FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOŠKI PREGLED Dijelovi ţivĉanog sustava • – – • – – – • – – Središnji ţivĉani sustav Mozak kralješniĉna moţdina Periferni ţivĉani

sustav Ţivĉani korijeni i spletovi Periferni gangliji Periferni ţivci Autonomni ţivĉani sustav Simpatikus Parasimpatikus

Vrste stanica • • Neuron (ţivĉane stanice) osnova funkcije i graĊe ţivĉanog sustava Glija stanice

Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-graĊa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti

Sinapse: mjesto kontakta izmeĊu neurona

• Impulsi se prenose oslobaĊanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptiĉke membrane

Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA – najĉešći inhibicijski sustav, Glutamat – najĉešći ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ţivĉanog sustava • • • • Tijela neurona ĉine sivu tvar Aksoni ţivĉanih stanica ĉine bijelu tvar (ţivĉani putevi) Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra U leĊnoj moţdini i moţdanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji

• • •

Cerebellum=mali mozak Moţdano stablo=pons+medula oblongata Kralješniĉna moţdina Donji motorni neuron

• • •

Periferni ţivci Neuromuskularna spojnica Mišić

ŢIVCI: moţdani, moţdinski • – – – • Zajedniĉki završni put: 12 pari moţdanih ţivaca = 24 31 par moţdinskih ţivaca = 62 Ukupno 86

Sve informacije ulaze i izlaze iz središnjeg ţivĉanog sustava kroz tih 86 ţivaca

31 par moţdinskih ţivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni

Ţivĉani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ţivci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ţivci Ne - mijelinizirani ţivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motorički sustav

Oštećenje GMN: Kontralateralna hemipareza • • • • • • • Ţivĉane stanice motornog korteksa desne moţdane hemisfere Akson: Prolazi kroz desnu kapsulu internu Kriţa stranu u meduli oblongati Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu leĊne moţdine Prekapĉa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge Oštećenje GMN je kontralateralno

Ipsilateralna hemipareza - lezija smještena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat će hemiparezu sliĉnu kao kod oštećenja kontralateralne moţdane hemisfere - neće biti zahvaćeno lice, niti vid

- moţe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oštećenja

Ipsilateralna monopareza lezija smještena jednostrano u leĊnoj moţdini niţe od vrata: uzrokovat će slabost noge po tipu oštećenja GMN oštećen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oštećenja spinotalamiĉkog puta bit će oštećen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva ošetećenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oštećenje kralješniĉne moţdine – parapareza (kljenut obje noge )

• Oštećenje u gornjem dijelu vratne medule ili moţdanom deblu – tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu

Oštećenja DONJEG motornog neurona su:
 o     

Izraţena atrofija Sniţen tonus kljenut Sniţeni refleksi Nema patoloških refleksa

Oštećenja GORNJEG motornog neurona su:
    

Nema atrofija Povišeni tonus po tipu dţepnog noţića (piramidni) Povišeni refleksi i pojava klonusa Prisutni patološki refleksi Kljenuti su jaĉe izraţene u antigravitacijskim mišićima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija homonimna hemianopsija

Oštećenje malog mozga uzrokuje: - koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motoriĉke impulse iz velikog mozga - ataksija - sniţen mišićni tonus-hipotonija - regulacija motorike pogleda –VOR - dismetrija-promašaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis – drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajući govor, Nistagmus

Moţdano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV moţdanog ţivca Pons-jezgre V, VI, VII moţdanog ţivca Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII veći dio m.debla zauzima retikularna formacija - respiracijski centar - srce

Miopatije • Slabost proksimalnih mišića je tipiĉna za primarnu mišićnu bolest.

• Bolesnici imaju poteškoće pri dizanju ruku iznad visine lopatice, poteškoće pri ustajanju iz stolice. • Pri ustajanju potrebna pomoć ruku.

• U stajaćem poloţaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboĉen prema naprijed. • Zbog slabosti abdominalne i zdjeliĉne muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed Karakteristike oštećenja:

ţlijezda odgovoran za visceralne refl. Lijevo:Zajedniĉka karotidna art.inervacija visceralnih organa. sekrecija suza. zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac. bradikardija. vertebralna art. carotis int. znojenje. bronhalna dilatacija. zajedniĉka karotidna art. Subklavijalna art. vanjska karot art. širenje zjenice. sline Krvotok: Luk aorte: Desno: Truncus brachiocephalicus. cirkulacija.. povećava peristaltiku. se dijeli na art. glatkih mišića. evakuacija sadrţaja mjehura i crijeva. respiracija. sekrecija ţlijezda s unutrašnjim luĉenjem Simpatikus: tahikardija. cerebri ant . kutana vazokontrikcija. Opskrba velikog i malog mozga: Art. i art. unutrašnja karotidna art. koji funkcioniraju ispod svjesne razine probava.• • • • Atrofije Nema fascikulacija Tonus je uredan ili hipotonija Refleksi su uredni ili sniţeni Autonomni vegetativni ţivčani sustav . srca. cerebri med. simpatiĉki pleksusi Parasimpatikus: suţenje zjenica. Subklavijalna art.

oštećenje uzrokuje: homonimna hemianopija talamiĉki sy . oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Art. cerebri media Srednja moţdana art. cerebri anterior prednja moţdana arterija oštećenje uzrokuje: pareza noge (paraplegija) inkontinencija gubitak osjeta Art. cerebri posterior Art. basilaris se dijeli na 2 art. cerebri posterior Straţnja moţdana art.Art.

pušenje. sati. smetnje sfinktera od kada? -prvi puta . straţnji dio velikog mozga oštećenje art. bol. 1 bazilarna art. stupor. koordinacija. motorika. tremor. Djeĉje bolesti. tonus. moţdano deblo 2.ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju . tjedni Heteroanamneza. Lijekovi NEUROLOŠKI STATUS SVIJEST . mali mozak 3. alkohol.somnolentan. koma Glasgow coma scale . motoriĉke i senzorne ispade poremećaj funkcijamalog mozga ispade kranjalnih ţivaca ANAMNEZA simptomi .Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije. dani. Alergije.svijest. osjet. basilaris uzrokuje: poremećaj svijesti (koma) bilat. sluh.minuta. Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica. opskrba: 1. mokrenje. vid.kava).

disartrija (nedominantne) Poremećaji: Disleksija . dugoroĉno KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (više ţivĉane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA .LIJEVA Poremećaj govora: disfazija (poremeĉaj dominantne hemisfere) .raĉunanje Agnozija . u vremenu.Otvaranje oĉiju 4 Motoriĉki odgovor 6 Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15 ORIJENTACIJA prema sebi.prepozavanje predmeta VRSTE AFAZIJA: BROCINA • • • • • Lokalizacija-straţnji dio donjeg frontalnog girusa Motoriĉka ili ekpresivna (izraţajna) afazija Govor:oklijevajući.ĉitanje ( i razumijevanje) Disgrafija . struktura reĉenice manjkava Pisanje: agramatizam. nejasan. u prostoru PAMĆENJE: kratkoroĉno.pisanje Diskalkulija . parafrazije Razumijevanje relativno dobro oĉuvano VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA • Lokalizacija-straţnji dio gornjeg temporalnog girusa .

DESNA Oštećenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblaĉenja Konstrukcijska apraksija • • ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinaĉnih elemenata nedominantna hemisfera.npr. vidno ANOZOGNOZIJA • • neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza. parijetalni reţanj ZANEMARIVANJE • jedne strane tijela. ne razumijevanje izgovorene rijeĉi Govor dobro artikuliran. toplo/hladno. vibracija POVRŠINSKI OSJET: Dermatomi .• • • Senzorna ili receptivna afazija. paragramatizmi VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA • • • Poremećaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije Jedva razumljiv govor (ako govori) Stereotipno ponavljanje rijeĉi-govorni automatizam NEDOMINANTNA HEMISFERA . neologizmi. propriocepcija . bol. taktilno. Miĉu zdravu ruku OSJET: površinski.motoriĉko. gluhoća sljepoća. uopće bolesti) suoĉeni-daju racionalni odgovor. normalna melodija i ritam Parafrazije.

odsustvo termohiperestezija .pojaĉanje Poremećaj kvalitete osjeta: parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez vanjskog podraţaja. bockanje. utrnulost. ritmiĉni izmjeniĉni trzajevi oĉnih jabuĉica u stranu Vertikalni. npr. mravinjanje.smanjenje termiĉkog osjeta termoanestezija . vodoravni ili kruţni smjer .povećana termohipestezija .pojaĉani osjećaj dodira hipalgezija . rektus lateralis Nemogućnost abdukcije oka Nistagmus • • Nevoljni.smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija . unutarnja i kompletna oftalmoplegija Abducens • • Inervira m.odsustvo hiperestezija .taktilna hipestezija-smanjen osjećaj dodira anestezija . IV. drvensot disestezije: poremećaj interpretacije osjeta (dodir osjeća kao ţarenje ili mravinjanje) BULBOMOTORIKA: N III. VI N oculomotorius: Vanjska.

Glossopharyngeus (IX) i n. srednji i grubi nistagmus • Nastaje kod oštećenja u vidnom.• • Spora i brza komponenta Fini. vestibularnom sustavu.2. vagus (X) • • – Inerviraju mišiće farinksa i larinksa Najĉešći poremećaji: Disfagija . moţdanom deblu ili malom mozgu • • ĉesto je praćen vrtoglavicom Fiziološki: optiĉka orijentacijska pojava N facialis • • • • Liĉni ţivac inervira mimiĉnu muskulaturu Bikortikalna inervacija za mišiće gornje 2/3 lica Centralna pareza – slabost usnog kuta Periferna pareza – slabost cijele polovine lica N Trigeminus     inervacija mišića ţvakaĉa senzibilitet lica (1.3 grana) intrakranijski N statoacusticus • • • Smetnje sluha – anaukuzija. hipakuzija Smetnje ravnoteţe i hodanja Nistagmus N.

Laboratorijske pretrage Pretage likvora . fonacija (n. EMNG.okretanje glave .lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza. inervacija torakalnih i abdominalnih organa (parasimpatikus) N accessorius Inervira musculus sternocleidomastoideus i m. toksikološka anlaiza. recurens). titar antitijela) n 2. Elektrofiziološke metode u EEG.dizanje i spuštanje ramena N hypoglosus • • – Inervira sve mišiće jezika Najĉešći poremećaj: Pareza – jezik skreće na starnu oštećenog ţivca DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI n 1. testovi koagulacije. Neuroradiološke metode .– – Dizartrija Pseudobulbarna i bulbarna pareza N vagus: gutanje. hormoni. EP n 3. trapezius .

MRI. MRA. Nuklearno medicinske metode u gama encefalografija. otvaranjem oĉiju se gubi “blokira dobro” n Beta valovi (frontalno) u psihiĉkoj napetosti ili pri intoksikacijama n Theta valovi u djece. PET Lumbalna punkcija: Izvodi se sjedeći uz maksimalnu kifozu i uvlaĉenje trbuha ili leţeći na boku priljubljenih koljena n Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeĊu trnastih nastavaka kraljeţaka L3-L4 u medijalnoj liniji. amplitudi. SPECT. odnosno jedan prostor više ili niţe n Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakteriološka analiza n Moţe se izmjeriti tlak likvora-leţeći poloţaj Elektroencefalogram EEG n registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektriĉkom aktivnošću mozga pomoću skalp elektroda n valovi se razlikuju prema frekvenciji. fMRI. raspodjeli i uĉestalosti n Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (straţnji dio). u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: u graniĉni nalaz n Delta valovi uvijek patološki u budnom stanju n Paroksizmalna izbijanja: u Epileptogenost .u Nativne i kontrastne rtg pretrage u CT. angiografija. mijelografija n 4. Vaskularne ultrazvuĉne metode u Ekstra i intrakranijske Dopler metode n 5.

Elektromioneurografija n Registriranje elektriĉne aktivnosti unutar mišića pomoću iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mišić n Elektriĉna aktivnost prenosi se na ekran.elektriĉna tišina n Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice. kod snaţne kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica EMG se koristi za razlikovanje miogenih (mišićnih) oboljenja od neurogenih oštećenja (ţivaca) n Bolesti mišića: u smanjenje amplitude i trajanja mišićne kontrakcije n Bolesti ţivaca u porast. vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija n Aneurizme kod SAH n Arteriovenske malformacije n Spinalna angiografija n CT omogućava vizualizaciju . registrira se slušno i vidno n Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mišića n U mirovanju normalni EMG: nema elektriĉne aktivnosti .ENG u mjerenje motoriĉke i osjetne brzine provodljivosti ţivaca Angiografija n Cerebralna panangiografija – prikaz karotidnih. proširenje i desinkronizacija potencijala– polifazija u denervirana mišićna vlakna – fibrilacija Elektroneurografija .

subarahnoidalnih prostora.u sive i bijele tvari. corpus calosum. bazalnih ganglija u Davanjem kontrastnih sredstava poboljšava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca • • • • • • Kontraindikacije: bolesnici s ugraĊenim pace-makerima i metalnim protezama MRI omogućuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u demijelinizacijeske lezije patologija straţnje lubanjske jame kraniocervikalni prijelaz kralješniĉna moţdina Dopler-ultrazvučni pregled Ekstrakranijski kolor dopler ţila vrata n gleda se: izgled (morfologija) ţile. kostiju. opticusa. patološke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi) Glavna dijagnostiĉka podruĉja TCD-a (transkranijaki dopler) u intrakranijske stenoze i okluzije u hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija u evaluacija kolateralnog krvotoka u procjena i monitoriranje vazospazma u dg AV malformacija u monitoriranje intraoperativno i u ICU u evaluacija moţdane smrti u evocirani fiziološki odgovori u rano otkrivanje i spreĉavanje moţdanog udara . komora. bulbusa. sinusa. n.

smanjenje incidencije i mortaliteta moţdanog udara • Uĉinkovitost primarne i sekundarne prevencije. drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj Vodeći uzrok demencije • Modifikacija stila ţivota i lijeĉenje ĉimbenika rizika . lijeĉenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama Čimbenici rizika za nastanak moţdanog udara Nemodificirajući Dob Spol NasljeĊe Rasa Modificirajući Hipertenzija Diajbetes Hiperlipidemija Pušenje Fiziĉka neaktivnost Stres Adipozitet Alkoholizam Srĉane bolesti Hiperkoagulacija Oralni kontraceptivi “Novi ĉimbenici Infekcija Homocistein PFO Migrena .Moţdani udar • • • Vodeći uzrok invalidnosti Treći uzrok smrtnosti u svijetu.

iz artterije u arteriju .hemoragijski – hematom Subarahoidalno krvarenje Arteriovenska mlaformacija Simptomi i znakovi moţdanog udara Ovise o teritoriju koji je zahvaćen (krvna ţila) TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA v 5-20 min.iz srca u arteriju .hemodinamski .ishemijski .embolijski .Tranzitorna ishemijska ataka Moţdani udar . najdulje 24 sata v amaurosis fugax moţe trajati 30 do 60 sek MOŢDANI UDAR v simptomi traju > 24 sata v na CT-u se vidi lezija NEUROLOŠKI ISPADI U SLUĈAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUĈJU ACI -okluzija izaziva opseţan infarkt 2/3 moţdane hemisfere .tromboza .

dizartrija v apraksija v hemianopsija (djelomiĉna ili kompletna) v ipsilateralni gubitak vida v Poremećaj svijesti i konfuzija Art. cerebri media-Srednja moţdana art. jednostrani ili ukriţeni motoriĉki/osjetni ispad dizartrija disfagija dvoslike udruţeni navedeni znaci . oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Vertebrobazilarni sliv: • • • • • • • Obostrani gubitak vida vrtoglavica i/ili ataksija obostrani.ali moţe proći i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu Karotidni sliv : v Kontralateralna slabost ekstremiteta v i/ili gubitak osjeta v afazija.

pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 % Hemoragijski infarkt .poĉetak je nagao.u sluĉaju epileptiĉkih napada SAH .sekundarno krvarenje u ishemiĉko podruĉje ĉesto kod embolijskog moţdanog udara Trauma glave .u oko 70-80% sluĉajeva uzrok krvarenja je povišen krvni tlak.spontana hipertenzivna krvarenja .“coup” i “contracoup” Terapija: kontrola hipertenzije. neurološki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%.MOŢDANO KRVARENJE . Kirurško lijeĉenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu .ĉesto višestruki hematomi sa znakovima nagnjeĉenje mozga .15% moţdanih udara su krvarenja .Antikonvulzivi. antiedematozna terapija.

dana.traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna .u oko 50% sluĉajeva glavobolja .dovodi do ishemije i novih neuroloških ispada . do 9. najintentizivniji od 7.stanje svijesti . oštećenje V.krvarenje moţe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno .pareza III i IV ţivca.ovisi o koliĉini izlivene krvi .u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42% .KLINIĈKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme .najveći rizik unutar 24 sata Vazospazam - poĉinje nakon 2. fotofobija . jednostrani egzoftalmus Ruptura aneurizme: .pozitivni meningealni znaci KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja .kliniĉka slika ovisi o koliĉini krvi i njenoj lokalizaciji .somnolencija do kome .u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje .jaka nagla glavobolja. dana . povraćanje.

registrira se pomoću TCD-a. angiografije Hidrocefalus proširenje ventrikularnog sustava glavobolja. dijastoliĉki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!! • Praćenje EKG-a ..5 C Regulacija razine glukoze Lijeĉiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Lijeĉiti hipoglikemiju 10% glukozom • • • Oksigenacija 2-4 l/ minuta Praćenje tekućine i elektrolita lijeĉenje hipertenzije: sistoliĉki tlak > 220 mm Hg. v Specifiĉno lijeĉenje v Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Opće mjere • • Ustanoviti eventualnu traumu Dva iv puta: 1. 500ml FO/5h 2. novi neurološki ispadi Liječenje moţdanog udara v Opće mjere: monitoriranje plućne i srĉane funkcije.> 37. ĉak bez CT nalaza • Antitrombotska terapija . Krvne analize • • Antipiretici kod hiperpireksije. tekućine i elektrolita i dr.Monitoriranje plućne i srĉane funkcije • Aspirin (100-300mg/dan) se moţe dati nakon moţdanog udara u neselektivnoj populaciji. tjelesne temperature. metabolizma glukoze.

(Zyllt.samo u nekim centrima Kirurška terapija • • stenoza karotidne arterije > 70% ulceracija .5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma) • • • • • • NIHSS neurološkog deficita (3-22) CT mozga bez krvarenja. (aspirin. Aggrenox) ticlopidin (Tagren) .9 mg/kg.NE clopidogred 75 mg. max 90 mg. 10% u bolusu. Andol protect. simptomi nastali unutar 4. unutar 4. Cardiopirin) dipiridamol 200-400 mg ASK + dipiridamol (Assasantin. osim kod kardioembolizma.• • • • • acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d. Plavix) • • Heparin nije indiciran. ishemije (mora biti uredan) Dob >18 godina trombociti ne smiju biti <70 tlak ne smije biti >160/90 bolesnike nije prebolio moţdani srĉani udar u prethodna 3 mjeseca • Iv rt-PA 0. disekcija Hemodilucija se ne preporuĉa Specifično liječenje u ishemičkom moţdanom udaru . ostatak unutar 60 minuta.5 sati od nastanka ishemiĉkog moţdanog udara (simptoma) • Intraarterijska tromboliza.Tromboliza Rt-PA (Alteplase) Indikacije: • Ishemiĉki moţdani udar. intrakranijske stenoze.

drugo osoblje i lijeĉenje u skladu sa preporukama 18% smanjenje mortaliteta 29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama • 25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeĉenih u JMU nego na općim odjelima • • 46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na općim odjelima (Norveška) Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeĉenja u JMU BOLESTI KRETANJA:podjela 1.Akinetsko rigidni sindromi – redukcija voljnih kretnji Parkinsonova bolest 2. neurolog. povišenog IKT Spreĉavanje aspiracije .pneumonije Prevencija DVT i plućne embolije Prevencija dekubitalniha ulcera Lijeĉenje epileptiĉkih napadaja Jedinice za moţdani udar (JMU) • • • • Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre – jedinice za moţdani udar – JMU Minimum: 24 h CT sken. Diskinezije – abnormalni nevoljni pokreti a) tremor .Prevencija i zbrinjavanje komplikacija • • • • • • Lijeĉenje urinarnih infekcija Lijeĉenje edema.

nespretnost. tumori mozga.intenzivira se za vrijeme stresa. CO itd. l Atipiĉni parkinsonizam Glavni simptomi: l Tremor u mirovanju (ruka. noga. nestaje u snu . ĉeljust) l l l . metaboliĉki poremećaji.ĉesto u poĉetku zahvaćena jednu stranu (ruka) . vaskularni. genetski faktori? l Simptomatkski parkinsonizam l postencefalitiĉki. usporenost l Polagano progresivan tijek bolesti Etiologija l Idiopatski parkinsonizam l utjecaj okoline.kod 2/3 poĉetni simptom . i 60. neuroleptiĉki. godine ţivota l Rijedak poĉetak < 30 godina l Podmukli poĉetak: zakoĉenost.b) korea c) mioklonus d) tikovi e) distonija Parkinsonova bolest l degeneracija dopaminergiĉkih neurona u pars compacta substantiae nigrae l Glavni biokemijski poremećaj:smanjenje razine dopamina l Bolest se javlja u dobi izmeĊu 55.

usporenje. oteţano izvoĊenje finih pokreta l “zamrzavanje” – ne mogu se pokrenuti s mjesta. prisjećanju). odsutnost kretnji (pogotovo normalnih sukretnji – mahanje rukama pri hodu. monoton govor l Mikrografija – rukom pisana slova postaju sve manja l ponekad akatizija – potreba za kretanjem l deformiteti skeleta – zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) l Psihiĉke promjene u kasnijim stadijima – depresija u 1/3.pred preprekama l Hipomimija – lice poput maske. rijetko treptanje) l Gubitak posturalnih refleksa . “facies oleosa” l poremećaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore l Usporen.gubitak refleksa za odrţavanje ravnoteţe– ĉesti iznenadni padovi l ne uspiju se zaštiti rukama l Hod sitnim koracima uz anteropulziju. demencija u 1520% l Poremećaj vegetativnih funkcija: l ortostatska hipotenzija l poremećaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji l oteţano mokrenje l pojaĉan rad znojnica i lojnica – facies oleosa l pojaĉana salivacija . ekstremiteta. iznenada stanu . “cupkaju na mjestu”. pokušavaju ubrzati hod l Hod bez sukretnji rukama l Oteţano zapoĉinjanje pokreta.osiromašenje. tih.“fleksijski poloţaj” l Hipokineza/bradikineza/akineza/ . tiela.l Rigor . smanjeno tretpanje.povišen tonus mišića tijekom cijelog pokreta – fleksori l vrata. stanja konfuzije l Intelektualno propadanje – bradifrenija (sporost u mišljenju.

ponekad glavu intencijski – smetnje izraţenije pri pisanju.nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uĉinak 1. pramipexol.ne reagira na terapiju L dopom (pogorša se) . Psihijatrijski poremećaji . amantadin.“on – off” fenomen – nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraţene bolesti 3. Kirurške metode Matiĉne stanice (eksperimentalno) Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope: .“wearing off” – skraćenje terapijskog uĉinka L dope . gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: . entakapon.smiruje se na alkohol !!! . konfuzija. Fluktuacija u tijeku terapije . mioklonusi 2. hranjenju i pijenju. poremećaj spavanja.noćne more. karbidopa. Diskinezije – distonija. korea.Terapija: levodopa. ropinirol.ostali neurološki status uredan . selegilin. paranoidna psihoza Esencijalni tremor – – – – nasljedni poremećaj u 70% bolesnika poĉetak u djetinjstvu zahvaća šake i ruke. halucinacije.

“leteće oĉi” javlja se u dobi 35 .uzrok: idiopatske.40 godina. izmjeniĉni dijelovi tijela.poĉetak bolesti: djetinjstvo < 12 g. rijetke i povremene . mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam – oblik koreje. psihoza) demencija primitivni refleksi.distribucija: fokalne. multifokalne. nasljedna bolest .prestaje u snu. odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaćene mišiće Korea l nehotiĉne kretnje koju ĉine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grĉki chorea = ples) l nehotiĉne. beta-blokatori (propranolol) Distonije l Sporo nastali. iregularne kretnje l nepredvidive. juvenilne (12-20 g). velike amplitude ekstremiteta . pogoršava se kretnjama Huntingtonova chorea (bolest) – – – – – koreja psihiĉke promjene (depresija. prolongirani i bolni spazam mišićnih skupina udova.– Terapija: blagi sedativi. generalizirane. nesvrsishodne. segmentalne. vrata. hemidistonije . brze. glave l IzmeĊu spazama mišićni tonus je smanjen l Podjela: .

benigniji tijek DIJAGNOSTIKA .– – od pojave simptoma do smrti 15-20 g kasniji poĉetak . Cu se ne izluĉuje zbog nemogućnosti transporta u ţuĉ l Bakar se taloţi i oštećuje razne organe – npr. distonije. kelirajući agensi DEMENCIJE Vrste: n Alzheimerova . HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Kliniĉki: korea. „flapping tremor“ l Povišena koncentracija bakra u serumu i urinu l neurološke manifestacije u 40 % l smrtonosna bolest ukoliko se ne lijeĉi na vrijeme l Kayser-Flesicherov prsten.zelenkastosmeĊi prsten uz rub roţnice l biopsija jetre Lijeĉenje: D-penicilamin. roţnica. bubrezi. jetra.bazalni gangliji.genetsko testiranje Wilsonova bolest l Povećanje koncentracije bakra u organizmu. ţivĉani sustav .obiteljska anamneza (anticipacija) .

apstraknog mišljenja. apraksija.oštećenje ranije steĉenih intelektualnih sposobnosti tako da utjeĉe na socijalni i radni ţivotni aspekt . god. ţivota . poremećaj hoda .iznenadni fokalni neurološki znakovi-motoriĉka slabost ekstremiteta.oštećenje: pamćenja.pozitivna anamneza za preboljele moţdane udare . MoKA skala n Vaskularna demencija u osoba iznad 50. oteţano izraţavanje.. n Kako bolest napreduje.obiĉno su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest . te promjene u ponašanju upućuju na sumnju na AD. oboljeli poĉinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom ţivotu (npr.tijekom godina nalazimo ĉesto epizode fokalnih neuroloških ispada i poremećaj funkcije u jednoj ili više kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji . pozitivan Babinski. dijagnoza izmeĊu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS veći ili jednak 7 .promjena osobnosti n Nemogućnost sjećanja na "pravu" rijeĉ. izvršnog funkcioniranja drugih viših kortikalnih funkcija (afazija. povišeni refleksi. agnozija) .dif.: ĉešljanje kose) n Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata n Gubi se sposobnost rasuĊivanja Mini mental scale MMS.identifikacija dementnog sindroma .“stepeniĉasto”pogoršanje tijeka bolesti .iskljuĉenje drugih demencija . prosuĊivanja.rano se mogu javiti smetnje mokrenja .

fokalne EEG promjene n Pickova demencija n demencija uz druge bolesti (Parkinson. upalna demijelinizacijska bolest središnjeg ţivĉanog sustava Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima v MS se najĉešće javlja izmeĊu 20.CT ili MRI mozga . i nakon 55. niska u Japanu TIJEK BOLESTI .godine v ţene obolijevaju 2x ĉešće od muškaraca v uĉestalost bolesti je veća u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama bliţe ekvatoru. i 45.g.OBLICI MS RELAPSIRAJUĆE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85% * akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna. i praćeni su remisijama u kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moţe zaostati odreĊeno oštećenje * * * * * izmeĊu relapsa nema napredovanja bolesti frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moţe se smanjiti lijeĉenjem razmak izmeĊu dva relapsa moţe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine broj relapsa ne utjeĉe na definitivnu invalidnost U 70-80% oboljelih prvi napad se povlaĉi bez vidljivih posljedica . rijetko prije 15. ţivota.jedna ili više vaskularnih lezija evaluacija kliniĉkih karakteristika . Creutzfeld Jacob) MULTIPLA SKLEROZA v Sclerosis Multiplex v Najĉešća kroniĉna.znakovi oštećenja krvno likvorske barijere . traju 1-3 mj.

u 5% nakon 10 i više g. * relapsi su ĉešći u prvim godinama bolesti.* drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogoršava godinu nakon poĉetka bolesti. opticus)-povlaĉe se brţe od motoriĉkih ispada SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK * * PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10% PROGRESIVNO RELAPSIRAJUĆI OBLIK-15% SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI v subjektivne smetnje osjeta v kognitivni poremećaji v smanjenje oštrine vida v retrobulbarni neuritis v slabost udova i poremećaji hoda v dvoslike v malaksalost v spasticitet v poremećaji ravnoteţe i vrtoglavica v smetnje sfinktera v nespecifiĉna kroniĉna bol v toplina pogoršava simptome v SFINKTERI-poremećaj . traju duţe od poĉetnog napada s tendencijom produţenja * poremećaji funkcije osjeta i moţdanih ţivaca (n.

BAER) v iskljuĉiti vaskularne. CIKLOSPORIN. simptomi) v analiza likvora v MRI-demijelinizacija v evocirani potencijali (VEP. SSEP.paroksizmalni poremećaj funkcije SŢS koji je rekurentan. malaksalosti EPILEPSIJA . CIKLOFOSFAMID.lokalizacija tih izbijanja odreĊuje koje će znakove napad proizvesti iz samog napada ne moţemo zakljuĉivati o njegovom uzroku l u 70% sluĉajeva uzrok pojave epileptiĉnih napada nije poznat . stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima . upalne i druge poremećaje Lijeĉenje v kortikosteroidna terapija tzv „pulsna terapija“ v BETA INTERFERONI 1a i 1b v GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) v INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) v AZATIOPRIN (IMURAN).optiĉki neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? v ne postoji definitivni laboratorijski test za MS v kliniĉka slika (povijesti bolesti. METOTREKSAT v PLAZMAFEREZA v Lijeĉenje spasticiteta.

Hereditarni faktori.simptomatske ili steĉene epilepsije l prema znakovima napada l prema moţdanom podruĉju iz kojeg potjeĉu neuobiĉajena bioelektriĉna praţnjenja l prema promjenama u EEG-u GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog poĉetka Apsans (Absence) Tipiĉni apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine. Febrilne konvulzije. Oštećenja.etiologiji . velika (dnevna) uĉestalost. traju do 30 sek.generalizirane . Toksiĉni faktori. Infektivne bolesti. Psihogeni uzroci KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se moţe klasificirati na mnogo naĉina l praktiĉna kliniĉka klasifikacija epilepsija prema . Neoplazme. ĉesto genetski uvjetovanje. Metaboliĉki ili prehrambeni poremećaji. trzaj oĉiju prema gore. nagli poĉetak i prestanak. EEGtipiĉan šilja-val kompleks. Trauma i fizikalni agensi Poremećaj moţdane cirkulacije. bez org. trzaj rukom. bez padanja. ukoĉen pogled. ponekad oralni automatizmi .kliniĉkom obliku napada .idiopatske .l smatra se da se u 30% sluĉajeva radi o nasljeĊivanju l nasljeĊuje se “niţi prag podraţljivosti” ţivĉanih stanica mozga što uvjetuje “predispoziciju” za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetiĉki i poroĊajni faktori.ţarišne epilepsije . Degenerativne bolesti. dijete problijedi. mioklonije vjeĊa.

na paretiĉnim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih. senzorni .adverzivni: toniĉka ili kloniĉka devijacija oĉi.inicijalni krik. promjena srĉane frekvencije. parijetalni reţanj – parestezije.do 25 g. ruke (noga) u jednu stranu .Afektivni – promjena raspoloţenja. tahikardija. traju nekoliko minuta (2 min) AURA: . širina zjenica.autonomni –temporalni reţanj. dezorijentiranost. veselje.psihiĉki fenomeni (s kognitivnim simtomima). crvenilo. bljedilo. mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni. . apnoa-cijanoza. nekontrolirano se pomokri. poremećaj okusa. fleksija ruku) uz blagi tremor tijela.strah. glave.senzorni ili somatosenzorni napadi. terminalni san. na drugu. prolaktin PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim početkom l Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEĆAJA SVIJESTI: . tuga. kloniĉki trzaji . Babinski pozitivan.povišen RR. ĉesto poĉetak lice. pjena. toniĉki grĉ (hiperekstenzija nogu. agresija . kortizol. usne. već viĊenog (deja vu) . postparoksizmalno: smetenost. oĉi otvorene u stranu.idiopatske. mišićne grupe distalno prema proksimalno. okcipitalni reţanj – bljeskovi svjetlosti ili boja .aura – dg vaţnost – lokalizacija širenja . Jacksonovih napada Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija). iza – iskljuĉiti drugu etiologiju .motorni – frontalni reţanj. tijekom napada.glavobolja. amnezija za dogaĊaj Laboratorijski nalazi: povišen CPK. ĉesto ugriz jezika. stranu tijela.Toničke i/ili kloničke konvulzije (Grand Mal) .osjećaj neprepoznavanja.traju do 2 minute.

šumovi-preglasni. Migrena – bazilarna. Sinkope-kardiovaskularne. gutanja. zakapĉanje. Valsalva. vazovagalne. koji predhode generaliziranom napadu. Mjeseĉarenje. (hodanje. ritmiĉko pucketanje prstima. smanjeno. Napadi drhtavice (tremora). mikcijska. DIK Diferencijalna dijagnoza epilepsija: Narkolepsija. kod teških refrakternih na terapiju apstinencija od alkohola meningoencefalitis. blijedo. Paroksizmalni vertigo. nesvrsishodne kretnje. visok mortalitet u 3 % bolesnika. premještanje predmeta) Vegetativni simptomi ĉesto udruţeni l Parcijalni ili ţarišni napadi sa sekundarnom generalizacijom • • • ţarišni napadi. Afektivni respiratorni spazmi (napadi panike). povišen IKT. ţarišne promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada pojava aure Status epilepticus hitno stanje. hipotenzija. povećano. laktiĉn acidoza. hipoglikemija. rabdomioliza.neugodnog karaktera Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI POMUĆENJE SVIJESTI motorni automatizmi – pokreti ţvakanja. tumor komplikacije: hipoksija.Tranzitorne ishemiĉke atake u verteborbazilarnom slivu. poremećaj elektrolita. Paraliza spavanja. edem pluća.Psihosenzorni – okolina djeluje udaljeno. hiperpireksija. zvukovi izmijenjeni Tipiĉno. srĉani arest. niski GUK . mucanje. smijeh. Noćni mioklonusi.. Konverzivni poremećaj. mljackanja. Paroksizmalna trbušna bol.

iritativnih šiljaka l kao epileptiĉne abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo “oštri šiljci” ili “oštri valovi” i “šiljak-val” kompleksi l MRI po protokolu za epilepsije (traţi se „fokus“. utjecaj na kontracepciju UvoĊenje AET – u niskim doza. ne uklanjaju uzrok epilepsije l preventivna terapija (nakon ozljeda glave. doza se povećava kroz tjedne.u osoba s teţom epilepsijom .NE zapoĉinje se odmah s AET l monoterapija . hipokampalna skleroza) l laboratorij Lijeĉenje l ovisno o vrsti napada l jedan napadaj.više vrsta napada l djeluju na kontrolu napada. operacija Tm) – nije potrebna ako nema epi napadaja Objasniti: razloge uvoĊenja terapije. rizik teratogenosti.najidealnija l politerapija .Dijagnostika l EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji ţarišta a ne o patološkom supstratu koji ga izaziva l EEG je ĉesto uredan l abnormalan EEG u odsutnosti simptoma – AET uglavnom nije potrebna l osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zašiljenih valova ili tzv. moguće nuspojave. mjesece .

jednostrano. Etusukcimid. kisik. papiledem. frekvencija (dnevno. nastanak – naglo. Karbamazepin. mjeseĉno). Vigabatrin.refraktorni-nakon 60-90 min GLAVOBOLJE Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je poĉela. oksimetrija. zonisamid. postepeno. glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!! diazepam iv. Klonazepam. probada. povraćanje. Fenitoin.mortalitet 5-10% (bolest u podlozi) 1. tiagabin. 7.muvijek ista. . frontalno. Primidon. pulsa. sijeva. sa što manje nuspojava. ţari C) Lokalizacija:difuzno.. felbamat. poremećaj osobnosti F) Popušta na terapiju Dijagnostiĉki testovi . kardiorespiratorna reanimacija iv put monitoring RR. Gabapentin Topiramat. 6. Fenobarbiton. oxcarbazepin.okcipitalno. lorazepam iv. progresivno jaĉeg intenziteta B) Karakter boli: tupa. mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni).cilj: doza kojom se kontroliraju napadi. kognitivni poremećajem. 4. levitiracetam Status epilepticus . fenobarbiton iv. 5. temporalno. 3. IKT laboratorijski parametri (acidoza). toksikologija FO 500 ml. fokalni neurološki ispad (iskljuĉena migrena s aurom). fenitoin anestezija. Lamotrigin. Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udruţena s drugim simptomima: visoka temperatura. temperature. parametara Valproatna kiselina. meningizam. HIV-pozitivnin. praćenje laborat. pulsira. 2. Novonastala bol kod osoba > 50 g.

1. Tipiĉna aura s ne-migrenskom glavoboljom 1.2. Migrenozni infarkt 1. Lumbalna punkcija .2.1.4. kreatinin. Migrenski status 1. Migrena s aurom 1.6.5. antitijela na boreliozu. Laboratorijski nalazi – SE. tumor. Periodiĉni sindromi u djetinjstvu .2. reumatoidni faktor. urea. SAH (negativan CT).1.2. infekcija. EEG – razlikovanje epi napada od atipiĉne migrenske aure 4.5.3.CRP.menigoencefalitis. MRI – AVM.2.5. ANA. akutna trauma glave. HIV test Klasifikacija migrene 1. Kroniĉna migrena 1.2.6. Bazilarni -tip migren 1. meningealna bolest (karcinomaoza. CKS. CT – SAH. Ca.5.5.4. lezije bijele supstance.3. Tipiĉna aura bez glavobolje 1.5. abnormalnost kostiju 2.4. benigna intrakranijska hipertenzija 5. Komplikacije migrene 1.5. venska tromboza. Obiteljska hemiplegiĉna migrena (FHM) 1. Retinalna migrena 1.2. Tipiĉna aura s migrenom 1. Migrena bez aure 1.3.2. Vjerojatna migrena . cervikomedularna lezija. Migrenom uzrokovani epileptiĉki napadaj 1. sarkoidoza) 3.TSH. Perzistentna aura bez infarkta 1.Trc.prekursori migrene 1.

Barem jedno od:. ukljuĉuje barem 2 od: . varijacije < 6 .pulsirajuće kvalitete .pogoršava se fiziĉkom aktivnošću 3. nakon aure (interval ne > 60 min) Tipiĉna aura: - homonimni ispadi vidnog polja .umjerena do jaka (smanjuje/onemogućuje dnevne aktivnosti) . 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza 1.fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %) Migrena s aurom (klasična migrena) • • • • • Fokalni potpuno reverzibilini neurološki simptomi koji neposredno prethode glavobolji Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja simptom aure traju do 60 min.muĉnina (2/3) i/ili povraćanje (35-50 %) . bez muĉnine. istodobno.> 100 godišnje Moţe proći spontano. simptomi aure su potpuno reverzibilni glavobolja-prije. fotofobija Trajanje: minute – dani. Uĉestalost: 1-2 mj.unilateralna lokalizacija . prosjeĉno 24 sata.Migrena bez aure Rana faza – blagog intenziteta. traje 4 .72 sata (ne lijeĉena) 2.

karaktera. jaĉine. > 3 mjeseca .unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremećaj govora Komplikacije migrene: Kronična migrena >15 dana/mjeseĉno. nisu kontraindicirani kod MO Dijagnostika: Klinička dijagnoza!!! Anamneza najvaţnija !!!!!Dnevnik glavobolja .mogu pogoršati migrenu. uĉestalosti. S nastupom menarhe – prevalencija kod djevojĉica Vezano uz mjeseĉnicu – oscilacija nivoa hormona. Trudnice – uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi .kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroniĉnih simptoma Migrenski status tipiĉna kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta • • • • Frekvencija i intenzitet s godinama pada Moţe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi MA – s dobi mogu imati više epizoda aure – bez popratne glavobolje «transformirana» migrena – promjena lokalizacije. simptoma Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojĉice i djeĉaci – podjednako.

naratriptan. dobro se podnose Najĉešća nuspojava – «ošamućenost».NSAID . almotriptan. pospanost Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej-Imigran tbl 50 mg.propranolol. eletriptan. Paracetamol . atenolol antidepresivi . rizatriptan.5 mg ploćice za otapanje.ibuprofen. ketorolac. indometacin. frovatriptan • • • Uĉinkoviti – treba uzeti NA POĈETKU NAPADAJA MIGRENE !!! Malo nuspojava. NSAR .tricikliĉki. zolmitriptan.metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom trţištu): sumatriptan. metoprolol.naproxen. Analgetici. SSRI .medikamentozna beta -blokatori . fenilbutazon 2. ketoprofen. Zolmitriptan Zomig tbl 2.Terapija: akutni napadaj 1. piroxicam. diklofenak.Acetilsalicilna kiselina. Antiemetici . Rizatriptan Maxalt 10 mg ploćica za otapanje Profilaksa Ø 3-4 napadaja /mjesec Ø napadaj > 48 sati Ø napadaj opisan kao “nepodnošljiv” Ø migrena udruţena s komplikacijama Terapija .

“pritiskajuća” ili “stezajuća” (ne pulsirajuća) bol bilateralna lokalizacija 10-20 % jednostrana pulsirajuća bol blagog ili umjerenog intenziteta svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi nema pogoršanja sa fiziĉkom aktivnošću Kroniĉna . autogeni trening. botulinum toksin (Botox). homeopatija Dijeta. promjena stila ţivota Tenzijska glavobolja Epizodijska < 180 dana godišnje.barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godišnje g. < 15 dana mjeseĉno glavobolja traje 30 min – 7 dana nema muĉnine. topiramat antagonisti serotonina . foto ili fonofobije pojaĉana osjetljivost perikranijalne muskulature barem 2 je prisutno: . anti stres program. magnezij. Q 10 koenzim.antiepileptici . Melatonin.pizotifen antagonisti Ca kanala – flunarizine Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta). gabapentin. Hortonova glavobolja .valproat. bihevioralna terapija. povraćanja. akupunktura. se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece glavobolja je kroniĉna (> 15 dana mj) glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance Cluster glavobolja. riboflavin (vitamin B2).

titrirajući sniţavati) . meningizam . dobi oko 30 g.kortikosteroidi (prednison 60.antagonisti serotonina (pizotifen) Glavobolja zbog POVIŠENOG intrakranijskog tlaka A Benigna intrakranijska hipertenzija.dozvoljeno: edem papile ev. kortikosteroidi. intraventr. pareza VI (tranzitorna zamagljenja vida <30s.likvor – normalan broj stanica.frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poĉetku). .triptani . do 8 napada dnevno .udruţena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija. rinorea. supraorbitalna i /ili temporalna bol . znojenje ĉela i lica.antiepileptici (valproat do 600 mg).normalni neurološki status . muĉnina.traje 15-180 min. shunting. . SDD. (ne lijeĉena) . ). pulsirajuća. nazalna kongestija. cerebralna lezija. LP.87% muškarci.ergotamini Profilaksa – verapamil (do 360 mg u dozama) .javlja se periodiĉki: godišnje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca . tinitus sinkron pulsu) .. suzenje. fenestracija ovojnice n opticusa B Glavobolja zbog hidrocefalusa . intraventrikularno proširenje povezanost glavobolje i povišenja IK tlaka < 24 sata Terapija: acetazolamid < 2 g/dn. ptoza. edem vjeĊe Terapija Akutni napad – inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min.jaka. mjerenje .jaka umilateralna orbitalna. mioza. pušaĉi. . proteina iskljuĉena CVT. .povišen IK tlak (> 20 cm H2O) – LP.

trigeri: ţvakanje. 5 (normalna snaga) Tetivni refleksi – gube se rano. fascikulacije Senzorni: negativni – gubitak osjeta . oteţano ĉešljanje.induciraju se perkusijom mišića.. probadajuća ili ţareća. distribucija u 1 ili više ogranaka V ţivca. IK > 20 cm H2O. bol pozitivni – parestezije. lomljivi nokti Mišićna slabost . “sijevajući” bolovi. iznenadna. jaĉa ujutro. traje par sek – 2 min. uz: papiledem. vjeţbanjem Trofiĉke promjene – hladne. drugi uzroci facijalne boli su iskljuĉeni Bolesti perifernih ţivaca i mišića Lezija perifernih ţivaca .0 (nema kontrakcije). glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta Trigeminalna neuralgija. napadaji boli su stereotipni u dotiĉnog pacijenta.temperatura . distalni – oteţano dizanje stopala. bol ima karakterisitke barem 4 od slijedećeg. krhki. cijanotiĉne okrajine. dodir. vjetar i sl.gubitak ravnoteţe . difuzna bol. pareza VI ţivca. extensor digitorum brevis Fascikulacije – oštećenje motornih neurona prednjih rogova . tic douloureux paroksizmalni napadaji oštre boli. jakog intenziteta. još nema atrofije. oštra. “ţarenje” Pregled: Inspekcija Atrofija mišića – aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor. gubitak dlakavosti.simptomi Motorni: proksimalni mišići – oteţano penjanje uz stepenice. izmeĊu napadaja pacijent je asimptomatski. nema neurološkog deficita. grĉevi. govor.ventrikularno proširenje (MRI. distalni pa proksimalni Ispitivanje osjeta lagani osjet . pogoršava se Valsalva manevrom. hiperalgezija. disestezije. m. povraćanje. poremećaj svijesti. CT). površinska.opip. poremećaj ravnoteţe.

sistemski – toksiĉni – metali. mastoiditis.tunelarni sindrom n Jatrogeno (neodgovarajući poloţaj.HMSN. neoplazme baze lubanje poliradikuloneuritis. amiloidoza. hipertireoza n Akutno ili kroniĉno: primarno (akutno). nagnjeĉenje. istezanje. imobilizacija) n Kliniĉka slika: ispadi u inervacijskom podruĉju odreĊenog ţivca Bellova paralizan Etiologija nepoznata. trauma baze lubanje. GUK toksikologija. otitis. homoni (T3. LDH. brzina= udaljenost izmeĊu 2 toĉke / vrijeme 2. Suralis. potencijal motorne jedinice . tumori parotide (maligni). .kalus istezanje radi oţiljka . razina vitamina. sekundarno (kasno) .stapedius) poremećaj okusa prednje 2/3 jezika .vasculitis.- vibracija. endokrini – dijabetes.bol Dijagnostika EMNG 1.n. avitaminoze – B.T4) Uzroci oštećenja: n Uzrok mehaniĉki pritisak. . propriocepcija diskriminacija 2 toĉke . trudnoća Kliniĉka slika • • • • kljenut mišića koji su inervirani od N VII hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi) hiperakuzija (prox od n. dijabetes. sarkoidoza Laboratorij – CPK.uzorak Biopsija .

kasnije patelarni refleks .intermedius) Terapija: Virostatici. osjetni ispadi. bolovi. deformiteti stopala. vegetativne smetnje. Samo neki oblici. poĉetak u 2. Kroniĉno progredijentan tok Terapija: otkrivanje otklanjanje. ugasli Ahilov. godine ţivota n Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest. Fizikalna terapija Polineuropatije n Sustavne bolesti perifernog ţivĉevlja n Mogu se javiti u okviru – – – – sistemskih i malignih bolesti avitaminoza posljedica toksiĉkog djelovanje lijekova i alkohola posljedica autoimunih bolesti simptomi:mlohave pareze. Osjetni poremećaji u obliku ĉarapa i rukavica. gabapentin Hereditarna motorno senzorna neuropatija . zahvaćenost proksimalnih dijelova.• smanjeno luĉenje sline (n. lijeĉenje uzroka. parestezije n Osjetni ispadi: oštećenje osjeta za sve kvalitete podraţaja u vidu ĉarapa ili rukavica n Simetriĉne periferne pareze s fascikulacijama. Atrofije mišića. “pijetlov hod”. analgetici NSAR. antiepileptici – karbamazepin. Vitamini.HMSN n Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth . Kortikosteroidi.poĉetak izmeĊu 6. desetljeću ili kasnije n Nasljedna bolest n Osjetni podraţaji: bolni noćni krampovi. Ispadi najprije poĉinju na distalnim dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaćena najduţa ţivĉana vlakna. i 13. polivitamina. Stoga vaţno prepoznavanje uzroka. “hod poput glaĉanja”. higijena (noge).

Hypoglosus. 10 – 15 % trajni neurološki deficit opravak sporiji kod > 60 g. kontrole sfinktera i širine zjenica n gubitak refleksa • • • 5 – 10 % letalan ishod. brzoprogresivnog toka < 7 dana. bulbarni simptomi.n Trofiĉke promjen:edemi. vagus. pareze pokretanja oĉiju Tijek bolesti – dobroćudan. Oĉni simptomi: atrofija optikusa.0 g/L (2-4 tj bolesti) . u 20 % respirator.zahvaćeni proksimalni dijelovi ekstremiteta . ulceracije. najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oštećuje periferno ţivĉevlje n 2 / 100 000 godišnje n 3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni. trigeminus. facialis. potreban respirator nakon 2 g nema poboljšanja n Dijagnoza: povišeni proteini u likvoru 0.7 – 2. radno sposobni do duboke starosti Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre n akutni uzrok. GI) n vrhunac bolesti 3 tj nakon poĉetka n oporavak poĉinje 2-4 tj nakon prestanka progresije Klinička slika • • • parestezije nogu. ruku bol u LS kralješnici – ponekad inicijalni simptom (relativno) simetriĉne kljenuti-jaĉe na nogama nego na rukama (ascendentno) . n. accesorius i n. n. n. insuficijencije mišići trupa – respiracija. mišići lica u 50 % n Manje izraţeni osjetni ispadi n Vegetativni ispadi: poremećaj znojenja.Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep. regulacije tlaka. poremećaj srĉanog ritma. traheostoma n Mogu biti zahvaćeni kranijski ţivci: n.

potkoljenice.radikulopatija . toplina . bolni mišićni krampi . Tumor.Trauma. imunoglobulini – 400 mg/kg iv kroz 5 dana. propriocepcija – ataksija .mišićna slabost – distalna-simetriĉna-stopala. X. proksimalna – asimetriĉna . antikoagulantna – heparin. bolovi-ţarenje.5 puta. mali mišići šaka. fizikalna terapija.EMNG: usporenje brzine provodljivosti imunološka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima n Liječenje: plazmafereza . Siringomijelija • razina lezije – iznad L1 kralješka – oštećenje moţdine i ţivaca ispod . unutar 2 tj.vegetativni ŢS – zjenice.III. SDD. citostatici. VI. gutanje. disanje. spontani). simptomatsko – monitoring RR.poĉeti što prije. XII moţdani ţivci . RR . Hematom (AVM. IX. puls. Infekcija.noćne parestezije.ulceracije Radikulopatije Mijelopatije Uzrok: Prolaps diska.najĉešće iza 50 g 30 % neurološke smetnje i prije nego se dg dijabetes 70-80 % dijabetiĉara ima znakove (lakše) polineuropatije Klinika: .oštećenje samo ţivaca .osjetni ispadi – “ĉarape i rukavice”-bol. peristaltika.trofiĉke promjene . VII.vibracija. kortikosteroidi – samo kod kroniĉnog oblika CIDP Dijabetička polineuropatija 30 % svih polineuropatija moţe se pojaviti već u juvenilnom dijabetesu.

ptoze (15-20 %) 2. Mijasteniĉka kriza 6.Klinika • razina korijena – jaka. U 10% timom Dijagnostika: Kliniĉki pregled-vl. Uloga timusa u 75% bolesnika 7. palećabol iradira u kutanu distribuciju mišićne skupine koju ţivac inervira • • segmentalna razina – kontinuirana. nema dostatne depolarizacije. Blagi generalizirani oblik (85 %) 3. U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima 8. dizatrija. slabija kontrakcija n Prevalencija 1/10000 stanovnika n Najĉešće u Ţ u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama n ţene:muškarci3:2 n Varijabilan tijek n Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogrošanja slabosti mišića / krize n selektivno zahvaćanje grupa mišića Kliniĉka podjela: 1. n Smanjenje neuromišićne provodljivosti. aspiracija hrane 4. tupa bol. oštra. duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela kost – kontinuirana. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteţano ţvakanje. lokalna osjetljivost MIASTHENIA GRAVIS n Neuromuskularni poremećaj koji karakterizira slabost i zamorljivost mišića n Slabost se pogoršava tijekom fiziĉke aktivnosti. Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost 5. Umjereni gener. nazalan govor. gutanje. oporavlja za vrijeme odmora i spavanja n Smanjen broj AchR na neuromišićnoj spojnici zbog autoimunog procesa.refleksi oĉuvani . Samo oĉni mišići: dvoslike.

zbog muĉnine. 5.1. 4. RTG / CT toraksa Terapija 1. Antitijela na Ach R u 90 % (specifiĉni za bolest) 5. Elektrofiziološko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu stimulaciju 2. 2. ciklosporin Timektomija Plazmafereza Imunoglobulini iv – 400 mg/kg MIOPATIJE n Nasljedne progresivne bolesti n Bolesti poĉinju u ranoj dobi n Pojedini tipovi mišićnih distrofija imaju odreĊene fenotipske i genetske karakteristike Duchennova mišićna distrofija n Progresivna slabost i degeneracija skeletnih mišića n Najĉešća distrofija (1/3000 djeĉaka) n X. Inhibitori kolinesteraze – piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg Kortikosteroidi – prednoson 60 mg dn Imunosupresivi – azatioprin. 3. bradikardije) 4. Tensilonski test/prostigmin (edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin. ciklofosfamid. 6.vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u mišićima skeleta n Simptomi izmeĊu 4-6 godine n slabost mišića ramena i zdjelice n Trĉanje i skakanje poremećeno . Single fiber EMG 3.

kontrakture n 12. kolica n Oštećenje plućne funkcije n 16-18. orbicularis oculi i vanjski pokretaĉi oĉnih jabuĉica TRAUMA MOZGA n otvorene traume SŢS-prekid tvrde moţdane ovojnice n zatvorene traume SŢS-neoštećena tvrda moţdana ovojnica n SŢS se nalazi u likvoru unutar tvrdog koštanog oklopa (kosti glave i kraljeţnica) n pomicanje mozga prema kostima n direktan uĉinak sile-coup . biopsija MIOTONIJA n Abnormalno produţeno trajanja mišićne kontrakcije i više sekundi nakon što je podraţaj prestao. godina: neophodan pojas. n Oteţano popuštanje kontrakcije mišića moţe izazvati mehaniĉki ili elektriĉni podraţaj n Najĉešće zahvaćen m. respiratorni infekti n Miokardiopatija n smrt izmeĊu 20-30 godine ţivota n Intelektualni poremećaj n CPK povišen. god. god.n Mišići listova nogu jaki – pseudohipertrofija: mišići zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom n U šestoj godini kontrakture petnih i zdjeliĉno-potkoljeniĉih veza uz hod na palcima nogu i hiperlordotiĉno drţanje n Noge jaĉa zahvaćene od ruku n 8-10. EMNG.

sumraĉno stanje amnestiĉko stanje . dezorijentiranost. MR mozga posttraumatske psihoze Epiduralni hematom – – – – arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a. kontralateralna hemipareza.n indirektan uĉinak sile-contre coup Komocija mozga – potres mozga – – – – opće funkcionalne smetnje kratkotrajni (sekunde.retrogradna. – fraktura temporalne kosti gubitak svijesti zbog udarca slobodni interval – sati ponovni gubitak svijesti. minute) gubitak svijesti zbunjenost. meningicae med. ipsilateralna midrijaza . anterogradna amnezija – – – vegetativni simptomi nema strukturalnih lezija postkomocijski sindrom Kontuzija mozga – nagnjeĉenje mozga – – – – – – – ozbiljnija ozljeda strukturalna oštećenja moţdanog tkiva (krvarenja) prateći edem pogoršava stanje poremećaji svijesti dulji od sata ţarišni neurologijski sindromi u dijagnostici: CT.

ţarišni neurološki ispadi KRALJEŠNICA – Komocija – nema strukturalnih oštećenja. gljivice. smetenost. gljivice. paraziti. lues). prekid silaznih i uzlaznih puteva. tuberkuloza. prolazni poremećaji osjeta. tjedni nema slobodnog intervala glavobolja. oprez pri transportu ozlijeĊenih sa sumnjom na ozljedu vratne kralješnice UPALNI PROCESI SŢS l Meningitis-upala moţdanih ovojnica l Encefalitis-upala parenhima mozga l Mijelitis-upala parenhima moţdine l Meningoencefalomijelitis l Apsces l Uzroĉnici:bakterije (tbc.tetraplegija – Fraktura gornjih vratnih kralješaka: poremećaji vitalnih funkcija – disanje – smrt. prioni Meningitis l gnojni – bakterije (piogene). lues . neurološki ispadi (potpuni ili djelomiĉni ispad svih funkcija kralješniĉne moţdine) – Kompresija – epiduralni spinalni hematom – Fraktura vratne kralješnice: razdor kralješniĉne moţdine. poremećaji svijesti. smetnje mokrenja – Kontuzija – strukturalna oštećenja. virusi. dani. asimetrija refleksa. protozoa l serozni – virusi. rikecije.Subduralni hematom – – – – vensko krvarenje iz mosnih vena kliniĉka slika sporije napreduje sat. kvadruplegija .

l hemoragiĉni – virusi. nagli poĉetak. tuberkuloza. pseudomonas. opća slabost. povišena temperatura. ukoĉena šija (nadraţaj meninga) – opistotonus. alergijskih reakcija – demijelinizacija. stafilokoki.lues Encefalitis l primarni encefalitisi – – virusi ulaze putem ţivaca ili hematogeno izravno oštećuju sivu tvar (neurone) l sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi – posljedica imunoloških. psihomotorni nemir. visoka temperatura. lumbalna punkcija. povraćanje. hiperalgezija. karcinomatozni l Uzroĉnici: meningokoki. pneumokoki.) l Patogeneza l hematogenim putem (iz primarnog ţarišta) l per continuitatem (sinuitis. simptomatska terapija Serozni meningitis l Uzroĉnici: virusi. poremećaji svijesti. povraćanje. Ostali simptomi. malaksalost.) l izravna inokulacija (otvorena trauma. enterobakterije itd. fotofobija. perivenske infiltracije u bijeloj tvari Kliniĉka slika: l glavobolja. gram-negativne bakterije (hemofilus. neurokirurški zahvati) Meningealni sindrom:glavobolja (povišen intrakranijski tlak). streptokoki. pomućenje svijesti. psihomotorni nemir. ţarišni neurološki znaci l ĉesto su zahvaćene i moţdane ovojnice – meningoencefalitis l ĉesto zahvaćena moţdina – (meningo)encefalomijelitis . ubrzano disanje Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora. otitis itd.

maligni . muĉnina. sekundarni u Opći simptomi: u simptomi povišenog intrakranijskog tlaka (glavobolja. hematogeno.Apsces mozga l ograniĉena inkapsulirana gnojna upala mozga – – – – per continuitatem. povraćanje. papila stagnans) u epileptiĉki napadaji u psihiĉki poremećaji u poremećaji svijesti u poremećaji pulsa i disanja u Lokalni simptomi u ţarišni neurološki ispadi ovisno o lokalizaciji u prethode općim simptomima u laţni ţarišni simptomi – zbog pratećeg edema . primarni. supratentorijalni u prema vrsti: benigni. otvorena trauma solitatrni ili multipli opći infektivni sindrom.: infarkt. fokalni neurološki znaci porast intrakranisjkog tlaka TUMORI MOZGA n Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujući ostala tkiva za razliku od od lezija koje razaraju tkivo (npr. apsces) n Etiologija tumora mozga: u nepoznata n Podjela: u prema lokalizaciji:infraterntorijalni.

sinus sagitalis superior. – 45. smrt nastupi godinu dana nakon dg. ţeluca. melanom Terapija:operativna.u Astrocitomi: I-IV stupanj .ispadi vidnog polja . iradijaciona. bubrega. ometa cirkulaciju likvora u Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaĊoj ţivotnoj dobi. inicijalni simptomi: epilepsija. najĉešći od svih glioma. rijetki maligni sarkomi. dojke. akromegalija itd. tm bronha. Schwanomi. vrlo maligan.metastaza u mozgu. epileptiĉki napadi u Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma. kod djece. Neurofibromi u Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam. uzduţ Silvijeve fisure. metastazira likvorom u Meningeomi: benigni tumori. omotani ĉahurom.. u dobi 35. skloni kalcifikacijama u Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut). hormonski inaktivni: sekundarni hipopituitarizam. širi se brzo razarajući okolno tkivo u Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga. najĉešće u okolini IV komore. vrlo maligan. kalcificiraju u Metastatski tumori: solitarne – operacija.cistiĉni. a nepoznat. hematogene.sela turcica. godina. 13-18% intrakranijskih tumora. prostate.porast malignosti. najĉešći u srednjoj ţivotnoj dobi. primarni tumor u Tok i prognoza u progresivan tok u brzina rasta ovisi o vrsti tumora u tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora . rijetko < 30 godina.tumori nervnih korjenova i perifernih ţivaca.ĉesta krvarenja u Ependimom. sporo rastu.multiple. u velikom mozgu.homonimni u Kraniofaringeom:djeca i mlaĊe osobe. komprimiraju mozgovinu. Cushing. najĉešće lokalizacije. kemoterapija.ostatci kraniofaringealnog duktusa. kroniĉni progresivan rast. polagana rasta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful