"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi

od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Gete, meĎutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost izmeĎu razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnogapsolutističkog u kome je graĎanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne možeš odreĎivati svoju ljubav to tvoje srce čini' 2. 'Svako ko voli veći je čovjek' 3. 'Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVAČ: Moja knjiga, Zagreb, 1993. ŽIVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najveći je njemački pjesnik, književnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imućne graĎanske obitelji. Pjesničke prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaćao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeĎu njegove šesnaeste i sedamnaeste godine života, kad se vratio kući "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" učinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemačkim autorom. Prvi je njemački pisac koji je postigao svjetsko značenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne duše'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIŽEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu - epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća ZNAČENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja). Značenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje Goetheova vremena 2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK: Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuĎivanje. On joj se ne može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboĎenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRŽAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaĎaje vezane uz

sve osjećaje! SviĎa! . I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe. Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć na ladanjskom imanju kratiti vrijeme . Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako mi se ona sviĎa! . Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova. Tema samoubojstva se očituje na kraju djela. poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša. ona je zaručena za Alberta. nastoji je zatomiti i odbija ga. kako ne bi narušio sklad meĎu zaručnicima.. izmeĎu dvije vitke lipe. i to me čini sretnim. Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi. Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu! Naravno. nosili su ga obrtnici. nije više obraćao pažnju. Ali. on odlazi. Prije smrti. Možemo ga podijeliti u dva djela. gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila. no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske savjete kako se u buduće ima vladati.. Werther odlazi kući sav rastresen.) Noću. Preminuo je u podne. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života. IzmeĎu Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije. koji bi umro od kakve opake groznice.. se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo. Albert nije mogao. uglaĎen. idealni (lijep. U drugu ruku Wertherova ekscentričnost vrijeĎa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. taj čin ga je potaknuo na pisanje ove knjige. svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti. OsuĎena je na isprazan život u svakodnevnom životu malog gradića. koja se udala za Alberta. romantični. Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu. obrazovan. ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa. On me smatra umnim čovjekom. a drugi do njegove sahrane. A kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati. Alberte. no u teškom stanju.. mladić se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. kako je i dalje vladao mir. ona mu nareĎuje da par dana izostane. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva da ne prekorači konvencije društva. u blizini. čime se sve više udaljava od stvarnosti. Stanje doskora postaje neizdrživo. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici. došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla. gutao one crne oči.grad. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu. što Werthera čini još depresivnijim. Neka mi smrt bila na sreću! Pun je.. Stari je sa sinovima išao za lijesom. zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut. a pri tom ga blaži misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama.. Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova. počinje uviĎati da njezini osječaji nisu bezazleni. zbogom. prilično bogat) mladić. Zlo sam ti za dobro vratio. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi. Nositelj je “svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. LIKOVI: WERTHER: sanjar.. Ne. ali sama ne zna kako. No. to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom. no ona ga opet na neki način voli. pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Gaji ljubav prema Lotti koja je od početka osuĎena na propast. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo sviĎala. za vrijeme tih razgovora. Poslanik tuži Werthera ministru. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se. a Werther kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao. da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i. Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću. koja ga isti tren očara svojom ljepotom. LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. Svećenik ga nije ispratio. Albert s koji. ali ti ćeš mi oprostiti. Vraća se još jednom Lotti. komu ne bi ispunjavala sve misli. iako pokazuje naklonost i možda čak ljubav prema Wertheru. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u tom poslu naĎe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti. ALBERT: stabilan i realan lik.. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara iluzije o zajedničkom životu s njom. Werther je popio čašu vina. kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj. . Sluga ga je pronašao ujutro još živog. ja ne mogu bez nje živjeti. ali moram otići odavde. on ih dobiva. Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući život. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi.. Werthera su nosili obrtnici. a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. Ali. Prvi dio do njegova odlaska u grad. poštuje njezinu obitelj. ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu. Charllotu i Maxa. – udara dvanaest. Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali. Alberte! Činim svemu tome kraj. a ona je sigurna u njegovu ljubav. (. s ovoga groznog mjesta. U svojim osjećajima nije površna. uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. U podne je preminuo.SviĎa! Smrtno mrzim tu riječ. oko jedanaest sati. Zbogom. Za roĎendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Kako sam ja. O DJELU: Djelo ima uzorke iz piščeva života. Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja. i čuo je pucanj. kukavan je onaj koji sebi život oduzima. Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina. a svećenika nije bilo. lišava života i kažnjava društvo. Suprotnost je Wertheru. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. Voli Lottu. tj. a ipak moram. Bojali su se za Lottin život.Wertherov novi gospodar nije loš čovjek.. Teško je.

0        Forum Društvo Školarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera Napredna pretraga Prikaz rezultata 1 do 2 od 2 Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera   1. Registracija  Help  Korisničko Lozinka Prijava   o o o o    Zapamti me Portal Forum o Današnje poruke Često postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi Blogovi Što je novo? Što je novo? v2. 21:43#1 shelby . Alati teme Prikaz 23-09-10.

Charlottina zaručnika. ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. a dijelom prema Maximiliani la Roche. a drugi do njegove sahrane. a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu. Romantičarska obilježja u djelu: .Ima stilskih obilježja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptični stil.U većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom. . Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff.Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode. a ne samoga sebe. Prvi je dio veseo i sretan. . a da je djelo klasicističko on bi vjerojatno ubio Alberta.Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom.smart&sexy :P Array Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3. Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majčin nalog odlazi kod svoje tetke u . i prema njemu je nastao lik Werthera. Werther puno više priča o svojim osjećajima i duševnom stanju nego o dogaĎajima koji se zbivaju oko njega. .Plemići i graĎani su u djelu izmiješani iako nisu izjednačeni. inverzija). dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera. . Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg poslodavca.Djelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novom obliku. a drugi dio je tužan i sumoran.025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka Lektira: Patnje mladog Werthera JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Bilješke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije. Možemo ga podijeliti u dva djela. a dijelom iz vlastitog života. . Prvi dio do Wertherova odlaska u grad. Goethe je temu dijelom preuzeo iz života Carla Wilhelma Jerusalema.

» Wertherova pomirenost sa životom i samim sobom. još sam se zaklinjao da djevojka koju volim. «Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci. Meni je često tako. samo je s njegovom ljubavlju gotovo. umije svoj vrtić dotjerati i potkresati kao raj. a ako je umjetnik .» Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi.s njegovom umjetnošću. ne smijem kazati da nisam uživao radosti življenja. «Više nisam bio čovjek. želio bih si otvoriti neku žilu koja bi mi omogućila vječitu slobodu.» Werther ovdje govori kako su osjećaji i razum oprečni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno biraš djevojku ne možeš imati osjećaje za nju. kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje.» Ovdje Werther prvi put govori o smrti . rasipa sve svoje snage. Zatim pak. onda je to uporabljiv mladić i sam ću ga preporučiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij. iako je i prije znao da je Lotte zaručena. «Živim tako sretne dane kao što ih Bog čuva za svoje svece.tamnice. A onda doĎe neki filistar. Izračunajte svoj imetak i ono što vam ostane kad pokrijete svoje potrebe. a sate odmora posvetite svojoj djevojci. da budem iskren. pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga.Wahlheim (izabrani dom) da riješi s njom pitanje nasljedstva. makar zbog toga morao i propasti.» .da. pod teretom odmiče svojim putem. sve je bilo veselo. jer je čovjek. nitko nije tužan i tako se poletno i nevino on zaljubio. a ako si zaljubljen onda ne možeš misliti ni na što drugo. ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju. Samo ne prečesto da joj nešto darujete. Držati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme. Njegove patnje počinju tek kada dolazi Albert i tek tada uviĎa kako je njegova ljubav nemoguća. Mislim da se tješi što uvijek ima dodatno rješenje za svoje probleme . svojom željom za smrti. sav svoj imetak. «Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide. sjajno. Isprva jednostavno uživa u prirodi i seoskoj idili. a i sretan je. taj je miran. samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate. kojemu je dobro. «Priča se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odviše zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu žilu ne bi li lakše disali. i bilo sa mnom što god bude.prvo govori kako svi žele što duže živjeti. onaj koji vidi kako lijepo svaki graĎanin. čovjek koji obnaša neku javnu službu i kaže mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski. iako se ja uopće ne slažem s tim jer uvijek postoji nada da će budućnost biti bolja. jedne za posao. možda za njezin roĎendan i imendan itd. Mi ga upoznajemo preko pisama što ih šalje svojem prijatelju Wilhelmu. tako da je nestajalo sve oko nas. nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom. 'Posluša li čovjek. mirno se suočava sa sudbinom. a svi su jednako obuzeti željom da još minutu duže vide svjetlost ovoga sunca . ma koliko skučen bio. to vam ne branim. na koju polažem pravo. i kako strpljivo i onaj koji je nesretan. i Wilhelme.smrt. u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće. a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboĎenje od tijela . sve sate u danu provodi uz nju.

u koji ga katkad uspava ravnodušnost života!» . on traži hranu i nezadovoljan se vraća od isprazna milovanja. A smijem se vlastitome srcu . a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska.» Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe . «Kamo želim ići? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. Moje lišće žuti. korak po korak. i to glasom iskrenog suosjećanja . Još četrnaest dana moram ipak ostati ovdje. ''nije baš bez požude. «Poslanik me mnogo prekorava. no zapravo. Odvratio sam pogled. posjetio bih rudnike u ***. opet naĎem neki neodoljivi razlog i prije nego što bih očekivao. u tome nema ništa. ali tko bi se toga mogao držati! Svakog dana podlegnem kušnji i svečano si obećam: sutra ćeš jednom izostati. zabranjuje društvo s njom.poslanik ne želi prihvatiti Werthera jer ima drugačije poglede na svijet i drugačiji način rada. a tek tu on to zapravo i shvaća.» Još jedan razlog samoubojstva . a kad doĎe jutro. «Svaka riječ što ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput mača.kada konačno pronalazi neku ženu koju bi mogao voljeti isto toliko.» Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. Kako će se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih. reče ona. a potom. tj.to me uništavalo i još sam u sebi bijesan. ako ne i više od Lotte.ispunjavam njegovu volju.'' ''On meni jede iz usta''.kada je sretan ne vidi loše strane. nastojao sam se uvjeriti. Sve to od nje čuti. već sam kod nje. samo bih opet htio doći bliže Lotti. a kada je tužan ne vidi dobre. ne slaže se s takvim društvenim podjelama. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala draškati moju maštu takvim slikama nebeske nevinosti i blaženstva i buditi moje srce iz sna. «Kako se priroda priklanja jeseni.» Opisuje se Wertherova ovisnost. Da. što mi odavno već predbacuju. onda ga njezin stalež ismijava. u meni i oko mene nastaje jesen. a ukočen kao stara djevica. čovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne može učinitinnešto na čemu bi ibo zahvalan. «''Njegov poljubac''. On je najpedantnija luda što u uopće može postojati. to sam i predviĎao. opijenost Lottom. rekoh. Wilhelme. a lišće sa susjednih stabala već je otpalo.Opet želja za slobodom. s kojih su se s punom slašću smješkali užici nedužna suosjećanja ljubavi. smrću . to je sve.» Tu Werther priča o svojoj nesreći nakon odlaska od Lotte . Ovo je dio nakon što je pobjegao od društvenih predrasuda i od rodnoga kraja. Nije osjećala kakva bi to bila samilost da mi je sve to prešutjela. ali ne može se oduprijeti. a onda je još dodala što će se dalje brbljati i kakva će vrsta ljudi zbog toga likovati.čini se kao da je samo tražio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjeća sputano i nelagodno. «Već sam nakanio da je ne viĎam toliko često. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana. a ona je potpuno bespomoćna protiv toga.

nego zbog ljubavi. uvjeren je da netko od njih troje mora otići jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni . vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjećaja naspram njega. dok je Albert bogat. na svoje čelo.Albertovoj sreći na putu je Werther. «Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan. ne često. pritisnula o svoje grudi. sve bude opet u redu. pritisnuo ih na svoje oči. ipak postoje. vole prirodu. a Werthera za muža. Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve želje i nade mojega života! Da tako hladan. Zaručena je za Alberta. imaju isti ukus za književnost.» Oproštaj od Lotte. kako se i ovdje vidi.» Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. pa na svome raštimanom glasoviru odbubnjam kontradansu. A kad mi se nešto mota po glavi. strašan kalež iz kojega ću ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pružila i ja ne oklijevam. sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se užareni obrazi dodirnuše. Bacio se pred Lottu u punom očajanju. ''onda ću vam rado priznati da mi ništa nije draže od plesa.oboje vole plesati.Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna. ponaša se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji služi samo njenoj zabavi. «Cijela silina tih riječi sručila se na nesretnika.Ne. a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromašan. uhvatio njezine ruke.jedino što im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe šestero djece i nadolazeću. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se požrtvovno brine za svoju braću i sestre. «Ona ne vidi. koji. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo . i za bolesnog oca. tako ukočen pokucam na mjedena vrata smrti. u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi. da si on to ne umišlja. stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale. «Razgovor je došao na plesnu zabavu.» . reče Lotta. «U predvorju se šestero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa. mucave usnice mahnitim poljupcima. On je ovio svoje ruke oko nje. Svijet je za njih bio nestao. a ja tako požudno ispijam taj pehar što mi ga ona pruža za moju propast. Čemu taj dobroćudni pogled kojim me ona često pogleda? Često? . stisnula je njegove ruke. čemu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjećaja.''Ako je ta strast neka mana''. djeca vole Werthera . i Lottino obećanje majci. srednje visine. više zbog njegova novca s kojim može djeci osigurati budućnost i obećanja majci. čemu sućut za moje patnje što se ocrtava na njezinu čelu?» Opet aluzija na smrt. Svijest joj se pomutila. ne žali ni za čim. sa sestrama i braćom. a Wertherovoj Albert.» Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera. Lotta Pametna i osjećajna djevojka koja se mora skrbiti za šestero braće i sestara. jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac. ali ipak ponekad. ne osjeća da pripravlja otrov koji će uništiti mene i nju. a njoj kao da je dušom proletjela slutnja nekog strašnog nauma.

što je Werther odmah isključio i mislim da je previše osjećajan za to. Neuklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanih normi . Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi. «''Albert je čestit čovjek. a ujedno i Wertherov . meĎutim. svi ga opisuju kao pedantnog i čestitog čovjeka što treba značiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. ne bi se zanimao za društvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. Nalazim da je jednako tako čudno reći kako je kukavica čovjek koji si oduzme život.oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdržavaju svoje osjećaje.Albert i Werther su suprotnosti. a ti znaš da je to grijeh što ga u ljudi mrzim više od svih ostalih. Čini se kao da je malokad loše raspoložen. nego može li izdržati mjeru svoje patnje. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert još uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji.''» Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu . Wertherove patnje: 1. Njegova opuštena vanjština vrlo živo odudara od nemira mojega karaktera. ali Werther. Nije tu.ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo teže podnositi bol cijeli život jedino s nadom za bolje sutra nego povući okidač s kojim sve nestaje. koji se ne može prikriti. uvijek su pričali. pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor''» «Ne mogu. pitanje je li netko slab ili jak. ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede časti. bila ona moralna ili tjelesna. boli.» «''To je ovdje takva moda''nastavila je. dakle. s kojim sam gotovo zaručena.» Opis Albertova karaktera. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. što je za Werthera apsurdno. izbjegavala ga je. Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugačije postupio. pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. ali propada čim je ta mjera prevršena. kao što bi bilo neprilično reći da je kukavica onaj koji umire od opake groznice. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom. ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemačkog plesa. svojoj ljubavi ne želi smrt nakon što uviĎa kako Lotta nikada neće biti njegova. za razliku od Fedre. sve do odreĎene mjer. nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se.Albert Lottin zaručnik. Werther i Fedra: Werthera možemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom . a moj partner loše pleše valcer. šetali i u početku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala. «''Ljudska narav''. ''ima svoje granice: ona može podnositi radost. uskratiti poštovanje Albertu. patnju. Da je Werther na Cidovom mjestu on uopće ne bi pomislio na osvetu. nastavih. On je osjećajan i dobro zna što ima u Lotti.

U ranijem razdoblju svoga stvaralaštva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. on je više plakao nego svi ostali likovi zajedno. sada postaje omražena. romantičari se zalažu za kriterije zasluga. Još jedna teza koju su tadašnji književnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij – umjetnik stvara poput prirode. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom 2. oduševljava jednostavna životnost svakodnevnice pučana i u što sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu. a ovakvo smo razmišljanje već susretali u manirizmu. Takve je postavke usvojio i Goethe. i u početku je i sretan. Bio je u snažnom antagonizmu prema klasicističkim. tužan. Gottfried Herder. 23-09-10. kako je neshvaćen. pa i prepotenciraju ljudsku osjećajnost. koju daje Goethe. ispostavlja se da od viška ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. ali kada ga sljedeći put sreće on je nesretan i očajan zbog neuzvraćene ljubavi. ali i privilegija u kojima je uživalo plemstvo. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraćenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da će ga njegova neuzvraćena ljubav ili pretvoriti u luĎaka ili da će očajan na kraju ubiti Lottu. GraĎani su prikazani kao ambiciozni. Umjesto tih baštinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime. svako malo i on se rasplače. Werthera (zato se ovaj roman često naziva i poluautobiografskim). polovini 18. probitačni i obrazovani ljudi koji se sve snažnije probijaju prema vrhu društvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluženo zauzmu pozicije koje ipak još uvijek velikim dijelom leže u rukama plemića. Poklonici novog modnog krika u literaturi ističu. ali i racionalističkim tezama i preporučao je prevlast emocija nad razumom. a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optužuju za ubojstvo iste gospodarice («Ako neće biti moja. 21:46#2 smart&sexy :P shelby Array Prikaži sliku feudalnog društva u 18. u 2. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo ništa do li .Dodatni uzroci ubojstva: 1. a likovi im plaču kao kišna godina tako da je čudo što tadašnje knjižnice nisu potopljene. Spomenutom pokretu rado se pridružilo njemačko graĎanstvo koje se na taj način borilo protiv dotadašnje francuske umjetničke nadmoći. koja je njegova prakolijevka. Kako se ponašaju ljudi u pojedinim staležima? Kojem staležu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snažnim utjecajem tada aktualnog «pokreta genija» kojeg je predvodio njemački zaljebljenik u narodnu epiku – J. Pomalo me podsjeća i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. primjerice. Civilizacija. a kroz njega Goethea. Propagira se čovjekov povratak prirodi. ali su uspjeli ostati neiskvareni. neće biti ničija!») 2. Dakle. kako je život nepravedan itd. u prizoru dvoje zaigranih dječaka pronašao slikarsko nadahnuće. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano živjeti svoje sasvim obične živote. st. st. Tako je. Werthera. a ništa ga se nije dojmilo više nego naoko posve uobičajena slika Lotte kako dijeli svojoj braći i sestrama kriške kruha. Oni su možda neuki i bezperspektivni. koja svojim okrutnim pravilima života i rada otupljuje ljudska čuvstva. Cijelo djelo govori o tome kako se on osjeća. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjećajnosti. što se jasno vidi kroz razmišljanja njegovog junaka. i sjedinjenje s njom.

i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. Na vrhuncu očaja godi mu bešćutnost zimskih krajolika. genije. Smatra da njegov slikarski talent proistječe iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. lišena uobičajene turobnosti i težine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmišljanja. On osjeća prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim čulima upija njenu neponovljivu ljepotu. Kasnije. dijeli i većina ljudi koji okružuju Wethera. usudila bih se reći. Ta Wertherova tvrdoglavost potiče još veći bijes kod njegovih nadreĎenih. i to ga čini posebnim. iako smatra da je on i po svome talentu i duši iznad svih koji ga okružuju. zajedljivi graĎanski odnosi. svjestan je da ljudi sve genijalce proglašavaju ili luĎacima ili pijanicama i to ga duboko pogaĎa. a nemilostivu ruku obijesnih plemića osjetio je prilikom jednog plemićkog primanja na kojem je prisustvovao. jedni drugima kljucaju jetra. priroda je odraz njegovih osjećanja. uživaju u tonama kuharskih delicija. vrlo često. žedni uspjeha i novca. Njegovo shvaćanje umjetničke slobode doživljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno traže od njega da im se ipak pokori. Najviše ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednačava s ohološću. Posljedica dugoočekivane premoći graĎanstva jest sveopća težnja za naglim probitkom i život im se svodi na jurnjavu za (još) boljim životom. Werthera žaloste ti distancirani i. prenemažući se i smješkajući pred sebi jednakima. Kroz njegov kist pulsira duša prirode. ona ga raznježuju i bude neka čista osjećanja u njemu. što on. Stalo mu je do tuĎeg mišljenja o njemu. jer je ona ishodište svih pravila koja ga guše i ograničavaju njegova intenzivna osjećanja. a i čitatelju se doima kao da osjeća navale ljetne vrućine. Prezire okrutno rivalstvo meĎu svojim sugraĎanima koji. a s kojeg je. Tada počinje čitati Ossiana i ponire u hladnoću opisanih krajolika. a time ga zakidaju za sposobnost umjetničkog stvaralaštva. Smatra da je savršen put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost. što Werthera dovodi u njemu mrsku službu u poslanstvu. a on tu svoju posebnost ludo voli. U skladu sa sentimentalističkom percepcijom svijeta. Mada mnogo razmišlja u svojim postupcima. Werther je saživljen sa prirodom oko sebe. i tada donosi konačnu odluku o napuštanju ovozemaljskog svijeta. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u čovjeku i tu je očit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. Jako je sklon djeci. U svojim se pismima Werther obraća prijatelju.imena. Svugdje se osjeća izoliranim i konstantno bježi iz jedne sredine u drugu. nakon što uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti. ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u društvu. otjeran. U početku. dok zapravo nastoji pobjeći sam od sebe i odgovornosti koje mu život nameće. iako se ona poput bedema izdiže izmeĎu njega i njegove okoline sprečavajući ga da normalno funkcionira meĎu tzv. . On kritizira Wertherovo preuveličavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. Werther pripada sloju pučana. proganja ga i razdire i nastupa jesen. U svome početnom zanosu. Prava je istina da. u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteženost i čitajući o njoj obuzima nas ljupkost i svježa razigranost proljeća. Čini se da većina ljudi drži Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposličarenja. U više navrata ističe koliko se neshvaćenim osjeća. a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. Wilhemu. na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. a i njega uspješno blate svojim neoprostivim ponašanjem. takoĎer iz Ossianovih djela. koju on nije spreman preuzeti. zbog pripadnosti nazovimo to «krivom» staležu. Odnos društva prema Wertheru i Werthera prema društvu i prirodi: Čitav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobična forma svojstvena modernizmu koji već u Goetheovo vrijeme pušta prve korjenčiće. «običnim ljudima». njegova duša prožima se s njome. Prezire civilizaciju općenito. Taj stav. Ne slaže se s njegovim idealističkim i ujedno utopističkim shvaćanjem samog sebe i svoje životne misije. Društvo oko sebe uglavnom kritizira. priroda postaje njegovo najveće zlo. Nastoji mu pomoći i u dosluhu je s njegovom majkom. On uistinu jest umjetnik. sve mu se zlati pred očima. opijen ljubavlju prema Lotti. nije u stanju. dakako. Isto tako. Wilhem osuĎuje prijateljevu pretjeranu osjećajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan način razmišljanja. Redovito se sastaju na najrazličitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih životno važnih poslova i dogovora. pa se gubi u melankoniji i gorčini vlastitih misli.

U snažnoj je opoziciji prema strogim. Takav opskurni. «Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednačava s porazom. a to je da je prilagodba preduvjet opstanka. SviĎa mu se intimnost tadašnje svakodnevnice. Drži se iznad ostalih ljudi i igra ulogu mučenika u kojoj. Nadahnjuje ga. Junačke epizode Homerovih spjevova raspiruju mu maštu i krijepe ga učvršćujući njegov idealistički svjetonazor. a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. Werther je taj «zov divljine» isčeprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca. svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odašilju. bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okružuju i nastoje mu pomoći. On bježi s jednog mjesta na drugo. Definitivno je i neporecivo posebna biljčica. ne da živjeti jer «Nada umire posljednja». stoga. Njegova umjetnička duša poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi. a čini mi se i tješi struktura patrijahalnog načina života iz razdoblja antike. Ne shvaća osnovno načelo preživljavanja. To je čovjek na kraju puta sazrijevanja čiji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan činjenice da ne može promijeniti svijet. a u svijetu u kojem trenutno živi ne može opstati. a i meĎusobno. često je u sukobu s okolinom. Bez nade se. i želi uvjeriti svijet u ispravnost romantičarskog svjetonazora. uživa jer ga to čini jedinstvenim. mogu je obilno naći u svome Homeru. dok se Wetherova trenutačna osjećajna stanja odražavaju u prirodi u vidu godišnjih doba koja on dočarava opisujući razne pejzaže u svojim pismima. Zapravo je prilično svojeglav i postupa instinktivno i hirovito. Prirodu gleda očima antičkih umjetnika trseći se da u njoj pronaĎe sklad kojeg ne može pronaći u sebi samom: «Kad mi treba uspavanka. koji kod graĎana često mutira ili biva zanemaren. Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv!» Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje čitati Homera. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor što u magli koja se puši dovodi duhove predaka po mjesečini koja u sumraku svjetluca.» Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjećajni romantičar koji se rado prepušta svojim istančanim čuvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmišljanja. Smatra se neshvaćenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponašanje. čak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Njegov najveći problem je što ne zna za kompromis. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludošću i likuju nad njegovom nemoći da se afirmira u društvu. Zaljubljenost u prirodu iskonski je čovjekov instinkt. Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. on glasno protestira protiv svake situacije koju doživljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netočnom i. Braneći svoje utopističke stavove. gotovo bolesni ugoĎaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjećanjima. no svugdje se osjeća neshvaćenim i izgubljenim. Niječe odgovornost za rezultate vlastitih postupaka. Sada se posvećuje proučavanju Ossianovih melankoničnih i hladnih opisa pejzaža. zapravo se radi o dvjema krajnostima. materijalističkim stavovima racionalista. kad su ljudi bili mnogo više vezani uz svoje obitelji. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjećajnom osobnošću i izvrstan je Goetheov pečat Wertherovoj kakarterizaciji. Tada konačno umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznaĎe. Kategorično negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste. a potajno čini po svome. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje. prezire pravila koja ograničavaju njegov umjetnički virtuozitet kao i civilizaciju koja nameće takva pravila i zdušno odbija autoritete bilo kakve vrste. gotovo nehumanim.Tko su Wertherovi najdraži pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. svaljuje krivnju na druge. u dubini duše. uvredljivom. a s njome i sam čovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raĎa pomisao o . Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uviĎa da njegov preizraženi sentimentalizam nije ništa manje pogrešan od pretjeranog racionalizma. Ošamućeno guta priče o nemogućim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odražava poremećene odnose meĎu njima. dakako. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama.

Pronašavši ljubav svog života. već da ga zadivljeno promatra i sluša hraneći njegov ego. a odbacuje bilo kakva pravila. Silina osjećaja dovela je njegov živčani sustav do preopterećenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuĎivanja i zapada u beznaĎe te jedini izlaz vidi u smrti. Obožava način na koji ga ona vidi.Hrvatski (HR) . gdje stvara isključivo prema vlastitom nahoĎenju. onoj koja mu je nedostupna. Lotta je ta osoba koja mu je toliko slična da ga razumije. no on nije spreman prihvatiti realnost. Na sličan je način doživljavao umjetnost. Wertherova izopačena logika navodi ga na zaključak da je on tu suvišan i odlučuje se rastati od danjeg svijetla. već se zanosi grdnim zabludama da će se sve riješiti samo od sebe. Razlog Wertherove očaranosti Lottom možemo potražiti u modernoj psihologiji. Werthera je upropastila njegova naglašena osjećajnost i nemogućnost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omogućila opstanak. S njenim se zaručnikom Albertom prilično dobro upoznao.» Za Werthera.Default Style -. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom Brza navigacija Lektire Vrh « Prethodna tema | Sljedeća tema » Zabilješke Zabilješke               Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne možete otvoriti novu temu Ne možete ostaviti odgovor Ne možete stavljati privitke Ne možete uređivati svoje postove BB code je Uključeno Smajlići su Uključeno [IMG] kod je Uključeno [VIDEO] code is Uključeno HTML kod je Uključeno Pravila foruma -. dakle – netko mora napustiti mjesto zločina. Lotta je za njega savršeno.samoubojstvu. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u činjenicu da je poseban te žudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosječna osjećanja i misli. bezglavo se prepušta zaljubljenosti ne želeći razmišljati o mogućem ishodu te nesuĎene ljubavi. i sam priznaje da se uz nju osjeća važan i potreban. čak i zbližio. gotovo eterično biće i nikad joj ne bi naudio. Odatle onaj snažan šok kojeg je doživio kada mu je surova istina konačno uspjela prodrijeti do svijesti. ne spominje nijednu njenu manu – zbog čega se još dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne drži iznad njega. Troje ljudi je gužva. Baš kao što je Freud rekao: «Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno sličan meni da u njemu mogu voljeti sebe. dok jednom ne lupi glavom o zid. i smatra ga poštenom i dobrom osobom. Srodnu dušu pronalazi u jednoj jedinoj osobi – Lotti – dakle. unatoč pojedinim nesuglasicama. to je činjenica. On je maksimalno idealizira – naime.

 Kontaktirajte nas   Crozona Arhiv  Vrh Najbolje sise svijeta Seksi guze tenisačica Kako uz mali trik do više sexa Savjeti djevica Kreativne reklame za kondome Analni sex – 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1. Powered by vBulletin™ Version 4. Inc. forum & blog.0 nelokalizirana licenca. čiji je autor Crozona.net.net Crozona. Hrvatski prijevod © Crozona.10 Seksi cura April Scott B Copyright © 2012 vBulletin Solutions. .1.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums Djelo Portal. Vrijeme je 12:43. ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3. All rights reserved.