P. 1
Neurologija

Neurologija

|Views: 1,792|Likes:
Published by dilberhelana993

More info:

Published by: dilberhelana993 on Jun 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/05/2013

pdf

text

original

FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOŠKI PREGLED Dijelovi ţivĉanog sustava • – – • – – – • – – Središnji ţivĉani sustav Mozak kralješniĉna moţdina Periferni ţivĉani

sustav Ţivĉani korijeni i spletovi Periferni gangliji Periferni ţivci Autonomni ţivĉani sustav Simpatikus Parasimpatikus

Vrste stanica • • Neuron (ţivĉane stanice) osnova funkcije i graĊe ţivĉanog sustava Glija stanice

Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-graĊa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti

Sinapse: mjesto kontakta izmeĊu neurona

• Impulsi se prenose oslobaĊanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptiĉke membrane

Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA – najĉešći inhibicijski sustav, Glutamat – najĉešći ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ţivĉanog sustava • • • • Tijela neurona ĉine sivu tvar Aksoni ţivĉanih stanica ĉine bijelu tvar (ţivĉani putevi) Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra U leĊnoj moţdini i moţdanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji

• • •

Cerebellum=mali mozak Moţdano stablo=pons+medula oblongata Kralješniĉna moţdina Donji motorni neuron

• • •

Periferni ţivci Neuromuskularna spojnica Mišić

ŢIVCI: moţdani, moţdinski • – – – • Zajedniĉki završni put: 12 pari moţdanih ţivaca = 24 31 par moţdinskih ţivaca = 62 Ukupno 86

Sve informacije ulaze i izlaze iz središnjeg ţivĉanog sustava kroz tih 86 ţivaca

31 par moţdinskih ţivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni

Ţivĉani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ţivci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ţivci Ne - mijelinizirani ţivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motorički sustav

Oštećenje GMN: Kontralateralna hemipareza • • • • • • • Ţivĉane stanice motornog korteksa desne moţdane hemisfere Akson: Prolazi kroz desnu kapsulu internu Kriţa stranu u meduli oblongati Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu leĊne moţdine Prekapĉa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge Oštećenje GMN je kontralateralno

Ipsilateralna hemipareza - lezija smještena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat će hemiparezu sliĉnu kao kod oštećenja kontralateralne moţdane hemisfere - neće biti zahvaćeno lice, niti vid

- moţe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oštećenja

Ipsilateralna monopareza lezija smještena jednostrano u leĊnoj moţdini niţe od vrata: uzrokovat će slabost noge po tipu oštećenja GMN oštećen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oštećenja spinotalamiĉkog puta bit će oštećen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva ošetećenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oštećenje kralješniĉne moţdine – parapareza (kljenut obje noge )

• Oštećenje u gornjem dijelu vratne medule ili moţdanom deblu – tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu

Oštećenja DONJEG motornog neurona su:
 o     

Izraţena atrofija Sniţen tonus kljenut Sniţeni refleksi Nema patoloških refleksa

Oštećenja GORNJEG motornog neurona su:
    

Nema atrofija Povišeni tonus po tipu dţepnog noţića (piramidni) Povišeni refleksi i pojava klonusa Prisutni patološki refleksi Kljenuti su jaĉe izraţene u antigravitacijskim mišićima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija homonimna hemianopsija

Oštećenje malog mozga uzrokuje: - koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motoriĉke impulse iz velikog mozga - ataksija - sniţen mišićni tonus-hipotonija - regulacija motorike pogleda –VOR - dismetrija-promašaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis – drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajući govor, Nistagmus

Moţdano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV moţdanog ţivca Pons-jezgre V, VI, VII moţdanog ţivca Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII veći dio m.debla zauzima retikularna formacija - respiracijski centar - srce

Miopatije • Slabost proksimalnih mišića je tipiĉna za primarnu mišićnu bolest.

• Bolesnici imaju poteškoće pri dizanju ruku iznad visine lopatice, poteškoće pri ustajanju iz stolice. • Pri ustajanju potrebna pomoć ruku.

• U stajaćem poloţaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboĉen prema naprijed. • Zbog slabosti abdominalne i zdjeliĉne muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed Karakteristike oštećenja:

Lijevo:Zajedniĉka karotidna art. ţlijezda odgovoran za visceralne refl. zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac.. vertebralna art. bronhalna dilatacija.inervacija visceralnih organa. Subklavijalna art. bradikardija. povećava peristaltiku. koji funkcioniraju ispod svjesne razine probava. sline Krvotok: Luk aorte: Desno: Truncus brachiocephalicus.• • • • Atrofije Nema fascikulacija Tonus je uredan ili hipotonija Refleksi su uredni ili sniţeni Autonomni vegetativni ţivčani sustav . cirkulacija. Subklavijalna art. vanjska karot art. cerebri ant . respiracija. glatkih mišića. unutrašnja karotidna art. znojenje. cerebri med. carotis int. se dijeli na art. sekrecija ţlijezda s unutrašnjim luĉenjem Simpatikus: tahikardija. evakuacija sadrţaja mjehura i crijeva. Opskrba velikog i malog mozga: Art. simpatiĉki pleksusi Parasimpatikus: suţenje zjenica. kutana vazokontrikcija. zajedniĉka karotidna art. i art. srca. sekrecija suza. širenje zjenice.

cerebri posterior Straţnja moţdana art. cerebri posterior Art. oštećenje uzrokuje: homonimna hemianopija talamiĉki sy . cerebri media Srednja moţdana art. oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Art. basilaris se dijeli na 2 art.Art. cerebri anterior prednja moţdana arterija oštećenje uzrokuje: pareza noge (paraplegija) inkontinencija gubitak osjeta Art.

vid. smetnje sfinktera od kada? -prvi puta . Djeĉje bolesti. bol.svijest. 1 bazilarna art. dani.somnolentan. stupor. tjedni Heteroanamneza. koordinacija. alkohol.ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju . opskrba: 1. pušenje.minuta. koma Glasgow coma scale . mokrenje.Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije. mali mozak 3. Lijekovi NEUROLOŠKI STATUS SVIJEST . Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica. motorika. Alergije. moţdano deblo 2. straţnji dio velikog mozga oštećenje art. tonus. motoriĉke i senzorne ispade poremećaj funkcijamalog mozga ispade kranjalnih ţivaca ANAMNEZA simptomi . basilaris uzrokuje: poremećaj svijesti (koma) bilat. osjet. sluh. tremor. sati.kava).

ĉitanje ( i razumijevanje) Disgrafija . u prostoru PAMĆENJE: kratkoroĉno. dugoroĉno KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (više ţivĉane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA . parafrazije Razumijevanje relativno dobro oĉuvano VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA • Lokalizacija-straţnji dio gornjeg temporalnog girusa .prepozavanje predmeta VRSTE AFAZIJA: BROCINA • • • • • Lokalizacija-straţnji dio donjeg frontalnog girusa Motoriĉka ili ekpresivna (izraţajna) afazija Govor:oklijevajući.pisanje Diskalkulija .LIJEVA Poremećaj govora: disfazija (poremeĉaj dominantne hemisfere) . disartrija (nedominantne) Poremećaji: Disleksija . struktura reĉenice manjkava Pisanje: agramatizam.raĉunanje Agnozija .Otvaranje oĉiju 4 Motoriĉki odgovor 6 Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15 ORIJENTACIJA prema sebi. nejasan. u vremenu.

ne razumijevanje izgovorene rijeĉi Govor dobro artikuliran. Miĉu zdravu ruku OSJET: površinski. vibracija POVRŠINSKI OSJET: Dermatomi . neologizmi. gluhoća sljepoća.npr. uopće bolesti) suoĉeni-daju racionalni odgovor. bol.DESNA Oštećenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblaĉenja Konstrukcijska apraksija • • ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinaĉnih elemenata nedominantna hemisfera. taktilno. parijetalni reţanj ZANEMARIVANJE • jedne strane tijela. toplo/hladno. normalna melodija i ritam Parafrazije.• • • Senzorna ili receptivna afazija. vidno ANOZOGNOZIJA • • neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza.motoriĉko. propriocepcija . paragramatizmi VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA • • • Poremećaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije Jedva razumljiv govor (ako govori) Stereotipno ponavljanje rijeĉi-govorni automatizam NEDOMINANTNA HEMISFERA .

pojaĉanje Poremećaj kvalitete osjeta: parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez vanjskog podraţaja.smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija . unutarnja i kompletna oftalmoplegija Abducens • • Inervira m. rektus lateralis Nemogućnost abdukcije oka Nistagmus • • Nevoljni. bockanje.smanjenje termiĉkog osjeta termoanestezija .taktilna hipestezija-smanjen osjećaj dodira anestezija .odsustvo hiperestezija .pojaĉani osjećaj dodira hipalgezija . utrnulost. npr.odsustvo termohiperestezija . VI N oculomotorius: Vanjska. ritmiĉni izmjeniĉni trzajevi oĉnih jabuĉica u stranu Vertikalni. IV.povećana termohipestezija . vodoravni ili kruţni smjer . mravinjanje. drvensot disestezije: poremećaj interpretacije osjeta (dodir osjeća kao ţarenje ili mravinjanje) BULBOMOTORIKA: N III.

• • Spora i brza komponenta Fini. vagus (X) • • – Inerviraju mišiće farinksa i larinksa Najĉešći poremećaji: Disfagija . hipakuzija Smetnje ravnoteţe i hodanja Nistagmus N. srednji i grubi nistagmus • Nastaje kod oštećenja u vidnom. Glossopharyngeus (IX) i n. moţdanom deblu ili malom mozgu • • ĉesto je praćen vrtoglavicom Fiziološki: optiĉka orijentacijska pojava N facialis • • • • Liĉni ţivac inervira mimiĉnu muskulaturu Bikortikalna inervacija za mišiće gornje 2/3 lica Centralna pareza – slabost usnog kuta Periferna pareza – slabost cijele polovine lica N Trigeminus     inervacija mišića ţvakaĉa senzibilitet lica (1.3 grana) intrakranijski N statoacusticus • • • Smetnje sluha – anaukuzija. vestibularnom sustavu.2.

Laboratorijske pretrage Pretage likvora . Elektrofiziološke metode u EEG.lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza. toksikološka anlaiza. EMNG. testovi koagulacije.– – Dizartrija Pseudobulbarna i bulbarna pareza N vagus: gutanje. fonacija (n. Neuroradiološke metode .dizanje i spuštanje ramena N hypoglosus • • – Inervira sve mišiće jezika Najĉešći poremećaj: Pareza – jezik skreće na starnu oštećenog ţivca DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI n 1. EP n 3. inervacija torakalnih i abdominalnih organa (parasimpatikus) N accessorius Inervira musculus sternocleidomastoideus i m. hormoni. trapezius . titar antitijela) n 2.okretanje glave . recurens).

raspodjeli i uĉestalosti n Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (straţnji dio). MRI. Nuklearno medicinske metode u gama encefalografija. otvaranjem oĉiju se gubi “blokira dobro” n Beta valovi (frontalno) u psihiĉkoj napetosti ili pri intoksikacijama n Theta valovi u djece. u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: u graniĉni nalaz n Delta valovi uvijek patološki u budnom stanju n Paroksizmalna izbijanja: u Epileptogenost . MRA. Vaskularne ultrazvuĉne metode u Ekstra i intrakranijske Dopler metode n 5. fMRI. SPECT. amplitudi. odnosno jedan prostor više ili niţe n Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakteriološka analiza n Moţe se izmjeriti tlak likvora-leţeći poloţaj Elektroencefalogram EEG n registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektriĉkom aktivnošću mozga pomoću skalp elektroda n valovi se razlikuju prema frekvenciji. angiografija. PET Lumbalna punkcija: Izvodi se sjedeći uz maksimalnu kifozu i uvlaĉenje trbuha ili leţeći na boku priljubljenih koljena n Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeĊu trnastih nastavaka kraljeţaka L3-L4 u medijalnoj liniji. mijelografija n 4.u Nativne i kontrastne rtg pretrage u CT.

elektriĉna tišina n Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice. kod snaţne kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica EMG se koristi za razlikovanje miogenih (mišićnih) oboljenja od neurogenih oštećenja (ţivaca) n Bolesti mišića: u smanjenje amplitude i trajanja mišićne kontrakcije n Bolesti ţivaca u porast. vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija n Aneurizme kod SAH n Arteriovenske malformacije n Spinalna angiografija n CT omogućava vizualizaciju . registrira se slušno i vidno n Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mišića n U mirovanju normalni EMG: nema elektriĉne aktivnosti .ENG u mjerenje motoriĉke i osjetne brzine provodljivosti ţivaca Angiografija n Cerebralna panangiografija – prikaz karotidnih.Elektromioneurografija n Registriranje elektriĉne aktivnosti unutar mišića pomoću iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mišić n Elektriĉna aktivnost prenosi se na ekran. proširenje i desinkronizacija potencijala– polifazija u denervirana mišićna vlakna – fibrilacija Elektroneurografija .

bazalnih ganglija u Davanjem kontrastnih sredstava poboljšava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca • • • • • • Kontraindikacije: bolesnici s ugraĊenim pace-makerima i metalnim protezama MRI omogućuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u demijelinizacijeske lezije patologija straţnje lubanjske jame kraniocervikalni prijelaz kralješniĉna moţdina Dopler-ultrazvučni pregled Ekstrakranijski kolor dopler ţila vrata n gleda se: izgled (morfologija) ţile. kostiju.u sive i bijele tvari. sinusa. komora. subarahnoidalnih prostora. opticusa. corpus calosum. bulbusa. patološke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi) Glavna dijagnostiĉka podruĉja TCD-a (transkranijaki dopler) u intrakranijske stenoze i okluzije u hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija u evaluacija kolateralnog krvotoka u procjena i monitoriranje vazospazma u dg AV malformacija u monitoriranje intraoperativno i u ICU u evaluacija moţdane smrti u evocirani fiziološki odgovori u rano otkrivanje i spreĉavanje moţdanog udara . n.

lijeĉenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama Čimbenici rizika za nastanak moţdanog udara Nemodificirajući Dob Spol NasljeĊe Rasa Modificirajući Hipertenzija Diajbetes Hiperlipidemija Pušenje Fiziĉka neaktivnost Stres Adipozitet Alkoholizam Srĉane bolesti Hiperkoagulacija Oralni kontraceptivi “Novi ĉimbenici Infekcija Homocistein PFO Migrena . drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj Vodeći uzrok demencije • Modifikacija stila ţivota i lijeĉenje ĉimbenika rizika .Moţdani udar • • • Vodeći uzrok invalidnosti Treći uzrok smrtnosti u svijetu.smanjenje incidencije i mortaliteta moţdanog udara • Uĉinkovitost primarne i sekundarne prevencije.

Tranzitorna ishemijska ataka Moţdani udar .hemoragijski – hematom Subarahoidalno krvarenje Arteriovenska mlaformacija Simptomi i znakovi moţdanog udara Ovise o teritoriju koji je zahvaćen (krvna ţila) TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA v 5-20 min.iz srca u arteriju .embolijski .ishemijski .iz artterije u arteriju .tromboza . najdulje 24 sata v amaurosis fugax moţe trajati 30 do 60 sek MOŢDANI UDAR v simptomi traju > 24 sata v na CT-u se vidi lezija NEUROLOŠKI ISPADI U SLUĈAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUĈJU ACI -okluzija izaziva opseţan infarkt 2/3 moţdane hemisfere .hemodinamski .

jednostrani ili ukriţeni motoriĉki/osjetni ispad dizartrija disfagija dvoslike udruţeni navedeni znaci . cerebri media-Srednja moţdana art. dizartrija v apraksija v hemianopsija (djelomiĉna ili kompletna) v ipsilateralni gubitak vida v Poremećaj svijesti i konfuzija Art. oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Vertebrobazilarni sliv: • • • • • • • Obostrani gubitak vida vrtoglavica i/ili ataksija obostrani.ali moţe proći i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu Karotidni sliv : v Kontralateralna slabost ekstremiteta v i/ili gubitak osjeta v afazija.

u sluĉaju epileptiĉkih napada SAH .ĉesto višestruki hematomi sa znakovima nagnjeĉenje mozga . Kirurško lijeĉenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu .sekundarno krvarenje u ishemiĉko podruĉje ĉesto kod embolijskog moţdanog udara Trauma glave .MOŢDANO KRVARENJE .spontana hipertenzivna krvarenja .“coup” i “contracoup” Terapija: kontrola hipertenzije.poĉetak je nagao. neurološki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%.Antikonvulzivi. pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 % Hemoragijski infarkt .15% moţdanih udara su krvarenja .u oko 70-80% sluĉajeva uzrok krvarenja je povišen krvni tlak. antiedematozna terapija.

najintentizivniji od 7.u oko 50% sluĉajeva glavobolja .u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje .kliniĉka slika ovisi o koliĉini krvi i njenoj lokalizaciji .ovisi o koliĉini izlivene krvi . dana .krvarenje moţe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno .stanje svijesti . jednostrani egzoftalmus Ruptura aneurizme: . povraćanje.somnolencija do kome .u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42% .traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna .dovodi do ishemije i novih neuroloških ispada .jaka nagla glavobolja. do 9. dana.pareza III i IV ţivca.pozitivni meningealni znaci KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja . fotofobija .KLINIĈKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme . oštećenje V.najveći rizik unutar 24 sata Vazospazam - poĉinje nakon 2.

v Specifiĉno lijeĉenje v Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Opće mjere • • Ustanoviti eventualnu traumu Dva iv puta: 1. novi neurološki ispadi Liječenje moţdanog udara v Opće mjere: monitoriranje plućne i srĉane funkcije. 500ml FO/5h 2. tekućine i elektrolita i dr.Monitoriranje plućne i srĉane funkcije • Aspirin (100-300mg/dan) se moţe dati nakon moţdanog udara u neselektivnoj populaciji.. tjelesne temperature. ĉak bez CT nalaza • Antitrombotska terapija .> 37. dijastoliĉki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!! • Praćenje EKG-a .registrira se pomoću TCD-a. metabolizma glukoze. Krvne analize • • Antipiretici kod hiperpireksije.5 C Regulacija razine glukoze Lijeĉiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Lijeĉiti hipoglikemiju 10% glukozom • • • Oksigenacija 2-4 l/ minuta Praćenje tekućine i elektrolita lijeĉenje hipertenzije: sistoliĉki tlak > 220 mm Hg. angiografije Hidrocefalus proširenje ventrikularnog sustava glavobolja.

unutar 4.5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma) • • • • • • NIHSS neurološkog deficita (3-22) CT mozga bez krvarenja. intrakranijske stenoze.NE clopidogred 75 mg. osim kod kardioembolizma. ostatak unutar 60 minuta. (aspirin.5 sati od nastanka ishemiĉkog moţdanog udara (simptoma) • Intraarterijska tromboliza. 10% u bolusu. simptomi nastali unutar 4.samo u nekim centrima Kirurška terapija • • stenoza karotidne arterije > 70% ulceracija . max 90 mg. (Zyllt. Aggrenox) ticlopidin (Tagren) .9 mg/kg. disekcija Hemodilucija se ne preporuĉa Specifično liječenje u ishemičkom moţdanom udaru . Andol protect.• • • • • acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d. Cardiopirin) dipiridamol 200-400 mg ASK + dipiridamol (Assasantin.Tromboliza Rt-PA (Alteplase) Indikacije: • Ishemiĉki moţdani udar. Plavix) • • Heparin nije indiciran. ishemije (mora biti uredan) Dob >18 godina trombociti ne smiju biti <70 tlak ne smije biti >160/90 bolesnike nije prebolio moţdani srĉani udar u prethodna 3 mjeseca • Iv rt-PA 0.

Prevencija i zbrinjavanje komplikacija • • • • • • Lijeĉenje urinarnih infekcija Lijeĉenje edema. povišenog IKT Spreĉavanje aspiracije .pneumonije Prevencija DVT i plućne embolije Prevencija dekubitalniha ulcera Lijeĉenje epileptiĉkih napadaja Jedinice za moţdani udar (JMU) • • • • Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre – jedinice za moţdani udar – JMU Minimum: 24 h CT sken. Diskinezije – abnormalni nevoljni pokreti a) tremor .Akinetsko rigidni sindromi – redukcija voljnih kretnji Parkinsonova bolest 2. drugo osoblje i lijeĉenje u skladu sa preporukama 18% smanjenje mortaliteta 29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama • 25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeĉenih u JMU nego na općim odjelima • • 46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na općim odjelima (Norveška) Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeĉenja u JMU BOLESTI KRETANJA:podjela 1. neurolog.

i 60. neuroleptiĉki. usporenost l Polagano progresivan tijek bolesti Etiologija l Idiopatski parkinsonizam l utjecaj okoline. genetski faktori? l Simptomatkski parkinsonizam l postencefalitiĉki. nespretnost. l Atipiĉni parkinsonizam Glavni simptomi: l Tremor u mirovanju (ruka. vaskularni.kod 2/3 poĉetni simptom . noga. tumori mozga. metaboliĉki poremećaji. ĉeljust) l l l .b) korea c) mioklonus d) tikovi e) distonija Parkinsonova bolest l degeneracija dopaminergiĉkih neurona u pars compacta substantiae nigrae l Glavni biokemijski poremećaj:smanjenje razine dopamina l Bolest se javlja u dobi izmeĊu 55. godine ţivota l Rijedak poĉetak < 30 godina l Podmukli poĉetak: zakoĉenost. nestaje u snu . CO itd.intenzivira se za vrijeme stresa.ĉesto u poĉetku zahvaćena jednu stranu (ruka) .

iznenada stanu . pokušavaju ubrzati hod l Hod bez sukretnji rukama l Oteţano zapoĉinjanje pokreta. “cupkaju na mjestu”.povišen tonus mišića tijekom cijelog pokreta – fleksori l vrata. rijetko treptanje) l Gubitak posturalnih refleksa . smanjeno tretpanje. oteţano izvoĊenje finih pokreta l “zamrzavanje” – ne mogu se pokrenuti s mjesta.pred preprekama l Hipomimija – lice poput maske.osiromašenje. tiela. monoton govor l Mikrografija – rukom pisana slova postaju sve manja l ponekad akatizija – potreba za kretanjem l deformiteti skeleta – zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) l Psihiĉke promjene u kasnijim stadijima – depresija u 1/3.l Rigor .gubitak refleksa za odrţavanje ravnoteţe– ĉesti iznenadni padovi l ne uspiju se zaštiti rukama l Hod sitnim koracima uz anteropulziju. demencija u 1520% l Poremećaj vegetativnih funkcija: l ortostatska hipotenzija l poremećaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji l oteţano mokrenje l pojaĉan rad znojnica i lojnica – facies oleosa l pojaĉana salivacija . ekstremiteta. usporenje. prisjećanju). tih. odsutnost kretnji (pogotovo normalnih sukretnji – mahanje rukama pri hodu. “facies oleosa” l poremećaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore l Usporen. stanja konfuzije l Intelektualno propadanje – bradifrenija (sporost u mišljenju.“fleksijski poloţaj” l Hipokineza/bradikineza/akineza/ .

Psihijatrijski poremećaji . pramipexol.noćne more. entakapon.ne reagira na terapiju L dopom (pogorša se) . Fluktuacija u tijeku terapije . paranoidna psihoza Esencijalni tremor – – – – nasljedni poremećaj u 70% bolesnika poĉetak u djetinjstvu zahvaća šake i ruke.smiruje se na alkohol !!! . korea. amantadin. poremećaj spavanja. selegilin. karbidopa.“on – off” fenomen – nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraţene bolesti 3. hranjenju i pijenju. Diskinezije – distonija.“wearing off” – skraćenje terapijskog uĉinka L dope . ropinirol. mioklonusi 2. Kirurške metode Matiĉne stanice (eksperimentalno) Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope: . ponekad glavu intencijski – smetnje izraţenije pri pisanju.nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uĉinak 1. halucinacije. konfuzija.Terapija: levodopa.ostali neurološki status uredan . gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: .

vrata. mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam – oblik koreje. beta-blokatori (propranolol) Distonije l Sporo nastali. hemidistonije . velike amplitude ekstremiteta . “leteće oĉi” javlja se u dobi 35 . odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaćene mišiće Korea l nehotiĉne kretnje koju ĉine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grĉki chorea = ples) l nehotiĉne. psihoza) demencija primitivni refleksi.distribucija: fokalne. iregularne kretnje l nepredvidive. izmjeniĉni dijelovi tijela.uzrok: idiopatske. pogoršava se kretnjama Huntingtonova chorea (bolest) – – – – – koreja psihiĉke promjene (depresija. rijetke i povremene .– Terapija: blagi sedativi. juvenilne (12-20 g). generalizirane. segmentalne.poĉetak bolesti: djetinjstvo < 12 g.40 godina. glave l IzmeĊu spazama mišićni tonus je smanjen l Podjela: . prolongirani i bolni spazam mišićnih skupina udova. nesvrsishodne. brze.prestaje u snu. multifokalne. nasljedna bolest .

Cu se ne izluĉuje zbog nemogućnosti transporta u ţuĉ l Bakar se taloţi i oštećuje razne organe – npr. kelirajući agensi DEMENCIJE Vrste: n Alzheimerova . distonije.bazalni gangliji.obiteljska anamneza (anticipacija) .zelenkastosmeĊi prsten uz rub roţnice l biopsija jetre Lijeĉenje: D-penicilamin.– – od pojave simptoma do smrti 15-20 g kasniji poĉetak . jetra. HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Kliniĉki: korea.genetsko testiranje Wilsonova bolest l Povećanje koncentracije bakra u organizmu. roţnica. bubrezi. „flapping tremor“ l Povišena koncentracija bakra u serumu i urinu l neurološke manifestacije u 40 % l smrtonosna bolest ukoliko se ne lijeĉi na vrijeme l Kayser-Flesicherov prsten. ţivĉani sustav .benigniji tijek DIJAGNOSTIKA .

promjena osobnosti n Nemogućnost sjećanja na "pravu" rijeĉ. god. poremećaj hoda . oboljeli poĉinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom ţivotu (npr.oštećenje ranije steĉenih intelektualnih sposobnosti tako da utjeĉe na socijalni i radni ţivotni aspekt . povišeni refleksi.dif.pozitivna anamneza za preboljele moţdane udare . apstraknog mišljenja. pozitivan Babinski.: ĉešljanje kose) n Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata n Gubi se sposobnost rasuĊivanja Mini mental scale MMS.iskljuĉenje drugih demencija .identifikacija dementnog sindroma . izvršnog funkcioniranja drugih viših kortikalnih funkcija (afazija.iznenadni fokalni neurološki znakovi-motoriĉka slabost ekstremiteta. agnozija) . MoKA skala n Vaskularna demencija u osoba iznad 50.“stepeniĉasto”pogoršanje tijeka bolesti . te promjene u ponašanju upućuju na sumnju na AD.oštećenje: pamćenja. n Kako bolest napreduje.tijekom godina nalazimo ĉesto epizode fokalnih neuroloških ispada i poremećaj funkcije u jednoj ili više kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji . dijagnoza izmeĊu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS veći ili jednak 7 . apraksija.. prosuĊivanja.obiĉno su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest . oteţano izraţavanje. ţivota .rano se mogu javiti smetnje mokrenja .

upalna demijelinizacijska bolest središnjeg ţivĉanog sustava Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima v MS se najĉešće javlja izmeĊu 20.g. rijetko prije 15. traju 1-3 mj.znakovi oštećenja krvno likvorske barijere . i nakon 55.jedna ili više vaskularnih lezija evaluacija kliniĉkih karakteristika .fokalne EEG promjene n Pickova demencija n demencija uz druge bolesti (Parkinson. ţivota.CT ili MRI mozga . i 45.OBLICI MS RELAPSIRAJUĆE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85% * akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna. Creutzfeld Jacob) MULTIPLA SKLEROZA v Sclerosis Multiplex v Najĉešća kroniĉna. i praćeni su remisijama u kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moţe zaostati odreĊeno oštećenje * * * * * izmeĊu relapsa nema napredovanja bolesti frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moţe se smanjiti lijeĉenjem razmak izmeĊu dva relapsa moţe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine broj relapsa ne utjeĉe na definitivnu invalidnost U 70-80% oboljelih prvi napad se povlaĉi bez vidljivih posljedica .godine v ţene obolijevaju 2x ĉešće od muškaraca v uĉestalost bolesti je veća u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama bliţe ekvatoru. niska u Japanu TIJEK BOLESTI .

opticus)-povlaĉe se brţe od motoriĉkih ispada SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK * * PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10% PROGRESIVNO RELAPSIRAJUĆI OBLIK-15% SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI v subjektivne smetnje osjeta v kognitivni poremećaji v smanjenje oštrine vida v retrobulbarni neuritis v slabost udova i poremećaji hoda v dvoslike v malaksalost v spasticitet v poremećaji ravnoteţe i vrtoglavica v smetnje sfinktera v nespecifiĉna kroniĉna bol v toplina pogoršava simptome v SFINKTERI-poremećaj .* drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogoršava godinu nakon poĉetka bolesti. u 5% nakon 10 i više g. traju duţe od poĉetnog napada s tendencijom produţenja * poremećaji funkcije osjeta i moţdanih ţivaca (n. * relapsi su ĉešći u prvim godinama bolesti.

CIKLOSPORIN. malaksalosti EPILEPSIJA . METOTREKSAT v PLAZMAFEREZA v Lijeĉenje spasticiteta. SSEP. stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima . BAER) v iskljuĉiti vaskularne. upalne i druge poremećaje Lijeĉenje v kortikosteroidna terapija tzv „pulsna terapija“ v BETA INTERFERONI 1a i 1b v GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) v INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) v AZATIOPRIN (IMURAN). simptomi) v analiza likvora v MRI-demijelinizacija v evocirani potencijali (VEP.paroksizmalni poremećaj funkcije SŢS koji je rekurentan. CIKLOFOSFAMID.lokalizacija tih izbijanja odreĊuje koje će znakove napad proizvesti iz samog napada ne moţemo zakljuĉivati o njegovom uzroku l u 70% sluĉajeva uzrok pojave epileptiĉnih napada nije poznat .optiĉki neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? v ne postoji definitivni laboratorijski test za MS v kliniĉka slika (povijesti bolesti.

velika (dnevna) uĉestalost. bez org. mioklonije vjeĊa. trzaj rukom. traju do 30 sek. Metaboliĉki ili prehrambeni poremećaji. Psihogeni uzroci KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se moţe klasificirati na mnogo naĉina l praktiĉna kliniĉka klasifikacija epilepsija prema .etiologiji . Toksiĉni faktori.simptomatske ili steĉene epilepsije l prema znakovima napada l prema moţdanom podruĉju iz kojeg potjeĉu neuobiĉajena bioelektriĉna praţnjenja l prema promjenama u EEG-u GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog poĉetka Apsans (Absence) Tipiĉni apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine. Oštećenja. ĉesto genetski uvjetovanje.idiopatske . EEGtipiĉan šilja-val kompleks. Infektivne bolesti.l smatra se da se u 30% sluĉajeva radi o nasljeĊivanju l nasljeĊuje se “niţi prag podraţljivosti” ţivĉanih stanica mozga što uvjetuje “predispoziciju” za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetiĉki i poroĊajni faktori.ţarišne epilepsije . bez padanja. ponekad oralni automatizmi .generalizirane . ukoĉen pogled.kliniĉkom obliku napada . Degenerativne bolesti. Febrilne konvulzije. Trauma i fizikalni agensi Poremećaj moţdane cirkulacije. Hereditarni faktori. nagli poĉetak i prestanak. Neoplazme. dijete problijedi. trzaj oĉiju prema gore.

iza – iskljuĉiti drugu etiologiju . traju nekoliko minuta (2 min) AURA: . ĉesto poĉetak lice. širina zjenica. tuga.adverzivni: toniĉka ili kloniĉka devijacija oĉi. stranu tijela. prolaktin PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim početkom l Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEĆAJA SVIJESTI: .senzorni ili somatosenzorni napadi. veselje.motorni – frontalni reţanj. poremećaj okusa. glave. crvenilo. terminalni san. Babinski pozitivan.idiopatske.Afektivni – promjena raspoloţenja. ĉesto ugriz jezika.autonomni –temporalni reţanj. kloniĉki trzaji . dezorijentiranost.traju do 2 minute.do 25 g. pjena. tahikardija. amnezija za dogaĊaj Laboratorijski nalazi: povišen CPK. postparoksizmalno: smetenost. apnoa-cijanoza.psihiĉki fenomeni (s kognitivnim simtomima). nekontrolirano se pomokri. agresija .Toničke i/ili kloničke konvulzije (Grand Mal) . već viĊenog (deja vu) . bljedilo. ruke (noga) u jednu stranu . oĉi otvorene u stranu.strah.osjećaj neprepoznavanja. toniĉki grĉ (hiperekstenzija nogu. senzorni . tijekom napada.aura – dg vaţnost – lokalizacija širenja . promjena srĉane frekvencije.glavobolja. fleksija ruku) uz blagi tremor tijela. okcipitalni reţanj – bljeskovi svjetlosti ili boja .inicijalni krik. mišićne grupe distalno prema proksimalno. usne. na paretiĉnim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih. kortizol.povišen RR. mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni. . parijetalni reţanj – parestezije. na drugu. Jacksonovih napada Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija).

hiperpireksija. mljackanja. smijeh. Konverzivni poremećaj. visok mortalitet u 3 % bolesnika. laktiĉn acidoza.Tranzitorne ishemiĉke atake u verteborbazilarnom slivu. mucanje. povećano. smanjeno. Afektivni respiratorni spazmi (napadi panike). DIK Diferencijalna dijagnoza epilepsija: Narkolepsija. Sinkope-kardiovaskularne. ritmiĉko pucketanje prstima. Paroksizmalna trbušna bol. tumor komplikacije: hipoksija. niski GUK . hipoglikemija. mikcijska. rabdomioliza. edem pluća. vazovagalne. hipotenzija. zvukovi izmijenjeni Tipiĉno. ţarišne promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada pojava aure Status epilepticus hitno stanje. Migrena – bazilarna. blijedo. (hodanje. Paroksizmalni vertigo. poremećaj elektrolita. srĉani arest. koji predhode generaliziranom napadu. Valsalva. šumovi-preglasni. Noćni mioklonusi. Napadi drhtavice (tremora). nesvrsishodne kretnje.Psihosenzorni – okolina djeluje udaljeno. povišen IKT. gutanja.neugodnog karaktera Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI POMUĆENJE SVIJESTI motorni automatizmi – pokreti ţvakanja. Paraliza spavanja. Mjeseĉarenje. kod teških refrakternih na terapiju apstinencija od alkohola meningoencefalitis.. zakapĉanje. premještanje predmeta) Vegetativni simptomi ĉesto udruţeni l Parcijalni ili ţarišni napadi sa sekundarnom generalizacijom • • • ţarišni napadi.

Dijagnostika l EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji ţarišta a ne o patološkom supstratu koji ga izaziva l EEG je ĉesto uredan l abnormalan EEG u odsutnosti simptoma – AET uglavnom nije potrebna l osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zašiljenih valova ili tzv.u osoba s teţom epilepsijom .više vrsta napada l djeluju na kontrolu napada. ne uklanjaju uzrok epilepsije l preventivna terapija (nakon ozljeda glave. rizik teratogenosti. operacija Tm) – nije potrebna ako nema epi napadaja Objasniti: razloge uvoĊenja terapije. utjecaj na kontracepciju UvoĊenje AET – u niskim doza. doza se povećava kroz tjedne. moguće nuspojave. hipokampalna skleroza) l laboratorij Lijeĉenje l ovisno o vrsti napada l jedan napadaj.najidealnija l politerapija . mjesece . iritativnih šiljaka l kao epileptiĉne abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo “oštri šiljci” ili “oštri valovi” i “šiljak-val” kompleksi l MRI po protokolu za epilepsije (traţi se „fokus“.NE zapoĉinje se odmah s AET l monoterapija .

7. 5. nastanak – naglo.refraktorni-nakon 60-90 min GLAVOBOLJE Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je poĉela. frontalno. toksikologija FO 500 ml. temperature. ţari C) Lokalizacija:difuzno. kisik..mortalitet 5-10% (bolest u podlozi) 1. . Fenitoin. oksimetrija. zonisamid.okcipitalno. kardiorespiratorna reanimacija iv put monitoring RR. povraćanje.cilj: doza kojom se kontroliraju napadi. parametara Valproatna kiselina. probada. fenitoin anestezija. Primidon. pulsa. Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udruţena s drugim simptomima: visoka temperatura. mjeseĉno). poremećaj osobnosti F) Popušta na terapiju Dijagnostiĉki testovi . felbamat. Lamotrigin. pulsira. 3. mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni). temporalno. levitiracetam Status epilepticus . jednostrano.muvijek ista. progresivno jaĉeg intenziteta B) Karakter boli: tupa. meningizam. HIV-pozitivnin. Novonastala bol kod osoba > 50 g. Vigabatrin. postepeno. Karbamazepin. fokalni neurološki ispad (iskljuĉena migrena s aurom). lorazepam iv. 4. Etusukcimid. Gabapentin Topiramat. 6. sa što manje nuspojava. praćenje laborat. Fenobarbiton. papiledem. frekvencija (dnevno. glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!! diazepam iv. oxcarbazepin. IKT laboratorijski parametri (acidoza). Klonazepam. kognitivni poremećajem. sijeva. tiagabin. fenobarbiton iv. 2.

Migrenom uzrokovani epileptiĉki napadaj 1. benigna intrakranijska hipertenzija 5.2.5.5.menigoencefalitis. ANA. CKS.1. MRI – AVM. Komplikacije migrene 1. Migrena bez aure 1. Ca. Obiteljska hemiplegiĉna migrena (FHM) 1.2.Trc. Laboratorijski nalazi – SE.5. lezije bijele supstance. cervikomedularna lezija.1.5. Perzistentna aura bez infarkta 1. Tipiĉna aura bez glavobolje 1. sarkoidoza) 3. abnormalnost kostiju 2. kreatinin. SAH (negativan CT).CRP.4. meningealna bolest (karcinomaoza. akutna trauma glave.TSH.2. Lumbalna punkcija . Migrena s aurom 1.5.6.4.5. infekcija. Tipiĉna aura s ne-migrenskom glavoboljom 1. tumor.4. Kroniĉna migrena 1.1. Retinalna migrena 1. CT – SAH. HIV test Klasifikacija migrene 1. urea.3. venska tromboza.3. Tipiĉna aura s migrenom 1. EEG – razlikovanje epi napada od atipiĉne migrenske aure 4. Migrenski status 1.2. Vjerojatna migrena .prekursori migrene 1. Bazilarni -tip migren 1.3.2. antitijela na boreliozu.6.5. Migrenozni infarkt 1.2. reumatoidni faktor.2. Periodiĉni sindromi u djetinjstvu .2.

umjerena do jaka (smanjuje/onemogućuje dnevne aktivnosti) . nakon aure (interval ne > 60 min) Tipiĉna aura: - homonimni ispadi vidnog polja .unilateralna lokalizacija .pulsirajuće kvalitete . fotofobija Trajanje: minute – dani.fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %) Migrena s aurom (klasična migrena) • • • • • Fokalni potpuno reverzibilini neurološki simptomi koji neposredno prethode glavobolji Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja simptom aure traju do 60 min.pogoršava se fiziĉkom aktivnošću 3.muĉnina (2/3) i/ili povraćanje (35-50 %) . prosjeĉno 24 sata. Uĉestalost: 1-2 mj. istodobno. ukljuĉuje barem 2 od: .> 100 godišnje Moţe proći spontano. Barem jedno od:. simptomi aure su potpuno reverzibilni glavobolja-prije. 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza 1. traje 4 .72 sata (ne lijeĉena) 2. varijacije < 6 . bez muĉnine.Migrena bez aure Rana faza – blagog intenziteta.

mogu pogoršati migrenu. > 3 mjeseca . Trudnice – uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi . karaktera. simptoma Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojĉice i djeĉaci – podjednako.kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroniĉnih simptoma Migrenski status tipiĉna kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta • • • • Frekvencija i intenzitet s godinama pada Moţe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi MA – s dobi mogu imati više epizoda aure – bez popratne glavobolje «transformirana» migrena – promjena lokalizacije. S nastupom menarhe – prevalencija kod djevojĉica Vezano uz mjeseĉnicu – oscilacija nivoa hormona. uĉestalosti.unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremećaj govora Komplikacije migrene: Kronična migrena >15 dana/mjeseĉno. jaĉine. nisu kontraindicirani kod MO Dijagnostika: Klinička dijagnoza!!! Anamneza najvaţnija !!!!!Dnevnik glavobolja .

naproxen. Zolmitriptan Zomig tbl 2. eletriptan.metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom trţištu): sumatriptan.propranolol. rizatriptan. Paracetamol .medikamentozna beta -blokatori . diklofenak. atenolol antidepresivi .NSAID . ketoprofen. SSRI . almotriptan. piroxicam. dobro se podnose Najĉešća nuspojava – «ošamućenost». ketorolac.ibuprofen. frovatriptan • • • Uĉinkoviti – treba uzeti NA POĈETKU NAPADAJA MIGRENE !!! Malo nuspojava.Acetilsalicilna kiselina. Antiemetici . naratriptan. Rizatriptan Maxalt 10 mg ploćica za otapanje Profilaksa Ø 3-4 napadaja /mjesec Ø napadaj > 48 sati Ø napadaj opisan kao “nepodnošljiv” Ø migrena udruţena s komplikacijama Terapija . pospanost Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej-Imigran tbl 50 mg. zolmitriptan. metoprolol.Terapija: akutni napadaj 1.5 mg ploćice za otapanje.tricikliĉki. Analgetici. fenilbutazon 2. NSAR . indometacin.

se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece glavobolja je kroniĉna (> 15 dana mj) glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance Cluster glavobolja. Melatonin. Q 10 koenzim.“pritiskajuća” ili “stezajuća” (ne pulsirajuća) bol bilateralna lokalizacija 10-20 % jednostrana pulsirajuća bol blagog ili umjerenog intenziteta svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi nema pogoršanja sa fiziĉkom aktivnošću Kroniĉna .barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godišnje g. Hortonova glavobolja . anti stres program.antiepileptici . akupunktura. autogeni trening.valproat. botulinum toksin (Botox). bihevioralna terapija. foto ili fonofobije pojaĉana osjetljivost perikranijalne muskulature barem 2 je prisutno: . homeopatija Dijeta. gabapentin. povraćanja. magnezij.pizotifen antagonisti Ca kanala – flunarizine Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta). riboflavin (vitamin B2). < 15 dana mjeseĉno glavobolja traje 30 min – 7 dana nema muĉnine. topiramat antagonisti serotonina . promjena stila ţivota Tenzijska glavobolja Epizodijska < 180 dana godišnje.

(ne lijeĉena) .jaka umilateralna orbitalna. intraventr.antiepileptici (valproat do 600 mg). suzenje. .povišen IK tlak (> 20 cm H2O) – LP. intraventrikularno proširenje povezanost glavobolje i povišenja IK tlaka < 24 sata Terapija: acetazolamid < 2 g/dn. kortikosteroidi. dobi oko 30 g. fenestracija ovojnice n opticusa B Glavobolja zbog hidrocefalusa .dozvoljeno: edem papile ev. . .. ptoza. titrirajući sniţavati) . .normalni neurološki status . LP. SDD. ). supraorbitalna i /ili temporalna bol .kortikosteroidi (prednison 60.likvor – normalan broj stanica. cerebralna lezija.87% muškarci. pušaĉi. meningizam .javlja se periodiĉki: godišnje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca . mjerenje .ergotamini Profilaksa – verapamil (do 360 mg u dozama) .frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poĉetku).antagonisti serotonina (pizotifen) Glavobolja zbog POVIŠENOG intrakranijskog tlaka A Benigna intrakranijska hipertenzija. muĉnina.triptani . rinorea. nazalna kongestija. do 8 napada dnevno .jaka.traje 15-180 min.udruţena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija. proteina iskljuĉena CVT. znojenje ĉela i lica. shunting. tinitus sinkron pulsu) . edem vjeĊe Terapija Akutni napad – inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min. pareza VI (tranzitorna zamagljenja vida <30s. pulsirajuća. mioza.

distribucija u 1 ili više ogranaka V ţivca. površinska. još nema atrofije. poremećaj svijesti. nema neurološkog deficita. difuzna bol. “sijevajući” bolovi..opip. drugi uzroci facijalne boli su iskljuĉeni Bolesti perifernih ţivaca i mišića Lezija perifernih ţivaca . cijanotiĉne okrajine. tic douloureux paroksizmalni napadaji oštre boli. poremećaj ravnoteţe. pareza VI ţivca. disestezije.ventrikularno proširenje (MRI. 5 (normalna snaga) Tetivni refleksi – gube se rano. bol ima karakterisitke barem 4 od slijedećeg. krhki.0 (nema kontrakcije). trigeri: ţvakanje. iznenadna. extensor digitorum brevis Fascikulacije – oštećenje motornih neurona prednjih rogova . probadajuća ili ţareća. oštra. vjetar i sl. traje par sek – 2 min. govor. hiperalgezija.gubitak ravnoteţe .temperatura . jaĉa ujutro. izmeĊu napadaja pacijent je asimptomatski. jakog intenziteta. dodir. bol pozitivni – parestezije. vjeţbanjem Trofiĉke promjene – hladne. grĉevi. IK > 20 cm H2O. pogoršava se Valsalva manevrom. distalni – oteţano dizanje stopala. lomljivi nokti Mišićna slabost . uz: papiledem.simptomi Motorni: proksimalni mišići – oteţano penjanje uz stepenice. “ţarenje” Pregled: Inspekcija Atrofija mišića – aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor. gubitak dlakavosti. glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta Trigeminalna neuralgija. m. povraćanje. CT). oteţano ĉešljanje. distalni pa proksimalni Ispitivanje osjeta lagani osjet . fascikulacije Senzorni: negativni – gubitak osjeta .induciraju se perkusijom mišića. napadaji boli su stereotipni u dotiĉnog pacijenta.

Suralis. LDH.uzorak Biopsija . razina vitamina. propriocepcija diskriminacija 2 toĉke . neoplazme baze lubanje poliradikuloneuritis. potencijal motorne jedinice . homoni (T3. dijabetes. avitaminoze – B. trudnoća Kliniĉka slika • • • • kljenut mišića koji su inervirani od N VII hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi) hiperakuzija (prox od n.stapedius) poremećaj okusa prednje 2/3 jezika . .tunelarni sindrom n Jatrogeno (neodgovarajući poloţaj. tumori parotide (maligni). otitis. imobilizacija) n Kliniĉka slika: ispadi u inervacijskom podruĉju odreĊenog ţivca Bellova paralizan Etiologija nepoznata. mastoiditis.n. GUK toksikologija. sekundarno (kasno) .- vibracija. brzina= udaljenost izmeĊu 2 toĉke / vrijeme 2. sarkoidoza Laboratorij – CPK. sistemski – toksiĉni – metali.kalus istezanje radi oţiljka . amiloidoza.bol Dijagnostika EMNG 1. istezanje.vasculitis. endokrini – dijabetes. nagnjeĉenje. trauma baze lubanje. .HMSN.T4) Uzroci oštećenja: n Uzrok mehaniĉki pritisak. hipertireoza n Akutno ili kroniĉno: primarno (akutno).

Stoga vaţno prepoznavanje uzroka. i 13. deformiteti stopala. ugasli Ahilov. polivitamina. desetljeću ili kasnije n Nasljedna bolest n Osjetni podraţaji: bolni noćni krampovi. “hod poput glaĉanja”. “pijetlov hod”. lijeĉenje uzroka. Kroniĉno progredijentan tok Terapija: otkrivanje otklanjanje. Kortikosteroidi. Osjetni poremećaji u obliku ĉarapa i rukavica. vegetativne smetnje. analgetici NSAR.poĉetak izmeĊu 6. Fizikalna terapija Polineuropatije n Sustavne bolesti perifernog ţivĉevlja n Mogu se javiti u okviru – – – – sistemskih i malignih bolesti avitaminoza posljedica toksiĉkog djelovanje lijekova i alkohola posljedica autoimunih bolesti simptomi:mlohave pareze. higijena (noge). antiepileptici – karbamazepin. osjetni ispadi. zahvaćenost proksimalnih dijelova. kasnije patelarni refleks . godine ţivota n Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest. poĉetak u 2. gabapentin Hereditarna motorno senzorna neuropatija .• smanjeno luĉenje sline (n. Samo neki oblici.HMSN n Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth . parestezije n Osjetni ispadi: oštećenje osjeta za sve kvalitete podraţaja u vidu ĉarapa ili rukavica n Simetriĉne periferne pareze s fascikulacijama. Ispadi najprije poĉinju na distalnim dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaćena najduţa ţivĉana vlakna.intermedius) Terapija: Virostatici. Atrofije mišića. bolovi. Vitamini.

potreban respirator nakon 2 g nema poboljšanja n Dijagnoza: povišeni proteini u likvoru 0. n. poremećaj srĉanog ritma. trigeminus. u 20 % respirator. radno sposobni do duboke starosti Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre n akutni uzrok. regulacije tlaka.7 – 2. n. insuficijencije mišići trupa – respiracija. Oĉni simptomi: atrofija optikusa. najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oštećuje periferno ţivĉevlje n 2 / 100 000 godišnje n 3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni.n Trofiĉke promjen:edemi. accesorius i n.Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep. traheostoma n Mogu biti zahvaćeni kranijski ţivci: n. pareze pokretanja oĉiju Tijek bolesti – dobroćudan. ulceracije. bulbarni simptomi. GI) n vrhunac bolesti 3 tj nakon poĉetka n oporavak poĉinje 2-4 tj nakon prestanka progresije Klinička slika • • • parestezije nogu. mišići lica u 50 % n Manje izraţeni osjetni ispadi n Vegetativni ispadi: poremećaj znojenja. ruku bol u LS kralješnici – ponekad inicijalni simptom (relativno) simetriĉne kljenuti-jaĉe na nogama nego na rukama (ascendentno) . 10 – 15 % trajni neurološki deficit opravak sporiji kod > 60 g. kontrole sfinktera i širine zjenica n gubitak refleksa • • • 5 – 10 % letalan ishod. Hypoglosus. brzoprogresivnog toka < 7 dana.0 g/L (2-4 tj bolesti) . vagus. facialis. n.zahvaćeni proksimalni dijelovi ekstremiteta .

radikulopatija . IX.mišićna slabost – distalna-simetriĉna-stopala. puls.osjetni ispadi – “ĉarape i rukavice”-bol.vegetativni ŢS – zjenice. VII.5 puta.najĉešće iza 50 g 30 % neurološke smetnje i prije nego se dg dijabetes 70-80 % dijabetiĉara ima znakove (lakše) polineuropatije Klinika: . XII moţdani ţivci . antikoagulantna – heparin. proksimalna – asimetriĉna . VI. Infekcija. Hematom (AVM.III. bolni mišićni krampi . bolovi-ţarenje. citostatici. mali mišići šaka. X.noćne parestezije. gutanje. spontani).trofiĉke promjene . propriocepcija – ataksija . RR .ulceracije Radikulopatije Mijelopatije Uzrok: Prolaps diska.EMNG: usporenje brzine provodljivosti imunološka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima n Liječenje: plazmafereza . fizikalna terapija. Siringomijelija • razina lezije – iznad L1 kralješka – oštećenje moţdine i ţivaca ispod . simptomatsko – monitoring RR. Tumor.oštećenje samo ţivaca . SDD. toplina . peristaltika. unutar 2 tj.poĉeti što prije. imunoglobulini – 400 mg/kg iv kroz 5 dana. disanje. kortikosteroidi – samo kod kroniĉnog oblika CIDP Dijabetička polineuropatija 30 % svih polineuropatija moţe se pojaviti već u juvenilnom dijabetesu.Trauma. potkoljenice.vibracija.

tupa bol. Umjereni gener. slabija kontrakcija n Prevalencija 1/10000 stanovnika n Najĉešće u Ţ u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama n ţene:muškarci3:2 n Varijabilan tijek n Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogrošanja slabosti mišića / krize n selektivno zahvaćanje grupa mišića Kliniĉka podjela: 1. Samo oĉni mišići: dvoslike. n Smanjenje neuromišićne provodljivosti. Blagi generalizirani oblik (85 %) 3. gutanje. U 10% timom Dijagnostika: Kliniĉki pregled-vl. lokalna osjetljivost MIASTHENIA GRAVIS n Neuromuskularni poremećaj koji karakterizira slabost i zamorljivost mišića n Slabost se pogoršava tijekom fiziĉke aktivnosti. dizatrija. duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela kost – kontinuirana. ptoze (15-20 %) 2. Mijasteniĉka kriza 6. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteţano ţvakanje.Klinika • razina korijena – jaka.refleksi oĉuvani . oštra. oporavlja za vrijeme odmora i spavanja n Smanjen broj AchR na neuromišićnoj spojnici zbog autoimunog procesa. Uloga timusa u 75% bolesnika 7. Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost 5. nema dostatne depolarizacije. palećabol iradira u kutanu distribuciju mišićne skupine koju ţivac inervira • • segmentalna razina – kontinuirana. nazalan govor. aspiracija hrane 4. U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima 8.

RTG / CT toraksa Terapija 1. 6. 4. Antitijela na Ach R u 90 % (specifiĉni za bolest) 5. Tensilonski test/prostigmin (edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin. 5.1. Inhibitori kolinesteraze – piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg Kortikosteroidi – prednoson 60 mg dn Imunosupresivi – azatioprin. 2. ciklofosfamid.zbog muĉnine. ciklosporin Timektomija Plazmafereza Imunoglobulini iv – 400 mg/kg MIOPATIJE n Nasljedne progresivne bolesti n Bolesti poĉinju u ranoj dobi n Pojedini tipovi mišićnih distrofija imaju odreĊene fenotipske i genetske karakteristike Duchennova mišićna distrofija n Progresivna slabost i degeneracija skeletnih mišića n Najĉešća distrofija (1/3000 djeĉaka) n X. 3. Single fiber EMG 3. Elektrofiziološko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu stimulaciju 2.vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u mišićima skeleta n Simptomi izmeĊu 4-6 godine n slabost mišića ramena i zdjelice n Trĉanje i skakanje poremećeno . bradikardije) 4.

god. orbicularis oculi i vanjski pokretaĉi oĉnih jabuĉica TRAUMA MOZGA n otvorene traume SŢS-prekid tvrde moţdane ovojnice n zatvorene traume SŢS-neoštećena tvrda moţdana ovojnica n SŢS se nalazi u likvoru unutar tvrdog koštanog oklopa (kosti glave i kraljeţnica) n pomicanje mozga prema kostima n direktan uĉinak sile-coup . god. kontrakture n 12. biopsija MIOTONIJA n Abnormalno produţeno trajanja mišićne kontrakcije i više sekundi nakon što je podraţaj prestao. godina: neophodan pojas. EMNG. respiratorni infekti n Miokardiopatija n smrt izmeĊu 20-30 godine ţivota n Intelektualni poremećaj n CPK povišen.n Mišići listova nogu jaki – pseudohipertrofija: mišići zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom n U šestoj godini kontrakture petnih i zdjeliĉno-potkoljeniĉih veza uz hod na palcima nogu i hiperlordotiĉno drţanje n Noge jaĉa zahvaćene od ruku n 8-10. n Oteţano popuštanje kontrakcije mišića moţe izazvati mehaniĉki ili elektriĉni podraţaj n Najĉešće zahvaćen m. kolica n Oštećenje plućne funkcije n 16-18.

dezorijentiranost. sumraĉno stanje amnestiĉko stanje . meningicae med. kontralateralna hemipareza. MR mozga posttraumatske psihoze Epiduralni hematom – – – – arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a. ipsilateralna midrijaza .n indirektan uĉinak sile-contre coup Komocija mozga – potres mozga – – – – opće funkcionalne smetnje kratkotrajni (sekunde. – fraktura temporalne kosti gubitak svijesti zbog udarca slobodni interval – sati ponovni gubitak svijesti. anterogradna amnezija – – – vegetativni simptomi nema strukturalnih lezija postkomocijski sindrom Kontuzija mozga – nagnjeĉenje mozga – – – – – – – ozbiljnija ozljeda strukturalna oštećenja moţdanog tkiva (krvarenja) prateći edem pogoršava stanje poremećaji svijesti dulji od sata ţarišni neurologijski sindromi u dijagnostici: CT. minute) gubitak svijesti zbunjenost.retrogradna.

neurološki ispadi (potpuni ili djelomiĉni ispad svih funkcija kralješniĉne moţdine) – Kompresija – epiduralni spinalni hematom – Fraktura vratne kralješnice: razdor kralješniĉne moţdine. prolazni poremećaji osjeta. tuberkuloza. smetenost. asimetrija refleksa. paraziti. ţarišni neurološki ispadi KRALJEŠNICA – Komocija – nema strukturalnih oštećenja.Subduralni hematom – – – – vensko krvarenje iz mosnih vena kliniĉka slika sporije napreduje sat. gljivice. gljivice. dani. lues . protozoa l serozni – virusi. poremećaji svijesti. prioni Meningitis l gnojni – bakterije (piogene). smetnje mokrenja – Kontuzija – strukturalna oštećenja.tetraplegija – Fraktura gornjih vratnih kralješaka: poremećaji vitalnih funkcija – disanje – smrt. lues). tjedni nema slobodnog intervala glavobolja. oprez pri transportu ozlijeĊenih sa sumnjom na ozljedu vratne kralješnice UPALNI PROCESI SŢS l Meningitis-upala moţdanih ovojnica l Encefalitis-upala parenhima mozga l Mijelitis-upala parenhima moţdine l Meningoencefalomijelitis l Apsces l Uzroĉnici:bakterije (tbc. rikecije. prekid silaznih i uzlaznih puteva. kvadruplegija . virusi.

povraćanje. psihomotorni nemir. nagli poĉetak. ukoĉena šija (nadraţaj meninga) – opistotonus.) l izravna inokulacija (otvorena trauma. pseudomonas. karcinomatozni l Uzroĉnici: meningokoki. malaksalost. opća slabost. stafilokoki. otitis itd. fotofobija.l hemoragiĉni – virusi. pneumokoki. povišena temperatura. Ostali simptomi. povraćanje. hiperalgezija.) l Patogeneza l hematogenim putem (iz primarnog ţarišta) l per continuitatem (sinuitis. streptokoki. ubrzano disanje Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora. tuberkuloza. enterobakterije itd. pomućenje svijesti. simptomatska terapija Serozni meningitis l Uzroĉnici: virusi. perivenske infiltracije u bijeloj tvari Kliniĉka slika: l glavobolja. lumbalna punkcija. visoka temperatura. psihomotorni nemir. gram-negativne bakterije (hemofilus. neurokirurški zahvati) Meningealni sindrom:glavobolja (povišen intrakranijski tlak). ţarišni neurološki znaci l ĉesto su zahvaćene i moţdane ovojnice – meningoencefalitis l ĉesto zahvaćena moţdina – (meningo)encefalomijelitis . poremećaji svijesti.lues Encefalitis l primarni encefalitisi – – virusi ulaze putem ţivaca ili hematogeno izravno oštećuju sivu tvar (neurone) l sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi – posljedica imunoloških. alergijskih reakcija – demijelinizacija.

: infarkt. povraćanje. papila stagnans) u epileptiĉki napadaji u psihiĉki poremećaji u poremećaji svijesti u poremećaji pulsa i disanja u Lokalni simptomi u ţarišni neurološki ispadi ovisno o lokalizaciji u prethode općim simptomima u laţni ţarišni simptomi – zbog pratećeg edema . muĉnina. supratentorijalni u prema vrsti: benigni.Apsces mozga l ograniĉena inkapsulirana gnojna upala mozga – – – – per continuitatem. sekundarni u Opći simptomi: u simptomi povišenog intrakranijskog tlaka (glavobolja. primarni. maligni . fokalni neurološki znaci porast intrakranisjkog tlaka TUMORI MOZGA n Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujući ostala tkiva za razliku od od lezija koje razaraju tkivo (npr. apsces) n Etiologija tumora mozga: u nepoznata n Podjela: u prema lokalizaciji:infraterntorijalni. otvorena trauma solitatrni ili multipli opći infektivni sindrom. hematogeno.

Schwanomi. 13-18% intrakranijskih tumora. Neurofibromi u Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam. hormonski inaktivni: sekundarni hipopituitarizam. primarni tumor u Tok i prognoza u progresivan tok u brzina rasta ovisi o vrsti tumora u tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora . najĉešći u srednjoj ţivotnoj dobi. kroniĉni progresivan rast.homonimni u Kraniofaringeom:djeca i mlaĊe osobe. rijetko < 30 godina.ĉesta krvarenja u Ependimom. prostate. najĉešći od svih glioma.ispadi vidnog polja .ostatci kraniofaringealnog duktusa. vrlo maligan.metastaza u mozgu. smrt nastupi godinu dana nakon dg. akromegalija itd. dojke.cistiĉni. u velikom mozgu. Cushing. metastazira likvorom u Meningeomi: benigni tumori. melanom Terapija:operativna. omotani ĉahurom. tm bronha. komprimiraju mozgovinu.multiple..u Astrocitomi: I-IV stupanj . uzduţ Silvijeve fisure. u dobi 35. ometa cirkulaciju likvora u Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaĊoj ţivotnoj dobi. vrlo maligan. kalcificiraju u Metastatski tumori: solitarne – operacija. – 45. inicijalni simptomi: epilepsija. a nepoznat. sporo rastu.tumori nervnih korjenova i perifernih ţivaca. najĉešće lokalizacije. hematogene. najĉešće u okolini IV komore. ţeluca. epileptiĉki napadi u Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma. iradijaciona. rijetki maligni sarkomi. kod djece. skloni kalcifikacijama u Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut). polagana rasta. sinus sagitalis superior. godina. bubrega. kemoterapija.porast malignosti.sela turcica. širi se brzo razarajući okolno tkivo u Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->