom jeziku cesto upotrebljavaju bez prijedloga. Mi ka-
zemo: Usao je u kucu. Na arapskom jeziku se kaze: Usao je kucu (bez upo-
trebe prijedloga u :-
a) Zavrsite:
(r._r-=.ll ;. :<;- -
( </')
( -.:....;i )

,y-

(l..A)

119
120
b) Ispravite greske:
c) Prevedite na arapski jezik:
_y.-! Jl J-"' -
(if')

( .:.,.:ui )
. 'jl 4-:-- :.:..;11 -
.Jt if'-
..:lli ( bl.-
. L.L:- < r) -
' " / /
...r' )..U\ \..0, ..:..,._;\ J-"'-
- Ja sam razumio djelimicno ovu lekciju.
- Nismo znale da si umoran.
- Ona je izasla prije nas.
., Jl Jl J /
cuti

naci .) .)-":"
3
- -
3
kino traziti
'Ill // J / / ..-
.__u, - .__u,
. .
znati razumjeti
SADASNJE VRIJEME
Sadasnje vrijeme glagola arapskog jezika ima sljedece nastavke:
ti ucis (m. r.)
J
J' '

J
J' ' ' J
<J"Jx,
on uei
i,.)"JJ..J..
vas dvojica uCite
... ; " ...
..- Jo,.
njih dvojica uce
..- J ::> ...
' J
0L..Jx, 0l.....JJ..J_ (\-.;b)
' '
vi ueite (m. r.)
'
J J 0 " :l J o ....
'
J J ::J ,...
' J
0 .r" )X,

oni uce
0.7"' JJ..J_
( r-A)
ti ucis (z. r.)
'
J' '
( -.:J1 )
J
;, '
'
. X,
ona uci
<J"Jx,


vas dvije ucite
.... J:;, .... ... ;, .... ..- J 0 ....
' J
0L..Jx,
njih dvije uce JL..Jx, ( '-.;b )
' '
vi ueite (z. r.)
.. :l J :J ... ;;. .... "Jlo ... • J
.:r'Jx,
one uce
.:r'JJ..J..
J J, '
c Gr >
ja ucim
'-"' );) i
J
J' ' J '
'
mi uCimo
<J"JJ..:,
Negacija sadasnjeg vremena pravi se stavljanjem nijecne cestice ( )
pred glagol u sadasnjem vremenu.
J J :l ... ... :;,_..
ti (m. r.) ueis '-"' Jx, ...::,._ji mi trazimo
ti (m. r.) ne ucis mi ne trazimo
Samostalnu licnu zamjenicu stavljacemo pred glagol u onim slucaje-
vima kada zelimo posebno istaCi vrsioca glagolske radnje kao sto je to bilo u
gomjim primjerima.
Blizi futur pravi se stavljanjem cestice pred glagol i ona se pise
spojeno sa glagolom, a dalji futur se pravi stavljanjem cestice pred
glagol u sadasnjem vremenu.
lei cemo njemu (u skoroj buducnosti).
lei cemo njemu (ne znamo kada).
121
Oni ce traziti od tebe (uskara).
Oni ce traziti ad tebe (bila kada).

/ :) _.. ) ; ::;, _.. ; 0 / 0 ;

Prilag '.L..J pred sadasnjim vremenam znaCi neizvjesnast i sumnju u
izvrsenje glagalske radnje.
122
Mazda cemo traziti a mazda i necema. . ':J '.;j ) '.;j
Mazda ce traziti (ani) a maZda i nece .. ':J '.;j) '.;j
a) Kroz dijalog Citajte sljedece recenice:
/ ::;; /-- _.. .... { _. jl ::> " / :) ...
rJ I 4.;JJ I 0:-" J ...u (;-:! 1 -
- -
j. ,.. " ::;, ..- J ,... :) j. ..- ; / 0 / / ;;; "'- _. .- -!.
lSjWI .;_.. J.M ._j 4.;JJI J" J-'i \..jf-
_.. / _.. / _..
/ ;:!; ,,_..
I - . - \i " . I II . . - - . ' ' I I - • <I I . -
• "-"..U '--'' ..lft>
- - -
(;.\-
._j :;s--1 G\. C,-
·.+ .
! ;_.j b ':J (;.\-
::; _.. .::;
"' :) / ' 0 / / ,.. If- "' ; ::> J '!! / ; :) ... ,.. / .... ' ::> ,.. /' ,..,
. i _,.)I ) ..::....5 . .!.L1 . w, \..jf -
/ ... "' 0 , _. ,.. ... 0 .... "' 0... J 0.... "' 0 .... ,..
. ..!).:J:, _;-..1 ..!..U , r -
. L.G J . ::.U -
:>;; 5 :> / :;; / j ,:. /"'
. l: j _;"-!. y. . JL..:..... -
' ' '
b) Prevedite sljedece recenice:
::,_,L r) ::,p
3

. .Jl -Uu ' I .Jl
•J
c) Glagol traziti izmijenjajte kroz prvo i trece lice sadasnjeg vrem-
ena. Glagol otvoriti sa nijecnom cesticom izmijenjajte kroz drugo lice
sadasnjeg vremena. Glagol raditi izmijenjajte u blizem futuro.
vidi se na tebi
' '
fo .-'/ __ :> /
sveska- notes _;L;.:. ...:-:- ,?.:.
raditi
pravilan
vee dugo
vremena
/ /; ; • :>;

:;: / :;:
traziti, y
tragati za
,)!.., ;l ; ,)1 /
kaseta :1.b _,..::..!...:-:-
' '
,)1 .... ;l / ,)1 ;l ;
stvar, nesto ..
drug a
zaboravio/la sam
)l ; .... ,)1 .... o;
program l_r. ...:-:- L; f.
po prvi put

'
Vl ; )l ; ; //
pitati jl_;..,...- JL
(po)sigumo
jucer
prekjucer
sutra
prekosutra




123
Test
124
a) Zavrsite:
"" J ':J .. .. J J :J .; :J .. """"
. 4!_,..JI J'JJ.;:.......- J'J...li- ..::..-,..,J;)
b) lspravite greske:
< wi)-
( -:....;i)-


( !'"""') -

J "" :J """ ... 0 .. "' 0 ..... ""


( l-;.ji)-

.
·rr-1'
. JL..s- ":/1 .!Jl; \,..) '1 -
. w...L:s JJi -
::_;.-
.!.W (-1 J--
ODNOS GLAGOLA IIMENICE
Zbog pravilnog slaganja imenice i glagola, u arapskom jeziku je veoma vat-
no da li prvo dolazi glagol pa imenica (glagolski subjekat) iii imeniea pa
glagol. U prineipu, reeenica u arapskom jeziku pocinje glagolom, mada mo-
ze poeinjati i imenieom ako se zeli naglasiti glagolski subjekat.
Ako prvo dolazi imeniea pa glagol, onda je to imenska reeeniea u ko-
joj je imenica subjekat a glagol i licna zamjeniea u njemu recenica na mjestu
predikata. Glagol se u tom slucaju slaze sa subjektom, naprimjer:
Hasan sjedi.
Hasan i Alija sjede.
,. ,:) ,. '! . .-,. .... ....
. J .:.;->
Hasan, Alija i Ekrem sjede.
... J , ..... , ...... , ...... ... ,.,._, ...
. .) i _?i J J .:.;->
Fatima sjedi.
J 0 ... J.... ....
4..J,lj
' '
.... .:) "' J .... " ... ... J.... ...
Fatima i Semra sjede. . J 4..J,lj
' ' '
Fatima, Semra i Sumejja sjede.
.... ,:) ,:) ... J :,_.. ) ... J ... ,:) ... ,... J"' ""
. J J 4..J,lj
' '
Ako recenica poeinje glagolom, a njen subjekat bude imeniea iza gla-
gola, glagol ostaje u treeem lieu jednine muskog roda ukoliko je subjekat
glagola imenica muskog roda, a u treeem lieu jednine zenskog roda ako je
njegov subjekat imenica tenskog roda, neovisno da li se imeniea pojavljuje u
jednini, dvojini ili mnozini imenice. Tako ce navedene recenice, ako glagol-
ski subjekat do<te iza glagola, glasiti:
..- ... .... J 0 ....
Sjedi Hasan.
·.:.r-->
Sjedi Hasan i Alija
... "' ., "' ... J ... .:) "'

Sjedi Hasan, Alija i Ekrem.
J ... .:) "' .. .... ... .. ,. ... ... J .. 0 ...
. i _?i J J .:r-->
Sjedi Fatima.
J.. ... J 0 ....

125
Sjedi Fatima i Semra.
Sjedi Fatima, Semra i Sumejja.
Ovakav odnos glagol i imenica zadrzavaju neovisno u kojemje glagol
vremenu iii naeinu te da li ima iii nema nijecnu cesticu.
Sjedili suI Nisu sjedili I Sjede I Ne sjede I Sjedit ce ... ovi ucenici.

-' -' / -'
Ovi ucenici su sjedili I nisu sjedili I sjede I ne sjede I sjedice .
. I I I

I
- -
Znaci, u nasem jeziku sa gramaticke strane sasvim je svejedno da li
kazemo: Ovi !judi su radili jucer iii Radili su ovi !judi jucer. dok je u araps-
kom jeziku bitna razlika u odnosu glagola i imenice u ove dvije receni-
ce ..
-' -' -' -' -'
U tri slucaja glagol 1' glagolskoj recenici mote doci u jednini treceg
lica i muskog i zenskog roda:
a) kada glagolski subjekat koji je zenskog roda ne slijedi odmah iza
glagola, naprimjer:
/// / / ji);;:J ;<f./ ..- ;:;// / ; :> / /
Radila je cijelu godinu . y1 .!JI) :U...\.5' (
njegova sestra taj posao.
b) kada je glagolski subjekat 1memca u pravilnoj mnozini zenskog
roda, nepravilnoj mnozini iii zbirna imenica, naprimjer:
126
Radnici traze svoje place.
Vratile su se
djevojke svojim kucama prije aksama.
Jabuke su rodile.
c) kada je glagolski subjekat imenica koja ne znaci osobu zenskog
spola, naprimjer:
Kada izlazi sunce?
Da vam ova tri slucaja ne bi stvorila zabunu, opredijelite se da glagol
upotrebljavate u trecem lieu jednine muskog roda ako je njegov subjekat
muskog roda, a u trecem lieu jednine zenskog roda ako je njegov subjekat
zenskog roda i necete imati zabune, niti ce vas neko nekada ispraviti.
Ako je glagolski subjekat zajedno, muski i zenski rod, glagol ce stajati
u trecem lieu jednine muskog roda.
Izasao je (lzasli su) Alija i Fatima . :- ::r: [_)-
iz kuce.
Otisao je (Otisli su) ucenici . Jk ::_,WlkJI )
i ucenice u skolu.
Kod prevodenja sa arapskog jezika na nas jezik potrebno je voditi
racuna o duhu naseg jezika i rnnoge glagolske recenice arapskog jezika pre-
voditi imenskim recenicama i obratno, kod izrazavanja na arapskom jeziku
voditi racuna o duhu arapskog jezika i recenicu poeinjati glagolom.
a) Prevedite sljedece recenice:
. ::r: :.0 [_)-
. Jl C ::r: JUI
... ... "}. ... , .. lA:J J ... J... ... J .... 0 , ""
. j>v Jk j
127
128
. \1

' '
.
.
' ' '
b) Pretvorite gornje recenice u imenske.
jutro
vecer
slasticama
prvi
.. ' '



0


J. ... ... o ....

GLAGOLSKI NACINI
U arapskom jeziku je veoma vazno poznavati promjenu glagola po nacinima,
jer glagol promjenom po nacinu mijenja nastavak i znacenje. Po nacinima se
mijenja samo sadasnje vrijeme i ono ima tri nacina:
1 - !ndikativ ( ))1 JGll )• osnovni nacin sadasnjeg vremena i sve
'--' '--',
glagole koje smo do sada ucili bili su u indikativu.
2- Konjunktiv ( t_)-.... :.:J1 )• koji dolazi poslije cestica da 01 i
nece J. Ove cestice utjecu da sadasnje vrijeme u licima u kojima se zavrsava
dammom dobije fethu, a u ostalim slucajevima gubi licne nastavke, osim dru-
gog i treceg lica mnozine zenskog roda. Poslije cestice neee glagol 1ma
; "' ; _9 " ,_, -- ; ::1 _,. ;) --
znacenje negacije futura: idem ici cu necu iCi c:).
3 - Jusiv ( r Jj;.J1 t/.:_a_{1 ). koji dolazi poslije nije i jos nije W. Ove
cestice utjecu da sadasnje vrijeme u licima u kojima se zavrsavao dammom
dobije sukun. a u ostalim slucajevima gubi licne nastavke, osim drugog i tre-
ceg lica mnozine zenskog roda. Poslije ovih cestica sadasnje vrijeme ima
znacenje negacije proslog vremena, naprimjer: radim nisam
Dakle, negaciju proslog vremena pravimo na dva nacina: nijecna
cestica L. + prosla vrijeme i nijecna cestica + sadasnje vrijeme, naprimjer:
> ,- " o ., :: _,. o ..- o J o "'" ,.. o o "o Jo,_
nisam cuo L.o ili niste ucili L.o
Ovaj drugi nacin negacije proslag vremena cesce je u upatrebi.
Iza cestica 01 i ',)' maze daci kaje se sa 0t pise sastavljena \It - )8-
dane. Umjesta cestice 0t maze doci prijedlag J, naprimjer:
Otisao je da radi.
Rekao sam ti da ne atvaras prazor.

. \It ::D :.::_ H
129
Poslije cestice jj svi glagoli koji su medusobno povezani sa veznikom
:, dod ce u zavisnom nacinu:
,.. :l _, ,... ,.. :l ,.. ... 0,.. ,.. ,.. ::0 ,.. ::0 ,.. .. ,.. j :l j
Rekao sam ti da ides . J-.N J Ji
kuei i operes ruke.
Naredio im je da udu i sjednu.
Kada zelimo izraziti razlog iii motiv za izvrsenje glagolske radnje pred
glagol cemo staviti cesticu j, naprimjer:
Otisao je da uci. .
Izasao je da pita ko ce ici s njim. . J. Jf :! (:_)-
JUS IV KONJUNKTIV INDIKATIV
nije radio ;J nece raditi :J radi (on)
130
J ... 0 "'




p

J"' ...
I_,.L......;
p

::_J...:.5

p

J ... ::0 ,..

p


p

},.. " .;
I_,.L......;


J'.

p
,.. J ... 0 ,..

p

J'.
p

"' J,.. 0 ,..
J_,.L......;


J-..

p
a) Kroz dijalog vje:ibajte sljedece recenice:
( L.) ;J
J ;:) "' "' .} ; , ..-,- :;l........ / ,.. .... ;:, ; / .... ; /" ; / ; /
• ..\.J...: L..-:-l
/ / "' "' ;
L.- 1_;i15 ;J
.1;_,):. Jl
, '
" ;:, " "'" _. "' _. Jl .Jlo ""
. jJL..)1 -

. "1 3 ,'6-"; r'-lil1 0
.... ,.. .... ... •. "" Jl " ... o..- ::J ... :; Jl ,.. "
. rWI r..WI o_?
... ::,_<J o..G, :J :J ,; _ :b-
' "
" _.. .- _. Jl .-o .-"' ::J _,

(,. _,l; L. . :J G\ . /-1 '}-
' '
/ / Jl -' :J _. .-

. G\ j j\11 e:.C..
o) _; Ll-
- ' '

.. / "' "' /
-.:Jt
' '
; ,.,-;:: / _. / / jl / 0/ ,:; :J"
('. t' - 1"W I. I I

- '
. "1 G1-
. j\11 J--:<3 _; ;J G\ . ;jj1 J)
131
132
b) Promijenite sljedece glagole po istom 5ablonu:
... ... ,.::;}:;:,,._. ..-,.. ;::; ... :;:,,..,.. _.;;:;:,_, o .........
J- i.5'-"-


c) Prevedite na arapski jezik:
- Zasto niste trazili da ... Zasto ne trazite da ... ? Necemo traziti od vas.
- Nisam ucio ... Ne ueim danas ... Ucit cu danas taj predmet.
- Jesi li razumio (shvatio)? Razumijes li? Shvatices ti to kasnije.
-One nisu znale. One znaju. Kada cete znati?
- Ne cujem dobra na ovo uho. Neces cuti nikada na to uho.
- Nisam napisala dobra tu rijec. Rekao sam ti da napises ponovo tu
recenicu.
- Zasto niste sjedili? ZaSto ne sjedite? Gdje cete sjediti sutra u ovo vrijeme?
...
·-
dobra, u redu

ovaj put
ali

.
onda

piti
"
, ;
' '
- _r;.
sljedeci put
J
"
; ; ;
" '
prisustvovati

oprati
kasnije
fudbal
,. J :J "
pocijepan, poderan J
lagati
igrati
ekipa
pismo
zakleti se
'
" ' "

' '
Test
a) Zavrsite:
b) Zavrsite:
' ;
.J_r11 "'-:>.-\) 0-
JWl.k.ll
. L_,-A t:-J )1 -

ol}l
;

..,...lbL - :)1r - :.,...U..r 1 Lo-

( -:r')
c) Prevedite:
- Ne znam odakle je poznajem.
- Nisam trazio, ali cu potraziti tu knjigu.
- Da li ste ucili I ucite I cete uciti I ovih dana nesto o tome?
- Odakle znas da nisam isla juce Ida ne idem danas Ida necu iCi sutra?
133
IMPERATIV I ZABRANA
'I; . ;_,\.:.(JI .:G.. . j' ...::....-JI Jl . ")\_, 1-
J .r- · .r ._, - · f . -r .
" .. -- --
. :U }JI if \Ji J y_rr-11 j_;JJ\
0 j. "" 0 " " _. ; 0 ; 0 "' ; 0 -' 0 ""
':}) JS'':l\ .,J;._.) b)J . ....L>..u ':}) ':}
.
Izdvojite oblike kojim zapovijedamo iii zabranjujemo.
Zapovijedamo ili zabranjujemo, uglavnom, drugom lieu. Imperativ
ima nastavke jusiva. Imperativ kojim zapovijedamo drugom lieu pravi se od
prve vrste glagola tako sto jusivu u drugom lieu odbijemo prefiks i na njego-
vo mjesto, buduci da je prvi korjeniti harf bez vokala, dodamo e\if koji ce
nositi dammu, ako je srednj1 korjeniti harf sa dammom, a kesru ako je sredn-
ji korjeniti harf sa kesrom iii fethom.
lmperativ
pisi
sjedi
otvori
0 .... , 0 "'0 ) --;;, /

Vokal ovog elifa ce se citati samo ako je zapovjedni nacin na
pocetku govora, naprimjer:
Idite i operite vaSe ruke sapunom. . J 1_)?1)
Zabrai
Naein kojim zabranjujemo drugom lieu, tvori se dodavanjem pred
drugo lice jusiva. ·
134
nemoj pisati (ne piSi)
nemoj sjediti (ne sjedi)
ne otvaraj


- - -
-- .- c;;.r "'" ... ; "" --

Promjena zapovjednog nacina i zabrane kroz drugo lice:
sjedi (m. r.)
sjedite vas dvojica
sjedite (m. r.)
sjedi (z. r.)
sjedite vas dvije
sjedite (z. r.)





::;..kl
ti sjedis (m. r.)
vas dvojica sjedite
-- J 0 ...
vi sjedite (m. r.) J
ti sjedis (z. r.)
vas dvije sjedite
-
vi sjedite (z. r.)
nemoj sjediti (jed. m. r.) 'J
nemojte sjediti vas dvojica 'J
nemojte sjediti (m. r.) 1;_w 'J
nemoj sjediti (jed. z. r.) 'J
nemojte sjediti vas dvije 'J
nemojte sjediti (z. r.) 'J
Trecem lieu najcesce zapovijedamo preko posrednika, naprimjer:
Reci mu nek uci dobra.
Reci im neka pisu vjezbe.
Reci Ibrahimu da ude.
Reci ucenicima da idu kucama.
Reci ucenicama da sute.
135
Ovakve oblike izrazavanja mozemo koristiti i za prvo lice:
Da sjedemo malo.
Da popijemo kahvu.

- - -
Oblik kojim se nesto trazi od treceg lica da ne Cini, najcesce je kon-
junktiv poslije cestica: da ne
Reci Enesu dane pi5e po zidovima .. '.
Reci djeci dane izlaze iz kuce. J;Ji :J
Ako poslije zapovjednog nacina koji se zavrsava na sukun dode hemze-
tu-1-vasl, vokal hemzeta se nece Citati, a glagol ce umjesto sukuna dobiti kesru.
136
Napisi.
Napisi svoje ime ovdje.
Ne otvaraj.
Ne otvaraj vrata.

_:_,UI \1
. . \--
a) Promijenite sljedece glagole po istom sablonu:
J f. 0 /
- c.?-1
f. J :, _.
- j-.:...:J1
'\.
-u-1
0 ... J " o ....

b) Citajte i prevodite:
i$.'),1
. }.)1 !J111;)j ':J
/ ,... :;;. _, :l ..- " ..- "' ;
.
. .J1)1 dl ):j ':1) d1 )=_;\
_,-- ..- "-- ..-
. Jj.-1 1;s-1) 1J:G..
. ':J J ::_...
-- ; , ..-
':J
.
..-; J 0 ; 0 ;
. l_., .:;-: c __,>- i
VI Jlo _, ; ... ., J. ;:, ;
. ._,...w1 ,J>-.:>i
. 0Wlhu
. t}J1 o..0> ':J
. !J,Jj.j !J;; ':1
' ' '
/ J-- / -- 0 ; 0 J
. J /" ':il !.\_;I

. -i Jl
. -i 1..0>
0 _. '1: ... ... J ... ; -- o,.,
...
. j) -i ... . G ':1
137
138
"' '
spas
potraiiti .y- -
.... :l.... VI .-,..
lijek :i..:J.:l \-":- ._ ly
,., .... :;l..-
apoteka ...:;.;\-":-
prodavnica
za prodaju... . ..
trgovaeki centar :S J _}-);
" '
pod, tlo t_ \j
mjesto jLS::.
prvo, najprije
') ,
odavde Lr"
bez
odobrenje
stvar, pitanje
)
J •..!..>
J .
PASIV GLAGOLA
; Y.o... ;o .- o..-; o

Glagol se u aktivu zove i P :p1 iii samo r __,L.li, a njegov
subjekat j>.GJ1. Do sada smo uCili glagole u aktivu i naucili da se glagoli
prve vrste dijele na razrede.
Glagol u pasivu se zove iii samo a nje-
gov subjekat J.d._ijl U pasivu proslog vremena svih glagola prve i
. '
prosirenih vrsta prvi harf dobiva dammu a predzadnji kesru jJJ. U pasi-
vu sadasnjeg vremena svih glagola prve i prosirenih vrsta prvi harf do-
} ..- 0 ;
biva dammu a predzadnjifethu
U recenicama u kojima je glagol upotrijebljen u pasivu, vrsilac gla-
golske radnje je nepoznat, a na njegovo mjesto dolazi objekat.
Evo kako se recenica iz aktivne pretvara u pasivnu:
Lopov je ukrao njen sat - Njen sat je ukraden .
. > ::_,);."
Oni ce objaviti tu knjigu- Ta knjiga ce biti objavljena.
Ako ste dobro obratili painju na ova dva primjera zapazili ste da
objekat glagola u aktivu pretvaranjem glagola u pasiv postaje subjekat
glagola u pasivu, ida se on sa glagolom u pasivu slaie shodno pravilima
slaganja glagola i njegovog subjekta u glagolskoj recenid.
139
Naprimjer:
Fatima je n<lSla olovku pod stolom.. /JJ1 \j; II J.s-
Ako ovu recenicu pretvorimo u pasivnu. ona ce glasiti:
Nadena je olovka pod stolom.
Rijec olovka je u nasem jeziku blizi objekat jer je glagol naCi prelaz-
an, ali je u arapskom jeziku glagol naCi neprelazan, i on, ustvari, znaci
1zaiCi na i ima svoj prijedlog koji sa imenom iza sebe dolazi na mjestu daljeg
objekta. Obratite paznju da je u prvoj receniei glagol bio u trecem lieu jed-
nine zenskog roda, jer je njegov subjekat imeniea zenskog roda, dok je u dru-
goj receniei u trecem lieu jednine muskog roda, jer je subjekat glagola u pa-
sivu imeniea muskog roda.
Svi nastavei za liea kao i cestiee ( J , Jl ,;J) u potpunosti su jednaki
za glagole u aktivu i pasivu.
140
Evo jos nekoliko primjera upotrebe pas iva:
Kako se pise - citata rijec? t..G:.l1 -
' '
'·. ?"' '''' <..r ' <..r ,;:.---, ' '
Tarijeesenepi5e-neeitatako .. 1_;.; :J- :J
' '
Ta rijee se pise na sljedeei naein: : t.l.S::J1
Oniueearapskijezikutoj skoli .. J
Arapski jezik se izucava u toj skoli? ,j iJl1
Gdje cete stampati tu knjigu? j ;t
Gdje ce se stampati ta knjiga?
On otvara prozore svoje sobe svaki dan. ·l JS' .Y'
" ; ..-:> ; ; --.... ). / :J jl
Prozori njegove sobe otvaraju se svaki dan. J ..,'-!. j.S' }-
Neprijatelj ihje ranio u toj akeiji .. ,j
Oni su ranjeni u toj akeiji.
Da li je placen racun?
Da, ja sam ga platio ovaj put.
Taka sene otvara konzerva.
a) Citajte i prevodite kroz dijalog
""' :;; ;) j. _..:;, j.
..wu
- - - . L -
II .01; ;.t -

J
·/,JI 'J') .01; J
:>..- / :> :> -- :> -- J. -- c ; "" _,
JL:.::......,I J-A:
- - -
j. :> ... J ... :> J ;,,. "' ;) :> ; .:1 ... _.. -- _,. 0 ....
. _,JI J-A: JL:.::......,I _
, ... ... ...
!Jb 61 ;.r _
. J 61-
,,I J "' J;); J / :J J
._j J"-! y. -
.<JL\5' <c i:: ::;:. J;..; 'J -
J ;s-
. J -
;.r _
jJ ;;.. -
. J jJ _
141
142
"" / " J. .. /
...G:- l..rlf -
. ..J.i J -
b) Zapamtite ove fraze:
;; / :::: :> ... Jl , ;;; ;. .,;:, ;
Pusenje je strogo zabranjeno. . l.....;..
Knjigu traiiti direktno od izdavaca. . _r;.UI
Pros\ost sene spominje (Sto je bilo, bilo je). . ':1
prikazivati,
izlagati
film
kino
ubiti
zakopati
groblje
uhvatiti
, __ ,... ,. ,
i)\;L:>:-


; ... .- .JI ........ , ....
.r. Li,. ; _rU
// ,. 0 / .- .,. _.

prodavnica
proizvoditi
Njemacka
'Ill.... / / / //

(.;w1
:l..- ; / , ,
ispiranje nasa JL.:....:.::..,.I
lice
stamparija
nekoliko puta
' '
PARTICIP AKTIVNII PARTICIP PASIVNI
Participi u arapskom jeziku imaju veoma siroku upotrebu. Particip aktivni
ima znacenje vrsioca glagolske radnje (znacenje imenice) iii stanje u kome
se neko iii nesto nalazi (znacenje pridjeva). Particip aktivni prve vrste glago-
" '
Ia dolazi na oblik yl!. Tako ce, naprimjer, participi aktivni sljedeCih glago-
la prve vrste glasiti:
pisati - pisar
, " ,... _,"" J " -'"'
traiiti- ucenik/student (onaj koji traZi znanje) - ...,_J..1_
znati - ucen (znan)
Particip aktivni, uz pravilnu rnnozinu, mote doci i na razlieite oblike
nepravilne rnnozine:
ZENSKIROD MUSK/ROD

J / J
.}'.ill
,_ ,_ ,
"
j.

._j\1 ._j\.5"
'
d.
.:>W\1
0Ut1 .:>(i\.5"

'

' ' '
.,. :;:; j. -- ; ,..
, ,,
J
m.
-:_,L;.J\1 -:_,(i\.5"
-...,.' )U, ' 0 _r.J \..b
'-:-'L:S
'
' '
Particip pasivni ima najcesce znacenje pridjeva iii onoga nad kim iii
, ; ;:! ...
Cimje izvrsena glagolska radnja i dolazi na oblik
ZENSKIROD MUSK/ ROD
'
;/ J ; ;;; /;
.}'.ill
I j.
,_
,, '
I

"
j.:;: "'
I
"_;5::.



'-' -
143
Da li jedan glagol ima sa mo particip aktivni iii samo particip pasivni
iii i parti cip aktivni i particip pasivni mjerodavna je jedino praksa arapskog
jezika.
Ako se zeli istaci neko svoj stvo participa aktivnog u jacoj mj eri
... ; ... ...... ; ,.II ...
r l onda se umj esto oblika upotreblj avaju drugi oblici
., ::: ..
od kojih je najcesci oblik j L.W na koji cesto dolaze imena pojedinih zani-
manja:
'19 :. ..
., ::. ...
pekar
· L:;-
) .
pilot

,;

kuhar ·L1 slikar
C ·


mesar umjetnik JG
,; '
Participi pasivni od nekih glagola prve vrste mogu doci i na oblik
te cemo tako kazati :
ranjenik
bolesnik
-- _,.
p
Particip aktivni se moze upotrebljavati umjesto glagola u aktivu, a par-
ticip pasivni umjesto glagola u pasivu:
Idete li na sajam?
.. ; ..-:;, ; " .. 0 .. ; ,. C: " ·Jl ... -- ... ... .. " ,;. :! .. ,,I ... ... j.
. <0 ( f:-;. ) !L- J ( ) v-:l:::- Y>
On sjedi pred kucom i pije svoju jutarnju kahvu .
. -L)._1 j ') ' I\ \c •
, - , j' _,. \,..." - .
Nove knjige se stampaju na kvalitetnom papiru.
144"
a) Citajte i prevodite kroz dijalog
. ( t__;h: .:Jb -
; ; __ j. ;

?cs _
_. :::; ; ; , ;
._:_,Wl..:.JI $ .y-
. l.k ._:_,WWI :.:.11 f' II-._,-
'J-· ..J·....I ...;--.__; \yvu-U
; "' _. -::; ..- "' -' "' ; ..- ; ; ..- _..
_;\ :' (I.}! ji


.JlcJ);::)
1
-0

'r-
1..0,
( t__;:a: 1'.:la,-


vt..-J:J,,- ; __ _.;__.;;__...-
.c},:-.... Ji
oj_., ;_;;J 11 ,'}_
.pi.... ; / ... ;; ;
f"
. /JI

''1 . r -
jlb )-lii $
,__ ; ,,I; ;
. o-4_...U) !\.b 'r-
j;.J1 .:Jb

( _,ili1 o..0,
y J _,ili1 o..0, .._j 'r-
; ; ; _. ..
145
146
b) Zapamtite kako se kaze
lokalni
nahladen
pica
gazuan
jelo
svjez
ukusan
subota
biro,
kancelarija
izgubljen
(:. (.
- '

! \lkJI UJGJ1
.... ;, "' J :J :;;

Mostar
izdavac
uspjesan
publikacije
razlicit
., --

'lll ..-o ;.

"- '
glasina ..:,_,\ ;;__,.jL;.
,:;; J:."'


pozna to je da je ... J 1 i ):..1 I ::,.
- '
.... :J " j. ... / /
prenijeti, prebaciti -
namjestaj
fabrika
Test
a) Upotrijebite sljedece rijeci u recenicama:
b) Ispravite greske:
c) Prevedite na arapski jezik:
- Radi nesto.
- Ne izlazite iz sobe.
- Ova auta su proizvedena u nasoj zemlji.
- Cujte, ne idemo danas, ali cemo ici sjutra.
- Zabranjeno je izlaziti iz zgrade u ovo vrijeme.
j __. 0 ;
~ ­
L -
147
SADASNJE VRIJEME GLAGOLA BIT/
"
. j_JIJ:, -.:....-J ...::..,...i\ - "'-:Jlb ...::..,...i\
. ;; .W lb ..:;__:S \.,. - ..:;__:S ...::......i I
. ci' J- .:_-::-i ...::......i1
\.:)\1, lr-;-l r- r
\.:)\1, I_,.;IS \.,. 1 1_,.;\S r
\.:)\1, J 1 r
'. 5:.5 '1) \.;.)' - '. (-
. . u '-""u
JLS- l_,.;y(:, '1) l;j
U arapskom jeziku ima vise pomoenih glagola, od kojih je glagol JlS
J najcesce u upotrebi. Srednji korjeniti harf ovog glagola je J koje se u
proslom vremenu petvara u dugo a, jer je pravilo arapskog jezika da J i
prelaze u dugo a, ako je prije njihfetha () .... , JlS- ), u dugo ii
ako je prije njih damma, i u dugo I ako je prije njih kesra. U sadasnjem vre-
menu glagola JLS prvo je vokal sa
3
presao na prethodni harf iznad koga je
bio sukun, a zatim je) presao u dugo it ( J - - )·
Kod glagola JlS u svim slucajevima kada iznad J iii harfa iza J dode
sukun, J se gubi, a umjesto izgubljenog ) prvi korjeniti harf dobiva dammu
kao podsjecanje na izgubljeni J· Naprimjer: bio on nije bio

148


JJ4:1 tJ'-..Q..l.l
'. 5:.J
'
01
' '


- J ...... '-..! ...
,.)i
-.r - ..1 -
-
J-'-

J-'-


JL.; -
'
- 1)}:-J

I .
y -

-
'.t:J
u

J J-' -


u
-
J-'

J-'

JL.; -
'
-
,_5:_j


-.r - '-' -

'
:...
-., .....,<:.;


. '
-.r
'-'..;
-.r
':1
;
.....,<:.;


L.; -

JL.; -
..1 ..1 J-'
':1 I . -
y
I; _,s-

YJ-'

J<-) J-'




I..S'J-'
..} ..1._,'-.j

':1
;

L.; -

JL.; -
..1 J-' J-'

J
,_
u
5:.;
-.r
; '
'. (';
;
; '
- -
J _,5'1
-.r
J _,5'1
':J}:j
' ;....-'

- -

Pravi imperfekat i radnja kaja je u praslasti duze trajala iii se panavlja-
Ia izrazava se taka da pred asnavni glagal u sadasnjem vremenu stavima
glagal ':JlS' u perfektu:
Svaki dan sam isaa kad djeda.
Igrali bisma nagamet danima.
Mnaga se smijala.
Aka je radnja vee zavrsena u davnaj praslasti (pluskvamperfekat)
anda i glagal i asnavni glagal dalaze u proslam vremenu, s tim da pred as-
navni glagal cesta dade cestica vee '..G:
149
Bio je vee otisao kuei.
Bili smo vee culi tu vijest.
Obratite paznju kako se ka:le:
Husejn je imao nov auto.
0 '- Jl '..G
,., /; / "' ,..;, / ::> ,. :;:; ;
.?1 \...:.......,_. _\j lS
"" " "", ... / .,. / ;
Ona je imala lijepo lice. . .<...:::- J 4J JIS
Mi smo imali nekih problema sa njima .. 8 ::.__:\.$'
Prema tome, glagol se u ovakvim recenicama ravna prema rodu i bro-
ju onoga sto se ima.
150
Promjena glagola kroz glagolske naeine i zapovjedni nacin.
;:;, J..- " ..- / j"' ::; JJJ o,...
.wl J Lc.f JIS r. 'r-
::; ::; "
0 l.c_.J :Jl. ::J\ )'-
' ' '
.

. ::...:1.5' c. - ;J '':1 -
"';; ... 0 / ... J / 0 j
._:ll:.., ·n_;.,\.J \...;IS,._;, 1 ... _
_: '-'--;- ./ \ u
. 1)\.S' C. - 1; ;J ':1 _
:1:.GJ1 j:.-
:1i.iJ1 J}.:;,-
J ... :.:. " , 0 _. ..- 0 ,..
o }-:-...JI .:J.l; .::....i IS .rJ -
' '
;:, "" " _. ; ; _._.
. .k.U

L. y. W\S:. J _,.)L -
' '
. )- ::,._<:5
' '
" j. -; " _,. j. "
tj_,.s'
.

1;}:5 'J_, 1;)--
' "
• )- 4 ::,._<:5 -
VI ;;. J
" "' '
posjetilac
)lj
sjetiti se

"-' "-'
' ' '
sal a 4JL,., smilovati se
"'-'>->-)- r)
"

jed an kao
" '
" ' '
spor

rucak
;:1...\..i:.
J "" J
" "
cas tan, cestit s: L; gotov

VI ;;. "'
malo kasnije, ubrzo
!azov J • ..:>- .__,us
.I . .
" ''
" "
, '
"
zao, zlikovac
_r..),
vozac
J5l...
'

" "
'
' "
ohol pobjeci
'-;-'Jf'- '-.,-'f'
"
' ''
/ j ;:, "
skroman
el.r-o
mjesto udesa

151
SISTEMATIZACIJA PREBENOG GRAD IV A
Odnos subjekta i predikata u imenskoj recenici
. 'J)G 1:.U
' ' '
. j(j)G JG'}. JI:.U I ',
' ' '
.
. JG_LG JG'}. JG(J1 JGC., I
" / _. /
:u1 1'.;#1 j
/ / / /
Abdullah /On/ Ovaj covjek je iskren vjernik.
Abdullah i Muhammed /Njih dvojica/ Ova dvojica !judi su iskreni
vjemici.
na).
152
Abdullah, Muhammed i Ibrahim /Oni/ Ovi !judi su iskreni vjemici.
Havva /Ona/ Ova :lena je iskrena vjemica.
Havva i Hatidza /Njih dvije/ Ove dvije zene su iskrene vjemice.
Havva, Hatidza i Aisa /One/ Ove zene su iskrene vjemice.
Knjige /Sveske (Ove knjige I sveske) /One su dobre i jeftine.
(Doslovno: Knjige /Sveske (Ove knjige/ sveske) Ona je dobra i jefti-
Glagol i njegov subjekat u glagolskoj i imenskoj recenici
(poredenje)
. :- c,i :;c
j_ j
. _j (' :__, -, -, :.,_,<.:_:
-- -. y _; £ . J- J J --

. cl JLL I ( IY-1) j
. c.:JI I ( ;-..;_1) :__, -. j-
_ - • '--::'-
5
I --' : · J- -" L_ _
Hamid stanuje u ovoj kuci.
Hamidi Salih (dva Alijina brata) stanuju u ovoj kuci.
Hamid, Salih i Ejjub (Alijina braca) stanuju u ovoj kuci .
.
J e,..vG.. G-1)
. c,i :c._:.j j

. c,i JLL c ..vG.. G-1)
. :- J :,._L :c...:.r 3 L-13
Fatima stanuje u ovoj kuci.
Fatima i Amina (dvije Hamidove sestre) stanuju u ovoj kuci.
Fatima, Amina i Esma (Hamidove sestre) stanuju u ovoj kuci.
153
Upotreba glagola ..,....)
VI _.. VI _. oJI J "
. L:"\..; _;;-\..; J J}j
0_ .... I JyC I ;J) 013' L. 1013'
1- " / 'Ill ; /
. l_r.-\..; J ))\,;
0}:;) I :,_._.C. I :,d I ;J) 08' L.

Faruk je uspjesan trgovac.
Faruk je bioI nije bioI nije I ce biti I nece biti uspjesan trgovac.
, .... / / j ; / , y. /
. :i..k,...., p ;;IJLll ..:1J_j
:J I j_J;.; JyC I ;J) L. I
. Jy<.5
:.__;'..:_.I JL I 'J) L. I
c F J .
. I
Ta utakmica je prosjecna.
Ta utakmica je bila I nije bila I nije Ice biti I nece biti prosjecna.
/ / / j. / j. / ':t / / 'Ill / /
. u-:-
::,_J;.;) I ;._J) 013' L.l 013'
::>..... / / j. :l,.... j! / ':! / / ,SI / /

I I I U c G _ .... ;.:h G\5' L. I G\5'
. . . '( __ ), G '.J
v- · J
' ' '
Hasan i Alija su skromni ljudi (dva skromna covjeka).
Hasan i Alija su bili I nisu bili I nisu I ce biti I nece biti skrornni ljudi.
154
.
' ' '
J I J,._(:j I I I c ;J > ::__;LS' t_:. I ::__;LS'
:\;..
' ' '
Havva i Sumejja su dobre doktorice (dvije dobre doktorice).
Havva i Sumejja su bile I nisu bile I nisu I bice I nece biti dobre dokto-
nee.
. j _,}LJ1 ,.
- - -
0h () I Jk J:._:. I I I < ;J > 0LS' t_:. I 0LS'
. j _,}Ll1 ,.
I 0)),c I I c 1)_J:.: ;J) 1)LS- L. I 1)LS- 0
1JJ:;'.J I QJJ:.:
Lr
Ovi putnici su umorni.
Ovi putnici su bili I nisu bili I nisu Ice biti I nece biti umorni.
VI "' .... .? ; ; "' ;; " "' Jl.
. ... ::)j\.:...,... wW\..bJI ...:.W_,I
- -
'.I I j J0 J'._:, I j I I c '._(:j ;J) ::_;LS' t_:. I ::__;LS'
t::J=! _. u

I :;J I c:.s:; ;J> )-- L:o I J::
..::_,1-J·G:..: . .5;.: '.j

Te ucenice su odlicne.
Te ucenice su bile I nisu bile I nisu Ice biti I nece biti odlicne.
155
Glagolska vremena
156
_. / / ; ;I ;/ -'"'
Ja sam platio/la (platio sam) ove racune .... :..A,LJ-1 o..U ..:_..,.j.:l ( \..;\)
Vee sam platio/la ove racune.
Nisam platio!la ove racune .. ( ;J) (.. ( G\)
"' / / ; :;) "'" :;) / ; , ; ,-"/
B io'la sam vee platio'la ove raeune .. ._:..., '.., LJ-I o ..U ..:_..,.j.) ..G ..:.-.:$ ( \..; 1 )
_. , / "' / ;. "'" "' ) :;) ) //
Plac'ao'lasamovemcuneredovno. ._:...,\_,LJ-1 ..:.-.:$ ( \.;1)
Ja plaeam ove racune.
Jane plaeam ove racune.
Platieu ove racune sutra.
Platieu ove racune (dalji futur).
// / :;. "'""' //
. ( \.j\)
. ( G\)
. ( G\)
_. / / ;. ;:;) _. / J / //
. ._:...,\_,LJ-1 o..U ,.j.:ll j y ( U)
_. _. _. _. '--
Neeu platiti ove racune nikada.
. :J < G\)
Oni su otisli svojim kueama.
j.; :;) ) ;. J.-- / ::> ;.
. ( _r.-JI) y.-:
Oni su vee otisli svojim kueama.
'_G
::> ;. j ; / :J / j _. 51.-- " / 0 ;
Oni nisu otisli svojim kueama .. y.-: J) ( lo
Oni su vee bili otisli svojim kueama. . J! ":.G 1)\.S"
:; ;, ; J ;; / ;., , / ; / J ;.
Oni su isli svojim kliCama sedmieno .. r.--'1 r"f y.-: J) J 1_,.;15'
/ _. , j. j. / j._, , / , j.
Oni idu svojim kueama autobusom .. y.-: J) J
Oni ne idu svojim kueama.
Oni ce iei svojim kueama pjeske .. J
0 ;.; / ;_., / / , / , J
Oni ce iei svojim kueama (dalji futur) .. y.-: J) J j y
/ ::;. / :;) j. J. J...- ;) ,.. :l / 0 j.
Oni neee iei kuearna svojim autom . J y.-: J! _)
Test
a) Zavrsite:
; 5.--:::,
.._j').)l
' ,,
..............................
,,
.....................................




. ( j\
......................................
,,
...................................... (..:_.;I)
:l ) ;).--
......................................
,,
...................................... ( ...::_.;1)
;, .9-::.,..-


' '
,,
...................................... ( ...::_.;1)
;) _;_,.,.
......................................
;:;; j.o,.
......................................
157
b) Pravilno upotrijebite .:Jl.S i i njihov predikat u sljedeCim
recenicama:
158

... ... (
0 0 0 j\S
...
0 0
·A ;J I j\S L.
c) Pretvorite glagolske recenice u imenske:
. ;_.).til ,.G,.}
. .J! .c __,;.- r j 0
GLAVNI BROJEVI

nula-
,.
( o-L>- IJ ) "--)\..b
' '
( JGI) J0L1
..:_,U\.1
)if.-
jJ..C.


:'Qk
:::- ,-,:>:;



JGI-r

; _,; /
"-')\-?.
\.._"
_?-\·
\
G 1-\r
-\\
-\ t




' ,,
JJ?-r.
VI " "
( ..l>-lj)
( JGI) JUL1
._,.,)\k

...__.__...,


::;.:> /
I
_,+-"

I '.





- )
VI_.. ..- VI .-
..l>-l - ..l>-1) - \
JGI- r
jl / 0 ....


:; "'/ / Jl.-- J /
(o_?) o_? -\.
? :.G-1- \ \
?GI-\r
? -\r


?L-\,
? -\ y


159
D11


::;/ / J
;;s')L.::..._.




o)\1

)
160
/ ) :l / ,., :l
j j _r:..s.- j iS .J.>.-l - 1 \
j
3
)s j 0G1-n
J.:J "' VI " "
j _;_r;..s.- j )\j - '\' \
" ;.:J VI:>,
j j _r:..s.- j c:--- -1 v
\.
j (;)-it
. "
j :.:..__. -\"\
t .
j t '· JG I - . t 1
....! • J
"' ; ..-:> , " VI ...-:J "
j _,.....,) j e-) - t i
0
/ )1 / / / /
-01
/ ;. ::> / / / '

_. -!. " VI :l...-
j r--- j c:--- - i v
y.
/ ; :;, .,. / / .... ;)

" ; "' " " VI " "
J_,..;W
':J)LJ j<JW- AA
'\.
"' ; ::> "' VI ,-:> "'
'\i
; ;:, "' VI '

"'; /
1_,+:-

"': ;
l:.....aj;
I '.
_r:--:>-

' '

L5- ,c.:_:
-'


")._..'·
- )
L._u



I
_r_,
_,....,.

0
')W


j -1\

'· -1\
-'-' -'
, ;, " VI..-:>...-

_. ;. __ " VI _.
J y)\j
3


- n
/ ;. __ / / ,_Q_, _....:) /
Jy)\j j 0)- it

_. ; ,.-:) // VI:,. _,.:J /
J J"-<) J :i...w) - t i

; 0 '
-01
; ;) / '\)!_.. / /


.-- _, VI "
J r--- j ...\.>- lj - "\ \
_. ;;_ .... VI.-:>...-

; 0'

0 ..:.:.:._ • JWI - v 1
J . -'
/ ; / /
JyW -A·
' ;o
,., J. o .-- VI" _,::> _,.
j j :i...w) - '\ i
jl;) / 'Ill...- :l

Glavnim brojevima izrazavamo kolicinu. U principu, prvo dolazi broj
pa onda imenica. Njihov medusobni odnos je odnos antipolariteta, sto znaci
dace brojevi od 3 zakljucno sa 10 biti bez ( o )· ako je imenica na koju se ad-
nose u jednini imenica zenskog roda, a sa ( o) ako je imenica na koju se ad-
nose u jednini imenica muskog roda:
tri dana
tri godine
lzuzetak je broj deset sa jedinicama od 11 do 19 :
petnaest dana
sedamnaest godina
i5)G
) -

, / / / -- / ;)
Brojevijedan ...L>-1
3
- }edna o...L>-1
3
i dva JUI- dvije Jbl obicno sene
/ / / .... /
upotrebljavaju uz imenicu. jer je imenica u jednini i dvojini dovoljna da izra-
zi taj broj. Ako se zcli uvaj broj posebno naglasiti. onda ce se on upotrijebiti
iza imenice i slagace se sa imenicom kao i pridjev. naprimjer:
samo jedan dinar
samo dva dinara
:> .... ,... VI _.. VI..-
..b...i..9 ...G-IJ
' '
Brojevi od tri zakljucno sa deset su u funkciji mudafa, te stoga nemaju
tenvina niti odredenog clana i mogu biti u bilo kom padezu. zavisno od svog
polozaja u recenici, a imenica na koju se odnose dolazi iza njih u genitivu
mnozine bez odredenog clana, naprimjer:
cetiri ucenika '-:-')\1 cetiri ucenice
Odnos antipolariteta ne vazi za desetice sa jedan i dva:
11 ucenika WL1? -:.G-1 11 ucenica 0:h-)
12 ucenika WL1? 81 12 ucenica Ul
13 ucenika WL1? 13 ucenica :.:_,)\5
161
22 ucenika
' ' ' ' ' '
-::; "' / ; -- '19 .... .... "'
23 ucenika L;..ll..b :.J
3
r:-s-
3
..:;')l;
-;:; _.. / / ; "' , / /
23 ucenice 4..J\..b :.J
3
r:-s-J ..::.,')l;
Vjerovatno ste zapazili da se uz jedanaest i dvanaest za m. i z. r. imen-
ica i broj slazu kao atribut u\1 ada uz sve
druge desetice vazi navedeni odnos antipolariteta. kao i to da dva uz deset
nema nastavka ( :.J ) a uz sve druge desetice ima.
- U arapskom jeziku prvo dolazi jedinica, pa onda desetica:
jedanaest
dvadeset pet
/ jJ .... ,,I, J--
jjr:-s- j
- Brojevi od 11 do 19 dolaze u akuzativu bez tenvina i jedino se od
broja 12 mijenja jedinica:
162
dvanaest mjeseci
nakon dvanaest mjeseci
dvanaest godina
nakon dvanaest godina



- Poslije brojeva od 11 do 99 imenica dolazi u akuzativu jednine:
trideset devet dana
::: J / / ;.... / / , / :)
l,. )"!. 0 _;, ')l; j
-::; .... " ..- ;.__ "' " VI :)
trideset devet godina
0 _;,')l; j
- Izmedu jedinice i desetice brojeva od 20 do 100 dolazi veznik) .
a) NapiSite slovima i objasnite odnos jedinice i desetice broja u za-
visnosti od rod a imenice na koju se odnosi broj:
~ l S (I
n
n
rr
'I:' A
n.
0\
IV
yo
A 'I:'
'\A
163
b) Vjezbajte upotrebu brojeva kroz medusobne dijaloge
/ " ; "'" " " j / :I / /
. ;;J')'W) .J

'
::: -- -- ;_, -- / /:I ..- ::; ; ; -- --
. Wi..b J _;,':>'W) JUI ._,..,')Uo -
' ' '
;s-
J;_;},
0 j. :::;0 / :>--

;_JI
. L.:;. - L.:;.

/ -- -- ... /.,r -- :;) _. 0 -"'-- -- " 0 ... -- 0 ... j.
;;J')'W- u) J) ..0J : LT-...LU.,.
' ' '
!Jb



. -. - )/ . ..:.;JI
.. • ...1 : u- u-
, ' '

!Jb c) r-
,:;; :::; / :::;
.C C :.:.._..- C
-- ... _, /

r
-- -- , -- -- "'
o , ,. _,. _. o _.. ..- o ,... , ,.. " 0 " j ' " :I " I f ;) ... J ::> j. "J'
o2 ..:.,.,WS? ')l>- _
... :::. "' _. ... " / ..
...
.. "' / ...
164
Glavni brojevi veci od 100
; /
:0L.. -\ ••
8L.. -\ ••
'
-o .••
,,
-1· ..
/ ; 0
••
' '
___;\fd::- · -Y · · ·
j\JI -A···
<:.I ; , o
____; J' T ;;_,.____; - ... • • •
-A·.
' .
-\.
:...Jj 'I'.
' o,
.._jj;- \ •••
'"' J ;
.) r-1:- \
G;_L -r

.
... ... ,. / ;. ... :J ...
. }.:...,.:l .: .. :::-!.":}.... ;;? -\.
"...G-l -\ \
:...Jj? WI-\\
:...Jl? -\ r
.
... .. :J...- / J... ... " , / ; ...
/:...,.:l .._jjl .:_, }'YC J -r A
... ... J :J ... J ... , ..- -- ...
.:_, _r--L. .:_, J -A ...
... _. J::. .- " ; ...... ;
... .) r-1:? ..G-1- \ \
... ... Jo ,.. ,.. ... .... :;,
jl.:.-:.:l .) _r--L.? 81-\ 'I'
... ... ...
... ... J:J ... ,.. ... ... ,... ..-;) ;
.Jl.:.-:.:l 0 _r--L.? - \ t
165
- Buduci da stotinu ima ( o )· pa je prema tome zenskog roda. to ce jed-
inice ispred stotica biti bez ( o ) i pisace se spojeno izuzev osam stotina:
tri stotine
/ .9 ,...::;. /
cetiri stotine ;.;L.....;)\
osam stotina
.}W
- Hiljadu i milion su muskog roda pace jedinice ispred njih imati (or
tri hiljade
pet hiljada
osam hiljada
sest miliona
osam miliona



/ / / ;.::,
..:.-:::'"'Yv>

- Kod izrazavanja visecifrenih brojeva poeinjemo od najveceg broja
vodeci racuna o slaganju unutar miliona, hiljada i stotica. Predzadnja dolazi
jedinica pa onda desetica i samo se one ravnaju prema jednini roda imenice
koja dolazi iza cjelokupnog broja. Tako cemo. naprimjer, kazati:
,... ... / /
:1' :); / / / ... :) / .... j :) / / :1' J.:;; / j. .,::;. .... / ,)1.... .;. /
45.712. 369 dinara l.i..ll ?- 81 J J \..; j )""-') J
:;; / / -!. .... ,,I .... J / / ;__ / /
1}.;_,:-:l J Y--"
3

3
;.;wJU
3
.... .... .... ::- ....
- Ako poslije stotinu, hiljadu iii milion slijedi odmah jedinica, onda
cemo kazati:
166
stotinu i jedan dinar
hiljadu i jedna noc
pet miliona i dva dinara
j
,11,:;._. _,. _.-J,r jl :;:,_.
._jJ1
/ / / / / _. / )_. J /

- Ako zelimo kazati desetine. stotine. hiljade, milioni dinara I gledala-
ca I mudzahida ... onda ce imenica iza ovih brojeva doci u genitivu mnozine
bez odredenog Clana:
... I ::r-.ue:_: I

- Glavni brojevi mogu doci i iza imenice na koju se odnose za-
drzavajuci odnos antipolariteta, stim da ce i imenica i broj biti odredeni.
Tako cemo kazati:
Tokom posljednjih pet godina
iii
Tokom narednih deset dana
i li
•.
-- -- -- -- --
<01;_:.
o)_:JI

Vee smo naucili upotrebu neodredenog broja nekoliko \prije nekoliko
godina- <01;_:.. jJ, nakon nekoliko dana- koji se upo-
trebljava u znacenju nekoliko do deset. Ako zelimo da rijec nekoliko upotrij-
ebimo uz deseticu, stoticu, hiljadicu iii milion i kazemo naprimjer: pedeset i
VI "f-_.-
nekoliko slucajeva iii hiljadu i nekoliko ranjenika upotrijebicemo rijec i
,sl "f-.- " / / .- ;. / , _. / / 5
kazati: J ;JL:- J J --.,iJI .
- Brojevi oba - )J.s i obje- lli su nepromjenljivi i iza njih slijedi gen-
itiv dvojine sa odredenim clanom:
u oba razreda
u oba slucaja
.j
.j
- Sintagma l'.i....S' j liS upotrebljava se u znacenju: toliko i toliko, taj i
taj, ta i ta, to i to :
VI... J '1.11..- ;;; _. _. :;;,... " "' "' ,... _.. ... "' "' ;, ;. :J _.,.
. ll.S'
3
ll.S' o}-::-...Jl ..:..JJ;
Platio sam ovaj auto toliko i toliko jer su to odlicna kola.
On stanuje u toj i toj ulici. . 1:.8' j 1:.8' .j ;,
167
" '
Ako na desetice dodamo nastavak ...:,...\ dobicemo znacenja:
dvadesetih
sezdesetih
pocetkom sedamdesetih
krajem cetrdesetih
krajem devedesetih godina
;
' "" '-?
_:' j\ -.i



a) Napisitc slovima i objasnite odnos jedinice i desetice broja u za-
visnosti od roda imenice na koju se odnosi broj:
\ 0 •
i'\'O
\ ..
0 ••
\ .
b) Vjezbajte upotrebu brojeva kroz medusobne dijaloge
o.U _;
-; r J 0:.G-l - _.j
. £_ 43\.A _
;:;- F
168
"" J.:;
oh f'-':" r5-
l:JI_ W\- II o..G.
. < ,J 'j ) J.Jt J _
oh rS-
'
0 'j )
'? .rA>- _
;;; ...- ...- .... "' , :> "" :;;, J. :;;, ... :> ... J. :;; .... "" ...
. I r-1 > 0 rA>- L. , '1-
' "
y'>
...- .... ...- "":;; ;;; .Jl :;; j .... "" .9
·c:;L...i L r-


:; """:;; J. "" :;; ... '!:! .Jl:; ;;;

' ' '
:> ...- ...-:> ; "" :; "" .... VI .... J.:;;
:_}) ,'j_
.... .... ... ...- .... ....
d--"-

. (
; ' J
postio/la sam ...::.....-.,.:
J. .... ... '\J .... :;; ...
sjediste ....::o:- ...u..,i.,.
rezervisati )>:<>"-
sadnica
zasaditi
kostati :_Js-
'\J J. J J ... .- "
dobiti, ( ) j - J..a.>-
doCi do
nagrada
svjetlo
' '
'\J "0 ,.. ,, ,..-
....:>:- _,....,
169
REDNI BROJEVI
1) prvi dan
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
17)
19)
20)
21)
22)
23)
34)
46)
58)
97)
170
j. ... J. ..
J J r y.JI

' ;. j. "'
r y.-11
j. ::; j. ""
t-:1)1 r y.-11
j. .. J "'
..;-"' l;l I r _y.-l I
j. :;; J:; ..
J':u1 r y.-11
; ;:. ; ':1 "'
t-:u1 r y.-11
J :;:; j. ::J "'
r y.-11
j ::; j. :J ..
el:.ll r y.JI
j. "' J ::J "'
r _y.-ll

... .. "' ... ::; J :J ...
?- -tl:.ll i y.-11

"'.. ,. .. J ::J ....
?- t':LJI i _y.-ll
, ... "' .... :;; J ::J ...
?- el:.ll i y.JI
... '1:) J 0 ...
J J_r-.JI i _y.-ll
.... J 0 , .... J 0 ...
J i y.-11
... J :J ... .. J ...
J ) i y.-11
... J... ;;; ... J :;; J :J ...
J ) t-:1)1 i y.-11
... J ... J .. ,.. J ::; ; :J ..
J i y.-11
... j. ::J "' ... J :;. J J ..
J _,.-J-1 ) i
1) prva godina
J.. ... j. ...
o_.r;.WI
;:• II
...... 0 ... ... ... :;; J ... :.

...... ::J ... "'"' "' J ... :.
o?- ;;,.:Jl:JI
... "'::J ... ... " :;; J ,;.
o ?- :i.A.-\.:JI
"' J.::J ;.,:;;
JJ_r-.JI
... J ::J " J... :. J ... :.
J J_r-.JI J yl:.ll
' '
... J. ::J ... J... :;:; J ... :.
J J_r-.JI J ;i,.:Jl:J\
' '
... j._,. :;; " J... :. J .... :.
J
Redni brojevi dolaze iza imenice na koju se odnose i sa imenicom se
slazu kao pridjevi. U tom slucaju i imenica i broj su odredeni, izuzev dese-
tice uz brojeve od II do 19.
Redni brojevi od II do 19 nalaze se u akuzativu i nepromjenljivi su,
dok se imenica na koju se odnose mijenja zavisno od polozaja u recenici.
., ,-C) ; .. "' .. ,.. .. j ;
Petnaesti sprat je visoko. . ./' 2- v-:"lJ-1 J;L6.ll
On stanuje na petnaestom spratu .. ._;.,.tiJI ,)_ ;
I kod rednih brojeva prvo dolazi jedinica, veznik (izuzev uz deset), pa
"' .., .. .... )
onda desetica. Treba obratiti paznju da se prvi kaze a prva ali
jedanaesti jedanaesta dvadeset prvi j 0.,LJ..1
. .
j dvadeset prva j j i tako uz sve desetice.
. . .
Redni broj drugi gl asi. u nominativu i genitivu , au akuzativu
Redni brojevi stoti. hiljaditi i milioniti su isti kao i glavni brojevi
samo sto imaju odredeni cl an:
stoti/a
sto prvi
sto drugi
' .
4..i U1
:JU1
:JUI ..uu ·8 1
· ..s'
. . .
hiljadu treci
sto prva
... ; .,. "
4..iUI
sto druga :JUI
e.- J "' :.
hiljadu
Redni broj rijetko dolazi iza imenice na koju se odnosi. Ako pak dode,
onda je redni broj mudaf, a imenica bez odredenog Clana mudaf ilejhi:
Ovo je treei sudar na tom mjestu .. .j 1J..:,.
) :. ,
Redni broj prvi JJ kao mudaf znaCi pocetak, naprimjer:
. rw1 ..J
To smo ucili na pocetku skolske godine.
171
' '
U istom znacenju upotrebljava se i termin tako da gomja re-
cenica moze glasiti: . rw' .j C>
; ,.. j. ,.. j.
U znacenju rijeci kraj upotrebljavaju se termini: il_:_;..-
kao mudaf. Naprimjer:
"j "-:; / _,. "' ,.. ,.. "' ; j. 0 //
. rwl !:'..; ._r')..l;....
To cemo uciti na kraju skolske godine.
a) Vjezbajte kroz medusobnu konverzaciju:
.:,'j :St
J • 1.,.5
:; :;; ,.. 0 / 0 ::,; j. 0 ; 0 ..... 0 .;:: ..
- v.:.LJI ,_;- JJ':JI J_,.i.\1 •FI ,y ,_} 0-'->--
' ' - ' ' ' I,..; '
.:, _,.i.\1 .j-;:.:,.- J _,.i.\1 .j_- ;:.:,.- J _,.i.ll .j- ?WI J _,.i.\1 .j
. J 1.5.:. \)..I J li, ,_} -
" j.,.. ,.. _. j. ,.. ; - ... ,..
.!Jb

-
:r-)-.,J1j j

; "r ,., 0 '' "' 0 ; "' o"; "'
0 l,.i;;..,.. l I .:.JJ.; ..Li.U _
' '
- ->.? ..:UI <-1_- 0WI .:.JJ.;
_u.., ?I->.? i.JI J- J i.JI <-1_- ..:UI I
. ,_jJ':JI 0_? i.JI ;3UI
J-
i;,\\1 ,_; _
- ";. Y.;:, ...

172
.. J
;:, ... :;; ; , ... ;:, ... :> ;:,
. ( L;i) L;i-
stoljece
odrzati
b) Prevedite:
; ; o)l .:: ....
J}
svecanost
Nominativ
dvije sedmice
deset mjeseci
dvanaest spratova
cetrdeset sedam dana
dva casa
pet stranica
dvanaest godina
trideset osam stranica
nakon dvije sedmice
nakon deset mjeseci
nakon dvanaest spratova
nakon cetrdeset Sedam dana
nakon dva casa
nakon pet stranica
nakon dvanaest godina
nakon trideset osam stranica
Genitiv
druga sedmica
deseti mjeser::
dvanaesti sprat
cetrdeset sedmi dan
drugi cas
peta stranica
dvanaesta godina
trideset osma stranica
u drugoj sedmici
u desetom mjesecu
na dvanaestom spratu
u cetrdeset sedmom danu
nakon drugog casa
na petoj stranici
u dvanaestoj godini
na trideset osmoj stranici
173
RACUNANJEVREMENA
lzrazavanje datuma i godina starosti
174
Za racunanje vremena Arapi koriste sljedece rijeci :
... .. ,P,. ..
sekunda
_.Jiy ...>:-
minuta
j. "' " 'IJI...- ...
...>:-
- -
,)1 ... .. .,,.,. ...
sat ...::,_, \..? L.. ...>:- L..
dan
sed mica
')I> : ... .;: ; ; '1.11 : ..
mjesec ki ( ...>:- k
/Jnena dana:
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
cetvrtak

. I .J-

..G.\'1
I .r
.:,J:;I :'..:
.._, \ ..1-
... ..... !. ;1: ...
\ y..

:, I ' , -

... ;. ... .; ... ... , ,..,...
godina.J ( 4..;....,..
god ina
god ina
dekada
stoljece
stoljece



_;J:;I



, .. c , ., ...
il_y-i ...>:- \\..?
...>:-
·J: j i ., : ...

, j j loll ...
.JJ)->:- .J)
Skolska godina rWI I ;:• II
#' 0 ... :J I
Zadnja dekada dvade etog. toljeea .. ..:r-_r....Jl .) _;.l l y _r-> )' I ..Li..JI
IMENA MJESECI PO
SUNCEVOM KALENDARU
januar
februar
mart
april
maj
JU111
juli
j_;G"
- -
,. _, I' .---
..,b,L..;.. I .
. .r- r.J
f'v- )(.
jL..;I ' t. ' j
- ..r-.r.
;c.
;;;
;J;
avgust
septembar j_,t.\
oktobar I
novembar I;....;;
decembar J )8' /
Godi.5nja doba-
proljece
ljeto
jesen
zima
IMENA MJESECI PO
MJESECEVOM KALENDARU
I' S. ; j
muharrem
rrJ-1
, _ -
safer
r-"
J ::,,. J ,.
rebiu-1-evvel
J/:ilc;J
j - ,. ,.
rebiu-1-ahir

dzumade-1-ula
.. ; "' ,. ;

J ,. - .. ;.
dzumade-1-ahir o_,.>

"
- -
redzeb

J ... ..
sa' ban
'
ramazan .JG::.
..1
sevval
" :. ,.
Jl__,..;;.
zu-1-ka'de

..1
zu-1-hidzdze
J
Prosta godina se zove ; :" II, aprijestupna II . Go-
Jl :. J ,. ;.
dine se racunaju po hidzretskom kalendaru (._._HI 4..:......JI) i po rodenju lsaa,
' :. ... ,. ;.
a.s ( )· Ako se pisu oba datuma, onda se prvo pise datum po
"" ;. c ... 0 0
Hidzri iza koga stoji ..A (skracenica od ), iii zatim crta iii rijec
. . -
odgovara - a onda datum po roaenju lsa, a.s., iza koga slijedi (skrace-
nica i od Naprimjer:
i \ i i _r.--o-:.::. i ._o..91_,ll -..A\ t \ V J "A
175
Vrijeme se iskazuje tako da sate izrazimo rednim brojem a minute
glavnim. U znacenju i koristi se veznik (}) au znacenju do kori sti se cestica
za izuzimanje ( \1)) iza koje dolazi glavni broj u akuzativu. Naprimjer:
Koliko je (sada) sati?
Deset sati i deset minuta.
Deset minuta do deset sati .
c >
.
' '
.. \11
!,.; ..../ ./
... ; ... ; ... ... .. j - _,.. 1.- :.
.j} l _;\j;,
Ova sata i pet minuta (Sada su dva sata i pet min uta) .
. ( - ZJ1 i.:.;UI j'J1 ZJ1 Liu1
'- .... v ! - '-_ ...._) : .. _
Pet minuta do dva sata (Sadaje pet minuta do dva sata).
Jedan sat
Cesto se umjesto glavnih brojeva: petnaest. dvadeset, trideset minuta
? 7 ..,; ::-
koriste razlornaeki brojevi: r"·etwt C.J' tre6na po/ovico Naprim-
. ( ,..:'jl ·,) II . _,j
.../ .. ../ ._ .../ - , .Y "":?
U jedan sat i petnaest minuta.
U deset sati i dvadeset minuta, ( ·,) .-!
..../ .. j .I l,..;;o
j
....1 .. -- J / .. I_!)
. . -
U jedanaest sati i trideset minuta.
U iskazivanju sati Arapi ne upotrebljavaju redne brojeve dalje od dva-
naest nego uz brojeve koriste priloge: jutrom vecerom :c, noc'u )0,
danju .
176
U devet sati ujutro.
U dvanaest sati nocu.

J
Zapamtite kako se ka"'e:
Tacno je ponoc.
Tacno je podne.
Datume izrat.avamo rako da rednim brojem pred kojim cesro dode pri-
jedlog navedemo dan, zmim dolazi prijedlog ::_,... i ime mjeseca, a onda
rijec S iza koje slijedi broj godine g/avnim brojem u genitivu, kao naprim-
jer:
17. muharrema 1415h. g. - (odgovara) 26. juni 1994.
- 3 .--.J; c J: t;u' <..; )
J : j • • j '._:j\ c } ;l
. ..:_,yl....j
Za godine starosti pitamo upitnom zamjenicom koliko ;.._s- i imenicom
-J. .:: j
doha, starost iza koje s1ij edi ime iii spoj ena 1icna zamjeni ca kao mudaf
ilejhi.
Koliko ima ' god ina?
Koliko godina ima tvoja kcerka Esma?
Ko1iko je tara ova dtamija?
Ja imam trideset dvije godine.
... iol J !lo ... ,. j. J
Moja kcerka Esma i ma
edam god ina .. ..:...I_,.:-- C:::' t....._.. i ...?-! .rJ'
' - '

Ova dzamija je tara dvije totine pedeset god ina.
Zapamtire kako se kaie:
j _,. $
On je roden dana:
:,_J -'-!-'r
On a je roelena dana:
:J :r
177
178
On!aje stariji/a od mene tri godine ..• ;.5'1 r;.

On/aje mlaai/a od tebe pune dvije godine.
Napunio je deset god ina.
Napunila je osamnaest god ina.
On ima vise od pedeset godina.
.

J J .
"' , " _,.
::: ,. ,:) j _,. j. j. 1:;1 ;
.... _;.s-1
... : , : .. ; .• ... ..
Ona ima vise od dvanaest godina . . y _;.S'I 0>
. -) ( 0L. ) )')
On je umro u cetrdesetoj godini zivota .
. G ,_,.... -. ;;._>.)[} ... \ < :- J,
..J ......., , ../ .. _J
Ona j e umrla u devedeset prvoj godini t.i vota.
(l
_
. L.\J :;_;JUI ( j'JI) -
\' ';' \I '.. ..
·..r--- .:/ -··
. -. o-_::.Wi < .:, j _
-.. ./ · ,
"',..l) :.s -
- _; -' I
Jl ;f-"-
. _:, l\..1 ._G)UI ( ,.'.:, . ,i) <.{ Jl J> -
u .. .. ) .../ .. \_;;> \ J .. .
:.u ...? ;f-" ·-
. ..
43, •• • sJ:;.u
.

, , " ...
'Jl ... ,.. ... ;. , ... J.::) ;.

rS)
.. " ... '!tJ J
( ..:..L. ) J y .J'A ,_s:-o -
, J ;. .. :) ....

. J...lS' ''j -
Ill .. ...
, .. "J ,_ , , \I :) J J
0l5' . J c;)'
. ( !\j) ,u"(j J :1:•. 1\ _
-<-"'11 R ,s:-o-
. r.>- '':}\ .:,)JI ._:., R-
- -
,_s:-o-
. iY.. J
J (Y




179
180
o_r->- -/'"\
-r>-'
;;_.,.:lu1 .j ..:,.-;i _
._, ._,;-
. .. ...; '-' ...1 "-:? ..._; ..
) ;_;.WI .j J-1 -
)/) .j ..:,.-;i-
\'1 wl:..l l j . _,; _
• '-' -:--- ..1 .. 1.:? ..._; ..
l_,+!b ; .J..>. 1_,11 .j J
7
C ..:,.-; ; -
\'; .j J_rC .:_r..i -
:;__.,L=J-1 .j J
7
C .:_r..i -
.j J_rC J-i -
.;;. (
. . '
============
============
============
============
.i - < o
LJI . - - - ('
. ._,;. <../ "-'Y.:l r -
i _r-JI .j r5 -
r- .r.-... :':/1 ..} L. Y- . (' --
'-' - r
.j rS-
.j rS --
J_,i-!1 .j ;;._;_.. rS-
putovanje
na sljedec'i nacin
prekoraciti. prec'i odgovori
osoba uciti ezan
•) --; ·.•:
:,);
;. :; / j / ... ,.

../-
181
Test
a) Odgovorite:
b) lspravite greske:
.
. '4..:....,.:r-?-J
. r Y- .;
- - '
'
. ...:.., ... ,. 4..........1 ..UI 4..;._JI • ·. l > _
IV .J'-! • J • 'T' ...r-
<
. -.::_,L:J\b J y'}.j J -iw -i -
. L..\1 -iw -i c.U-
182
PRILOSKII DRUGI BROJEVI
Priloski brojevi se izrazavaju rijecju i rjede rijecima i koje
znace jedanput.
Koliko puta?
jedanput
samo jedanput
dvaput
triput
deset puta
jedanaest puta
stotinu puta
odjednom
drugi put
o.r-
'6 ;;


.

.

UL.
.
::." ,.,. r:. ,.,. ::J J
o...l>IJ W,:,
"'::J ::::. ...
0?-i o.r-
Stavljanjem rednog broja u akuzativ bez odredenog clana, dobivaju se
takoder priloski brojevi:
prvo:

.
drugo:

.
trece: :l:.JG
.
cetvrto:

.
peto:
: L...G..
sesto:
sedmo:
osmo:
deveto:
deseto:
.
:L...,:,l...

:L.G
:I.........G

Zapamtite upotrebu sljedecih brojeva:
jedan po jedan l...l>-1) l...l>-1)
dva po dva
jedna po jedna oi.,..l)
dvije po dvije

- - -
183
tri po tri
cetiri po cetiri
,.. .... ... 'if' "' .... , ,..

IIi:
' 'J
po jedan I jedna 1.5 :J I}
po dva I dvije ?
' ' J
po tri ._::.,)0
' ,,
po cetiri t.
jednina
dvojina
trougao
kvadrat
o} :. ... J.
petougao I pentagon
"' ... J.
sestougao (pistolj) V" ...l..-o
Razlomacki brojevi:
"
'
polovina .....,.o....,a.
" "
treeina

""
cetvrtina
C:':J
"
J J
petina

"
J J
sestina
V"...l.,.
tri po tri
cetiri po cetiri
jednostruk
dvostruk
trostruk
cetverostruk
peterostruk
sesterostruk
sedmina
osmina
devetina
desetina
. .


""
e::
" J J
.

" J
J

'"
J
?-
Mnozina razlomackih brojeva dolazi na oblik JW1.
dvije treeine puta
pet sestina duga
" / JJ
t;D
;, ... ... 0 ,.. J"' Q ...
,J-:J V" I ...l.,. i ;;.____.;...
Procenti se izrazavaju pomocu glavnog broja iza koga slijedi rijec
i imenica sa prijedlogom ::,_. Ciji procenat izraiavamo. Naprimjer:
J. 0 / .. ,.. ,. ... :1 ....
deset posto akcija .:.;-: o?-
184
:;; ,. / / ' o ... / , __ 0 ...
sedamdeset pet posto ucenika y")lk.l l if 0 J
,. ... , ......
"" y.
Cijene su pove- 0 ;JL. JC..:./11
" ... "" .- ... /
cane sto posto u posljednja dva mjesecao
J_, "" ' J ' J ))
stari vijek
srednji vijek
savremena doba
( 0
... ;) J ' )I J J .J )I

petokraka
sestokraka
osmokraka
Osnovne racunske radnje:
plus(+)
minus(-)
puta (x)
podijeljeno (:)
, J
jednako je ( =) I.? J
:.:....::,1 i_:;. r-5 -
$, ; 0 , :. , 4 $ J .. ""
0.'::.>1_,.- u')\j- r;P' /'- JUj U o>-IJ o/"
.!Jj:, fo-") jA> -
0 ..:..G:. ..:...S: ..:.....;5
. -
};. -
. -o;. y8Jl
... .. " ; - ... $ , - ..
J ( :::_ rS
. ):.a.J1 :.;:,.; J t.:-> < :.:Jt5' >
185
;;:-. :i)-1 L;: rS-
L;_.:
:!I "' .,. I) , -, , ""
. .;..i...a.Jl .);)
l$)il1 j .:.r<---: -:r.i-
- , -
. t) );_l. l$ ;WI
wu. r.5-
, , I .I I J ., ;; I,.,. • ,. f -
. \.:.A_p - ..:..Jj - -
. -
.c-_r.JI .:/' J ...J__..u
:UG
. . ., - - . .JC;.} :;}t yo J II
'$. , - ... ,. ,
,Y ( rJ- ) J + :.1J1 ::Jl.S

1"1' "1' S j :.iJ1 ::JIS-
186
temeperatura
preduzece
prilican, nije los
rodenje
"- ,


NEODRE6ENE I OPCE ZAMJENICE
'
U znacenju neko ili jedan. u arapskom jeziku upotrebljava se broj ili
au znacenju ncka ili jcdna. broj ili 0 i upotrebljava se kao
mudaf iza kojih slijcdi mudaf ilejhi u genitivu mnozine sa odrcdenim cla-
nom:
jedan I neki uccnik
jedna I neka ucenica

ol)LWi
Iza i slijedi prijcdlog iza koga dolazi genitiv mnozine sa
odredenim clanom:
jedan od radnika
jcdna od sluzbenica
/ ;;: / ; / /
oLi.b _,11 .y o.J...>-1
3
' '
U nijecnim recenicama rijec znaci: niko. nzjedan.
Nisam vidio nikoga.
/
U znacenju nc1'ro. upotrebljava se imenica :
Jesi li cuo nesto o njemu?
TJ nijecnim recenicama ova imenica znaci nista:
Nismo culi nista o tebi vee dva
111JCSCCa.
U znacenju neki i ne5to upotrebljava se i imenica
Neki ucenici ne uce redovno.
Jeo sam ncsto voca.
Kada u istoj recenici ponovo upotrebljavamo zamjenicu nekile, umjes-
to imenice kao mudafa ilejhi doci ce odgovarajuca spojena licna zamjenica:
187
Neke ucenice su .JL.S
marljive, a neke su lijene.
Neke knjige su jeftine. a
neke su skupe.
:;:, ; _.. :.
: .. .. , ;
._:..,W\b.li
U znacenjujedni druge!jedne dmge upotrebljava se izraz
Treba da postujemo jedni druge.
Spojena licna zamjenica mora se slagati sa zamjenicom u glagolu.
Treba da postujete jedni druge.
Neodredenost se izrazava poslije rijeci iza koje slijedi genitiv
mnozine bez odredenog clana:
nekoliko dana
prije nekoliko sedmica
nakon nekoliko mjeseci
- god ina - pokusaja ...
::;, ,.,. / _..
U znacenju malo ili mali broj kazacemo .:_ro znacenju
:> / -.11,... /
nmogo ili vcliki broj. kazacemo .:..,,.... .)M, iza cega slijedi genitiv mnozine
sa odredenim clanom:
Mali broj ucenika . ._:..,U<:..li o_G,
_.. _.. _.._.. /
zna znacenje ovih rijeei.
; / ; ,)I / -.11,..- /
Veliki broj ucenika odsustvuje . y. .J" .)M
svakodnevno.
U znacenju svakila. upotrebljava se imenica jS- iza koje slijedi genitiv
jednine bez odredenog clana:
188
svako selo i svaki grad
svaki covjek, zena i dijete
U znacenju svi!e. upotrebljava se imenica iza koje slijedi genitiv
mnozine sa odredenim Clanom:
sva sela i gradovi
svi !judi, zene i djeca
U znacenju cijeli/cio upotrebljava se rijec JS', ito tako da J5' dode iza
imenice na koju se odnosi. s tim da uz J5' dode spojena licna zamjenica koja
se slate sa rodom i brojem imenice:
cijeli svijet
svi !judi
:15- :Jw:
I
;:J(-
. :. • :'_b..j ;j 'J ( 'J -

·,J+ 'J ( 'J-
:;;_
. :r-c: J ;.
:" 1\ I,.--
". _, //u
VI .-- VI" " " / _.- _- VI,... -:: .-- VI_.- / _.- ,... ::> $.

ll>;,..W lc_ 1_
- J -
/ / /"' / "' / / / /
_,LJ: J 2)
J'_,LJ:

I-_ 1\
- I./- )./- w ·
j5-
189
190
. ' ""

'--
j ,W
1
";; 1;1-
/ 0' _/ . '--- . --: - _/ J \, 1,; -: .. :
. . ' ....
-::_,\}
:S1)J1 y _
. 1·.' ,.CJ, ._, -:J'JI )
J I v .../ ..
. .,,. ; ;,;
, L...a->L! ,"""->'\....-..! :. • j • ..uol___,
. · r- · I..< ..1 _ • -. .../ - I

. .
. c ...;..1 ·.,_., > __:,; _
..../ v ..../ ..../ :u .. -""
pomagati
takoder
. .
,.9. ; / /
vidjeti - 0 r- - -sl J
)' / / .,;1 /
pravilo ..uol} ..::- o ..uo\j
·.--'\-
<..F-
. d ' - {I j -
o.U \,_ _
\ .r--
. ':..l ·, ,t-ol·, 1·.;
_;_;- \,; '..../
nepsan
stambeno
naselje
osvjctljen je
vee ina

I
POREBENJE PRIDJEVA
Vecina pridjeva poredi se tako da u komparativu i superlativu dodu na
oblik i da:
a) 11 konzparatil'll iza njilz docle prijedlog naprin(jer.·
; , j
Ti si bolji od njcga. • 4..:..4 .._:r---:-1 ...:......:, 1
Mi smo jaci od vas.
Ti si Ijepsa od tvojc sestre.
Ovaknjigajejcftinijacxl te knjige .. :r 1-..u,
Oni su slabiji od ucenika prvog . :r
razreda.
b) au superlatint:
- imenica u genitivu jednine bez odredenog c!ana:
Ovo je najvazniji ispit u mom zivotu. . J I (G,
To su najskuplja kola u gradu. . c/ &
/ / / j. / :J /
Onaje najljepsa djevojka u nasem razredu .. J }ib ..,r
- imenica u genitivu mnozine sa odredenim clanom:
Ovo je najstarija dzamija na Balkanu. . J r"_Gj i.:U,
Ovo je najjeftinija knjiga na sajmu .. f ;J1 .j 1-..u,
To je najteza Iekcija u ovoj gcxlini .. o.:U, J
0

- da prvo dade imenica pa onda pridjev:
Najniza granica nasih zahtjeva je ... . .. r GQ.k.J ':.GLI
Vrhovni savjet ce odrzati . i'.J;. W-1
sjednicu sutra.
191
. '·,..:..bi'JI '.,.,., / L' II
.. ......... ...; ._., -·
/ // ---
Ogromna vecina gradana to podrzava.
Komparativ i superlativ mijenjaju se po rodu i broju na sljedeei nacin:
ZE!>,'SKI ROD MU.\:Kl ROD
.J.
d.
'
111.
-J. .-_.;:,;

U savremenom arapskom jeziku najcesce se upotrebljava ovaj prvi
najjednostavniji nacin superlativa. Kod drugog nacina tvorbe superlativa do-
pustena jc upotreba i oblika zenskog roda kao i mnozinc ali jc to rjedi slucaj.
Naprimjer:
Ovo je najveei casopis na Srednjem istoku.
Od pridjeva koji oznacavaju boje. participa prosirenih vrsta glagola,
kao i jos nekih pridjeva. komparativ i superlativ tvorc se na drugi nacin. i to
tako da se pridjev pretvori u ncodredcnu imenicu: ern -crninn ra-
,.II ,... .:> Jl VI .- J ::- .- tl1, " ,
!>'iren .5ircnje JL:.....::..;i, topuo ;L-- top/inn o}_r i stave u akuzativ bcz
odredenog clana. s tim da pred njih dode jedan od sljedccih oblika, zavisno
sta zelimo istaci:
192
jaci 1 zesci
veci
visi I mnogobrojniji
uzviseniji I velicanstveniji
manji I malobrojniji
Njegova kosaje cmja od tvoje kose.
, :'> :::> -!. " _. ; ;; J _.
. 0-" bl;.. ..L.::.\ o_r-:,
J,... 0 ,j ..- .9 "':'> "" ; " " /
Ovaj model je rasireniji od ostalih, 0-" \JL.::....::..;\ _;.5'1 )__,.k.JI i..:U,
Danas je vrijeme . 1-:.G, r(\ j\ j\5'
bilo manje toplo od ostalih dana ovog mjeseca.
VI .... ':! "'
Pridjevi dobra _r.:->- i lose, zlo _,..:;.. zadrzavaju i u komparativu i u super-
lati vu iste oblike:
Ti si bolji od njega.
On je gori od tebe .
j ':) ,, .... "' :'>,..
• <\..:...4 r.:>- ..:....;i
. . . jUI ;, )_j jUI ::_,.:.
0
u1 ';).."
,Najbolji covjek je onaj covjek koji koristi ljudima, a najgori covjek je
onaj covjek koj i steti ljudima ... "
U svakodnevnom govoru u znacenju bolji komparariv i superlativ se
,)1 _. j J ; / :'> / _. _.
tvore od pridieva .:_r---, naprimjer <\..:....,4 ..:._,.............:! ..:....;\, a gori (losiji) od pridjeva
Neki pridjevi kao: mrtav
/
Ziv cF' slijep ne porede se u
arapskom jeziku. Oni se i u nasem jeziku porede samo aka se upotrebljavaju
u prenesenom znacenju.
Obratite paznju kako se kaze:
j. ) / 0 ... / ::> j /;) _. //
Ja sam stariji od tebe deset mjeseci. .:.L _r.S"I Li
Onaje mlada od mene tri godine. :..;:-
Njihje manje nego vas. · 0
:;l J. ;) / "' ) / J _. jl J /
Nas je vise nego njih. . _r.S'i
Onaje visocija od tvoje sestre. . J::,11 :..;:-
; _. :.... ::,,..
Ti si niza od mene. . ...f-': ..:....;i
193
194
Ovaj auto . J):; ..
je jeftiniji od moga auta najmanje dvije hiljade njemackih maraka .
... / ... _.. ; ; J _. ::;, / _, ; "': _...,
Iz naseg razreda ce ici. ._,.,")\.b .:.r
_. c:; _.
najvise pet ucenika.
Njen stariji brat.
Njegov mladi brat.
Moja starija sestra.
Tvoja mlada sestra.
Njen najstariji brat.
Njegov najmladi brat.
Moja najstarija sestra.
Tvoja najmlada sestra.
) ; ). /
:.. -1\ . i

. ;-,........<JI ..:.;_f
---; '-:?:-


.(j ;.-! ):,t
On je najstariji Muhammedov sin.
Ona je najmlada Omerova kcerka.
. I G, )J
. \
;; _.. J "'" /;) / / ;.
. .. _?.'i r
.
"_.. ; / / j.' , / /

mnogo bolje
malo brze ) _: t_:;.. 1
najmanje
najvise


najvjerovatnije
Cesto upotrebljavani oblici komparativa i superlativa:
(naj)manji - (naj)veci
(naj)laksi - (naj)tezi
j / ::J; !, "' /
(naj)laksi - (naj)tezi (kolicinski) Fi -
(naj)blizi - (naj)dalji
(naj)siromasniji - (naj)bogatiji
(naj)slabiji - (naj)jaci
(naj)jeftiniji - (naj)skuplji
... ':1..- J ... .:. "'






.J \.? - .r-:> j
(naj)stariji - (naj)noviji
(naj)korisniji - (naj)stetniji
(naj)Cistiji - (naj)prljaviji
(naj)mrzi - (naj)drazi
(naj)losiji - (naj)kvalitetniji
(naj)sporiji - (naj)brzi
(naj)sladi - (naj)gorci
(naj)prostraniji - (naj)tijesnji
(naj)vazniji
(naj)potrebniji
(naj)visi
(naj)bolji
(naj)divniji
(naj)dostojniji
(naj)potpuniji
; .... , ., ; -- ;) .....
..,:;..l>-1-
I
.... " j /
.r"i- ,WI
..__
j. / , -' ; ... , /

; .... , :--- 'c.
r __,....-1 _ Lb_,1
'-'
::.1-
; .... : /
""-')\
'---
J.k1
'"'-2'
"


a) Vjezbajte kroz medusobnu konverzaciju mijenjajud uloge:
Ji lii-
.-) ::: .... ........ _.. ;.
.eJL> r ,':1-
/ , ;. /, / j. .... ,
• .:.r J+..-i ..:.U;-
........ .... ....
; .... ;) / j .... ,

:3)J1 r:_J; Ji j .rU _
. j/1 r _
195
JyC r5-
. "-':- .:.r-.r->-) .:.r-.r->- J::..! c_JI.F-- 0
.j ;,_1 J
.j
3
';- i/,;_ J}::;.... ;...1 -
J :J J ... :J ... j ... :J "' J
. .j 0-_" y.-1 -
. .j 0J-I .:r- L'; J1t < j_;) >.sf': 11-
. J11 i;).';_. -
·r<: _, ..r>) , 'J -
--... ... ;l ... :J j. ... , ... _. j
. '-f:' .:;-: r -

. .j -
'
,...,... ... ,,.., ... JJ.,. ...
. ...r-- .:r- 1_,....,1 dL>-
.:.r' J
y.. 4--U..li .:1\.:J. J yWI
196
' ' '
. -..;_,.
. ( L;i)

... :) , "' ,, ... J / "'j ... :J J"' J
. .:r 0

...r--\J-.1 _,.,. r Y- _;->T -
"' ... ... ... ... ... ... ... ... ...
b) Prevedite
. .:.r' I..U
... ::: , J ", ... ... :).,.
_,.:Si ...:...;i

. ; l:';;ll
. ( _;Si ) (_;..t r
. / ,k j
- . - ,
. )iJI ::,.. <.,0.1
. -
li
ja se slazem s tobom
pomom
misljenju
sto se mene tice j ;; :'
Srednji istokh..'. \ 1
• J -'
kvart
VI ; " _. ) _. .,. "
c./; - [_3\?- (:j)
kretati se
vrijeme
trgovac
vrsta
Slf
kupac
utjecaj
., ., : -J
,_1 ._;1 _,.. y ..;
'- ..1 •
·J ::: j

v·.

,..;t
smjesta. odmah
pomoc
mode ran
model
•}_. "" ,. ;
..,:_, \ _,..
-J.. ; ., .,.
; j .)> i _,.. }):>
197
VOKATIV
Vokativ se u arapskom jeziku izrazava nominativom bez tenvina ako je jed-
na rijec, i akuzativom ako je genitivna veza. Ispred vokativa dolazi vokativ-
na cestica .
o Alija
o Fatima
o kukavico
0 skrtico
o nas Gospodaru
o zapovjednice pravo\jernih
o Abdullahu
o Ebu Bekre
o sljedbenici Knjige
' '

G, L
.) -


_;s::,
'
Ako vokativ ima odredeni clan. onda izmedu vokativne cestice i voka-
tiva dolazi rijec ako je vokativ muskog roda, i ako je vokativ zen-
skog roda:
o covjece
o !judi
,0 smirena duso"
0 ucenice
Kao i u nasem jeziku, tako i u arapskom jeziku vokativnu cesticu mo-
zemo izostaviti:
198
grad ani
dame i gospodo
dragi slusaoci
dragi gledaoci
dragi putnici
dragi gosti
braco u islamu
" " Jl ; ;;: ...
.Jyki_,.U 4-e1

c _ _ .. :' :
c ri?JI
; ; _. _.

rl.r<JI

U ovakvim frazama podrazumijeva se glagol pozdravljam Vas.
Od vokativa o moj Gospodam moze se izostaviti vokativna cestica
i spojena licna zamjenica za prvo lice jed nine. a umjesto nje ostaje samo kes-
ra. Dopusteno je kazati: o oc'e iii i o majko iii C..:l i u
ovom drugom slucaju 0 je nadoknada za izostavljenu spojenu licnu zamje-
nicu za prvo lice jednine.
U rijeci mim je nadoknada za izostavljenu vokativnu cesticu.
Vokativi koje cesto susrecemo:
: y.. Js- wl:----Lo J
. J.Jl14 ' ( :)0 \1-

_
J ,., :J... ... "

4
. '-:} , :;. )...1 _
199
.;1}.-1 J LJ;:., rr.JI _
:....,c:J J J _:j ,c j f1 ,-."r _
· · •. ./-! I f_ I-'. ./ . y
,_}
" " " -""' ... " " "
...-: " ; "'':! _.
. ( }.:->- o __,.;...; )
-i , (
SUI
--
)1_:, '_J , ( ) -
·. 1·' 1- r -- u--' ·'· -"· ··
.. · 'f
c ..b ; JY ) . :Y ) ... r
-i .; J1 ,o ?
200
i·-"V)
..:...GI:,.)-1
pionirska dolina, zoo park
,)1 "" VI :;, _.
strasljivac,
kukavica
"· '
reeenica, fraza ..:...1 ....:>;- o).:-V
vijesti,
dnevnik
"" ...- jJ ,)1 " r
utakmica ..:...l,:Jl;...o ....:>:- ;IJL;...o
kana!
spustiti se,
aterirati
Alzir
0 :;; ; 0
DEMINUTIV
,.::."II
Deminutiv se u arapskom jeziku rjede upotrebljava .. Rijeci koje imaju
,)1 :- .... ; VI...-: .... ; '1>1 :- .... ;
tri harfa u deminutivu dolaze na oblik z.r. na oblik ako
imaju cetiri harfa i ako imaju pet iii vise harfova. Naprimjer:
VI :-" ;.
dijete
covjek
pas
sob a
kuca
drzava
drvo
grana
list
dlaka
!opt a
vrabac
,;: ; /
......
'111 /

,;: .... :;, ....
:;j '.)
J
vr ............

,)1 ;) _,;
djetesce -'-::-1 J
covjeculjak
-.9 :;:,_.-)
cukica
malo prije I uoci
sobica
kucica
drzavica
malo stablo
grancica
listie I papiric
dlacica
loptica, zrnce
vrapcic
'\)!,...::- .... ;
o_r-J.:>

U rijecima kod kojih je predzadnji vokal dugi, taj dugi vokal i >-- od
I._
pretvaraju se u i._,f, a zatim slijevaju u jedno...,? sa tesdidom.
knjizica
sicusanlpomalehan
ljepuskast
201
Treba posebno zapamtiti oblike derllinutiva sljedecih rijeci:
'!
,,
otac
._,(
babuka

'

,,
sin
._:.,.-!\
sineic

';!;
.... 0,... J
majka mamica

I

'
'! J
kCi

kcerkica

'!
/ '
brat
. 1
braco

c

'
'
j.
sestra sestrica

Deminutivi imaju pravilnu mnozinu zenskog roda:
oVI VI .- J
knji:Zica
., , / .-' ;
drzavica ._:.,I__,.. .:J..., •.)
• •J
., .,,. =- / ;
dlaCica, nit
,11 , ;,_, J
loptica, zmce ;,.__,__;-
Obratite paznju na sintagme:
.- / , "0 .... ;
krvni kapilari ;,.__,_y.)
J ... o / yt,;; --- ..,;. .;::_,;
crvena krvna zmca ;,.__,_y.)
Ylo ..- Vl...-o.- Jl
More se na arapskomjeziku kaze: .T'-!, ajezero
202
::; yl::; -- ;. / :> .- t, /
· < -.:..'Y'"'J..u
1
cr 'r-
.=JJ..; J r rS-
.. :.i:.:_. '._. '.$\ o-':.._ l I .:)J_; _9 '. (:'' -
·, ..1 -:-- u_ ..1 ___ L
o.U
.• I :
. '1!..,) r->- ) ;·::_; 'JG! .,G-\) -
. :1;J-1
. o.U
,.a_..;,.-- VI
praznik -:- nafta
biti ._ -
vrijeme, period
daleko
1.i:>-- ;.
kilometar H
;. _,._,. 'If! _,. :>J.
adresa -:.r-JW- Jl_y
203
ODNOSNE ZAMJENICE
Odnosne zamjenice dijele se na:
a) pridjevske i
b) imenicke.
a) Pridjevske odnosne zamjenice su:
MUSK/ ROD ZENSK!IW/J
koji -?_01 koja

koja dvojica .:iil.ll koje dvije
j\JJI
koje dvojice/koju dvojicu
.,..,. .ilJI

kojih dviju ;J.ll
koji (mn m.r.) j:!jJI koje
( ')\ji .. ljj ( ) -)\JI
...s' ' '-?' ./
'
Iza odnosne zamjenice slijedi odnosna recenica u kojoj se nalazi licna
zamjenica bilo u samom glagolu iii spojena licna zamjenica uz glagol iii pri-
jedlog koji ide uz glagol i slate se u rodu i broju sa imenicom na koju se od-
nos1, napnmJer:
Covjek koji je _"\;, s>_.J,
izasao iz auta, brat je naseg kolege Hamida .
... .::: ,., ..... "' / / / jj 0 ... ,. .... .: ; ;;:, ... ... j ... c... .. :::. :.;, ; .-
J>- )L,._.,
Svi ucenici koji produ odlicnim uspjehom dobice vrijedne nagrade.
Pjesme koje slusamo su lose.
h) lmenicke odnosne zamjenice su: onaj koji:;. i ono sto l. i one zadr-
zavaju u svim padeiima isti oblik.
204
.J jo _, ...- .J ...- J .J _, _, _, o _,
Onaj ko imadugjezik, ima kratku pamet. . _r::j JU, .y
Ja znam ono sto ti ne znas. . '-:i C. G1
a) Medusobno postavljajte pitanja i odgovarajte.
.Y' v u--:1 -
.
_.c J , .J Jl _. "',.; ;.,. c ,.._, :; Jl ,. .. _,
_;L.-. Y' J) ._0>. y:-_; c.? jj\ L. -
. -
L.-
.... : .. c,; ,.
. .. c:'Ur. uP;
:) j'JI
'\II .... - :.... j ... c " :; j ,. j,. .-
-r-=:
. .Jj ..l.-.:l-1 !.\I;, , 'J -
II ..;_S} u--:1 _
o ..- ;. .> .- .:: .... } ,.. c ) J o ,.. ....
. ......_j 1 ..::_.:S c.? _.U I -.::5} -
c.? jjl ):.Ji ( j ..;:,. -
. ewl .y t.r.--i _
b) Citaj i p•·evodi:
.J J ._. ,. ,.. 4" > ,.. , , :. .c ,.. J w , J. , ,
.y" -i l)i 1_,5} c.:r- _.UI '-L...hJI .y :ill' JL5'
:_;.; ::.,15 :. l..<:JI \ ll
:; . I:.G c. . 2G.
205
;_J
0
• y 1Jjll
j5- 4-: ·• ; C. . .
,. . -- ; ..
206
(g._ .. . .. j ($_-JI ;01
disketa
program
man til
trag, utjecaj
rijedak
slika
(umjetnicka)
(na)crtati
$JI t., oJ z
J"l}l J" j
"' .,.,. ..
)i

.
izuzetan, divan e\J
savjetovati
ucesnik

.j 3 -"':" ).::.:.:.
.J:: "' ; ; ... "' "
( j_,!- - jli
osvojiti (nagradu), pobijediti
) " " ...
nagrada
)1)"':"-"':" o)G:-

ciniti dobro
• 0 0 • .,; .. .. ;
govontt
galama, buka
APSOLUTNA NEGACIJA
Apsolutna negacija pravi se tako da poslije '1 dode imenica u akuzativu jed-
nine bez odredenog clana. Naprimjer:
Nema nikoga u razredu.
Nema nista u frizideru.
Ti nemas (nikakva) prava.
Za to nema (nikakva) opravdanja.


Sarno je Allah Bog (Nema boga osim All aha).
. :.:D '}

. :J.J\ :J;
lstinska snaga i moe su samo sa Allahom. . JJL j J;. '1
Nema (nikakva) odgovora od njega. . '1
U njemu nema (nikakva) dobra. .

. ..:_,LL<Ji '1
. . .
Nema (nikakve) takvim rijeCima.
Nema sumnje daje ona bila prisutna. . '1
Ti sene mijesaj u ovo (Ti nemas veze sa ovim) .. :.:D '1
Treba znati da se neke od ovih konstrukcija mogu prevesti na nas jezik
kao pridjevi:
neizbjezan
neopravdan
bezgranican, beskrajan
IIi prilozi:
neizbjezno, nesumnjivo
::. J G..: '1 I ::._. c '1
:.J '}
:.J '}
207
'
INFINITIVI

lnfinitivi u arapskom jeziku su apstraktne glagolske imenice koje
mogu imati i glagolsku upotrebu. NaprimJer, infinitiv od glagola
j. ; -:;. 0 "' -' --
. \,...._>...) ima znacenje ulaz. i ulaf.enje, infinitiv od glagola - '-'Ja...j ima
., ... " j " ... ,
znacenje izgovor i iz.govaranje. infinitiv od glagola - --,-.1.1 znaci z.aht-
jev i traienje.
0 infinitivima ce. ako Bog da. biti dctaljnije govora kada obradimo
sve glagole, a sada je bitno da znamo da su infinitivi prve vrste glagola u
arapskom jeziku infinitivi po upotrebi (onako kako se cuje da ih Arapi izgov-
araju) . .)WI, i daje neophodno da uz svaki glagol prve vrste uz per-
fekat i prezent naucimo odmah i ohlik infinitiva. Infinitivi prosirenih glagols-
kih vrsta su pravilni infinitivi ( (._.(..:Ji

). sto znaci da najveci broj
glagola jedne glagolskc vrste 11na sve infinitive na jedan oblik. Naprimjer.
infinitivi druge vrste glagola idu na oblik . trece vrste na oblik
cetvrte vrste na oblik Jkl itd.
Glagoli prve vrste cesto imaju vise oblika infinitiva, naprimjer: vmtiti
se C: .r" J , t._..r:- J - · J
Umjesto glagola, ponekad dolazi infinitiv i u tom slucaju glagolski ob-
jekat dolazi u genitivu kao mudaf ilejhi infinitiva. Naprimjer:
. ( (}'_l, j\ )
Pobjegao je prije nego sto je platio racun (placanja racuna) .
. jj > c?
lzasao je nakon sto je popio kahvu (pijenja kahve) .
. j1 >
- - -
Vidio sam ga deset minuta prije no (nego) sto je otputovao.
208
Citaj i prcvodi:
;.;; :.J _; ';
1
• ( (i_j1 r ) ... 'l £,
- " - .,. '" ' - - - )".
'l 'l j , 'l JL-_; 'l .. . c () Ji r o ) 4 ... Ljl
. . . . . ' - .
\-U,:;. Jl '>] . :.0-l 'JI 't)j ( . ..G-) ":.J y
u 'l . c > ::l'_;_; j; . ..u..G- ' .....
_ '-... · ._. ..; u "'-- · u.-
21 (I .Jl ;._1
. ( __;o)l
:; - ti -
SUIJluj<l
prisila
JaSnO
se razlikovati

r,
.,........,
----·
VI -J f. ti - ti :.> f.
pravt ..GJ
put
stranputica
povJerenJe
vjemost
potreba
govoriti
pojaviti se
znak
VI _;; ) - _. __. -

01->-
209
JEZICKA IGRA
Pokusaj da kazes sto vise o onome sto se desava u tvom razredu i o stvarima
i predmetima iz tvog okruzenja. Naprimjer:
. J J
. ..:_,L_L(JI .....
. :i..;.....JI :i_,:I...L! i.:.., J L. js- L;\ .
. G if ..l..:-1 ':l j ,L;I • .. :A;..j
d.5-JL. :00.
0 ?\......if .:_,---->1 j

3
...,.Jlb r 0 :i..;.....JI _; o:.U J\.5' r 0 !..lb
0 J)..U\ jl:- .:_,---->1 J )1

0 JJI _r-.0 U

0 ..l..:-lj J)lp j j _r-.0
210
;;jJ, I ..=..ill .:_,ri
0
r
JEZICKA IGRA
a) Budi novinar i pokusaj razgovarati sa sto viSe ucenika iz svog
razreda. Oni mogu biti u najrazlicitijim ulogama. Da podsjetimo da su
standardna novinarska pitanja: Ko? ( .:.r" ), Kada? ( ._s:--o), Gdje?
, a vi mozete postavljati i dru- ( i Zasto? ( , Kako? ( .:r-:1)
ga. Naprimjer:
.:.JI.).y-
\I j j\S .._:, . 0 .._:, -
_./ L - .
" . -
. Cr c..r" -
L._, .A.:; ..L>-1 • I > · _
. . _ _, _, ..,+-"' ...r-- Cr
.,;_
J ...r - ..._;..
r-

. Jj ..LJ-1 J'll
,_ly _, .:.]W, r::-.r.. ':} I.)U-
js- Y'J J ':1-
.:Jj.) ..Uu j-.'1 '-:-'U,jj\ J 0.r.. .y
.,1 -II L-....5 ':1 bU
\ .r ... ..1 .........,_ ...)
n..J...._, • ...L.Ji ,._.,I L..-
·- L> -'I - I
jl J _.
-!)J_i I ;JT -
.:.JI_) _; ..::__;\S ,._,-
- - '-
:J.k.,JI \')l>.. I\ I\ I\ I .,_,I '.,_., _
- .. '-' (.5', . J' Y""'"' -..? '-'- .....
J , oJ.,S .UI .. _,..a.! I o "Jji ( y
. Jlj-l'-!
1,.0, J }L.:..... ..:r-1: JL.e -,J\.kll
... J) }L.:..... : JL.e -,Jlhli , _Jl:JI -,J\.kll Ji ..v..,
... J)}L.:..... JL.e -,J\jdl •c:l)l -,Jijdl j\ .AA.:
J) j.UJI cr(j . cf.)LJI -,J\.kJI
212






J

J
G
f..-
,,,
I .
J..r
.J).:.
j-!)
;c.
' '
J 0 ; ...

el-'
...
- I

jiR
\... ))
!\ .
JY..r:-'

j,U
. I
Y-::-!- r
OSNOVE ARAPSKOG JEZIKA
"/ /
Sve rijeci ( ...::_.,\ :i..JS') arapskogjezika dijele se na:
1) Ime(na), 2) Glagol(e) 3) Slovo(a)
tSI..-c,..... 'I)I:J tSI_,.o..- V!:J VI JJ tSio...-

; 0 /
Sintaksa
rJI j.> ..Li \....w- j
Bavi se rijecju kada ude u recenicu
' 0 /
Gramatika J
.J1 j
Bavi se rijecju prije nego sto ude u recenicu
" '
-
;:
I me

-:: J
'
u nominativu
t_y .r'
izvedeno

u genitivu
u akuzativu
odredeni naein
zavisni nacin
skraceni naein
regens (utice na padez
rijeci iza sebe)
ne utice na padez rijeci
koja dolazi iza njega
J)f':'-'

;.,.11 t/:;J\
))...\ t/·;J'
" 0 /
neizvedeno
-
promijenljivo

,,
nepromijenlji vo

sadasnje vrijeme t_JL.;Ji j:..AJ1
zapovijedni naein ;.-':il
j..C:. Slovo J _.r- nepromjenljivo
figurativno
:213
Podjela rijeci
lme(na)
Imena se dijele na:
1) Imenice
vlastite imenice J.._;, ;_:.,
zajednicke imenice ~ 4 : :---'''
glagolskc imenicc (infinitive) ~ , ~ !
imenice mjesta .:L<l' ~ ~
imenice vremena JL.) ;.1
imenice oruda ;J':;1 ~ ~
2) Zamjenice
licne zam1enice
pokazne zamjcnice
odnosne zamjenice
upitne zamjenice
3) Pridjeve 4) Brojeve
(razlicitog oblika i deklinacije) (glavne. redne ... )
~ I
;L\'1 ~ ~
-:' " \
J .:,' I I :._.I
, r'
Promjena imena r'11 ~ ~
lmena se mijenjaju po:
a) rodu
muski rod
zenski rod
' '·,(
...:_;y.l
214
b) broju
jednina
dvojina
mnozina
c) padezu
nominativ
'''11
(:!.r
genitiv )-I
akuzativ ~ I
Padezi
Nominativi
Subjekat imenske recenice
Predikat imenske recenice
Subjekat glagolske recenice
Subjekat glagola u pasivu
Subjekat glagola kane i njemu srodnih glagola
Predikat innc i njoj srodnih cestica
Genitivi
Genitiv poslije prijedloga
Genitiv kao drugi Clan genitivne veze
Akuzativi
Predikat kane i njemu srodnih glagola
Subjekat inne i njoj srodnih cestica
Blizi objekat
Opsti objekat
Priloska oznaka za mjesto i vrijeme
Akuzativ uzroka iii svrhe
Akuzativ stanja
Akuzativ koji poblize nesto obiljezava
Akuzativ izuzimanja
Akuzati v uz .J
LCJI



lf-;1yj) jt_S-



lf-;1y1 ) C;lS"' ';>-
4-:IY-1 J J)
"-! J;:.tl

J;:.tl
:J J;:.tl
jU-1
215
Glagol(i)
Glagoli se dijele na:
... J. , ....
1) a) Osnovnu vrstu ( b) Prosirene vrste ( .:JIJ.:y)
... '
2) a) Zdrave (pravilni, mehmuz i muda'af ,j;.+.
'! ..... 0 J
b) Slabe (misal, edzvef, nakis i lefif ,jli:) J.::.-
3) a) Osnovne glagole b) Pomocne glagole
i mogu biti
4) a) Prelazni b) Neprelazni i u
?I ;.o .. VI J. o ...
5) a) Aktivu ( yLu ) b) JJasivu ( J
.... 0.... Jl. 0 ....
Glagoli se mijenjaju ( po:
a) lieu
prvolice
drugo lice JWI
trece lice
Slovo(a)
' '
b) vremenu
perfekat
imperfekat L!GJ1
prijedlozi
prilozi vremena i mjesta
veznici
uzvici
216
c) naCinu
odredeni naCin ())1 t_;GJ1
skraceni nacin t J;._t1 L!l;J1
zavisni nacin ;.:.tl t_;W1
;, o,....
J Jr ,_:,; J .r

.JG:.il:, .:_,L.) J )) ( "

J );. ( t
Glagoli
J, ::; J ... ot J
a) Zdravi glagoli ( All Glagoli bez: J I <-?
Njima se pribrajaju i g[agoli sa hemzetoln iii dvajednaka harfa
' ::; ... 0 J J .. 01
b) Slabi glagoli

..... .. ,... .....
.}J
,., .. o.,.. .....
tS).r- t>)J
' ::; .. J .;
a) Osnovna vrsta sa tri korijenita harfa ( r.J-1
( ima sest razreda) j.:J
, ' '
b) Prosirene vrste (
... 0 "' ''I! "' J , ::; ..
{- J..A::j r r ..u
,.,.. ... "' J "'J ... J "' ... ...

... .. 0 J ':J J ...... 0 ..
JL.. A J... .r- J...)
.. .. 0 J ...
yl;

"' .... ::; J ..
J.--.dl yl;
"" J ..... J ... ... ..... "' .. ... "'
r-A LA; r-A r-A LA;
J ... ::; J "
j? I..A.:J I y l;

... ... 0 J .. o ... .. ... ... 0
..jl_r.&-1 .....; .....; _r.&-1
.. , 0 J ..
JL..A..;'ll yl;
Jc..J'li
... ... .. :/" 0 ... ::; ... 0 "'

.. ,.,. .... 0.. J ...
j"))W'll yl;

Jl:
J::; ... J ..
Osnovna vrsta sa cetiri korijenita harfa r.J.I
.,. ...... 0 ... J 0 ... J "' ... :1 ...
r; ?- r-:-.}
Prosirene vrste ovih glagola rjede su u upotrebi.
217
SADRZAJ
Predgovor ........................................................................................................ 5
Arapsko pismo ···· ·· ········ ···· ···· ·· ···· ··· ··· ···· ···· ·· ··· ··· ·········· ····· ······· · ·· ·················· ·· ·9
...... "" J JJ
Arapska abeceda JJ.r-) ......................................................... lQ
- - -
Razlicite vrste arapskog pis rna···································································· ··11
Izgovor harfova. Konverzacija ······························································· ·······12
Obrada harfova • ...:...>, ._,.., ··········································································13
Izgovor harfova. Konverzacija ······································································14
Obrada harfova j. J• ::,, .:> •••• •••••• •••••••• •••••••• •••••••••••••••••••••••••••••• •••• ••••••••••• ·····15
Izgovor harfova. Konverzacija ······································································16
Obrada harfova ..5, J• I ················· ········· ···· ···················· ··· ···························17
Izgovor harfova. Kon verzacija · · · · · · · · · · · · ·· · · · · · · · · · ·· · · · · · · · · · · · · ·· ·· · · · · ·· ··· · · · · · ·· · · · · · · ·· · · · ··18
Obrada harfova J, .!), .:.> •·•····•··· · ··••·••·•·•·•··· ·• ··•····•·••· ····································19
Izgovor harfova. Konverzacija ······································································20
Obrada harfova t· L' C. ·············································································21
Izgovor harfova. Konverzacija ······································································22
Obrada harfova o, i• ..;. <..1' ········································································23
lzgovor harfova. Konverzacija ······································································24
Obrada harfova J;, J,, ._;,, ...r' ····································································25
Izgovor harfova. Konverzacija ······································································26
Obrada harfova J, J, t: t. ·······································································27
Hemze ('") ······································································································28
Test- Diktat ··································································································31
219
Podjela harfova ·····························································································32
Razlike u nacinu pisanja i izgovora ·············· ················································36
Pozdravi i osnovna konverzacija pri susretu ·················································37
Slog i interpunkcijski znaci ........................................................................... 39
Pisanje brojeva i datuma ............................................................................... 41
Test ................................................................................................................ 43
Podjela rijeci ...................... · · · ·· .................... · · · · ..... · · .................... · .................. 44
Deklinacija · · · · · · .. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · .. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·· · · · · · · · ·45
Padezi ............................................................................................................ 47
, ... 0 J 0 , 0 J ... :I j o ...
Recenica Imenska recenica ............................... -43
Odnos imenice i pridjeva .... · · · ... · .......................................... · · · .................... ··51
{, 0 :;; J .... J o,.,
Imenice zenskog roda po obliku r-JI)
.;0 ... :> ' ::; .... J ....
i znacenju ..::.....;r-JI) .......................................................................... 54
!. ,.. ::; J ::; ... J :);
Imenice zenskog roda po upotrebi ..::.....; r-JI)
...... :) J ::. ....
i imenice koje mogu biti i muskog i zenskog roda ...................... 53
Test ................................................................................................................ 60
J" 0::; ...
Broj imena- Dvojina ........................................................................ 61
Mnozina Pravilna mnozina muskog roda _J-:.W1 ... 64
J ::; J ::; .... J 0 J :) .........
Pravilna mnozina zenskog roda ..::.....; r-JI ................................. 67
·'::; c J t ' 0 " o.... (::": t , 0 ...
Nepravilna mnozina ................................... 71
J ... ::; "'
Licne zamjenice ............................................................................. 75
Pokazne zamjenice ................................................................... go
,.,
Pridjevi ..................................................................................... 83
Upitne cestice i zamjenice ............................................................................. 86
Test ................................................................................................................ 90
220
Glagol ilnati ................................................................................................... 91
t J ... ...
Genitiv Genitivna veza ....................................................... 93
J :> ... :> J :>
Pridjev pripadnosti ............................................................... 99
Test .............................................................................................................. )06
Glagol :_;.J i upotreba negacija: ne-, bez , I , ···············107
Proslo vrijeme glagola biti (::;IS) ................................................................. 111
i njoj srodne cestice (da 01, ali kao da Jts', nebi li JJ I :- ··114
Test .............................................................................................................. )15
"' :;!
Glagoli (Jwi J-..!) .................................................................................. )16
J "' J ;) J ' :;!;
Sadasnje vrijeme ............................................................... 121
Test .............................................................................................................. )24
Odnos glagola i imenice .............................................................................. )25
Glagolski nacini .. · · ....................... · ......... ·· ................................. ·· ................ 129
Test .............................................................................................................. )33
Imperativ i zabrana ................................................................ 134
J J :;! ,. J... J :;! ,.. :;! :;! .. :;! J :;! J .....
Pasiv glagola ....................................... 139
J :> ,.. :;! J ::. .. .... :;! J :;1
Particip aktivni i particip pasivni yui-.JI I"'"""" I) ...................... 143
Test .............................................................................................................. 147
J
Sadasnje vrijeme glagola biti .......................................................... 148
Sistematizacija- Odnos subjekta i predikata u imenskoj recenici .............. 152
Glagol i njegov subjekat u glagolskoj i imenskoj recenici (poredenje) ······153
Upotreba glagola JlS i :_;.J ....................................................................... 154
Glagolska vremena ...................................................................................... 156
J ' ,
Test 'Jfl) .............................................................................................. 157
Glavni brojevi ............................................................................... 159
221
Glavni brojevi veei od 100 .......................................................................... 165
J ::; ::; J , ::, ,
Redni brojevi (4 •.• i.rJI .................................................................... 170
Racunanje vremena - Izrazavanje datuma i godina starosti ........................ 174
Test····· ......................................................................................................... 182
Priloski i drugi brojevi ................................................................................ 183
Neodredene i opce zamjenice ...................................................................... 187
" ::; J "
Poredenje pridjeva ............................................................... 191
,.. , J ,.,
Vokativ (._s.:JWI) ........................................................................................ 198
" :. J "
Deminutiv ( :.. -·II..,_..\) ............................................................................. 201

j. :1 ,... ' J "
Odnosne zamjenice ............................................................. 204
" " ""' "'"-'
Apsolutna negacija \ l) ....... ·· ······ ......................................... ··· 207
J , , .,,
Infinitivi ...................................................................................... 208
... ::; .. J 'fl. ,..o ;.
Jezicka igra .............................................................................. 210
,. :. , J "' .. ':1 J
Jezicka igra ............................................................................... 211
Osnove arapskog jezika- tabela .................................................................. 213
Podjela rijeei- tabela ................................................................................... 214
Padezi- tabela ................... : ......................................................................... 215
Glagoli- tabela ............................................................................................ 216
Glagoli - tabela .. · · .. · · · · · · .. · · · · · · · · · · · · · · .. · · · · ..... · · · · · · .. · ... · · · ....... · · .. · · · .. · ...... · ........... · .. 217
Sadr:laj ... · · ... · · ....... · · .. · · · ..... · · · · · · · · .. · .. · · · · ....... · · · ... · · ..... · · .... · .... · .......................... · 219
222
IWAVAC:
RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE
U BOSNI I HERCEGOVINI
ISBN 9958-23-122-0
COBISS/BIH-ID 11173638

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->