"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi

od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Gete, meĎutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost izmeĎu razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnogapsolutističkog u kome je graĎanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne možeš odreĎivati svoju ljubav to tvoje srce čini' 2. 'Svako ko voli veći je čovjek' 3. 'Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVAČ: Moja knjiga, Zagreb, 1993. ŽIVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najveći je njemački pjesnik, književnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imućne graĎanske obitelji. Pjesničke prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaćao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeĎu njegove šesnaeste i sedamnaeste godine života, kad se vratio kući "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" učinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemačkim autorom. Prvi je njemački pisac koji je postigao svjetsko značenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne duše'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIŽEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu - epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća ZNAČENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja). Značenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje Goetheova vremena 2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK: Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuĎivanje. On joj se ne može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboĎenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRŽAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaĎaje vezane uz

idealni (lijep. za vrijeme tih razgovora. se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo. Svećenik ga nije ispratio. što Werthera čini još depresivnijim. pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. komu ne bi ispunjavala sve misli. . sve osjećaje! SviĎa! . U drugu ruku Wertherova ekscentričnost vrijeĎa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan.. A kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati. Werther odlazi kući sav rastresen. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta. čime se sve više udaljava od stvarnosti. poštuje njezinu obitelj. ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa. Vraća se još jednom Lotti. uglaĎen. a ipak moram.. Tema samoubojstva se očituje na kraju djela.. obrazovan. a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom. Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu! Naravno. Nositelj je “svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. nije više obraćao pažnju. OsuĎena je na isprazan život u svakodnevnom životu malog gradića. O DJELU: Djelo ima uzorke iz piščeva života. mladić se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. romantični. da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i. Za roĎendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. koja se udala za Alberta. a ona je sigurna u njegovu ljubav. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša. no u teškom stanju. tj. Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi. ALBERT: stabilan i realan lik. poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje. gutao one crne oči. (. Teško je. taj čin ga je potaknuo na pisanje ove knjige. zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut. Prije smrti. Zlo sam ti za dobro vratio. Ali. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se. Charllotu i Maxa. Ne. LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. zbogom. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici.. prilično bogat) mladić. Werthera su nosili obrtnici. i to me čini sretnim. IzmeĎu Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije. ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu.. Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja. Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali. to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina. došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla. nastoji je zatomiti i odbija ga. Prvi dio do njegova odlaska u grad. Kako sam ja. no ona ga opet na neki način voli.Wertherov novi gospodar nije loš čovjek. Zbogom. ali ti ćeš mi oprostiti. a Werther kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. Ali. iako pokazuje naklonost i možda čak ljubav prema Wertheru. lišava života i kažnjava društvo. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi. Voli Lottu. kako je i dalje vladao mir. Gaji ljubav prema Lotti koja je od početka osuĎena na propast. ona mu nareĎuje da par dana izostane. uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. izmeĎu dvije vitke lipe. U podne je preminuo.. no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske savjete kako se u buduće ima vladati. Neka mi smrt bila na sreću! Pun je. Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. on odlazi. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe. Preminuo je u podne. LIKOVI: WERTHER: sanjar. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu. ja ne mogu bez nje živjeti. Poslanik tuži Werthera ministru. Albert nije mogao. ali sama ne zna kako. on ih dobiva. kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj.grad.SviĎa! Smrtno mrzim tu riječ. i čuo je pucanj. a drugi do njegove sahrane. a svećenika nije bilo. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi.. koji bi umro od kakve opake groznice. Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako mi se ona sviĎa! . Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući život. Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću.. On me smatra umnim čovjekom. Albert s koji.) Noću. Stari je sa sinovima išao za lijesom. počinje uviĎati da njezini osječaji nisu bezazleni. Suprotnost je Wertheru. ona je zaručena za Alberta. Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete. Bojali su se za Lottin život. Možemo ga podijeliti u dva djela. dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao. Alberte! Činim svemu tome kraj. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva da ne prekorači konvencije društva. No.. Stanje doskora postaje neizdrživo.. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života. Alberte. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u tom poslu naĎe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti. koja ga isti tren očara svojom ljepotom. a pri tom ga blaži misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. ali moram otići odavde. oko jedanaest sati. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć na ladanjskom imanju kratiti vrijeme . kako ne bi narušio sklad meĎu zaručnicima. nosili su ga obrtnici. s ovoga groznog mjesta. u blizini. – udara dvanaest. gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila. Werther je popio čašu vina. Sluga ga je pronašao ujutro još živog. U svojim osjećajima nije površna. kukavan je onaj koji sebi život oduzima. Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova. svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara iluzije o zajedničkom životu s njom. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo sviĎala.

21:43#1 shelby . Registracija  Help  Korisničko Lozinka Prijava   o o o o    Zapamti me Portal Forum o Današnje poruke Često postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi Blogovi Što je novo? Što je novo? v2. Alati teme Prikaz 23-09-10.0        Forum Društvo Školarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera Napredna pretraga Prikaz rezultata 1 do 2 od 2 Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera   1.

Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff. Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majčin nalog odlazi kod svoje tetke u . Romantičarska obilježja u djelu: .Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom.U većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom. Prvi je dio veseo i sretan. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg poslodavca.Plemići i graĎani su u djelu izmiješani iako nisu izjednačeni. . Charlottina zaručnika. Možemo ga podijeliti u dva djela.025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka Lektira: Patnje mladog Werthera JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Bilješke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije.Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode. Prvi dio do Wertherova odlaska u grad. . a da je djelo klasicističko on bi vjerojatno ubio Alberta. . Goethe je temu dijelom preuzeo iz života Carla Wilhelma Jerusalema. . Werther puno više priča o svojim osjećajima i duševnom stanju nego o dogaĎajima koji se zbivaju oko njega. i prema njemu je nastao lik Werthera. a ne samoga sebe. dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera. a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu. ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni.Ima stilskih obilježja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptični stil. a drugi dio je tužan i sumoran.smart&sexy :P Array Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3.Djelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novom obliku. . a dijelom iz vlastitog života. a drugi do njegove sahrane. a dijelom prema Maximiliani la Roche. inverzija).

sjajno. pod teretom odmiče svojim putem. makar zbog toga morao i propasti. rasipa sve svoje snage. svojom željom za smrti. iako se ja uopće ne slažem s tim jer uvijek postoji nada da će budućnost biti bolja. čovjek koji obnaša neku javnu službu i kaže mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski. iako je i prije znao da je Lotte zaručena. samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate. «Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide. sav svoj imetak. a sate odmora posvetite svojoj djevojci.da. jer je čovjek.Wahlheim (izabrani dom) da riješi s njom pitanje nasljedstva.smrt.» . «Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci. kojemu je dobro. a svi su jednako obuzeti željom da još minutu duže vide svjetlost ovoga sunca . Samo ne prečesto da joj nešto darujete.tamnice. Meni je često tako. Mi ga upoznajemo preko pisama što ih šalje svojem prijatelju Wilhelmu. Zatim pak. i bilo sa mnom što god bude. 'Posluša li čovjek. Njegove patnje počinju tek kada dolazi Albert i tek tada uviĎa kako je njegova ljubav nemoguća. a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboĎenje od tijela . «Više nisam bio čovjek. «Živim tako sretne dane kao što ih Bog čuva za svoje svece. samo je s njegovom ljubavlju gotovo. taj je miran. želio bih si otvoriti neku žilu koja bi mi omogućila vječitu slobodu. u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće.» Ovdje Werther prvi put govori o smrti . možda za njezin roĎendan i imendan itd. Mislim da se tješi što uvijek ima dodatno rješenje za svoje probleme . jedne za posao. mirno se suočava sa sudbinom. pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga. ma koliko skučen bio.» Wertherova pomirenost sa životom i samim sobom. sve je bilo veselo. onda je to uporabljiv mladić i sam ću ga preporučiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij. nitko nije tužan i tako se poletno i nevino on zaljubio. na koju polažem pravo. tako da je nestajalo sve oko nas.» Werther ovdje govori kako su osjećaji i razum oprečni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno biraš djevojku ne možeš imati osjećaje za nju. Isprva jednostavno uživa u prirodi i seoskoj idili.prvo govori kako svi žele što duže živjeti. Držati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme. a ako je umjetnik . a i sretan je. Izračunajte svoj imetak i ono što vam ostane kad pokrijete svoje potrebe. kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje. i kako strpljivo i onaj koji je nesretan. A onda doĎe neki filistar. ne smijem kazati da nisam uživao radosti življenja. i Wilhelme. onaj koji vidi kako lijepo svaki graĎanin. još sam se zaklinjao da djevojka koju volim. nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom. to vam ne branim. umije svoj vrtić dotjerati i potkresati kao raj. da budem iskren.s njegovom umjetnošću. a ako si zaljubljen onda ne možeš misliti ni na što drugo. sve sate u danu provodi uz nju. ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju.» Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi. «Priča se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odviše zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu žilu ne bi li lakše disali.

a onda je još dodala što će se dalje brbljati i kakva će vrsta ljudi zbog toga likovati. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala draškati moju maštu takvim slikama nebeske nevinosti i blaženstva i buditi moje srce iz sna.čini se kao da je samo tražio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjeća sputano i nelagodno. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana. opet naĎem neki neodoljivi razlog i prije nego što bih očekivao. čovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne može učinitinnešto na čemu bi ibo zahvalan. s kojih su se s punom slašću smješkali užici nedužna suosjećanja ljubavi. to sam i predviĎao. «Kako se priroda priklanja jeseni. reče ona. a potom. «Već sam nakanio da je ne viĎam toliko često. Da. On je najpedantnija luda što u uopće može postojati. on traži hranu i nezadovoljan se vraća od isprazna milovanja. Ovo je dio nakon što je pobjegao od društvenih predrasuda i od rodnoga kraja. no zapravo. opijenost Lottom. ne slaže se s takvim društvenim podjelama. Odvratio sam pogled. ali tko bi se toga mogao držati! Svakog dana podlegnem kušnji i svečano si obećam: sutra ćeš jednom izostati. a ukočen kao stara djevica. u koji ga katkad uspava ravnodušnost života!» . smrću .Opet želja za slobodom.» Opisuje se Wertherova ovisnost. «''Njegov poljubac''.» Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe . Wilhelme. a ona je potpuno bespomoćna protiv toga. što mi odavno već predbacuju. u tome nema ništa. a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska. Moje lišće žuti. onda ga njezin stalež ismijava.to me uništavalo i još sam u sebi bijesan.» Još jedan razlog samoubojstva . to je sve. već sam kod nje. ''nije baš bez požude. «Kamo želim ići? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. nastojao sam se uvjeriti. rekoh. ali ne može se oduprijeti. posjetio bih rudnike u ***. Nije osjećala kakva bi to bila samilost da mi je sve to prešutjela. «Svaka riječ što ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput mača. «Poslanik me mnogo prekorava. Još četrnaest dana moram ipak ostati ovdje. korak po korak.» Tu Werther priča o svojoj nesreći nakon odlaska od Lotte . samo bih opet htio doći bliže Lotti. a tek tu on to zapravo i shvaća. u meni i oko mene nastaje jesen.'' ''On meni jede iz usta''.» Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. a kada je tužan ne vidi dobre. zabranjuje društvo s njom. Sve to od nje čuti. a lišće sa susjednih stabala već je otpalo. A smijem se vlastitome srcu . a kad doĎe jutro. ako ne i više od Lotte.kada je sretan ne vidi loše strane. Kako će se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih.poslanik ne želi prihvatiti Werthera jer ima drugačije poglede na svijet i drugačiji način rada. i to glasom iskrenog suosjećanja .ispunjavam njegovu volju.kada konačno pronalazi neku ženu koju bi mogao voljeti isto toliko. tj.

ipak postoje. a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromašan. uvjeren je da netko od njih troje mora otići jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni . čemu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjećaja. pritisnula o svoje grudi.''Ako je ta strast neka mana''. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se požrtvovno brine za svoju braću i sestre. i Lottino obećanje majci. pritisnuo ih na svoje oči. vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjećaja naspram njega. sa sestrama i braćom. djeca vole Werthera .Albertovoj sreći na putu je Werther. Svijet je za njih bio nestao. Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve želje i nade mojega života! Da tako hladan. mucave usnice mahnitim poljupcima. A kad mi se nešto mota po glavi. reče Lotta. u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi. On je ovio svoje ruke oko nje. Svijest joj se pomutila. koji. jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac. Bacio se pred Lottu u punom očajanju. kako se i ovdje vidi. tako ukočen pokucam na mjedena vrata smrti. ne osjeća da pripravlja otrov koji će uništiti mene i nju. ali ipak ponekad. sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se užareni obrazi dodirnuše.» Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera. pa na svome raštimanom glasoviru odbubnjam kontradansu.» Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. vole prirodu. a Werthera za muža. sve bude opet u redu. Zaručena je za Alberta. i za bolesnog oca.» .Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna. Lotta Pametna i osjećajna djevojka koja se mora skrbiti za šestero braće i sestara. da si on to ne umišlja. nego zbog ljubavi. stisnula je njegove ruke. srednje visine. ne često. čemu sućut za moje patnje što se ocrtava na njezinu čelu?» Opet aluzija na smrt. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo .» Oproštaj od Lotte. «Razgovor je došao na plesnu zabavu.oboje vole plesati. a Wertherovoj Albert.Ne. više zbog njegova novca s kojim može djeci osigurati budućnost i obećanja majci. ponaša se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji služi samo njenoj zabavi. «U predvorju se šestero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa. imaju isti ukus za književnost. «Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan. dok je Albert bogat. stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale. «Ona ne vidi. ''onda ću vam rado priznati da mi ništa nije draže od plesa. strašan kalež iz kojega ću ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pružila i ja ne oklijevam. na svoje čelo.jedino što im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe šestero djece i nadolazeću. «Cijela silina tih riječi sručila se na nesretnika. a ja tako požudno ispijam taj pehar što mi ga ona pruža za moju propast. Čemu taj dobroćudni pogled kojim me ona često pogleda? Često? . ne žali ni za čim. a njoj kao da je dušom proletjela slutnja nekog strašnog nauma. uhvatio njezine ruke.

dakle. nego može li izdržati mjeru svoje patnje. Nalazim da je jednako tako čudno reći kako je kukavica čovjek koji si oduzme život.ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo teže podnositi bol cijeli život jedino s nadom za bolje sutra nego povući okidač s kojim sve nestaje. ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemačkog plesa. bila ona moralna ili tjelesna.oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdržavaju svoje osjećaje. Neuklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanih normi . Wertherove patnje: 1. ne bi se zanimao za društvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. Njegova opuštena vanjština vrlo živo odudara od nemira mojega karaktera.Albert Lottin zaručnik. meĎutim. za razliku od Fedre. ali propada čim je ta mjera prevršena. a moj partner loše pleše valcer. boli. što je Werther odmah isključio i mislim da je previše osjećajan za to. što je za Werthera apsurdno. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom. patnju. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert još uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji. ali Werther.Albert i Werther su suprotnosti. ''ima svoje granice: ona može podnositi radost. kao što bi bilo neprilično reći da je kukavica onaj koji umire od opake groznice. nastavih. Nije tu. Da je Werther na Cidovom mjestu on uopće ne bi pomislio na osvetu. pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. «''Ljudska narav''. pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor''» «Ne mogu. pitanje je li netko slab ili jak. svi ga opisuju kao pedantnog i čestitog čovjeka što treba značiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca.» Opis Albertova karaktera. nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se.» «''To je ovdje takva moda''nastavila je. a ti znaš da je to grijeh što ga u ljudi mrzim više od svih ostalih. izbjegavala ga je. koji se ne može prikriti. uskratiti poštovanje Albertu. s kojim sam gotovo zaručena. Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugačije postupio. a ujedno i Wertherov . ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede časti. «''Albert je čestit čovjek. Čini se kao da je malokad loše raspoložen. šetali i u početku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala. Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi. sve do odreĎene mjer.''» Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu . uvijek su pričali. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. On je osjećajan i dobro zna što ima u Lotti. Werther i Fedra: Werthera možemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom . svojoj ljubavi ne želi smrt nakon što uviĎa kako Lotta nikada neće biti njegova.

a ništa ga se nije dojmilo više nego naoko posve uobičajena slika Lotte kako dijeli svojoj braći i sestrama kriške kruha. Werthera (zato se ovaj roman često naziva i poluautobiografskim). Dakle. primjerice. sada postaje omražena. a ovakvo smo razmišljanje već susretali u manirizmu. Oni su možda neuki i bezperspektivni. u 2. ali su uspjeli ostati neiskvareni. Poklonici novog modnog krika u literaturi ističu. pa i prepotenciraju ljudsku osjećajnost. st. Tako je. Kako se ponašaju ljudi u pojedinim staležima? Kojem staležu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snažnim utjecajem tada aktualnog «pokreta genija» kojeg je predvodio njemački zaljebljenik u narodnu epiku – J. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraćenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da će ga njegova neuzvraćena ljubav ili pretvoriti u luĎaka ili da će očajan na kraju ubiti Lottu. neće biti ničija!») 2. 23-09-10. koja je njegova prakolijevka. oduševljava jednostavna životnost svakodnevnice pučana i u što sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. Cijelo djelo govori o tome kako se on osjeća. Propagira se čovjekov povratak prirodi. on je više plakao nego svi ostali likovi zajedno. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano živjeti svoje sasvim obične živote. i sjedinjenje s njom. Još jedna teza koju su tadašnji književnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij – umjetnik stvara poput prirode. Pomalo me podsjeća i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. Spomenutom pokretu rado se pridružilo njemačko graĎanstvo koje se na taj način borilo protiv dotadašnje francuske umjetničke nadmoći. 21:46#2 smart&sexy :P shelby Array Prikaži sliku feudalnog društva u 18. tužan. a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. probitačni i obrazovani ljudi koji se sve snažnije probijaju prema vrhu društvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluženo zauzmu pozicije koje ipak još uvijek velikim dijelom leže u rukama plemića. Gottfried Herder. Takve je postavke usvojio i Goethe. u prizoru dvoje zaigranih dječaka pronašao slikarsko nadahnuće. a kroz njega Goethea. što se jasno vidi kroz razmišljanja njegovog junaka. Umjesto tih baštinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime. ali i racionalističkim tezama i preporučao je prevlast emocija nad razumom. a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optužuju za ubojstvo iste gospodarice («Ako neće biti moja. st. GraĎani su prikazani kao ambiciozni. U ranijem razdoblju svoga stvaralaštva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. Bio je u snažnom antagonizmu prema klasicističkim. koju daje Goethe. polovini 18. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjećajnosti. ispostavlja se da od viška ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. ali i privilegija u kojima je uživalo plemstvo. Werthera. kako je život nepravedan itd. romantičari se zalažu za kriterije zasluga.Dodatni uzroci ubojstva: 1. i u početku je i sretan. a likovi im plaču kao kišna godina tako da je čudo što tadašnje knjižnice nisu potopljene. svako malo i on se rasplače. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom 2. kako je neshvaćen. ali kada ga sljedeći put sreće on je nesretan i očajan zbog neuzvraćene ljubavi. Civilizacija. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo ništa do li . koja svojim okrutnim pravilima života i rada otupljuje ljudska čuvstva.

njegova duša prožima se s njome. Werther pripada sloju pučana. On kritizira Wertherovo preuveličavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. a i njega uspješno blate svojim neoprostivim ponašanjem. Čini se da većina ljudi drži Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposličarenja. U početku. lišena uobičajene turobnosti i težine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmišljanja. a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. nije u stanju. na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. Posljedica dugoočekivane premoći graĎanstva jest sveopća težnja za naglim probitkom i život im se svodi na jurnjavu za (još) boljim životom. Jako je sklon djeci. što on. Ne slaže se s njegovim idealističkim i ujedno utopističkim shvaćanjem samog sebe i svoje životne misije. prenemažući se i smješkajući pred sebi jednakima. Redovito se sastaju na najrazličitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih životno važnih poslova i dogovora. ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u društvu. U više navrata ističe koliko se neshvaćenim osjeća. a nemilostivu ruku obijesnih plemića osjetio je prilikom jednog plemićkog primanja na kojem je prisustvovao. On osjeća prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim čulima upija njenu neponovljivu ljepotu. uživaju u tonama kuharskih delicija. zbog pripadnosti nazovimo to «krivom» staležu. a time ga zakidaju za sposobnost umjetničkog stvaralaštva. a i čitatelju se doima kao da osjeća navale ljetne vrućine. Prezire civilizaciju općenito. sve mu se zlati pred očima. dakako. «običnim ljudima». Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u čovjeku i tu je očit njegov djetinji nagon da promijeni svijet.imena. i tada donosi konačnu odluku o napuštanju ovozemaljskog svijeta. zajedljivi graĎanski odnosi. genije. i to ga čini posebnim. Nastoji mu pomoći i u dosluhu je s njegovom majkom. usudila bih se reći. a s kojeg je. Taj stav. Najviše ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednačava s ohološću. iako smatra da je on i po svome talentu i duši iznad svih koji ga okružuju. Smatra da njegov slikarski talent proistječe iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. Stalo mu je do tuĎeg mišljenja o njemu. i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. Na vrhuncu očaja godi mu bešćutnost zimskih krajolika. otjeran. koju on nije spreman preuzeti. Wilhemu. U svojim se pismima Werther obraća prijatelju. a on tu svoju posebnost ludo voli. Isto tako. priroda postaje njegovo najveće zlo. svjestan je da ljudi sve genijalce proglašavaju ili luĎacima ili pijanicama i to ga duboko pogaĎa. Werthera žaloste ti distancirani i. opijen ljubavlju prema Lotti. Mada mnogo razmišlja u svojim postupcima. Ta Wertherova tvrdoglavost potiče još veći bijes kod njegovih nadreĎenih. iako se ona poput bedema izdiže izmeĎu njega i njegove okoline sprečavajući ga da normalno funkcionira meĎu tzv. u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteženost i čitajući o njoj obuzima nas ljupkost i svježa razigranost proljeća. Kroz njegov kist pulsira duša prirode. što Werthera dovodi u njemu mrsku službu u poslanstvu. U skladu sa sentimentalističkom percepcijom svijeta. proganja ga i razdire i nastupa jesen. takoĎer iz Ossianovih djela. ona ga raznježuju i bude neka čista osjećanja u njemu. Werther je saživljen sa prirodom oko sebe. On uistinu jest umjetnik. priroda je odraz njegovih osjećanja. žedni uspjeha i novca. Wilhem osuĎuje prijateljevu pretjeranu osjećajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan način razmišljanja. Kasnije. jedni drugima kljucaju jetra. U svome početnom zanosu. Odnos društva prema Wertheru i Werthera prema društvu i prirodi: Čitav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobična forma svojstvena modernizmu koji već u Goetheovo vrijeme pušta prve korjenčiće. Svugdje se osjeća izoliranim i konstantno bježi iz jedne sredine u drugu. Društvo oko sebe uglavnom kritizira. Prezire okrutno rivalstvo meĎu svojim sugraĎanima koji. Tada počinje čitati Ossiana i ponire u hladnoću opisanih krajolika. Prava je istina da. vrlo često. . jer je ona ishodište svih pravila koja ga guše i ograničavaju njegova intenzivna osjećanja. nakon što uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti. Njegovo shvaćanje umjetničke slobode doživljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno traže od njega da im se ipak pokori. pa se gubi u melankoniji i gorčini vlastitih misli. Smatra da je savršen put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost. dijeli i većina ljudi koji okružuju Wethera. dok zapravo nastoji pobjeći sam od sebe i odgovornosti koje mu život nameće.

a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost.» Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjećajni romantičar koji se rado prepušta svojim istančanim čuvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmišljanja. Werther je taj «zov divljine» isčeprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca. materijalističkim stavovima racionalista. gotovo nehumanim. Nadahnjuje ga. Sada se posvećuje proučavanju Ossianovih melankoničnih i hladnih opisa pejzaža. i želi uvjeriti svijet u ispravnost romantičarskog svjetonazora. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjećajnom osobnošću i izvrstan je Goetheov pečat Wertherovoj kakarterizaciji. koji kod graĎana često mutira ili biva zanemaren. «Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. Smatra se neshvaćenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponašanje. a u svijetu u kojem trenutno živi ne može opstati. dakako.Tko su Wertherovi najdraži pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje. Zaljubljenost u prirodu iskonski je čovjekov instinkt. Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv!» Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje čitati Homera. svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odašilju. gotovo bolesni ugoĎaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjećanjima. kad su ljudi bili mnogo više vezani uz svoje obitelji. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednačava s porazom. Definitivno je i neporecivo posebna biljčica. ne da živjeti jer «Nada umire posljednja». stoga. Njegov najveći problem je što ne zna za kompromis. Tada konačno umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznaĎe. u dubini duše. Bez nade se. uvredljivom. a potajno čini po svome. To je čovjek na kraju puta sazrijevanja čiji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan činjenice da ne može promijeniti svijet. čak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Njegova umjetnička duša poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi. Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uviĎa da njegov preizraženi sentimentalizam nije ništa manje pogrešan od pretjeranog racionalizma. on glasno protestira protiv svake situacije koju doživljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netočnom i. a to je da je prilagodba preduvjet opstanka. često je u sukobu s okolinom. prezire pravila koja ograničavaju njegov umjetnički virtuozitet kao i civilizaciju koja nameće takva pravila i zdušno odbija autoritete bilo kakve vrste. U snažnoj je opoziciji prema strogim. a i meĎusobno. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludošću i likuju nad njegovom nemoći da se afirmira u društvu. svaljuje krivnju na druge. Prirodu gleda očima antičkih umjetnika trseći se da u njoj pronaĎe sklad kojeg ne može pronaći u sebi samom: «Kad mi treba uspavanka. Kategorično negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste. Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. mogu je obilno naći u svome Homeru. zapravo se radi o dvjema krajnostima. no svugdje se osjeća neshvaćenim i izgubljenim. Niječe odgovornost za rezultate vlastitih postupaka. Junačke epizode Homerovih spjevova raspiruju mu maštu i krijepe ga učvršćujući njegov idealistički svjetonazor. Ošamućeno guta priče o nemogućim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odražava poremećene odnose meĎu njima. a čini mi se i tješi struktura patrijahalnog načina života iz razdoblja antike. dok se Wetherova trenutačna osjećajna stanja odražavaju u prirodi u vidu godišnjih doba koja on dočarava opisujući razne pejzaže u svojim pismima. a s njome i sam čovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raĎa pomisao o . uživa jer ga to čini jedinstvenim. Ne shvaća osnovno načelo preživljavanja. On bježi s jednog mjesta na drugo. Takav opskurni. bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okružuju i nastoje mu pomoći. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor što u magli koja se puši dovodi duhove predaka po mjesečini koja u sumraku svjetluca. Zapravo je prilično svojeglav i postupa instinktivno i hirovito. SviĎa mu se intimnost tadašnje svakodnevnice. Drži se iznad ostalih ljudi i igra ulogu mučenika u kojoj. Braneći svoje utopističke stavove. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama.

Odatle onaj snažan šok kojeg je doživio kada mu je surova istina konačno uspjela prodrijeti do svijesti. S njenim se zaručnikom Albertom prilično dobro upoznao. a odbacuje bilo kakva pravila. Baš kao što je Freud rekao: «Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno sličan meni da u njemu mogu voljeti sebe. Obožava način na koji ga ona vidi. Lotta je ta osoba koja mu je toliko slična da ga razumije.samoubojstvu. čak i zbližio. Lotta je za njega savršeno. i sam priznaje da se uz nju osjeća važan i potreban. već da ga zadivljeno promatra i sluša hraneći njegov ego. Razlog Wertherove očaranosti Lottom možemo potražiti u modernoj psihologiji. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom Brza navigacija Lektire Vrh « Prethodna tema | Sljedeća tema » Zabilješke Zabilješke               Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne možete otvoriti novu temu Ne možete ostaviti odgovor Ne možete stavljati privitke Ne možete uređivati svoje postove BB code je Uključeno Smajlići su Uključeno [IMG] kod je Uključeno [VIDEO] code is Uključeno HTML kod je Uključeno Pravila foruma -. Troje ljudi je gužva.Default Style -. gdje stvara isključivo prema vlastitom nahoĎenju. gotovo eterično biće i nikad joj ne bi naudio. no on nije spreman prihvatiti realnost. Silina osjećaja dovela je njegov živčani sustav do preopterećenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuĎivanja i zapada u beznaĎe te jedini izlaz vidi u smrti. dok jednom ne lupi glavom o zid. to je činjenica. Werthera je upropastila njegova naglašena osjećajnost i nemogućnost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omogućila opstanak.» Za Werthera. ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne drži iznad njega. unatoč pojedinim nesuglasicama. ne spominje nijednu njenu manu – zbog čega se još dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. dakle – netko mora napustiti mjesto zločina. onoj koja mu je nedostupna. bezglavo se prepušta zaljubljenosti ne želeći razmišljati o mogućem ishodu te nesuĎene ljubavi. Pronašavši ljubav svog života. On je maksimalno idealizira – naime. i smatra ga poštenom i dobrom osobom. Na sličan je način doživljavao umjetnost.Hrvatski (HR) . Srodnu dušu pronalazi u jednoj jedinoj osobi – Lotti – dakle. Wertherova izopačena logika navodi ga na zaključak da je on tu suvišan i odlučuje se rastati od danjeg svijetla. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u činjenicu da je poseban te žudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosječna osjećanja i misli. već se zanosi grdnim zabludama da će se sve riješiti samo od sebe.

Powered by vBulletin™ Version 4.net Crozona. čiji je autor Crozona.0 nelokalizirana licenca.10 Seksi cura April Scott B Copyright © 2012 vBulletin Solutions.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums Djelo Portal.net. Vrijeme je 12:43. forum & blog. Hrvatski prijevod © Crozona. Inc. .1. All rights reserved. Kontaktirajte nas   Crozona Arhiv  Vrh Najbolje sise svijeta Seksi guze tenisačica Kako uz mali trik do više sexa Savjeti djevica Kreativne reklame za kondome Analni sex – 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1. ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful