SADRAJ

1. UVOD .............................................................................................................. 2 2. SVJETIONICI JADRANA KROZ POVIJEST ................................................... 3 2.1. JADRANSKI SVJETIONICI DANAS .................................................... 4 3. SVJETIONICI SJEVERNOG JADRANA ......................................................... 5 3.1. SAVUDRIJA .......................................................................................... 5 3.2. RT ZUB ................................................................................................. 5 3.3. SVETI IVAN NA PUINI ....................................................................... 6 3.4. RT PENEDA ......................................................................................... 6 3.5. RT VERUDICA ..................................................................................... 7 3.6. PORER.................................................................................................. 8 3.7. RT MARLERA ...................................................................................... 8 3.8. RT CRNA PUNTA ................................................................................ 8 3.9. SUSAK ................................................................................................ 9 4. SVJETIONICI JUNOG JADRANA ............................................................... 10 4.1. VELI RAT ............................................................................................ 10 4.2. PLOICA ............................................................................................ 10 4.3. SUAC ................................................................................................ 11 4.4. PALAGRUA ...................................................................................... 11 4.5. STRUGA ............................................................................................. 12 4.6. GLAVAC ............................................................................................. 12 4.7. KORULANSKE SESTRICE .............................................................. 13 4.8. OLIPA ................................................................................................. 13 4.9. SVETI ANDRIJA ................................................................................. 14 5. ZAKLJUAK .................................................................................................. 16 6. LITERATURA ................................................................................................ 17

1. UVOD
Svjetionici postoje od drevnih vremena. Njihov je nastanak bila prijeka nunost ne bi li moreplovcima olakali sigurnu plovidbu, osvjetljavajui im put i pokazujui im smjer. Od tih drevnih vremena pa do danas, izgled i nain funkcioniranja svjetionika vie se puta izmijenio. Od jednostavnih zapaljenih vatri pretvorili su se u velika kamena zdanja, neoboriva i sigurna, na kojima vatru zamjenjuje elektrina energija. Na hrvatskoj obali dananje svjetionike moemo ponajvie zahvaliti austru-ugarskome trudu tijekom 19. stoljea. Istona jadranska obala, izrazito razvedena s mnotvom otoka, otoia, hridi i uvala, razvijenoj plovidbi toga vremena, predstvaljala je svojevrsnu opasnost bez jasnih putokaza. Stoga su se svjetionici gradili ponajvie na ulazima luk i najisturenijim tokama otvorenog mora. Otada ti svjetionici uvaju moreplovce i njihovo brodovlje od pogibelji pokazujui im put. No, i njihova arhitektura i lokacija danas plijene vie panje nego ikada. Jasno je kako su svjetionici zapravo spomenici i svjedoci jednog vremena koji svoju priu priaju i danas. Velike kamene kule, debeli i vrsti zidovi, smjetenost na vrlo samotnim mjestima okruenima netaknutom prirodom i istim Jadranskim morem, sve to nudi izvrsnu priliku za pustolovan ili pak samotnjaki odmor. Uvianjem mogunosti iskoritavanja svjetionika u komercijalne svrhe, sve se vie brige posveuje tim kamenim divovima i omoguuje zainteresiranima da se poblie upoznaju sa ivotom na svjetionicima koji njihovom automatizacijom pomalo odumire. Stoga je cilj ovog seminarskog rada poblie upoznavanje s pojedinim svjetionicima istone jadranske obale kao javnim dobrima ija je komercijalizacija i jedan od naina njihovog spaavanja od zaborava.

2. SVJETIONICI JADRANA KROZ POVIJEST

Veliki pomorci antikog doba, Feniani, Grci i Rimljani prvi su zapoeli s gradnjom svojevrsnih pretea dananjih svjetionika na istonome dijelu Sredozemlja. Tako se prvi primitivni svjetionici grade ve u 3. tisuljeu pr. Kr. Ti su antiki svjetionici bili zidane visoke kule u blizini luk, na ijim bi se vrhovima palile vatre ne bi li brodovima u plovidbi i nou osigurale sigurnu plovidbu i pokazale ulaze u luke. Na istonoj obali Jadrana prvi su se svjetionici nalazili na otocima Hvaru i Visu. Upravo grkoj rijei za svjetionik (pharos) otok Hvar duguje svoje ime. Rimskom prevlau u Dalmaciji i izgradnjom antike Salone, svjetionici se poinju graditi i u njenom dobro zatienom zaljevu koji broji mnotvo hridi i pliina. Tako je prvi meu njima izgraen na poluotoku Marjan pred ulazom u luku. U srednjem vijeku postojala su tzv. crkvena svjetla koja su se nou palila na crkvenim zvonicima u priobalju1. Poetkom 19. stoljea, Austro-Ugarska poinje s gradnjom prvih pravih svjetionika na Jadranu, tj. svjetionika kakve ih danas poznajemo. Na hrvatskom dijelu Jadrana prvi je izgraen bio svjetionik na otoiu kardi jugozapadno od otoka Paga 1810. godine. Zatim je uslijedio svjetionik na otoku Loinju 1812., svjetionik Savudrija 1818. te svjetionik na rtu Gradina 1819. godine. Svjetionici su kamena zdanja s izraenom svjetioniarskom kulom, sagraeni na navigacijski najvanijim tokama, esto i na najudaljenijim tokama teritorijalnog mora2. Dok se na veini svjetionika kao rasvjetno gorivo koristio petrolej, acetilen, petrolejske i alkoholne pare na nekima se ve sredinom 19. stoljea poela koristiti i elektrina energija. Mnogi su jadranski svjetionici stradali od potresa, a tijekom dva svjetska rata, na Jadranu su neki i razoreni. Ratnim razaranjima prva je rtva bio svjetionik Palagrua 1915., obnovljen 1923. godine. Samo tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je ak 37 svjetioniarskih zgrada.

Perii, M. i dr., Sanacija svjetioniarskih zgrada i njihovo valoriziranje kroz komercijalne djelatnosti, Ekonomski vjesnik, Vol. No. 1, 2010, str.172 2 Perii, M., op. cit. 1, str. 172.

Iako je izgradnji jadranskih svjetionika najvei doprinos dala Austro-Ugarska, svoj obol dala je i Jugoslavija izmeu dva svjetska rata. Tada je Jadran, sa svjetionicima pod talijanskom vlau, brojio 58 svjetionika.

2.1.

JADRANSKI SVJETIONICI DANAS PROJEKT KAMENA SVJETLA Na hrvatskome dijelu Jadrana danas svjetionika, u pravom smislu, ima 48,

iako na nekim pozicijama postoje ostaci nekih svjetionika koji su do Drugog svjetskog rata izgubili svoju funkciju zbog konanog definiranja svjetlosnih koridora te su kao takvi ostali zaboravljeni. Projekt Kamena svjetla uvari lanterni povijesnih vrijednosti tvrtke Plovput d.o.o. iz Splita koji je s radom poeo 2001. godine, zapoinje s procesom evidentiranja, uknjibe i sanacije naputenih svjetionika te je do danas ve saniran svjetionik Blaca na poluotoku Peljecu. Tako zapravo brojci od 48 svjetionika na hrvatskome Jadranu moemo pribrojiti jo jedan. Velik broj jadranskih svjetionika danas je uvrten u turistiku ponudu kao atraktivna lokacija za odmor na sedam, petnaest ili vie dana. Na njima je provedena apartmanizacija, a gosti se osim odmaranja mogu i izbliza upoznati sa esto samotnjakim ivotom na svjetionicima.

3. SVJETIONICI SJEVERNOG JADRANA

3.1. RT SAVUDRIJA Rt Savudrija je najzapadniji, najsjeverniji i najstariji jadranski svjetionik jo u funkciji ija je izgradnja dovrena 1818. godine. S razlogom njegove izgradnje vee se i romantina pria o austrijskom grofu i politiaru Metternichu. Naime, austrijski se plemi, navodno, na jednom od bekih balova zaljubio u neimenovanu, prekrasnu crnokosu Hrvaticu. Kako je otprije ve bio oenjen, grof je, razmiljajui gdje saviti tajno ljubavno gnijezdo, smislio lukav plan. Odluio je sagraditi utoite pod krinkom svjetionika upravo na rtu Savudrija koji je u to doba slovio kao opasan za plovidbu zbog svojeg plitkog mora. Svjetionik je na tome podruju zapravo bio i nunost zbog svog poloaja na vanom raskru

pomorskih puteva. Svjetionik je danas automatiziran, sa stalnom svjetioniarskom posadom.

Sastoji se od kamene kule visine 29 m, dvije prizemne zgrade, zgrade s

prizemljem, katom i potkrovljem ukupne

Slika 1 Savudrija (http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasign alizacija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/2 0/Default.aspx, 20.4.2012.)

povrine 530m2. U sklopu svjetionika nalazi se jo i skladite, radionica te motornica.

3.2.

RT ZUB Rt Zub je svjetionik koji se nalazi na poluotoku Lanterni, 13 km juno od

Novigrada te isto toliko kilometara sjeverno od Porea, a izgraen je 1872. godine. Svoje ime ovaj polutok i svjetionik navodno duguju prii iz 16. st. prema kojoj se na oblinjem rtu nalazilo ribarsko naselje, svojevrsna pretea dananjeg Novigrada. Jedan od lokalnih ribara jednog se dana u svojoj maloj drvenoj barci otisnuo put rta Zub, no sutradan se nije vratio. Njegova je ena, krezuba starica, odluila sjesti na liticu na rtu i ekati svojega supruga. ekala ga je tri dana i tri noi, a pretkraj treega
5

dana ribar se zaista i vratio. Ugledavi svoju enu, ribar se zaudio kada je zapazio da se ona u ta tri dana pomladila tridesetak godina te da su joj svi zubi ponovno izrasli. Svjetionik se sastoji od izdvojenog svjetioniarskog svjetla 10 m iznad mora, zgrade s prizemljem i katom ukupne povrine 170m2 i pripadajueg skladita. Danas je svjetionik automatiziran i nema stalnu svjetioniarsku posadu.

3.3.

SVETI IVAN NA PUINI Sveti Ivan na Puini je najjuniji od trinaset otoia rovinjskog arhipelaga i

jedini bez vegetacije pa zapravo moemo govoriti o hridi vie nego o otoiu. Dug je svega oko sedamdeset, a irok oko pedeset metara. Istoimeni svjetionik na njemu je izgraen 1853. godine. Kroz povijest se taj otoi smatrao izrazito opasnim za plovdbu jer je tako mali i potpuno ogoljen bio pomorcima teko uoljiv. O opasnosti plovidbe pokraj otoia, pogotovo za loeg vremena, pripovijeda i pria o mletakom dudu koji se na njegovim obalama skoro nasukao. Spasivi se od nevolje, obeao je na otoiu zapaliti svijeu visoku poput tornja kakve katedrale, no svoje obeanje nije ispunio. Kada mu se po drugi put na istome mjestu dogodila takva nesrea, niti on i njegova posada nisu se spasili iz olujnoga mora. Danas automatiziran sa stalnom svjetioniarskom posadom, svjetionik se sastoji od osmerokutne kamene kule, zgrade s prizemljem i katom, povrine 200m 2. U sklopu svjetionika nalazi se jo i skladite, motornica, pristan, dizalica, spremite za svjetioniarev amac te dvije pomone zgrade.

3.4.

RT PENEDA Peneda (naziva se jo i Pinida) je svjetionik to se nalazi na samotnome

junom rtu Velikoga Brijuna, dakle u samome Nacionalnom parku Brijuni. Svjetionik je izgraen 1877. godine.

Od luke na V. Brijunu do svjetionika danas vodi 4 km duga asfaltirana cesta. Svjetionik se sastoji od etverokutne kule, zgrade s prizemljem i katom ukupne povrine 160m2 te motornice i skladita. Upravljanje svjetioniarskim svjetlom davno je automatizirano te nema potrebe za stalnom svjetioniarskom posadom. Lokacija unutar nacionalnog parka te bogato, isto i dobro ouvano podmorje preduvjeti su da Peneda u skorije vrijeme postane izuzetan turistiki biser projekta Kamena svjetla.

3.5.

RT VERUDICA Kao i Peneda, Rt Verudica je

svjetionik izgraen 1877. godine. Smjestio se 7 km juno od Pule, a danas se nalazi u sklopu turistikog naselja Punta

Verudela. Uz al pokraj dananjeg svjetionika vee se legenda o caru Vespazijanu i gradnji pulskoga amfiteatra. Naime, car je navodno graditeljima arene ostao duan odreeni iznos te je godinama nakon
Slika 2 Verudica (http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasignaliz acija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/49/Defa ult.aspx, 20.4.2012.)

njene izgradnje, kako bi se iskupio, davao zakopavati novac namijenjen potomcima samih graditelja. Svjetionik se sastoji od etverokutne kamene kule, prizemnice povrine 50 m 2, a u sklopu svjetioniarskog kompleksa su jo i skladite te dvorite povrine 500 m 2. Svjetionikom dominira juni zid koji slui kao obrana od estih naleta snanih visokih valova. Danas je svjetionik automatiziran te nema stalnu posadu.

3.6.

PORER Porer je hrid na kojoj je 1833. godine izgraen istoimeni svjetionik, a nalazi se

1 nm jugozapadno od rta Kamenjak, najjunije toke istarskog poluotoka, kod Premanture. Hrid je okruena morem koje karakteriziraju jake morske struje promjenjiva smjera pa je sidrenje esto vrlo riskantan pothvat. Sam svjetionik se sastoji od okrugle kule visoke 31 m, prizemnice povrine 220 m 2, skladita, motornice, ak tri pristana, dizalice i spremita za amac, a danas je automatiziran sa stalnom svjetioniarskom posadom.

3.7.

RT MARLERA Svjetionik izgraen 1880. na istoimenome rtu jo se naziva i Medeni svjetionik

jer je u njegovoj blizini vrlo popularno uzganjanje pela te ga okruuje mnotvo konica lokalnih pelara. Marlera se nalazi na ravniarskom podruju sjeveroistono od Linjana. Od mora je udaljen 25 m, a pristup mu je ogranien i podosta neureen. Sastoji se od izdvojene svjetioniarske kule visoke 9 m, kojoj se svjetlo nalazi na 21 m nadmorske visine, prizemnice povrine 60 m2 i skladita. Nema stalnu svjetioniarsku posadu, a tek odnedavno je prikljuen na elektrinu mreu te je zapoeta nuno potrebna sanacija kroz projekt Kamena svjetla.

3.8.

RT CRNA PUNTA Izgraen 1873. godine, svjetionik se nalazi na najistaknutijem dijelu june

obale Istre, u podnoju vrha Brdo, 15 m iznad mora, od njega udaljen 25 m. I uz ovaj se svjetionik vee legenda, legenda o skrivenome zlatu u njenome podmorju proaranome tajanstvenim hodnicima kojima se ne zna nita o postanaku. Nikakvo zlato do danas nije pronaeno u okolici svjetionika, no njegovo tajanstveno podmorje predstavlja pravi ronilaki raj.
8

Svjetionik ini izdvojena kula, zgrada s prizemljem i katom povrine 160 m 2, skladite, motornica, dizalica i pristan. Na proelju svjetioniarske zgrade nalazi se prostrana terasa, poploana autentinim kamenim ploama. Danas je Crna Punta automatiziran svjetionik, bez stalne svjetioniarske posade.

3.9.

SUSAK Susak je izgraen 1881. godine na istoimenome otoku kojeg brojne

specifinosti ine drukijim od ostalih dalmatinskih otoka. Tako je otok Susak vulkanskog porijekla, a ne vapnenakog, umjesto ogoljenog kra, obiljeavaju ga debeli pjeani nanosi. Otok je specifian i klimom, povoljnom za razvoj zdravstvenog turizma te jedinstvenom kulturom i

folklorom svojih stanovnika. Susak se smjestio 6 nm od otoka Loinja, a sam svjetionik se nalazi na brdu Garbi na nadmorskoj visini od 100 m. Od jedinog naseljenog mjesta na otoku, Suska, udaljen je 1 km.
Slika 3 Susak (http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasi gnalizacija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ ID/26/Default.aspx, 20.4.2012.)

Svjetioniarski kompleks ini etverokutna kula, zgrada s prizemljem i potkrovljem povrine 300 m2, skladite te motornica. Automatiziran je i ima stalnu svjetioniarsku posadu.

4. SVJETIONICI JUNOG JADRANA

4.1. VELI RAT Svjetionik Veli Rat je izgraen 1849. na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka, 20 nm zapadno od Zadra. Kompleks svjetionika ini visoka kula i prizemnica povrine 220 m 2, 2 skladita, motornica, pristan te istezalite za svjetioniarev amac. Danas je automatiziran i ukljuen u sustav daljinskog nadzora, sa stalnom svjetioniarskom posadom. Otkad je kroz projekt Kamena svjetla uvrten u turistiku ponudu, ovaj je svjetionik opravdao predvianja da e postati prava turistika atrakcija. Okruem borovim umama i ljunanim plaama, atraktivna je turistika denistacija kako onima eljnim robinzonskog odmora tako i nautiarima. Na svjetioniku je provedena apartmanizacija, a velika potranja za odmorom na ovome svjetioniku donijela je i odreene probleme. Naime, esto je termin u jeku turistike sezone potrebno rezervirati i dvije godine unaprijed.

4.2.

PLOICA Izgraen 1887. godine. Nalazi se na istoimenom otoiu udaljenom 6 nm od

Hvara, a 4 nm od Prigradice. Otok je dobio ime zahvaljujui svom izgledu, izdaleka izgleda kao ploica koja je izronila iz mora. Svjetionik ini kula u proelju i zgrada kojoj sa prizemljem i katom povrina iznosi 165 m2. Zgrada je opasana kamenim dvoritem. Danas se Ploica koristi u svrhe robinzonskog turizma, a svjetionik je automatiziran i nema stalnu svjetioniarsku posadu. Kao jedna od zanimljivosti Ploice, za posjetitelje, je zasigurno mogunost odabira sobe u svjetioniku. Preporua se odabir sobe koja se nalazi u sjeveroistonom uglu na prvom katu zgrade. Takav odabir omoguuje posjetitelju jedinstveni doivljaj da, kada padne no, uiva u pogledu na Ploicu sjedinjenu u arobnim snopovima svjetala svjetionika Suuraj na Hvaru i Lovie na Peljecu.

10

4.3.

SUAC Svjetionik Suac izgraen je 1878. godine na najviem junom dijelu

istoimenog otoka koji je izuzetno strm, a litice se obruavaju u duboko more. Jugoistona strana otoka blago se sputa prema moru te obiluje lijepim uvalama i stazama za etnju. Od Hvara je udaljen 23, a od Lastova 13 nm. Zgrada svjetionika nalazi se na visini od 100 m, a kula se nalazi na sredini objekta na 80 m nadmorske visine. Sama zgrada je jednokatnica koja ima dva etverokrevetna apartmana. Svjetionik ima stalnu posadu. Zanimljivost Suca je njegova specifinost u klisurama sjeverne obale. Tamo je priroda formirala morsko jezerce u koje se moe doi iz mora ronjenjem kroz peinu na petnaestak metara dubine. Na Sucu su takoer pronaeni vrijedni arheoloki ostaci koji e kroz daljnja istraivanja vie rei o povijesti Suca.

4.4.

PALAGRUA Izgraen je 1875. godine na

istoimenom otoku izmeu hrvatske i talijanske obale 68 nm juno od Splita i 26 nm juno od Lastova. Palagrua je najudaljeniji hrvatski otok veoma bogate povijesti. Zgrada svjetionika nalazi se na visini od
Slika 4 Palagrua (http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasign alizacija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/1 3/Default.aspx, 20.4.2012.)

90 m na sredini otoka. Kula se nalazi na 109,7 m nadmorske visine, a zgrada svjetionika sastoji se od prizemlja i kata

povrine 400 m2. Svjetionik ima stalnu svjetioniarsku posadu i nije automatiziran. Palagruu jo nazivaju i Diomedovim otokom zbog vrijednih arheolokih pronalaska koji to dokazuju. Crkveni izvori biljee kako je na istu srijedu 9. oujka 1177. godine na Palagrui boravio papa Aleksandar III. Putujui sa svojom pomorskom flotom od
11

deset galija, bio je zadivljen ljepotom arhipelaga i poelio se zaustaviti. Papi je posluena veera na maloj visoravni Palagrue Male, koja se od tada naziva Papina njiva.

4.5.

STRUGA Svjetionik Struga je izgraen na istoimenom rtu otoka Lastova 1839. godine.

Udaljen je 55 nm od Splita. Zgradu svjetionika ini prizemlje povrine 222 m2 i valjkasta kula visoka 20 m na nadmorskoj visini od 104 m. Struga ima stalnu svjetioniarsku posadu i nije automatiziran. Jedna od nevjerojatnih, ali istinitih pria vezana je za ulov hlapa rekordnih dimenzija. Golemi rak teio je otprilike 18 kg, a ulovljen je mreom krajem 19. stoljea. Ulovljenog hlapa ribari su otpremili na beki carski dvor Franji Josipu II. Car se oduio lastovskim ribarima poslavi im veliki sanduk s kavom i eerom. Pedesetih godina 20. stoljea koraljari su pod istom liticom posebnom dubinskom napravom iupali koralj teak ak 45 kg. Prema postojeim podacima, to je do danas najvee koraljno stablo izvueno iz Jadrana.

4.6.

GLAVAT Na otoiu Glavatu u lastovskom kanalu 1884. godine izgraen je istoimeni

svjetionik. Nalazi se udaljen 9 nm od Lastova na istoku i 12 nm od Korule na jugu. Glavat se sastoji od zgrade koju ine prizemlje, kat i potkrovlje povrine 320 m2. Meu najveim je svjetioniarskim zgradama na hrvatskom dijelu Jadrana, a svjetlo je na nadmorskoj visini od 45 m. U sklopu svjetionika jo se nalazi skladite, motornica, istezalite, cisterna, spremite za amac svjetioniara te manji pristan koji je mogue koristiti samo za lijepa vremena.

12

4.7.

KORULANSKE SESTRICE Izgraen je 1871. godine na Sestrici Veloj, u Peljekom kanalu. Nalazi se 2,5

km zrane linije od Orebia na Peljecu i oko 5,5 km zrane linije od Korule. Kula se nalazi u proelju zgrade, a samu zgradu ine prizemlje, kat ukupne povrine 186 m2, dva manja pomona objekta u kojima je nekada bio agregat i priruno skladite te cisterna. Svjetionik je automatiziran i nema stalnu posadu. Naalost, upravo zbog injenice da na svjetioniku vie ne boravi stalna
Slika 5 Sestrica Vela (http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasignaliza cija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/42/Defaul t.aspx, 20.4.2012.)

posada,

plitko

more drugim

oko

otoka,

bogato raznim morskim organizmima i zaklonjeno oblinjim

otoiima, pravi je mamac krivolovcima, esto onima s eksplozivom. Ipak, kroz projekt Kamena svjetla, izgledno je da ovaj svjetionik oekuje svjetla budunost.

4.8.

OLIPA Svjetionik je izgraen 1872. godine na zapadnoj strani prolaza Veliki Vratnik

na istoimenom otoku, najzapadnijem u skupini elafitskih otoka. Svjetionik slui za navigaciju vanim pomorskim prolazima Velikim i Malim Vratnikom. Veliki Vratnik se nalazi izmeu otoka Olipe i Tajana (Jakljana). Mali Vratnik je prolaz izmeu Olipe i Peljeca. Prolazi imaju narodni naziv Boke false. Uz ovaj se otok vee i legenda prema kojoj se Homerova pria o Odiseju i Scili i Hribdi odvijala upravo ovdje. Tako je Scila mogla biti otok Jakljan, a Haribda Olipa. Takoer, za loega vjetrovitog vremena izmeu ovih otoka stvara se optika varka te se ini kao da se otoci meusobno pribliavaju pa opet udaljavaju.

13

Kula je izgraena na nadmorskoj visini od 31 m, a svjetioniarska zgrada nalazi se 240 metara juno od nje i ine ju prizemlje, kat i potkrovlje koji iznose 198 m2. Olipa je automatiziran i nema stalnu posadu.

4.9.

SVETI ANDRIJA Izgraen 1873. godine na istoimenom otoku, svjetionik se nalazi udaljen 6 nm

od Dubrovnika, 3 od otoka Koloepa i 2 od otoka Lopuda. Prvi stanovnici Svetog Andrije bili su benediktinci. Njima je dubrovaka obitelj Crijevi izradila samostan i crkvu. U samostan se dolazilo po kazni Dubrovake Republike, jer je bio izoliran i nepristupaan. Otoi je takoer bio karantena za stanovnike Lopuda. U potresu 1667. godine samostan je uniten i nikada poslije nije bio obnovljen. Uz svjetionik i sam otoi se veu mnoge prie, a jedna ima svoju potvrdu u dokumentu iz 1483. godine, koji se uva u dubrovakom arhivu. To je pria o Mari, koja je ivjela na Lopudu s trojicom brae ribara. Mare je imala prijateljicu Cvijetu iji je brat Niko bio zaljubljen u Maru. Jedne noi braa su iz olujnog mora spasila rtvu brodoloma, mladoga gospara Ivana, sina jednog od utjecajnijih
Slika 6 Sv. Andrija (http://www.crometeo.net/phpbb/viewtopic.php?f=8&t=3030 &start=0&view=print, 20.4.2012.)

vlastelina iz Dubrovnika. Mare ga je njegovala i izmeu dvoje se rodila

ljubav. Meutim, to je bilo nespojivo; on je bio vlastelin, a ona obina seljanka. Kako Ivan nije mogao kod oca isposlovati pristanak za pronju, ostavio se svjetovnog ivota i otiao u samostan na Svetog Andriju. Mare je to saznala i otila do otoia. Ponavljala je svoje odlaske sve ee, ponekad i plivajui s Lopuda. S izmakom ljeta, dan je postajao sve krai i Sveti Andrija se nije vie dobro vidio. Da bi Mare mogla nai Ivana, dogovorili su se da e on zapaliti fenjer na stijeni i da e ekati Maru, koja e plivati po signalu. Niko i braa su za to doznali i odluili su se na osvetu. Jednog tmurnog dana, Mare je plivala prema Svetom Andriji, a Niko i braa su je pratili. Kad je pao mrak, zapalili su u barci fenjer i udaljavali se prema puini. Mare ih je pratila,
14

sve dalje i dalje. Ivan ju je ekao tri noi, ali treu no ju je more izbacilo na stijene. Nakon toga je Ivan zauvijek ostao u samostanu. Sam svjetionik ine zgrada i etverostrana kula koja se nalazi na sredini zgrade i njezino svjetlo se nalazi na 69 m nadmorske visine. Zgrada ima prizemlje, prvi i drugi kat povrine 200 m2. Sveti Andrija je automatiziran i nema stalnu posadu.

15

5. ZAKLJUAK
Plovidba hrvatskim dijelom Jadrana pravi je doivljaj. Razvedena obala, mnotvo otoka, otoia, hridi i stijena prua moreplovcima mnotvo nevjerojatnih vidika. Ipak, za loeg vremena polovidba kroz brojne kanale i meu grebenima moe biti i vrlo opasna i nepredvidljiva. Stoga pomorce du jadranske obale od pogibelji uva 48 svjetionika pokazujui ulaze u luke i dajui potvrdu da su na pravome putu. Prve svjetionike na hrvatskoj obali gradila je Autro-Ugarska Monarhija poetkom 19. stoljea. Kroz cijelo 19. stoljee izgraeno ih je jo mnogo, a nekolicina je izgraena i u prvoj polovici 20. stoljea. Svjetionike na hrvatskoj obali karakteriziraju esto visoke kamene kule spojene ili odvojene od kamenih zgrada namijenjenih svjetioniaru i njegovoj obitelji. U komplekse svjetionika spadaju i spremita, pristani i cisterne. Neki su svjetionici izgraeni na ulazima u luke, tj. njihove zaljeve, a neki na udaljenim otocima i hridima na otvorenome moru. Velika veina jadranskih svjetionika danas je automatizirana pa nema potrebe za stalnom svjetioniarskom posadom. To je jedan od razloga to su neki od njih ostali zaboravljeni te se o njihovom odravanju dugo vremena nije vodila pretjerana briga. Ipak, nada za ouvanjem tih divovskih kamenih spomenika ukazala se kroz investicijski projekt Plovputa d.o.o. iz Splita nazvanom Kamena svjetla uvari lanterni povijesnih vrijednosti. Uvieno je kako jadranski svjetionici zapravo predstvaljaju javna dobra ija bi konana devastacija predstvaljala teak poraz u ouvanju kulturne batine na Jadranu. Cilj projekta je kroz sanaciju jadranskih svjetionika od njih uiniti komercijalne turistike destinacije na atraktivnim lokacijama. Kako sam pogled na ta velebna tajanstvena zdanja privlai brojne znatieljike da odmor provedu udaljeni od gradske vreve i prenapuenih turistikih naselja, posebno tijekom pice turistikih sezona, tako i okolno podmorje, njegova bistrina, flora i fauna ima sve preduvjete da privue velik broj gostiju eljnih kvalitetne nautike ili rekreacijske turistike ponude. Osim to je na svjetionicima kroz ovaj projekt mogue provesti jedinstven odmor, takoer je vana mogunost upoznavanja sa ivotom na svjetionicima, koji pomalo odumire, a koji je vano sauvati kao kulturu ivljenja i kao svjedoka jednog vremena.
16

LITERATURA:
Perii, M. i dr., Sanacija svjetioniarskih zgrada i njihovo valoriziranje kroz komercijalne djelatnosti, Ekonomski vjesnik, Vol. No. 1, 2010., str. 170-180. eri, N., Kamena svjetla : prie i legende o jadranskim svjetionicima, o mjestima na kojima su izgraeni i o njihovom podmorju, Marjan tisak, Split, 2004. http://www.plovput.hr http://www.geografija.hr/clanci/693/svjetionici-hrvatskoga-turizma

17