"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi

od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Gete, meĎutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost izmeĎu razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnogapsolutističkog u kome je graĎanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne možeš odreĎivati svoju ljubav to tvoje srce čini' 2. 'Svako ko voli veći je čovjek' 3. 'Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVAČ: Moja knjiga, Zagreb, 1993. ŽIVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najveći je njemački pjesnik, književnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imućne graĎanske obitelji. Pjesničke prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaćao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeĎu njegove šesnaeste i sedamnaeste godine života, kad se vratio kući "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" učinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemačkim autorom. Prvi je njemački pisac koji je postigao svjetsko značenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne duše'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIŽEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu - epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća ZNAČENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja). Značenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje Goetheova vremena 2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK: Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuĎivanje. On joj se ne može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboĎenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRŽAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaĎaje vezane uz

Charllotu i Maxa.. Možemo ga podijeliti u dva djela.SviĎa! Smrtno mrzim tu riječ. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova.. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti. Vraća se još jednom Lotti. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva da ne prekorači konvencije društva. A kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati. kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se. Werther odlazi kući sav rastresen. ona je zaručena za Alberta. . OsuĎena je na isprazan život u svakodnevnom životu malog gradića. i to me čini sretnim. gutao one crne oči.. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć na ladanjskom imanju kratiti vrijeme . ona mu nareĎuje da par dana izostane. Preminuo je u podne.. uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. a ipak moram. poštuje njezinu obitelj. zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut. Suprotnost je Wertheru. On me smatra umnim čovjekom. a Werther kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. Tema samoubojstva se očituje na kraju djela. Zlo sam ti za dobro vratio. ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe. ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu. on ih dobiva. ali ti ćeš mi oprostiti. dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao.. Alberte. taj čin ga je potaknuo na pisanje ove knjige. obrazovan. ali sama ne zna kako. počinje uviĎati da njezini osječaji nisu bezazleni. lišava života i kažnjava društvo.. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života. mladić se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. Stari je sa sinovima išao za lijesom. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. U drugu ruku Wertherova ekscentričnost vrijeĎa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. on odlazi. Zbogom. poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje. Stanje doskora postaje neizdrživo. prilično bogat) mladić. Albert nije mogao. pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu. Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali. Albert s koji. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi. gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila. što Werthera čini još depresivnijim. Neka mi smrt bila na sreću! Pun je. Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina. kukavan je onaj koji sebi život oduzima. s ovoga groznog mjesta. O DJELU: Djelo ima uzorke iz piščeva života.. Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući život. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi. Ali. (. Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici. a ona je sigurna u njegovu ljubav. se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta. Werthera su nosili obrtnici. zbogom. Gaji ljubav prema Lotti koja je od početka osuĎena na propast. a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. izmeĎu dvije vitke lipe. Voli Lottu. no ona ga opet na neki način voli. Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja. nosili su ga obrtnici. uglaĎen. Kako sam ja. svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti. za vrijeme tih razgovora. Svećenik ga nije ispratio. IzmeĎu Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša.. u blizini. Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću. koji bi umro od kakve opake groznice. a svećenika nije bilo. Teško je. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara iluzije o zajedničkom životu s njom. idealni (lijep. i čuo je pucanj. ali moram otići odavde. no u teškom stanju. koja se udala za Alberta. kako ne bi narušio sklad meĎu zaručnicima. LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu! Naravno.Wertherov novi gospodar nije loš čovjek. No. Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako mi se ona sviĎa! . Ne. Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete. Werther je popio čašu vina. ja ne mogu bez nje živjeti. Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova. – udara dvanaest. čime se sve više udaljava od stvarnosti. Poslanik tuži Werthera ministru. to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. Za roĎendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. kako je i dalje vladao mir. nije više obraćao pažnju. a drugi do njegove sahrane. U podne je preminuo.. Bojali su se za Lottin život. koja ga isti tren očara svojom ljepotom. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo sviĎala. iako pokazuje naklonost i možda čak ljubav prema Wertheru. Sluga ga je pronašao ujutro još živog. oko jedanaest sati. a pri tom ga blaži misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama.grad. Ali. romantični. tj. ALBERT: stabilan i realan lik. sve osjećaje! SviĎa! .. ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa. Alberte! Činim svemu tome kraj. da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i. Prvi dio do njegova odlaska u grad.) Noću. no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske savjete kako se u buduće ima vladati. nastoji je zatomiti i odbija ga. komu ne bi ispunjavala sve misli. Nositelj je “svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u tom poslu naĎe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti. došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla. U svojim osjećajima nije površna. LIKOVI: WERTHER: sanjar. Prije smrti. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu.

Alati teme Prikaz 23-09-10. 21:43#1 shelby . Registracija  Help  Korisničko Lozinka Prijava   o o o o    Zapamti me Portal Forum o Današnje poruke Često postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi Blogovi Što je novo? Što je novo? v2.0        Forum Društvo Školarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera Napredna pretraga Prikaz rezultata 1 do 2 od 2 Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera   1.

Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff.Djelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novom obliku. .Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode. . Charlottina zaručnika. Goethe je temu dijelom preuzeo iz života Carla Wilhelma Jerusalema. Prvi je dio veseo i sretan. a drugi dio je tužan i sumoran. Werther puno više priča o svojim osjećajima i duševnom stanju nego o dogaĎajima koji se zbivaju oko njega. inverzija). i prema njemu je nastao lik Werthera.U većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom. Romantičarska obilježja u djelu: .025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka Lektira: Patnje mladog Werthera JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Bilješke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije. Prvi dio do Wertherova odlaska u grad.Ima stilskih obilježja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptični stil. ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. a da je djelo klasicističko on bi vjerojatno ubio Alberta. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg poslodavca. a drugi do njegove sahrane. Možemo ga podijeliti u dva djela. .Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom.smart&sexy :P Array Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3. .Plemići i graĎani su u djelu izmiješani iako nisu izjednačeni. a ne samoga sebe. a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu. . a dijelom iz vlastitog života. Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majčin nalog odlazi kod svoje tetke u . dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera. a dijelom prema Maximiliani la Roche.

i kako strpljivo i onaj koji je nesretan.smrt. iako se ja uopće ne slažem s tim jer uvijek postoji nada da će budućnost biti bolja. to vam ne branim. Zatim pak. rasipa sve svoje snage. i Wilhelme. Mislim da se tješi što uvijek ima dodatno rješenje za svoje probleme . sav svoj imetak.» .» Werther ovdje govori kako su osjećaji i razum oprečni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno biraš djevojku ne možeš imati osjećaje za nju. sve je bilo veselo. kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje.da. pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga. a ako je umjetnik . «Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide. samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate. želio bih si otvoriti neku žilu koja bi mi omogućila vječitu slobodu. a ako si zaljubljen onda ne možeš misliti ni na što drugo. pod teretom odmiče svojim putem. nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom.s njegovom umjetnošću. 'Posluša li čovjek. a i sretan je. čovjek koji obnaša neku javnu službu i kaže mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski. «Više nisam bio čovjek. sjajno. Meni je često tako.» Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi.» Ovdje Werther prvi put govori o smrti . sve sate u danu provodi uz nju. makar zbog toga morao i propasti. Mi ga upoznajemo preko pisama što ih šalje svojem prijatelju Wilhelmu. Samo ne prečesto da joj nešto darujete. ne smijem kazati da nisam uživao radosti življenja. jedne za posao. samo je s njegovom ljubavlju gotovo. a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboĎenje od tijela . Njegove patnje počinju tek kada dolazi Albert i tek tada uviĎa kako je njegova ljubav nemoguća. ma koliko skučen bio. a svi su jednako obuzeti željom da još minutu duže vide svjetlost ovoga sunca . i bilo sa mnom što god bude. ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju. na koju polažem pravo. kojemu je dobro. da budem iskren. mirno se suočava sa sudbinom.prvo govori kako svi žele što duže živjeti. Držati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme. umije svoj vrtić dotjerati i potkresati kao raj. taj je miran. Isprva jednostavno uživa u prirodi i seoskoj idili. jer je čovjek.» Wertherova pomirenost sa životom i samim sobom. u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće.tamnice. a sate odmora posvetite svojoj djevojci. nitko nije tužan i tako se poletno i nevino on zaljubio. svojom željom za smrti. onda je to uporabljiv mladić i sam ću ga preporučiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij. tako da je nestajalo sve oko nas. iako je i prije znao da je Lotte zaručena. «Priča se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odviše zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu žilu ne bi li lakše disali. «Živim tako sretne dane kao što ih Bog čuva za svoje svece. još sam se zaklinjao da djevojka koju volim. Izračunajte svoj imetak i ono što vam ostane kad pokrijete svoje potrebe. «Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci. onaj koji vidi kako lijepo svaki graĎanin.Wahlheim (izabrani dom) da riješi s njom pitanje nasljedstva. A onda doĎe neki filistar. možda za njezin roĎendan i imendan itd.

reče ona. čovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne može učinitinnešto na čemu bi ibo zahvalan. ''nije baš bez požude. u tome nema ništa. Još četrnaest dana moram ipak ostati ovdje. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana. u koji ga katkad uspava ravnodušnost života!» .» Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. Nije osjećala kakva bi to bila samilost da mi je sve to prešutjela.» Tu Werther priča o svojoj nesreći nakon odlaska od Lotte . Wilhelme. Sve to od nje čuti. Odvratio sam pogled. A smijem se vlastitome srcu .» Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe .kada konačno pronalazi neku ženu koju bi mogao voljeti isto toliko. a ona je potpuno bespomoćna protiv toga. tj.kada je sretan ne vidi loše strane.ispunjavam njegovu volju.Opet želja za slobodom. samo bih opet htio doći bliže Lotti. u meni i oko mene nastaje jesen. ako ne i više od Lotte. «Već sam nakanio da je ne viĎam toliko često. smrću . «Kako se priroda priklanja jeseni. On je najpedantnija luda što u uopće može postojati. rekoh. a ukočen kao stara djevica. onda ga njezin stalež ismijava. a potom. i to glasom iskrenog suosjećanja . a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska. a kada je tužan ne vidi dobre. zabranjuje društvo s njom. a onda je još dodala što će se dalje brbljati i kakva će vrsta ljudi zbog toga likovati. Kako će se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih.poslanik ne želi prihvatiti Werthera jer ima drugačije poglede na svijet i drugačiji način rada. korak po korak. opijenost Lottom.to me uništavalo i još sam u sebi bijesan. već sam kod nje. opet naĎem neki neodoljivi razlog i prije nego što bih očekivao. a tek tu on to zapravo i shvaća. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala draškati moju maštu takvim slikama nebeske nevinosti i blaženstva i buditi moje srce iz sna. a kad doĎe jutro. nastojao sam se uvjeriti. «Svaka riječ što ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput mača. to sam i predviĎao. što mi odavno već predbacuju. ali tko bi se toga mogao držati! Svakog dana podlegnem kušnji i svečano si obećam: sutra ćeš jednom izostati. s kojih su se s punom slašću smješkali užici nedužna suosjećanja ljubavi. Da. on traži hranu i nezadovoljan se vraća od isprazna milovanja.» Još jedan razlog samoubojstva . Ovo je dio nakon što je pobjegao od društvenih predrasuda i od rodnoga kraja.čini se kao da je samo tražio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjeća sputano i nelagodno. ne slaže se s takvim društvenim podjelama. «Kamo želim ići? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. «Poslanik me mnogo prekorava. «''Njegov poljubac''. Moje lišće žuti.'' ''On meni jede iz usta''. no zapravo. posjetio bih rudnike u ***. a lišće sa susjednih stabala već je otpalo.» Opisuje se Wertherova ovisnost. ali ne može se oduprijeti. to je sve.

Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo . stisnula je njegove ruke. tako ukočen pokucam na mjedena vrata smrti. sve bude opet u redu. pa na svome raštimanom glasoviru odbubnjam kontradansu. sa sestrama i braćom.oboje vole plesati.Albertovoj sreći na putu je Werther. vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjećaja naspram njega.» Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se požrtvovno brine za svoju braću i sestre. nego zbog ljubavi. i Lottino obećanje majci. vole prirodu. ne često. čemu sućut za moje patnje što se ocrtava na njezinu čelu?» Opet aluzija na smrt. stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale. u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi. na svoje čelo. ali ipak ponekad. ponaša se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji služi samo njenoj zabavi. a Wertherovoj Albert. srednje visine. kako se i ovdje vidi.jedino što im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe šestero djece i nadolazeću. i za bolesnog oca. a Werthera za muža. a ja tako požudno ispijam taj pehar što mi ga ona pruža za moju propast. Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve želje i nade mojega života! Da tako hladan. «U predvorju se šestero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa.» . A kad mi se nešto mota po glavi. djeca vole Werthera . uhvatio njezine ruke. Lotta Pametna i osjećajna djevojka koja se mora skrbiti za šestero braće i sestara. Bacio se pred Lottu u punom očajanju. On je ovio svoje ruke oko nje. «Ona ne vidi. sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se užareni obrazi dodirnuše.Ne.» Oproštaj od Lotte.» Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. Zaručena je za Alberta. mucave usnice mahnitim poljupcima. imaju isti ukus za književnost. uvjeren je da netko od njih troje mora otići jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni . «Cijela silina tih riječi sručila se na nesretnika. koji. reče Lotta.Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna.''Ako je ta strast neka mana''. ne osjeća da pripravlja otrov koji će uništiti mene i nju. da si on to ne umišlja. dok je Albert bogat. više zbog njegova novca s kojim može djeci osigurati budućnost i obećanja majci. jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac. a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromašan. «Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan. ne žali ni za čim. ipak postoje. Čemu taj dobroćudni pogled kojim me ona često pogleda? Često? . ''onda ću vam rado priznati da mi ništa nije draže od plesa. Svijest joj se pomutila. čemu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjećaja. strašan kalež iz kojega ću ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pružila i ja ne oklijevam. pritisnuo ih na svoje oči. Svijet je za njih bio nestao. «Razgovor je došao na plesnu zabavu. pritisnula o svoje grudi. a njoj kao da je dušom proletjela slutnja nekog strašnog nauma.

s kojim sam gotovo zaručena. ne bi se zanimao za društvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. uvijek su pričali. Neuklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanih normi . Da je Werther na Cidovom mjestu on uopće ne bi pomislio na osvetu. izbjegavala ga je.» Opis Albertova karaktera. šetali i u početku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala. a ujedno i Wertherov . svi ga opisuju kao pedantnog i čestitog čovjeka što treba značiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. «''Ljudska narav''. Nije tu. Nalazim da je jednako tako čudno reći kako je kukavica čovjek koji si oduzme život. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. Čini se kao da je malokad loše raspoložen. ''ima svoje granice: ona može podnositi radost. sve do odreĎene mjer. ali propada čim je ta mjera prevršena.''» Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu .Albert Lottin zaručnik. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom. nego može li izdržati mjeru svoje patnje. Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi.ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo teže podnositi bol cijeli život jedino s nadom za bolje sutra nego povući okidač s kojim sve nestaje. ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede časti. Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugačije postupio. svojoj ljubavi ne želi smrt nakon što uviĎa kako Lotta nikada neće biti njegova. meĎutim.Albert i Werther su suprotnosti. pitanje je li netko slab ili jak. što je Werther odmah isključio i mislim da je previše osjećajan za to. što je za Werthera apsurdno. «''Albert je čestit čovjek. bila ona moralna ili tjelesna. kao što bi bilo neprilično reći da je kukavica onaj koji umire od opake groznice. On je osjećajan i dobro zna što ima u Lotti. pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. a moj partner loše pleše valcer. za razliku od Fedre. ali Werther. Wertherove patnje: 1. patnju. nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se. boli. Werther i Fedra: Werthera možemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom .» «''To je ovdje takva moda''nastavila je.oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdržavaju svoje osjećaje. pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor''» «Ne mogu. nastavih. Njegova opuštena vanjština vrlo živo odudara od nemira mojega karaktera. koji se ne može prikriti. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert još uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji. ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemačkog plesa. a ti znaš da je to grijeh što ga u ljudi mrzim više od svih ostalih. dakle. uskratiti poštovanje Albertu.

Tako je. probitačni i obrazovani ljudi koji se sve snažnije probijaju prema vrhu društvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluženo zauzmu pozicije koje ipak još uvijek velikim dijelom leže u rukama plemića. Kako se ponašaju ljudi u pojedinim staležima? Kojem staležu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snažnim utjecajem tada aktualnog «pokreta genija» kojeg je predvodio njemački zaljebljenik u narodnu epiku – J. Gottfried Herder. sada postaje omražena. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu. što se jasno vidi kroz razmišljanja njegovog junaka. Cijelo djelo govori o tome kako se on osjeća. Oni su možda neuki i bezperspektivni. i sjedinjenje s njom. 23-09-10. Werthera. i u početku je i sretan. koju daje Goethe. ispostavlja se da od viška ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. polovini 18. Poklonici novog modnog krika u literaturi ističu. neće biti ničija!») 2.Dodatni uzroci ubojstva: 1. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraćenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da će ga njegova neuzvraćena ljubav ili pretvoriti u luĎaka ili da će očajan na kraju ubiti Lottu. tužan. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom 2. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano živjeti svoje sasvim obične živote. Umjesto tih baštinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime. u prizoru dvoje zaigranih dječaka pronašao slikarsko nadahnuće. a likovi im plaču kao kišna godina tako da je čudo što tadašnje knjižnice nisu potopljene. u 2. oduševljava jednostavna životnost svakodnevnice pučana i u što sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. a ovakvo smo razmišljanje već susretali u manirizmu. primjerice. a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optužuju za ubojstvo iste gospodarice («Ako neće biti moja. a kroz njega Goethea. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo ništa do li . st. Werthera (zato se ovaj roman često naziva i poluautobiografskim). Pomalo me podsjeća i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. st. Civilizacija. koja svojim okrutnim pravilima života i rada otupljuje ljudska čuvstva. 21:46#2 smart&sexy :P shelby Array Prikaži sliku feudalnog društva u 18. pa i prepotenciraju ljudsku osjećajnost. a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. on je više plakao nego svi ostali likovi zajedno. U ranijem razdoblju svoga stvaralaštva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. kako je neshvaćen. Takve je postavke usvojio i Goethe. ali i racionalističkim tezama i preporučao je prevlast emocija nad razumom. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjećajnosti. a ništa ga se nije dojmilo više nego naoko posve uobičajena slika Lotte kako dijeli svojoj braći i sestrama kriške kruha. ali su uspjeli ostati neiskvareni. GraĎani su prikazani kao ambiciozni. Spomenutom pokretu rado se pridružilo njemačko graĎanstvo koje se na taj način borilo protiv dotadašnje francuske umjetničke nadmoći. Dakle. ali i privilegija u kojima je uživalo plemstvo. Propagira se čovjekov povratak prirodi. svako malo i on se rasplače. Još jedna teza koju su tadašnji književnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij – umjetnik stvara poput prirode. koja je njegova prakolijevka. kako je život nepravedan itd. Bio je u snažnom antagonizmu prema klasicističkim. romantičari se zalažu za kriterije zasluga. ali kada ga sljedeći put sreće on je nesretan i očajan zbog neuzvraćene ljubavi.

iako se ona poput bedema izdiže izmeĎu njega i njegove okoline sprečavajući ga da normalno funkcionira meĎu tzv. dok zapravo nastoji pobjeći sam od sebe i odgovornosti koje mu život nameće. Prezire civilizaciju općenito. Smatra da je savršen put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost. a i njega uspješno blate svojim neoprostivim ponašanjem. Nastoji mu pomoći i u dosluhu je s njegovom majkom. U više navrata ističe koliko se neshvaćenim osjeća. Najviše ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednačava s ohološću. Svugdje se osjeća izoliranim i konstantno bježi iz jedne sredine u drugu. Taj stav. a time ga zakidaju za sposobnost umjetničkog stvaralaštva. otjeran. Mada mnogo razmišlja u svojim postupcima. On osjeća prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim čulima upija njenu neponovljivu ljepotu. zajedljivi graĎanski odnosi. U svojim se pismima Werther obraća prijatelju. u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteženost i čitajući o njoj obuzima nas ljupkost i svježa razigranost proljeća. dakako. Wilhem osuĎuje prijateljevu pretjeranu osjećajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan način razmišljanja. svjestan je da ljudi sve genijalce proglašavaju ili luĎacima ili pijanicama i to ga duboko pogaĎa. Čini se da većina ljudi drži Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposličarenja. usudila bih se reći. . Ne slaže se s njegovim idealističkim i ujedno utopističkim shvaćanjem samog sebe i svoje životne misije. U početku. njegova duša prožima se s njome. Tada počinje čitati Ossiana i ponire u hladnoću opisanih krajolika. Njegovo shvaćanje umjetničke slobode doživljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno traže od njega da im se ipak pokori.imena. žedni uspjeha i novca. jedni drugima kljucaju jetra. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u čovjeku i tu je očit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. On uistinu jest umjetnik. i tada donosi konačnu odluku o napuštanju ovozemaljskog svijeta. a i čitatelju se doima kao da osjeća navale ljetne vrućine. a s kojeg je. vrlo često. Posljedica dugoočekivane premoći graĎanstva jest sveopća težnja za naglim probitkom i život im se svodi na jurnjavu za (još) boljim životom. zbog pripadnosti nazovimo to «krivom» staležu. prenemažući se i smješkajući pred sebi jednakima. na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. U skladu sa sentimentalističkom percepcijom svijeta. Wilhemu. Smatra da njegov slikarski talent proistječe iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. ona ga raznježuju i bude neka čista osjećanja u njemu. «običnim ljudima». nije u stanju. Werther pripada sloju pučana. i to ga čini posebnim. pa se gubi u melankoniji i gorčini vlastitih misli. takoĎer iz Ossianovih djela. Društvo oko sebe uglavnom kritizira. Redovito se sastaju na najrazličitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih životno važnih poslova i dogovora. Werthera žaloste ti distancirani i. proganja ga i razdire i nastupa jesen. Prava je istina da. Werther je saživljen sa prirodom oko sebe. opijen ljubavlju prema Lotti. nakon što uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti. genije. koju on nije spreman preuzeti. On kritizira Wertherovo preuveličavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. iako smatra da je on i po svome talentu i duši iznad svih koji ga okružuju. što Werthera dovodi u njemu mrsku službu u poslanstvu. a nemilostivu ruku obijesnih plemića osjetio je prilikom jednog plemićkog primanja na kojem je prisustvovao. uživaju u tonama kuharskih delicija. Odnos društva prema Wertheru i Werthera prema društvu i prirodi: Čitav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobična forma svojstvena modernizmu koji već u Goetheovo vrijeme pušta prve korjenčiće. a on tu svoju posebnost ludo voli. priroda je odraz njegovih osjećanja. i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. sve mu se zlati pred očima. što on. jer je ona ishodište svih pravila koja ga guše i ograničavaju njegova intenzivna osjećanja. priroda postaje njegovo najveće zlo. Ta Wertherova tvrdoglavost potiče još veći bijes kod njegovih nadreĎenih. Na vrhuncu očaja godi mu bešćutnost zimskih krajolika. Kasnije. Prezire okrutno rivalstvo meĎu svojim sugraĎanima koji. Stalo mu je do tuĎeg mišljenja o njemu. ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u društvu. Kroz njegov kist pulsira duša prirode. lišena uobičajene turobnosti i težine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmišljanja. Jako je sklon djeci. U svome početnom zanosu. dijeli i većina ljudi koji okružuju Wethera. Isto tako.

često je u sukobu s okolinom. Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okružuju i nastoje mu pomoći. ne da živjeti jer «Nada umire posljednja». uživa jer ga to čini jedinstvenim. Braneći svoje utopističke stavove. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje. To je čovjek na kraju puta sazrijevanja čiji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan činjenice da ne može promijeniti svijet. Sada se posvećuje proučavanju Ossianovih melankoničnih i hladnih opisa pejzaža. Definitivno je i neporecivo posebna biljčica. a to je da je prilagodba preduvjet opstanka.Tko su Wertherovi najdraži pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odašilju. Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uviĎa da njegov preizraženi sentimentalizam nije ništa manje pogrešan od pretjeranog racionalizma. Njegov najveći problem je što ne zna za kompromis. i želi uvjeriti svijet u ispravnost romantičarskog svjetonazora. on glasno protestira protiv svake situacije koju doživljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netočnom i. svaljuje krivnju na druge. Ne shvaća osnovno načelo preživljavanja. no svugdje se osjeća neshvaćenim i izgubljenim. a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. a čini mi se i tješi struktura patrijahalnog načina života iz razdoblja antike. a potajno čini po svome. Werther je taj «zov divljine» isčeprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca. uvredljivom. gotovo bolesni ugoĎaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjećanjima. materijalističkim stavovima racionalista.» Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjećajni romantičar koji se rado prepušta svojim istančanim čuvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmišljanja. Zapravo je prilično svojeglav i postupa instinktivno i hirovito. On bježi s jednog mjesta na drugo. Kategorično negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste. dakako. čak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama. SviĎa mu se intimnost tadašnje svakodnevnice. kad su ljudi bili mnogo više vezani uz svoje obitelji. Niječe odgovornost za rezultate vlastitih postupaka. Zaljubljenost u prirodu iskonski je čovjekov instinkt. Takav opskurni. Prirodu gleda očima antičkih umjetnika trseći se da u njoj pronaĎe sklad kojeg ne može pronaći u sebi samom: «Kad mi treba uspavanka. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjećajnom osobnošću i izvrstan je Goetheov pečat Wertherovoj kakarterizaciji. koji kod graĎana često mutira ili biva zanemaren. mogu je obilno naći u svome Homeru. a i meĎusobno. Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv!» Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje čitati Homera. Nadahnjuje ga. prezire pravila koja ograničavaju njegov umjetnički virtuozitet kao i civilizaciju koja nameće takva pravila i zdušno odbija autoritete bilo kakve vrste. u dubini duše. Tada konačno umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznaĎe. zapravo se radi o dvjema krajnostima. Ošamućeno guta priče o nemogućim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odražava poremećene odnose meĎu njima. stoga. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludošću i likuju nad njegovom nemoći da se afirmira u društvu. a s njome i sam čovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raĎa pomisao o . Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednačava s porazom. U snažnoj je opoziciji prema strogim. Bez nade se. «Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. Junačke epizode Homerovih spjevova raspiruju mu maštu i krijepe ga učvršćujući njegov idealistički svjetonazor. gotovo nehumanim. Drži se iznad ostalih ljudi i igra ulogu mučenika u kojoj. Smatra se neshvaćenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponašanje. Njegova umjetnička duša poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi. a u svijetu u kojem trenutno živi ne može opstati. dok se Wetherova trenutačna osjećajna stanja odražavaju u prirodi u vidu godišnjih doba koja on dočarava opisujući razne pejzaže u svojim pismima. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor što u magli koja se puši dovodi duhove predaka po mjesečini koja u sumraku svjetluca.

Na sličan je način doživljavao umjetnost. i sam priznaje da se uz nju osjeća važan i potreban. Baš kao što je Freud rekao: «Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno sličan meni da u njemu mogu voljeti sebe. dok jednom ne lupi glavom o zid. Troje ljudi je gužva. gotovo eterično biće i nikad joj ne bi naudio.Default Style -. gdje stvara isključivo prema vlastitom nahoĎenju. čak i zbližio. On je maksimalno idealizira – naime. a odbacuje bilo kakva pravila. onoj koja mu je nedostupna. Lotta je za njega savršeno. to je činjenica. i smatra ga poštenom i dobrom osobom. već da ga zadivljeno promatra i sluša hraneći njegov ego. bezglavo se prepušta zaljubljenosti ne želeći razmišljati o mogućem ishodu te nesuĎene ljubavi. Lotta je ta osoba koja mu je toliko slična da ga razumije. dakle – netko mora napustiti mjesto zločina. Silina osjećaja dovela je njegov živčani sustav do preopterećenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuĎivanja i zapada u beznaĎe te jedini izlaz vidi u smrti. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u činjenicu da je poseban te žudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosječna osjećanja i misli. ne spominje nijednu njenu manu – zbog čega se još dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj.» Za Werthera. Wertherova izopačena logika navodi ga na zaključak da je on tu suvišan i odlučuje se rastati od danjeg svijetla.Hrvatski (HR) . ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne drži iznad njega.samoubojstvu. unatoč pojedinim nesuglasicama. Srodnu dušu pronalazi u jednoj jedinoj osobi – Lotti – dakle. već se zanosi grdnim zabludama da će se sve riješiti samo od sebe. no on nije spreman prihvatiti realnost. Obožava način na koji ga ona vidi. Werthera je upropastila njegova naglašena osjećajnost i nemogućnost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omogućila opstanak. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom Brza navigacija Lektire Vrh « Prethodna tema | Sljedeća tema » Zabilješke Zabilješke               Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne možete otvoriti novu temu Ne možete ostaviti odgovor Ne možete stavljati privitke Ne možete uređivati svoje postove BB code je Uključeno Smajlići su Uključeno [IMG] kod je Uključeno [VIDEO] code is Uključeno HTML kod je Uključeno Pravila foruma -. S njenim se zaručnikom Albertom prilično dobro upoznao. Pronašavši ljubav svog života. Odatle onaj snažan šok kojeg je doživio kada mu je surova istina konačno uspjela prodrijeti do svijesti. Razlog Wertherove očaranosti Lottom možemo potražiti u modernoj psihologiji.

 Kontaktirajte nas   Crozona Arhiv  Vrh Najbolje sise svijeta Seksi guze tenisačica Kako uz mali trik do više sexa Savjeti djevica Kreativne reklame za kondome Analni sex – 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1. ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3. Powered by vBulletin™ Version 4. Inc. Hrvatski prijevod © Crozona. . All rights reserved.1. Vrijeme je 12:43. čiji je autor Crozona.10 Seksi cura April Scott B Copyright © 2012 vBulletin Solutions. forum & blog.net.0 nelokalizirana licenca.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums Djelo Portal.net Crozona.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful