FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOŠKI PREGLED Dijelovi ţivĉanog sustava • – – • – – – • – – Središnji ţivĉani sustav Mozak kralješniĉna moţdina Periferni ţivĉani

sustav Ţivĉani korijeni i spletovi Periferni gangliji Periferni ţivci Autonomni ţivĉani sustav Simpatikus Parasimpatikus

Vrste stanica • • Neuron (ţivĉane stanice) osnova funkcije i graĊe ţivĉanog sustava Glija stanice

Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-graĊa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti

Sinapse: mjesto kontakta izmeĊu neurona

• Impulsi se prenose oslobaĊanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptiĉke membrane

Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA – najĉešći inhibicijski sustav, Glutamat – najĉešći ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ţivĉanog sustava • • • • Tijela neurona ĉine sivu tvar Aksoni ţivĉanih stanica ĉine bijelu tvar (ţivĉani putevi) Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra U leĊnoj moţdini i moţdanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji

• • •

Cerebellum=mali mozak Moţdano stablo=pons+medula oblongata Kralješniĉna moţdina Donji motorni neuron

• • •

Periferni ţivci Neuromuskularna spojnica Mišić

ŢIVCI: moţdani, moţdinski • – – – • Zajedniĉki završni put: 12 pari moţdanih ţivaca = 24 31 par moţdinskih ţivaca = 62 Ukupno 86

Sve informacije ulaze i izlaze iz središnjeg ţivĉanog sustava kroz tih 86 ţivaca

31 par moţdinskih ţivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni

Ţivĉani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ţivci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ţivci Ne - mijelinizirani ţivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motorički sustav

Oštećenje GMN: Kontralateralna hemipareza • • • • • • • Ţivĉane stanice motornog korteksa desne moţdane hemisfere Akson: Prolazi kroz desnu kapsulu internu Kriţa stranu u meduli oblongati Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu leĊne moţdine Prekapĉa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge Oštećenje GMN je kontralateralno

Ipsilateralna hemipareza - lezija smještena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat će hemiparezu sliĉnu kao kod oštećenja kontralateralne moţdane hemisfere - neće biti zahvaćeno lice, niti vid

- moţe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oštećenja

Ipsilateralna monopareza lezija smještena jednostrano u leĊnoj moţdini niţe od vrata: uzrokovat će slabost noge po tipu oštećenja GMN oštećen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oštećenja spinotalamiĉkog puta bit će oštećen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva ošetećenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oštećenje kralješniĉne moţdine – parapareza (kljenut obje noge )

• Oštećenje u gornjem dijelu vratne medule ili moţdanom deblu – tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu

Oštećenja DONJEG motornog neurona su:
 o     

Izraţena atrofija Sniţen tonus kljenut Sniţeni refleksi Nema patoloških refleksa

Oštećenja GORNJEG motornog neurona su:
    

Nema atrofija Povišeni tonus po tipu dţepnog noţića (piramidni) Povišeni refleksi i pojava klonusa Prisutni patološki refleksi Kljenuti su jaĉe izraţene u antigravitacijskim mišićima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija homonimna hemianopsija

Oštećenje malog mozga uzrokuje: - koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motoriĉke impulse iz velikog mozga - ataksija - sniţen mišićni tonus-hipotonija - regulacija motorike pogleda –VOR - dismetrija-promašaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis – drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajući govor, Nistagmus

Moţdano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV moţdanog ţivca Pons-jezgre V, VI, VII moţdanog ţivca Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII veći dio m.debla zauzima retikularna formacija - respiracijski centar - srce

Miopatije • Slabost proksimalnih mišića je tipiĉna za primarnu mišićnu bolest.

• Bolesnici imaju poteškoće pri dizanju ruku iznad visine lopatice, poteškoće pri ustajanju iz stolice. • Pri ustajanju potrebna pomoć ruku.

• U stajaćem poloţaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboĉen prema naprijed. • Zbog slabosti abdominalne i zdjeliĉne muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed Karakteristike oštećenja:

vertebralna art. Subklavijalna art. cirkulacija. širenje zjenice. se dijeli na art. sekrecija ţlijezda s unutrašnjim luĉenjem Simpatikus: tahikardija. glatkih mišića. vanjska karot art.. zajedniĉka karotidna art. sekrecija suza.• • • • Atrofije Nema fascikulacija Tonus je uredan ili hipotonija Refleksi su uredni ili sniţeni Autonomni vegetativni ţivčani sustav . Opskrba velikog i malog mozga: Art. carotis int. znojenje. zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac. cerebri med. Subklavijalna art. respiracija. Lijevo:Zajedniĉka karotidna art. i art. cerebri ant . evakuacija sadrţaja mjehura i crijeva. bradikardija. simpatiĉki pleksusi Parasimpatikus: suţenje zjenica. bronhalna dilatacija. ţlijezda odgovoran za visceralne refl. koji funkcioniraju ispod svjesne razine probava. sline Krvotok: Luk aorte: Desno: Truncus brachiocephalicus. unutrašnja karotidna art.inervacija visceralnih organa. kutana vazokontrikcija. srca. povećava peristaltiku.

cerebri posterior Art. oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Art. cerebri anterior prednja moţdana arterija oštećenje uzrokuje: pareza noge (paraplegija) inkontinencija gubitak osjeta Art. oštećenje uzrokuje: homonimna hemianopija talamiĉki sy . basilaris se dijeli na 2 art.Art. cerebri media Srednja moţdana art. cerebri posterior Straţnja moţdana art.

moţdano deblo 2. Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica.svijest. Alergije. tonus. sati. Lijekovi NEUROLOŠKI STATUS SVIJEST . tremor. stupor.minuta. straţnji dio velikog mozga oštećenje art. 1 bazilarna art. vid. mali mozak 3. koma Glasgow coma scale .ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju . dani. motoriĉke i senzorne ispade poremećaj funkcijamalog mozga ispade kranjalnih ţivaca ANAMNEZA simptomi .somnolentan. mokrenje. bol. osjet. basilaris uzrokuje: poremećaj svijesti (koma) bilat. tjedni Heteroanamneza. koordinacija. pušenje. Djeĉje bolesti. opskrba: 1. alkohol.Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije. motorika. sluh. smetnje sfinktera od kada? -prvi puta .kava).

nejasan.LIJEVA Poremećaj govora: disfazija (poremeĉaj dominantne hemisfere) . struktura reĉenice manjkava Pisanje: agramatizam.pisanje Diskalkulija . u prostoru PAMĆENJE: kratkoroĉno. parafrazije Razumijevanje relativno dobro oĉuvano VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA • Lokalizacija-straţnji dio gornjeg temporalnog girusa .Otvaranje oĉiju 4 Motoriĉki odgovor 6 Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15 ORIJENTACIJA prema sebi.ĉitanje ( i razumijevanje) Disgrafija . u vremenu. disartrija (nedominantne) Poremećaji: Disleksija .raĉunanje Agnozija .prepozavanje predmeta VRSTE AFAZIJA: BROCINA • • • • • Lokalizacija-straţnji dio donjeg frontalnog girusa Motoriĉka ili ekpresivna (izraţajna) afazija Govor:oklijevajući. dugoroĉno KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (više ţivĉane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA .

vidno ANOZOGNOZIJA • • neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza.motoriĉko. parijetalni reţanj ZANEMARIVANJE • jedne strane tijela.DESNA Oštećenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblaĉenja Konstrukcijska apraksija • • ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinaĉnih elemenata nedominantna hemisfera.• • • Senzorna ili receptivna afazija. bol. paragramatizmi VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA • • • Poremećaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije Jedva razumljiv govor (ako govori) Stereotipno ponavljanje rijeĉi-govorni automatizam NEDOMINANTNA HEMISFERA . propriocepcija . vibracija POVRŠINSKI OSJET: Dermatomi . normalna melodija i ritam Parafrazije. gluhoća sljepoća. uopće bolesti) suoĉeni-daju racionalni odgovor.npr. neologizmi. ne razumijevanje izgovorene rijeĉi Govor dobro artikuliran. Miĉu zdravu ruku OSJET: površinski. taktilno. toplo/hladno.

pojaĉani osjećaj dodira hipalgezija . vodoravni ili kruţni smjer . rektus lateralis Nemogućnost abdukcije oka Nistagmus • • Nevoljni. npr. bockanje.smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija .pojaĉanje Poremećaj kvalitete osjeta: parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez vanjskog podraţaja. VI N oculomotorius: Vanjska. drvensot disestezije: poremećaj interpretacije osjeta (dodir osjeća kao ţarenje ili mravinjanje) BULBOMOTORIKA: N III.povećana termohipestezija . utrnulost. unutarnja i kompletna oftalmoplegija Abducens • • Inervira m. ritmiĉni izmjeniĉni trzajevi oĉnih jabuĉica u stranu Vertikalni.smanjenje termiĉkog osjeta termoanestezija .taktilna hipestezija-smanjen osjećaj dodira anestezija . mravinjanje.odsustvo hiperestezija .odsustvo termohiperestezija . IV.

• • Spora i brza komponenta Fini. vestibularnom sustavu. moţdanom deblu ili malom mozgu • • ĉesto je praćen vrtoglavicom Fiziološki: optiĉka orijentacijska pojava N facialis • • • • Liĉni ţivac inervira mimiĉnu muskulaturu Bikortikalna inervacija za mišiće gornje 2/3 lica Centralna pareza – slabost usnog kuta Periferna pareza – slabost cijele polovine lica N Trigeminus     inervacija mišića ţvakaĉa senzibilitet lica (1. srednji i grubi nistagmus • Nastaje kod oštećenja u vidnom. Glossopharyngeus (IX) i n.2. hipakuzija Smetnje ravnoteţe i hodanja Nistagmus N.3 grana) intrakranijski N statoacusticus • • • Smetnje sluha – anaukuzija. vagus (X) • • – Inerviraju mišiće farinksa i larinksa Najĉešći poremećaji: Disfagija .

EP n 3. EMNG. inervacija torakalnih i abdominalnih organa (parasimpatikus) N accessorius Inervira musculus sternocleidomastoideus i m.lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza.okretanje glave . Neuroradiološke metode . hormoni. recurens). testovi koagulacije. Elektrofiziološke metode u EEG.– – Dizartrija Pseudobulbarna i bulbarna pareza N vagus: gutanje. titar antitijela) n 2. fonacija (n.Laboratorijske pretrage Pretage likvora .dizanje i spuštanje ramena N hypoglosus • • – Inervira sve mišiće jezika Najĉešći poremećaj: Pareza – jezik skreće na starnu oštećenog ţivca DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI n 1. trapezius . toksikološka anlaiza.

fMRI.u Nativne i kontrastne rtg pretrage u CT. SPECT. raspodjeli i uĉestalosti n Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (straţnji dio). Vaskularne ultrazvuĉne metode u Ekstra i intrakranijske Dopler metode n 5. odnosno jedan prostor više ili niţe n Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakteriološka analiza n Moţe se izmjeriti tlak likvora-leţeći poloţaj Elektroencefalogram EEG n registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektriĉkom aktivnošću mozga pomoću skalp elektroda n valovi se razlikuju prema frekvenciji. mijelografija n 4. amplitudi. PET Lumbalna punkcija: Izvodi se sjedeći uz maksimalnu kifozu i uvlaĉenje trbuha ili leţeći na boku priljubljenih koljena n Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeĊu trnastih nastavaka kraljeţaka L3-L4 u medijalnoj liniji. MRI. Nuklearno medicinske metode u gama encefalografija. u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: u graniĉni nalaz n Delta valovi uvijek patološki u budnom stanju n Paroksizmalna izbijanja: u Epileptogenost . otvaranjem oĉiju se gubi “blokira dobro” n Beta valovi (frontalno) u psihiĉkoj napetosti ili pri intoksikacijama n Theta valovi u djece. MRA. angiografija.

kod snaţne kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica EMG se koristi za razlikovanje miogenih (mišićnih) oboljenja od neurogenih oštećenja (ţivaca) n Bolesti mišića: u smanjenje amplitude i trajanja mišićne kontrakcije n Bolesti ţivaca u porast.Elektromioneurografija n Registriranje elektriĉne aktivnosti unutar mišića pomoću iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mišić n Elektriĉna aktivnost prenosi se na ekran.elektriĉna tišina n Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice.ENG u mjerenje motoriĉke i osjetne brzine provodljivosti ţivaca Angiografija n Cerebralna panangiografija – prikaz karotidnih. vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija n Aneurizme kod SAH n Arteriovenske malformacije n Spinalna angiografija n CT omogućava vizualizaciju . registrira se slušno i vidno n Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mišića n U mirovanju normalni EMG: nema elektriĉne aktivnosti . proširenje i desinkronizacija potencijala– polifazija u denervirana mišićna vlakna – fibrilacija Elektroneurografija .

sinusa. subarahnoidalnih prostora. patološke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi) Glavna dijagnostiĉka podruĉja TCD-a (transkranijaki dopler) u intrakranijske stenoze i okluzije u hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija u evaluacija kolateralnog krvotoka u procjena i monitoriranje vazospazma u dg AV malformacija u monitoriranje intraoperativno i u ICU u evaluacija moţdane smrti u evocirani fiziološki odgovori u rano otkrivanje i spreĉavanje moţdanog udara . bulbusa.u sive i bijele tvari. kostiju. n. bazalnih ganglija u Davanjem kontrastnih sredstava poboljšava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca • • • • • • Kontraindikacije: bolesnici s ugraĊenim pace-makerima i metalnim protezama MRI omogućuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u demijelinizacijeske lezije patologija straţnje lubanjske jame kraniocervikalni prijelaz kralješniĉna moţdina Dopler-ultrazvučni pregled Ekstrakranijski kolor dopler ţila vrata n gleda se: izgled (morfologija) ţile. opticusa. komora. corpus calosum.

drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj Vodeći uzrok demencije • Modifikacija stila ţivota i lijeĉenje ĉimbenika rizika .Moţdani udar • • • Vodeći uzrok invalidnosti Treći uzrok smrtnosti u svijetu. lijeĉenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama Čimbenici rizika za nastanak moţdanog udara Nemodificirajući Dob Spol NasljeĊe Rasa Modificirajući Hipertenzija Diajbetes Hiperlipidemija Pušenje Fiziĉka neaktivnost Stres Adipozitet Alkoholizam Srĉane bolesti Hiperkoagulacija Oralni kontraceptivi “Novi ĉimbenici Infekcija Homocistein PFO Migrena .smanjenje incidencije i mortaliteta moţdanog udara • Uĉinkovitost primarne i sekundarne prevencije.

najdulje 24 sata v amaurosis fugax moţe trajati 30 do 60 sek MOŢDANI UDAR v simptomi traju > 24 sata v na CT-u se vidi lezija NEUROLOŠKI ISPADI U SLUĈAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUĈJU ACI -okluzija izaziva opseţan infarkt 2/3 moţdane hemisfere .hemoragijski – hematom Subarahoidalno krvarenje Arteriovenska mlaformacija Simptomi i znakovi moţdanog udara Ovise o teritoriju koji je zahvaćen (krvna ţila) TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA v 5-20 min.Tranzitorna ishemijska ataka Moţdani udar .embolijski .iz artterije u arteriju .tromboza .iz srca u arteriju .ishemijski .hemodinamski .

oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Vertebrobazilarni sliv: • • • • • • • Obostrani gubitak vida vrtoglavica i/ili ataksija obostrani.ali moţe proći i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu Karotidni sliv : v Kontralateralna slabost ekstremiteta v i/ili gubitak osjeta v afazija. cerebri media-Srednja moţdana art. dizartrija v apraksija v hemianopsija (djelomiĉna ili kompletna) v ipsilateralni gubitak vida v Poremećaj svijesti i konfuzija Art. jednostrani ili ukriţeni motoriĉki/osjetni ispad dizartrija disfagija dvoslike udruţeni navedeni znaci .

antiedematozna terapija.poĉetak je nagao.Antikonvulzivi. pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 % Hemoragijski infarkt .u oko 70-80% sluĉajeva uzrok krvarenja je povišen krvni tlak.15% moţdanih udara su krvarenja .“coup” i “contracoup” Terapija: kontrola hipertenzije.sekundarno krvarenje u ishemiĉko podruĉje ĉesto kod embolijskog moţdanog udara Trauma glave . neurološki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%.MOŢDANO KRVARENJE . Kirurško lijeĉenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu .u sluĉaju epileptiĉkih napada SAH .spontana hipertenzivna krvarenja .ĉesto višestruki hematomi sa znakovima nagnjeĉenje mozga .

pozitivni meningealni znaci KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja . jednostrani egzoftalmus Ruptura aneurizme: .najveći rizik unutar 24 sata Vazospazam - poĉinje nakon 2. najintentizivniji od 7.traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna .somnolencija do kome .krvarenje moţe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno . dana .dovodi do ishemije i novih neuroloških ispada .KLINIĈKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme .ovisi o koliĉini izlivene krvi .u oko 50% sluĉajeva glavobolja . oštećenje V.jaka nagla glavobolja. dana.kliniĉka slika ovisi o koliĉini krvi i njenoj lokalizaciji . povraćanje. fotofobija .pareza III i IV ţivca.u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42% .stanje svijesti . do 9.u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje .

Monitoriranje plućne i srĉane funkcije • Aspirin (100-300mg/dan) se moţe dati nakon moţdanog udara u neselektivnoj populaciji. angiografije Hidrocefalus proširenje ventrikularnog sustava glavobolja. tjelesne temperature. dijastoliĉki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!! • Praćenje EKG-a . 500ml FO/5h 2..5 C Regulacija razine glukoze Lijeĉiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Lijeĉiti hipoglikemiju 10% glukozom • • • Oksigenacija 2-4 l/ minuta Praćenje tekućine i elektrolita lijeĉenje hipertenzije: sistoliĉki tlak > 220 mm Hg. metabolizma glukoze.registrira se pomoću TCD-a. ĉak bez CT nalaza • Antitrombotska terapija . Krvne analize • • Antipiretici kod hiperpireksije. novi neurološki ispadi Liječenje moţdanog udara v Opće mjere: monitoriranje plućne i srĉane funkcije. tekućine i elektrolita i dr. v Specifiĉno lijeĉenje v Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Opće mjere • • Ustanoviti eventualnu traumu Dva iv puta: 1.> 37.

max 90 mg.Tromboliza Rt-PA (Alteplase) Indikacije: • Ishemiĉki moţdani udar. simptomi nastali unutar 4. Aggrenox) ticlopidin (Tagren) . (Zyllt. (aspirin.9 mg/kg.NE clopidogred 75 mg. Cardiopirin) dipiridamol 200-400 mg ASK + dipiridamol (Assasantin.• • • • • acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d. ishemije (mora biti uredan) Dob >18 godina trombociti ne smiju biti <70 tlak ne smije biti >160/90 bolesnike nije prebolio moţdani srĉani udar u prethodna 3 mjeseca • Iv rt-PA 0. unutar 4.5 sati od nastanka ishemiĉkog moţdanog udara (simptoma) • Intraarterijska tromboliza.5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma) • • • • • • NIHSS neurološkog deficita (3-22) CT mozga bez krvarenja. osim kod kardioembolizma. intrakranijske stenoze. Plavix) • • Heparin nije indiciran.samo u nekim centrima Kirurška terapija • • stenoza karotidne arterije > 70% ulceracija . Andol protect. ostatak unutar 60 minuta. 10% u bolusu. disekcija Hemodilucija se ne preporuĉa Specifično liječenje u ishemičkom moţdanom udaru .

neurolog. drugo osoblje i lijeĉenje u skladu sa preporukama 18% smanjenje mortaliteta 29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama • 25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeĉenih u JMU nego na općim odjelima • • 46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na općim odjelima (Norveška) Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeĉenja u JMU BOLESTI KRETANJA:podjela 1. povišenog IKT Spreĉavanje aspiracije .Prevencija i zbrinjavanje komplikacija • • • • • • Lijeĉenje urinarnih infekcija Lijeĉenje edema.pneumonije Prevencija DVT i plućne embolije Prevencija dekubitalniha ulcera Lijeĉenje epileptiĉkih napadaja Jedinice za moţdani udar (JMU) • • • • Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre – jedinice za moţdani udar – JMU Minimum: 24 h CT sken.Akinetsko rigidni sindromi – redukcija voljnih kretnji Parkinsonova bolest 2. Diskinezije – abnormalni nevoljni pokreti a) tremor .

ĉesto u poĉetku zahvaćena jednu stranu (ruka) . neuroleptiĉki.b) korea c) mioklonus d) tikovi e) distonija Parkinsonova bolest l degeneracija dopaminergiĉkih neurona u pars compacta substantiae nigrae l Glavni biokemijski poremećaj:smanjenje razine dopamina l Bolest se javlja u dobi izmeĊu 55.intenzivira se za vrijeme stresa. godine ţivota l Rijedak poĉetak < 30 godina l Podmukli poĉetak: zakoĉenost.kod 2/3 poĉetni simptom . genetski faktori? l Simptomatkski parkinsonizam l postencefalitiĉki. usporenost l Polagano progresivan tijek bolesti Etiologija l Idiopatski parkinsonizam l utjecaj okoline. nespretnost. noga. ĉeljust) l l l . tumori mozga. CO itd. l Atipiĉni parkinsonizam Glavni simptomi: l Tremor u mirovanju (ruka. metaboliĉki poremećaji. vaskularni. nestaje u snu . i 60.

“facies oleosa” l poremećaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore l Usporen. odsutnost kretnji (pogotovo normalnih sukretnji – mahanje rukama pri hodu. rijetko treptanje) l Gubitak posturalnih refleksa . ekstremiteta. monoton govor l Mikrografija – rukom pisana slova postaju sve manja l ponekad akatizija – potreba za kretanjem l deformiteti skeleta – zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) l Psihiĉke promjene u kasnijim stadijima – depresija u 1/3. demencija u 1520% l Poremećaj vegetativnih funkcija: l ortostatska hipotenzija l poremećaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji l oteţano mokrenje l pojaĉan rad znojnica i lojnica – facies oleosa l pojaĉana salivacija . smanjeno tretpanje.povišen tonus mišića tijekom cijelog pokreta – fleksori l vrata.gubitak refleksa za odrţavanje ravnoteţe– ĉesti iznenadni padovi l ne uspiju se zaštiti rukama l Hod sitnim koracima uz anteropulziju. oteţano izvoĊenje finih pokreta l “zamrzavanje” – ne mogu se pokrenuti s mjesta. usporenje.pred preprekama l Hipomimija – lice poput maske. tih. prisjećanju). tiela.“fleksijski poloţaj” l Hipokineza/bradikineza/akineza/ . iznenada stanu .l Rigor . “cupkaju na mjestu”. pokušavaju ubrzati hod l Hod bez sukretnji rukama l Oteţano zapoĉinjanje pokreta.osiromašenje. stanja konfuzije l Intelektualno propadanje – bradifrenija (sporost u mišljenju.

gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: . amantadin. pramipexol. Kirurške metode Matiĉne stanice (eksperimentalno) Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope: . karbidopa. ponekad glavu intencijski – smetnje izraţenije pri pisanju. selegilin. entakapon.“wearing off” – skraćenje terapijskog uĉinka L dope . paranoidna psihoza Esencijalni tremor – – – – nasljedni poremećaj u 70% bolesnika poĉetak u djetinjstvu zahvaća šake i ruke.ne reagira na terapiju L dopom (pogorša se) .ostali neurološki status uredan . Psihijatrijski poremećaji .“on – off” fenomen – nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraţene bolesti 3.Terapija: levodopa.smiruje se na alkohol !!! . korea. ropinirol.nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uĉinak 1. mioklonusi 2. Diskinezije – distonija. poremećaj spavanja. Fluktuacija u tijeku terapije .noćne more. konfuzija. halucinacije. hranjenju i pijenju.

prestaje u snu.40 godina. beta-blokatori (propranolol) Distonije l Sporo nastali. velike amplitude ekstremiteta .poĉetak bolesti: djetinjstvo < 12 g. prolongirani i bolni spazam mišićnih skupina udova. pogoršava se kretnjama Huntingtonova chorea (bolest) – – – – – koreja psihiĉke promjene (depresija. izmjeniĉni dijelovi tijela. hemidistonije . multifokalne.– Terapija: blagi sedativi.distribucija: fokalne. “leteće oĉi” javlja se u dobi 35 . generalizirane. mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam – oblik koreje. odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaćene mišiće Korea l nehotiĉne kretnje koju ĉine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grĉki chorea = ples) l nehotiĉne. nesvrsishodne. vrata. iregularne kretnje l nepredvidive.uzrok: idiopatske. juvenilne (12-20 g). nasljedna bolest . glave l IzmeĊu spazama mišićni tonus je smanjen l Podjela: . segmentalne. brze. rijetke i povremene . psihoza) demencija primitivni refleksi.

genetsko testiranje Wilsonova bolest l Povećanje koncentracije bakra u organizmu. ţivĉani sustav . HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Kliniĉki: korea. kelirajući agensi DEMENCIJE Vrste: n Alzheimerova . roţnica. bubrezi.– – od pojave simptoma do smrti 15-20 g kasniji poĉetak . distonije. jetra.benigniji tijek DIJAGNOSTIKA .obiteljska anamneza (anticipacija) .zelenkastosmeĊi prsten uz rub roţnice l biopsija jetre Lijeĉenje: D-penicilamin.bazalni gangliji. „flapping tremor“ l Povišena koncentracija bakra u serumu i urinu l neurološke manifestacije u 40 % l smrtonosna bolest ukoliko se ne lijeĉi na vrijeme l Kayser-Flesicherov prsten. Cu se ne izluĉuje zbog nemogućnosti transporta u ţuĉ l Bakar se taloţi i oštećuje razne organe – npr.

izvršnog funkcioniranja drugih viših kortikalnih funkcija (afazija..tijekom godina nalazimo ĉesto epizode fokalnih neuroloških ispada i poremećaj funkcije u jednoj ili više kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji . dijagnoza izmeĊu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS veći ili jednak 7 . pozitivan Babinski. povišeni refleksi. MoKA skala n Vaskularna demencija u osoba iznad 50. poremećaj hoda .oštećenje ranije steĉenih intelektualnih sposobnosti tako da utjeĉe na socijalni i radni ţivotni aspekt .iskljuĉenje drugih demencija .rano se mogu javiti smetnje mokrenja .dif. te promjene u ponašanju upućuju na sumnju na AD.iznenadni fokalni neurološki znakovi-motoriĉka slabost ekstremiteta. god. n Kako bolest napreduje.: ĉešljanje kose) n Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata n Gubi se sposobnost rasuĊivanja Mini mental scale MMS.“stepeniĉasto”pogoršanje tijeka bolesti . agnozija) .identifikacija dementnog sindroma .pozitivna anamneza za preboljele moţdane udare . apraksija. apstraknog mišljenja. oboljeli poĉinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom ţivotu (npr.oštećenje: pamćenja. oteţano izraţavanje.promjena osobnosti n Nemogućnost sjećanja na "pravu" rijeĉ. prosuĊivanja. ţivota .obiĉno su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest .

rijetko prije 15. ţivota. niska u Japanu TIJEK BOLESTI . Creutzfeld Jacob) MULTIPLA SKLEROZA v Sclerosis Multiplex v Najĉešća kroniĉna.godine v ţene obolijevaju 2x ĉešće od muškaraca v uĉestalost bolesti je veća u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama bliţe ekvatoru.znakovi oštećenja krvno likvorske barijere . i 45.OBLICI MS RELAPSIRAJUĆE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85% * akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna. upalna demijelinizacijska bolest središnjeg ţivĉanog sustava Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima v MS se najĉešće javlja izmeĊu 20.fokalne EEG promjene n Pickova demencija n demencija uz druge bolesti (Parkinson.CT ili MRI mozga .jedna ili više vaskularnih lezija evaluacija kliniĉkih karakteristika . traju 1-3 mj. i nakon 55.g. i praćeni su remisijama u kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moţe zaostati odreĊeno oštećenje * * * * * izmeĊu relapsa nema napredovanja bolesti frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moţe se smanjiti lijeĉenjem razmak izmeĊu dva relapsa moţe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine broj relapsa ne utjeĉe na definitivnu invalidnost U 70-80% oboljelih prvi napad se povlaĉi bez vidljivih posljedica .

traju duţe od poĉetnog napada s tendencijom produţenja * poremećaji funkcije osjeta i moţdanih ţivaca (n. opticus)-povlaĉe se brţe od motoriĉkih ispada SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK * * PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10% PROGRESIVNO RELAPSIRAJUĆI OBLIK-15% SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI v subjektivne smetnje osjeta v kognitivni poremećaji v smanjenje oštrine vida v retrobulbarni neuritis v slabost udova i poremećaji hoda v dvoslike v malaksalost v spasticitet v poremećaji ravnoteţe i vrtoglavica v smetnje sfinktera v nespecifiĉna kroniĉna bol v toplina pogoršava simptome v SFINKTERI-poremećaj .* drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogoršava godinu nakon poĉetka bolesti. u 5% nakon 10 i više g. * relapsi su ĉešći u prvim godinama bolesti.

SSEP.paroksizmalni poremećaj funkcije SŢS koji je rekurentan. simptomi) v analiza likvora v MRI-demijelinizacija v evocirani potencijali (VEP.lokalizacija tih izbijanja odreĊuje koje će znakove napad proizvesti iz samog napada ne moţemo zakljuĉivati o njegovom uzroku l u 70% sluĉajeva uzrok pojave epileptiĉnih napada nije poznat . METOTREKSAT v PLAZMAFEREZA v Lijeĉenje spasticiteta. CIKLOSPORIN. CIKLOFOSFAMID. malaksalosti EPILEPSIJA . stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima . upalne i druge poremećaje Lijeĉenje v kortikosteroidna terapija tzv „pulsna terapija“ v BETA INTERFERONI 1a i 1b v GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) v INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) v AZATIOPRIN (IMURAN). BAER) v iskljuĉiti vaskularne.optiĉki neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? v ne postoji definitivni laboratorijski test za MS v kliniĉka slika (povijesti bolesti.

Oštećenja.etiologiji . dijete problijedi.kliniĉkom obliku napada . Metaboliĉki ili prehrambeni poremećaji. Hereditarni faktori. trzaj oĉiju prema gore. ponekad oralni automatizmi . Psihogeni uzroci KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se moţe klasificirati na mnogo naĉina l praktiĉna kliniĉka klasifikacija epilepsija prema . velika (dnevna) uĉestalost. bez padanja. traju do 30 sek. Infektivne bolesti.generalizirane . trzaj rukom. ĉesto genetski uvjetovanje. Febrilne konvulzije. bez org. Trauma i fizikalni agensi Poremećaj moţdane cirkulacije. mioklonije vjeĊa.simptomatske ili steĉene epilepsije l prema znakovima napada l prema moţdanom podruĉju iz kojeg potjeĉu neuobiĉajena bioelektriĉna praţnjenja l prema promjenama u EEG-u GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog poĉetka Apsans (Absence) Tipiĉni apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine.l smatra se da se u 30% sluĉajeva radi o nasljeĊivanju l nasljeĊuje se “niţi prag podraţljivosti” ţivĉanih stanica mozga što uvjetuje “predispoziciju” za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetiĉki i poroĊajni faktori. Degenerativne bolesti. nagli poĉetak i prestanak.ţarišne epilepsije . Neoplazme. ukoĉen pogled.idiopatske . EEGtipiĉan šilja-val kompleks. Toksiĉni faktori.

bljedilo. tuga.traju do 2 minute. Babinski pozitivan.autonomni –temporalni reţanj. crvenilo. oĉi otvorene u stranu. prolaktin PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim početkom l Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEĆAJA SVIJESTI: .povišen RR. senzorni . ruke (noga) u jednu stranu .psihiĉki fenomeni (s kognitivnim simtomima).glavobolja. mišićne grupe distalno prema proksimalno. traju nekoliko minuta (2 min) AURA: . tahikardija. stranu tijela. agresija . širina zjenica. na drugu. iza – iskljuĉiti drugu etiologiju . na paretiĉnim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih.idiopatske. ĉesto ugriz jezika. fleksija ruku) uz blagi tremor tijela. kortizol.Toničke i/ili kloničke konvulzije (Grand Mal) . dezorijentiranost. nekontrolirano se pomokri.osjećaj neprepoznavanja. usne.aura – dg vaţnost – lokalizacija širenja . postparoksizmalno: smetenost. Jacksonovih napada Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija). promjena srĉane frekvencije.Afektivni – promjena raspoloţenja. već viĊenog (deja vu) .senzorni ili somatosenzorni napadi. parijetalni reţanj – parestezije. pjena. poremećaj okusa.inicijalni krik. mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni. . tijekom napada. apnoa-cijanoza. toniĉki grĉ (hiperekstenzija nogu.strah.do 25 g. ĉesto poĉetak lice. okcipitalni reţanj – bljeskovi svjetlosti ili boja . terminalni san.adverzivni: toniĉka ili kloniĉka devijacija oĉi. amnezija za dogaĊaj Laboratorijski nalazi: povišen CPK. veselje.motorni – frontalni reţanj. glave. kloniĉki trzaji .

hipotenzija.Tranzitorne ishemiĉke atake u verteborbazilarnom slivu. srĉani arest. blijedo. (hodanje. zvukovi izmijenjeni Tipiĉno. hipoglikemija.. edem pluća. premještanje predmeta) Vegetativni simptomi ĉesto udruţeni l Parcijalni ili ţarišni napadi sa sekundarnom generalizacijom • • • ţarišni napadi. Napadi drhtavice (tremora). gutanja.neugodnog karaktera Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI POMUĆENJE SVIJESTI motorni automatizmi – pokreti ţvakanja. rabdomioliza.Psihosenzorni – okolina djeluje udaljeno. mucanje. Afektivni respiratorni spazmi (napadi panike). visok mortalitet u 3 % bolesnika. povećano. koji predhode generaliziranom napadu. mikcijska. Sinkope-kardiovaskularne. Noćni mioklonusi. ritmiĉko pucketanje prstima. laktiĉn acidoza. hiperpireksija. nesvrsishodne kretnje. ţarišne promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada pojava aure Status epilepticus hitno stanje. niski GUK . zakapĉanje. smijeh. povišen IKT. Paraliza spavanja. tumor komplikacije: hipoksija. kod teških refrakternih na terapiju apstinencija od alkohola meningoencefalitis. Paroksizmalna trbušna bol. šumovi-preglasni. smanjeno. poremećaj elektrolita. Mjeseĉarenje. mljackanja. Konverzivni poremećaj. Paroksizmalni vertigo. vazovagalne. Migrena – bazilarna. Valsalva. DIK Diferencijalna dijagnoza epilepsija: Narkolepsija.

rizik teratogenosti.najidealnija l politerapija .u osoba s teţom epilepsijom . operacija Tm) – nije potrebna ako nema epi napadaja Objasniti: razloge uvoĊenja terapije. mjesece . moguće nuspojave. doza se povećava kroz tjedne.NE zapoĉinje se odmah s AET l monoterapija .Dijagnostika l EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji ţarišta a ne o patološkom supstratu koji ga izaziva l EEG je ĉesto uredan l abnormalan EEG u odsutnosti simptoma – AET uglavnom nije potrebna l osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zašiljenih valova ili tzv. iritativnih šiljaka l kao epileptiĉne abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo “oštri šiljci” ili “oštri valovi” i “šiljak-val” kompleksi l MRI po protokolu za epilepsije (traţi se „fokus“. hipokampalna skleroza) l laboratorij Lijeĉenje l ovisno o vrsti napada l jedan napadaj. utjecaj na kontracepciju UvoĊenje AET – u niskim doza.više vrsta napada l djeluju na kontrolu napada. ne uklanjaju uzrok epilepsije l preventivna terapija (nakon ozljeda glave.

Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udruţena s drugim simptomima: visoka temperatura. HIV-pozitivnin. glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!! diazepam iv. 4. oxcarbazepin. toksikologija FO 500 ml.cilj: doza kojom se kontroliraju napadi. poremećaj osobnosti F) Popušta na terapiju Dijagnostiĉki testovi . sijeva. felbamat. mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni). nastanak – naglo. postepeno. parametara Valproatna kiselina. pulsa. kognitivni poremećajem. oksimetrija. Fenobarbiton. 6. Gabapentin Topiramat. temperature.muvijek ista. levitiracetam Status epilepticus . kardiorespiratorna reanimacija iv put monitoring RR. praćenje laborat. Primidon. . 3. fokalni neurološki ispad (iskljuĉena migrena s aurom).okcipitalno. ţari C) Lokalizacija:difuzno. tiagabin. IKT laboratorijski parametri (acidoza). 5. fenobarbiton iv. Etusukcimid. Lamotrigin.. jednostrano. Vigabatrin. Karbamazepin. frekvencija (dnevno. Fenitoin. lorazepam iv.mortalitet 5-10% (bolest u podlozi) 1. pulsira. temporalno. sa što manje nuspojava. 2. frontalno. papiledem. meningizam. Klonazepam. fenitoin anestezija. probada. mjeseĉno). 7. zonisamid. povraćanje. progresivno jaĉeg intenziteta B) Karakter boli: tupa.refraktorni-nakon 60-90 min GLAVOBOLJE Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je poĉela. Novonastala bol kod osoba > 50 g. kisik.

Migrenozni infarkt 1. Komplikacije migrene 1. Tipiĉna aura s ne-migrenskom glavoboljom 1. Periodiĉni sindromi u djetinjstvu . Perzistentna aura bez infarkta 1.4. Migrenski status 1.5.5. venska tromboza. Vjerojatna migrena . Ca.2.1. antitijela na boreliozu. Obiteljska hemiplegiĉna migrena (FHM) 1. reumatoidni faktor. CKS.Trc. CT – SAH. cervikomedularna lezija. Lumbalna punkcija . MRI – AVM.2.2. EEG – razlikovanje epi napada od atipiĉne migrenske aure 4.3. infekcija.prekursori migrene 1.2.6. abnormalnost kostiju 2. kreatinin.menigoencefalitis. Laboratorijski nalazi – SE. Migrena s aurom 1. benigna intrakranijska hipertenzija 5. SAH (negativan CT). lezije bijele supstance. Migrenom uzrokovani epileptiĉki napadaj 1.CRP. Retinalna migrena 1.1.4.3.5.4. Migrena bez aure 1.3.2. urea.5.2. sarkoidoza) 3.2. Kroniĉna migrena 1. Bazilarni -tip migren 1.TSH.6.5. tumor.5. meningealna bolest (karcinomaoza. Tipiĉna aura bez glavobolje 1.5. ANA. Tipiĉna aura s migrenom 1. HIV test Klasifikacija migrene 1.1. akutna trauma glave.2.

unilateralna lokalizacija . fotofobija Trajanje: minute – dani.fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %) Migrena s aurom (klasična migrena) • • • • • Fokalni potpuno reverzibilini neurološki simptomi koji neposredno prethode glavobolji Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja simptom aure traju do 60 min.pulsirajuće kvalitete .muĉnina (2/3) i/ili povraćanje (35-50 %) . nakon aure (interval ne > 60 min) Tipiĉna aura: - homonimni ispadi vidnog polja .72 sata (ne lijeĉena) 2. bez muĉnine. simptomi aure su potpuno reverzibilni glavobolja-prije. istodobno. ukljuĉuje barem 2 od: . Uĉestalost: 1-2 mj.> 100 godišnje Moţe proći spontano.pogoršava se fiziĉkom aktivnošću 3.umjerena do jaka (smanjuje/onemogućuje dnevne aktivnosti) . Barem jedno od:.Migrena bez aure Rana faza – blagog intenziteta. prosjeĉno 24 sata. traje 4 . 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza 1. varijacije < 6 .

uĉestalosti. S nastupom menarhe – prevalencija kod djevojĉica Vezano uz mjeseĉnicu – oscilacija nivoa hormona. Trudnice – uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi . karaktera.kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroniĉnih simptoma Migrenski status tipiĉna kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta • • • • Frekvencija i intenzitet s godinama pada Moţe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi MA – s dobi mogu imati više epizoda aure – bez popratne glavobolje «transformirana» migrena – promjena lokalizacije. jaĉine. simptoma Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojĉice i djeĉaci – podjednako.mogu pogoršati migrenu.unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremećaj govora Komplikacije migrene: Kronična migrena >15 dana/mjeseĉno. > 3 mjeseca . nisu kontraindicirani kod MO Dijagnostika: Klinička dijagnoza!!! Anamneza najvaţnija !!!!!Dnevnik glavobolja .

naproxen. almotriptan. piroxicam. zolmitriptan. pospanost Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej-Imigran tbl 50 mg. eletriptan.propranolol. ketorolac. fenilbutazon 2. Paracetamol .ibuprofen. diklofenak.medikamentozna beta -blokatori . dobro se podnose Najĉešća nuspojava – «ošamućenost». naratriptan. Antiemetici .Terapija: akutni napadaj 1.NSAID . NSAR . Zolmitriptan Zomig tbl 2. SSRI . atenolol antidepresivi .5 mg ploćice za otapanje. rizatriptan.Acetilsalicilna kiselina. Rizatriptan Maxalt 10 mg ploćica za otapanje Profilaksa Ø 3-4 napadaja /mjesec Ø napadaj > 48 sati Ø napadaj opisan kao “nepodnošljiv” Ø migrena udruţena s komplikacijama Terapija .metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom trţištu): sumatriptan. ketoprofen. Analgetici. metoprolol.tricikliĉki. indometacin. frovatriptan • • • Uĉinkoviti – treba uzeti NA POĈETKU NAPADAJA MIGRENE !!! Malo nuspojava.

foto ili fonofobije pojaĉana osjetljivost perikranijalne muskulature barem 2 je prisutno: . Melatonin.“pritiskajuća” ili “stezajuća” (ne pulsirajuća) bol bilateralna lokalizacija 10-20 % jednostrana pulsirajuća bol blagog ili umjerenog intenziteta svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi nema pogoršanja sa fiziĉkom aktivnošću Kroniĉna . botulinum toksin (Botox). akupunktura. Hortonova glavobolja . promjena stila ţivota Tenzijska glavobolja Epizodijska < 180 dana godišnje. magnezij.pizotifen antagonisti Ca kanala – flunarizine Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta). < 15 dana mjeseĉno glavobolja traje 30 min – 7 dana nema muĉnine. riboflavin (vitamin B2).barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godišnje g. se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece glavobolja je kroniĉna (> 15 dana mj) glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance Cluster glavobolja. povraćanja.antiepileptici . gabapentin. topiramat antagonisti serotonina . anti stres program.valproat. Q 10 koenzim. autogeni trening. homeopatija Dijeta. bihevioralna terapija.

mjerenje .jaka. nazalna kongestija. ptoza.normalni neurološki status . suzenje. edem vjeĊe Terapija Akutni napad – inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min. LP.triptani .dozvoljeno: edem papile ev. intraventrikularno proširenje povezanost glavobolje i povišenja IK tlaka < 24 sata Terapija: acetazolamid < 2 g/dn. (ne lijeĉena) . .javlja se periodiĉki: godišnje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca . do 8 napada dnevno . cerebralna lezija. kortikosteroidi.87% muškarci. pušaĉi. pulsirajuća. ). . proteina iskljuĉena CVT.antiepileptici (valproat do 600 mg).kortikosteroidi (prednison 60. intraventr. supraorbitalna i /ili temporalna bol . fenestracija ovojnice n opticusa B Glavobolja zbog hidrocefalusa .udruţena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija. . shunting. tinitus sinkron pulsu) . titrirajući sniţavati) . znojenje ĉela i lica. dobi oko 30 g. pareza VI (tranzitorna zamagljenja vida <30s. muĉnina.frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poĉetku).. mioza.jaka umilateralna orbitalna.likvor – normalan broj stanica. .traje 15-180 min.antagonisti serotonina (pizotifen) Glavobolja zbog POVIŠENOG intrakranijskog tlaka A Benigna intrakranijska hipertenzija.ergotamini Profilaksa – verapamil (do 360 mg u dozama) .povišen IK tlak (> 20 cm H2O) – LP. rinorea. meningizam . SDD.

vjetar i sl. traje par sek – 2 min. tic douloureux paroksizmalni napadaji oštre boli. jakog intenziteta. extensor digitorum brevis Fascikulacije – oštećenje motornih neurona prednjih rogova .ventrikularno proširenje (MRI. difuzna bol. gubitak dlakavosti. vjeţbanjem Trofiĉke promjene – hladne. cijanotiĉne okrajine. izmeĊu napadaja pacijent je asimptomatski. krhki. uz: papiledem.temperatura . bol ima karakterisitke barem 4 od slijedećeg. IK > 20 cm H2O.simptomi Motorni: proksimalni mišići – oteţano penjanje uz stepenice.. trigeri: ţvakanje.induciraju se perkusijom mišića. površinska. distalni pa proksimalni Ispitivanje osjeta lagani osjet . napadaji boli su stereotipni u dotiĉnog pacijenta. disestezije. nema neurološkog deficita. lomljivi nokti Mišićna slabost . jaĉa ujutro. dodir. oštra.gubitak ravnoteţe .opip. govor. grĉevi. povraćanje. pogoršava se Valsalva manevrom. fascikulacije Senzorni: negativni – gubitak osjeta . poremećaj svijesti. glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta Trigeminalna neuralgija. oteţano ĉešljanje. m. CT). drugi uzroci facijalne boli su iskljuĉeni Bolesti perifernih ţivaca i mišića Lezija perifernih ţivaca .0 (nema kontrakcije). još nema atrofije. 5 (normalna snaga) Tetivni refleksi – gube se rano. probadajuća ili ţareća. poremećaj ravnoteţe. hiperalgezija. distalni – oteţano dizanje stopala. “ţarenje” Pregled: Inspekcija Atrofija mišića – aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor. bol pozitivni – parestezije. iznenadna. “sijevajući” bolovi. pareza VI ţivca. distribucija u 1 ili više ogranaka V ţivca.

amiloidoza. neoplazme baze lubanje poliradikuloneuritis. istezanje. razina vitamina. sekundarno (kasno) . .T4) Uzroci oštećenja: n Uzrok mehaniĉki pritisak. avitaminoze – B.tunelarni sindrom n Jatrogeno (neodgovarajući poloţaj.vasculitis. tumori parotide (maligni). brzina= udaljenost izmeĊu 2 toĉke / vrijeme 2. homoni (T3. hipertireoza n Akutno ili kroniĉno: primarno (akutno). GUK toksikologija. imobilizacija) n Kliniĉka slika: ispadi u inervacijskom podruĉju odreĊenog ţivca Bellova paralizan Etiologija nepoznata. sarkoidoza Laboratorij – CPK. LDH. sistemski – toksiĉni – metali.kalus istezanje radi oţiljka . trauma baze lubanje. propriocepcija diskriminacija 2 toĉke .HMSN. . nagnjeĉenje. endokrini – dijabetes.stapedius) poremećaj okusa prednje 2/3 jezika . Suralis.uzorak Biopsija . mastoiditis.bol Dijagnostika EMNG 1. dijabetes.- vibracija. trudnoća Kliniĉka slika • • • • kljenut mišića koji su inervirani od N VII hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi) hiperakuzija (prox od n. potencijal motorne jedinice .n. otitis.

antiepileptici – karbamazepin. Stoga vaţno prepoznavanje uzroka. Osjetni poremećaji u obliku ĉarapa i rukavica. gabapentin Hereditarna motorno senzorna neuropatija .intermedius) Terapija: Virostatici. Samo neki oblici. analgetici NSAR. Kroniĉno progredijentan tok Terapija: otkrivanje otklanjanje. polivitamina. higijena (noge). osjetni ispadi. “pijetlov hod”. poĉetak u 2. ugasli Ahilov. kasnije patelarni refleks . lijeĉenje uzroka.• smanjeno luĉenje sline (n. parestezije n Osjetni ispadi: oštećenje osjeta za sve kvalitete podraţaja u vidu ĉarapa ili rukavica n Simetriĉne periferne pareze s fascikulacijama. “hod poput glaĉanja”. vegetativne smetnje. zahvaćenost proksimalnih dijelova. bolovi. Fizikalna terapija Polineuropatije n Sustavne bolesti perifernog ţivĉevlja n Mogu se javiti u okviru – – – – sistemskih i malignih bolesti avitaminoza posljedica toksiĉkog djelovanje lijekova i alkohola posljedica autoimunih bolesti simptomi:mlohave pareze. Vitamini.HMSN n Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth . Kortikosteroidi.poĉetak izmeĊu 6. Atrofije mišića. deformiteti stopala. i 13. godine ţivota n Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest. desetljeću ili kasnije n Nasljedna bolest n Osjetni podraţaji: bolni noćni krampovi. Ispadi najprije poĉinju na distalnim dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaćena najduţa ţivĉana vlakna.

n Trofiĉke promjen:edemi. u 20 % respirator. facialis. accesorius i n. trigeminus. traheostoma n Mogu biti zahvaćeni kranijski ţivci: n. insuficijencije mišići trupa – respiracija. regulacije tlaka. Oĉni simptomi: atrofija optikusa. najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oštećuje periferno ţivĉevlje n 2 / 100 000 godišnje n 3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni. poremećaj srĉanog ritma. vagus. bulbarni simptomi.zahvaćeni proksimalni dijelovi ekstremiteta .Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep. GI) n vrhunac bolesti 3 tj nakon poĉetka n oporavak poĉinje 2-4 tj nakon prestanka progresije Klinička slika • • • parestezije nogu. n. pareze pokretanja oĉiju Tijek bolesti – dobroćudan. radno sposobni do duboke starosti Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre n akutni uzrok. n. potreban respirator nakon 2 g nema poboljšanja n Dijagnoza: povišeni proteini u likvoru 0. n.7 – 2. ulceracije. 10 – 15 % trajni neurološki deficit opravak sporiji kod > 60 g. brzoprogresivnog toka < 7 dana.0 g/L (2-4 tj bolesti) . kontrole sfinktera i širine zjenica n gubitak refleksa • • • 5 – 10 % letalan ishod. Hypoglosus. ruku bol u LS kralješnici – ponekad inicijalni simptom (relativno) simetriĉne kljenuti-jaĉe na nogama nego na rukama (ascendentno) . mišići lica u 50 % n Manje izraţeni osjetni ispadi n Vegetativni ispadi: poremećaj znojenja.

XII moţdani ţivci . X.oštećenje samo ţivaca .najĉešće iza 50 g 30 % neurološke smetnje i prije nego se dg dijabetes 70-80 % dijabetiĉara ima znakove (lakše) polineuropatije Klinika: .vegetativni ŢS – zjenice.trofiĉke promjene . Infekcija. potkoljenice. propriocepcija – ataksija .5 puta. bolni mišićni krampi .III.poĉeti što prije. Tumor. mali mišići šaka. VI. disanje.Trauma. proksimalna – asimetriĉna . peristaltika. puls. SDD. simptomatsko – monitoring RR. IX.vibracija. kortikosteroidi – samo kod kroniĉnog oblika CIDP Dijabetička polineuropatija 30 % svih polineuropatija moţe se pojaviti već u juvenilnom dijabetesu. citostatici. VII.EMNG: usporenje brzine provodljivosti imunološka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima n Liječenje: plazmafereza . fizikalna terapija. imunoglobulini – 400 mg/kg iv kroz 5 dana.ulceracije Radikulopatije Mijelopatije Uzrok: Prolaps diska. spontani). antikoagulantna – heparin. unutar 2 tj. gutanje. Hematom (AVM.osjetni ispadi – “ĉarape i rukavice”-bol. bolovi-ţarenje.radikulopatija . toplina . RR . Siringomijelija • razina lezije – iznad L1 kralješka – oštećenje moţdine i ţivaca ispod .noćne parestezije.mišićna slabost – distalna-simetriĉna-stopala.

duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela kost – kontinuirana. oporavlja za vrijeme odmora i spavanja n Smanjen broj AchR na neuromišićnoj spojnici zbog autoimunog procesa. lokalna osjetljivost MIASTHENIA GRAVIS n Neuromuskularni poremećaj koji karakterizira slabost i zamorljivost mišića n Slabost se pogoršava tijekom fiziĉke aktivnosti. oštra. Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost 5. dizatrija. Mijasteniĉka kriza 6. U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima 8. slabija kontrakcija n Prevalencija 1/10000 stanovnika n Najĉešće u Ţ u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama n ţene:muškarci3:2 n Varijabilan tijek n Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogrošanja slabosti mišića / krize n selektivno zahvaćanje grupa mišića Kliniĉka podjela: 1. U 10% timom Dijagnostika: Kliniĉki pregled-vl. aspiracija hrane 4. gutanje. nazalan govor. Umjereni gener. Samo oĉni mišići: dvoslike. palećabol iradira u kutanu distribuciju mišićne skupine koju ţivac inervira • • segmentalna razina – kontinuirana. Uloga timusa u 75% bolesnika 7. Blagi generalizirani oblik (85 %) 3.refleksi oĉuvani .Klinika • razina korijena – jaka. tupa bol. ptoze (15-20 %) 2. n Smanjenje neuromišićne provodljivosti. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteţano ţvakanje. nema dostatne depolarizacije.

Inhibitori kolinesteraze – piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg Kortikosteroidi – prednoson 60 mg dn Imunosupresivi – azatioprin.zbog muĉnine. Single fiber EMG 3. bradikardije) 4. 6. 5. RTG / CT toraksa Terapija 1. Elektrofiziološko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu stimulaciju 2. Antitijela na Ach R u 90 % (specifiĉni za bolest) 5.vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u mišićima skeleta n Simptomi izmeĊu 4-6 godine n slabost mišića ramena i zdjelice n Trĉanje i skakanje poremećeno . ciklofosfamid. ciklosporin Timektomija Plazmafereza Imunoglobulini iv – 400 mg/kg MIOPATIJE n Nasljedne progresivne bolesti n Bolesti poĉinju u ranoj dobi n Pojedini tipovi mišićnih distrofija imaju odreĊene fenotipske i genetske karakteristike Duchennova mišićna distrofija n Progresivna slabost i degeneracija skeletnih mišića n Najĉešća distrofija (1/3000 djeĉaka) n X. 2. Tensilonski test/prostigmin (edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin.1. 4. 3.

n Oteţano popuštanje kontrakcije mišića moţe izazvati mehaniĉki ili elektriĉni podraţaj n Najĉešće zahvaćen m. god.n Mišići listova nogu jaki – pseudohipertrofija: mišići zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom n U šestoj godini kontrakture petnih i zdjeliĉno-potkoljeniĉih veza uz hod na palcima nogu i hiperlordotiĉno drţanje n Noge jaĉa zahvaćene od ruku n 8-10. kolica n Oštećenje plućne funkcije n 16-18. biopsija MIOTONIJA n Abnormalno produţeno trajanja mišićne kontrakcije i više sekundi nakon što je podraţaj prestao. godina: neophodan pojas. god. EMNG. respiratorni infekti n Miokardiopatija n smrt izmeĊu 20-30 godine ţivota n Intelektualni poremećaj n CPK povišen. orbicularis oculi i vanjski pokretaĉi oĉnih jabuĉica TRAUMA MOZGA n otvorene traume SŢS-prekid tvrde moţdane ovojnice n zatvorene traume SŢS-neoštećena tvrda moţdana ovojnica n SŢS se nalazi u likvoru unutar tvrdog koštanog oklopa (kosti glave i kraljeţnica) n pomicanje mozga prema kostima n direktan uĉinak sile-coup . kontrakture n 12.

meningicae med.retrogradna. anterogradna amnezija – – – vegetativni simptomi nema strukturalnih lezija postkomocijski sindrom Kontuzija mozga – nagnjeĉenje mozga – – – – – – – ozbiljnija ozljeda strukturalna oštećenja moţdanog tkiva (krvarenja) prateći edem pogoršava stanje poremećaji svijesti dulji od sata ţarišni neurologijski sindromi u dijagnostici: CT. MR mozga posttraumatske psihoze Epiduralni hematom – – – – arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a. kontralateralna hemipareza. minute) gubitak svijesti zbunjenost. – fraktura temporalne kosti gubitak svijesti zbog udarca slobodni interval – sati ponovni gubitak svijesti.n indirektan uĉinak sile-contre coup Komocija mozga – potres mozga – – – – opće funkcionalne smetnje kratkotrajni (sekunde. sumraĉno stanje amnestiĉko stanje . ipsilateralna midrijaza . dezorijentiranost.

lues . smetnje mokrenja – Kontuzija – strukturalna oštećenja. tjedni nema slobodnog intervala glavobolja. virusi. paraziti. prekid silaznih i uzlaznih puteva. lues). prolazni poremećaji osjeta. neurološki ispadi (potpuni ili djelomiĉni ispad svih funkcija kralješniĉne moţdine) – Kompresija – epiduralni spinalni hematom – Fraktura vratne kralješnice: razdor kralješniĉne moţdine. smetenost. prioni Meningitis l gnojni – bakterije (piogene). gljivice. kvadruplegija .tetraplegija – Fraktura gornjih vratnih kralješaka: poremećaji vitalnih funkcija – disanje – smrt. poremećaji svijesti.Subduralni hematom – – – – vensko krvarenje iz mosnih vena kliniĉka slika sporije napreduje sat. tuberkuloza. dani. protozoa l serozni – virusi. rikecije. oprez pri transportu ozlijeĊenih sa sumnjom na ozljedu vratne kralješnice UPALNI PROCESI SŢS l Meningitis-upala moţdanih ovojnica l Encefalitis-upala parenhima mozga l Mijelitis-upala parenhima moţdine l Meningoencefalomijelitis l Apsces l Uzroĉnici:bakterije (tbc. asimetrija refleksa. ţarišni neurološki ispadi KRALJEŠNICA – Komocija – nema strukturalnih oštećenja. gljivice.

) l Patogeneza l hematogenim putem (iz primarnog ţarišta) l per continuitatem (sinuitis. Ostali simptomi.l hemoragiĉni – virusi. psihomotorni nemir. ukoĉena šija (nadraţaj meninga) – opistotonus. gram-negativne bakterije (hemofilus. poremećaji svijesti.) l izravna inokulacija (otvorena trauma. povraćanje. lumbalna punkcija. pneumokoki. ţarišni neurološki znaci l ĉesto su zahvaćene i moţdane ovojnice – meningoencefalitis l ĉesto zahvaćena moţdina – (meningo)encefalomijelitis . stafilokoki. perivenske infiltracije u bijeloj tvari Kliniĉka slika: l glavobolja. fotofobija. enterobakterije itd. visoka temperatura. pomućenje svijesti. opća slabost. hiperalgezija. tuberkuloza. simptomatska terapija Serozni meningitis l Uzroĉnici: virusi. nagli poĉetak. otitis itd. pseudomonas. povišena temperatura. neurokirurški zahvati) Meningealni sindrom:glavobolja (povišen intrakranijski tlak).lues Encefalitis l primarni encefalitisi – – virusi ulaze putem ţivaca ili hematogeno izravno oštećuju sivu tvar (neurone) l sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi – posljedica imunoloških. alergijskih reakcija – demijelinizacija. malaksalost. karcinomatozni l Uzroĉnici: meningokoki. povraćanje. streptokoki. psihomotorni nemir. ubrzano disanje Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora.

primarni.Apsces mozga l ograniĉena inkapsulirana gnojna upala mozga – – – – per continuitatem. maligni . muĉnina. hematogeno. papila stagnans) u epileptiĉki napadaji u psihiĉki poremećaji u poremećaji svijesti u poremećaji pulsa i disanja u Lokalni simptomi u ţarišni neurološki ispadi ovisno o lokalizaciji u prethode općim simptomima u laţni ţarišni simptomi – zbog pratećeg edema . otvorena trauma solitatrni ili multipli opći infektivni sindrom. fokalni neurološki znaci porast intrakranisjkog tlaka TUMORI MOZGA n Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujući ostala tkiva za razliku od od lezija koje razaraju tkivo (npr. sekundarni u Opći simptomi: u simptomi povišenog intrakranijskog tlaka (glavobolja. supratentorijalni u prema vrsti: benigni. povraćanje.: infarkt. apsces) n Etiologija tumora mozga: u nepoznata n Podjela: u prema lokalizaciji:infraterntorijalni.

ispadi vidnog polja . vrlo maligan. kemoterapija. najĉešći u srednjoj ţivotnoj dobi. širi se brzo razarajući okolno tkivo u Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga. – 45. polagana rasta. uzduţ Silvijeve fisure. najĉešće lokalizacije.multiple. skloni kalcifikacijama u Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut).u Astrocitomi: I-IV stupanj . inicijalni simptomi: epilepsija. sinus sagitalis superior. dojke. melanom Terapija:operativna. akromegalija itd. Neurofibromi u Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam. Cushing. vrlo maligan. a nepoznat.ostatci kraniofaringealnog duktusa. prostate. bubrega. iradijaciona. najĉešće u okolini IV komore. hormonski inaktivni: sekundarni hipopituitarizam. u velikom mozgu.sela turcica. komprimiraju mozgovinu.ĉesta krvarenja u Ependimom.tumori nervnih korjenova i perifernih ţivaca. 13-18% intrakranijskih tumora. smrt nastupi godinu dana nakon dg. rijetki maligni sarkomi. kroniĉni progresivan rast. godina. najĉešći od svih glioma. Schwanomi.cistiĉni. sporo rastu.porast malignosti. tm bronha. ometa cirkulaciju likvora u Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaĊoj ţivotnoj dobi..metastaza u mozgu. hematogene. rijetko < 30 godina. u dobi 35. ţeluca. omotani ĉahurom. primarni tumor u Tok i prognoza u progresivan tok u brzina rasta ovisi o vrsti tumora u tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora . kod djece. metastazira likvorom u Meningeomi: benigni tumori. kalcificiraju u Metastatski tumori: solitarne – operacija.homonimni u Kraniofaringeom:djeca i mlaĊe osobe. epileptiĉki napadi u Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful