"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjeajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bjei

od svijeta no ne moe da izbjegne okove koje mu namee drutvo. On se onda potpuno okree od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznaajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj knjievnosti, osjeajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duevnih raspoloenja i najintimnijeg duevnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga nee uti, ve to je na isto tako neuporediv nain pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije same sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj linosti. Gete, meutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, ve u tok radnje uplie i priu ostavljene djevojke koja je u oajanju potraila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kue, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao etvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda putaju kao bezopasnog. Gete na taj nain svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi nain, no svi se tragino zavravaju. Razni ljudi razliito reaguju u istoj situaci, no u sutini sve ih pokree ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog drutvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obine ljubavne historije i postaje znaajan dokument o drutvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerjeivu protivrjenost izmeu razvoja linosti i drutva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodravnogapsolutistikog u kome je graanstvo, dodue predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo jo dralo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne moe odreivati svoju ljubav to tvoje srce ini' 2. 'Svako ko voli vei je ovjek' 3. 'Pokuati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokuati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVA: Moja knjiga, Zagreb, 1993. IVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najvei je njemaki pjesnik, knjievnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imune graanske obitelji. Pjesnike prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeu njegove esnaeste i sedamnaeste godine ivota, kad se vratio kui "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" uinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemakim autorom. Prvi je njemaki pisac koji je postigao svjetsko znaenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne due'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oi, kako su mi samo svjee njene usne i svjei osmjesi mamili duu - epiteti: crne oi, svjee usne, umni ovjek, istinska srea ZNAENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izraavanju misli i osjeaja). Znaenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i tenje mladog Werthera djelomino sklonosti i tenje Goetheova vremena 2. psiholoko - opisana su Wertherova unutarnja promiljanja i tenja za slobodnim razvojem ljudske linosti WERTHER KAO ROMANTIARSKI JUNAK: Werther je romantiarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je matanju, uiva u prirodi, u opreci je s drutvom i esto pesimistian. Karakterizira ga hiperbolizacija osjeaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemoguuje racionalno prosuivanje. On joj se ne moe oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sree s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaaje vezane uz

grad. U gradu na nekakvom balu susree pukovnikovu ker Lottu, koja ga isti tren oara svojom ljepotom. No, ona je zaruena za Alberta, ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom.
Kako sam ja, za vrijeme tih razgovora, gutao one crne oi... Kako su mi samo svjee njene usne i svjei osmjesi mamili duu! Naravno, to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. Werther je bio tuan znajui da Lotta nije njegova, no ona ga opet na neki nain voli, to Werthera ini jo depresivnijim. Ali, doao je i taj dan kada se Albert odluio vratiti kui i povui se iz posla. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uivajui u bezazlenoj drutvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. On me smatra umnim ovjekom, i to me ini sretnim. Za roendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg oboava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaa i on je bio sve tuniji jer je vidio da Lotta nikad nee biti njegova. Zar mora tako da bude? Ono to ovjeku predstavlja istinsku sreu, da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaa da mu vie nije tu mjesto i, kako ne bi naruio sklad meu zarunicima, on odlazi. Ne, ja ne mogu bez nje ivjeti, a ipak moram. Teko je, ali moram otii odavde, s ovoga groznog mjesta. Hotei se praktino zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu, mladi se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. Teko podnosi slubu jer nije birokrat nego pjesnika dua. A kako njegov gospodar voli sitniavo zabadati, gubi volju za slubu koja ga nikad nije privlaila. Poslanik tui Werthera ministru, no ministar pokazuje vie razumjevanja i daje mladiu oinske savjete kako se u budue ima vladati. Werther podnosi ostavku i stupa u slubu nekog kneza kome na ladanjskom imanju kratiti vrijeme .Wertherov novi gospodar nije lo ovjek, ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantini mladi teko podnosi i doskora naputa slubu. Neuspio pokuaj da se zaposli i da u tom poslu nae zadovoljstvo pojaava potisnute osjeaje prema Lotti, koja se udala za Alberta. ne mogavi odoljeti elji da je opet vidi, Werther se vraa u gradi gdje su se bili upoznali. Stanje doskora postaje neizdrivo. Albert s koji, se neko dobro slagao sada mu je omrznuo, a sve mu se ini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zasluila. U drugu ruku Wertherova ekscentrinost vrijea trijeznog Alberta koji mutno nasluuje da bi mu Werther mogao postati opasan. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe, poinje uviati da njezini osjeaji nisu bezazleni. Izmeu Werthera i njegove okoline nesporazumi se mnoe i Lotta bi se htjela izvui iz te situacije, ali sama ne zna kako. Da bi sprijeila svakodnevne Wrtherove posjete, ona mu nareuje da par dana izostane, a Werther kojeg ve due vrijeme salijeu misli o samoubojstvu izvrava sada posljednje pripreme. Vraa se jo jednom Lotti, pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutanog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga vie ne eli vidjeti, Werther odlazi kui sav rastresen. poruivi Albertu da mu posudi pitolje jer se sprema na putovanje, on ih dobiva, a pri tom ga blai misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. Zlo sam ti za dobro vratio, Alberte, ali ti e mi oprostiti. Zbogom, Alberte! inim svemu tome kraj. Neka mi smrt bila na sreu! Pun je. udara dvanaest. Neka se dakle zgodi to treba! Lotta, zbogom, zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut, i uo je pucanj. Ali, kako je i dalje vladao mir, nije vie obraao panju. Sluga je te veeri otiao znajui da e se neto loe dogoditi. Werther je popio au vina, uzeo pitolj te opalio metak ravno u desnu sljepoonicu. Sluga ga je pronaao ujutro jo ivog, no u tekom stanju. U podne je preminuo... Prije smrti, Werther je izrazio elju da ga pokopaju izvan groblja, tj. u blizini, izmeu dvije vitke lipe. Na posljednji poinak ispratila ga je Lottina rodbina, nosili su ga obrtnici, a sveenika nije bilo. Preminuo je u podne. (...) Nou, oko jedanaest sati, dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao. Stari je sa sinovima iao za lijesom, Albert nije mogao. Bojali su se za Lottin ivot. Werthera su nosili obrtnici. Sveenik ga nije ispratio...

LIKOVI: WERTHER: sanjar, romantini, idealni (lijep, obrazovan, uglaen, prilino bogat) mladi. Nositelj je svjetske boli u kojem itatelji vide ili ele nai sebe jer on je uzor kako treba osjeati. Gaji ljubav prema Lotti koja je od poetka osuena na propast. Ponaa se kao da ona nema zarunika te stvara iluzije o zajednikom ivotu s njom, ime se sve vie udaljava od stvarnosti. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se, svjestan da mu Lotta nikad nee pripasti, liava ivota i kanjava drutvo. LOTTA: njena i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridravati se moralnog kodeksa. U svojim osjeajima nije povrna, ali potuje Alberta i zadanu rije pa, iako pokazuje naklonost i moda ak ljubav prema Wertheru, nastoji je zatomiti i odbija ga. Osuena je na isprazan ivot u svakodnevnom ivotu malog gradia. ALBERT: stabilan i realan lik. Suprotnost je Wertheru. Voli Lottu, potuje njezinu obitelj, a ona je sigurna u njegovu ljubav. Cijeni je i potuje pruajui joj nadu i sigurnost za sretan i miran budui ivot. Time je to nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je ba on njena vrsta ruka koja je uva da ne prekorai konvencije drutva. O DJELU: Djelo ima uzorke iz pieva ivota. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi, taj in ga je potaknuo na pisanje ove knjige. Lottu moemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova ivota, Charllotu i Maxa. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i blii svakodnevici. Moemo ga podijeliti u dva djela. Prvi dio do njegova odlaska u grad, a drugi do njegove sahrane. Tema samoubojstva se oituje na kraju djela. ... kukavan je onaj koji sebi ivot oduzima, kao to bi bilo nepristojno rei da je kriv onaj, koji bi umro od kakve opake groznice. Trebao bi vidjeti kako glupim se inim kada se u drutvu govori o njoj! A kada me jo i upitaju kako mi se ona svia! - Svia! Smrtno mrzim tu rije. Kakav bi morao biti ovjek komu bi se Lotta samo sviala, komu ne bi ispunjavala sve misli, sve osjeaje! Svia!

Registracija Help

Korisniko

Lozinka

Prijava

o o o o

Zapamti me

Portal Forum

Dananje poruke esto postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi

Blogovi to je novo? to je novo? v2.0

Forum Drutvo kolarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera

Napredna pretraga

Prikaz rezultata 1 do 2 od 2

Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera

1.

Alati teme Prikaz

23-09-10, 21:43#1

shelby

smart&sexy :P

Array

Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3,025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka

Lektira: Patnje mladog Werthera

JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Biljeke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije. Moemo ga podijeliti u dva djela. Prvi dio do Wertherova odlaska u grad, a drugi do njegove sahrane. Prvi je dio veseo i sretan, a drugi dio je tuan i sumoran, a oni zapravo doaravaju Wertherovu psihu. Goethe je temu dijelom preuzeo iz ivota Carla Wilhelma Jerusalema, a dijelom iz vlastitog ivota. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema keri svojeg poslodavca, i prema njemu je nastao lik Werthera. Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff, a dijelom prema Maximiliani la Roche, dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera, Charlottina zarunika. Romantiarska obiljeja u djelu: - U veini sluajeva osjeaji prevladavaju razumom. - Plemii i graani su u djelu izmijeani iako nisu izjednaeni, ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. - Ima mnogo opirnih i detaljnih opisa prirode, Werther puno vie pria o svojim osjeajima i duevnom stanju nego o dogaajima koji se zbivaju oko njega. - Werther samoubojstvo smatra junakim djelom, a da je djelo klasicistiko on bi vjerojatno ubio Alberta, a ne samoga sebe. - Djelo nema klasini oblik nego je pisano u posve novom obliku. - Ima stilskih obiljeja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptini stil, inverzija). Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majin nalog odlazi kod svoje tetke u

Wahlheim (izabrani dom) da rijei s njom pitanje nasljedstva. Isprva jednostavno uiva u prirodi i seoskoj idili, ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju. Njegove patnje poinju tek kada dolazi Albert i tek tada uvia kako je njegova ljubav nemogua, iako je i prije znao da je Lotte zaruena. Mi ga upoznajemo preko pisama to ih alje svojem prijatelju Wilhelmu. Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide, onaj koji vidi kako lijepo svaki graanin, kojemu je dobro, umije svoj vrti dotjerati i potkresati kao raj, i kako strpljivo i onaj koji je nesretan, pod teretom odmie svojim putem, a svi su jednako obuzeti eljom da jo minutu due vide svjetlost ovoga sunca - da, taj je miran, pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga, a i sretan je, jer je ovjek. Zatim pak, ma koliko skuen bio, u srcu uvijek odrava sladak osjeaj slobode i to da ovu tamnicu moe napustiti kad hoe. Ovdje Werther prvi put govori o smrti - prvo govori kako svi ele to due ivjeti, a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboenje od tijela - tamnice. Mislim da se tjei to uvijek ima dodatno rjeenje za svoje probleme - smrt, iako se ja uope ne slaem s tim jer uvijek postoji nada da e budunost biti bolja. Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci, sve sate u danu provodi uz nju, rasipa sve svoje snage, sav svoj imetak, kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje. A onda doe neki filistar, ovjek koji obnaa neku javnu slubu i kae mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski, samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate, jedne za posao, a sate odmora posvetite svojoj djevojci. Izraunajte svoj imetak i ono to vam ostane kad pokrijete svoje potrebe, to vam ne branim. Samo ne preesto da joj neto darujete, moda za njezin roendan i imendan itd. 'Poslua li ovjek, onda je to uporabljiv mladi i sam u ga preporuiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij, samo je s njegovom ljubavlju gotovo, a ako je umjetnik - s njegovom umjetnou. Werther ovdje govori kako su osjeaji i razum opreni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno bira djevojku ne moe imati osjeaje za nju, a ako si zaljubljen onda ne moe misliti ni na to drugo. Vie nisam bio ovjek. Drati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme, tako da je nestajalo sve oko nas, i Wilhelme, da budem iskren, jo sam se zaklinjao da djevojka koju volim, na koju polaem pravo, nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom, makar zbog toga morao i propasti. Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi, sve je bilo veselo, sjajno, nitko nije tuan i tako se poletno i nevino on zaljubio. ivim tako sretne dane kao to ih Bog uva za svoje svece; i bilo sa mnom to god bude, ne smijem kazati da nisam uivao radosti ivljenja. Wertherova pomirenost sa ivotom i samim sobom, mirno se suoava sa sudbinom, svojom eljom za smrti. Pria se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odvie zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu ilu ne bi li lake disali. Meni je esto tako, elio bih si otvoriti neku ilu koja bi mi omoguila vjeitu slobodu.

Opet elja za slobodom, tj. smru - ini se kao da je samo traio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjea sputano i nelagodno. Ve sam nakanio da je ne viam toliko esto. Da, ali tko bi se toga mogao drati! Svakog dana podlegnem kunji i sveano si obeam: sutra e jednom izostati; a kad doe jutro, opet naem neki neodoljivi razlog i prije nego to bih oekivao, ve sam kod nje. Opisuje se Wertherova ovisnost, opijenost Lottom, a tek tu on to zapravo i shvaa. Poslanik me mnogo prekorava, to sam i predviao. On je najpedantnija luda to u uope moe postojati; korak po korak, a ukoen kao stara djevica; ovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne moe uinitinneto na emu bi ibo zahvalan. Tu Werther pria o svojoj nesrei nakon odlaska od Lotte - poslanik ne eli prihvatiti Werthera jer ima drugaije poglede na svijet i drugaiji nain rada, a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska. Svaka rije to ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput maa. Nije osjeala kakva bi to bila samilost da mi je sve to preutjela, a onda je jo dodala to e se dalje brbljati i kakva e vrsta ljudi zbog toga likovati. Kako e se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih, to mi odavno ve predbacuju. Sve to od nje uti, Wilhelme, i to glasom iskrenog suosjeanja - to me unitavalo i jo sam u sebi bijesan. Jo jedan razlog samoubojstva - kada konano pronalazi neku enu koju bi mogao voljeti isto toliko, ako ne i vie od Lotte, onda ga njezin stale ismijava, zabranjuje drutvo s njom, a ona je potpuno bespomona protiv toga, ne slae se s takvim drutvenim podjelama, ali ne moe se oduprijeti. Kamo elim ii? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. Jo etrnaest dana moram ipak ostati ovdje, a potom, nastojao sam se uvjeriti, posjetio bih rudnike u ***; no zapravo, u tome nema nita, samo bih opet htio doi blie Lotti, to je sve. A smijem se vlastitome srcu - ispunjavam njegovu volju. Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. Ovo je dio nakon to je pobjegao od drutvenih predrasuda i od rodnoga kraja. Kako se priroda priklanja jeseni, u meni i oko mene nastaje jesen. Moje lie uti, a lie sa susjednih stabala ve je otpalo. Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe - kada je sretan ne vidi loe strane, a kada je tuan ne vidi dobre. ''Njegov poljubac'', rekoh, ''nije ba bez poude, on trai hranu i nezadovoljan se vraa od isprazna milovanja.'' ''On meni jede iz usta'', ree ona. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana, s kojih su se s punom slau smjekali uici neduna suosjeanja ljubavi. Odvratio sam pogled. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala drakati moju matu takvim slikama nebeske nevinosti i blaenstva i buditi moje srce iz sna, u koji ga katkad uspava ravnodunost ivota!

Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna, ponaa se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji slui samo njenoj zabavi. Ona ne vidi, ne osjea da pripravlja otrov koji e unititi mene i nju; a ja tako poudno ispijam taj pehar to mi ga ona prua za moju propast. emu taj dobroudni pogled kojim me ona esto pogleda? esto? - Ne, ne esto, ali ipak ponekad, emu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjeaja, emu suut za moje patnje to se ocrtava na njezinu elu? Opet aluzija na smrt, vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjeaja naspram njega, koji, kako se i ovdje vidi, ipak postoje. Cijela silina tih rijei sruila se na nesretnika. Bacio se pred Lottu u punom oajanju, uhvatio njezine ruke, pritisnuo ih na svoje oi, na svoje elo, a njoj kao da je duom proletjela slutnja nekog stranog nauma. Svijest joj se pomutila, stisnula je njegove ruke, pritisnula o svoje grudi, sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se uareni obrazi dodirnue. Svijet je za njih bio nestao. On je ovio svoje ruke oko nje, stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale, mucave usnice mahnitim poljupcima. Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera, da si on to ne umilja, a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromaan, dok je Albert bogat, i Lottino obeanje majci. Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan, straan kale iz kojega u ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pruila i ja ne oklijevam. Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve elje i nade mojega ivota! Da tako hladan, tako ukoen pokucam na mjedena vrata smrti. Oprotaj od Lotte, ne ali ni za im, uvjeren je da netko od njih troje mora otii jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni - Albertovoj srei na putu je Werther, a Wertherovoj Albert; jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac, a Werthera za mua. Lotta Pametna i osjeajna djevojka koja se mora skrbiti za estero brae i sestara, i za bolesnog oca. Zaruena je za Alberta, vie zbog njegova novca s kojim moe djeci osigurati budunost i obeanja majci, nego zbog ljubavi. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo - oboje vole plesati, imaju isti ukus za knjievnost, vole prirodu, djeca vole Werthera - jedino to im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe estero djece i nadolazeu. U predvorju se estero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa, srednje visine, u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi. Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. sa sestrama i braom. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se portvovno brine za svoju brau i sestre. Razgovor je doao na plesnu zabavu.''Ako je ta strast neka mana'', ree Lotta, ''onda u vam rado priznati da mi nita nije drae od plesa. A kad mi se neto mota po glavi, pa na svome ratimanom glasoviru odbubnjam kontradansu, sve bude opet u redu.

Albert Lottin zarunik, svi ga opisuju kao pedantnog i estitog ovjeka to treba znaiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert jo uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji. ''Albert je estit ovjek, s kojim sam gotovo zaruena. ''To je ovdje takva moda''nastavila je, ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemakog plesa, a moj partner loe plee valcer, pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor'' Ne mogu, meutim, uskratiti potovanje Albertu. Njegova oputena vanjtina vrlo ivo odudara od nemira mojega karaktera, koji se ne moe prikriti. On je osjeajan i dobro zna to ima u Lotti. ini se kao da je malokad loe raspoloen, a ti zna da je to grijeh to ga u ljudi mrzim vie od svih ostalih. Opis Albertova karaktera, a ujedno i Wertherov - Albert i Werther su suprotnosti. ''Ljudska narav'', nastavih, ''ima svoje granice: ona moe podnositi radost, patnju, boli, sve do odreene mjer, ali propada im je ta mjera prevrena. Nije tu, dakle, pitanje je li netko slab ili jak, nego moe li izdrati mjeru svoje patnje, bila ona moralna ili tjelesna. Nalazim da je jednako tako udno rei kako je kukavica ovjek koji si oduzme ivot, kao to bi bilo neprilino rei da je kukavica onaj koji umire od opake groznice.'' Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu - ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo tee podnositi bol cijeli ivot jedino s nadom za bolje sutra nego povui okida s kojim sve nestaje. Werther i Fedra: Werthera moemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom - oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdravaju svoje osjeaje, ali Werther, za razliku od Fedre, svojoj ljubavi ne eli smrt nakon to uvia kako Lotta nikada nee biti njegova. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom, uvijek su priali, etali i u poetku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala, izbjegavala ga je, pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugaije postupio. Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi, to je Werther odmah iskljuio i mislim da je previe osjeajan za to, ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede asti, to je za Werthera apsurdno. Da je Werther na Cidovom mjestu on uope ne bi pomislio na osvetu, nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se, ne bi se zanimao za drutvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. Wertherove patnje: 1. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. Neuklapanje u drutvo i nerazumijevanje drutvanih normi

Dodatni uzroci ubojstva: 1. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu, i u poetku je i sretan, ali kada ga sljedei put sree on je nesretan i oajan zbog neuzvraene ljubavi, a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optuuju za ubojstvo iste gospodarice (Ako nee biti moja, nee biti niija!) 2. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da e ga njegova neuzvraena ljubav ili pretvoriti u luaka ili da e oajan na kraju ubiti Lottu. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjeajnosti, svako malo i on se rasplae, on je vie plakao nego svi ostali likovi zajedno. Cijelo djelo govori o tome kako se on osjea, kako je neshvaen, tuan, kako je ivot nepravedan itd. Pomalo me podsjea i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona
Odgovori s citatom 2.

23-09-10, 21:46#2
smart&sexy :P shelby
Array

Prikai sliku feudalnog drutva u 18. st. koju daje Goethe. Kako se ponaaju ljudi u pojedinim staleima? Kojem staleu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snanim utjecajem tada aktualnog pokreta genija kojeg je predvodio njemaki zaljebljenik u narodnu epiku J. Gottfried Herder. Bio je u snanom antagonizmu prema klasicistikim, ali i racionalistikim tezama i preporuao je prevlast emocija nad razumom. Takve je postavke usvojio i Goethe, to se jasno vidi kroz razmiljanja njegovog junaka, Werthera (zato se ovaj roman esto naziva i poluautobiografskim). Spomenutom pokretu rado se pridruilo njemako graanstvo koje se na taj nain borilo protiv dotadanje francuske umjetnike nadmoi, ali i privilegija u kojima je uivalo plemstvo. Umjesto tih batinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime, romantiari se zalau za kriterije zasluga. Dakle, u 2. polovini 18. st. ispostavlja se da od vika ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. Poklonici novog modnog krika u literaturi istiu, pa i prepotenciraju ljudsku osjeajnost, a likovi im plau kao kina godina tako da je udo to tadanje knjinice nisu potopljene. U ranijem razdoblju svoga stvaralatva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. Jo jedna teza koju su tadanji knjievnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij umjetnik stvara poput prirode, a ovakvo smo razmiljanje ve susretali u manirizmu. Civilizacija, koja svojim okrutnim pravilima ivota i rada otupljuje ljudska uvstva, sada postaje omraena. Propagira se ovjekov povratak prirodi, koja je njegova prakolijevka, i sjedinjenje s njom. Werthera, a kroz njega Goethea, oduevljava jednostavna ivotnost svakodnevnice puana i u to sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. Tako je, primjerice, u prizoru dvoje zaigranih djeaka pronaao slikarsko nadahnue, a nita ga se nije dojmilo vie nego naoko posve uobiajena slika Lotte kako dijeli svojoj brai i sestrama krike kruha. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano ivjeti svoje sasvim obine ivote. Oni su moda neuki i bezperspektivni, ali su uspjeli ostati neiskvareni, a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. Graani su prikazani kao ambiciozni, probitani i obrazovani ljudi koji se sve snanije probijaju prema vrhu drutvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zaslueno zauzmu pozicije koje ipak jo uvijek velikim dijelom lee u rukama plemia. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo nita do li

imena, a i njega uspjeno blate svojim neoprostivim ponaanjem. Redovito se sastaju na najrazliitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih ivotno vanih poslova i dogovora. Prava je istina da, prenemaui se i smjekajui pred sebi jednakima, uivaju u tonama kuharskih delicija. Posljedica dugooekivane premoi graanstva jest sveopa tenja za naglim probitkom i ivot im se svodi na jurnjavu za (jo) boljim ivotom. Werthera aloste ti distancirani i, vrlo esto, zajedljivi graanski odnosi. Werther pripada sloju puana, a nemilostivu ruku obijesnih plemia osjetio je prilikom jednog plemikog primanja na kojem je prisustvovao, a s kojeg je, zbog pripadnosti nazovimo to krivom staleu, otjeran. Odnos drutva prema Wertheru i Werthera prema drutvu i prirodi: itav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobina forma svojstvena modernizmu koji ve u Goetheovo vrijeme puta prve korjenie. U svojim se pismima Werther obraa prijatelju, Wilhemu, i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. Taj stav, usudila bih se rei, dijeli i veina ljudi koji okruuju Wethera. Wilhem osuuje prijateljevu pretjeranu osjeajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan nain razmiljanja. On kritizira Wertherovo preuveliavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. Ne slae se s njegovim idealistikim i ujedno utopistikim shvaanjem samog sebe i svoje ivotne misije. Nastoji mu pomoi i u dosluhu je s njegovom majkom. Smatra da je savren put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost, to Werthera dovodi u njemu mrsku slubu u poslanstvu. ini se da veina ljudi dri Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposliarenja, pa se gubi u melankoniji i gorini vlastitih misli. Njegovo shvaanje umjetnike slobode doivljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno trae od njega da im se ipak pokori, to on, dakako, nije u stanju. Ta Wertherova tvrdoglavost potie jo vei bijes kod njegovih nadreenih, ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u drutvu. Svugdje se osjea izoliranim i konstantno bjei iz jedne sredine u drugu, dok zapravo nastoji pobjei sam od sebe i odgovornosti koje mu ivot namee, koju on nije spreman preuzeti. On uistinu jest umjetnik, genije, i to ga ini posebnim, a on tu svoju posebnost ludo voli, iako se ona poput bedema izdie izmeu njega i njegove okoline spreavajui ga da normalno funkcionira meu tzv. obinim ljudima. U vie navrata istie koliko se neshvaenim osjea; svjestan je da ljudi sve genijalce proglaavaju ili luacima ili pijanicama i to ga duboko pogaa. Mada mnogo razmilja u svojim postupcima, na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. Stalo mu je do tueg miljenja o njemu, iako smatra da je on i po svome talentu i dui iznad svih koji ga okruuju. Drutvo oko sebe uglavnom kritizira. Prezire okrutno rivalstvo meu svojim sugraanima koji, edni uspjeha i novca, jedni drugima kljucaju jetra. Najvie ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednaava s oholou. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u ovjeku i tu je oit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. Prezire civilizaciju openito, jer je ona ishodite svih pravila koja ga gue i ograniavaju njegova intenzivna osjeanja, a time ga zakidaju za sposobnost umjetnikog stvaralatva. Jako je sklon djeci; ona ga raznjeuju i bude neka ista osjeanja u njemu, liena uobiajene turobnosti i teine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmiljanja. U skladu sa sentimentalistikom percepcijom svijeta, Werther je saivljen sa prirodom oko sebe, njegova dua proima se s njome. Smatra da njegov slikarski talent proistjee iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. On osjea prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim ulima upija njenu neponovljivu ljepotu. Kroz njegov kist pulsira dua prirode. Isto tako, priroda je odraz njegovih osjeanja, a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. U poetku, u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteenost i itajui o njoj obuzima nas ljupkost i svjea razigranost proljea. U svome poetnom zanosu, opijen ljubavlju prema Lotti, sve mu se zlati pred oima, a i itatelju se doima kao da osjea navale ljetne vruine. Kasnije, nakon to uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti, priroda postaje njegovo najvee zlo, proganja ga i razdire i nastupa jesen. Tada poinje itati Ossiana i ponire u hladnou opisanih krajolika. Na vrhuncu oaja godi mu beutnost zimskih krajolika, takoer iz Ossianovih djela, i tada donosi konanu odluku o naputanju ovozemaljskog svijeta.

Tko su Wertherovi najdrai pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. Nadahnjuje ga, a ini mi se i tjei struktura patrijahalnog naina ivota iz razdoblja antike. Svia mu se intimnost tadanje svakodnevnice, kad su ljudi bili mnogo vie vezani uz svoje obitelji, a i meusobno. Junake epizode Homerovih spjevova raspiruju mu matu i krijepe ga uvrujui njegov idealistiki svjetonazor. Prirodu gleda oima antikih umjetnika trsei se da u njoj pronae sklad kojeg ne moe pronai u sebi samom: Kad mi treba uspavanka, mogu je obilno nai u svome Homeru. Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv! Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje itati Homera. Sada se posveuje prouavanju Ossianovih melankoninih i hladnih opisa pejzaa. Oamueno guta prie o nemoguim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odraava poremeene odnose meu njima. Takav opskurni, gotovo bolesni ugoaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjeanjima. Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor to u magli koja se pui dovodi duhove predaka po mjeseini koja u sumraku svjetluca. Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjeajni romantiar koji se rado preputa svojim istananim uvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmiljanja. Definitivno je i neporecivo posebna biljica. Njegova umjetnika dua poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi, svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odailju. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjeajnom osobnou i izvrstan je Goetheov peat Wertherovoj kakarterizaciji. Zaljubljenost u prirodu iskonski je ovjekov instinkt, koji kod graana esto mutira ili biva zanemaren. Werther je taj zov divljine iseprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca, ak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama, dok se Wetherova trenutana osjeajna stanja odraavaju u prirodi u vidu godinjih doba koja on doarava opisujui razne pejzae u svojim pismima. U snanoj je opoziciji prema strogim, gotovo nehumanim, materijalistikim stavovima racionalista, i eli uvjeriti svijet u ispravnost romantiarskog svjetonazora. Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uvia da njegov preizraeni sentimentalizam nije nita manje pogrean od pretjeranog racionalizma; zapravo se radi o dvjema krajnostima. Kategorino negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste, prezire pravila koja ograniavaju njegov umjetniki virtuozitet kao i civilizaciju koja namee takva pravila i zduno odbija autoritete bilo kakve vrste. Zapravo je prilino svojeglav i postupa instinktivno i hirovito, bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okruuju i nastoje mu pomoi. Smatra se neshvaenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponaanje. Dri se iznad ostalih ljudi i igra ulogu muenika u kojoj, u dubini due, uiva jer ga to ini jedinstvenim. On bjei s jednog mjesta na drugo, no svugdje se osjea neshvaenim i izgubljenim, a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. Nijee odgovornost za rezultate vlastitih postupaka, svaljuje krivnju na druge, Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. Njegov najvei problem je to ne zna za kompromis. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednaava s porazom. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludou i likuju nad njegovom nemoi da se afirmira u drutvu. Ne shvaa osnovno naelo preivljavanja, a to je da je prilagodba preduvjet opstanka. Branei svoje utopistike stavove, esto je u sukobu s okolinom. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje, a potajno ini po svome, on glasno protestira protiv svake situacije koju doivljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netonom i, stoga, uvredljivom. To je ovjek na kraju puta sazrijevanja iji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan injenice da ne moe promijeniti svijet, a u svijetu u kojem trenutno ivi ne moe opstati. Tada konano umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznae. Bez nade se, dakako, ne da ivjeti jer Nada umire posljednja, a s njome i sam ovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raa pomisao o

samoubojstvu. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u injenicu da je poseban te udi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosjena osjeanja i misli. Srodnu duu pronalazi u jednoj jedinoj osobi Lotti dakle, onoj koja mu je nedostupna, no on nije spreman prihvatiti realnost, ve se zanosi grdnim zabludama da e se sve rijeiti samo od sebe, dok jednom ne lupi glavom o zid. Razlog Wertherove oaranosti Lottom moemo potraiti u modernoj psihologiji. Ba kao to je Freud rekao: Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno slian meni da u njemu mogu voljeti sebe. Za Werthera, Lotta je ta osoba koja mu je toliko slina da ga razumije, ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne dri iznad njega, ve da ga zadivljeno promatra i slua hranei njegov ego. On je maksimalno idealizira naime, ne spominje nijednu njenu manu zbog ega se jo dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. Oboava nain na koji ga ona vidi, i sam priznaje da se uz nju osjea vaan i potreban. Pronaavi ljubav svog ivota, bezglavo se preputa zaljubljenosti ne elei razmiljati o moguem ishodu te nesuene ljubavi. Odatle onaj snaan ok kojeg je doivio kada mu je surova istina konano uspjela prodrijeti do svijesti. Troje ljudi je guva, to je injenica; dakle netko mora napustiti mjesto zloina. Lotta je za njega savreno, gotovo eterino bie i nikad joj ne bi naudio. S njenim se zarunikom Albertom prilino dobro upoznao, ak i zbliio, i smatra ga potenom i dobrom osobom, unato pojedinim nesuglasicama. Wertherova izopaena logika navodi ga na zakljuak da je on tu suvian i odluuje se rastati od danjeg svijetla. Werthera je upropastila njegova naglaena osjeajnost i nemogunost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omoguila opstanak. Na slian je nain doivljavao umjetnost, gdje stvara iskljuivo prema vlastitom nahoenju, a odbacuje bilo kakva pravila. Silina osjeaja dovela je njegov ivani sustav do preoptereenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuivanja i zapada u beznae te jedini izlaz vidi u smrti. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona
Odgovori s citatom

Brza navigacija Lektire Vrh

Prethodna tema | Sljedea tema Zabiljeke Zabiljeke

Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne moete otvoriti novu temu Ne moete ostaviti odgovor Ne moete stavljati privitke Ne moete ureivati svoje postove BB code je Ukljueno Smajlii su Ukljueno [IMG] kod je Ukljueno [VIDEO] code is Ukljueno HTML kod je Ukljueno Pravila foruma
-- Default Style -- Hrvatski (HR)

Kontaktirajte nas

Crozona Arhiv

Vrh

Najbolje sise svijeta

Seksi guze tenisaica

Kako uz mali trik do vie sexa

Savjeti djevica

Kreativne reklame za kondome

Analni sex 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1. Vrijeme je 12:43. Powered by vBulletin Version 4.1.10

Seksi cura April Scott

Copyright 2012 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved. Hrvatski prijevod Crozona.net Crozona.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums

Djelo Portal, forum & blog, iji je autor Crozona.net, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 nelokalizirana licenca.