You are on page 1of 57

FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOKI PREGLED Dijelovi ivanog sustava Sredinji ivani sustav Mozak kraljenina modina Periferni ivani

erni ivani sustav ivani korijeni i spletovi Periferni gangliji Periferni ivci Autonomni ivani sustav Simpatikus Parasimpatikus

Vrste stanica Neuron (ivane stanice) osnova funkcije i grae ivanog sustava Glija stanice

Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-graa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti

Sinapse: mjesto kontakta izmeu neurona

Impulsi se prenose oslobaanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptike membrane

Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA najei inhibicijski sustav, Glutamat najei ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ivanog sustava Tijela neurona ine sivu tvar Aksoni ivanih stanica ine bijelu tvar (ivani putevi) Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra U lenoj modini i modanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji

Cerebellum=mali mozak Modano stablo=pons+medula oblongata Kraljenina modina Donji motorni neuron

Periferni ivci Neuromuskularna spojnica Mii

IVCI: modani, modinski Zajedniki zavrni put: 12 pari modanih ivaca = 24 31 par modinskih ivaca = 62 Ukupno 86

Sve informacije ulaze i izlaze iz sredinjeg ivanog sustava kroz tih 86 ivaca

31 par modinskih ivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni

ivani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ivci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ivci Ne - mijelinizirani ivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motoriki sustav

Oteenje GMN: Kontralateralna hemipareza ivane stanice motornog korteksa desne modane hemisfere Akson: Prolazi kroz desnu kapsulu internu Kria stranu u meduli oblongati Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu lene modine Prekapa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge Oteenje GMN je kontralateralno

Ipsilateralna hemipareza - lezija smjetena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat e hemiparezu slinu kao kod oteenja kontralateralne modane hemisfere - nee biti zahvaeno lice, niti vid

- moe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oteenja

Ipsilateralna monopareza lezija smjetena jednostrano u lenoj modini nie od vrata: uzrokovat e slabost noge po tipu oteenja GMN oteen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oteenja spinotalamikog puta bit e oteen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva oeteenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oteenje kraljenine modine parapareza (kljenut obje noge )

Oteenje u gornjem dijelu vratne medule ili modanom deblu tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu

Oteenja DONJEG motornog neurona su:


o

Izraena atrofija Snien tonus kljenut Snieni refleksi Nema patolokih refleksa

Oteenja GORNJEG motornog neurona su:


Nema atrofija Povieni tonus po tipu depnog noia (piramidni) Povieni refleksi i pojava klonusa Prisutni patoloki refleksi Kljenuti su jae izraene u antigravitacijskim miiima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija homonimna hemianopsija

Oteenje malog mozga uzrokuje: - koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motorike impulse iz velikog mozga - ataksija - snien miini tonus-hipotonija - regulacija motorike pogleda VOR - dismetrija-promaaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajui govor, Nistagmus

Modano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV modanog ivca Pons-jezgre V, VI, VII modanog ivca Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII vei dio m.debla zauzima retikularna formacija - respiracijski centar - srce

Miopatije Slabost proksimalnih miia je tipina za primarnu miinu bolest.

Bolesnici imaju potekoe pri dizanju ruku iznad visine lopatice, potekoe pri ustajanju iz stolice. Pri ustajanju potrebna pomo ruku.

U stajaem poloaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboen prema naprijed. Zbog slabosti abdominalne i zdjeline muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed Karakteristike oteenja:

Atrofije Nema fascikulacija Tonus je uredan ili hipotonija Refleksi su uredni ili snieni

Autonomni vegetativni ivani sustav - inervacija visceralnih organa, srca, glatkih miia, lijezda odgovoran za visceralne refl. koji funkcioniraju ispod svjesne razine probava, cirkulacija, respiracija, sekrecija lijezda s unutranjim luenjem

Simpatikus: tahikardija, znojenje, irenje zjenice, kutana vazokontrikcija, bronhalna dilatacija, zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac, simpatiki pleksusi

Parasimpatikus: suenje zjenica, bradikardija, poveava peristaltiku, evakuacija sadraja mjehura i crijeva, sekrecija suza, sline

Krvotok: Luk aorte: Desno: Truncus brachiocephalicus, zajednika karotidna art, unutranja karotidna art, vanjska karot art. Subklavijalna art. vertebralna art. Lijevo:Zajednika karotidna art., Subklavijalna art.

Opskrba velikog i malog mozga: Art. carotis int. se dijeli na art. cerebri med. i art. cerebri ant

Art. basilaris se dijeli na 2 art. cerebri posterior

Art. cerebri anterior prednja modana arterija oteenje uzrokuje: pareza noge (paraplegija) inkontinencija gubitak osjeta

Art. cerebri media Srednja modana art. oteenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija

Art. cerebri posterior Stranja modana art. oteenje uzrokuje: homonimna hemianopija talamiki sy

Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije, 1 bazilarna art. opskrba: 1. modano deblo 2. mali mozak 3. stranji dio velikog mozga oteenje art. basilaris uzrokuje: poremeaj svijesti (koma) bilat. motorike i senzorne ispade poremeaj funkcijamalog mozga ispade kranjalnih ivaca

ANAMNEZA simptomi - svijest, motorika, osjet, koordinacija, bol, vid, sluh, tremor, tonus, smetnje sfinktera od kada? -prvi puta - ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju - minuta, sati, dani, tjedni

Heteroanamneza, Djeje bolesti, Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica, mokrenje, puenje, alkohol,kava), Alergije, Lijekovi

NEUROLOKI STATUS SVIJEST - somnolentan, stupor, koma Glasgow coma scale

Otvaranje oiju 4 Motoriki odgovor 6 Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15

ORIJENTACIJA prema sebi, u vremenu, u prostoru PAMENJE: kratkorono, dugorono KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (vie ivane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA - LIJEVA

Poremeaj govora: disfazija (poremeaj dominantne hemisfere) , disartrija (nedominantne) Poremeaji: Disleksija - itanje ( i razumijevanje) Disgrafija - pisanje Diskalkulija - raunanje Agnozija - prepozavanje predmeta

VRSTE AFAZIJA: BROCINA Lokalizacija-stranji dio donjeg frontalnog girusa Motorika ili ekpresivna (izraajna) afazija Govor:oklijevajui, nejasan, struktura reenice manjkava Pisanje: agramatizam, parafrazije Razumijevanje relativno dobro ouvano

VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA Lokalizacija-stranji dio gornjeg temporalnog girusa

Senzorna ili receptivna afazija, ne razumijevanje izgovorene rijei Govor dobro artikuliran, normalna melodija i ritam Parafrazije, neologizmi, paragramatizmi

VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA Poremeaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije Jedva razumljiv govor (ako govori) Stereotipno ponavljanje rijei-govorni automatizam

NEDOMINANTNA HEMISFERA - DESNA Oteenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblaenja

Konstrukcijska apraksija ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinanih elemenata nedominantna hemisfera, parijetalni reanj

ZANEMARIVANJE jedne strane tijela- motoriko, taktilno, vidno

ANOZOGNOZIJA neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza, gluhoa sljepoa, uope bolesti) suoeni-daju racionalni odgovor- npr. Miu zdravu ruku

OSJET: povrinski, bol, toplo/hladno, propriocepcija , vibracija POVRINSKI OSJET: Dermatomi

taktilna hipestezija-smanjen osjeaj dodira anestezija - odsustvo hiperestezija - pojaani osjeaj dodira hipalgezija - smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija - poveana termohipestezija - smanjenje termikog osjeta termoanestezija - odsustvo termohiperestezija - pojaanje Poremeaj kvalitete osjeta:

parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez vanjskog podraaja, npr. mravinjanje, bockanje, utrnulost, drvensot disestezije: poremeaj interpretacije osjeta (dodir osjea kao arenje ili mravinjanje)

BULBOMOTORIKA: N III, IV, VI N oculomotorius: Vanjska, unutarnja i kompletna oftalmoplegija Abducens Inervira m. rektus lateralis Nemogunost abdukcije oka

Nistagmus Nevoljni, ritmini izmjenini trzajevi onih jabuica u stranu Vertikalni, vodoravni ili kruni smjer

Spora i brza komponenta Fini, srednji i grubi nistagmus

Nastaje kod oteenja u vidnom, vestibularnom sustavu, modanom deblu ili malom mozgu esto je praen vrtoglavicom Fizioloki: optika orijentacijska pojava

N facialis Lini ivac inervira miminu muskulaturu Bikortikalna inervacija za miie gornje 2/3 lica Centralna pareza slabost usnog kuta Periferna pareza slabost cijele polovine lica

N Trigeminus

inervacija miia vakaa senzibilitet lica (1,2,3 grana) intrakranijski

N statoacusticus Smetnje sluha anaukuzija, hipakuzija Smetnje ravnotee i hodanja Nistagmus

N. Glossopharyngeus (IX) i n. vagus (X) Inerviraju miie farinksa i larinksa Najei poremeaji: Disfagija

Dizartrija Pseudobulbarna i bulbarna pareza

N vagus: gutanje, fonacija (n. recurens), inervacija torakalnih i abdominalnih organa (parasimpatikus)

N accessorius Inervira musculus sternocleidomastoideus i m. trapezius - okretanje glave - dizanje i sputanje ramena

N hypoglosus Inervira sve miie jezika Najei poremeaj: Pareza jezik skree na starnu oteenog ivca

DIJAGNOSTIKE METODE U NEUROLOGIJI n 1.Laboratorijske pretrage Pretage likvora - lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza, testovi koagulacije, toksikoloka anlaiza, hormoni, titar antitijela) n 2. Elektrofizioloke metode u EEG, EMNG, EP n 3. Neuroradioloke metode

u Nativne i kontrastne rtg pretrage u CT, MRI, MRA, fMRI, angiografija, mijelografija n 4. Vaskularne ultrazvune metode u Ekstra i intrakranijske Dopler metode n 5. Nuklearno medicinske metode u gama encefalografija, SPECT, PET

Lumbalna punkcija: Izvodi se sjedei uz maksimalnu kifozu i uvlaenje trbuha ili leei na boku priljubljenih koljena n Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeu trnastih nastavaka kraljeaka L3-L4 u medijalnoj liniji, odnosno jedan prostor vie ili nie n Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakterioloka analiza n Moe se izmjeriti tlak likvora-leei poloaj

Elektroencefalogram EEG n registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektrikom aktivnou mozga pomou skalp elektroda n valovi se razlikuju prema frekvenciji, amplitudi, raspodjeli i uestalosti n Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (stranji dio), otvaranjem oiju se gubi blokira dobro n Beta valovi (frontalno) u psihikoj napetosti ili pri intoksikacijama n Theta valovi u djece, u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: u granini nalaz n Delta valovi uvijek patoloki u budnom stanju n Paroksizmalna izbijanja: u Epileptogenost

Elektromioneurografija n Registriranje elektrine aktivnosti unutar miia pomou iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mii n Elektrina aktivnost prenosi se na ekran, registrira se sluno i vidno n Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji miia n U mirovanju normalni EMG: nema elektrine aktivnosti - elektrina tiina n Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice, kod snane kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica

EMG se koristi za razlikovanje miogenih (miinih) oboljenja od neurogenih oteenja (ivaca) n Bolesti miia: u smanjenje amplitude i trajanja miine kontrakcije n Bolesti ivaca u porast, proirenje i desinkronizacija potencijala polifazija u denervirana miina vlakna fibrilacija Elektroneurografija - ENG u mjerenje motorike i osjetne brzine provodljivosti ivaca

Angiografija n Cerebralna panangiografija prikaz karotidnih, vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija n Aneurizme kod SAH n Arteriovenske malformacije n Spinalna angiografija

n CT omoguava vizualizaciju

u sive i bijele tvari, komora, sinusa, subarahnoidalnih prostora, bulbusa, n. opticusa, kostiju, corpus calosum, bazalnih ganglija u Davanjem kontrastnih sredstava poboljava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca Kontraindikacije: bolesnici s ugraenim pace-makerima i metalnim protezama MRI omoguuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u demijelinizacijeske lezije patologija stranje lubanjske jame kraniocervikalni prijelaz kraljenina modina

Dopler-ultrazvuni pregled Ekstrakranijski kolor dopler ila vrata n gleda se: izgled (morfologija) ile, patoloke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi)

Glavna dijagnostika podruja TCD-a (transkranijaki dopler) u intrakranijske stenoze i okluzije u hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija u evaluacija kolateralnog krvotoka u procjena i monitoriranje vazospazma u dg AV malformacija u monitoriranje intraoperativno i u ICU u evaluacija modane smrti u evocirani fizioloki odgovori u rano otkrivanje i spreavanje modanog udara

Modani udar Vodei uzrok invalidnosti Trei uzrok smrtnosti u svijetu, drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj Vodei uzrok demencije

Modifikacija stila ivota i lijeenje imbenika rizika - smanjenje incidencije i mortaliteta modanog udara Uinkovitost primarne i sekundarne prevencije, lijeenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama

imbenici rizika za nastanak modanog udara Nemodificirajui Dob Spol Nasljee Rasa Modificirajui Hipertenzija Diajbetes Hiperlipidemija Puenje Fizika neaktivnost Stres Adipozitet Alkoholizam Srane bolesti Hiperkoagulacija Oralni kontraceptivi Novi imbenici Infekcija Homocistein PFO Migrena

Tranzitorna ishemijska ataka Modani udar - ishemijski - tromboza - embolijski - iz artterije u arteriju - iz srca u arteriju - hemodinamski

- hemoragijski hematom

Subarahoidalno krvarenje Arteriovenska mlaformacija

Simptomi i znakovi modanog udara Ovise o teritoriju koji je zahvaen (krvna ila)

TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA v 5-20 min, najdulje 24 sata v amaurosis fugax moe trajati 30 do 60 sek

MODANI UDAR v simptomi traju > 24 sata v na CT-u se vidi lezija

NEUROLOKI ISPADI U SLUAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUJU ACI -okluzija izaziva opsean infarkt 2/3 modane hemisfere

ali moe proi i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu

Karotidni sliv : v Kontralateralna slabost ekstremiteta v i/ili gubitak osjeta v afazija, dizartrija v apraksija v hemianopsija (djelomina ili kompletna) v ipsilateralni gubitak vida v Poremeaj svijesti i konfuzija

Art. cerebri media-Srednja modana art. oteenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija

Vertebrobazilarni sliv: Obostrani gubitak vida vrtoglavica i/ili ataksija obostrani, jednostrani ili ukrieni motoriki/osjetni ispad dizartrija disfagija dvoslike udrueni navedeni znaci

MODANO KRVARENJE

- 15% modanih udara su krvarenja - u oko 70-80% sluajeva uzrok krvarenja je povien krvni tlak- spontana hipertenzivna krvarenja - poetak je nagao, neuroloki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%, pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 %

Hemoragijski infarkt - sekundarno krvarenje u ishemiko podruje esto kod embolijskog modanog udara

Trauma glave

- esto viestruki hematomi sa znakovima nagnjeenje mozga - coup i contracoup

Terapija: kontrola hipertenzije, antiedematozna terapija, Kirurko lijeenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu - Antikonvulzivi- u sluaju epileptikih napada

SAH

KLINIKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme

- u oko 50% sluajeva glavobolja - pareza III i IV ivca, oteenje V, jednostrani egzoftalmus

Ruptura aneurizme: - krvarenje moe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno - u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje - jaka nagla glavobolja, povraanje, fotofobija - klinika slika ovisi o koliini krvi i njenoj lokalizaciji - stanje svijesti - somnolencija do kome - pozitivni meningealni znaci

KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja

- u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42% - najvei rizik unutar 24 sata Vazospazam

poinje nakon 2. dana, najintentizivniji od 7. do 9. dana

- traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna - ovisi o koliini izlivene krvi - dovodi do ishemije i novih neurolokih ispada

- registrira se pomou TCD-a, angiografije Hidrocefalus proirenje ventrikularnog sustava glavobolja, novi neuroloki ispadi

Lijeenje modanog udara v Ope mjere: monitoriranje plune i srane funkcije, metabolizma glukoze, tjelesne temperature, tekuine i elektrolita i dr. v Specifino lijeenje v Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Ope mjere Ustanoviti eventualnu traumu Dva iv puta: 1. 500ml FO/5h 2. Krvne analize Antipiretici kod hiperpireksije,> 37.5 C Regulacija razine glukoze Lijeiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Lijeiti hipoglikemiju 10% glukozom Oksigenacija 2-4 l/ minuta Praenje tekuine i elektrolita lijeenje hipertenzije: sistoliki tlak > 220 mm Hg, dijastoliki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!! Praenje EKG-a - Monitoriranje plune i srane funkcije

Aspirin (100-300mg/dan) se moe dati nakon modanog udara u neselektivnoj populaciji, ak bez CT nalaza Antitrombotska terapija

acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d, (aspirin, Andol protect, Cardiopirin) dipiridamol 200-400 mg ASK + dipiridamol (Assasantin, Aggrenox) ticlopidin (Tagren) - NE clopidogred 75 mg, (Zyllt, Plavix)

Heparin nije indiciran, osim kod kardioembolizma, intrakranijske stenoze, disekcija Hemodilucija se ne preporua

Specifino lijeenje u ishemikom modanom udaru - Tromboliza Rt-PA (Alteplase) Indikacije: Ishemiki modani udar, simptomi nastali unutar 4,5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma) NIHSS neurolokog deficita (3-22) CT mozga bez krvarenja, ishemije (mora biti uredan) Dob >18 godina trombociti ne smiju biti <70 tlak ne smije biti >160/90 bolesnike nije prebolio modani srani udar u prethodna 3 mjeseca

Iv rt-PA 0.9 mg/kg, max 90 mg, 10% u bolusu, ostatak unutar 60 minuta, unutar 4,5 sati od nastanka ishemikog modanog udara (simptoma) Intraarterijska tromboliza- samo u nekim centrima

Kirurka terapija stenoza karotidne arterije > 70% ulceracija

Prevencija i zbrinjavanje komplikacija Lijeenje urinarnih infekcija Lijeenje edema, povienog IKT Spreavanje aspiracije - pneumonije Prevencija DVT i plune embolije Prevencija dekubitalniha ulcera Lijeenje epileptikih napadaja

Jedinice za modani udar (JMU) Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre jedinice za modani udar JMU Minimum: 24 h CT sken, neurolog, drugo osoblje i lijeenje u skladu sa preporukama 18% smanjenje mortaliteta 29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama

25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeenih u JMU nego na opim odjelima 46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na opim odjelima (Norveka) Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeenja u JMU

BOLESTI KRETANJA:podjela 1.Akinetsko rigidni sindromi redukcija voljnih kretnji Parkinsonova bolest

2. Diskinezije abnormalni nevoljni pokreti a) tremor

b) korea c) mioklonus d) tikovi e) distonija

Parkinsonova bolest l degeneracija dopaminergikih neurona u pars compacta substantiae nigrae l Glavni biokemijski poremeaj:smanjenje razine dopamina l Bolest se javlja u dobi izmeu 55. i 60. godine ivota l Rijedak poetak < 30 godina l Podmukli poetak: zakoenost, nespretnost, usporenost l Polagano progresivan tijek bolesti

Etiologija l Idiopatski parkinsonizam l utjecaj okoline, genetski faktori? l Simptomatkski parkinsonizam l postencefalitiki, neuroleptiki, tumori mozga, vaskularni, metaboliki poremeaji, CO itd. l Atipini parkinsonizam

Glavni simptomi: l Tremor u mirovanju (ruka, noga, eljust) l l l - kod 2/3 poetni simptom - esto u poetku zahvaena jednu stranu (ruka) - intenzivira se za vrijeme stresa, nestaje u snu

l Rigor - povien tonus miia tijekom cijelog pokreta fleksori l vrata, tiela, ekstremiteta- fleksijski poloaj

l Hipokineza/bradikineza/akineza/ - osiromaenje, usporenje, odsutnost kretnji (pogotovo normalnih sukretnji mahanje rukama pri hodu, rijetko treptanje) l Gubitak posturalnih refleksa - gubitak refleksa za odravanje ravnotee esti iznenadni padovi l ne uspiju se zatiti rukama l Hod sitnim koracima uz anteropulziju, pokuavaju ubrzati hod l Hod bez sukretnji rukama l Oteano zapoinjanje pokreta, oteano izvoenje finih pokreta l zamrzavanje ne mogu se pokrenuti s mjesta, cupkaju na mjestu, iznenada stanu - pred preprekama l Hipomimija lice poput maske, smanjeno tretpanje, facies oleosa l poremeaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore l Usporen, tih, monoton govor l Mikrografija rukom pisana slova postaju sve manja l ponekad akatizija potreba za kretanjem l deformiteti skeleta zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) l Psihike promjene u kasnijim stadijima depresija u 1/3, stanja konfuzije l Intelektualno propadanje bradifrenija (sporost u miljenju, prisjeanju), demencija u 1520% l Poremeaj vegetativnih funkcija: l ortostatska hipotenzija l poremeaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji l oteano mokrenje l pojaan rad znojnica i lojnica facies oleosa l pojaana salivacija

Terapija: levodopa, karbidopa, pramipexol, ropinirol, selegilin, entakapon, amantadin, Kirurke metode Matine stanice (eksperimentalno)

Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope: - nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uinak 1. Diskinezije distonija, korea, mioklonusi 2. Fluktuacija u tijeku terapije - wearing off skraenje terapijskog uinka L dope - on off fenomen nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraene bolesti 3. Psihijatrijski poremeaji - none more, halucinacije, poremeaj spavanja, konfuzija, paranoidna psihoza

Esencijalni tremor nasljedni poremeaj u 70% bolesnika poetak u djetinjstvu zahvaa ake i ruke, ponekad glavu intencijski

smetnje izraenije pri pisanju, hranjenju i pijenju, gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: - smiruje se na alkohol !!! - ne reagira na terapiju L dopom (pogora se) - ostali neuroloki status uredan

Terapija: blagi sedativi, beta-blokatori (propranolol)

Distonije l Sporo nastali, prolongirani i bolni spazam miinih skupina udova, vrata, glave l Izmeu spazama miini tonus je smanjen l Podjela: - uzrok: idiopatske, rijetke i povremene - distribucija: fokalne, segmentalne, multifokalne, generalizirane, hemidistonije - poetak bolesti: djetinjstvo < 12 g, juvenilne (12-20 g), odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaene miie

Korea l nehotine kretnje koju ine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grki chorea = ples) l nehotine, nesvrsishodne, brze, iregularne kretnje l nepredvidive, izmjenini dijelovi tijela, mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam oblik koreje, velike amplitude ekstremiteta - prestaje u snu, pogorava se kretnjama

Huntingtonova chorea (bolest) koreja psihike promjene (depresija, psihoza) demencija primitivni refleksi, letee oi javlja se u dobi 35 - 40 godina, nasljedna bolest

od pojave simptoma do smrti 15-20 g kasniji poetak - benigniji tijek

DIJAGNOSTIKA - obiteljska anamneza (anticipacija) - genetsko testiranje

Wilsonova bolest l Poveanje koncentracije bakra u organizmu, Cu se ne izluuje zbog nemogunosti transporta u u l Bakar se taloi i oteuje razne organe npr. jetra, bubrezi, ronica, ivani sustav - bazalni gangliji, HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Kliniki: korea, distonije, flapping tremor l Poviena koncentracija bakra u serumu i urinu l neuroloke manifestacije u 40 % l smrtonosna bolest ukoliko se ne lijei na vrijeme l Kayser-Flesicherov prsten- zelenkastosmei prsten uz rub ronice l biopsija jetre Lijeenje: D-penicilamin, kelirajui agensi

DEMENCIJE Vrste: n Alzheimerova

- oteenje ranije steenih intelektualnih sposobnosti tako da utjee na socijalni i radni ivotni aspekt - oteenje: pamenja, apstraknog miljenja, prosuivanja, izvrnog funkcioniranja drugih viih kortikalnih funkcija (afazija, apraksija, agnozija) - promjena osobnosti n Nemogunost sjeanja na "pravu" rije, oteano izraavanje, te promjene u ponaanju upuuju na sumnju na AD. n Kako bolest napreduje, oboljeli poinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom ivotu (npr.: eljanje kose) n Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata n Gubi se sposobnost rasuivanja Mini mental scale MMS, MoKA skala

n Vaskularna demencija

u osoba iznad 50. god. ivota - tijekom godina nalazimo esto epizode fokalnih neurolokih ispada i poremeaj funkcije u jednoj ili vie kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji - iznenadni fokalni neuroloki znakovi-motorika slabost ekstremiteta, povieni refleksi, pozitivan Babinski, poremeaj hoda - stepeniastopogoranje tijeka bolesti - rano se mogu javiti smetnje mokrenja - obino su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest - pozitivna anamneza za preboljele modane udare

- identifikacija dementnog sindroma - iskljuenje drugih demencija - dif. dijagnoza izmeu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS vei ili jednak 7

CT ili MRI mozga - jedna ili vie vaskularnih lezija evaluacija klinikih karakteristika - znakovi oteenja krvno likvorske barijere - fokalne EEG promjene

n Pickova demencija n demencija uz druge bolesti (Parkinson, Creutzfeld Jacob)

MULTIPLA SKLEROZA v Sclerosis Multiplex v Najea kronina, upalna demijelinizacijska bolest sredinjeg ivanog sustava Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima v MS se najee javlja izmeu 20. i 45.g. ivota; rijetko prije 15. i nakon 55.godine v ene obolijevaju 2x ee od mukaraca v uestalost bolesti je vea u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama blie ekvatoru, niska u Japanu TIJEK BOLESTI - OBLICI MS RELAPSIRAJUE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85% * akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna; traju 1-3 mj. i praeni su remisijama u kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moe zaostati odreeno oteenje * * * * * izmeu relapsa nema napredovanja bolesti frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moe se smanjiti lijeenjem razmak izmeu dva relapsa moe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine broj relapsa ne utjee na definitivnu invalidnost U 70-80% oboljelih prvi napad se povlai bez vidljivih posljedica

* drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogorava godinu nakon poetka bolesti; u 5% nakon 10 i vie g. * relapsi su ei u prvim godinama bolesti, traju due od poetnog napada s tendencijom produenja * poremeaji funkcije osjeta i modanih ivaca (n. opticus)-povlae se bre od motorikih ispada

SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK * * PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10% PROGRESIVNO RELAPSIRAJUI OBLIK-15%

SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI v subjektivne smetnje osjeta v kognitivni poremeaji v smanjenje otrine vida v retrobulbarni neuritis v slabost udova i poremeaji hoda v dvoslike v malaksalost v spasticitet v poremeaji ravnotee i vrtoglavica v smetnje sfinktera v nespecifina kronina bol v toplina pogorava simptome v SFINKTERI-poremeaj

optiki neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? v ne postoji definitivni laboratorijski test za MS v klinika slika (povijesti bolesti, simptomi) v analiza likvora v MRI-demijelinizacija v evocirani potencijali (VEP, SSEP, BAER) v iskljuiti vaskularne, upalne i druge poremeaje

Lijeenje v kortikosteroidna terapija tzv pulsna terapija v BETA INTERFERONI 1a i 1b v GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) v INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) v AZATIOPRIN (IMURAN), CIKLOFOSFAMID, CIKLOSPORIN, METOTREKSAT v PLAZMAFEREZA v Lijeenje spasticiteta, malaksalosti

EPILEPSIJA - paroksizmalni poremeaj funkcije SS koji je rekurentan, stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima - lokalizacija tih izbijanja odreuje koje e znakove napad proizvesti iz samog napada ne moemo zakljuivati o njegovom uzroku l u 70% sluajeva uzrok pojave epileptinih napada nije poznat

l smatra se da se u 30% sluajeva radi o nasljeivanju l nasljeuje se nii prag podraljivosti ivanih stanica mozga to uvjetuje predispoziciju za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetiki i poroajni faktori, Infektivne bolesti, Toksini faktori, Trauma i fizikalni agensi Poremeaj modane cirkulacije, Metaboliki ili prehrambeni poremeaji, Neoplazme, Hereditarni faktori, Febrilne konvulzije, Degenerativne bolesti, Psihogeni uzroci

KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se moe klasificirati na mnogo naina l praktina klinika klasifikacija epilepsija prema - klinikom obliku napada - generalizirane - arine epilepsije - etiologiji - idiopatske - simptomatske ili steene epilepsije

l prema znakovima napada l prema modanom podruju iz kojeg potjeu neuobiajena bioelektrina pranjenja l prema promjenama u EEG-u

GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog poetka Apsans (Absence) Tipini apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine, velika (dnevna) uestalost, nagli poetak i prestanak, traju do 30 sek, esto genetski uvjetovanje, bez org. Oteenja, EEGtipian ilja-val kompleks, dijete problijedi, ukoen pogled, bez padanja, trzaj rukom, mioklonije vjea, trzaj oiju prema gore, ponekad oralni automatizmi

Tonike i/ili klonike konvulzije (Grand Mal) - idiopatske- do 25 g, iza iskljuiti drugu etiologiju - aura dg vanost lokalizacija irenja - inicijalni krik, oi otvorene u stranu, toniki gr (hiperekstenzija nogu, fleksija ruku) uz blagi tremor tijela, apnoa-cijanoza, kloniki trzaji - traju do 2 minute, esto ugriz jezika, usne, pjena, nekontrolirano se pomokri, tijekom napada- povien RR, tahikardija, Babinski pozitivan, postparoksizmalno: smetenost, dezorijentiranost,glavobolja, terminalni san, amnezija za dogaaj Laboratorijski nalazi: povien CPK, kortizol, prolaktin

PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim poetkom l Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEAJA SVIJESTI: - motorni frontalni reanj- adverzivni: tonika ili klonika devijacija oi, glave, ruke (noga) u jednu stranu - senzorni ili somatosenzorni napadi, parijetalni reanj parestezije, okcipitalni reanj bljeskovi svjetlosti ili boja - autonomni temporalni reanj, bljedilo, crvenilo, promjena srane frekvencije, irina zjenica, poremeaj okusa, mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni, senzorni . miine grupe distalno prema proksimalno, na drugu, stranu tijela, esto poetak lice, na paretinim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih, Jacksonovih napada

Kompleksni parcijalni napadi S POREMEAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija), traju nekoliko minuta (2 min) AURA: - psihiki fenomeni (s kognitivnim simtomima), - osjeaj neprepoznavanja, ve vienog (deja vu) - Afektivni promjena raspoloenja- strah, veselje, tuga, agresija

- Psihosenzorni okolina djeluje udaljeno, blijedo, smanjeno, poveano, umovi-preglasni, zvukovi izmijenjeni Tipino- neugodnog karaktera

Kompleksni parcijalni napadi S POREMEAJEM SVIJESTI POMUENJE SVIJESTI motorni automatizmi pokreti vakanja, mljackanja, gutanja, mucanje, smijeh, ritmiko pucketanje prstima, nesvrsishodne kretnje, (hodanje, zakapanje, premjetanje predmeta)

Vegetativni simptomi esto udrueni l Parcijalni ili arini napadi sa sekundarnom generalizacijom arini napadi, koji predhode generaliziranom napadu. arine promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada pojava aure

Status epilepticus hitno stanje, visok mortalitet u 3 % bolesnika, kod tekih refrakternih na terapiju apstinencija od alkohola meningoencefalitis, tumor

komplikacije: hipoksija, hipotenzija, povien IKT, edem plua, hiperpireksija, hipoglikemija, poremeaj elektrolita, srani arest, laktin acidoza, rabdomioliza, DIK

Diferencijalna dijagnoza epilepsija: Narkolepsija, Paraliza spavanja, Mjesearenje, Noni mioklonusi, Migrena bazilarna,Tranzitorne ishemike atake u verteborbazilarnom slivu, Paroksizmalna trbuna bol, Afektivni respiratorni spazmi (napadi panike), Konverzivni poremeaj, Napadi drhtavice (tremora), Sinkope-kardiovaskularne, vazovagalne, mikcijska, Valsalva, Paroksizmalni vertigo, niski GUK

Dijagnostika l EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji arita a ne o patolokom supstratu koji ga izaziva l EEG je esto uredan l abnormalan EEG u odsutnosti simptoma AET uglavnom nije potrebna l osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zailjenih valova ili tzv. iritativnih iljaka l kao epileptine abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo otri iljci ili otri valovi i iljak-val kompleksi l MRI po protokolu za epilepsije (trai se fokus; hipokampalna skleroza) l laboratorij

Lijeenje l ovisno o vrsti napada l jedan napadaj- NE zapoinje se odmah s AET l monoterapija - najidealnija l politerapija - u osoba s teom epilepsijom - vie vrsta napada l djeluju na kontrolu napada, ne uklanjaju uzrok epilepsije l preventivna terapija (nakon ozljeda glave, operacija Tm) nije potrebna ako nema epi napadaja Objasniti: razloge uvoenja terapije, mogue nuspojave, rizik teratogenosti, utjecaj na kontracepciju Uvoenje AET u niskim doza, doza se poveava kroz tjedne, mjesece

- cilj: doza kojom se kontroliraju napadi, sa to manje nuspojava, praenje laborat. parametara Valproatna kiselina, Karbamazepin, Etusukcimid, Klonazepam, Lamotrigin, Gabapentin Topiramat, Fenobarbiton, Fenitoin, Primidon, Vigabatrin, tiagabin, felbamat, oxcarbazepin, zonisamid, levitiracetam

Status epilepticus - mortalitet 5-10% (bolest u podlozi) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. kisik, kardiorespiratorna reanimacija iv put monitoring RR, pulsa, temperature, oksimetrija, IKT laboratorijski parametri (acidoza), toksikologija FO 500 ml, glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!! diazepam iv, lorazepam iv, fenobarbiton iv, fenitoin anestezija- refraktorni-nakon 60-90 min

GLAVOBOLJE Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je poela, frekvencija (dnevno, mjeseno), nastanak naglo, postepeno, progresivno jaeg intenziteta B) Karakter boli: tupa, pulsira, probada, sijeva, ari

C) Lokalizacija:difuzno, jednostrano,okcipitalno, frontalno, temporalno,muvijek ista, mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni), HIV-pozitivnin, Novonastala bol kod osoba > 50 g. , Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udruena s drugim simptomima: visoka temperatura, meningizam, povraanje, fokalni neuroloki ispad (iskljuena migrena s aurom), papiledem, kognitivni poremeajem, poremeaj osobnosti F) Poputa na terapiju

Dijagnostiki testovi

1. CT SAH, akutna trauma glave, abnormalnost kostiju 2. MRI AVM, venska tromboza, tumor, cervikomedularna lezija, infekcija, lezije bijele supstance, meningealna bolest (karcinomaoza, sarkoidoza) 3. EEG razlikovanje epi napada od atipine migrenske aure 4. Lumbalna punkcija - menigoencefalitis, SAH (negativan CT), benigna intrakranijska hipertenzija 5. Laboratorijski nalazi SE, CKS,Trc, urea, kreatinin, Ca,TSH,CRP, reumatoidni faktor, ANA, antitijela na boreliozu, HIV test

Klasifikacija migrene 1. Migrena bez aure 1.2. Migrena s aurom 1.2.1. Tipina aura s migrenom 1.2.2. Tipina aura s ne-migrenskom glavoboljom 1.2.3. Tipina aura bez glavobolje 1.2.4. Obiteljska hemiplegina migrena (FHM) 1.2.6. Bazilarni -tip migren 1.3. Periodini sindromi u djetinjstvu - prekursori migrene 1.4. Retinalna migrena 1.5. Komplikacije migrene 1.5.1. Kronina migrena 1.5.2. Migrenski status 1.5.3. Perzistentna aura bez infarkta 1.5.4. Migrenozni infarkt 1.5.5. Migrenom uzrokovani epileptiki napadaj 1.6. Vjerojatna migrena

Migrena bez aure Rana faza blagog intenziteta, bez munine, fotofobija Trajanje: minute dani, prosjeno 24 sata, Uestalost: 1-2 mj; varijacije < 6 - > 100 godinje Moe proi spontano, 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza

1. traje 4 - 72 sata (ne lijeena) 2. ukljuuje barem 2 od: - unilateralna lokalizacija - pulsirajue kvalitete - umjerena do jaka (smanjuje/onemoguuje dnevne aktivnosti) - pogorava se fizikom aktivnou 3. Barem jedno od:- munina (2/3) i/ili povraanje (35-50 %) - fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %)

Migrena s aurom (klasina migrena) Fokalni potpuno reverzibilini neuroloki simptomi koji neposredno prethode glavobolji Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja simptom aure traju do 60 min. simptomi aure su potpuno reverzibilni glavobolja-prije, istodobno, nakon aure (interval ne > 60 min)

Tipina aura:

homonimni ispadi vidnog polja

unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremeaj govora

Komplikacije migrene: Kronina migrena >15 dana/mjeseno, > 3 mjeseca - kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroninih simptoma

Migrenski status tipina kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta

Frekvencija i intenzitet s godinama pada Moe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi MA s dobi mogu imati vie epizoda aure bez popratne glavobolje transformirana migrena promjena lokalizacije, jaine, uestalosti, karaktera, simptoma

Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojice i djeaci podjednako, S nastupom menarhe prevalencija kod djevojica Vezano uz mjesenicu oscilacija nivoa hormona, Trudnice uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi - mogu pogorati migrenu, nisu kontraindicirani kod MO

Dijagnostika: Klinika dijagnoza!!!

Anamneza najvanija !!!!!Dnevnik glavobolja

Terapija: akutni napadaj 1. Analgetici, NSAR - Acetilsalicilna kiselina, Paracetamol - NSAID - ibuprofen, diklofenak,naproxen, ketoprofen, indometacin, ketorolac, piroxicam, fenilbutazon 2. Antiemetici - metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom tritu): sumatriptan, zolmitriptan, eletriptan, almotriptan, rizatriptan. naratriptan, frovatriptan Uinkoviti treba uzeti NA POETKU NAPADAJA MIGRENE !!! Malo nuspojava, dobro se podnose Najea nuspojava oamuenost, pospanost

Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej-Imigran tbl 50 mg, Zolmitriptan Zomig tbl 2.5 mg ploice za otapanje, Rizatriptan Maxalt 10 mg ploica za otapanje

Profilaksa 3-4 napadaja /mjesec napadaj > 48 sati napadaj opisan kao nepodnoljiv migrena udruena s komplikacijama

Terapija - medikamentozna beta -blokatori - propranolol, metoprolol, atenolol antidepresivi - tricikliki, SSRI

antiepileptici - valproat, gabapentin, topiramat antagonisti serotonina - pizotifen antagonisti Ca kanala flunarizine

Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta), magnezij, riboflavin (vitamin B2), Q 10 koenzim, botulinum toksin (Botox), Melatonin, akupunktura, homeopatija Dijeta, autogeni trening, anti stres program, bihevioralna terapija, promjena stila ivota

Tenzijska glavobolja Epizodijska < 180 dana godinje; < 15 dana mjeseno glavobolja traje 30 min 7 dana nema munine, povraanja, foto ili fonofobije pojaana osjetljivost perikranijalne muskulature barem 2 je prisutno: - pritiskajua ili stezajua (ne pulsirajua) bol bilateralna lokalizacija 10-20 % jednostrana pulsirajua bol blagog ili umjerenog intenziteta svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi nema pogoranja sa fizikom aktivnou

Kronina - barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godinje g. se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece glavobolja je kronina (> 15 dana mj) glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance

Cluster glavobolja, Hortonova glavobolja

87% mukarci, puai, dobi oko 30 g., - javlja se periodiki: godinje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca - frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poetku), SDD, do 8 napada dnevno - jaka umilateralna orbitalna, supraorbitalna i /ili temporalna bol - traje 15-180 min. (ne lijeena) - udruena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija, suzenje, nazalna kongestija, rinorea, znojenje ela i lica, mioza, ptoza, edem vjee

Terapija Akutni napad inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min. ), - triptani - ergotamini Profilaksa verapamil (do 360 mg u dozama) - kortikosteroidi (prednison 60, titrirajui sniavati) - antiepileptici (valproat do 600 mg), - antagonisti serotonina (pizotifen)

Glavobolja zbog POVIENOG intrakranijskog tlaka A Benigna intrakranijska hipertenzija; - povien IK tlak (> 20 cm H2O) LP, intraventr. mjerenje - normalni neuroloki status - dozvoljeno: edem papile ev. pareza VI (tranzitorna zamagljenja vida <30s, tinitus sinkron pulsu) - jaka, pulsirajua, munina; meningizam - likvor normalan broj stanica, proteina iskljuena CVT, cerebralna lezija, intraventrikularno proirenje povezanost glavobolje i povienja IK tlaka < 24 sata

Terapija: acetazolamid < 2 g/dn, LP, kortikosteroidi, shunting, fenestracija ovojnice n opticusa

B Glavobolja zbog hidrocefalusa

- ventrikularno proirenje (MRI, CT), IK > 20 cm H2O, difuzna bol, jaa ujutro, pogorava se Valsalva manevrom, povraanje, uz: papiledem, pareza VI ivca, poremeaj svijesti, poremeaj ravnotee, glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta

Trigeminalna neuralgija; tic douloureux paroksizmalni napadaji otre boli, traje par sek 2 min, bol ima karakterisitke barem 4 od slijedeeg, distribucija u 1 ili vie ogranaka V ivca, iznenadna, otra, povrinska, probadajua ili area, jakog intenziteta, trigeri: vakanje, govor, dodir, vjetar i sl, izmeu napadaja pacijent je asimptomatski, nema neurolokog deficita, napadaji boli su stereotipni u dotinog pacijenta, drugi uzroci facijalne boli su iskljueni

Bolesti perifernih ivaca i miia Lezija perifernih ivaca - simptomi Motorni: proksimalni miii oteano penjanje uz stepenice, oteano eljanje, distalni oteano dizanje stopala, grevi, fascikulacije Senzorni: negativni gubitak osjeta - gubitak ravnotee - opip, bol pozitivni parestezije, disestezije, hiperalgezija, sijevajui bolovi, arenje Pregled: Inspekcija Atrofija miia aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor, m. extensor digitorum brevis Fascikulacije oteenje motornih neurona prednjih rogova - induciraju se perkusijom miia, vjebanjem Trofike promjene hladne, cijanotine okrajine, gubitak dlakavosti, krhki, lomljivi nokti Miina slabost - 0 (nema kontrakcije), 5 (normalna snaga) Tetivni refleksi gube se rano, jo nema atrofije, distalni pa proksimalni Ispitivanje osjeta lagani osjet - temperatura

vibracija, propriocepcija diskriminacija 2 toke

- bol

Dijagnostika EMNG 1. brzina= udaljenost izmeu 2 toke / vrijeme 2. potencijal motorne jedinice - uzorak Biopsija - n. Suralis, - HMSN, - vasculitis, amiloidoza, sarkoidoza Laboratorij CPK, LDH, razina vitamina, GUK toksikologija, homoni (T3,T4)

Uzroci oteenja: n Uzrok mehaniki pritisak, nagnjeenje, istezanje, sistemski toksini metali, avitaminoze B, endokrini dijabetes, hipertireoza n Akutno ili kronino: primarno (akutno), sekundarno (kasno) - kalus istezanje radi oiljka - tunelarni sindrom n Jatrogeno (neodgovarajui poloaj, imobilizacija) n Klinika slika: ispadi u inervacijskom podruju odreenog ivca

Bellova paralizan Etiologija nepoznata, trauma baze lubanje, otitis, mastoiditis, neoplazme baze lubanje poliradikuloneuritis, tumori parotide (maligni), dijabetes, trudnoa Klinika slika kljenut miia koji su inervirani od N VII hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi) hiperakuzija (prox od n.stapedius) poremeaj okusa prednje 2/3 jezika

smanjeno luenje sline (n.intermedius)

Terapija: Virostatici, Kortikosteroidi, Vitamini, Fizikalna terapija

Polineuropatije n Sustavne bolesti perifernog ivevlja n Mogu se javiti u okviru sistemskih i malignih bolesti avitaminoza posljedica toksikog djelovanje lijekova i alkohola posljedica autoimunih bolesti

simptomi:mlohave pareze, osjetni ispadi, vegetativne smetnje, Ispadi najprije poinju na distalnim dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaena najdua ivana vlakna, Osjetni poremeaji u obliku arapa i rukavica, Samo neki oblici, zahvaenost proksimalnih dijelova, Kronino progredijentan tok Terapija: otkrivanje otklanjanje, lijeenje uzroka, Stoga vano prepoznavanje uzroka, higijena (noge), polivitamina, analgetici NSAR, antiepileptici karbamazepin, gabapentin

Hereditarna motorno senzorna neuropatija - HMSN n Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth - poetak izmeu 6. i 13. godine ivota n Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest, poetak u 2. desetljeu ili kasnije n Nasljedna bolest n Osjetni podraaji: bolni noni krampovi, bolovi, parestezije n Osjetni ispadi: oteenje osjeta za sve kvalitete podraaja u vidu arapa ili rukavica n Simetrine periferne pareze s fascikulacijama, Atrofije miia, deformiteti stopala, pijetlov hod, hod poput glaanja, ugasli Ahilov, kasnije patelarni refleks

n Trofike promjen:edemi, ulceracije, Oni simptomi: atrofija optikusa, pareze pokretanja oiju Tijek bolesti dobroudan, radno sposobni do duboke starosti

Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre n akutni uzrok, najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oteuje periferno ivevlje n 2 / 100 000 godinje n 3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni, GI) n vrhunac bolesti 3 tj nakon poetka n oporavak poinje 2-4 tj nakon prestanka progresije Klinika slika parestezije nogu, ruku bol u LS kraljenici ponekad inicijalni simptom (relativno) simetrine kljenuti-jae na nogama nego na rukama (ascendentno) - zahvaeni proksimalni dijelovi ekstremiteta - Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep. insuficijencije miii trupa respiracija, u 20 % respirator, traheostoma n Mogu biti zahvaeni kranijski ivci: n. facialis, n. trigeminus, n. vagus, n. accesorius i n. Hypoglosus, bulbarni simptomi, miii lica u 50 % n Manje izraeni osjetni ispadi n Vegetativni ispadi: poremeaj znojenja, poremeaj sranog ritma, regulacije tlaka, kontrole sfinktera i irine zjenica n gubitak refleksa 5 10 % letalan ishod, 10 15 % trajni neuroloki deficit opravak sporiji kod > 60 g, brzoprogresivnog toka < 7 dana, potreban respirator nakon 2 g nema poboljanja

n Dijagnoza: povieni proteini u likvoru 0.7 2.0 g/L (2-4 tj bolesti)

EMNG: usporenje brzine provodljivosti imunoloka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima n Lijeenje: plazmafereza - poeti to prije, unutar 2 tj- 5 puta, SDD, imunoglobulini 400 mg/kg iv kroz 5 dana, citostatici, simptomatsko monitoring RR, puls, disanje, gutanje, peristaltika, antikoagulantna heparin, fizikalna terapija, kortikosteroidi samo kod kroninog oblika CIDP

Dijabetika polineuropatija 30 % svih polineuropatija moe se pojaviti ve u juvenilnom dijabetesu,najee iza 50 g 30 % neuroloke smetnje i prije nego se dg dijabetes 70-80 % dijabetiara ima znakove (lake) polineuropatije

Klinika: - none parestezije, bolovi-arenje, bolni miini krampi - osjetni ispadi arape i rukavice-bol, toplina - vibracija, propriocepcija ataksija - miina slabost distalna-simetrina-stopala, potkoljenice, mali miii aka, proksimalna asimetrina - radikulopatija - III, VI, VII, IX, X, XII modani ivci - vegetativni S zjenice, RR - trofike promjene - ulceracije

Radikulopatije Mijelopatije Uzrok: Prolaps diska, Tumor, Hematom (AVM, spontani), Infekcija,Trauma, Siringomijelija razina lezije iznad L1 kraljeka oteenje modine i ivaca ispod - oteenje samo ivaca

Klinika razina korijena jaka, otra, paleabol iradira u kutanu distribuciju miine skupine koju ivac inervira segmentalna razina kontinuirana, duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela kost kontinuirana, tupa bol, lokalna osjetljivost

MIASTHENIA GRAVIS n Neuromuskularni poremeaj koji karakterizira slabost i zamorljivost miia n Slabost se pogorava tijekom fizike aktivnosti, oporavlja za vrijeme odmora i spavanja n Smanjen broj AchR na neuromiinoj spojnici zbog autoimunog procesa. n Smanjenje neuromiine provodljivosti, nema dostatne depolarizacije, slabija kontrakcija n Prevalencija 1/10000 stanovnika n Najee u u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama n ene:mukarci3:2 n Varijabilan tijek n Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogroanja slabosti miia / krize n selektivno zahvaanje grupa miia Klinika podjela: 1. Samo oni miii: dvoslike, ptoze (15-20 %) 2. Blagi generalizirani oblik (85 %) 3. Umjereni gener. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteano vakanje, gutanje, nazalan govor, dizatrija, aspiracija hrane 4. Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost 5. Mijastenika kriza 6. Uloga timusa u 75% bolesnika 7. U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima 8. U 10% timom Dijagnostika: Kliniki pregled-vl.refleksi ouvani

1. Elektrofizioloko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu stimulaciju 2. Single fiber EMG 3. Tensilonski test/prostigmin (edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin- zbog munine, bradikardije) 4. Antitijela na Ach R u 90 % (specifini za bolest) 5. RTG / CT toraksa

Terapija 1. 2. 3. 4. 5. 6. Inhibitori kolinesteraze piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg Kortikosteroidi prednoson 60 mg dn Imunosupresivi azatioprin, ciklofosfamid, ciklosporin Timektomija Plazmafereza Imunoglobulini iv 400 mg/kg

MIOPATIJE n Nasljedne progresivne bolesti n Bolesti poinju u ranoj dobi n Pojedini tipovi miinih distrofija imaju odreene fenotipske i genetske karakteristike

Duchennova miina distrofija n Progresivna slabost i degeneracija skeletnih miia n Najea distrofija (1/3000 djeaka) n X- vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u miiima skeleta n Simptomi izmeu 4-6 godine n slabost miia ramena i zdjelice n Tranje i skakanje poremeeno

n Miii listova nogu jaki pseudohipertrofija: miii zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom n U estoj godini kontrakture petnih i zdjelino-potkoljeniih veza uz hod na palcima nogu i hiperlordotino dranje n Noge jaa zahvaene od ruku n 8-10. godina: neophodan pojas, kontrakture n 12. god. kolica n Oteenje plune funkcije n 16-18. god. respiratorni infekti n Miokardiopatija n smrt izmeu 20-30 godine ivota n Intelektualni poremeaj n CPK povien, EMNG, biopsija

MIOTONIJA n Abnormalno produeno trajanja miine kontrakcije i vie sekundi nakon to je podraaj prestao. n Oteano poputanje kontrakcije miia moe izazvati mehaniki ili elektrini podraaj n Najee zahvaen m. orbicularis oculi i vanjski pokretai onih jabuica

TRAUMA MOZGA n otvorene traume SS-prekid tvrde modane ovojnice n zatvorene traume SS-neoteena tvrda modana ovojnica n SS se nalazi u likvoru unutar tvrdog kotanog oklopa (kosti glave i kraljenica) n pomicanje mozga prema kostima n direktan uinak sile-coup

n indirektan uinak sile-contre coup

Komocija mozga potres mozga ope funkcionalne smetnje kratkotrajni (sekunde, minute) gubitak svijesti zbunjenost, dezorijentiranost, sumrano stanje amnestiko stanje

- retrogradna, anterogradna amnezija vegetativni simptomi nema strukturalnih lezija postkomocijski sindrom

Kontuzija mozga nagnjeenje mozga ozbiljnija ozljeda strukturalna oteenja modanog tkiva (krvarenja) pratei edem pogorava stanje poremeaji svijesti dulji od sata arini neurologijski sindromi u dijagnostici: CT, MR mozga posttraumatske psihoze

Epiduralni hematom arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a. meningicae med. fraktura temporalne kosti gubitak svijesti zbog udarca slobodni interval sati ponovni gubitak svijesti, kontralateralna hemipareza, ipsilateralna midrijaza

Subduralni hematom vensko krvarenje iz mosnih vena klinika slika sporije napreduje sat, dani, tjedni nema slobodnog intervala glavobolja, poremeaji svijesti, smetenost, arini neuroloki ispadi

KRALJENICA Komocija nema strukturalnih oteenja, prolazni poremeaji osjeta, asimetrija refleksa, smetnje mokrenja Kontuzija strukturalna oteenja, neuroloki ispadi (potpuni ili djelomini ispad svih funkcija kraljenine modine) Kompresija epiduralni spinalni hematom

Fraktura vratne kraljenice: razdor kraljenine modine, prekid silaznih i uzlaznih puteva, kvadruplegija - tetraplegija Fraktura gornjih vratnih kraljeaka: poremeaji vitalnih funkcija disanje smrt, oprez pri transportu ozlijeenih sa sumnjom na ozljedu vratne kraljenice

UPALNI PROCESI SS l Meningitis-upala modanih ovojnica l Encefalitis-upala parenhima mozga l Mijelitis-upala parenhima modine l Meningoencefalomijelitis l Apsces l Uzronici:bakterije (tbc, lues), virusi, gljivice, rikecije, paraziti, prioni Meningitis l gnojni bakterije (piogene), gljivice, protozoa l serozni virusi, tuberkuloza, lues

l hemoragini virusi, karcinomatozni l Uzronici: meningokoki, pneumokoki, streptokoki, stafilokoki, gram-negativne bakterije (hemofilus, pseudomonas, enterobakterije itd.) l Patogeneza l hematogenim putem (iz primarnog arita) l per continuitatem (sinuitis, otitis itd.) l izravna inokulacija (otvorena trauma, lumbalna punkcija, neurokirurki zahvati) Meningealni sindrom:glavobolja (povien intrakranijski tlak), povraanje, ukoena ija (nadraaj meninga) opistotonus, Ostali simptomi, nagli poetak, visoka temperatura, pomuenje svijesti, fotofobija, hiperalgezija, psihomotorni nemir, ubrzano disanje Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora, simptomatska terapija

Serozni meningitis l Uzronici: virusi, tuberkuloza,lues Encefalitis l primarni encefalitisi virusi ulaze putem ivaca ili hematogeno izravno oteuju sivu tvar (neurone)

l sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi posljedica imunolokih, alergijskih reakcija demijelinizacija, perivenske infiltracije u bijeloj tvari

Klinika slika: l glavobolja, povraanje, poviena temperatura, opa slabost, malaksalost, psihomotorni nemir, poremeaji svijesti, arini neuroloki znaci l esto su zahvaene i modane ovojnice meningoencefalitis

l esto zahvaena modina (meningo)encefalomijelitis

Apsces mozga l ograniena inkapsulirana gnojna upala mozga per continuitatem, hematogeno, otvorena trauma solitatrni ili multipli opi infektivni sindrom, fokalni neuroloki znaci porast intrakranisjkog tlaka

TUMORI MOZGA n Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujui ostala tkiva za razliku od od lezija koje razaraju tkivo (npr.: infarkt, apsces) n Etiologija tumora mozga: u nepoznata n Podjela: u prema lokalizaciji:infraterntorijalni, supratentorijalni u prema vrsti: benigni, maligni , primarni, sekundarni u Opi simptomi: u simptomi povienog intrakranijskog tlaka (glavobolja, munina, povraanje, papila stagnans) u epileptiki napadaji u psihiki poremeaji u poremeaji svijesti u poremeaji pulsa i disanja u Lokalni simptomi u arini neuroloki ispadi ovisno o lokalizaciji u prethode opim simptomima u lani arini simptomi zbog prateeg edema

u Astrocitomi: I-IV stupanj ,porast malignosti, kronini progresivan rast, najei u srednjoj ivotnoj dobi, u velikom mozgu, epileptiki napadi u Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma, najei od svih glioma, rijetko < 30 godina, vrlo maligan, smrt nastupi godinu dana nakon dg, iri se brzo razarajui okolno tkivo u Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga, inicijalni simptomi: epilepsija, u dobi 35. 45. godina, polagana rasta,esta krvarenja u Ependimom. kod djece, najee u okolini IV komore, ometa cirkulaciju likvora u Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaoj ivotnoj dobi, vrlo maligan, metastazira likvorom u Meningeomi: benigni tumori, rijetki maligni sarkomi, 13-18% intrakranijskih tumora, sporo rastu, omotani ahurom, komprimiraju mozgovinu, najee lokalizacije, sinus sagitalis superior, uzdu Silvijeve fisure, skloni kalcifikacijama u Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut),tumori nervnih korjenova i perifernih ivaca, Schwanomi, Neurofibromi u Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam, Cushing, akromegalija itd., hormonski inaktivni: sekundarni hipopituitarizam,ispadi vidnog polja - homonimni u Kraniofaringeom:djeca i mlae osobe,ostatci kraniofaringealnog duktusa,sela turcica,cistini, kalcificiraju u Metastatski tumori: solitarne operacija,multiple, hematogene,metastaza u mozgu, a nepoznat, tm bronha, dojke, eluca, prostate, bubrega, melanom Terapija:operativna, iradijaciona, kemoterapija, primarni tumor u Tok i prognoza u progresivan tok u brzina rasta ovisi o vrsti tumora u tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora

You might also like