FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOŠKI PREGLED Dijelovi ţivĉanog sustava • – – • – – – • – – Središnji ţivĉani sustav Mozak kralješniĉna moţdina Periferni ţivĉani

sustav Ţivĉani korijeni i spletovi Periferni gangliji Periferni ţivci Autonomni ţivĉani sustav Simpatikus Parasimpatikus

Vrste stanica • • Neuron (ţivĉane stanice) osnova funkcije i graĊe ţivĉanog sustava Glija stanice

Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-graĊa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti

Sinapse: mjesto kontakta izmeĊu neurona

• Impulsi se prenose oslobaĊanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptiĉke membrane

Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA – najĉešći inhibicijski sustav, Glutamat – najĉešći ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ţivĉanog sustava • • • • Tijela neurona ĉine sivu tvar Aksoni ţivĉanih stanica ĉine bijelu tvar (ţivĉani putevi) Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra U leĊnoj moţdini i moţdanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji

• • •

Cerebellum=mali mozak Moţdano stablo=pons+medula oblongata Kralješniĉna moţdina Donji motorni neuron

• • •

Periferni ţivci Neuromuskularna spojnica Mišić

ŢIVCI: moţdani, moţdinski • – – – • Zajedniĉki završni put: 12 pari moţdanih ţivaca = 24 31 par moţdinskih ţivaca = 62 Ukupno 86

Sve informacije ulaze i izlaze iz središnjeg ţivĉanog sustava kroz tih 86 ţivaca

31 par moţdinskih ţivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni

Ţivĉani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ţivci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ţivci Ne - mijelinizirani ţivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motorički sustav

Oštećenje GMN: Kontralateralna hemipareza • • • • • • • Ţivĉane stanice motornog korteksa desne moţdane hemisfere Akson: Prolazi kroz desnu kapsulu internu Kriţa stranu u meduli oblongati Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu leĊne moţdine Prekapĉa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge Oštećenje GMN je kontralateralno

Ipsilateralna hemipareza - lezija smještena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat će hemiparezu sliĉnu kao kod oštećenja kontralateralne moţdane hemisfere - neće biti zahvaćeno lice, niti vid

- moţe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oštećenja

Ipsilateralna monopareza lezija smještena jednostrano u leĊnoj moţdini niţe od vrata: uzrokovat će slabost noge po tipu oštećenja GMN oštećen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oštećenja spinotalamiĉkog puta bit će oštećen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva ošetećenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oštećenje kralješniĉne moţdine – parapareza (kljenut obje noge )

• Oštećenje u gornjem dijelu vratne medule ili moţdanom deblu – tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu

Oštećenja DONJEG motornog neurona su:
 o     

Izraţena atrofija Sniţen tonus kljenut Sniţeni refleksi Nema patoloških refleksa

Oštećenja GORNJEG motornog neurona su:
    

Nema atrofija Povišeni tonus po tipu dţepnog noţića (piramidni) Povišeni refleksi i pojava klonusa Prisutni patološki refleksi Kljenuti su jaĉe izraţene u antigravitacijskim mišićima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija homonimna hemianopsija

Oštećenje malog mozga uzrokuje: - koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motoriĉke impulse iz velikog mozga - ataksija - sniţen mišićni tonus-hipotonija - regulacija motorike pogleda –VOR - dismetrija-promašaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis – drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajući govor, Nistagmus

Moţdano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV moţdanog ţivca Pons-jezgre V, VI, VII moţdanog ţivca Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII veći dio m.debla zauzima retikularna formacija - respiracijski centar - srce

Miopatije • Slabost proksimalnih mišića je tipiĉna za primarnu mišićnu bolest.

• Bolesnici imaju poteškoće pri dizanju ruku iznad visine lopatice, poteškoće pri ustajanju iz stolice. • Pri ustajanju potrebna pomoć ruku.

• U stajaćem poloţaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboĉen prema naprijed. • Zbog slabosti abdominalne i zdjeliĉne muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed Karakteristike oštećenja:

carotis int. Subklavijalna art. sekrecija suza. bronhalna dilatacija.• • • • Atrofije Nema fascikulacija Tonus je uredan ili hipotonija Refleksi su uredni ili sniţeni Autonomni vegetativni ţivčani sustav . i art.. sekrecija ţlijezda s unutrašnjim luĉenjem Simpatikus: tahikardija. simpatiĉki pleksusi Parasimpatikus: suţenje zjenica. glatkih mišića. Lijevo:Zajedniĉka karotidna art. cerebri med. srca.inervacija visceralnih organa. kutana vazokontrikcija. zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac. zajedniĉka karotidna art. vanjska karot art. cirkulacija. bradikardija. se dijeli na art. širenje zjenice. vertebralna art. evakuacija sadrţaja mjehura i crijeva. povećava peristaltiku. znojenje. unutrašnja karotidna art. ţlijezda odgovoran za visceralne refl. sline Krvotok: Luk aorte: Desno: Truncus brachiocephalicus. Opskrba velikog i malog mozga: Art. Subklavijalna art. respiracija. koji funkcioniraju ispod svjesne razine probava. cerebri ant .

basilaris se dijeli na 2 art.Art. oštećenje uzrokuje: homonimna hemianopija talamiĉki sy . cerebri posterior Art. cerebri anterior prednja moţdana arterija oštećenje uzrokuje: pareza noge (paraplegija) inkontinencija gubitak osjeta Art. cerebri posterior Straţnja moţdana art. oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Art. cerebri media Srednja moţdana art.

tremor. stupor. alkohol.svijest. bol. motorika. opskrba: 1. mokrenje.ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju . smetnje sfinktera od kada? -prvi puta . Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica.kava). Lijekovi NEUROLOŠKI STATUS SVIJEST . mali mozak 3. vid. 1 bazilarna art. koordinacija. Djeĉje bolesti. osjet. tonus.minuta. sati. moţdano deblo 2. tjedni Heteroanamneza. basilaris uzrokuje: poremećaj svijesti (koma) bilat. straţnji dio velikog mozga oštećenje art.Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije. koma Glasgow coma scale . sluh. Alergije. motoriĉke i senzorne ispade poremećaj funkcijamalog mozga ispade kranjalnih ţivaca ANAMNEZA simptomi .somnolentan. dani. pušenje.

LIJEVA Poremećaj govora: disfazija (poremeĉaj dominantne hemisfere) .Otvaranje oĉiju 4 Motoriĉki odgovor 6 Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15 ORIJENTACIJA prema sebi.pisanje Diskalkulija . parafrazije Razumijevanje relativno dobro oĉuvano VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA • Lokalizacija-straţnji dio gornjeg temporalnog girusa . struktura reĉenice manjkava Pisanje: agramatizam. u prostoru PAMĆENJE: kratkoroĉno. u vremenu.ĉitanje ( i razumijevanje) Disgrafija . nejasan. dugoroĉno KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (više ţivĉane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA .raĉunanje Agnozija . disartrija (nedominantne) Poremećaji: Disleksija .prepozavanje predmeta VRSTE AFAZIJA: BROCINA • • • • • Lokalizacija-straţnji dio donjeg frontalnog girusa Motoriĉka ili ekpresivna (izraţajna) afazija Govor:oklijevajući.

propriocepcija . uopće bolesti) suoĉeni-daju racionalni odgovor.motoriĉko.DESNA Oštećenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblaĉenja Konstrukcijska apraksija • • ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinaĉnih elemenata nedominantna hemisfera. ne razumijevanje izgovorene rijeĉi Govor dobro artikuliran. bol. normalna melodija i ritam Parafrazije. vibracija POVRŠINSKI OSJET: Dermatomi . Miĉu zdravu ruku OSJET: površinski. parijetalni reţanj ZANEMARIVANJE • jedne strane tijela. gluhoća sljepoća. taktilno. toplo/hladno. paragramatizmi VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA • • • Poremećaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije Jedva razumljiv govor (ako govori) Stereotipno ponavljanje rijeĉi-govorni automatizam NEDOMINANTNA HEMISFERA .• • • Senzorna ili receptivna afazija. neologizmi. vidno ANOZOGNOZIJA • • neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza.npr.

odsustvo hiperestezija .povećana termohipestezija . VI N oculomotorius: Vanjska.taktilna hipestezija-smanjen osjećaj dodira anestezija .pojaĉanje Poremećaj kvalitete osjeta: parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez vanjskog podraţaja. utrnulost.smanjenje termiĉkog osjeta termoanestezija .pojaĉani osjećaj dodira hipalgezija . mravinjanje. ritmiĉni izmjeniĉni trzajevi oĉnih jabuĉica u stranu Vertikalni. rektus lateralis Nemogućnost abdukcije oka Nistagmus • • Nevoljni.smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija . npr. IV.odsustvo termohiperestezija . vodoravni ili kruţni smjer . bockanje. drvensot disestezije: poremećaj interpretacije osjeta (dodir osjeća kao ţarenje ili mravinjanje) BULBOMOTORIKA: N III. unutarnja i kompletna oftalmoplegija Abducens • • Inervira m.

vestibularnom sustavu. vagus (X) • • – Inerviraju mišiće farinksa i larinksa Najĉešći poremećaji: Disfagija .• • Spora i brza komponenta Fini. Glossopharyngeus (IX) i n. srednji i grubi nistagmus • Nastaje kod oštećenja u vidnom. hipakuzija Smetnje ravnoteţe i hodanja Nistagmus N.3 grana) intrakranijski N statoacusticus • • • Smetnje sluha – anaukuzija. moţdanom deblu ili malom mozgu • • ĉesto je praćen vrtoglavicom Fiziološki: optiĉka orijentacijska pojava N facialis • • • • Liĉni ţivac inervira mimiĉnu muskulaturu Bikortikalna inervacija za mišiće gornje 2/3 lica Centralna pareza – slabost usnog kuta Periferna pareza – slabost cijele polovine lica N Trigeminus     inervacija mišića ţvakaĉa senzibilitet lica (1.2.

titar antitijela) n 2. recurens).dizanje i spuštanje ramena N hypoglosus • • – Inervira sve mišiće jezika Najĉešći poremećaj: Pareza – jezik skreće na starnu oštećenog ţivca DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI n 1. Elektrofiziološke metode u EEG. inervacija torakalnih i abdominalnih organa (parasimpatikus) N accessorius Inervira musculus sternocleidomastoideus i m. fonacija (n. toksikološka anlaiza. EP n 3. testovi koagulacije.okretanje glave . hormoni. EMNG.lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza. Neuroradiološke metode .– – Dizartrija Pseudobulbarna i bulbarna pareza N vagus: gutanje.Laboratorijske pretrage Pretage likvora . trapezius .

MRI. MRA. Vaskularne ultrazvuĉne metode u Ekstra i intrakranijske Dopler metode n 5. fMRI. angiografija.u Nativne i kontrastne rtg pretrage u CT. raspodjeli i uĉestalosti n Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (straţnji dio). odnosno jedan prostor više ili niţe n Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakteriološka analiza n Moţe se izmjeriti tlak likvora-leţeći poloţaj Elektroencefalogram EEG n registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektriĉkom aktivnošću mozga pomoću skalp elektroda n valovi se razlikuju prema frekvenciji. u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: u graniĉni nalaz n Delta valovi uvijek patološki u budnom stanju n Paroksizmalna izbijanja: u Epileptogenost . Nuklearno medicinske metode u gama encefalografija. mijelografija n 4. PET Lumbalna punkcija: Izvodi se sjedeći uz maksimalnu kifozu i uvlaĉenje trbuha ili leţeći na boku priljubljenih koljena n Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeĊu trnastih nastavaka kraljeţaka L3-L4 u medijalnoj liniji. otvaranjem oĉiju se gubi “blokira dobro” n Beta valovi (frontalno) u psihiĉkoj napetosti ili pri intoksikacijama n Theta valovi u djece. amplitudi. SPECT.

kod snaţne kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica EMG se koristi za razlikovanje miogenih (mišićnih) oboljenja od neurogenih oštećenja (ţivaca) n Bolesti mišića: u smanjenje amplitude i trajanja mišićne kontrakcije n Bolesti ţivaca u porast. proširenje i desinkronizacija potencijala– polifazija u denervirana mišićna vlakna – fibrilacija Elektroneurografija . registrira se slušno i vidno n Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mišića n U mirovanju normalni EMG: nema elektriĉne aktivnosti .ENG u mjerenje motoriĉke i osjetne brzine provodljivosti ţivaca Angiografija n Cerebralna panangiografija – prikaz karotidnih. vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija n Aneurizme kod SAH n Arteriovenske malformacije n Spinalna angiografija n CT omogućava vizualizaciju .Elektromioneurografija n Registriranje elektriĉne aktivnosti unutar mišića pomoću iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mišić n Elektriĉna aktivnost prenosi se na ekran.elektriĉna tišina n Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice.

subarahnoidalnih prostora. opticusa. n.u sive i bijele tvari. komora. sinusa. patološke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi) Glavna dijagnostiĉka podruĉja TCD-a (transkranijaki dopler) u intrakranijske stenoze i okluzije u hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija u evaluacija kolateralnog krvotoka u procjena i monitoriranje vazospazma u dg AV malformacija u monitoriranje intraoperativno i u ICU u evaluacija moţdane smrti u evocirani fiziološki odgovori u rano otkrivanje i spreĉavanje moţdanog udara . kostiju. bulbusa. bazalnih ganglija u Davanjem kontrastnih sredstava poboljšava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca • • • • • • Kontraindikacije: bolesnici s ugraĊenim pace-makerima i metalnim protezama MRI omogućuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u demijelinizacijeske lezije patologija straţnje lubanjske jame kraniocervikalni prijelaz kralješniĉna moţdina Dopler-ultrazvučni pregled Ekstrakranijski kolor dopler ţila vrata n gleda se: izgled (morfologija) ţile. corpus calosum.

drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj Vodeći uzrok demencije • Modifikacija stila ţivota i lijeĉenje ĉimbenika rizika .Moţdani udar • • • Vodeći uzrok invalidnosti Treći uzrok smrtnosti u svijetu. lijeĉenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama Čimbenici rizika za nastanak moţdanog udara Nemodificirajući Dob Spol NasljeĊe Rasa Modificirajući Hipertenzija Diajbetes Hiperlipidemija Pušenje Fiziĉka neaktivnost Stres Adipozitet Alkoholizam Srĉane bolesti Hiperkoagulacija Oralni kontraceptivi “Novi ĉimbenici Infekcija Homocistein PFO Migrena .smanjenje incidencije i mortaliteta moţdanog udara • Uĉinkovitost primarne i sekundarne prevencije.

hemodinamski .embolijski .iz srca u arteriju . najdulje 24 sata v amaurosis fugax moţe trajati 30 do 60 sek MOŢDANI UDAR v simptomi traju > 24 sata v na CT-u se vidi lezija NEUROLOŠKI ISPADI U SLUĈAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUĈJU ACI -okluzija izaziva opseţan infarkt 2/3 moţdane hemisfere .iz artterije u arteriju .Tranzitorna ishemijska ataka Moţdani udar .hemoragijski – hematom Subarahoidalno krvarenje Arteriovenska mlaformacija Simptomi i znakovi moţdanog udara Ovise o teritoriju koji je zahvaćen (krvna ţila) TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA v 5-20 min.tromboza .ishemijski .

jednostrani ili ukriţeni motoriĉki/osjetni ispad dizartrija disfagija dvoslike udruţeni navedeni znaci . dizartrija v apraksija v hemianopsija (djelomiĉna ili kompletna) v ipsilateralni gubitak vida v Poremećaj svijesti i konfuzija Art.ali moţe proći i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu Karotidni sliv : v Kontralateralna slabost ekstremiteta v i/ili gubitak osjeta v afazija. cerebri media-Srednja moţdana art. oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Vertebrobazilarni sliv: • • • • • • • Obostrani gubitak vida vrtoglavica i/ili ataksija obostrani.

poĉetak je nagao.sekundarno krvarenje u ishemiĉko podruĉje ĉesto kod embolijskog moţdanog udara Trauma glave .u oko 70-80% sluĉajeva uzrok krvarenja je povišen krvni tlak.ĉesto višestruki hematomi sa znakovima nagnjeĉenje mozga .15% moţdanih udara su krvarenja . neurološki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%. pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 % Hemoragijski infarkt . Kirurško lijeĉenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu . antiedematozna terapija.Antikonvulzivi.spontana hipertenzivna krvarenja .“coup” i “contracoup” Terapija: kontrola hipertenzije.u sluĉaju epileptiĉkih napada SAH .MOŢDANO KRVARENJE .

u oko 50% sluĉajeva glavobolja . povraćanje. fotofobija .u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42% .najveći rizik unutar 24 sata Vazospazam - poĉinje nakon 2.pozitivni meningealni znaci KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja .jaka nagla glavobolja.kliniĉka slika ovisi o koliĉini krvi i njenoj lokalizaciji .ovisi o koliĉini izlivene krvi . dana .dovodi do ishemije i novih neuroloških ispada . jednostrani egzoftalmus Ruptura aneurizme: . oštećenje V.u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje . dana.krvarenje moţe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno .pareza III i IV ţivca. do 9.somnolencija do kome .KLINIĈKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme .traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna . najintentizivniji od 7.stanje svijesti .

ĉak bez CT nalaza • Antitrombotska terapija . dijastoliĉki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!! • Praćenje EKG-a . angiografije Hidrocefalus proširenje ventrikularnog sustava glavobolja. v Specifiĉno lijeĉenje v Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Opće mjere • • Ustanoviti eventualnu traumu Dva iv puta: 1.. Krvne analize • • Antipiretici kod hiperpireksije.> 37.registrira se pomoću TCD-a.5 C Regulacija razine glukoze Lijeĉiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Lijeĉiti hipoglikemiju 10% glukozom • • • Oksigenacija 2-4 l/ minuta Praćenje tekućine i elektrolita lijeĉenje hipertenzije: sistoliĉki tlak > 220 mm Hg. 500ml FO/5h 2. novi neurološki ispadi Liječenje moţdanog udara v Opće mjere: monitoriranje plućne i srĉane funkcije. tjelesne temperature. metabolizma glukoze.Monitoriranje plućne i srĉane funkcije • Aspirin (100-300mg/dan) se moţe dati nakon moţdanog udara u neselektivnoj populaciji. tekućine i elektrolita i dr.

osim kod kardioembolizma. unutar 4.Tromboliza Rt-PA (Alteplase) Indikacije: • Ishemiĉki moţdani udar. 10% u bolusu. Cardiopirin) dipiridamol 200-400 mg ASK + dipiridamol (Assasantin. ostatak unutar 60 minuta. Andol protect. simptomi nastali unutar 4. ishemije (mora biti uredan) Dob >18 godina trombociti ne smiju biti <70 tlak ne smije biti >160/90 bolesnike nije prebolio moţdani srĉani udar u prethodna 3 mjeseca • Iv rt-PA 0.5 sati od nastanka ishemiĉkog moţdanog udara (simptoma) • Intraarterijska tromboliza.5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma) • • • • • • NIHSS neurološkog deficita (3-22) CT mozga bez krvarenja. Aggrenox) ticlopidin (Tagren) .NE clopidogred 75 mg. (Zyllt.9 mg/kg. Plavix) • • Heparin nije indiciran.• • • • • acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d. (aspirin.samo u nekim centrima Kirurška terapija • • stenoza karotidne arterije > 70% ulceracija . max 90 mg. intrakranijske stenoze. disekcija Hemodilucija se ne preporuĉa Specifično liječenje u ishemičkom moţdanom udaru .

Akinetsko rigidni sindromi – redukcija voljnih kretnji Parkinsonova bolest 2. drugo osoblje i lijeĉenje u skladu sa preporukama 18% smanjenje mortaliteta 29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama • 25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeĉenih u JMU nego na općim odjelima • • 46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na općim odjelima (Norveška) Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeĉenja u JMU BOLESTI KRETANJA:podjela 1.pneumonije Prevencija DVT i plućne embolije Prevencija dekubitalniha ulcera Lijeĉenje epileptiĉkih napadaja Jedinice za moţdani udar (JMU) • • • • Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre – jedinice za moţdani udar – JMU Minimum: 24 h CT sken. Diskinezije – abnormalni nevoljni pokreti a) tremor .Prevencija i zbrinjavanje komplikacija • • • • • • Lijeĉenje urinarnih infekcija Lijeĉenje edema. povišenog IKT Spreĉavanje aspiracije . neurolog.

noga. CO itd. nespretnost. i 60.kod 2/3 poĉetni simptom . usporenost l Polagano progresivan tijek bolesti Etiologija l Idiopatski parkinsonizam l utjecaj okoline. vaskularni.intenzivira se za vrijeme stresa. tumori mozga.ĉesto u poĉetku zahvaćena jednu stranu (ruka) . neuroleptiĉki. genetski faktori? l Simptomatkski parkinsonizam l postencefalitiĉki. l Atipiĉni parkinsonizam Glavni simptomi: l Tremor u mirovanju (ruka. ĉeljust) l l l .b) korea c) mioklonus d) tikovi e) distonija Parkinsonova bolest l degeneracija dopaminergiĉkih neurona u pars compacta substantiae nigrae l Glavni biokemijski poremećaj:smanjenje razine dopamina l Bolest se javlja u dobi izmeĊu 55. nestaje u snu . metaboliĉki poremećaji. godine ţivota l Rijedak poĉetak < 30 godina l Podmukli poĉetak: zakoĉenost.

prisjećanju). demencija u 1520% l Poremećaj vegetativnih funkcija: l ortostatska hipotenzija l poremećaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji l oteţano mokrenje l pojaĉan rad znojnica i lojnica – facies oleosa l pojaĉana salivacija . tih. stanja konfuzije l Intelektualno propadanje – bradifrenija (sporost u mišljenju. usporenje. rijetko treptanje) l Gubitak posturalnih refleksa . pokušavaju ubrzati hod l Hod bez sukretnji rukama l Oteţano zapoĉinjanje pokreta.gubitak refleksa za odrţavanje ravnoteţe– ĉesti iznenadni padovi l ne uspiju se zaštiti rukama l Hod sitnim koracima uz anteropulziju.povišen tonus mišića tijekom cijelog pokreta – fleksori l vrata. oteţano izvoĊenje finih pokreta l “zamrzavanje” – ne mogu se pokrenuti s mjesta. smanjeno tretpanje. “facies oleosa” l poremećaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore l Usporen. “cupkaju na mjestu”. ekstremiteta.osiromašenje. odsutnost kretnji (pogotovo normalnih sukretnji – mahanje rukama pri hodu. monoton govor l Mikrografija – rukom pisana slova postaju sve manja l ponekad akatizija – potreba za kretanjem l deformiteti skeleta – zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) l Psihiĉke promjene u kasnijim stadijima – depresija u 1/3.pred preprekama l Hipomimija – lice poput maske. iznenada stanu .“fleksijski poloţaj” l Hipokineza/bradikineza/akineza/ . tiela.l Rigor .

Terapija: levodopa. Psihijatrijski poremećaji . mioklonusi 2. karbidopa.nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uĉinak 1.“on – off” fenomen – nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraţene bolesti 3. entakapon.ne reagira na terapiju L dopom (pogorša se) . amantadin. poremećaj spavanja.“wearing off” – skraćenje terapijskog uĉinka L dope . selegilin. Kirurške metode Matiĉne stanice (eksperimentalno) Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope: . Diskinezije – distonija.smiruje se na alkohol !!! . hranjenju i pijenju. halucinacije.ostali neurološki status uredan .noćne more. ropinirol. ponekad glavu intencijski – smetnje izraţenije pri pisanju. paranoidna psihoza Esencijalni tremor – – – – nasljedni poremećaj u 70% bolesnika poĉetak u djetinjstvu zahvaća šake i ruke. pramipexol. konfuzija. Fluktuacija u tijeku terapije . korea. gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: .

iregularne kretnje l nepredvidive. beta-blokatori (propranolol) Distonije l Sporo nastali. odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaćene mišiće Korea l nehotiĉne kretnje koju ĉine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grĉki chorea = ples) l nehotiĉne. brze. nesvrsishodne. velike amplitude ekstremiteta . glave l IzmeĊu spazama mišićni tonus je smanjen l Podjela: . juvenilne (12-20 g).distribucija: fokalne.prestaje u snu. segmentalne. rijetke i povremene . izmjeniĉni dijelovi tijela. pogoršava se kretnjama Huntingtonova chorea (bolest) – – – – – koreja psihiĉke promjene (depresija. nasljedna bolest .40 godina.uzrok: idiopatske. psihoza) demencija primitivni refleksi. multifokalne. mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam – oblik koreje.– Terapija: blagi sedativi. vrata. hemidistonije . prolongirani i bolni spazam mišićnih skupina udova. “leteće oĉi” javlja se u dobi 35 .poĉetak bolesti: djetinjstvo < 12 g. generalizirane.

zelenkastosmeĊi prsten uz rub roţnice l biopsija jetre Lijeĉenje: D-penicilamin.benigniji tijek DIJAGNOSTIKA . jetra. „flapping tremor“ l Povišena koncentracija bakra u serumu i urinu l neurološke manifestacije u 40 % l smrtonosna bolest ukoliko se ne lijeĉi na vrijeme l Kayser-Flesicherov prsten.obiteljska anamneza (anticipacija) . bubrezi. HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Kliniĉki: korea.genetsko testiranje Wilsonova bolest l Povećanje koncentracije bakra u organizmu. roţnica. kelirajući agensi DEMENCIJE Vrste: n Alzheimerova .– – od pojave simptoma do smrti 15-20 g kasniji poĉetak . ţivĉani sustav . distonije.bazalni gangliji. Cu se ne izluĉuje zbog nemogućnosti transporta u ţuĉ l Bakar se taloţi i oštećuje razne organe – npr.

identifikacija dementnog sindroma .oštećenje: pamćenja. n Kako bolest napreduje. dijagnoza izmeĊu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS veći ili jednak 7 . poremećaj hoda .obiĉno su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest . povišeni refleksi.“stepeniĉasto”pogoršanje tijeka bolesti .oštećenje ranije steĉenih intelektualnih sposobnosti tako da utjeĉe na socijalni i radni ţivotni aspekt . pozitivan Babinski.tijekom godina nalazimo ĉesto epizode fokalnih neuroloških ispada i poremećaj funkcije u jednoj ili više kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji . apstraknog mišljenja. ţivota .dif. apraksija.. god. agnozija) . MoKA skala n Vaskularna demencija u osoba iznad 50.iskljuĉenje drugih demencija .promjena osobnosti n Nemogućnost sjećanja na "pravu" rijeĉ. oteţano izraţavanje. prosuĊivanja. izvršnog funkcioniranja drugih viših kortikalnih funkcija (afazija. oboljeli poĉinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom ţivotu (npr.iznenadni fokalni neurološki znakovi-motoriĉka slabost ekstremiteta. te promjene u ponašanju upućuju na sumnju na AD.pozitivna anamneza za preboljele moţdane udare .rano se mogu javiti smetnje mokrenja .: ĉešljanje kose) n Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata n Gubi se sposobnost rasuĊivanja Mini mental scale MMS.

traju 1-3 mj. Creutzfeld Jacob) MULTIPLA SKLEROZA v Sclerosis Multiplex v Najĉešća kroniĉna.godine v ţene obolijevaju 2x ĉešće od muškaraca v uĉestalost bolesti je veća u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama bliţe ekvatoru. upalna demijelinizacijska bolest središnjeg ţivĉanog sustava Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima v MS se najĉešće javlja izmeĊu 20. niska u Japanu TIJEK BOLESTI . i nakon 55.jedna ili više vaskularnih lezija evaluacija kliniĉkih karakteristika .g. ţivota. i praćeni su remisijama u kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moţe zaostati odreĊeno oštećenje * * * * * izmeĊu relapsa nema napredovanja bolesti frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moţe se smanjiti lijeĉenjem razmak izmeĊu dva relapsa moţe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine broj relapsa ne utjeĉe na definitivnu invalidnost U 70-80% oboljelih prvi napad se povlaĉi bez vidljivih posljedica . rijetko prije 15.znakovi oštećenja krvno likvorske barijere .fokalne EEG promjene n Pickova demencija n demencija uz druge bolesti (Parkinson. i 45.CT ili MRI mozga .OBLICI MS RELAPSIRAJUĆE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85% * akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna.

opticus)-povlaĉe se brţe od motoriĉkih ispada SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK * * PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10% PROGRESIVNO RELAPSIRAJUĆI OBLIK-15% SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI v subjektivne smetnje osjeta v kognitivni poremećaji v smanjenje oštrine vida v retrobulbarni neuritis v slabost udova i poremećaji hoda v dvoslike v malaksalost v spasticitet v poremećaji ravnoteţe i vrtoglavica v smetnje sfinktera v nespecifiĉna kroniĉna bol v toplina pogoršava simptome v SFINKTERI-poremećaj . traju duţe od poĉetnog napada s tendencijom produţenja * poremećaji funkcije osjeta i moţdanih ţivaca (n.* drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogoršava godinu nakon poĉetka bolesti. u 5% nakon 10 i više g. * relapsi su ĉešći u prvim godinama bolesti.

lokalizacija tih izbijanja odreĊuje koje će znakove napad proizvesti iz samog napada ne moţemo zakljuĉivati o njegovom uzroku l u 70% sluĉajeva uzrok pojave epileptiĉnih napada nije poznat . CIKLOSPORIN. BAER) v iskljuĉiti vaskularne. simptomi) v analiza likvora v MRI-demijelinizacija v evocirani potencijali (VEP. METOTREKSAT v PLAZMAFEREZA v Lijeĉenje spasticiteta. stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima . SSEP.optiĉki neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? v ne postoji definitivni laboratorijski test za MS v kliniĉka slika (povijesti bolesti. upalne i druge poremećaje Lijeĉenje v kortikosteroidna terapija tzv „pulsna terapija“ v BETA INTERFERONI 1a i 1b v GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) v INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) v AZATIOPRIN (IMURAN). CIKLOFOSFAMID. malaksalosti EPILEPSIJA .paroksizmalni poremećaj funkcije SŢS koji je rekurentan.

velika (dnevna) uĉestalost. ukoĉen pogled. Psihogeni uzroci KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se moţe klasificirati na mnogo naĉina l praktiĉna kliniĉka klasifikacija epilepsija prema . Trauma i fizikalni agensi Poremećaj moţdane cirkulacije. trzaj rukom. traju do 30 sek. dijete problijedi. bez org. mioklonije vjeĊa.etiologiji . ponekad oralni automatizmi . Neoplazme. Toksiĉni faktori. Metaboliĉki ili prehrambeni poremećaji. Hereditarni faktori. Oštećenja. Infektivne bolesti. trzaj oĉiju prema gore.idiopatske . Degenerativne bolesti. ĉesto genetski uvjetovanje. bez padanja.generalizirane . nagli poĉetak i prestanak.simptomatske ili steĉene epilepsije l prema znakovima napada l prema moţdanom podruĉju iz kojeg potjeĉu neuobiĉajena bioelektriĉna praţnjenja l prema promjenama u EEG-u GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog poĉetka Apsans (Absence) Tipiĉni apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine.l smatra se da se u 30% sluĉajeva radi o nasljeĊivanju l nasljeĊuje se “niţi prag podraţljivosti” ţivĉanih stanica mozga što uvjetuje “predispoziciju” za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetiĉki i poroĊajni faktori. Febrilne konvulzije.kliniĉkom obliku napada .ţarišne epilepsije . EEGtipiĉan šilja-val kompleks.

.povišen RR.do 25 g. kloniĉki trzaji .motorni – frontalni reţanj. dezorijentiranost.psihiĉki fenomeni (s kognitivnim simtomima). ruke (noga) u jednu stranu . kortizol. bljedilo.aura – dg vaţnost – lokalizacija širenja . tijekom napada. parijetalni reţanj – parestezije. mišićne grupe distalno prema proksimalno. traju nekoliko minuta (2 min) AURA: .osjećaj neprepoznavanja. usne. već viĊenog (deja vu) . iza – iskljuĉiti drugu etiologiju . senzorni . okcipitalni reţanj – bljeskovi svjetlosti ili boja . mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni.traju do 2 minute. pjena. Jacksonovih napada Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija). apnoa-cijanoza. toniĉki grĉ (hiperekstenzija nogu. oĉi otvorene u stranu. ĉesto poĉetak lice. prolaktin PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim početkom l Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEĆAJA SVIJESTI: .strah. postparoksizmalno: smetenost. na drugu. ĉesto ugriz jezika. nekontrolirano se pomokri. agresija . na paretiĉnim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih. promjena srĉane frekvencije. terminalni san. tahikardija. širina zjenica.inicijalni krik.senzorni ili somatosenzorni napadi.adverzivni: toniĉka ili kloniĉka devijacija oĉi.idiopatske. crvenilo.autonomni –temporalni reţanj.glavobolja. stranu tijela. veselje.Afektivni – promjena raspoloţenja. fleksija ruku) uz blagi tremor tijela. amnezija za dogaĊaj Laboratorijski nalazi: povišen CPK. glave. Babinski pozitivan. poremećaj okusa. tuga.Toničke i/ili kloničke konvulzije (Grand Mal) .

Paroksizmalna trbušna bol. poremećaj elektrolita. Mjeseĉarenje. mljackanja. šumovi-preglasni. laktiĉn acidoza. srĉani arest. zakapĉanje. smanjeno. Valsalva. DIK Diferencijalna dijagnoza epilepsija: Narkolepsija. mucanje. hipotenzija. Paroksizmalni vertigo.neugodnog karaktera Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI POMUĆENJE SVIJESTI motorni automatizmi – pokreti ţvakanja. zvukovi izmijenjeni Tipiĉno. Afektivni respiratorni spazmi (napadi panike).Psihosenzorni – okolina djeluje udaljeno. Konverzivni poremećaj. rabdomioliza. niski GUK . koji predhode generaliziranom napadu. nesvrsishodne kretnje. ritmiĉko pucketanje prstima. povećano. kod teških refrakternih na terapiju apstinencija od alkohola meningoencefalitis. Paraliza spavanja. hipoglikemija. blijedo. hiperpireksija. Napadi drhtavice (tremora). vazovagalne.Tranzitorne ishemiĉke atake u verteborbazilarnom slivu. mikcijska. Sinkope-kardiovaskularne. (hodanje. Migrena – bazilarna.. povišen IKT. edem pluća. visok mortalitet u 3 % bolesnika. Noćni mioklonusi. premještanje predmeta) Vegetativni simptomi ĉesto udruţeni l Parcijalni ili ţarišni napadi sa sekundarnom generalizacijom • • • ţarišni napadi. ţarišne promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada pojava aure Status epilepticus hitno stanje. gutanja. tumor komplikacije: hipoksija. smijeh.

NE zapoĉinje se odmah s AET l monoterapija . hipokampalna skleroza) l laboratorij Lijeĉenje l ovisno o vrsti napada l jedan napadaj. mjesece .više vrsta napada l djeluju na kontrolu napada.Dijagnostika l EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji ţarišta a ne o patološkom supstratu koji ga izaziva l EEG je ĉesto uredan l abnormalan EEG u odsutnosti simptoma – AET uglavnom nije potrebna l osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zašiljenih valova ili tzv. operacija Tm) – nije potrebna ako nema epi napadaja Objasniti: razloge uvoĊenja terapije. doza se povećava kroz tjedne.u osoba s teţom epilepsijom . utjecaj na kontracepciju UvoĊenje AET – u niskim doza. iritativnih šiljaka l kao epileptiĉne abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo “oštri šiljci” ili “oštri valovi” i “šiljak-val” kompleksi l MRI po protokolu za epilepsije (traţi se „fokus“. moguće nuspojave. rizik teratogenosti. ne uklanjaju uzrok epilepsije l preventivna terapija (nakon ozljeda glave.najidealnija l politerapija .

3.mortalitet 5-10% (bolest u podlozi) 1. . felbamat. poremećaj osobnosti F) Popušta na terapiju Dijagnostiĉki testovi . fenitoin anestezija. kognitivni poremećajem. oxcarbazepin. kisik. 5. levitiracetam Status epilepticus . jednostrano. zonisamid. glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!! diazepam iv. Fenitoin. Novonastala bol kod osoba > 50 g. pulsira. Karbamazepin. Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udruţena s drugim simptomima: visoka temperatura. pulsa. 2. Etusukcimid. HIV-pozitivnin. frekvencija (dnevno. 4. temperature. fenobarbiton iv.cilj: doza kojom se kontroliraju napadi.. fokalni neurološki ispad (iskljuĉena migrena s aurom). papiledem. 7. oksimetrija. frontalno. lorazepam iv. probada. ţari C) Lokalizacija:difuzno. sijeva. 6. Lamotrigin. kardiorespiratorna reanimacija iv put monitoring RR. praćenje laborat. tiagabin.okcipitalno. Vigabatrin. Fenobarbiton. meningizam. povraćanje. progresivno jaĉeg intenziteta B) Karakter boli: tupa. mjeseĉno). IKT laboratorijski parametri (acidoza). parametara Valproatna kiselina. temporalno. Klonazepam. toksikologija FO 500 ml. mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni). nastanak – naglo. Primidon. Gabapentin Topiramat.refraktorni-nakon 60-90 min GLAVOBOLJE Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je poĉela.muvijek ista. postepeno. sa što manje nuspojava.

Tipiĉna aura s ne-migrenskom glavoboljom 1. urea.1.2. Komplikacije migrene 1.prekursori migrene 1. Migrenski status 1.2. antitijela na boreliozu. CT – SAH.6. Perzistentna aura bez infarkta 1.3. Tipiĉna aura bez glavobolje 1. Tipiĉna aura s migrenom 1. Vjerojatna migrena . Periodiĉni sindromi u djetinjstvu . HIV test Klasifikacija migrene 1.2. MRI – AVM.5. sarkoidoza) 3. Kroniĉna migrena 1. cervikomedularna lezija. Lumbalna punkcija .1.CRP.4. meningealna bolest (karcinomaoza. CKS. akutna trauma glave. kreatinin.6.5.2.3.5. infekcija. ANA. Bazilarni -tip migren 1.TSH.2. abnormalnost kostiju 2. EEG – razlikovanje epi napada od atipiĉne migrenske aure 4. Migrenom uzrokovani epileptiĉki napadaj 1. tumor. Migrena s aurom 1.2.5. SAH (negativan CT).Trc. Laboratorijski nalazi – SE. reumatoidni faktor.3.4. venska tromboza. Ca.2. benigna intrakranijska hipertenzija 5. Migrenozni infarkt 1.5. Obiteljska hemiplegiĉna migrena (FHM) 1.4. Migrena bez aure 1. lezije bijele supstance.2.5.5. Retinalna migrena 1.menigoencefalitis.1.

prosjeĉno 24 sata.unilateralna lokalizacija .Migrena bez aure Rana faza – blagog intenziteta. fotofobija Trajanje: minute – dani. traje 4 . Barem jedno od:.pogoršava se fiziĉkom aktivnošću 3.umjerena do jaka (smanjuje/onemogućuje dnevne aktivnosti) . istodobno. varijacije < 6 . bez muĉnine.72 sata (ne lijeĉena) 2.muĉnina (2/3) i/ili povraćanje (35-50 %) .pulsirajuće kvalitete . nakon aure (interval ne > 60 min) Tipiĉna aura: - homonimni ispadi vidnog polja . 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza 1.fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %) Migrena s aurom (klasična migrena) • • • • • Fokalni potpuno reverzibilini neurološki simptomi koji neposredno prethode glavobolji Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja simptom aure traju do 60 min. ukljuĉuje barem 2 od: . Uĉestalost: 1-2 mj. simptomi aure su potpuno reverzibilni glavobolja-prije.> 100 godišnje Moţe proći spontano.

kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroniĉnih simptoma Migrenski status tipiĉna kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta • • • • Frekvencija i intenzitet s godinama pada Moţe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi MA – s dobi mogu imati više epizoda aure – bez popratne glavobolje «transformirana» migrena – promjena lokalizacije. S nastupom menarhe – prevalencija kod djevojĉica Vezano uz mjeseĉnicu – oscilacija nivoa hormona. > 3 mjeseca . nisu kontraindicirani kod MO Dijagnostika: Klinička dijagnoza!!! Anamneza najvaţnija !!!!!Dnevnik glavobolja . uĉestalosti.unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremećaj govora Komplikacije migrene: Kronična migrena >15 dana/mjeseĉno. simptoma Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojĉice i djeĉaci – podjednako.mogu pogoršati migrenu. karaktera. Trudnice – uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi . jaĉine.

rizatriptan. dobro se podnose Najĉešća nuspojava – «ošamućenost». Zolmitriptan Zomig tbl 2. fenilbutazon 2.Acetilsalicilna kiselina. almotriptan.naproxen. eletriptan. metoprolol. naratriptan.Terapija: akutni napadaj 1. Antiemetici . atenolol antidepresivi . indometacin.5 mg ploćice za otapanje. SSRI . frovatriptan • • • Uĉinkoviti – treba uzeti NA POĈETKU NAPADAJA MIGRENE !!! Malo nuspojava. ketorolac.tricikliĉki. Rizatriptan Maxalt 10 mg ploćica za otapanje Profilaksa Ø 3-4 napadaja /mjesec Ø napadaj > 48 sati Ø napadaj opisan kao “nepodnošljiv” Ø migrena udruţena s komplikacijama Terapija . pospanost Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej-Imigran tbl 50 mg. piroxicam. Analgetici. zolmitriptan. Paracetamol .metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom trţištu): sumatriptan.ibuprofen. NSAR . diklofenak.NSAID .propranolol. ketoprofen.medikamentozna beta -blokatori .

bihevioralna terapija. povraćanja. promjena stila ţivota Tenzijska glavobolja Epizodijska < 180 dana godišnje.barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godišnje g. botulinum toksin (Botox). foto ili fonofobije pojaĉana osjetljivost perikranijalne muskulature barem 2 je prisutno: . riboflavin (vitamin B2). Melatonin. homeopatija Dijeta. autogeni trening. magnezij. akupunktura.pizotifen antagonisti Ca kanala – flunarizine Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta). Hortonova glavobolja .antiepileptici . < 15 dana mjeseĉno glavobolja traje 30 min – 7 dana nema muĉnine. Q 10 koenzim.valproat. topiramat antagonisti serotonina . se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece glavobolja je kroniĉna (> 15 dana mj) glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance Cluster glavobolja. anti stres program. gabapentin.“pritiskajuća” ili “stezajuća” (ne pulsirajuća) bol bilateralna lokalizacija 10-20 % jednostrana pulsirajuća bol blagog ili umjerenog intenziteta svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi nema pogoršanja sa fiziĉkom aktivnošću Kroniĉna .

. pareza VI (tranzitorna zamagljenja vida <30s.87% muškarci.ergotamini Profilaksa – verapamil (do 360 mg u dozama) . intraventrikularno proširenje povezanost glavobolje i povišenja IK tlaka < 24 sata Terapija: acetazolamid < 2 g/dn.jaka. kortikosteroidi.jaka umilateralna orbitalna.javlja se periodiĉki: godišnje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca .normalni neurološki status . (ne lijeĉena) . shunting.kortikosteroidi (prednison 60.traje 15-180 min.triptani .dozvoljeno: edem papile ev. mjerenje . ptoza. SDD. proteina iskljuĉena CVT. pušaĉi. LP. supraorbitalna i /ili temporalna bol . tinitus sinkron pulsu) . . suzenje.likvor – normalan broj stanica.udruţena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija. znojenje ĉela i lica. edem vjeĊe Terapija Akutni napad – inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min. cerebralna lezija. nazalna kongestija. dobi oko 30 g. . mioza. titrirajući sniţavati) . do 8 napada dnevno .frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poĉetku). . rinorea. pulsirajuća.povišen IK tlak (> 20 cm H2O) – LP.antagonisti serotonina (pizotifen) Glavobolja zbog POVIŠENOG intrakranijskog tlaka A Benigna intrakranijska hipertenzija. muĉnina.antiepileptici (valproat do 600 mg). ). fenestracija ovojnice n opticusa B Glavobolja zbog hidrocefalusa . meningizam . . intraventr.

jaĉa ujutro. još nema atrofije.induciraju se perkusijom mišića. poremećaj ravnoteţe. distalni – oteţano dizanje stopala. drugi uzroci facijalne boli su iskljuĉeni Bolesti perifernih ţivaca i mišića Lezija perifernih ţivaca .ventrikularno proširenje (MRI. 5 (normalna snaga) Tetivni refleksi – gube se rano.0 (nema kontrakcije). nema neurološkog deficita. traje par sek – 2 min.opip. vjetar i sl. extensor digitorum brevis Fascikulacije – oštećenje motornih neurona prednjih rogova . površinska. “sijevajući” bolovi. disestezije. tic douloureux paroksizmalni napadaji oštre boli.simptomi Motorni: proksimalni mišići – oteţano penjanje uz stepenice. bol pozitivni – parestezije.gubitak ravnoteţe . krhki. govor. uz: papiledem. probadajuća ili ţareća. fascikulacije Senzorni: negativni – gubitak osjeta . pogoršava se Valsalva manevrom. gubitak dlakavosti. distribucija u 1 ili više ogranaka V ţivca. izmeĊu napadaja pacijent je asimptomatski. poremećaj svijesti.temperatura . oštra. napadaji boli su stereotipni u dotiĉnog pacijenta. pareza VI ţivca. dodir. trigeri: ţvakanje.. glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta Trigeminalna neuralgija. IK > 20 cm H2O. oteţano ĉešljanje. cijanotiĉne okrajine. difuzna bol. hiperalgezija. povraćanje. iznenadna. m. bol ima karakterisitke barem 4 od slijedećeg. CT). grĉevi. lomljivi nokti Mišićna slabost . vjeţbanjem Trofiĉke promjene – hladne. jakog intenziteta. “ţarenje” Pregled: Inspekcija Atrofija mišića – aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor. distalni pa proksimalni Ispitivanje osjeta lagani osjet .

mastoiditis. potencijal motorne jedinice . GUK toksikologija. trudnoća Kliniĉka slika • • • • kljenut mišića koji su inervirani od N VII hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi) hiperakuzija (prox od n. dijabetes. nagnjeĉenje.vasculitis. avitaminoze – B. tumori parotide (maligni).tunelarni sindrom n Jatrogeno (neodgovarajući poloţaj.kalus istezanje radi oţiljka .HMSN. . trauma baze lubanje. homoni (T3. brzina= udaljenost izmeĊu 2 toĉke / vrijeme 2.n. sistemski – toksiĉni – metali.- vibracija. amiloidoza.stapedius) poremećaj okusa prednje 2/3 jezika . propriocepcija diskriminacija 2 toĉke . LDH.T4) Uzroci oštećenja: n Uzrok mehaniĉki pritisak. sarkoidoza Laboratorij – CPK.uzorak Biopsija . istezanje. hipertireoza n Akutno ili kroniĉno: primarno (akutno). otitis. . razina vitamina. imobilizacija) n Kliniĉka slika: ispadi u inervacijskom podruĉju odreĊenog ţivca Bellova paralizan Etiologija nepoznata. sekundarno (kasno) .bol Dijagnostika EMNG 1. Suralis. endokrini – dijabetes. neoplazme baze lubanje poliradikuloneuritis.

Fizikalna terapija Polineuropatije n Sustavne bolesti perifernog ţivĉevlja n Mogu se javiti u okviru – – – – sistemskih i malignih bolesti avitaminoza posljedica toksiĉkog djelovanje lijekova i alkohola posljedica autoimunih bolesti simptomi:mlohave pareze.poĉetak izmeĊu 6. i 13. Kortikosteroidi. antiepileptici – karbamazepin. ugasli Ahilov. bolovi. Atrofije mišića. higijena (noge). kasnije patelarni refleks . Samo neki oblici. lijeĉenje uzroka. Kroniĉno progredijentan tok Terapija: otkrivanje otklanjanje. godine ţivota n Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest.HMSN n Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth . “pijetlov hod”. Vitamini. parestezije n Osjetni ispadi: oštećenje osjeta za sve kvalitete podraţaja u vidu ĉarapa ili rukavica n Simetriĉne periferne pareze s fascikulacijama. zahvaćenost proksimalnih dijelova. analgetici NSAR. Ispadi najprije poĉinju na distalnim dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaćena najduţa ţivĉana vlakna. vegetativne smetnje. gabapentin Hereditarna motorno senzorna neuropatija . deformiteti stopala. Osjetni poremećaji u obliku ĉarapa i rukavica.intermedius) Terapija: Virostatici. poĉetak u 2. osjetni ispadi.• smanjeno luĉenje sline (n. desetljeću ili kasnije n Nasljedna bolest n Osjetni podraţaji: bolni noćni krampovi. polivitamina. Stoga vaţno prepoznavanje uzroka. “hod poput glaĉanja”.

radno sposobni do duboke starosti Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre n akutni uzrok. regulacije tlaka. najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oštećuje periferno ţivĉevlje n 2 / 100 000 godišnje n 3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni. ulceracije. vagus. bulbarni simptomi.Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep.0 g/L (2-4 tj bolesti) .n Trofiĉke promjen:edemi. Hypoglosus. insuficijencije mišići trupa – respiracija. ruku bol u LS kralješnici – ponekad inicijalni simptom (relativno) simetriĉne kljenuti-jaĉe na nogama nego na rukama (ascendentno) .zahvaćeni proksimalni dijelovi ekstremiteta . brzoprogresivnog toka < 7 dana. GI) n vrhunac bolesti 3 tj nakon poĉetka n oporavak poĉinje 2-4 tj nakon prestanka progresije Klinička slika • • • parestezije nogu. pareze pokretanja oĉiju Tijek bolesti – dobroćudan. Oĉni simptomi: atrofija optikusa. n. kontrole sfinktera i širine zjenica n gubitak refleksa • • • 5 – 10 % letalan ishod. u 20 % respirator. 10 – 15 % trajni neurološki deficit opravak sporiji kod > 60 g. trigeminus. n. accesorius i n. poremećaj srĉanog ritma. facialis. n.7 – 2. mišići lica u 50 % n Manje izraţeni osjetni ispadi n Vegetativni ispadi: poremećaj znojenja. potreban respirator nakon 2 g nema poboljšanja n Dijagnoza: povišeni proteini u likvoru 0. traheostoma n Mogu biti zahvaćeni kranijski ţivci: n.

osjetni ispadi – “ĉarape i rukavice”-bol.mišićna slabost – distalna-simetriĉna-stopala.najĉešće iza 50 g 30 % neurološke smetnje i prije nego se dg dijabetes 70-80 % dijabetiĉara ima znakove (lakše) polineuropatije Klinika: . antikoagulantna – heparin.ulceracije Radikulopatije Mijelopatije Uzrok: Prolaps diska.radikulopatija . proksimalna – asimetriĉna . propriocepcija – ataksija . kortikosteroidi – samo kod kroniĉnog oblika CIDP Dijabetička polineuropatija 30 % svih polineuropatija moţe se pojaviti već u juvenilnom dijabetesu.noćne parestezije.poĉeti što prije. VI.EMNG: usporenje brzine provodljivosti imunološka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima n Liječenje: plazmafereza . mali mišići šaka. citostatici. puls.vibracija. disanje. fizikalna terapija. gutanje.Trauma. VII. Tumor. imunoglobulini – 400 mg/kg iv kroz 5 dana. Hematom (AVM. IX. unutar 2 tj.5 puta. bolovi-ţarenje. XII moţdani ţivci . potkoljenice. spontani). bolni mišićni krampi .III.trofiĉke promjene . simptomatsko – monitoring RR.vegetativni ŢS – zjenice. peristaltika. toplina . Infekcija. SDD. X. Siringomijelija • razina lezije – iznad L1 kralješka – oštećenje moţdine i ţivaca ispod . RR .oštećenje samo ţivaca .

U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima 8. nazalan govor. oporavlja za vrijeme odmora i spavanja n Smanjen broj AchR na neuromišićnoj spojnici zbog autoimunog procesa. gutanje. n Smanjenje neuromišićne provodljivosti. aspiracija hrane 4. U 10% timom Dijagnostika: Kliniĉki pregled-vl. slabija kontrakcija n Prevalencija 1/10000 stanovnika n Najĉešće u Ţ u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama n ţene:muškarci3:2 n Varijabilan tijek n Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogrošanja slabosti mišića / krize n selektivno zahvaćanje grupa mišića Kliniĉka podjela: 1. Umjereni gener. ptoze (15-20 %) 2.Klinika • razina korijena – jaka. Mijasteniĉka kriza 6.refleksi oĉuvani . lokalna osjetljivost MIASTHENIA GRAVIS n Neuromuskularni poremećaj koji karakterizira slabost i zamorljivost mišića n Slabost se pogoršava tijekom fiziĉke aktivnosti. duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela kost – kontinuirana. nema dostatne depolarizacije. oštra. tupa bol. Samo oĉni mišići: dvoslike. Blagi generalizirani oblik (85 %) 3. Uloga timusa u 75% bolesnika 7. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteţano ţvakanje. palećabol iradira u kutanu distribuciju mišićne skupine koju ţivac inervira • • segmentalna razina – kontinuirana. Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost 5. dizatrija.

Elektrofiziološko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu stimulaciju 2. Antitijela na Ach R u 90 % (specifiĉni za bolest) 5. RTG / CT toraksa Terapija 1.1. 5. 3. Single fiber EMG 3. 6. bradikardije) 4. Inhibitori kolinesteraze – piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg Kortikosteroidi – prednoson 60 mg dn Imunosupresivi – azatioprin. ciklofosfamid. 2. 4.vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u mišićima skeleta n Simptomi izmeĊu 4-6 godine n slabost mišića ramena i zdjelice n Trĉanje i skakanje poremećeno . ciklosporin Timektomija Plazmafereza Imunoglobulini iv – 400 mg/kg MIOPATIJE n Nasljedne progresivne bolesti n Bolesti poĉinju u ranoj dobi n Pojedini tipovi mišićnih distrofija imaju odreĊene fenotipske i genetske karakteristike Duchennova mišićna distrofija n Progresivna slabost i degeneracija skeletnih mišića n Najĉešća distrofija (1/3000 djeĉaka) n X. Tensilonski test/prostigmin (edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin.zbog muĉnine.

orbicularis oculi i vanjski pokretaĉi oĉnih jabuĉica TRAUMA MOZGA n otvorene traume SŢS-prekid tvrde moţdane ovojnice n zatvorene traume SŢS-neoštećena tvrda moţdana ovojnica n SŢS se nalazi u likvoru unutar tvrdog koštanog oklopa (kosti glave i kraljeţnica) n pomicanje mozga prema kostima n direktan uĉinak sile-coup . kolica n Oštećenje plućne funkcije n 16-18. godina: neophodan pojas. kontrakture n 12. n Oteţano popuštanje kontrakcije mišića moţe izazvati mehaniĉki ili elektriĉni podraţaj n Najĉešće zahvaćen m.n Mišići listova nogu jaki – pseudohipertrofija: mišići zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom n U šestoj godini kontrakture petnih i zdjeliĉno-potkoljeniĉih veza uz hod na palcima nogu i hiperlordotiĉno drţanje n Noge jaĉa zahvaćene od ruku n 8-10. god. EMNG. god. biopsija MIOTONIJA n Abnormalno produţeno trajanja mišićne kontrakcije i više sekundi nakon što je podraţaj prestao. respiratorni infekti n Miokardiopatija n smrt izmeĊu 20-30 godine ţivota n Intelektualni poremećaj n CPK povišen.

sumraĉno stanje amnestiĉko stanje . ipsilateralna midrijaza . MR mozga posttraumatske psihoze Epiduralni hematom – – – – arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a. dezorijentiranost. minute) gubitak svijesti zbunjenost.n indirektan uĉinak sile-contre coup Komocija mozga – potres mozga – – – – opće funkcionalne smetnje kratkotrajni (sekunde. kontralateralna hemipareza. meningicae med.retrogradna. anterogradna amnezija – – – vegetativni simptomi nema strukturalnih lezija postkomocijski sindrom Kontuzija mozga – nagnjeĉenje mozga – – – – – – – ozbiljnija ozljeda strukturalna oštećenja moţdanog tkiva (krvarenja) prateći edem pogoršava stanje poremećaji svijesti dulji od sata ţarišni neurologijski sindromi u dijagnostici: CT. – fraktura temporalne kosti gubitak svijesti zbog udarca slobodni interval – sati ponovni gubitak svijesti.

prolazni poremećaji osjeta. smetenost.Subduralni hematom – – – – vensko krvarenje iz mosnih vena kliniĉka slika sporije napreduje sat. asimetrija refleksa. gljivice. ţarišni neurološki ispadi KRALJEŠNICA – Komocija – nema strukturalnih oštećenja. gljivice. neurološki ispadi (potpuni ili djelomiĉni ispad svih funkcija kralješniĉne moţdine) – Kompresija – epiduralni spinalni hematom – Fraktura vratne kralješnice: razdor kralješniĉne moţdine. rikecije. tuberkuloza. virusi. paraziti. smetnje mokrenja – Kontuzija – strukturalna oštećenja. lues . poremećaji svijesti. prioni Meningitis l gnojni – bakterije (piogene). protozoa l serozni – virusi. oprez pri transportu ozlijeĊenih sa sumnjom na ozljedu vratne kralješnice UPALNI PROCESI SŢS l Meningitis-upala moţdanih ovojnica l Encefalitis-upala parenhima mozga l Mijelitis-upala parenhima moţdine l Meningoencefalomijelitis l Apsces l Uzroĉnici:bakterije (tbc. lues). kvadruplegija . dani.tetraplegija – Fraktura gornjih vratnih kralješaka: poremećaji vitalnih funkcija – disanje – smrt. prekid silaznih i uzlaznih puteva. tjedni nema slobodnog intervala glavobolja.

visoka temperatura. ţarišni neurološki znaci l ĉesto su zahvaćene i moţdane ovojnice – meningoencefalitis l ĉesto zahvaćena moţdina – (meningo)encefalomijelitis . lumbalna punkcija. otitis itd. pomućenje svijesti.l hemoragiĉni – virusi. alergijskih reakcija – demijelinizacija. gram-negativne bakterije (hemofilus. pneumokoki. malaksalost. Ostali simptomi. enterobakterije itd. perivenske infiltracije u bijeloj tvari Kliniĉka slika: l glavobolja.) l Patogeneza l hematogenim putem (iz primarnog ţarišta) l per continuitatem (sinuitis. ubrzano disanje Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora. neurokirurški zahvati) Meningealni sindrom:glavobolja (povišen intrakranijski tlak). povraćanje.lues Encefalitis l primarni encefalitisi – – virusi ulaze putem ţivaca ili hematogeno izravno oštećuju sivu tvar (neurone) l sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi – posljedica imunoloških. povraćanje. poremećaji svijesti. ukoĉena šija (nadraţaj meninga) – opistotonus. karcinomatozni l Uzroĉnici: meningokoki. hiperalgezija. stafilokoki. psihomotorni nemir. tuberkuloza. fotofobija. nagli poĉetak.) l izravna inokulacija (otvorena trauma. opća slabost. streptokoki. simptomatska terapija Serozni meningitis l Uzroĉnici: virusi. pseudomonas. povišena temperatura. psihomotorni nemir.

apsces) n Etiologija tumora mozga: u nepoznata n Podjela: u prema lokalizaciji:infraterntorijalni. muĉnina. fokalni neurološki znaci porast intrakranisjkog tlaka TUMORI MOZGA n Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujući ostala tkiva za razliku od od lezija koje razaraju tkivo (npr. otvorena trauma solitatrni ili multipli opći infektivni sindrom. papila stagnans) u epileptiĉki napadaji u psihiĉki poremećaji u poremećaji svijesti u poremećaji pulsa i disanja u Lokalni simptomi u ţarišni neurološki ispadi ovisno o lokalizaciji u prethode općim simptomima u laţni ţarišni simptomi – zbog pratećeg edema . hematogeno.: infarkt. povraćanje. maligni .Apsces mozga l ograniĉena inkapsulirana gnojna upala mozga – – – – per continuitatem. supratentorijalni u prema vrsti: benigni. sekundarni u Opći simptomi: u simptomi povišenog intrakranijskog tlaka (glavobolja. primarni.

melanom Terapija:operativna.multiple. ometa cirkulaciju likvora u Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaĊoj ţivotnoj dobi. epileptiĉki napadi u Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma. prostate. hematogene. godina. najĉešći u srednjoj ţivotnoj dobi.tumori nervnih korjenova i perifernih ţivaca.homonimni u Kraniofaringeom:djeca i mlaĊe osobe. rijetko < 30 godina. inicijalni simptomi: epilepsija. smrt nastupi godinu dana nakon dg. Cushing. ţeluca. polagana rasta. kalcificiraju u Metastatski tumori: solitarne – operacija.metastaza u mozgu. dojke.porast malignosti. komprimiraju mozgovinu.ostatci kraniofaringealnog duktusa. rijetki maligni sarkomi. primarni tumor u Tok i prognoza u progresivan tok u brzina rasta ovisi o vrsti tumora u tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora . uzduţ Silvijeve fisure. metastazira likvorom u Meningeomi: benigni tumori. – 45. sinus sagitalis superior. a nepoznat.u Astrocitomi: I-IV stupanj . najĉešći od svih glioma. omotani ĉahurom. kroniĉni progresivan rast.ĉesta krvarenja u Ependimom. sporo rastu. Neurofibromi u Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam. kod djece. iradijaciona. najĉešće u okolini IV komore.cistiĉni. skloni kalcifikacijama u Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut). bubrega. 13-18% intrakranijskih tumora. vrlo maligan. najĉešće lokalizacije. u velikom mozgu. Schwanomi.. u dobi 35. hormonski inaktivni: sekundarni hipopituitarizam. tm bronha. vrlo maligan.sela turcica. širi se brzo razarajući okolno tkivo u Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga.ispadi vidnog polja . kemoterapija. akromegalija itd.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful