FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOŠKI PREGLED Dijelovi ţivĉanog sustava • – – • – – – • – – Središnji ţivĉani sustav Mozak kralješniĉna moţdina Periferni ţivĉani

sustav Ţivĉani korijeni i spletovi Periferni gangliji Periferni ţivci Autonomni ţivĉani sustav Simpatikus Parasimpatikus

Vrste stanica • • Neuron (ţivĉane stanice) osnova funkcije i graĊe ţivĉanog sustava Glija stanice

Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-graĊa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti

Sinapse: mjesto kontakta izmeĊu neurona

• Impulsi se prenose oslobaĊanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptiĉke membrane

Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA – najĉešći inhibicijski sustav, Glutamat – najĉešći ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ţivĉanog sustava • • • • Tijela neurona ĉine sivu tvar Aksoni ţivĉanih stanica ĉine bijelu tvar (ţivĉani putevi) Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra U leĊnoj moţdini i moţdanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji

• • •

Cerebellum=mali mozak Moţdano stablo=pons+medula oblongata Kralješniĉna moţdina Donji motorni neuron

• • •

Periferni ţivci Neuromuskularna spojnica Mišić

ŢIVCI: moţdani, moţdinski • – – – • Zajedniĉki završni put: 12 pari moţdanih ţivaca = 24 31 par moţdinskih ţivaca = 62 Ukupno 86

Sve informacije ulaze i izlaze iz središnjeg ţivĉanog sustava kroz tih 86 ţivaca

31 par moţdinskih ţivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni

Ţivĉani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ţivci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ţivci Ne - mijelinizirani ţivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motorički sustav

Oštećenje GMN: Kontralateralna hemipareza • • • • • • • Ţivĉane stanice motornog korteksa desne moţdane hemisfere Akson: Prolazi kroz desnu kapsulu internu Kriţa stranu u meduli oblongati Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu leĊne moţdine Prekapĉa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge Oštećenje GMN je kontralateralno

Ipsilateralna hemipareza - lezija smještena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat će hemiparezu sliĉnu kao kod oštećenja kontralateralne moţdane hemisfere - neće biti zahvaćeno lice, niti vid

- moţe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oštećenja

Ipsilateralna monopareza lezija smještena jednostrano u leĊnoj moţdini niţe od vrata: uzrokovat će slabost noge po tipu oštećenja GMN oštećen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oštećenja spinotalamiĉkog puta bit će oštećen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva ošetećenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oštećenje kralješniĉne moţdine – parapareza (kljenut obje noge )

• Oštećenje u gornjem dijelu vratne medule ili moţdanom deblu – tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu

Oštećenja DONJEG motornog neurona su:
 o     

Izraţena atrofija Sniţen tonus kljenut Sniţeni refleksi Nema patoloških refleksa

Oštećenja GORNJEG motornog neurona su:
    

Nema atrofija Povišeni tonus po tipu dţepnog noţića (piramidni) Povišeni refleksi i pojava klonusa Prisutni patološki refleksi Kljenuti su jaĉe izraţene u antigravitacijskim mišićima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija homonimna hemianopsija

Oštećenje malog mozga uzrokuje: - koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motoriĉke impulse iz velikog mozga - ataksija - sniţen mišićni tonus-hipotonija - regulacija motorike pogleda –VOR - dismetrija-promašaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis – drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajući govor, Nistagmus

Moţdano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV moţdanog ţivca Pons-jezgre V, VI, VII moţdanog ţivca Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII veći dio m.debla zauzima retikularna formacija - respiracijski centar - srce

Miopatije • Slabost proksimalnih mišića je tipiĉna za primarnu mišićnu bolest.

• Bolesnici imaju poteškoće pri dizanju ruku iznad visine lopatice, poteškoće pri ustajanju iz stolice. • Pri ustajanju potrebna pomoć ruku.

• U stajaćem poloţaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboĉen prema naprijed. • Zbog slabosti abdominalne i zdjeliĉne muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed Karakteristike oštećenja:

kutana vazokontrikcija. Opskrba velikog i malog mozga: Art. vanjska karot art. bradikardija. širenje zjenice. Subklavijalna art. evakuacija sadrţaja mjehura i crijeva. i art. bronhalna dilatacija.. carotis int. cerebri ant . respiracija. ţlijezda odgovoran za visceralne refl. srca. unutrašnja karotidna art. sekrecija suza. zajedniĉka karotidna art.inervacija visceralnih organa. cerebri med.• • • • Atrofije Nema fascikulacija Tonus je uredan ili hipotonija Refleksi su uredni ili sniţeni Autonomni vegetativni ţivčani sustav . glatkih mišića. povećava peristaltiku. simpatiĉki pleksusi Parasimpatikus: suţenje zjenica. sline Krvotok: Luk aorte: Desno: Truncus brachiocephalicus. Lijevo:Zajedniĉka karotidna art. vertebralna art. sekrecija ţlijezda s unutrašnjim luĉenjem Simpatikus: tahikardija. znojenje. se dijeli na art. cirkulacija. koji funkcioniraju ispod svjesne razine probava. zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac. Subklavijalna art.

Art. oštećenje uzrokuje: homonimna hemianopija talamiĉki sy . cerebri posterior Straţnja moţdana art. cerebri posterior Art. cerebri media Srednja moţdana art. cerebri anterior prednja moţdana arterija oštećenje uzrokuje: pareza noge (paraplegija) inkontinencija gubitak osjeta Art. basilaris se dijeli na 2 art. oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Art.

dani.svijest. moţdano deblo 2.Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije. koordinacija. tonus. Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica. alkohol. mali mozak 3. tremor. koma Glasgow coma scale . osjet. sluh. mokrenje. tjedni Heteroanamneza. opskrba: 1. 1 bazilarna art. Djeĉje bolesti. bol. straţnji dio velikog mozga oštećenje art. smetnje sfinktera od kada? -prvi puta .ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju .minuta.kava). motoriĉke i senzorne ispade poremećaj funkcijamalog mozga ispade kranjalnih ţivaca ANAMNEZA simptomi . vid. sati. Alergije. pušenje. stupor. motorika. Lijekovi NEUROLOŠKI STATUS SVIJEST .somnolentan. basilaris uzrokuje: poremećaj svijesti (koma) bilat.

ĉitanje ( i razumijevanje) Disgrafija . nejasan.prepozavanje predmeta VRSTE AFAZIJA: BROCINA • • • • • Lokalizacija-straţnji dio donjeg frontalnog girusa Motoriĉka ili ekpresivna (izraţajna) afazija Govor:oklijevajući.Otvaranje oĉiju 4 Motoriĉki odgovor 6 Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15 ORIJENTACIJA prema sebi. dugoroĉno KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (više ţivĉane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA .pisanje Diskalkulija . parafrazije Razumijevanje relativno dobro oĉuvano VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA • Lokalizacija-straţnji dio gornjeg temporalnog girusa .raĉunanje Agnozija . u vremenu. disartrija (nedominantne) Poremećaji: Disleksija . u prostoru PAMĆENJE: kratkoroĉno.LIJEVA Poremećaj govora: disfazija (poremeĉaj dominantne hemisfere) . struktura reĉenice manjkava Pisanje: agramatizam.

Miĉu zdravu ruku OSJET: površinski. vidno ANOZOGNOZIJA • • neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza. uopće bolesti) suoĉeni-daju racionalni odgovor. taktilno. vibracija POVRŠINSKI OSJET: Dermatomi . gluhoća sljepoća. bol. toplo/hladno. parijetalni reţanj ZANEMARIVANJE • jedne strane tijela. propriocepcija .DESNA Oštećenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblaĉenja Konstrukcijska apraksija • • ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinaĉnih elemenata nedominantna hemisfera. paragramatizmi VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA • • • Poremećaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije Jedva razumljiv govor (ako govori) Stereotipno ponavljanje rijeĉi-govorni automatizam NEDOMINANTNA HEMISFERA .npr. normalna melodija i ritam Parafrazije. neologizmi. ne razumijevanje izgovorene rijeĉi Govor dobro artikuliran.• • • Senzorna ili receptivna afazija.motoriĉko.

odsustvo hiperestezija . IV. drvensot disestezije: poremećaj interpretacije osjeta (dodir osjeća kao ţarenje ili mravinjanje) BULBOMOTORIKA: N III. VI N oculomotorius: Vanjska.povećana termohipestezija . mravinjanje. ritmiĉni izmjeniĉni trzajevi oĉnih jabuĉica u stranu Vertikalni.pojaĉanje Poremećaj kvalitete osjeta: parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez vanjskog podraţaja.smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija . unutarnja i kompletna oftalmoplegija Abducens • • Inervira m.odsustvo termohiperestezija .taktilna hipestezija-smanjen osjećaj dodira anestezija . utrnulost. bockanje.smanjenje termiĉkog osjeta termoanestezija . rektus lateralis Nemogućnost abdukcije oka Nistagmus • • Nevoljni. vodoravni ili kruţni smjer . npr.pojaĉani osjećaj dodira hipalgezija .

srednji i grubi nistagmus • Nastaje kod oštećenja u vidnom. Glossopharyngeus (IX) i n. hipakuzija Smetnje ravnoteţe i hodanja Nistagmus N. vestibularnom sustavu.• • Spora i brza komponenta Fini. moţdanom deblu ili malom mozgu • • ĉesto je praćen vrtoglavicom Fiziološki: optiĉka orijentacijska pojava N facialis • • • • Liĉni ţivac inervira mimiĉnu muskulaturu Bikortikalna inervacija za mišiće gornje 2/3 lica Centralna pareza – slabost usnog kuta Periferna pareza – slabost cijele polovine lica N Trigeminus     inervacija mišića ţvakaĉa senzibilitet lica (1.2. vagus (X) • • – Inerviraju mišiće farinksa i larinksa Najĉešći poremećaji: Disfagija .3 grana) intrakranijski N statoacusticus • • • Smetnje sluha – anaukuzija.

– – Dizartrija Pseudobulbarna i bulbarna pareza N vagus: gutanje.Laboratorijske pretrage Pretage likvora . EP n 3. hormoni. inervacija torakalnih i abdominalnih organa (parasimpatikus) N accessorius Inervira musculus sternocleidomastoideus i m.dizanje i spuštanje ramena N hypoglosus • • – Inervira sve mišiće jezika Najĉešći poremećaj: Pareza – jezik skreće na starnu oštećenog ţivca DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI n 1. fonacija (n. toksikološka anlaiza. titar antitijela) n 2. trapezius . testovi koagulacije. Neuroradiološke metode . recurens).okretanje glave . Elektrofiziološke metode u EEG. EMNG.lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza.

Vaskularne ultrazvuĉne metode u Ekstra i intrakranijske Dopler metode n 5. Nuklearno medicinske metode u gama encefalografija. SPECT. raspodjeli i uĉestalosti n Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (straţnji dio). fMRI. amplitudi. u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: u graniĉni nalaz n Delta valovi uvijek patološki u budnom stanju n Paroksizmalna izbijanja: u Epileptogenost . odnosno jedan prostor više ili niţe n Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakteriološka analiza n Moţe se izmjeriti tlak likvora-leţeći poloţaj Elektroencefalogram EEG n registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektriĉkom aktivnošću mozga pomoću skalp elektroda n valovi se razlikuju prema frekvenciji. PET Lumbalna punkcija: Izvodi se sjedeći uz maksimalnu kifozu i uvlaĉenje trbuha ili leţeći na boku priljubljenih koljena n Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeĊu trnastih nastavaka kraljeţaka L3-L4 u medijalnoj liniji. angiografija. MRA. MRI.u Nativne i kontrastne rtg pretrage u CT. mijelografija n 4. otvaranjem oĉiju se gubi “blokira dobro” n Beta valovi (frontalno) u psihiĉkoj napetosti ili pri intoksikacijama n Theta valovi u djece.

registrira se slušno i vidno n Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mišića n U mirovanju normalni EMG: nema elektriĉne aktivnosti . proširenje i desinkronizacija potencijala– polifazija u denervirana mišićna vlakna – fibrilacija Elektroneurografija . vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija n Aneurizme kod SAH n Arteriovenske malformacije n Spinalna angiografija n CT omogućava vizualizaciju .Elektromioneurografija n Registriranje elektriĉne aktivnosti unutar mišića pomoću iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mišić n Elektriĉna aktivnost prenosi se na ekran. kod snaţne kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica EMG se koristi za razlikovanje miogenih (mišićnih) oboljenja od neurogenih oštećenja (ţivaca) n Bolesti mišića: u smanjenje amplitude i trajanja mišićne kontrakcije n Bolesti ţivaca u porast.ENG u mjerenje motoriĉke i osjetne brzine provodljivosti ţivaca Angiografija n Cerebralna panangiografija – prikaz karotidnih.elektriĉna tišina n Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice.

n. opticusa. komora. patološke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi) Glavna dijagnostiĉka podruĉja TCD-a (transkranijaki dopler) u intrakranijske stenoze i okluzije u hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija u evaluacija kolateralnog krvotoka u procjena i monitoriranje vazospazma u dg AV malformacija u monitoriranje intraoperativno i u ICU u evaluacija moţdane smrti u evocirani fiziološki odgovori u rano otkrivanje i spreĉavanje moţdanog udara . sinusa. bulbusa. bazalnih ganglija u Davanjem kontrastnih sredstava poboljšava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca • • • • • • Kontraindikacije: bolesnici s ugraĊenim pace-makerima i metalnim protezama MRI omogućuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u demijelinizacijeske lezije patologija straţnje lubanjske jame kraniocervikalni prijelaz kralješniĉna moţdina Dopler-ultrazvučni pregled Ekstrakranijski kolor dopler ţila vrata n gleda se: izgled (morfologija) ţile. subarahnoidalnih prostora. corpus calosum. kostiju.u sive i bijele tvari.

lijeĉenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama Čimbenici rizika za nastanak moţdanog udara Nemodificirajući Dob Spol NasljeĊe Rasa Modificirajući Hipertenzija Diajbetes Hiperlipidemija Pušenje Fiziĉka neaktivnost Stres Adipozitet Alkoholizam Srĉane bolesti Hiperkoagulacija Oralni kontraceptivi “Novi ĉimbenici Infekcija Homocistein PFO Migrena .Moţdani udar • • • Vodeći uzrok invalidnosti Treći uzrok smrtnosti u svijetu.smanjenje incidencije i mortaliteta moţdanog udara • Uĉinkovitost primarne i sekundarne prevencije. drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj Vodeći uzrok demencije • Modifikacija stila ţivota i lijeĉenje ĉimbenika rizika .

embolijski .iz artterije u arteriju . najdulje 24 sata v amaurosis fugax moţe trajati 30 do 60 sek MOŢDANI UDAR v simptomi traju > 24 sata v na CT-u se vidi lezija NEUROLOŠKI ISPADI U SLUĈAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUĈJU ACI -okluzija izaziva opseţan infarkt 2/3 moţdane hemisfere .hemodinamski .ishemijski .iz srca u arteriju .hemoragijski – hematom Subarahoidalno krvarenje Arteriovenska mlaformacija Simptomi i znakovi moţdanog udara Ovise o teritoriju koji je zahvaćen (krvna ţila) TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA v 5-20 min.Tranzitorna ishemijska ataka Moţdani udar .tromboza .

cerebri media-Srednja moţdana art.ali moţe proći i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu Karotidni sliv : v Kontralateralna slabost ekstremiteta v i/ili gubitak osjeta v afazija. dizartrija v apraksija v hemianopsija (djelomiĉna ili kompletna) v ipsilateralni gubitak vida v Poremećaj svijesti i konfuzija Art. jednostrani ili ukriţeni motoriĉki/osjetni ispad dizartrija disfagija dvoslike udruţeni navedeni znaci . oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Vertebrobazilarni sliv: • • • • • • • Obostrani gubitak vida vrtoglavica i/ili ataksija obostrani.

Antikonvulzivi.u sluĉaju epileptiĉkih napada SAH .poĉetak je nagao.15% moţdanih udara su krvarenja .u oko 70-80% sluĉajeva uzrok krvarenja je povišen krvni tlak.spontana hipertenzivna krvarenja .MOŢDANO KRVARENJE . antiedematozna terapija. neurološki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%.“coup” i “contracoup” Terapija: kontrola hipertenzije. pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 % Hemoragijski infarkt .sekundarno krvarenje u ishemiĉko podruĉje ĉesto kod embolijskog moţdanog udara Trauma glave .ĉesto višestruki hematomi sa znakovima nagnjeĉenje mozga . Kirurško lijeĉenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu .

KLINIĈKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme .traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna . najintentizivniji od 7.u oko 50% sluĉajeva glavobolja .u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42% . fotofobija .jaka nagla glavobolja. oštećenje V.somnolencija do kome .najveći rizik unutar 24 sata Vazospazam - poĉinje nakon 2.dovodi do ishemije i novih neuroloških ispada .kliniĉka slika ovisi o koliĉini krvi i njenoj lokalizaciji .u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje . dana.pozitivni meningealni znaci KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja . do 9.ovisi o koliĉini izlivene krvi .stanje svijesti . povraćanje. dana . jednostrani egzoftalmus Ruptura aneurizme: .pareza III i IV ţivca.krvarenje moţe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno .

500ml FO/5h 2.. angiografije Hidrocefalus proširenje ventrikularnog sustava glavobolja.registrira se pomoću TCD-a.> 37. v Specifiĉno lijeĉenje v Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Opće mjere • • Ustanoviti eventualnu traumu Dva iv puta: 1. tekućine i elektrolita i dr. ĉak bez CT nalaza • Antitrombotska terapija . novi neurološki ispadi Liječenje moţdanog udara v Opće mjere: monitoriranje plućne i srĉane funkcije.Monitoriranje plućne i srĉane funkcije • Aspirin (100-300mg/dan) se moţe dati nakon moţdanog udara u neselektivnoj populaciji.5 C Regulacija razine glukoze Lijeĉiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Lijeĉiti hipoglikemiju 10% glukozom • • • Oksigenacija 2-4 l/ minuta Praćenje tekućine i elektrolita lijeĉenje hipertenzije: sistoliĉki tlak > 220 mm Hg. dijastoliĉki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!! • Praćenje EKG-a . metabolizma glukoze. tjelesne temperature. Krvne analize • • Antipiretici kod hiperpireksije.

Tromboliza Rt-PA (Alteplase) Indikacije: • Ishemiĉki moţdani udar. osim kod kardioembolizma. 10% u bolusu.samo u nekim centrima Kirurška terapija • • stenoza karotidne arterije > 70% ulceracija . max 90 mg.5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma) • • • • • • NIHSS neurološkog deficita (3-22) CT mozga bez krvarenja. Andol protect. Plavix) • • Heparin nije indiciran. (Zyllt. Aggrenox) ticlopidin (Tagren) . ostatak unutar 60 minuta. Cardiopirin) dipiridamol 200-400 mg ASK + dipiridamol (Assasantin.NE clopidogred 75 mg. intrakranijske stenoze. disekcija Hemodilucija se ne preporuĉa Specifično liječenje u ishemičkom moţdanom udaru . simptomi nastali unutar 4. (aspirin.9 mg/kg.• • • • • acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d. ishemije (mora biti uredan) Dob >18 godina trombociti ne smiju biti <70 tlak ne smije biti >160/90 bolesnike nije prebolio moţdani srĉani udar u prethodna 3 mjeseca • Iv rt-PA 0. unutar 4.5 sati od nastanka ishemiĉkog moţdanog udara (simptoma) • Intraarterijska tromboliza.

Diskinezije – abnormalni nevoljni pokreti a) tremor .Akinetsko rigidni sindromi – redukcija voljnih kretnji Parkinsonova bolest 2.pneumonije Prevencija DVT i plućne embolije Prevencija dekubitalniha ulcera Lijeĉenje epileptiĉkih napadaja Jedinice za moţdani udar (JMU) • • • • Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre – jedinice za moţdani udar – JMU Minimum: 24 h CT sken. povišenog IKT Spreĉavanje aspiracije . neurolog.Prevencija i zbrinjavanje komplikacija • • • • • • Lijeĉenje urinarnih infekcija Lijeĉenje edema. drugo osoblje i lijeĉenje u skladu sa preporukama 18% smanjenje mortaliteta 29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama • 25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeĉenih u JMU nego na općim odjelima • • 46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na općim odjelima (Norveška) Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeĉenja u JMU BOLESTI KRETANJA:podjela 1.

kod 2/3 poĉetni simptom . neuroleptiĉki. vaskularni. usporenost l Polagano progresivan tijek bolesti Etiologija l Idiopatski parkinsonizam l utjecaj okoline. nespretnost. godine ţivota l Rijedak poĉetak < 30 godina l Podmukli poĉetak: zakoĉenost.intenzivira se za vrijeme stresa. genetski faktori? l Simptomatkski parkinsonizam l postencefalitiĉki. l Atipiĉni parkinsonizam Glavni simptomi: l Tremor u mirovanju (ruka.ĉesto u poĉetku zahvaćena jednu stranu (ruka) . i 60. CO itd. tumori mozga. nestaje u snu . ĉeljust) l l l . metaboliĉki poremećaji.b) korea c) mioklonus d) tikovi e) distonija Parkinsonova bolest l degeneracija dopaminergiĉkih neurona u pars compacta substantiae nigrae l Glavni biokemijski poremećaj:smanjenje razine dopamina l Bolest se javlja u dobi izmeĊu 55. noga.

rijetko treptanje) l Gubitak posturalnih refleksa .povišen tonus mišića tijekom cijelog pokreta – fleksori l vrata. demencija u 1520% l Poremećaj vegetativnih funkcija: l ortostatska hipotenzija l poremećaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji l oteţano mokrenje l pojaĉan rad znojnica i lojnica – facies oleosa l pojaĉana salivacija . oteţano izvoĊenje finih pokreta l “zamrzavanje” – ne mogu se pokrenuti s mjesta. tiela. pokušavaju ubrzati hod l Hod bez sukretnji rukama l Oteţano zapoĉinjanje pokreta. prisjećanju). monoton govor l Mikrografija – rukom pisana slova postaju sve manja l ponekad akatizija – potreba za kretanjem l deformiteti skeleta – zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) l Psihiĉke promjene u kasnijim stadijima – depresija u 1/3. usporenje. iznenada stanu . smanjeno tretpanje. “cupkaju na mjestu”. “facies oleosa” l poremećaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore l Usporen.gubitak refleksa za odrţavanje ravnoteţe– ĉesti iznenadni padovi l ne uspiju se zaštiti rukama l Hod sitnim koracima uz anteropulziju.pred preprekama l Hipomimija – lice poput maske.l Rigor . stanja konfuzije l Intelektualno propadanje – bradifrenija (sporost u mišljenju.osiromašenje. ekstremiteta. tih. odsutnost kretnji (pogotovo normalnih sukretnji – mahanje rukama pri hodu.“fleksijski poloţaj” l Hipokineza/bradikineza/akineza/ .

ponekad glavu intencijski – smetnje izraţenije pri pisanju. Kirurške metode Matiĉne stanice (eksperimentalno) Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope: . korea.smiruje se na alkohol !!! . Fluktuacija u tijeku terapije . gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: . karbidopa.ostali neurološki status uredan . amantadin. mioklonusi 2. konfuzija. Diskinezije – distonija. paranoidna psihoza Esencijalni tremor – – – – nasljedni poremećaj u 70% bolesnika poĉetak u djetinjstvu zahvaća šake i ruke.ne reagira na terapiju L dopom (pogorša se) . ropinirol. entakapon. poremećaj spavanja. selegilin. halucinacije.nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uĉinak 1. Psihijatrijski poremećaji . hranjenju i pijenju. pramipexol.Terapija: levodopa.noćne more.“wearing off” – skraćenje terapijskog uĉinka L dope .“on – off” fenomen – nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraţene bolesti 3.

rijetke i povremene . vrata. izmjeniĉni dijelovi tijela. glave l IzmeĊu spazama mišićni tonus je smanjen l Podjela: . generalizirane. odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaćene mišiće Korea l nehotiĉne kretnje koju ĉine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grĉki chorea = ples) l nehotiĉne. hemidistonije . segmentalne. brze. mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam – oblik koreje. multifokalne. nasljedna bolest . “leteće oĉi” javlja se u dobi 35 . pogoršava se kretnjama Huntingtonova chorea (bolest) – – – – – koreja psihiĉke promjene (depresija.distribucija: fokalne. psihoza) demencija primitivni refleksi. prolongirani i bolni spazam mišićnih skupina udova. beta-blokatori (propranolol) Distonije l Sporo nastali. juvenilne (12-20 g).uzrok: idiopatske.40 godina. velike amplitude ekstremiteta .poĉetak bolesti: djetinjstvo < 12 g.prestaje u snu.– Terapija: blagi sedativi. nesvrsishodne. iregularne kretnje l nepredvidive.

distonije.obiteljska anamneza (anticipacija) . roţnica.bazalni gangliji. Cu se ne izluĉuje zbog nemogućnosti transporta u ţuĉ l Bakar se taloţi i oštećuje razne organe – npr.zelenkastosmeĊi prsten uz rub roţnice l biopsija jetre Lijeĉenje: D-penicilamin.– – od pojave simptoma do smrti 15-20 g kasniji poĉetak . ţivĉani sustav .genetsko testiranje Wilsonova bolest l Povećanje koncentracije bakra u organizmu. kelirajući agensi DEMENCIJE Vrste: n Alzheimerova . bubrezi. HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Kliniĉki: korea. jetra.benigniji tijek DIJAGNOSTIKA . „flapping tremor“ l Povišena koncentracija bakra u serumu i urinu l neurološke manifestacije u 40 % l smrtonosna bolest ukoliko se ne lijeĉi na vrijeme l Kayser-Flesicherov prsten.

pozitivna anamneza za preboljele moţdane udare . oboljeli poĉinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom ţivotu (npr. oteţano izraţavanje.dif. dijagnoza izmeĊu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS veći ili jednak 7 .rano se mogu javiti smetnje mokrenja .“stepeniĉasto”pogoršanje tijeka bolesti . te promjene u ponašanju upućuju na sumnju na AD. agnozija) . poremećaj hoda .iznenadni fokalni neurološki znakovi-motoriĉka slabost ekstremiteta.identifikacija dementnog sindroma .tijekom godina nalazimo ĉesto epizode fokalnih neuroloških ispada i poremećaj funkcije u jednoj ili više kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji . god. povišeni refleksi.iskljuĉenje drugih demencija . pozitivan Babinski. n Kako bolest napreduje. apstraknog mišljenja. MoKA skala n Vaskularna demencija u osoba iznad 50. izvršnog funkcioniranja drugih viših kortikalnih funkcija (afazija.oštećenje ranije steĉenih intelektualnih sposobnosti tako da utjeĉe na socijalni i radni ţivotni aspekt . prosuĊivanja.obiĉno su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest .promjena osobnosti n Nemogućnost sjećanja na "pravu" rijeĉ.oštećenje: pamćenja. apraksija.: ĉešljanje kose) n Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata n Gubi se sposobnost rasuĊivanja Mini mental scale MMS. ţivota ..

fokalne EEG promjene n Pickova demencija n demencija uz druge bolesti (Parkinson. i 45.OBLICI MS RELAPSIRAJUĆE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85% * akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna. upalna demijelinizacijska bolest središnjeg ţivĉanog sustava Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima v MS se najĉešće javlja izmeĊu 20.jedna ili više vaskularnih lezija evaluacija kliniĉkih karakteristika .CT ili MRI mozga . traju 1-3 mj. i nakon 55. Creutzfeld Jacob) MULTIPLA SKLEROZA v Sclerosis Multiplex v Najĉešća kroniĉna.znakovi oštećenja krvno likvorske barijere . i praćeni su remisijama u kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moţe zaostati odreĊeno oštećenje * * * * * izmeĊu relapsa nema napredovanja bolesti frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moţe se smanjiti lijeĉenjem razmak izmeĊu dva relapsa moţe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine broj relapsa ne utjeĉe na definitivnu invalidnost U 70-80% oboljelih prvi napad se povlaĉi bez vidljivih posljedica .godine v ţene obolijevaju 2x ĉešće od muškaraca v uĉestalost bolesti je veća u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama bliţe ekvatoru. ţivota. rijetko prije 15. niska u Japanu TIJEK BOLESTI .g.

traju duţe od poĉetnog napada s tendencijom produţenja * poremećaji funkcije osjeta i moţdanih ţivaca (n. opticus)-povlaĉe se brţe od motoriĉkih ispada SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK * * PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10% PROGRESIVNO RELAPSIRAJUĆI OBLIK-15% SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI v subjektivne smetnje osjeta v kognitivni poremećaji v smanjenje oštrine vida v retrobulbarni neuritis v slabost udova i poremećaji hoda v dvoslike v malaksalost v spasticitet v poremećaji ravnoteţe i vrtoglavica v smetnje sfinktera v nespecifiĉna kroniĉna bol v toplina pogoršava simptome v SFINKTERI-poremećaj .* drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogoršava godinu nakon poĉetka bolesti. * relapsi su ĉešći u prvim godinama bolesti. u 5% nakon 10 i više g.

METOTREKSAT v PLAZMAFEREZA v Lijeĉenje spasticiteta.lokalizacija tih izbijanja odreĊuje koje će znakove napad proizvesti iz samog napada ne moţemo zakljuĉivati o njegovom uzroku l u 70% sluĉajeva uzrok pojave epileptiĉnih napada nije poznat . simptomi) v analiza likvora v MRI-demijelinizacija v evocirani potencijali (VEP. BAER) v iskljuĉiti vaskularne.paroksizmalni poremećaj funkcije SŢS koji je rekurentan. SSEP.optiĉki neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? v ne postoji definitivni laboratorijski test za MS v kliniĉka slika (povijesti bolesti. malaksalosti EPILEPSIJA . stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima . CIKLOFOSFAMID. upalne i druge poremećaje Lijeĉenje v kortikosteroidna terapija tzv „pulsna terapija“ v BETA INTERFERONI 1a i 1b v GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) v INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) v AZATIOPRIN (IMURAN). CIKLOSPORIN.

trzaj rukom. EEGtipiĉan šilja-val kompleks. Oštećenja.l smatra se da se u 30% sluĉajeva radi o nasljeĊivanju l nasljeĊuje se “niţi prag podraţljivosti” ţivĉanih stanica mozga što uvjetuje “predispoziciju” za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetiĉki i poroĊajni faktori. Psihogeni uzroci KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se moţe klasificirati na mnogo naĉina l praktiĉna kliniĉka klasifikacija epilepsija prema . Trauma i fizikalni agensi Poremećaj moţdane cirkulacije.generalizirane . ponekad oralni automatizmi . Hereditarni faktori.ţarišne epilepsije . Metaboliĉki ili prehrambeni poremećaji. bez padanja. mioklonije vjeĊa. bez org.idiopatske .kliniĉkom obliku napada . Febrilne konvulzije. velika (dnevna) uĉestalost.etiologiji . ĉesto genetski uvjetovanje. ukoĉen pogled. Neoplazme. Degenerativne bolesti. trzaj oĉiju prema gore. Infektivne bolesti. traju do 30 sek. Toksiĉni faktori.simptomatske ili steĉene epilepsije l prema znakovima napada l prema moţdanom podruĉju iz kojeg potjeĉu neuobiĉajena bioelektriĉna praţnjenja l prema promjenama u EEG-u GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog poĉetka Apsans (Absence) Tipiĉni apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine. nagli poĉetak i prestanak. dijete problijedi.

fleksija ruku) uz blagi tremor tijela.adverzivni: toniĉka ili kloniĉka devijacija oĉi. iza – iskljuĉiti drugu etiologiju . kloniĉki trzaji . glave.aura – dg vaţnost – lokalizacija širenja . agresija . bljedilo.Afektivni – promjena raspoloţenja. postparoksizmalno: smetenost. .autonomni –temporalni reţanj. prolaktin PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim početkom l Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEĆAJA SVIJESTI: . senzorni .psihiĉki fenomeni (s kognitivnim simtomima). na paretiĉnim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih.senzorni ili somatosenzorni napadi. usne. tijekom napada. okcipitalni reţanj – bljeskovi svjetlosti ili boja .strah.motorni – frontalni reţanj. traju nekoliko minuta (2 min) AURA: . terminalni san. promjena srĉane frekvencije.povišen RR.inicijalni krik. ĉesto ugriz jezika. kortizol. nekontrolirano se pomokri. amnezija za dogaĊaj Laboratorijski nalazi: povišen CPK.glavobolja.do 25 g. na drugu.osjećaj neprepoznavanja.traju do 2 minute. Babinski pozitivan. toniĉki grĉ (hiperekstenzija nogu.idiopatske. poremećaj okusa. stranu tijela. pjena. ĉesto poĉetak lice. širina zjenica. crvenilo.Toničke i/ili kloničke konvulzije (Grand Mal) . mišićne grupe distalno prema proksimalno. Jacksonovih napada Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija). parijetalni reţanj – parestezije. mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni. ruke (noga) u jednu stranu . tahikardija. dezorijentiranost. već viĊenog (deja vu) . apnoa-cijanoza. oĉi otvorene u stranu. veselje. tuga.

nesvrsishodne kretnje. Paraliza spavanja. povećano. gutanja. laktiĉn acidoza. DIK Diferencijalna dijagnoza epilepsija: Narkolepsija. koji predhode generaliziranom napadu.Tranzitorne ishemiĉke atake u verteborbazilarnom slivu. Sinkope-kardiovaskularne. mikcijska. Valsalva. ţarišne promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada pojava aure Status epilepticus hitno stanje. Napadi drhtavice (tremora). smanjeno.Psihosenzorni – okolina djeluje udaljeno. Noćni mioklonusi. vazovagalne. Paroksizmalni vertigo. šumovi-preglasni. Migrena – bazilarna. Paroksizmalna trbušna bol. (hodanje. mucanje. Konverzivni poremećaj. premještanje predmeta) Vegetativni simptomi ĉesto udruţeni l Parcijalni ili ţarišni napadi sa sekundarnom generalizacijom • • • ţarišni napadi. smijeh. povišen IKT.. visok mortalitet u 3 % bolesnika. blijedo.neugodnog karaktera Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI POMUĆENJE SVIJESTI motorni automatizmi – pokreti ţvakanja. mljackanja. tumor komplikacije: hipoksija. hipoglikemija. poremećaj elektrolita. kod teških refrakternih na terapiju apstinencija od alkohola meningoencefalitis. zakapĉanje. rabdomioliza. Mjeseĉarenje. hiperpireksija. ritmiĉko pucketanje prstima. zvukovi izmijenjeni Tipiĉno. niski GUK . srĉani arest. edem pluća. hipotenzija. Afektivni respiratorni spazmi (napadi panike).

NE zapoĉinje se odmah s AET l monoterapija .najidealnija l politerapija . ne uklanjaju uzrok epilepsije l preventivna terapija (nakon ozljeda glave. rizik teratogenosti. operacija Tm) – nije potrebna ako nema epi napadaja Objasniti: razloge uvoĊenja terapije. utjecaj na kontracepciju UvoĊenje AET – u niskim doza. mjesece . iritativnih šiljaka l kao epileptiĉne abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo “oštri šiljci” ili “oštri valovi” i “šiljak-val” kompleksi l MRI po protokolu za epilepsije (traţi se „fokus“. hipokampalna skleroza) l laboratorij Lijeĉenje l ovisno o vrsti napada l jedan napadaj.u osoba s teţom epilepsijom .Dijagnostika l EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji ţarišta a ne o patološkom supstratu koji ga izaziva l EEG je ĉesto uredan l abnormalan EEG u odsutnosti simptoma – AET uglavnom nije potrebna l osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zašiljenih valova ili tzv. moguće nuspojave. doza se povećava kroz tjedne.više vrsta napada l djeluju na kontrolu napada.

Fenobarbiton. probada. ţari C) Lokalizacija:difuzno.refraktorni-nakon 60-90 min GLAVOBOLJE Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je poĉela.okcipitalno. pulsa. kognitivni poremećajem. pulsira. 4. oxcarbazepin. Gabapentin Topiramat. levitiracetam Status epilepticus . 7. temporalno. Lamotrigin. poremećaj osobnosti F) Popušta na terapiju Dijagnostiĉki testovi . fenobarbiton iv. Etusukcimid. sijeva. zonisamid. praćenje laborat. kisik. felbamat. fenitoin anestezija. povraćanje. temperature. 2. HIV-pozitivnin. jednostrano. Novonastala bol kod osoba > 50 g.muvijek ista. frontalno. frekvencija (dnevno. nastanak – naglo. kardiorespiratorna reanimacija iv put monitoring RR.cilj: doza kojom se kontroliraju napadi. Primidon. 5. progresivno jaĉeg intenziteta B) Karakter boli: tupa. toksikologija FO 500 ml. glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!! diazepam iv. oksimetrija. Karbamazepin. 6. parametara Valproatna kiselina. papiledem. Vigabatrin.. meningizam. postepeno. IKT laboratorijski parametri (acidoza). tiagabin. Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udruţena s drugim simptomima: visoka temperatura. fokalni neurološki ispad (iskljuĉena migrena s aurom). mjeseĉno). Klonazepam. .mortalitet 5-10% (bolest u podlozi) 1. lorazepam iv. sa što manje nuspojava. mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni). Fenitoin. 3.

CRP.5. sarkoidoza) 3.1. cervikomedularna lezija. abnormalnost kostiju 2.2.2. Perzistentna aura bez infarkta 1. Bazilarni -tip migren 1. Migrenski status 1. Obiteljska hemiplegiĉna migrena (FHM) 1.5. antitijela na boreliozu. Migrenozni infarkt 1.2. Kroniĉna migrena 1. benigna intrakranijska hipertenzija 5.5.2. akutna trauma glave.2.4.5. Vjerojatna migrena .TSH.1.3.2. Periodiĉni sindromi u djetinjstvu .3. venska tromboza. tumor. Migrena s aurom 1.2. Tipiĉna aura bez glavobolje 1. Tipiĉna aura s migrenom 1.3. MRI – AVM.Trc. kreatinin.4. Laboratorijski nalazi – SE. ANA. Migrena bez aure 1.2.6. HIV test Klasifikacija migrene 1. Migrenom uzrokovani epileptiĉki napadaj 1. EEG – razlikovanje epi napada od atipiĉne migrenske aure 4. CT – SAH. Tipiĉna aura s ne-migrenskom glavoboljom 1.menigoencefalitis. infekcija.4. lezije bijele supstance.1. reumatoidni faktor. Komplikacije migrene 1. CKS. SAH (negativan CT). Ca.5. meningealna bolest (karcinomaoza.prekursori migrene 1. urea.5. Lumbalna punkcija . Retinalna migrena 1.6.5.

72 sata (ne lijeĉena) 2. simptomi aure su potpuno reverzibilni glavobolja-prije.fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %) Migrena s aurom (klasična migrena) • • • • • Fokalni potpuno reverzibilini neurološki simptomi koji neposredno prethode glavobolji Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja simptom aure traju do 60 min. Uĉestalost: 1-2 mj. ukljuĉuje barem 2 od: . varijacije < 6 .muĉnina (2/3) i/ili povraćanje (35-50 %) . Barem jedno od:. bez muĉnine.unilateralna lokalizacija . fotofobija Trajanje: minute – dani.umjerena do jaka (smanjuje/onemogućuje dnevne aktivnosti) . traje 4 . nakon aure (interval ne > 60 min) Tipiĉna aura: - homonimni ispadi vidnog polja .Migrena bez aure Rana faza – blagog intenziteta.pulsirajuće kvalitete .> 100 godišnje Moţe proći spontano.pogoršava se fiziĉkom aktivnošću 3. istodobno. prosjeĉno 24 sata. 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza 1.

uĉestalosti.mogu pogoršati migrenu. nisu kontraindicirani kod MO Dijagnostika: Klinička dijagnoza!!! Anamneza najvaţnija !!!!!Dnevnik glavobolja . karaktera. Trudnice – uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi .unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremećaj govora Komplikacije migrene: Kronična migrena >15 dana/mjeseĉno. simptoma Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojĉice i djeĉaci – podjednako. S nastupom menarhe – prevalencija kod djevojĉica Vezano uz mjeseĉnicu – oscilacija nivoa hormona.kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroniĉnih simptoma Migrenski status tipiĉna kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta • • • • Frekvencija i intenzitet s godinama pada Moţe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi MA – s dobi mogu imati više epizoda aure – bez popratne glavobolje «transformirana» migrena – promjena lokalizacije. > 3 mjeseca . jaĉine.

frovatriptan • • • Uĉinkoviti – treba uzeti NA POĈETKU NAPADAJA MIGRENE !!! Malo nuspojava.medikamentozna beta -blokatori . pospanost Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej-Imigran tbl 50 mg. atenolol antidepresivi . piroxicam.Terapija: akutni napadaj 1. almotriptan. zolmitriptan. SSRI . Analgetici. NSAR . fenilbutazon 2.NSAID . Zolmitriptan Zomig tbl 2.naproxen. ketoprofen. rizatriptan. dobro se podnose Najĉešća nuspojava – «ošamućenost».ibuprofen. Rizatriptan Maxalt 10 mg ploćica za otapanje Profilaksa Ø 3-4 napadaja /mjesec Ø napadaj > 48 sati Ø napadaj opisan kao “nepodnošljiv” Ø migrena udruţena s komplikacijama Terapija . metoprolol. Antiemetici . ketorolac.Acetilsalicilna kiselina.metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom trţištu): sumatriptan. indometacin. eletriptan.5 mg ploćice za otapanje. diklofenak. Paracetamol . naratriptan.propranolol.tricikliĉki.

Melatonin. riboflavin (vitamin B2).antiepileptici . homeopatija Dijeta. foto ili fonofobije pojaĉana osjetljivost perikranijalne muskulature barem 2 je prisutno: . promjena stila ţivota Tenzijska glavobolja Epizodijska < 180 dana godišnje. povraćanja.valproat. < 15 dana mjeseĉno glavobolja traje 30 min – 7 dana nema muĉnine. topiramat antagonisti serotonina . bihevioralna terapija. se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece glavobolja je kroniĉna (> 15 dana mj) glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance Cluster glavobolja. Q 10 koenzim.“pritiskajuća” ili “stezajuća” (ne pulsirajuća) bol bilateralna lokalizacija 10-20 % jednostrana pulsirajuća bol blagog ili umjerenog intenziteta svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi nema pogoršanja sa fiziĉkom aktivnošću Kroniĉna . magnezij. akupunktura. Hortonova glavobolja . gabapentin.pizotifen antagonisti Ca kanala – flunarizine Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta).barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godišnje g. anti stres program. autogeni trening. botulinum toksin (Botox).

. pušaĉi. . fenestracija ovojnice n opticusa B Glavobolja zbog hidrocefalusa . kortikosteroidi. rinorea.ergotamini Profilaksa – verapamil (do 360 mg u dozama) . shunting.traje 15-180 min.jaka. nazalna kongestija. tinitus sinkron pulsu) . . mjerenje .triptani .frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poĉetku). ).. mioza. muĉnina. znojenje ĉela i lica.87% muškarci. meningizam . supraorbitalna i /ili temporalna bol . SDD. ptoza.antiepileptici (valproat do 600 mg).jaka umilateralna orbitalna.normalni neurološki status . pareza VI (tranzitorna zamagljenja vida <30s.dozvoljeno: edem papile ev. (ne lijeĉena) . titrirajući sniţavati) .povišen IK tlak (> 20 cm H2O) – LP.likvor – normalan broj stanica.antagonisti serotonina (pizotifen) Glavobolja zbog POVIŠENOG intrakranijskog tlaka A Benigna intrakranijska hipertenzija. intraventr. . dobi oko 30 g. cerebralna lezija. proteina iskljuĉena CVT.udruţena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija. do 8 napada dnevno .javlja se periodiĉki: godišnje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca .kortikosteroidi (prednison 60. suzenje. LP. edem vjeĊe Terapija Akutni napad – inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min. pulsirajuća. intraventrikularno proširenje povezanost glavobolje i povišenja IK tlaka < 24 sata Terapija: acetazolamid < 2 g/dn.

grĉevi. jakog intenziteta. traje par sek – 2 min. oteţano ĉešljanje. probadajuća ili ţareća. iznenadna. CT). površinska.simptomi Motorni: proksimalni mišići – oteţano penjanje uz stepenice. glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta Trigeminalna neuralgija.. extensor digitorum brevis Fascikulacije – oštećenje motornih neurona prednjih rogova .ventrikularno proširenje (MRI. hiperalgezija. fascikulacije Senzorni: negativni – gubitak osjeta . jaĉa ujutro. poremećaj ravnoteţe. uz: papiledem. dodir. IK > 20 cm H2O.induciraju se perkusijom mišića. trigeri: ţvakanje. “sijevajući” bolovi.gubitak ravnoteţe . napadaji boli su stereotipni u dotiĉnog pacijenta. povraćanje. pogoršava se Valsalva manevrom. lomljivi nokti Mišićna slabost . drugi uzroci facijalne boli su iskljuĉeni Bolesti perifernih ţivaca i mišića Lezija perifernih ţivaca . m. vjeţbanjem Trofiĉke promjene – hladne. 5 (normalna snaga) Tetivni refleksi – gube se rano.0 (nema kontrakcije). govor. gubitak dlakavosti. izmeĊu napadaja pacijent je asimptomatski. vjetar i sl. disestezije. distribucija u 1 ili više ogranaka V ţivca. distalni – oteţano dizanje stopala. difuzna bol. pareza VI ţivca. nema neurološkog deficita. oštra.opip. bol pozitivni – parestezije. poremećaj svijesti. još nema atrofije. cijanotiĉne okrajine. tic douloureux paroksizmalni napadaji oštre boli. “ţarenje” Pregled: Inspekcija Atrofija mišića – aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor. bol ima karakterisitke barem 4 od slijedećeg. krhki.temperatura . distalni pa proksimalni Ispitivanje osjeta lagani osjet .

tumori parotide (maligni).stapedius) poremećaj okusa prednje 2/3 jezika . endokrini – dijabetes. .kalus istezanje radi oţiljka . trudnoća Kliniĉka slika • • • • kljenut mišića koji su inervirani od N VII hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi) hiperakuzija (prox od n. LDH. . nagnjeĉenje. trauma baze lubanje. homoni (T3.HMSN.bol Dijagnostika EMNG 1.uzorak Biopsija .vasculitis.T4) Uzroci oštećenja: n Uzrok mehaniĉki pritisak. razina vitamina. Suralis. otitis. imobilizacija) n Kliniĉka slika: ispadi u inervacijskom podruĉju odreĊenog ţivca Bellova paralizan Etiologija nepoznata. propriocepcija diskriminacija 2 toĉke .- vibracija. istezanje. hipertireoza n Akutno ili kroniĉno: primarno (akutno). avitaminoze – B.n. dijabetes.tunelarni sindrom n Jatrogeno (neodgovarajući poloţaj. sarkoidoza Laboratorij – CPK. potencijal motorne jedinice . mastoiditis. sistemski – toksiĉni – metali. neoplazme baze lubanje poliradikuloneuritis. amiloidoza. sekundarno (kasno) . brzina= udaljenost izmeĊu 2 toĉke / vrijeme 2. GUK toksikologija.

Kroniĉno progredijentan tok Terapija: otkrivanje otklanjanje. lijeĉenje uzroka. parestezije n Osjetni ispadi: oštećenje osjeta za sve kvalitete podraţaja u vidu ĉarapa ili rukavica n Simetriĉne periferne pareze s fascikulacijama. “hod poput glaĉanja”. Atrofije mišića.• smanjeno luĉenje sline (n. poĉetak u 2. Samo neki oblici. osjetni ispadi.HMSN n Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth . Fizikalna terapija Polineuropatije n Sustavne bolesti perifernog ţivĉevlja n Mogu se javiti u okviru – – – – sistemskih i malignih bolesti avitaminoza posljedica toksiĉkog djelovanje lijekova i alkohola posljedica autoimunih bolesti simptomi:mlohave pareze. vegetativne smetnje. godine ţivota n Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest. gabapentin Hereditarna motorno senzorna neuropatija . analgetici NSAR. i 13. deformiteti stopala. Vitamini. higijena (noge). desetljeću ili kasnije n Nasljedna bolest n Osjetni podraţaji: bolni noćni krampovi. Osjetni poremećaji u obliku ĉarapa i rukavica. ugasli Ahilov. bolovi. Ispadi najprije poĉinju na distalnim dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaćena najduţa ţivĉana vlakna.poĉetak izmeĊu 6. kasnije patelarni refleks .intermedius) Terapija: Virostatici. antiepileptici – karbamazepin. “pijetlov hod”. zahvaćenost proksimalnih dijelova. Kortikosteroidi. Stoga vaţno prepoznavanje uzroka. polivitamina.

10 – 15 % trajni neurološki deficit opravak sporiji kod > 60 g.7 – 2. vagus.zahvaćeni proksimalni dijelovi ekstremiteta . ulceracije. regulacije tlaka. traheostoma n Mogu biti zahvaćeni kranijski ţivci: n. Hypoglosus. potreban respirator nakon 2 g nema poboljšanja n Dijagnoza: povišeni proteini u likvoru 0. mišići lica u 50 % n Manje izraţeni osjetni ispadi n Vegetativni ispadi: poremećaj znojenja. brzoprogresivnog toka < 7 dana. u 20 % respirator. accesorius i n. najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oštećuje periferno ţivĉevlje n 2 / 100 000 godišnje n 3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni. facialis. n. bulbarni simptomi. Oĉni simptomi: atrofija optikusa.Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep. pareze pokretanja oĉiju Tijek bolesti – dobroćudan.n Trofiĉke promjen:edemi.0 g/L (2-4 tj bolesti) . n. insuficijencije mišići trupa – respiracija. kontrole sfinktera i širine zjenica n gubitak refleksa • • • 5 – 10 % letalan ishod. ruku bol u LS kralješnici – ponekad inicijalni simptom (relativno) simetriĉne kljenuti-jaĉe na nogama nego na rukama (ascendentno) . radno sposobni do duboke starosti Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre n akutni uzrok. poremećaj srĉanog ritma. n. trigeminus. GI) n vrhunac bolesti 3 tj nakon poĉetka n oporavak poĉinje 2-4 tj nakon prestanka progresije Klinička slika • • • parestezije nogu.

VI. SDD. Hematom (AVM. potkoljenice. IX. puls. Siringomijelija • razina lezije – iznad L1 kralješka – oštećenje moţdine i ţivaca ispod . imunoglobulini – 400 mg/kg iv kroz 5 dana. kortikosteroidi – samo kod kroniĉnog oblika CIDP Dijabetička polineuropatija 30 % svih polineuropatija moţe se pojaviti već u juvenilnom dijabetesu. fizikalna terapija. bolni mišićni krampi . unutar 2 tj.noćne parestezije. XII moţdani ţivci . peristaltika.osjetni ispadi – “ĉarape i rukavice”-bol. propriocepcija – ataksija .vibracija.EMNG: usporenje brzine provodljivosti imunološka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima n Liječenje: plazmafereza . simptomatsko – monitoring RR. Infekcija.vegetativni ŢS – zjenice. antikoagulantna – heparin.Trauma. proksimalna – asimetriĉna .ulceracije Radikulopatije Mijelopatije Uzrok: Prolaps diska.mišićna slabost – distalna-simetriĉna-stopala. bolovi-ţarenje. citostatici. X. gutanje.radikulopatija . Tumor. RR .III.5 puta. disanje.najĉešće iza 50 g 30 % neurološke smetnje i prije nego se dg dijabetes 70-80 % dijabetiĉara ima znakove (lakše) polineuropatije Klinika: .poĉeti što prije. toplina . VII.oštećenje samo ţivaca . spontani). mali mišići šaka.trofiĉke promjene .

oštra. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteţano ţvakanje. dizatrija. n Smanjenje neuromišićne provodljivosti. oporavlja za vrijeme odmora i spavanja n Smanjen broj AchR na neuromišićnoj spojnici zbog autoimunog procesa. lokalna osjetljivost MIASTHENIA GRAVIS n Neuromuskularni poremećaj koji karakterizira slabost i zamorljivost mišića n Slabost se pogoršava tijekom fiziĉke aktivnosti. nema dostatne depolarizacije. duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela kost – kontinuirana. palećabol iradira u kutanu distribuciju mišićne skupine koju ţivac inervira • • segmentalna razina – kontinuirana. aspiracija hrane 4. U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima 8.Klinika • razina korijena – jaka. Blagi generalizirani oblik (85 %) 3. gutanje. nazalan govor. Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost 5. Samo oĉni mišići: dvoslike.refleksi oĉuvani . Uloga timusa u 75% bolesnika 7. Mijasteniĉka kriza 6. U 10% timom Dijagnostika: Kliniĉki pregled-vl. Umjereni gener. tupa bol. slabija kontrakcija n Prevalencija 1/10000 stanovnika n Najĉešće u Ţ u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama n ţene:muškarci3:2 n Varijabilan tijek n Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogrošanja slabosti mišića / krize n selektivno zahvaćanje grupa mišića Kliniĉka podjela: 1. ptoze (15-20 %) 2.

Elektrofiziološko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu stimulaciju 2. Inhibitori kolinesteraze – piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg Kortikosteroidi – prednoson 60 mg dn Imunosupresivi – azatioprin. RTG / CT toraksa Terapija 1. 5. ciklosporin Timektomija Plazmafereza Imunoglobulini iv – 400 mg/kg MIOPATIJE n Nasljedne progresivne bolesti n Bolesti poĉinju u ranoj dobi n Pojedini tipovi mišićnih distrofija imaju odreĊene fenotipske i genetske karakteristike Duchennova mišićna distrofija n Progresivna slabost i degeneracija skeletnih mišića n Najĉešća distrofija (1/3000 djeĉaka) n X.zbog muĉnine.1. Single fiber EMG 3. 3. Tensilonski test/prostigmin (edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin. bradikardije) 4. 6.vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u mišićima skeleta n Simptomi izmeĊu 4-6 godine n slabost mišića ramena i zdjelice n Trĉanje i skakanje poremećeno . 4. Antitijela na Ach R u 90 % (specifiĉni za bolest) 5. 2. ciklofosfamid.

kontrakture n 12. god. god. kolica n Oštećenje plućne funkcije n 16-18. godina: neophodan pojas. EMNG. biopsija MIOTONIJA n Abnormalno produţeno trajanja mišićne kontrakcije i više sekundi nakon što je podraţaj prestao. orbicularis oculi i vanjski pokretaĉi oĉnih jabuĉica TRAUMA MOZGA n otvorene traume SŢS-prekid tvrde moţdane ovojnice n zatvorene traume SŢS-neoštećena tvrda moţdana ovojnica n SŢS se nalazi u likvoru unutar tvrdog koštanog oklopa (kosti glave i kraljeţnica) n pomicanje mozga prema kostima n direktan uĉinak sile-coup . respiratorni infekti n Miokardiopatija n smrt izmeĊu 20-30 godine ţivota n Intelektualni poremećaj n CPK povišen. n Oteţano popuštanje kontrakcije mišića moţe izazvati mehaniĉki ili elektriĉni podraţaj n Najĉešće zahvaćen m.n Mišići listova nogu jaki – pseudohipertrofija: mišići zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom n U šestoj godini kontrakture petnih i zdjeliĉno-potkoljeniĉih veza uz hod na palcima nogu i hiperlordotiĉno drţanje n Noge jaĉa zahvaćene od ruku n 8-10.

anterogradna amnezija – – – vegetativni simptomi nema strukturalnih lezija postkomocijski sindrom Kontuzija mozga – nagnjeĉenje mozga – – – – – – – ozbiljnija ozljeda strukturalna oštećenja moţdanog tkiva (krvarenja) prateći edem pogoršava stanje poremećaji svijesti dulji od sata ţarišni neurologijski sindromi u dijagnostici: CT. ipsilateralna midrijaza . meningicae med. – fraktura temporalne kosti gubitak svijesti zbog udarca slobodni interval – sati ponovni gubitak svijesti. dezorijentiranost. minute) gubitak svijesti zbunjenost. MR mozga posttraumatske psihoze Epiduralni hematom – – – – arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a.n indirektan uĉinak sile-contre coup Komocija mozga – potres mozga – – – – opće funkcionalne smetnje kratkotrajni (sekunde.retrogradna. kontralateralna hemipareza. sumraĉno stanje amnestiĉko stanje .

lues .Subduralni hematom – – – – vensko krvarenje iz mosnih vena kliniĉka slika sporije napreduje sat. prekid silaznih i uzlaznih puteva. kvadruplegija . neurološki ispadi (potpuni ili djelomiĉni ispad svih funkcija kralješniĉne moţdine) – Kompresija – epiduralni spinalni hematom – Fraktura vratne kralješnice: razdor kralješniĉne moţdine. smetnje mokrenja – Kontuzija – strukturalna oštećenja. gljivice. asimetrija refleksa. tjedni nema slobodnog intervala glavobolja. gljivice. ţarišni neurološki ispadi KRALJEŠNICA – Komocija – nema strukturalnih oštećenja. paraziti. oprez pri transportu ozlijeĊenih sa sumnjom na ozljedu vratne kralješnice UPALNI PROCESI SŢS l Meningitis-upala moţdanih ovojnica l Encefalitis-upala parenhima mozga l Mijelitis-upala parenhima moţdine l Meningoencefalomijelitis l Apsces l Uzroĉnici:bakterije (tbc. prioni Meningitis l gnojni – bakterije (piogene). poremećaji svijesti. protozoa l serozni – virusi.tetraplegija – Fraktura gornjih vratnih kralješaka: poremećaji vitalnih funkcija – disanje – smrt. rikecije. prolazni poremećaji osjeta. dani. smetenost. lues). tuberkuloza. virusi.

karcinomatozni l Uzroĉnici: meningokoki. ukoĉena šija (nadraţaj meninga) – opistotonus. tuberkuloza. hiperalgezija. gram-negativne bakterije (hemofilus. ubrzano disanje Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora. fotofobija. pneumokoki. povraćanje.lues Encefalitis l primarni encefalitisi – – virusi ulaze putem ţivaca ili hematogeno izravno oštećuju sivu tvar (neurone) l sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi – posljedica imunoloških. lumbalna punkcija. Ostali simptomi. nagli poĉetak. visoka temperatura. perivenske infiltracije u bijeloj tvari Kliniĉka slika: l glavobolja. poremećaji svijesti.l hemoragiĉni – virusi. streptokoki. otitis itd. pseudomonas. simptomatska terapija Serozni meningitis l Uzroĉnici: virusi. opća slabost.) l Patogeneza l hematogenim putem (iz primarnog ţarišta) l per continuitatem (sinuitis. stafilokoki. ţarišni neurološki znaci l ĉesto su zahvaćene i moţdane ovojnice – meningoencefalitis l ĉesto zahvaćena moţdina – (meningo)encefalomijelitis . enterobakterije itd. povraćanje. povišena temperatura. alergijskih reakcija – demijelinizacija.) l izravna inokulacija (otvorena trauma. pomućenje svijesti. psihomotorni nemir. malaksalost. psihomotorni nemir. neurokirurški zahvati) Meningealni sindrom:glavobolja (povišen intrakranijski tlak).

apsces) n Etiologija tumora mozga: u nepoznata n Podjela: u prema lokalizaciji:infraterntorijalni. otvorena trauma solitatrni ili multipli opći infektivni sindrom.: infarkt. supratentorijalni u prema vrsti: benigni. papila stagnans) u epileptiĉki napadaji u psihiĉki poremećaji u poremećaji svijesti u poremećaji pulsa i disanja u Lokalni simptomi u ţarišni neurološki ispadi ovisno o lokalizaciji u prethode općim simptomima u laţni ţarišni simptomi – zbog pratećeg edema . maligni . fokalni neurološki znaci porast intrakranisjkog tlaka TUMORI MOZGA n Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujući ostala tkiva za razliku od od lezija koje razaraju tkivo (npr. muĉnina. povraćanje. sekundarni u Opći simptomi: u simptomi povišenog intrakranijskog tlaka (glavobolja.Apsces mozga l ograniĉena inkapsulirana gnojna upala mozga – – – – per continuitatem. primarni. hematogeno.

u dobi 35. kroniĉni progresivan rast. metastazira likvorom u Meningeomi: benigni tumori. najĉešći u srednjoj ţivotnoj dobi. iradijaciona. melanom Terapija:operativna. vrlo maligan.ispadi vidnog polja ..multiple. 13-18% intrakranijskih tumora. širi se brzo razarajući okolno tkivo u Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga. bubrega.homonimni u Kraniofaringeom:djeca i mlaĊe osobe.sela turcica.metastaza u mozgu.cistiĉni. sporo rastu. omotani ĉahurom. uzduţ Silvijeve fisure. tm bronha. komprimiraju mozgovinu. vrlo maligan. epileptiĉki napadi u Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma. a nepoznat. rijetko < 30 godina.ostatci kraniofaringealnog duktusa. hormonski inaktivni: sekundarni hipopituitarizam. godina.tumori nervnih korjenova i perifernih ţivaca.ĉesta krvarenja u Ependimom. hematogene. kemoterapija.porast malignosti. sinus sagitalis superior. smrt nastupi godinu dana nakon dg. najĉešće u okolini IV komore. inicijalni simptomi: epilepsija. Neurofibromi u Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam. polagana rasta. skloni kalcifikacijama u Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut). u velikom mozgu. Cushing. rijetki maligni sarkomi. kalcificiraju u Metastatski tumori: solitarne – operacija. akromegalija itd. najĉešće lokalizacije. kod djece. Schwanomi. ometa cirkulaciju likvora u Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaĊoj ţivotnoj dobi.u Astrocitomi: I-IV stupanj . prostate. primarni tumor u Tok i prognoza u progresivan tok u brzina rasta ovisi o vrsti tumora u tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora . ţeluca. dojke. najĉešći od svih glioma. – 45.