P. 1
Jadi mladog Vertera

Jadi mladog Vertera

5.0

|Views: 12,156|Likes:
Published by Zerina Dragnic

More info:

Published by: Zerina Dragnic on Jun 03, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/27/2014

pdf

text

original

"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi

od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Gete, meĎutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost izmeĎu razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnogapsolutističkog u kome je graĎanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne možeš odreĎivati svoju ljubav to tvoje srce čini' 2. 'Svako ko voli veći je čovjek' 3. 'Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVAČ: Moja knjiga, Zagreb, 1993. ŽIVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najveći je njemački pjesnik, književnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imućne graĎanske obitelji. Pjesničke prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaćao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeĎu njegove šesnaeste i sedamnaeste godine života, kad se vratio kući "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" učinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemačkim autorom. Prvi je njemački pisac koji je postigao svjetsko značenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne duše'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIŽEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu - epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća ZNAČENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja). Značenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje Goetheova vremena 2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK: Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuĎivanje. On joj se ne može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboĎenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRŽAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaĎaje vezane uz

Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi. Svećenik ga nije ispratio. nije više obraćao pažnju. Prvi dio do njegova odlaska u grad.. Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući život. da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i. i to me čini sretnim. OsuĎena je na isprazan život u svakodnevnom životu malog gradića. U svojim osjećajima nije površna. sve osjećaje! SviĎa! . kukavan je onaj koji sebi život oduzima.. obrazovan. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se. Suprotnost je Wertheru. a ona je sigurna u njegovu ljubav.SviĎa! Smrtno mrzim tu riječ. Werthera su nosili obrtnici. se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo. idealni (lijep. Poslanik tuži Werthera ministru. gutao one crne oči. a drugi do njegove sahrane. prilično bogat) mladić..) Noću. Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara iluzije o zajedničkom životu s njom. Sluga ga je pronašao ujutro još živog. Nositelj je “svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti. i čuo je pucanj. on odlazi. dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao. Teško je. pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. A kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati. a svećenika nije bilo.grad. Charllotu i Maxa. Gaji ljubav prema Lotti koja je od početka osuĎena na propast. Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi. kako je i dalje vladao mir. Vraća se još jednom Lotti. Zlo sam ti za dobro vratio. a Werther kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova. Stari je sa sinovima išao za lijesom. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo sviĎala. On me smatra umnim čovjekom. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša. došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla. Ali. zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut. No. tj. nastoji je zatomiti i odbija ga.. koji bi umro od kakve opake groznice. ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu. što Werthera čini još depresivnijim. u blizini. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu. ali moram otići odavde. Za roĎendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Preminuo je u podne. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života. nosili su ga obrtnici. iako pokazuje naklonost i možda čak ljubav prema Wertheru. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi. Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova. Voli Lottu.. . Zbogom. čime se sve više udaljava od stvarnosti. Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu. Ne. ja ne mogu bez nje živjeti. O DJELU: Djelo ima uzorke iz piščeva života. on ih dobiva. Prije smrti. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u tom poslu naĎe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti. za vrijeme tih razgovora. poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje. ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom. Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć na ladanjskom imanju kratiti vrijeme . taj čin ga je potaknuo na pisanje ove knjige. izmeĎu dvije vitke lipe.. U podne je preminuo. LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. ona je zaručena za Alberta. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. uglaĎen. a pri tom ga blaži misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. zbogom. Neka mi smrt bila na sreću! Pun je. s ovoga groznog mjesta. ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa. počinje uviĎati da njezini osječaji nisu bezazleni. koja ga isti tren očara svojom ljepotom. Alberte. uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. romantični. Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako mi se ona sviĎa! . Možemo ga podijeliti u dva djela. U drugu ruku Wertherova ekscentričnost vrijeĎa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. LIKOVI: WERTHER: sanjar. to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. lišava života i kažnjava društvo. kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj.. komu ne bi ispunjavala sve misli. Werther odlazi kući sav rastresen. Albert s koji. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti.. (. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta. ona mu nareĎuje da par dana izostane. a ipak moram. Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali. – udara dvanaest. ali sama ne zna kako. koja se udala za Alberta. poštuje njezinu obitelj. Bojali su se za Lottin život. gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila.. Ali. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici. Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću. Werther je popio čašu vina. Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu! Naravno. ALBERT: stabilan i realan lik. Alberte! Činim svemu tome kraj. IzmeĎu Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije. Kako sam ja. no ona ga opet na neki način voli. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva da ne prekorači konvencije društva. Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete. Stanje doskora postaje neizdrživo.. Tema samoubojstva se očituje na kraju djela. mladić se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. Albert nije mogao. ali ti ćeš mi oprostiti. oko jedanaest sati. no u teškom stanju. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe. no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske savjete kako se u buduće ima vladati.Wertherov novi gospodar nije loš čovjek. a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. kako ne bi narušio sklad meĎu zaručnicima.

 Registracija  Help  Korisničko Lozinka Prijava   o o o o    Zapamti me Portal Forum o Današnje poruke Često postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi Blogovi Što je novo? Što je novo? v2. Alati teme Prikaz 23-09-10. 21:43#1 shelby .0        Forum Društvo Školarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera Napredna pretraga Prikaz rezultata 1 do 2 od 2 Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera   1.

Djelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novom obliku.025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka Lektira: Patnje mladog Werthera JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Bilješke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije. Prvi je dio veseo i sretan. Možemo ga podijeliti u dva djela. a dijelom prema Maximiliani la Roche.Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode. a drugi dio je tužan i sumoran.Ima stilskih obilježja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptični stil. . . Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff.smart&sexy :P Array Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3. . inverzija). i prema njemu je nastao lik Werthera. a drugi do njegove sahrane.Plemići i graĎani su u djelu izmiješani iako nisu izjednačeni. Werther puno više priča o svojim osjećajima i duševnom stanju nego o dogaĎajima koji se zbivaju oko njega. . dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera. a dijelom iz vlastitog života. Prvi dio do Wertherova odlaska u grad. a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg poslodavca.Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom. .U većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom. Romantičarska obilježja u djelu: . a ne samoga sebe. a da je djelo klasicističko on bi vjerojatno ubio Alberta. Charlottina zaručnika. Goethe je temu dijelom preuzeo iz života Carla Wilhelma Jerusalema. ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majčin nalog odlazi kod svoje tetke u .

u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće. kojemu je dobro. samo je s njegovom ljubavlju gotovo. sjajno. i bilo sa mnom što god bude. možda za njezin roĎendan i imendan itd. tako da je nestajalo sve oko nas.» Ovdje Werther prvi put govori o smrti . i kako strpljivo i onaj koji je nesretan. «Živim tako sretne dane kao što ih Bog čuva za svoje svece.prvo govori kako svi žele što duže živjeti. umije svoj vrtić dotjerati i potkresati kao raj.tamnice. mirno se suočava sa sudbinom. makar zbog toga morao i propasti. pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga. na koju polažem pravo. iako je i prije znao da je Lotte zaručena. pod teretom odmiče svojim putem. samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate. Mi ga upoznajemo preko pisama što ih šalje svojem prijatelju Wilhelmu. to vam ne branim.da.» Wertherova pomirenost sa životom i samim sobom. a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboĎenje od tijela . jer je čovjek.» . 'Posluša li čovjek. kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje. svojom željom za smrti. Samo ne prečesto da joj nešto darujete. a svi su jednako obuzeti željom da još minutu duže vide svjetlost ovoga sunca .Wahlheim (izabrani dom) da riješi s njom pitanje nasljedstva. da budem iskren. želio bih si otvoriti neku žilu koja bi mi omogućila vječitu slobodu. «Priča se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odviše zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu žilu ne bi li lakše disali. ma koliko skučen bio. sve je bilo veselo. nitko nije tužan i tako se poletno i nevino on zaljubio. onaj koji vidi kako lijepo svaki graĎanin.» Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi. Držati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme. i Wilhelme. «Više nisam bio čovjek. Izračunajte svoj imetak i ono što vam ostane kad pokrijete svoje potrebe. a ako si zaljubljen onda ne možeš misliti ni na što drugo. a sate odmora posvetite svojoj djevojci. ne smijem kazati da nisam uživao radosti življenja. Mislim da se tješi što uvijek ima dodatno rješenje za svoje probleme . rasipa sve svoje snage. još sam se zaklinjao da djevojka koju volim. ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju. Meni je često tako. Isprva jednostavno uživa u prirodi i seoskoj idili.s njegovom umjetnošću. Njegove patnje počinju tek kada dolazi Albert i tek tada uviĎa kako je njegova ljubav nemoguća. A onda doĎe neki filistar. nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom. onda je to uporabljiv mladić i sam ću ga preporučiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij. a ako je umjetnik . čovjek koji obnaša neku javnu službu i kaže mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski.» Werther ovdje govori kako su osjećaji i razum oprečni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno biraš djevojku ne možeš imati osjećaje za nju. taj je miran. a i sretan je. jedne za posao. iako se ja uopće ne slažem s tim jer uvijek postoji nada da će budućnost biti bolja. «Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide. «Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci. sve sate u danu provodi uz nju. sav svoj imetak.smrt. Zatim pak.

Kako će se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih. «Već sam nakanio da je ne viĎam toliko često. a ona je potpuno bespomoćna protiv toga. korak po korak.» Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti.to me uništavalo i još sam u sebi bijesan. to je sve. čovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne može učinitinnešto na čemu bi ibo zahvalan. «Poslanik me mnogo prekorava. a kada je tužan ne vidi dobre. opijenost Lottom. on traži hranu i nezadovoljan se vraća od isprazna milovanja. već sam kod nje. Wilhelme. a ukočen kao stara djevica.» Tu Werther priča o svojoj nesreći nakon odlaska od Lotte .kada je sretan ne vidi loše strane. «Kamo želim ići? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. u koji ga katkad uspava ravnodušnost života!» .ispunjavam njegovu volju. tj. A smijem se vlastitome srcu . u meni i oko mene nastaje jesen. ''nije baš bez požude. Nije osjećala kakva bi to bila samilost da mi je sve to prešutjela. «''Njegov poljubac''. On je najpedantnija luda što u uopće može postojati.čini se kao da je samo tražio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjeća sputano i nelagodno. «Svaka riječ što ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput mača. a tek tu on to zapravo i shvaća.» Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe . reče ona. Da. u tome nema ništa. zabranjuje društvo s njom.'' ''On meni jede iz usta''. ako ne i više od Lotte. to sam i predviĎao. s kojih su se s punom slašću smješkali užici nedužna suosjećanja ljubavi. ali ne može se oduprijeti. «Kako se priroda priklanja jeseni. smrću . a lišće sa susjednih stabala već je otpalo. Odvratio sam pogled. a potom. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala draškati moju maštu takvim slikama nebeske nevinosti i blaženstva i buditi moje srce iz sna. onda ga njezin stalež ismijava. no zapravo. posjetio bih rudnike u ***. nastojao sam se uvjeriti. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana. što mi odavno već predbacuju. a kad doĎe jutro. Ovo je dio nakon što je pobjegao od društvenih predrasuda i od rodnoga kraja.Opet želja za slobodom. Moje lišće žuti. samo bih opet htio doći bliže Lotti. rekoh.» Opisuje se Wertherova ovisnost. a onda je još dodala što će se dalje brbljati i kakva će vrsta ljudi zbog toga likovati. Sve to od nje čuti. Još četrnaest dana moram ipak ostati ovdje. ne slaže se s takvim društvenim podjelama.kada konačno pronalazi neku ženu koju bi mogao voljeti isto toliko. ali tko bi se toga mogao držati! Svakog dana podlegnem kušnji i svečano si obećam: sutra ćeš jednom izostati. opet naĎem neki neodoljivi razlog i prije nego što bih očekivao. i to glasom iskrenog suosjećanja .» Još jedan razlog samoubojstva .poslanik ne želi prihvatiti Werthera jer ima drugačije poglede na svijet i drugačiji način rada. a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska.

da si on to ne umišlja. u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se požrtvovno brine za svoju braću i sestre.Ne. ipak postoje.oboje vole plesati. a ja tako požudno ispijam taj pehar što mi ga ona pruža za moju propast.''Ako je ta strast neka mana''. na svoje čelo. pa na svome raštimanom glasoviru odbubnjam kontradansu. Lotta Pametna i osjećajna djevojka koja se mora skrbiti za šestero braće i sestara. srednje visine. sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se užareni obrazi dodirnuše. stisnula je njegove ruke. reče Lotta. sa sestrama i braćom. «U predvorju se šestero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa. ali ipak ponekad. kako se i ovdje vidi. mucave usnice mahnitim poljupcima. vole prirodu. ne često.Albertovoj sreći na putu je Werther. Svijest joj se pomutila. «Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan. «Razgovor je došao na plesnu zabavu. strašan kalež iz kojega ću ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pružila i ja ne oklijevam. Čemu taj dobroćudni pogled kojim me ona često pogleda? Često? . koji. «Cijela silina tih riječi sručila se na nesretnika. jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac. čemu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjećaja. pritisnuo ih na svoje oči. vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjećaja naspram njega. i Lottino obećanje majci. Svijet je za njih bio nestao. imaju isti ukus za književnost.jedino što im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe šestero djece i nadolazeću. i za bolesnog oca. ponaša se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji služi samo njenoj zabavi. nego zbog ljubavi. čemu sućut za moje patnje što se ocrtava na njezinu čelu?» Opet aluzija na smrt.Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna. uhvatio njezine ruke. ne žali ni za čim. Bacio se pred Lottu u punom očajanju. dok je Albert bogat.» Oproštaj od Lotte. a njoj kao da je dušom proletjela slutnja nekog strašnog nauma. pritisnula o svoje grudi.» Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. tako ukočen pokucam na mjedena vrata smrti. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo .» . Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve želje i nade mojega života! Da tako hladan. On je ovio svoje ruke oko nje. a Wertherovoj Albert. sve bude opet u redu. a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromašan. «Ona ne vidi. ''onda ću vam rado priznati da mi ništa nije draže od plesa. djeca vole Werthera .» Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera. A kad mi se nešto mota po glavi. a Werthera za muža. stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale. ne osjeća da pripravlja otrov koji će uništiti mene i nju. više zbog njegova novca s kojim može djeci osigurati budućnost i obećanja majci. Zaručena je za Alberta. uvjeren je da netko od njih troje mora otići jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni .

nastavih. Čini se kao da je malokad loše raspoložen.oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdržavaju svoje osjećaje. Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi. ali Werther. pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. svojoj ljubavi ne želi smrt nakon što uviĎa kako Lotta nikada neće biti njegova. izbjegavala ga je. nego može li izdržati mjeru svoje patnje. uskratiti poštovanje Albertu. Da je Werther na Cidovom mjestu on uopće ne bi pomislio na osvetu. «''Albert je čestit čovjek. boli.''» Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu . meĎutim. Werther i Fedra: Werthera možemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom . koji se ne može prikriti. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. a ti znaš da je to grijeh što ga u ljudi mrzim više od svih ostalih. ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede časti. Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugačije postupio. Nalazim da je jednako tako čudno reći kako je kukavica čovjek koji si oduzme život. Neuklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanih normi .» Opis Albertova karaktera. pitanje je li netko slab ili jak. Njegova opuštena vanjština vrlo živo odudara od nemira mojega karaktera. što je za Werthera apsurdno. bila ona moralna ili tjelesna.Albert i Werther su suprotnosti. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert još uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji. s kojim sam gotovo zaručena. a moj partner loše pleše valcer.» «''To je ovdje takva moda''nastavila je. sve do odreĎene mjer.Albert Lottin zaručnik. svi ga opisuju kao pedantnog i čestitog čovjeka što treba značiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemačkog plesa. što je Werther odmah isključio i mislim da je previše osjećajan za to. pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor''» «Ne mogu. šetali i u početku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala. ''ima svoje granice: ona može podnositi radost.ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo teže podnositi bol cijeli život jedino s nadom za bolje sutra nego povući okidač s kojim sve nestaje. «''Ljudska narav''. a ujedno i Wertherov . ali propada čim je ta mjera prevršena. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom. kao što bi bilo neprilično reći da je kukavica onaj koji umire od opake groznice. On je osjećajan i dobro zna što ima u Lotti. za razliku od Fedre. ne bi se zanimao za društvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. patnju. Nije tu. dakle. uvijek su pričali. nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se. Wertherove patnje: 1.

a kroz njega Goethea. Bio je u snažnom antagonizmu prema klasicističkim. kako je neshvaćen. ispostavlja se da od viška ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. svako malo i on se rasplače. on je više plakao nego svi ostali likovi zajedno. koju daje Goethe. st. ali kada ga sljedeći put sreće on je nesretan i očajan zbog neuzvraćene ljubavi. a likovi im plaču kao kišna godina tako da je čudo što tadašnje knjižnice nisu potopljene. u 2. Pomalo me podsjeća i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. Oni su možda neuki i bezperspektivni. koja je njegova prakolijevka. U ranijem razdoblju svoga stvaralaštva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. a ovakvo smo razmišljanje već susretali u manirizmu. Cijelo djelo govori o tome kako se on osjeća. Kako se ponašaju ljudi u pojedinim staležima? Kojem staležu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snažnim utjecajem tada aktualnog «pokreta genija» kojeg je predvodio njemački zaljebljenik u narodnu epiku – J. i u početku je i sretan. Takve je postavke usvojio i Goethe. st. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano živjeti svoje sasvim obične živote. ali su uspjeli ostati neiskvareni. i sjedinjenje s njom. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjećajnosti. romantičari se zalažu za kriterije zasluga. 23-09-10. koja svojim okrutnim pravilima života i rada otupljuje ljudska čuvstva. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu. ali i racionalističkim tezama i preporučao je prevlast emocija nad razumom. sada postaje omražena. GraĎani su prikazani kao ambiciozni.Dodatni uzroci ubojstva: 1. oduševljava jednostavna životnost svakodnevnice pučana i u što sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. što se jasno vidi kroz razmišljanja njegovog junaka. Propagira se čovjekov povratak prirodi. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraćenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da će ga njegova neuzvraćena ljubav ili pretvoriti u luĎaka ili da će očajan na kraju ubiti Lottu. Dakle. Poklonici novog modnog krika u literaturi ističu. 21:46#2 smart&sexy :P shelby Array Prikaži sliku feudalnog društva u 18. tužan. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom 2. u prizoru dvoje zaigranih dječaka pronašao slikarsko nadahnuće. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo ništa do li . polovini 18. a ništa ga se nije dojmilo više nego naoko posve uobičajena slika Lotte kako dijeli svojoj braći i sestrama kriške kruha. pa i prepotenciraju ljudsku osjećajnost. neće biti ničija!») 2. Spomenutom pokretu rado se pridružilo njemačko graĎanstvo koje se na taj način borilo protiv dotadašnje francuske umjetničke nadmoći. a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optužuju za ubojstvo iste gospodarice («Ako neće biti moja. a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. probitačni i obrazovani ljudi koji se sve snažnije probijaju prema vrhu društvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluženo zauzmu pozicije koje ipak još uvijek velikim dijelom leže u rukama plemića. Tako je. kako je život nepravedan itd. Civilizacija. Gottfried Herder. Umjesto tih baštinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime. ali i privilegija u kojima je uživalo plemstvo. primjerice. Werthera. Još jedna teza koju su tadašnji književnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij – umjetnik stvara poput prirode. Werthera (zato se ovaj roman često naziva i poluautobiografskim).

a on tu svoju posebnost ludo voli. a i njega uspješno blate svojim neoprostivim ponašanjem. dijeli i većina ljudi koji okružuju Wethera. koju on nije spreman preuzeti. i tada donosi konačnu odluku o napuštanju ovozemaljskog svijeta. U više navrata ističe koliko se neshvaćenim osjeća. Njegovo shvaćanje umjetničke slobode doživljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno traže od njega da im se ipak pokori. U skladu sa sentimentalističkom percepcijom svijeta. i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. prenemažući se i smješkajući pred sebi jednakima. «običnim ljudima».imena. njegova duša prožima se s njome. Na vrhuncu očaja godi mu bešćutnost zimskih krajolika. U svome početnom zanosu. Prezire okrutno rivalstvo meĎu svojim sugraĎanima koji. Jako je sklon djeci. Nastoji mu pomoći i u dosluhu je s njegovom majkom. Ta Wertherova tvrdoglavost potiče još veći bijes kod njegovih nadreĎenih. Werthera žaloste ti distancirani i. Odnos društva prema Wertheru i Werthera prema društvu i prirodi: Čitav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobična forma svojstvena modernizmu koji već u Goetheovo vrijeme pušta prve korjenčiće. a s kojeg je. U svojim se pismima Werther obraća prijatelju. vrlo često. nije u stanju. a i čitatelju se doima kao da osjeća navale ljetne vrućine. Društvo oko sebe uglavnom kritizira. proganja ga i razdire i nastupa jesen. Smatra da je savršen put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost. zajedljivi graĎanski odnosi. priroda je odraz njegovih osjećanja. žedni uspjeha i novca. Prezire civilizaciju općenito. Svugdje se osjeća izoliranim i konstantno bježi iz jedne sredine u drugu. On uistinu jest umjetnik. uživaju u tonama kuharskih delicija. dok zapravo nastoji pobjeći sam od sebe i odgovornosti koje mu život nameće. ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u društvu. nakon što uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti. dakako. Stalo mu je do tuĎeg mišljenja o njemu. ona ga raznježuju i bude neka čista osjećanja u njemu. Prava je istina da. Werther je saživljen sa prirodom oko sebe. na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. usudila bih se reći. otjeran. Ne slaže se s njegovim idealističkim i ujedno utopističkim shvaćanjem samog sebe i svoje životne misije. Kasnije. On kritizira Wertherovo preuveličavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. priroda postaje njegovo najveće zlo. U početku. jer je ona ishodište svih pravila koja ga guše i ograničavaju njegova intenzivna osjećanja. Isto tako. što Werthera dovodi u njemu mrsku službu u poslanstvu. Redovito se sastaju na najrazličitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih životno važnih poslova i dogovora. i to ga čini posebnim. što on. svjestan je da ljudi sve genijalce proglašavaju ili luĎacima ili pijanicama i to ga duboko pogaĎa. Wilhemu. Kroz njegov kist pulsira duša prirode. sve mu se zlati pred očima. takoĎer iz Ossianovih djela. Werther pripada sloju pučana. a nemilostivu ruku obijesnih plemića osjetio je prilikom jednog plemićkog primanja na kojem je prisustvovao. pa se gubi u melankoniji i gorčini vlastitih misli. Taj stav. . Čini se da većina ljudi drži Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposličarenja. Najviše ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednačava s ohološću. opijen ljubavlju prema Lotti. jedni drugima kljucaju jetra. a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. Mada mnogo razmišlja u svojim postupcima. genije. On osjeća prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim čulima upija njenu neponovljivu ljepotu. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u čovjeku i tu je očit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. a time ga zakidaju za sposobnost umjetničkog stvaralaštva. Wilhem osuĎuje prijateljevu pretjeranu osjećajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan način razmišljanja. iako se ona poput bedema izdiže izmeĎu njega i njegove okoline sprečavajući ga da normalno funkcionira meĎu tzv. u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteženost i čitajući o njoj obuzima nas ljupkost i svježa razigranost proljeća. iako smatra da je on i po svome talentu i duši iznad svih koji ga okružuju. Tada počinje čitati Ossiana i ponire u hladnoću opisanih krajolika. lišena uobičajene turobnosti i težine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmišljanja. Posljedica dugoočekivane premoći graĎanstva jest sveopća težnja za naglim probitkom i život im se svodi na jurnjavu za (još) boljim životom. Smatra da njegov slikarski talent proistječe iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. zbog pripadnosti nazovimo to «krivom» staležu.

Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor što u magli koja se puši dovodi duhove predaka po mjesečini koja u sumraku svjetluca. Takav opskurni. Tada konačno umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznaĎe. no svugdje se osjeća neshvaćenim i izgubljenim. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama. Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. Drži se iznad ostalih ljudi i igra ulogu mučenika u kojoj. Kategorično negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste. Bez nade se. koji kod graĎana često mutira ili biva zanemaren. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje. u dubini duše. bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okružuju i nastoje mu pomoći. čak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. uvredljivom. Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv!» Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje čitati Homera.Tko su Wertherovi najdraži pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. Ne shvaća osnovno načelo preživljavanja. Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uviĎa da njegov preizraženi sentimentalizam nije ništa manje pogrešan od pretjeranog racionalizma. U snažnoj je opoziciji prema strogim. svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odašilju. On bježi s jednog mjesta na drugo. Zapravo je prilično svojeglav i postupa instinktivno i hirovito. gotovo nehumanim. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednačava s porazom. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludošću i likuju nad njegovom nemoći da se afirmira u društvu. Prirodu gleda očima antičkih umjetnika trseći se da u njoj pronaĎe sklad kojeg ne može pronaći u sebi samom: «Kad mi treba uspavanka. Junačke epizode Homerovih spjevova raspiruju mu maštu i krijepe ga učvršćujući njegov idealistički svjetonazor. «Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. zapravo se radi o dvjema krajnostima. on glasno protestira protiv svake situacije koju doživljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netočnom i. To je čovjek na kraju puta sazrijevanja čiji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan činjenice da ne može promijeniti svijet. ne da živjeti jer «Nada umire posljednja». dok se Wetherova trenutačna osjećajna stanja odražavaju u prirodi u vidu godišnjih doba koja on dočarava opisujući razne pejzaže u svojim pismima. Niječe odgovornost za rezultate vlastitih postupaka. Njegova umjetnička duša poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi. Zaljubljenost u prirodu iskonski je čovjekov instinkt. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjećajnom osobnošću i izvrstan je Goetheov pečat Wertherovoj kakarterizaciji. a potajno čini po svome. Braneći svoje utopističke stavove. Ošamućeno guta priče o nemogućim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odražava poremećene odnose meĎu njima. a to je da je prilagodba preduvjet opstanka. svaljuje krivnju na druge. a u svijetu u kojem trenutno živi ne može opstati. dakako. stoga. Werther je taj «zov divljine» isčeprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca. a s njome i sam čovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raĎa pomisao o . prezire pravila koja ograničavaju njegov umjetnički virtuozitet kao i civilizaciju koja nameće takva pravila i zdušno odbija autoritete bilo kakve vrste. Definitivno je i neporecivo posebna biljčica. Sada se posvećuje proučavanju Ossianovih melankoničnih i hladnih opisa pejzaža. gotovo bolesni ugoĎaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjećanjima. materijalističkim stavovima racionalista. a i meĎusobno.» Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjećajni romantičar koji se rado prepušta svojim istančanim čuvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmišljanja. SviĎa mu se intimnost tadašnje svakodnevnice. Njegov najveći problem je što ne zna za kompromis. a čini mi se i tješi struktura patrijahalnog načina života iz razdoblja antike. Nadahnjuje ga. kad su ljudi bili mnogo više vezani uz svoje obitelji. mogu je obilno naći u svome Homeru. i želi uvjeriti svijet u ispravnost romantičarskog svjetonazora. uživa jer ga to čini jedinstvenim. Smatra se neshvaćenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponašanje. često je u sukobu s okolinom.

to je činjenica. no on nije spreman prihvatiti realnost. Lotta je ta osoba koja mu je toliko slična da ga razumije. Lotta je za njega savršeno.» Za Werthera. Odatle onaj snažan šok kojeg je doživio kada mu je surova istina konačno uspjela prodrijeti do svijesti. onoj koja mu je nedostupna. a odbacuje bilo kakva pravila.Default Style -. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom Brza navigacija Lektire Vrh « Prethodna tema | Sljedeća tema » Zabilješke Zabilješke               Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne možete otvoriti novu temu Ne možete ostaviti odgovor Ne možete stavljati privitke Ne možete uređivati svoje postove BB code je Uključeno Smajlići su Uključeno [IMG] kod je Uključeno [VIDEO] code is Uključeno HTML kod je Uključeno Pravila foruma -. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u činjenicu da je poseban te žudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosječna osjećanja i misli. već se zanosi grdnim zabludama da će se sve riješiti samo od sebe. i smatra ga poštenom i dobrom osobom. i sam priznaje da se uz nju osjeća važan i potreban. Troje ljudi je gužva.samoubojstvu. Baš kao što je Freud rekao: «Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno sličan meni da u njemu mogu voljeti sebe. dok jednom ne lupi glavom o zid. već da ga zadivljeno promatra i sluša hraneći njegov ego. gotovo eterično biće i nikad joj ne bi naudio. čak i zbližio.Hrvatski (HR) . On je maksimalno idealizira – naime. Obožava način na koji ga ona vidi. ne spominje nijednu njenu manu – zbog čega se još dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. Srodnu dušu pronalazi u jednoj jedinoj osobi – Lotti – dakle. Wertherova izopačena logika navodi ga na zaključak da je on tu suvišan i odlučuje se rastati od danjeg svijetla. ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne drži iznad njega. unatoč pojedinim nesuglasicama. bezglavo se prepušta zaljubljenosti ne želeći razmišljati o mogućem ishodu te nesuĎene ljubavi. dakle – netko mora napustiti mjesto zločina. Pronašavši ljubav svog života. S njenim se zaručnikom Albertom prilično dobro upoznao. Silina osjećaja dovela je njegov živčani sustav do preopterećenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuĎivanja i zapada u beznaĎe te jedini izlaz vidi u smrti. gdje stvara isključivo prema vlastitom nahoĎenju. Na sličan je način doživljavao umjetnost. Razlog Wertherove očaranosti Lottom možemo potražiti u modernoj psihologiji. Werthera je upropastila njegova naglašena osjećajnost i nemogućnost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omogućila opstanak.

čiji je autor Crozona. . forum & blog. All rights reserved.1.0 nelokalizirana licenca. Powered by vBulletin™ Version 4.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums Djelo Portal. Hrvatski prijevod © Crozona. ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.10 Seksi cura April Scott B Copyright © 2012 vBulletin Solutions.net Crozona. Vrijeme je 12:43.net. Kontaktirajte nas   Crozona Arhiv  Vrh Najbolje sise svijeta Seksi guze tenisačica Kako uz mali trik do više sexa Savjeti djevica Kreativne reklame za kondome Analni sex – 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1. Inc.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->