"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi

od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Gete, meĎutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost izmeĎu razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnogapsolutističkog u kome je graĎanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne možeš odreĎivati svoju ljubav to tvoje srce čini' 2. 'Svako ko voli veći je čovjek' 3. 'Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVAČ: Moja knjiga, Zagreb, 1993. ŽIVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najveći je njemački pjesnik, književnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imućne graĎanske obitelji. Pjesničke prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaćao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeĎu njegove šesnaeste i sedamnaeste godine života, kad se vratio kući "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" učinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemačkim autorom. Prvi je njemački pisac koji je postigao svjetsko značenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne duše'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIŽEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu - epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća ZNAČENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja). Značenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje Goetheova vremena 2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK: Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuĎivanje. On joj se ne može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboĎenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRŽAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaĎaje vezane uz

Albert s koji. Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina. kako ne bi narušio sklad meĎu zaručnicima. ali sama ne zna kako. koja se udala za Alberta. ali moram otići odavde.. Svećenik ga nije ispratio. Alberte! Činim svemu tome kraj. došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla. Prije smrti. svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti. što Werthera čini još depresivnijim. Alberte. Nositelj je “svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući život. no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske savjete kako se u buduće ima vladati. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova. Kako sam ja.. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo sviĎala. iako pokazuje naklonost i možda čak ljubav prema Wertheru. obrazovan. poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje.. Sluga ga je pronašao ujutro još živog. Ali. Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe.SviĎa! Smrtno mrzim tu riječ. počinje uviĎati da njezini osječaji nisu bezazleni. koja ga isti tren očara svojom ljepotom. U podne je preminuo. nastoji je zatomiti i odbija ga. On me smatra umnim čovjekom. no u teškom stanju. se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo. LIKOVI: WERTHER: sanjar. kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj. a ona je sigurna u njegovu ljubav.. Teško je. ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa. Možemo ga podijeliti u dva djela.. Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova. prilično bogat) mladić. čime se sve više udaljava od stvarnosti. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici. a svećenika nije bilo. izmeĎu dvije vitke lipe. nosili su ga obrtnici. Albert nije mogao. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva da ne prekorači konvencije društva. Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja. Gaji ljubav prema Lotti koja je od početka osuĎena na propast. Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi. . gutao one crne oči. kukavan je onaj koji sebi život oduzima.. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice.. uglaĎen.) Noću. Za roĎendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali.. Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu! Naravno. Vraća se još jednom Lotti. Suprotnost je Wertheru. Ali. gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila. dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara iluzije o zajedničkom životu s njom. IzmeĎu Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi. ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom. pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. i to me čini sretnim. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti. mladić se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. Preminuo je u podne. Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali. da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i. Werthera su nosili obrtnici. no ona ga opet na neki način voli. poštuje njezinu obitelj. U svojim osjećajima nije površna. Bojali su se za Lottin život. LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. s ovoga groznog mjesta. i čuo je pucanj. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta. zbogom.grad. Werther je popio čašu vina. to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć na ladanjskom imanju kratiti vrijeme .. – udara dvanaest. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu. Zlo sam ti za dobro vratio. lišava života i kažnjava društvo. Prvi dio do njegova odlaska u grad. romantični. A kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati. O DJELU: Djelo ima uzorke iz piščeva života. koji bi umro od kakve opake groznice. ali ti ćeš mi oprostiti. tj. Stanje doskora postaje neizdrživo. No. OsuĎena je na isprazan život u svakodnevnom životu malog gradića. a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. nije više obraćao pažnju. ja ne mogu bez nje živjeti. ona mu nareĎuje da par dana izostane. Poslanik tuži Werthera ministru.. oko jedanaest sati. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša. Tema samoubojstva se očituje na kraju djela. Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako mi se ona sviĎa! . Zbogom. on ih dobiva. uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. u blizini. idealni (lijep. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života. a ipak moram. U drugu ruku Wertherova ekscentričnost vrijeĎa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u tom poslu naĎe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti. a drugi do njegove sahrane. za vrijeme tih razgovora. sve osjećaje! SviĎa! . a pri tom ga blaži misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. taj čin ga je potaknuo na pisanje ove knjige. Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete. ona je zaručena za Alberta. ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu. (. on odlazi. Werther odlazi kući sav rastresen. zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut. Stari je sa sinovima išao za lijesom. kako je i dalje vladao mir. Ne. Voli Lottu. Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi. Charllotu i Maxa. Neka mi smrt bila na sreću! Pun je. ALBERT: stabilan i realan lik. komu ne bi ispunjavala sve misli. a Werther kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se.Wertherov novi gospodar nije loš čovjek.

 Registracija  Help  Korisničko Lozinka Prijava   o o o o    Zapamti me Portal Forum o Današnje poruke Često postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi Blogovi Što je novo? Što je novo? v2.0        Forum Društvo Školarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera Napredna pretraga Prikaz rezultata 1 do 2 od 2 Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera   1. Alati teme Prikaz 23-09-10. 21:43#1 shelby .

Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom.025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka Lektira: Patnje mladog Werthera JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Bilješke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije. inverzija). Romantičarska obilježja u djelu: . a da je djelo klasicističko on bi vjerojatno ubio Alberta. Možemo ga podijeliti u dva djela. Prvi je dio veseo i sretan. a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu. . a dijelom iz vlastitog života.Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode. Charlottina zaručnika. . dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera.U većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom. a ne samoga sebe. Goethe je temu dijelom preuzeo iz života Carla Wilhelma Jerusalema.Plemići i graĎani su u djelu izmiješani iako nisu izjednačeni. . a drugi dio je tužan i sumoran.smart&sexy :P Array Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3. Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majčin nalog odlazi kod svoje tetke u . ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg poslodavca. i prema njemu je nastao lik Werthera.Djelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novom obliku. . Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff. .Ima stilskih obilježja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptični stil. a drugi do njegove sahrane. a dijelom prema Maximiliani la Roche. Prvi dio do Wertherova odlaska u grad. Werther puno više priča o svojim osjećajima i duševnom stanju nego o dogaĎajima koji se zbivaju oko njega.

Mislim da se tješi što uvijek ima dodatno rješenje za svoje probleme . Držati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme. to vam ne branim. ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju. a ako je umjetnik . samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate. ne smijem kazati da nisam uživao radosti življenja. Samo ne prečesto da joj nešto darujete.» Werther ovdje govori kako su osjećaji i razum oprečni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno biraš djevojku ne možeš imati osjećaje za nju. A onda doĎe neki filistar. kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje. a svi su jednako obuzeti željom da još minutu duže vide svjetlost ovoga sunca . mirno se suočava sa sudbinom. Izračunajte svoj imetak i ono što vam ostane kad pokrijete svoje potrebe. Njegove patnje počinju tek kada dolazi Albert i tek tada uviĎa kako je njegova ljubav nemoguća.» Ovdje Werther prvi put govori o smrti .Wahlheim (izabrani dom) da riješi s njom pitanje nasljedstva. sav svoj imetak. «Živim tako sretne dane kao što ih Bog čuva za svoje svece. 'Posluša li čovjek. da budem iskren. jer je čovjek. kojemu je dobro.» Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi. u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće. a ako si zaljubljen onda ne možeš misliti ni na što drugo. svojom željom za smrti. želio bih si otvoriti neku žilu koja bi mi omogućila vječitu slobodu. a i sretan je. sve sate u danu provodi uz nju. «Priča se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odviše zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu žilu ne bi li lakše disali. rasipa sve svoje snage. makar zbog toga morao i propasti. iako se ja uopće ne slažem s tim jer uvijek postoji nada da će budućnost biti bolja. a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboĎenje od tijela . Meni je često tako. i bilo sa mnom što god bude. i kako strpljivo i onaj koji je nesretan. sjajno. Isprva jednostavno uživa u prirodi i seoskoj idili. onda je to uporabljiv mladić i sam ću ga preporučiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij. čovjek koji obnaša neku javnu službu i kaže mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski. još sam se zaklinjao da djevojka koju volim. pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga. ma koliko skučen bio. nitko nije tužan i tako se poletno i nevino on zaljubio. taj je miran.» .da.smrt. tako da je nestajalo sve oko nas.prvo govori kako svi žele što duže živjeti. a sate odmora posvetite svojoj djevojci. iako je i prije znao da je Lotte zaručena. i Wilhelme. sve je bilo veselo.s njegovom umjetnošću. možda za njezin roĎendan i imendan itd. «Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide. nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom. samo je s njegovom ljubavlju gotovo. pod teretom odmiče svojim putem. jedne za posao. onaj koji vidi kako lijepo svaki graĎanin. Mi ga upoznajemo preko pisama što ih šalje svojem prijatelju Wilhelmu. «Više nisam bio čovjek.» Wertherova pomirenost sa životom i samim sobom.tamnice. na koju polažem pravo. «Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci. umije svoj vrtić dotjerati i potkresati kao raj. Zatim pak.

«Kako se priroda priklanja jeseni. a kada je tužan ne vidi dobre. ali tko bi se toga mogao držati! Svakog dana podlegnem kušnji i svečano si obećam: sutra ćeš jednom izostati. nastojao sam se uvjeriti.» Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. Sve to od nje čuti. a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska. onda ga njezin stalež ismijava. opet naĎem neki neodoljivi razlog i prije nego što bih očekivao. u tome nema ništa. «Svaka riječ što ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput mača. zabranjuje društvo s njom. Kako će se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih. što mi odavno već predbacuju. rekoh. a onda je još dodala što će se dalje brbljati i kakva će vrsta ljudi zbog toga likovati. već sam kod nje. «''Njegov poljubac''. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala draškati moju maštu takvim slikama nebeske nevinosti i blaženstva i buditi moje srce iz sna. a kad doĎe jutro. čovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne može učinitinnešto na čemu bi ibo zahvalan. «Kamo želim ići? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. on traži hranu i nezadovoljan se vraća od isprazna milovanja. «Poslanik me mnogo prekorava.» Opisuje se Wertherova ovisnost.» Tu Werther priča o svojoj nesreći nakon odlaska od Lotte . ako ne i više od Lotte.Opet želja za slobodom. Wilhelme.poslanik ne želi prihvatiti Werthera jer ima drugačije poglede na svijet i drugačiji način rada. Odvratio sam pogled. opijenost Lottom. samo bih opet htio doći bliže Lotti.kada konačno pronalazi neku ženu koju bi mogao voljeti isto toliko. posjetio bih rudnike u ***. i to glasom iskrenog suosjećanja .» Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe . «Već sam nakanio da je ne viĎam toliko često. a ona je potpuno bespomoćna protiv toga. smrću . a potom. Ovo je dio nakon što je pobjegao od društvenih predrasuda i od rodnoga kraja. no zapravo. Moje lišće žuti. korak po korak. ''nije baš bez požude. u koji ga katkad uspava ravnodušnost života!» . reče ona. s kojih su se s punom slašću smješkali užici nedužna suosjećanja ljubavi. to sam i predviĎao.» Još jedan razlog samoubojstva . On je najpedantnija luda što u uopće može postojati. to je sve.čini se kao da je samo tražio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjeća sputano i nelagodno. Još četrnaest dana moram ipak ostati ovdje. tj. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana. a ukočen kao stara djevica.to me uništavalo i još sam u sebi bijesan. a tek tu on to zapravo i shvaća. a lišće sa susjednih stabala već je otpalo. Nije osjećala kakva bi to bila samilost da mi je sve to prešutjela. Da. ali ne može se oduprijeti.'' ''On meni jede iz usta''. A smijem se vlastitome srcu . u meni i oko mene nastaje jesen.kada je sretan ne vidi loše strane. ne slaže se s takvim društvenim podjelama.ispunjavam njegovu volju.

djeca vole Werthera .» Oproštaj od Lotte. pritisnuo ih na svoje oči. «U predvorju se šestero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa. strašan kalež iz kojega ću ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pružila i ja ne oklijevam. koji. i za bolesnog oca.jedino što im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe šestero djece i nadolazeću. srednje visine. stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale.Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna.Ne. jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac. Bacio se pred Lottu u punom očajanju. Svijest joj se pomutila. dok je Albert bogat. ponaša se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji služi samo njenoj zabavi. ipak postoje. imaju isti ukus za književnost. sa sestrama i braćom. vole prirodu.» . uvjeren je da netko od njih troje mora otići jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni . a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromašan. da si on to ne umišlja. Svijet je za njih bio nestao. nego zbog ljubavi.Albertovoj sreći na putu je Werther. sve bude opet u redu. a Werthera za muža. ne žali ni za čim. ne osjeća da pripravlja otrov koji će uništiti mene i nju. pritisnula o svoje grudi. reče Lotta. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se požrtvovno brine za svoju braću i sestre. čemu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjećaja. ne često. «Razgovor je došao na plesnu zabavu. A kad mi se nešto mota po glavi.» Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. više zbog njegova novca s kojim može djeci osigurati budućnost i obećanja majci. a ja tako požudno ispijam taj pehar što mi ga ona pruža za moju propast. sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se užareni obrazi dodirnuše. ''onda ću vam rado priznati da mi ništa nije draže od plesa. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo . u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi. ali ipak ponekad. čemu sućut za moje patnje što se ocrtava na njezinu čelu?» Opet aluzija na smrt. vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjećaja naspram njega.''Ako je ta strast neka mana''. stisnula je njegove ruke. Lotta Pametna i osjećajna djevojka koja se mora skrbiti za šestero braće i sestara. pa na svome raštimanom glasoviru odbubnjam kontradansu.» Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera. tako ukočen pokucam na mjedena vrata smrti. mucave usnice mahnitim poljupcima. uhvatio njezine ruke. «Ona ne vidi. i Lottino obećanje majci. kako se i ovdje vidi. a Wertherovoj Albert. On je ovio svoje ruke oko nje. «Cijela silina tih riječi sručila se na nesretnika. a njoj kao da je dušom proletjela slutnja nekog strašnog nauma.oboje vole plesati. «Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan. na svoje čelo. Čemu taj dobroćudni pogled kojim me ona često pogleda? Često? . Zaručena je za Alberta. Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve želje i nade mojega života! Da tako hladan.

Albert Lottin zaručnik. ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemačkog plesa. s kojim sam gotovo zaručena.Albert i Werther su suprotnosti. pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor''» «Ne mogu. Werther i Fedra: Werthera možemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom . Njegova opuštena vanjština vrlo živo odudara od nemira mojega karaktera. a moj partner loše pleše valcer. svojoj ljubavi ne želi smrt nakon što uviĎa kako Lotta nikada neće biti njegova. Wertherove patnje: 1. Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi. ne bi se zanimao za društvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. uvijek su pričali.oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdržavaju svoje osjećaje. nego može li izdržati mjeru svoje patnje. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom. što je za Werthera apsurdno. što je Werther odmah isključio i mislim da je previše osjećajan za to. kao što bi bilo neprilično reći da je kukavica onaj koji umire od opake groznice. bila ona moralna ili tjelesna. šetali i u početku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala. «''Ljudska narav''.» «''To je ovdje takva moda''nastavila je. patnju. Neuklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanih normi . Nije tu. za razliku od Fedre.''» Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu . sve do odreĎene mjer. Nalazim da je jednako tako čudno reći kako je kukavica čovjek koji si oduzme život. ali Werther. a ujedno i Wertherov .» Opis Albertova karaktera. ''ima svoje granice: ona može podnositi radost. ali propada čim je ta mjera prevršena. pitanje je li netko slab ili jak. Čini se kao da je malokad loše raspoložen. koji se ne može prikriti. meĎutim. dakle. pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se. svi ga opisuju kao pedantnog i čestitog čovjeka što treba značiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugačije postupio. «''Albert je čestit čovjek. boli. nastavih. ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede časti. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. Da je Werther na Cidovom mjestu on uopće ne bi pomislio na osvetu. izbjegavala ga je. On je osjećajan i dobro zna što ima u Lotti.ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo teže podnositi bol cijeli život jedino s nadom za bolje sutra nego povući okidač s kojim sve nestaje. a ti znaš da je to grijeh što ga u ljudi mrzim više od svih ostalih. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert još uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji. uskratiti poštovanje Albertu.

Cijelo djelo govori o tome kako se on osjeća. oduševljava jednostavna životnost svakodnevnice pučana i u što sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. st. a kroz njega Goethea. Još jedna teza koju su tadašnji književnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij – umjetnik stvara poput prirode. probitačni i obrazovani ljudi koji se sve snažnije probijaju prema vrhu društvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluženo zauzmu pozicije koje ipak još uvijek velikim dijelom leže u rukama plemića. tužan. Pomalo me podsjeća i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. neće biti ničija!») 2. romantičari se zalažu za kriterije zasluga. Propagira se čovjekov povratak prirodi. ali i racionalističkim tezama i preporučao je prevlast emocija nad razumom. Umjesto tih baštinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu. u prizoru dvoje zaigranih dječaka pronašao slikarsko nadahnuće. Kako se ponašaju ljudi u pojedinim staležima? Kojem staležu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snažnim utjecajem tada aktualnog «pokreta genija» kojeg je predvodio njemački zaljebljenik u narodnu epiku – J. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraćenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da će ga njegova neuzvraćena ljubav ili pretvoriti u luĎaka ili da će očajan na kraju ubiti Lottu. st. koja svojim okrutnim pravilima života i rada otupljuje ljudska čuvstva. a likovi im plaču kao kišna godina tako da je čudo što tadašnje knjižnice nisu potopljene. U ranijem razdoblju svoga stvaralaštva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. Dakle. koja je njegova prakolijevka. kako je život nepravedan itd. ali i privilegija u kojima je uživalo plemstvo. ali kada ga sljedeći put sreće on je nesretan i očajan zbog neuzvraćene ljubavi. a ovakvo smo razmišljanje već susretali u manirizmu. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom 2. polovini 18. svako malo i on se rasplače. Spomenutom pokretu rado se pridružilo njemačko graĎanstvo koje se na taj način borilo protiv dotadašnje francuske umjetničke nadmoći. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano živjeti svoje sasvim obične živote.Dodatni uzroci ubojstva: 1. on je više plakao nego svi ostali likovi zajedno. Oni su možda neuki i bezperspektivni. Werthera (zato se ovaj roman često naziva i poluautobiografskim). ispostavlja se da od viška ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. u 2. 23-09-10. Werthera. 21:46#2 smart&sexy :P shelby Array Prikaži sliku feudalnog društva u 18. a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. Tako je. primjerice. sada postaje omražena. a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optužuju za ubojstvo iste gospodarice («Ako neće biti moja. Civilizacija. Poklonici novog modnog krika u literaturi ističu. a ništa ga se nije dojmilo više nego naoko posve uobičajena slika Lotte kako dijeli svojoj braći i sestrama kriške kruha. pa i prepotenciraju ljudsku osjećajnost. koju daje Goethe. Takve je postavke usvojio i Goethe. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjećajnosti. Gottfried Herder. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo ništa do li . GraĎani su prikazani kao ambiciozni. i sjedinjenje s njom. što se jasno vidi kroz razmišljanja njegovog junaka. kako je neshvaćen. i u početku je i sretan. Bio je u snažnom antagonizmu prema klasicističkim. ali su uspjeli ostati neiskvareni.

prenemažući se i smješkajući pred sebi jednakima. On osjeća prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim čulima upija njenu neponovljivu ljepotu. žedni uspjeha i novca. i tada donosi konačnu odluku o napuštanju ovozemaljskog svijeta. njegova duša prožima se s njome. proganja ga i razdire i nastupa jesen. Kasnije. dijeli i većina ljudi koji okružuju Wethera. a on tu svoju posebnost ludo voli. vrlo često. Tada počinje čitati Ossiana i ponire u hladnoću opisanih krajolika. a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. . uživaju u tonama kuharskih delicija. opijen ljubavlju prema Lotti. Nastoji mu pomoći i u dosluhu je s njegovom majkom. što on. U više navrata ističe koliko se neshvaćenim osjeća. pa se gubi u melankoniji i gorčini vlastitih misli. Prava je istina da. ona ga raznježuju i bude neka čista osjećanja u njemu. dakako. dok zapravo nastoji pobjeći sam od sebe i odgovornosti koje mu život nameće. U svome početnom zanosu. U skladu sa sentimentalističkom percepcijom svijeta. i to ga čini posebnim. a s kojeg je. a i njega uspješno blate svojim neoprostivim ponašanjem. u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteženost i čitajući o njoj obuzima nas ljupkost i svježa razigranost proljeća. Smatra da je savršen put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost. a time ga zakidaju za sposobnost umjetničkog stvaralaštva. Mada mnogo razmišlja u svojim postupcima. Društvo oko sebe uglavnom kritizira. Wilhemu. Svugdje se osjeća izoliranim i konstantno bježi iz jedne sredine u drugu. zbog pripadnosti nazovimo to «krivom» staležu. Wilhem osuĎuje prijateljevu pretjeranu osjećajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan način razmišljanja. Prezire civilizaciju općenito. Posljedica dugoočekivane premoći graĎanstva jest sveopća težnja za naglim probitkom i život im se svodi na jurnjavu za (još) boljim životom. «običnim ljudima». Werther je saživljen sa prirodom oko sebe. Taj stav. koju on nije spreman preuzeti. priroda je odraz njegovih osjećanja. jedni drugima kljucaju jetra. Najviše ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednačava s ohološću. genije. sve mu se zlati pred očima. U svojim se pismima Werther obraća prijatelju. jer je ona ishodište svih pravila koja ga guše i ograničavaju njegova intenzivna osjećanja. lišena uobičajene turobnosti i težine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmišljanja. Čini se da većina ljudi drži Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposličarenja.imena. iako se ona poput bedema izdiže izmeĎu njega i njegove okoline sprečavajući ga da normalno funkcionira meĎu tzv. otjeran. Kroz njegov kist pulsira duša prirode. Werther pripada sloju pučana. Isto tako. Njegovo shvaćanje umjetničke slobode doživljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno traže od njega da im se ipak pokori. zajedljivi graĎanski odnosi. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u čovjeku i tu je očit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. takoĎer iz Ossianovih djela. usudila bih se reći. Werthera žaloste ti distancirani i. priroda postaje njegovo najveće zlo. iako smatra da je on i po svome talentu i duši iznad svih koji ga okružuju. Jako je sklon djeci. Ta Wertherova tvrdoglavost potiče još veći bijes kod njegovih nadreĎenih. ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u društvu. svjestan je da ljudi sve genijalce proglašavaju ili luĎacima ili pijanicama i to ga duboko pogaĎa. On uistinu jest umjetnik. nakon što uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti. Prezire okrutno rivalstvo meĎu svojim sugraĎanima koji. što Werthera dovodi u njemu mrsku službu u poslanstvu. i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. Ne slaže se s njegovim idealističkim i ujedno utopističkim shvaćanjem samog sebe i svoje životne misije. Smatra da njegov slikarski talent proistječe iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. U početku. On kritizira Wertherovo preuveličavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. Redovito se sastaju na najrazličitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih životno važnih poslova i dogovora. Na vrhuncu očaja godi mu bešćutnost zimskih krajolika. Odnos društva prema Wertheru i Werthera prema društvu i prirodi: Čitav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobična forma svojstvena modernizmu koji već u Goetheovo vrijeme pušta prve korjenčiće. a i čitatelju se doima kao da osjeća navale ljetne vrućine. Stalo mu je do tuĎeg mišljenja o njemu. nije u stanju. a nemilostivu ruku obijesnih plemića osjetio je prilikom jednog plemićkog primanja na kojem je prisustvovao.

stoga. on glasno protestira protiv svake situacije koju doživljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netočnom i. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednačava s porazom. često je u sukobu s okolinom. Braneći svoje utopističke stavove. mogu je obilno naći u svome Homeru. prezire pravila koja ograničavaju njegov umjetnički virtuozitet kao i civilizaciju koja nameće takva pravila i zdušno odbija autoritete bilo kakve vrste. Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. Tada konačno umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznaĎe. U snažnoj je opoziciji prema strogim. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjećajnom osobnošću i izvrstan je Goetheov pečat Wertherovoj kakarterizaciji. Ne shvaća osnovno načelo preživljavanja. Bez nade se. Zapravo je prilično svojeglav i postupa instinktivno i hirovito. Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uviĎa da njegov preizraženi sentimentalizam nije ništa manje pogrešan od pretjeranog racionalizma. On bježi s jednog mjesta na drugo. dok se Wetherova trenutačna osjećajna stanja odražavaju u prirodi u vidu godišnjih doba koja on dočarava opisujući razne pejzaže u svojim pismima. Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv!» Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje čitati Homera. a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. Nadahnjuje ga. Smatra se neshvaćenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponašanje. Zaljubljenost u prirodu iskonski je čovjekov instinkt. a to je da je prilagodba preduvjet opstanka. no svugdje se osjeća neshvaćenim i izgubljenim. materijalističkim stavovima racionalista. a s njome i sam čovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raĎa pomisao o . uvredljivom. Njegov najveći problem je što ne zna za kompromis. Kategorično negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste. a u svijetu u kojem trenutno živi ne može opstati. bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okružuju i nastoje mu pomoći. Sada se posvećuje proučavanju Ossianovih melankoničnih i hladnih opisa pejzaža. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje. SviĎa mu se intimnost tadašnje svakodnevnice. gotovo nehumanim. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama. gotovo bolesni ugoĎaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjećanjima. To je čovjek na kraju puta sazrijevanja čiji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan činjenice da ne može promijeniti svijet. a čini mi se i tješi struktura patrijahalnog načina života iz razdoblja antike. zapravo se radi o dvjema krajnostima.Tko su Wertherovi najdraži pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. Prirodu gleda očima antičkih umjetnika trseći se da u njoj pronaĎe sklad kojeg ne može pronaći u sebi samom: «Kad mi treba uspavanka. a i meĎusobno. Junačke epizode Homerovih spjevova raspiruju mu maštu i krijepe ga učvršćujući njegov idealistički svjetonazor. Njegova umjetnička duša poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi. Niječe odgovornost za rezultate vlastitih postupaka. uživa jer ga to čini jedinstvenim. «Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. i želi uvjeriti svijet u ispravnost romantičarskog svjetonazora. Drži se iznad ostalih ljudi i igra ulogu mučenika u kojoj. ne da živjeti jer «Nada umire posljednja». čak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Takav opskurni. Definitivno je i neporecivo posebna biljčica. Ošamućeno guta priče o nemogućim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odražava poremećene odnose meĎu njima. kad su ljudi bili mnogo više vezani uz svoje obitelji. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludošću i likuju nad njegovom nemoći da se afirmira u društvu. svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odašilju. svaljuje krivnju na druge. koji kod graĎana često mutira ili biva zanemaren. Werther je taj «zov divljine» isčeprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca. u dubini duše. a potajno čini po svome.» Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjećajni romantičar koji se rado prepušta svojim istančanim čuvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmišljanja. dakako. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor što u magli koja se puši dovodi duhove predaka po mjesečini koja u sumraku svjetluca.

a odbacuje bilo kakva pravila.samoubojstvu. Na sličan je način doživljavao umjetnost.Hrvatski (HR) . S njenim se zaručnikom Albertom prilično dobro upoznao.Default Style -. no on nije spreman prihvatiti realnost. i sam priznaje da se uz nju osjeća važan i potreban. onoj koja mu je nedostupna. bezglavo se prepušta zaljubljenosti ne želeći razmišljati o mogućem ishodu te nesuĎene ljubavi. Lotta je ta osoba koja mu je toliko slična da ga razumije. Silina osjećaja dovela je njegov živčani sustav do preopterećenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuĎivanja i zapada u beznaĎe te jedini izlaz vidi u smrti. dok jednom ne lupi glavom o zid. ne spominje nijednu njenu manu – zbog čega se još dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom Brza navigacija Lektire Vrh « Prethodna tema | Sljedeća tema » Zabilješke Zabilješke               Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne možete otvoriti novu temu Ne možete ostaviti odgovor Ne možete stavljati privitke Ne možete uređivati svoje postove BB code je Uključeno Smajlići su Uključeno [IMG] kod je Uključeno [VIDEO] code is Uključeno HTML kod je Uključeno Pravila foruma -. Lotta je za njega savršeno. čak i zbližio. Pronašavši ljubav svog života. Razlog Wertherove očaranosti Lottom možemo potražiti u modernoj psihologiji. On je maksimalno idealizira – naime. Wertherova izopačena logika navodi ga na zaključak da je on tu suvišan i odlučuje se rastati od danjeg svijetla. gotovo eterično biće i nikad joj ne bi naudio. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u činjenicu da je poseban te žudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosječna osjećanja i misli. i smatra ga poštenom i dobrom osobom. Baš kao što je Freud rekao: «Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno sličan meni da u njemu mogu voljeti sebe. to je činjenica. Troje ljudi je gužva. Srodnu dušu pronalazi u jednoj jedinoj osobi – Lotti – dakle. već se zanosi grdnim zabludama da će se sve riješiti samo od sebe. ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne drži iznad njega. dakle – netko mora napustiti mjesto zločina. Obožava način na koji ga ona vidi.» Za Werthera. već da ga zadivljeno promatra i sluša hraneći njegov ego. Odatle onaj snažan šok kojeg je doživio kada mu je surova istina konačno uspjela prodrijeti do svijesti. unatoč pojedinim nesuglasicama. gdje stvara isključivo prema vlastitom nahoĎenju. Werthera je upropastila njegova naglašena osjećajnost i nemogućnost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omogućila opstanak.

net. forum & blog. Powered by vBulletin™ Version 4. Kontaktirajte nas   Crozona Arhiv  Vrh Najbolje sise svijeta Seksi guze tenisačica Kako uz mali trik do više sexa Savjeti djevica Kreativne reklame za kondome Analni sex – 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1. Inc. čiji je autor Crozona.0 nelokalizirana licenca. All rights reserved. . Hrvatski prijevod © Crozona. Vrijeme je 12:43.net Crozona.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums Djelo Portal. ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.1.10 Seksi cura April Scott B Copyright © 2012 vBulletin Solutions.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful