"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi

od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Gete, meĎutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost izmeĎu razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnogapsolutističkog u kome je graĎanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne možeš odreĎivati svoju ljubav to tvoje srce čini' 2. 'Svako ko voli veći je čovjek' 3. 'Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVAČ: Moja knjiga, Zagreb, 1993. ŽIVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najveći je njemački pjesnik, književnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imućne graĎanske obitelji. Pjesničke prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaćao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeĎu njegove šesnaeste i sedamnaeste godine života, kad se vratio kući "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" učinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemačkim autorom. Prvi je njemački pisac koji je postigao svjetsko značenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne duše'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIŽEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu - epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća ZNAČENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja). Značenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje Goetheova vremena 2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK: Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuĎivanje. On joj se ne može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboĎenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRŽAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaĎaje vezane uz

) Noću. Prvi dio do njegova odlaska u grad. Albert s koji. obrazovan. Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu! Naravno. Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša. Charllotu i Maxa. a ona je sigurna u njegovu ljubav. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu. gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila. pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. kukavan je onaj koji sebi život oduzima. i čuo je pucanj.SviĎa! Smrtno mrzim tu riječ. a Werther kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. komu ne bi ispunjavala sve misli. Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova. i to me čini sretnim. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici. iako pokazuje naklonost i možda čak ljubav prema Wertheru. idealni (lijep. prilično bogat) mladić. ali ti ćeš mi oprostiti. poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje. kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj. svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti. zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut. . zbogom. LIKOVI: WERTHER: sanjar. no u teškom stanju. U drugu ruku Wertherova ekscentričnost vrijeĎa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. gutao one crne oči. uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. Alberte! Činim svemu tome kraj. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva da ne prekorači konvencije društva. on ih dobiva. Nositelj je “svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. On me smatra umnim čovjekom. što Werthera čini još depresivnijim. Stari je sa sinovima išao za lijesom. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova. nosili su ga obrtnici. Neka mi smrt bila na sreću! Pun je. romantični. ALBERT: stabilan i realan lik. koja ga isti tren očara svojom ljepotom. s ovoga groznog mjesta. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u tom poslu naĎe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti. poštuje njezinu obitelj... IzmeĎu Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije. a drugi do njegove sahrane. Werther je popio čašu vina. a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. ali sama ne zna kako.. došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla. mladić se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. a pri tom ga blaži misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. Kako sam ja. Werther odlazi kući sav rastresen. Werthera su nosili obrtnici. A kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati.. Zbogom. Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću. Teško je. ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa. Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako mi se ona sviĎa! . za vrijeme tih razgovora. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi. Voli Lottu. U svojim osjećajima nije površna. Suprotnost je Wertheru. oko jedanaest sati. ona je zaručena za Alberta.grad. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta. čime se sve više udaljava od stvarnosti.. ali moram otići odavde. ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu. nije više obraćao pažnju. Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja. Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući život. (. lišava života i kažnjava društvo. se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo. dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao. taj čin ga je potaknuo na pisanje ove knjige. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti. U podne je preminuo. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo sviĎala. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara iluzije o zajedničkom životu s njom. da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i. OsuĎena je na isprazan život u svakodnevnom životu malog gradića. počinje uviĎati da njezini osječaji nisu bezazleni. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života. Za roĎendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. – udara dvanaest. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe. kako je i dalje vladao mir. kako ne bi narušio sklad meĎu zaručnicima. koji bi umro od kakve opake groznice.Wertherov novi gospodar nije loš čovjek. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. ona mu nareĎuje da par dana izostane. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se. Ali. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi. Preminuo je u podne.. No. Zlo sam ti za dobro vratio. ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom. a ipak moram. Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina. ja ne mogu bez nje živjeti. Sluga ga je pronašao ujutro još živog. izmeĎu dvije vitke lipe.. Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali. uglaĎen. no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske savjete kako se u buduće ima vladati. Gaji ljubav prema Lotti koja je od početka osuĎena na propast. Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi. Poslanik tuži Werthera ministru. Ali. Možemo ga podijeliti u dva djela. tj.. Prije smrti.. no ona ga opet na neki način voli. Stanje doskora postaje neizdrživo. sve osjećaje! SviĎa! . koja se udala za Alberta. Svećenik ga nije ispratio. Vraća se još jednom Lotti. O DJELU: Djelo ima uzorke iz piščeva života. Bojali su se za Lottin život. on odlazi. Ne. nastoji je zatomiti i odbija ga. LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. Alberte.. Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć na ladanjskom imanju kratiti vrijeme . u blizini. Albert nije mogao. a svećenika nije bilo. Tema samoubojstva se očituje na kraju djela.

 Registracija  Help  Korisničko Lozinka Prijava   o o o o    Zapamti me Portal Forum o Današnje poruke Često postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi Blogovi Što je novo? Što je novo? v2. Alati teme Prikaz 23-09-10. 21:43#1 shelby .0        Forum Društvo Školarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera Napredna pretraga Prikaz rezultata 1 do 2 od 2 Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera   1.

Romantičarska obilježja u djelu: . a ne samoga sebe. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg poslodavca.Djelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novom obliku. a dijelom iz vlastitog života. Charlottina zaručnika. . a dijelom prema Maximiliani la Roche. Goethe je temu dijelom preuzeo iz života Carla Wilhelma Jerusalema. a da je djelo klasicističko on bi vjerojatno ubio Alberta. . Werther puno više priča o svojim osjećajima i duševnom stanju nego o dogaĎajima koji se zbivaju oko njega. a drugi dio je tužan i sumoran. a drugi do njegove sahrane. Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majčin nalog odlazi kod svoje tetke u . Možemo ga podijeliti u dva djela. a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu. dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera.025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka Lektira: Patnje mladog Werthera JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Bilješke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije.Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom.smart&sexy :P Array Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3. . Prvi dio do Wertherova odlaska u grad.Plemići i graĎani su u djelu izmiješani iako nisu izjednačeni. Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff.Ima stilskih obilježja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptični stil.U većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom. .Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode. inverzija). i prema njemu je nastao lik Werthera. Prvi je dio veseo i sretan. ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. .

ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju. ne smijem kazati da nisam uživao radosti življenja. sav svoj imetak.Wahlheim (izabrani dom) da riješi s njom pitanje nasljedstva. a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboĎenje od tijela . 'Posluša li čovjek. sve je bilo veselo. nitko nije tužan i tako se poletno i nevino on zaljubio. mirno se suočava sa sudbinom. kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje. a sate odmora posvetite svojoj djevojci. onaj koji vidi kako lijepo svaki graĎanin. rasipa sve svoje snage.» Wertherova pomirenost sa životom i samim sobom. Zatim pak. Isprva jednostavno uživa u prirodi i seoskoj idili. umije svoj vrtić dotjerati i potkresati kao raj. Izračunajte svoj imetak i ono što vam ostane kad pokrijete svoje potrebe. Njegove patnje počinju tek kada dolazi Albert i tek tada uviĎa kako je njegova ljubav nemoguća.prvo govori kako svi žele što duže živjeti. ma koliko skučen bio. a ako je umjetnik . kojemu je dobro. i bilo sa mnom što god bude. sjajno.s njegovom umjetnošću. Mi ga upoznajemo preko pisama što ih šalje svojem prijatelju Wilhelmu.» . «Više nisam bio čovjek. «Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci.tamnice. na koju polažem pravo. «Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide. to vam ne branim.» Ovdje Werther prvi put govori o smrti . A onda doĎe neki filistar. pod teretom odmiče svojim putem. Držati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme. možda za njezin roĎendan i imendan itd. a svi su jednako obuzeti željom da još minutu duže vide svjetlost ovoga sunca . Samo ne prečesto da joj nešto darujete. nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom. čovjek koji obnaša neku javnu službu i kaže mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski. onda je to uporabljiv mladić i sam ću ga preporučiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij. samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate. želio bih si otvoriti neku žilu koja bi mi omogućila vječitu slobodu.» Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi.da.smrt. još sam se zaklinjao da djevojka koju volim. «Živim tako sretne dane kao što ih Bog čuva za svoje svece. sve sate u danu provodi uz nju. «Priča se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odviše zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu žilu ne bi li lakše disali. u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće. pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga. tako da je nestajalo sve oko nas. jer je čovjek. i Wilhelme. samo je s njegovom ljubavlju gotovo. jedne za posao. iako je i prije znao da je Lotte zaručena.» Werther ovdje govori kako su osjećaji i razum oprečni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno biraš djevojku ne možeš imati osjećaje za nju. makar zbog toga morao i propasti. taj je miran. iako se ja uopće ne slažem s tim jer uvijek postoji nada da će budućnost biti bolja. Meni je često tako. a i sretan je. svojom željom za smrti. i kako strpljivo i onaj koji je nesretan. a ako si zaljubljen onda ne možeš misliti ni na što drugo. da budem iskren. Mislim da se tješi što uvijek ima dodatno rješenje za svoje probleme .

u koji ga katkad uspava ravnodušnost života!» .poslanik ne želi prihvatiti Werthera jer ima drugačije poglede na svijet i drugačiji način rada. «Poslanik me mnogo prekorava. On je najpedantnija luda što u uopće može postojati. a lišće sa susjednih stabala već je otpalo. to je sve. a tek tu on to zapravo i shvaća. ali tko bi se toga mogao držati! Svakog dana podlegnem kušnji i svečano si obećam: sutra ćeš jednom izostati. «Kako se priroda priklanja jeseni. korak po korak. ne slaže se s takvim društvenim podjelama. on traži hranu i nezadovoljan se vraća od isprazna milovanja. Nije osjećala kakva bi to bila samilost da mi je sve to prešutjela. rekoh. no zapravo. a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska. u tome nema ništa. a onda je još dodala što će se dalje brbljati i kakva će vrsta ljudi zbog toga likovati. s kojih su se s punom slašću smješkali užici nedužna suosjećanja ljubavi.» Tu Werther priča o svojoj nesreći nakon odlaska od Lotte .to me uništavalo i još sam u sebi bijesan. Kako će se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih. a potom. «Kamo želim ići? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. ako ne i više od Lotte. čovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne može učinitinnešto na čemu bi ibo zahvalan. što mi odavno već predbacuju. a ona je potpuno bespomoćna protiv toga. opijenost Lottom.Opet želja za slobodom. Wilhelme.» Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. samo bih opet htio doći bliže Lotti. Odvratio sam pogled. zabranjuje društvo s njom. Još četrnaest dana moram ipak ostati ovdje. ''nije baš bez požude.čini se kao da je samo tražio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjeća sputano i nelagodno. i to glasom iskrenog suosjećanja .kada konačno pronalazi neku ženu koju bi mogao voljeti isto toliko. ali ne može se oduprijeti. to sam i predviĎao. A smijem se vlastitome srcu . nastojao sam se uvjeriti. Ovo je dio nakon što je pobjegao od društvenih predrasuda i od rodnoga kraja. «Svaka riječ što ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput mača. a kad doĎe jutro. reče ona.'' ''On meni jede iz usta''. «''Njegov poljubac''. Moje lišće žuti. posjetio bih rudnike u ***. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana.» Opisuje se Wertherova ovisnost.ispunjavam njegovu volju. a ukočen kao stara djevica. Da. tj. opet naĎem neki neodoljivi razlog i prije nego što bih očekivao.» Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe . To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala draškati moju maštu takvim slikama nebeske nevinosti i blaženstva i buditi moje srce iz sna. u meni i oko mene nastaje jesen.» Još jedan razlog samoubojstva . onda ga njezin stalež ismijava. «Već sam nakanio da je ne viĎam toliko često. Sve to od nje čuti. smrću .kada je sretan ne vidi loše strane. a kada je tužan ne vidi dobre. već sam kod nje.

a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromašan. imaju isti ukus za književnost. Svijet je za njih bio nestao. čemu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjećaja. srednje visine.Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna. a njoj kao da je dušom proletjela slutnja nekog strašnog nauma. ne često. On je ovio svoje ruke oko nje. na svoje čelo. stisnula je njegove ruke. «U predvorju se šestero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo .''Ako je ta strast neka mana''. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se požrtvovno brine za svoju braću i sestre. kako se i ovdje vidi.» Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. više zbog njegova novca s kojim može djeci osigurati budućnost i obećanja majci.» . pritisnula o svoje grudi. sa sestrama i braćom. vole prirodu.oboje vole plesati. Zaručena je za Alberta. jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac. dok je Albert bogat. djeca vole Werthera . strašan kalež iz kojega ću ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pružila i ja ne oklijevam.» Oproštaj od Lotte. u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi.» Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera.jedino što im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe šestero djece i nadolazeću. i Lottino obećanje majci. stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale. «Cijela silina tih riječi sručila se na nesretnika. sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se užareni obrazi dodirnuše.Ne. a ja tako požudno ispijam taj pehar što mi ga ona pruža za moju propast. «Razgovor je došao na plesnu zabavu. mucave usnice mahnitim poljupcima. ''onda ću vam rado priznati da mi ništa nije draže od plesa. ne osjeća da pripravlja otrov koji će uništiti mene i nju. uvjeren je da netko od njih troje mora otići jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni . ponaša se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji služi samo njenoj zabavi. Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve želje i nade mojega života! Da tako hladan. ali ipak ponekad. uhvatio njezine ruke. pritisnuo ih na svoje oči. ne žali ni za čim. A kad mi se nešto mota po glavi. i za bolesnog oca. Čemu taj dobroćudni pogled kojim me ona često pogleda? Često? . tako ukočen pokucam na mjedena vrata smrti. Bacio se pred Lottu u punom očajanju. ipak postoje. sve bude opet u redu. «Ona ne vidi. koji. Lotta Pametna i osjećajna djevojka koja se mora skrbiti za šestero braće i sestara. čemu sućut za moje patnje što se ocrtava na njezinu čelu?» Opet aluzija na smrt. pa na svome raštimanom glasoviru odbubnjam kontradansu. vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjećaja naspram njega. da si on to ne umišlja. a Wertherovoj Albert. reče Lotta. nego zbog ljubavi. Svijest joj se pomutila. a Werthera za muža.Albertovoj sreći na putu je Werther. «Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan.

''» Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu . Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom. što je za Werthera apsurdno. «''Albert je čestit čovjek. Neuklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanih normi . svi ga opisuju kao pedantnog i čestitog čovjeka što treba značiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor''» «Ne mogu. On je osjećajan i dobro zna što ima u Lotti. meĎutim. što je Werther odmah isključio i mislim da je previše osjećajan za to.Albert Lottin zaručnik. svojoj ljubavi ne želi smrt nakon što uviĎa kako Lotta nikada neće biti njegova. izbjegavala ga je. nego može li izdržati mjeru svoje patnje. Nalazim da je jednako tako čudno reći kako je kukavica čovjek koji si oduzme život. dakle. za razliku od Fedre. Nije tu. ne bi se zanimao za društvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. bila ona moralna ili tjelesna.ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo teže podnositi bol cijeli život jedino s nadom za bolje sutra nego povući okidač s kojim sve nestaje. sve do odreĎene mjer. nastavih. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert još uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji. nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se. ali Werther. uvijek su pričali. s kojim sam gotovo zaručena. a ti znaš da je to grijeh što ga u ljudi mrzim više od svih ostalih.» Opis Albertova karaktera. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. kao što bi bilo neprilično reći da je kukavica onaj koji umire od opake groznice. pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. Wertherove patnje: 1.oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdržavaju svoje osjećaje. koji se ne može prikriti. «''Ljudska narav''. patnju. Njegova opuštena vanjština vrlo živo odudara od nemira mojega karaktera. Werther i Fedra: Werthera možemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom . Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugačije postupio. a ujedno i Wertherov . ali propada čim je ta mjera prevršena. a moj partner loše pleše valcer. uskratiti poštovanje Albertu. ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemačkog plesa. Da je Werther na Cidovom mjestu on uopće ne bi pomislio na osvetu. ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede časti. ''ima svoje granice: ona može podnositi radost. boli. Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi. Čini se kao da je malokad loše raspoložen.Albert i Werther su suprotnosti. šetali i u početku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala.» «''To je ovdje takva moda''nastavila je. pitanje je li netko slab ili jak.

ispostavlja se da od viška ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. kako je život nepravedan itd. U ranijem razdoblju svoga stvaralaštva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. Poklonici novog modnog krika u literaturi ističu. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom 2. Cijelo djelo govori o tome kako se on osjeća. oduševljava jednostavna životnost svakodnevnice pučana i u što sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. Tako je. i u početku je i sretan. kako je neshvaćen. 23-09-10. svako malo i on se rasplače. neće biti ničija!») 2. a likovi im plaču kao kišna godina tako da je čudo što tadašnje knjižnice nisu potopljene. primjerice. Gottfried Herder. Propagira se čovjekov povratak prirodi. a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optužuju za ubojstvo iste gospodarice («Ako neće biti moja. Werthera (zato se ovaj roman često naziva i poluautobiografskim). što se jasno vidi kroz razmišljanja njegovog junaka. a ovakvo smo razmišljanje već susretali u manirizmu. Pomalo me podsjeća i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo ništa do li . polovini 18. romantičari se zalažu za kriterije zasluga. Werthera. i sjedinjenje s njom. ali i racionalističkim tezama i preporučao je prevlast emocija nad razumom. u prizoru dvoje zaigranih dječaka pronašao slikarsko nadahnuće. koja je njegova prakolijevka. 21:46#2 smart&sexy :P shelby Array Prikaži sliku feudalnog društva u 18. GraĎani su prikazani kao ambiciozni. a ništa ga se nije dojmilo više nego naoko posve uobičajena slika Lotte kako dijeli svojoj braći i sestrama kriške kruha. koju daje Goethe. Kako se ponašaju ljudi u pojedinim staležima? Kojem staležu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snažnim utjecajem tada aktualnog «pokreta genija» kojeg je predvodio njemački zaljebljenik u narodnu epiku – J. st. u 2. Spomenutom pokretu rado se pridružilo njemačko graĎanstvo koje se na taj način borilo protiv dotadašnje francuske umjetničke nadmoći. Civilizacija. tužan. ali i privilegija u kojima je uživalo plemstvo. Takve je postavke usvojio i Goethe. pa i prepotenciraju ljudsku osjećajnost. ali su uspjeli ostati neiskvareni. ali kada ga sljedeći put sreće on je nesretan i očajan zbog neuzvraćene ljubavi. probitačni i obrazovani ljudi koji se sve snažnije probijaju prema vrhu društvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluženo zauzmu pozicije koje ipak još uvijek velikim dijelom leže u rukama plemića. Još jedna teza koju su tadašnji književnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij – umjetnik stvara poput prirode. Oni su možda neuki i bezperspektivni. Umjesto tih baštinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano živjeti svoje sasvim obične živote. on je više plakao nego svi ostali likovi zajedno. a kroz njega Goethea. Bio je u snažnom antagonizmu prema klasicističkim.Dodatni uzroci ubojstva: 1. sada postaje omražena. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjećajnosti. Dakle. st. koja svojim okrutnim pravilima života i rada otupljuje ljudska čuvstva. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraćenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da će ga njegova neuzvraćena ljubav ili pretvoriti u luĎaka ili da će očajan na kraju ubiti Lottu.

Ne slaže se s njegovim idealističkim i ujedno utopističkim shvaćanjem samog sebe i svoje životne misije. Stalo mu je do tuĎeg mišljenja o njemu. U svojim se pismima Werther obraća prijatelju. Wilhemu. Isto tako. nije u stanju. Mada mnogo razmišlja u svojim postupcima. žedni uspjeha i novca. a time ga zakidaju za sposobnost umjetničkog stvaralaštva. jedni drugima kljucaju jetra. i to ga čini posebnim. Njegovo shvaćanje umjetničke slobode doživljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno traže od njega da im se ipak pokori. Jako je sklon djeci. On osjeća prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim čulima upija njenu neponovljivu ljepotu. Odnos društva prema Wertheru i Werthera prema društvu i prirodi: Čitav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobična forma svojstvena modernizmu koji već u Goetheovo vrijeme pušta prve korjenčiće. a nemilostivu ruku obijesnih plemića osjetio je prilikom jednog plemićkog primanja na kojem je prisustvovao.imena. On kritizira Wertherovo preuveličavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. Čini se da većina ljudi drži Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposličarenja. zajedljivi graĎanski odnosi. njegova duša prožima se s njome. opijen ljubavlju prema Lotti. dijeli i većina ljudi koji okružuju Wethera. Prezire okrutno rivalstvo meĎu svojim sugraĎanima koji. U svome početnom zanosu. Društvo oko sebe uglavnom kritizira. dakako. vrlo često. uživaju u tonama kuharskih delicija. Kasnije. Werther pripada sloju pučana. pa se gubi u melankoniji i gorčini vlastitih misli. prenemažući se i smješkajući pred sebi jednakima. iako smatra da je on i po svome talentu i duši iznad svih koji ga okružuju. što Werthera dovodi u njemu mrsku službu u poslanstvu. i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. dok zapravo nastoji pobjeći sam od sebe i odgovornosti koje mu život nameće. sve mu se zlati pred očima. i tada donosi konačnu odluku o napuštanju ovozemaljskog svijeta. usudila bih se reći. a i čitatelju se doima kao da osjeća navale ljetne vrućine. proganja ga i razdire i nastupa jesen. Tada počinje čitati Ossiana i ponire u hladnoću opisanih krajolika. Kroz njegov kist pulsira duša prirode. lišena uobičajene turobnosti i težine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmišljanja. a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. zbog pripadnosti nazovimo to «krivom» staležu. Posljedica dugoočekivane premoći graĎanstva jest sveopća težnja za naglim probitkom i život im se svodi na jurnjavu za (još) boljim životom. koju on nije spreman preuzeti. Prava je istina da. On uistinu jest umjetnik. što on. a on tu svoju posebnost ludo voli. u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteženost i čitajući o njoj obuzima nas ljupkost i svježa razigranost proljeća. iako se ona poput bedema izdiže izmeĎu njega i njegove okoline sprečavajući ga da normalno funkcionira meĎu tzv. Werthera žaloste ti distancirani i. genije. Ta Wertherova tvrdoglavost potiče još veći bijes kod njegovih nadreĎenih. Werther je saživljen sa prirodom oko sebe. otjeran. Nastoji mu pomoći i u dosluhu je s njegovom majkom. . ona ga raznježuju i bude neka čista osjećanja u njemu. U više navrata ističe koliko se neshvaćenim osjeća. ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u društvu. Najviše ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednačava s ohološću. priroda postaje njegovo najveće zlo. takoĎer iz Ossianovih djela. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u čovjeku i tu je očit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. nakon što uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti. jer je ona ishodište svih pravila koja ga guše i ograničavaju njegova intenzivna osjećanja. Redovito se sastaju na najrazličitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih životno važnih poslova i dogovora. «običnim ljudima». a s kojeg je. a i njega uspješno blate svojim neoprostivim ponašanjem. Taj stav. Wilhem osuĎuje prijateljevu pretjeranu osjećajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan način razmišljanja. Smatra da njegov slikarski talent proistječe iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. U skladu sa sentimentalističkom percepcijom svijeta. Smatra da je savršen put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost. Na vrhuncu očaja godi mu bešćutnost zimskih krajolika. Prezire civilizaciju općenito. Svugdje se osjeća izoliranim i konstantno bježi iz jedne sredine u drugu. svjestan je da ljudi sve genijalce proglašavaju ili luĎacima ili pijanicama i to ga duboko pogaĎa. priroda je odraz njegovih osjećanja. U početku.

Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv!» Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje čitati Homera. stoga. Sada se posvećuje proučavanju Ossianovih melankoničnih i hladnih opisa pejzaža. SviĎa mu se intimnost tadašnje svakodnevnice. Takav opskurni. Zapravo je prilično svojeglav i postupa instinktivno i hirovito. mogu je obilno naći u svome Homeru. On bježi s jednog mjesta na drugo.» Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjećajni romantičar koji se rado prepušta svojim istančanim čuvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmišljanja. Junačke epizode Homerovih spjevova raspiruju mu maštu i krijepe ga učvršćujući njegov idealistički svjetonazor. Drži se iznad ostalih ljudi i igra ulogu mučenika u kojoj. Kategorično negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste. a čini mi se i tješi struktura patrijahalnog načina života iz razdoblja antike. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama. Niječe odgovornost za rezultate vlastitih postupaka. Njegov najveći problem je što ne zna za kompromis. dakako. ne da živjeti jer «Nada umire posljednja». uživa jer ga to čini jedinstvenim. Braneći svoje utopističke stavove. Zaljubljenost u prirodu iskonski je čovjekov instinkt. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjećajnom osobnošću i izvrstan je Goetheov pečat Wertherovoj kakarterizaciji. kad su ljudi bili mnogo više vezani uz svoje obitelji. U snažnoj je opoziciji prema strogim. no svugdje se osjeća neshvaćenim i izgubljenim. «Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. često je u sukobu s okolinom. Werther je taj «zov divljine» isčeprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca. Tada konačno umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznaĎe. prezire pravila koja ograničavaju njegov umjetnički virtuozitet kao i civilizaciju koja nameće takva pravila i zdušno odbija autoritete bilo kakve vrste. Definitivno je i neporecivo posebna biljčica. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednačava s porazom. a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. gotovo bolesni ugoĎaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjećanjima. u dubini duše. on glasno protestira protiv svake situacije koju doživljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netočnom i. i želi uvjeriti svijet u ispravnost romantičarskog svjetonazora. Njegova umjetnička duša poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi. materijalističkim stavovima racionalista. a to je da je prilagodba preduvjet opstanka. svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odašilju. Bez nade se. Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uviĎa da njegov preizraženi sentimentalizam nije ništa manje pogrešan od pretjeranog racionalizma. dok se Wetherova trenutačna osjećajna stanja odražavaju u prirodi u vidu godišnjih doba koja on dočarava opisujući razne pejzaže u svojim pismima. svaljuje krivnju na druge. a i meĎusobno. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludošću i likuju nad njegovom nemoći da se afirmira u društvu. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje. Smatra se neshvaćenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponašanje. Nadahnjuje ga. Ne shvaća osnovno načelo preživljavanja. zapravo se radi o dvjema krajnostima. Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. Ošamućeno guta priče o nemogućim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odražava poremećene odnose meĎu njima. a potajno čini po svome. gotovo nehumanim. To je čovjek na kraju puta sazrijevanja čiji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan činjenice da ne može promijeniti svijet. a s njome i sam čovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raĎa pomisao o . uvredljivom. čak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor što u magli koja se puši dovodi duhove predaka po mjesečini koja u sumraku svjetluca. bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okružuju i nastoje mu pomoći.Tko su Wertherovi najdraži pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. Prirodu gleda očima antičkih umjetnika trseći se da u njoj pronaĎe sklad kojeg ne može pronaći u sebi samom: «Kad mi treba uspavanka. koji kod graĎana često mutira ili biva zanemaren. a u svijetu u kojem trenutno živi ne može opstati.

On je maksimalno idealizira – naime. a odbacuje bilo kakva pravila. ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne drži iznad njega. Werthera je upropastila njegova naglašena osjećajnost i nemogućnost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omogućila opstanak. gdje stvara isključivo prema vlastitom nahoĎenju.samoubojstvu. to je činjenica. S njenim se zaručnikom Albertom prilično dobro upoznao. Srodnu dušu pronalazi u jednoj jedinoj osobi – Lotti – dakle. gotovo eterično biće i nikad joj ne bi naudio. dakle – netko mora napustiti mjesto zločina. Pronašavši ljubav svog života. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom Brza navigacija Lektire Vrh « Prethodna tema | Sljedeća tema » Zabilješke Zabilješke               Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne možete otvoriti novu temu Ne možete ostaviti odgovor Ne možete stavljati privitke Ne možete uređivati svoje postove BB code je Uključeno Smajlići su Uključeno [IMG] kod je Uključeno [VIDEO] code is Uključeno HTML kod je Uključeno Pravila foruma -. Silina osjećaja dovela je njegov živčani sustav do preopterećenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuĎivanja i zapada u beznaĎe te jedini izlaz vidi u smrti. već se zanosi grdnim zabludama da će se sve riješiti samo od sebe.Default Style -. Wertherova izopačena logika navodi ga na zaključak da je on tu suvišan i odlučuje se rastati od danjeg svijetla. unatoč pojedinim nesuglasicama. Baš kao što je Freud rekao: «Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno sličan meni da u njemu mogu voljeti sebe. čak i zbližio. Troje ljudi je gužva. ne spominje nijednu njenu manu – zbog čega se još dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. već da ga zadivljeno promatra i sluša hraneći njegov ego. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u činjenicu da je poseban te žudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosječna osjećanja i misli. Obožava način na koji ga ona vidi.Hrvatski (HR) . Lotta je za njega savršeno. i sam priznaje da se uz nju osjeća važan i potreban. Na sličan je način doživljavao umjetnost. bezglavo se prepušta zaljubljenosti ne želeći razmišljati o mogućem ishodu te nesuĎene ljubavi. i smatra ga poštenom i dobrom osobom. Odatle onaj snažan šok kojeg je doživio kada mu je surova istina konačno uspjela prodrijeti do svijesti. no on nije spreman prihvatiti realnost. Razlog Wertherove očaranosti Lottom možemo potražiti u modernoj psihologiji. dok jednom ne lupi glavom o zid. onoj koja mu je nedostupna.» Za Werthera. Lotta je ta osoba koja mu je toliko slična da ga razumije.

 Kontaktirajte nas   Crozona Arhiv  Vrh Najbolje sise svijeta Seksi guze tenisačica Kako uz mali trik do više sexa Savjeti djevica Kreativne reklame za kondome Analni sex – 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1. Inc.net.10 Seksi cura April Scott B Copyright © 2012 vBulletin Solutions.0 nelokalizirana licenca.net Crozona. Hrvatski prijevod © Crozona. ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3. forum & blog.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums Djelo Portal. Vrijeme je 12:43.1. . čiji je autor Crozona. Powered by vBulletin™ Version 4. All rights reserved.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful