FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOŠKI PREGLED Dijelovi ţivĉanog sustava • – – • – – – • – – Središnji ţivĉani sustav Mozak kralješniĉna moţdina Periferni ţivĉani

sustav Ţivĉani korijeni i spletovi Periferni gangliji Periferni ţivci Autonomni ţivĉani sustav Simpatikus Parasimpatikus

Vrste stanica • • Neuron (ţivĉane stanice) osnova funkcije i graĊe ţivĉanog sustava Glija stanice

Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-graĊa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti

Sinapse: mjesto kontakta izmeĊu neurona

• Impulsi se prenose oslobaĊanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptiĉke membrane

Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA – najĉešći inhibicijski sustav, Glutamat – najĉešći ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ţivĉanog sustava • • • • Tijela neurona ĉine sivu tvar Aksoni ţivĉanih stanica ĉine bijelu tvar (ţivĉani putevi) Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra U leĊnoj moţdini i moţdanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji

• • •

Cerebellum=mali mozak Moţdano stablo=pons+medula oblongata Kralješniĉna moţdina Donji motorni neuron

• • •

Periferni ţivci Neuromuskularna spojnica Mišić

ŢIVCI: moţdani, moţdinski • – – – • Zajedniĉki završni put: 12 pari moţdanih ţivaca = 24 31 par moţdinskih ţivaca = 62 Ukupno 86

Sve informacije ulaze i izlaze iz središnjeg ţivĉanog sustava kroz tih 86 ţivaca

31 par moţdinskih ţivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni

Ţivĉani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ţivci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ţivci Ne - mijelinizirani ţivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motorički sustav

Oštećenje GMN: Kontralateralna hemipareza • • • • • • • Ţivĉane stanice motornog korteksa desne moţdane hemisfere Akson: Prolazi kroz desnu kapsulu internu Kriţa stranu u meduli oblongati Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu leĊne moţdine Prekapĉa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge Oštećenje GMN je kontralateralno

Ipsilateralna hemipareza - lezija smještena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat će hemiparezu sliĉnu kao kod oštećenja kontralateralne moţdane hemisfere - neće biti zahvaćeno lice, niti vid

- moţe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oštećenja

Ipsilateralna monopareza lezija smještena jednostrano u leĊnoj moţdini niţe od vrata: uzrokovat će slabost noge po tipu oštećenja GMN oštećen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oštećenja spinotalamiĉkog puta bit će oštećen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva ošetećenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oštećenje kralješniĉne moţdine – parapareza (kljenut obje noge )

• Oštećenje u gornjem dijelu vratne medule ili moţdanom deblu – tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu

Oštećenja DONJEG motornog neurona su:
 o     

Izraţena atrofija Sniţen tonus kljenut Sniţeni refleksi Nema patoloških refleksa

Oštećenja GORNJEG motornog neurona su:
    

Nema atrofija Povišeni tonus po tipu dţepnog noţića (piramidni) Povišeni refleksi i pojava klonusa Prisutni patološki refleksi Kljenuti su jaĉe izraţene u antigravitacijskim mišićima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija homonimna hemianopsija

Oštećenje malog mozga uzrokuje: - koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motoriĉke impulse iz velikog mozga - ataksija - sniţen mišićni tonus-hipotonija - regulacija motorike pogleda –VOR - dismetrija-promašaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis – drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajući govor, Nistagmus

Moţdano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV moţdanog ţivca Pons-jezgre V, VI, VII moţdanog ţivca Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII veći dio m.debla zauzima retikularna formacija - respiracijski centar - srce

Miopatije • Slabost proksimalnih mišića je tipiĉna za primarnu mišićnu bolest.

• Bolesnici imaju poteškoće pri dizanju ruku iznad visine lopatice, poteškoće pri ustajanju iz stolice. • Pri ustajanju potrebna pomoć ruku.

• U stajaćem poloţaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboĉen prema naprijed. • Zbog slabosti abdominalne i zdjeliĉne muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed Karakteristike oštećenja:

inervacija visceralnih organa. ţlijezda odgovoran za visceralne refl. širenje zjenice. se dijeli na art. Subklavijalna art. simpatiĉki pleksusi Parasimpatikus: suţenje zjenica. cirkulacija. glatkih mišića. bradikardija. Opskrba velikog i malog mozga: Art. vertebralna art. sekrecija ţlijezda s unutrašnjim luĉenjem Simpatikus: tahikardija. respiracija. evakuacija sadrţaja mjehura i crijeva.• • • • Atrofije Nema fascikulacija Tonus je uredan ili hipotonija Refleksi su uredni ili sniţeni Autonomni vegetativni ţivčani sustav . cerebri med. sekrecija suza. cerebri ant . koji funkcioniraju ispod svjesne razine probava. sline Krvotok: Luk aorte: Desno: Truncus brachiocephalicus. kutana vazokontrikcija. bronhalna dilatacija. srca. Subklavijalna art.. i art. zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac. povećava peristaltiku. Lijevo:Zajedniĉka karotidna art. unutrašnja karotidna art. vanjska karot art. zajedniĉka karotidna art. carotis int. znojenje.

cerebri anterior prednja moţdana arterija oštećenje uzrokuje: pareza noge (paraplegija) inkontinencija gubitak osjeta Art. basilaris se dijeli na 2 art. cerebri posterior Straţnja moţdana art. cerebri posterior Art. oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Art. cerebri media Srednja moţdana art. oštećenje uzrokuje: homonimna hemianopija talamiĉki sy .Art.

Lijekovi NEUROLOŠKI STATUS SVIJEST . tjedni Heteroanamneza. motoriĉke i senzorne ispade poremećaj funkcijamalog mozga ispade kranjalnih ţivaca ANAMNEZA simptomi . motorika. sluh. vid. koordinacija. 1 bazilarna art. moţdano deblo 2. Djeĉje bolesti. stupor.svijest. koma Glasgow coma scale . bol. sati. mali mozak 3. osjet.somnolentan. tonus. straţnji dio velikog mozga oštećenje art.Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije. smetnje sfinktera od kada? -prvi puta . Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica.minuta. opskrba: 1. tremor. Alergije. alkohol. dani. basilaris uzrokuje: poremećaj svijesti (koma) bilat. mokrenje.kava).ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju . pušenje.

Otvaranje oĉiju 4 Motoriĉki odgovor 6 Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15 ORIJENTACIJA prema sebi. disartrija (nedominantne) Poremećaji: Disleksija .LIJEVA Poremećaj govora: disfazija (poremeĉaj dominantne hemisfere) . u prostoru PAMĆENJE: kratkoroĉno.pisanje Diskalkulija . u vremenu. parafrazije Razumijevanje relativno dobro oĉuvano VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA • Lokalizacija-straţnji dio gornjeg temporalnog girusa .ĉitanje ( i razumijevanje) Disgrafija . dugoroĉno KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (više ţivĉane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA . nejasan.prepozavanje predmeta VRSTE AFAZIJA: BROCINA • • • • • Lokalizacija-straţnji dio donjeg frontalnog girusa Motoriĉka ili ekpresivna (izraţajna) afazija Govor:oklijevajući.raĉunanje Agnozija . struktura reĉenice manjkava Pisanje: agramatizam.

motoriĉko. parijetalni reţanj ZANEMARIVANJE • jedne strane tijela. toplo/hladno. Miĉu zdravu ruku OSJET: površinski.DESNA Oštećenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblaĉenja Konstrukcijska apraksija • • ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinaĉnih elemenata nedominantna hemisfera. ne razumijevanje izgovorene rijeĉi Govor dobro artikuliran. uopće bolesti) suoĉeni-daju racionalni odgovor. bol. vibracija POVRŠINSKI OSJET: Dermatomi .npr. propriocepcija . neologizmi. paragramatizmi VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA • • • Poremećaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije Jedva razumljiv govor (ako govori) Stereotipno ponavljanje rijeĉi-govorni automatizam NEDOMINANTNA HEMISFERA . vidno ANOZOGNOZIJA • • neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza.• • • Senzorna ili receptivna afazija. gluhoća sljepoća. normalna melodija i ritam Parafrazije. taktilno.

rektus lateralis Nemogućnost abdukcije oka Nistagmus • • Nevoljni.pojaĉani osjećaj dodira hipalgezija . bockanje. npr. unutarnja i kompletna oftalmoplegija Abducens • • Inervira m. VI N oculomotorius: Vanjska. utrnulost.smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija . mravinjanje. drvensot disestezije: poremećaj interpretacije osjeta (dodir osjeća kao ţarenje ili mravinjanje) BULBOMOTORIKA: N III.odsustvo termohiperestezija .odsustvo hiperestezija .povećana termohipestezija . IV. ritmiĉni izmjeniĉni trzajevi oĉnih jabuĉica u stranu Vertikalni.pojaĉanje Poremećaj kvalitete osjeta: parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez vanjskog podraţaja.smanjenje termiĉkog osjeta termoanestezija .taktilna hipestezija-smanjen osjećaj dodira anestezija . vodoravni ili kruţni smjer .

• • Spora i brza komponenta Fini.2. vestibularnom sustavu. srednji i grubi nistagmus • Nastaje kod oštećenja u vidnom.3 grana) intrakranijski N statoacusticus • • • Smetnje sluha – anaukuzija. Glossopharyngeus (IX) i n. moţdanom deblu ili malom mozgu • • ĉesto je praćen vrtoglavicom Fiziološki: optiĉka orijentacijska pojava N facialis • • • • Liĉni ţivac inervira mimiĉnu muskulaturu Bikortikalna inervacija za mišiće gornje 2/3 lica Centralna pareza – slabost usnog kuta Periferna pareza – slabost cijele polovine lica N Trigeminus     inervacija mišića ţvakaĉa senzibilitet lica (1. vagus (X) • • – Inerviraju mišiće farinksa i larinksa Najĉešći poremećaji: Disfagija . hipakuzija Smetnje ravnoteţe i hodanja Nistagmus N.

Elektrofiziološke metode u EEG.Laboratorijske pretrage Pretage likvora . EP n 3. testovi koagulacije.dizanje i spuštanje ramena N hypoglosus • • – Inervira sve mišiće jezika Najĉešći poremećaj: Pareza – jezik skreće na starnu oštećenog ţivca DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI n 1. fonacija (n.– – Dizartrija Pseudobulbarna i bulbarna pareza N vagus: gutanje.okretanje glave . titar antitijela) n 2.lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza. toksikološka anlaiza. inervacija torakalnih i abdominalnih organa (parasimpatikus) N accessorius Inervira musculus sternocleidomastoideus i m. recurens). Neuroradiološke metode . trapezius . hormoni. EMNG.

MRA. MRI. Vaskularne ultrazvuĉne metode u Ekstra i intrakranijske Dopler metode n 5. PET Lumbalna punkcija: Izvodi se sjedeći uz maksimalnu kifozu i uvlaĉenje trbuha ili leţeći na boku priljubljenih koljena n Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeĊu trnastih nastavaka kraljeţaka L3-L4 u medijalnoj liniji.u Nativne i kontrastne rtg pretrage u CT. amplitudi. mijelografija n 4. Nuklearno medicinske metode u gama encefalografija. u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: u graniĉni nalaz n Delta valovi uvijek patološki u budnom stanju n Paroksizmalna izbijanja: u Epileptogenost . fMRI. odnosno jedan prostor više ili niţe n Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakteriološka analiza n Moţe se izmjeriti tlak likvora-leţeći poloţaj Elektroencefalogram EEG n registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektriĉkom aktivnošću mozga pomoću skalp elektroda n valovi se razlikuju prema frekvenciji. raspodjeli i uĉestalosti n Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (straţnji dio). angiografija. SPECT. otvaranjem oĉiju se gubi “blokira dobro” n Beta valovi (frontalno) u psihiĉkoj napetosti ili pri intoksikacijama n Theta valovi u djece.

registrira se slušno i vidno n Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mišića n U mirovanju normalni EMG: nema elektriĉne aktivnosti .elektriĉna tišina n Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice. kod snaţne kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica EMG se koristi za razlikovanje miogenih (mišićnih) oboljenja od neurogenih oštećenja (ţivaca) n Bolesti mišića: u smanjenje amplitude i trajanja mišićne kontrakcije n Bolesti ţivaca u porast. vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija n Aneurizme kod SAH n Arteriovenske malformacije n Spinalna angiografija n CT omogućava vizualizaciju .Elektromioneurografija n Registriranje elektriĉne aktivnosti unutar mišića pomoću iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mišić n Elektriĉna aktivnost prenosi se na ekran.ENG u mjerenje motoriĉke i osjetne brzine provodljivosti ţivaca Angiografija n Cerebralna panangiografija – prikaz karotidnih. proširenje i desinkronizacija potencijala– polifazija u denervirana mišićna vlakna – fibrilacija Elektroneurografija .

u sive i bijele tvari. opticusa. corpus calosum. sinusa. kostiju. n. bazalnih ganglija u Davanjem kontrastnih sredstava poboljšava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca • • • • • • Kontraindikacije: bolesnici s ugraĊenim pace-makerima i metalnim protezama MRI omogućuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u demijelinizacijeske lezije patologija straţnje lubanjske jame kraniocervikalni prijelaz kralješniĉna moţdina Dopler-ultrazvučni pregled Ekstrakranijski kolor dopler ţila vrata n gleda se: izgled (morfologija) ţile. komora. patološke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi) Glavna dijagnostiĉka podruĉja TCD-a (transkranijaki dopler) u intrakranijske stenoze i okluzije u hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija u evaluacija kolateralnog krvotoka u procjena i monitoriranje vazospazma u dg AV malformacija u monitoriranje intraoperativno i u ICU u evaluacija moţdane smrti u evocirani fiziološki odgovori u rano otkrivanje i spreĉavanje moţdanog udara . bulbusa. subarahnoidalnih prostora.

smanjenje incidencije i mortaliteta moţdanog udara • Uĉinkovitost primarne i sekundarne prevencije. lijeĉenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama Čimbenici rizika za nastanak moţdanog udara Nemodificirajući Dob Spol NasljeĊe Rasa Modificirajući Hipertenzija Diajbetes Hiperlipidemija Pušenje Fiziĉka neaktivnost Stres Adipozitet Alkoholizam Srĉane bolesti Hiperkoagulacija Oralni kontraceptivi “Novi ĉimbenici Infekcija Homocistein PFO Migrena . drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj Vodeći uzrok demencije • Modifikacija stila ţivota i lijeĉenje ĉimbenika rizika .Moţdani udar • • • Vodeći uzrok invalidnosti Treći uzrok smrtnosti u svijetu.

ishemijski .hemodinamski .iz artterije u arteriju .Tranzitorna ishemijska ataka Moţdani udar .hemoragijski – hematom Subarahoidalno krvarenje Arteriovenska mlaformacija Simptomi i znakovi moţdanog udara Ovise o teritoriju koji je zahvaćen (krvna ţila) TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA v 5-20 min.embolijski .iz srca u arteriju . najdulje 24 sata v amaurosis fugax moţe trajati 30 do 60 sek MOŢDANI UDAR v simptomi traju > 24 sata v na CT-u se vidi lezija NEUROLOŠKI ISPADI U SLUĈAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUĈJU ACI -okluzija izaziva opseţan infarkt 2/3 moţdane hemisfere .tromboza .

dizartrija v apraksija v hemianopsija (djelomiĉna ili kompletna) v ipsilateralni gubitak vida v Poremećaj svijesti i konfuzija Art. jednostrani ili ukriţeni motoriĉki/osjetni ispad dizartrija disfagija dvoslike udruţeni navedeni znaci . oštećenje uzrokuje: KL hemiplegija KL hemihipestezija KL hemianopija disfazija/dizartrija Vertebrobazilarni sliv: • • • • • • • Obostrani gubitak vida vrtoglavica i/ili ataksija obostrani. cerebri media-Srednja moţdana art.ali moţe proći i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu Karotidni sliv : v Kontralateralna slabost ekstremiteta v i/ili gubitak osjeta v afazija.

“coup” i “contracoup” Terapija: kontrola hipertenzije.MOŢDANO KRVARENJE . antiedematozna terapija.sekundarno krvarenje u ishemiĉko podruĉje ĉesto kod embolijskog moţdanog udara Trauma glave .u sluĉaju epileptiĉkih napada SAH .u oko 70-80% sluĉajeva uzrok krvarenja je povišen krvni tlak.poĉetak je nagao.15% moţdanih udara su krvarenja .Antikonvulzivi. neurološki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%. pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 % Hemoragijski infarkt .ĉesto višestruki hematomi sa znakovima nagnjeĉenje mozga . Kirurško lijeĉenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu .spontana hipertenzivna krvarenja .

oštećenje V. fotofobija .u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje .kliniĉka slika ovisi o koliĉini krvi i njenoj lokalizaciji .traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna .najveći rizik unutar 24 sata Vazospazam - poĉinje nakon 2. najintentizivniji od 7.KLINIĈKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme . do 9.somnolencija do kome .u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42% .krvarenje moţe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno .pareza III i IV ţivca. dana . povraćanje. dana.u oko 50% sluĉajeva glavobolja .ovisi o koliĉini izlivene krvi . jednostrani egzoftalmus Ruptura aneurizme: .dovodi do ishemije i novih neuroloških ispada .stanje svijesti .jaka nagla glavobolja.pozitivni meningealni znaci KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja .

registrira se pomoću TCD-a. tjelesne temperature. novi neurološki ispadi Liječenje moţdanog udara v Opće mjere: monitoriranje plućne i srĉane funkcije. tekućine i elektrolita i dr. v Specifiĉno lijeĉenje v Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Opće mjere • • Ustanoviti eventualnu traumu Dva iv puta: 1. dijastoliĉki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!! • Praćenje EKG-a . ĉak bez CT nalaza • Antitrombotska terapija .Monitoriranje plućne i srĉane funkcije • Aspirin (100-300mg/dan) se moţe dati nakon moţdanog udara u neselektivnoj populaciji. Krvne analize • • Antipiretici kod hiperpireksije. metabolizma glukoze. 500ml FO/5h 2. angiografije Hidrocefalus proširenje ventrikularnog sustava glavobolja.5 C Regulacija razine glukoze Lijeĉiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Lijeĉiti hipoglikemiju 10% glukozom • • • Oksigenacija 2-4 l/ minuta Praćenje tekućine i elektrolita lijeĉenje hipertenzije: sistoliĉki tlak > 220 mm Hg.> 37..

10% u bolusu.samo u nekim centrima Kirurška terapija • • stenoza karotidne arterije > 70% ulceracija . unutar 4. simptomi nastali unutar 4.NE clopidogred 75 mg. max 90 mg. intrakranijske stenoze. ishemije (mora biti uredan) Dob >18 godina trombociti ne smiju biti <70 tlak ne smije biti >160/90 bolesnike nije prebolio moţdani srĉani udar u prethodna 3 mjeseca • Iv rt-PA 0.5 sati od nastanka ishemiĉkog moţdanog udara (simptoma) • Intraarterijska tromboliza. Andol protect.Tromboliza Rt-PA (Alteplase) Indikacije: • Ishemiĉki moţdani udar.9 mg/kg. Cardiopirin) dipiridamol 200-400 mg ASK + dipiridamol (Assasantin. Aggrenox) ticlopidin (Tagren) . osim kod kardioembolizma. disekcija Hemodilucija se ne preporuĉa Specifično liječenje u ishemičkom moţdanom udaru . (aspirin. ostatak unutar 60 minuta.• • • • • acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d.5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma) • • • • • • NIHSS neurološkog deficita (3-22) CT mozga bez krvarenja. (Zyllt. Plavix) • • Heparin nije indiciran.

drugo osoblje i lijeĉenje u skladu sa preporukama 18% smanjenje mortaliteta 29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama • 25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeĉenih u JMU nego na općim odjelima • • 46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na općim odjelima (Norveška) Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeĉenja u JMU BOLESTI KRETANJA:podjela 1. Diskinezije – abnormalni nevoljni pokreti a) tremor . povišenog IKT Spreĉavanje aspiracije . neurolog.Akinetsko rigidni sindromi – redukcija voljnih kretnji Parkinsonova bolest 2.Prevencija i zbrinjavanje komplikacija • • • • • • Lijeĉenje urinarnih infekcija Lijeĉenje edema.pneumonije Prevencija DVT i plućne embolije Prevencija dekubitalniha ulcera Lijeĉenje epileptiĉkih napadaja Jedinice za moţdani udar (JMU) • • • • Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre – jedinice za moţdani udar – JMU Minimum: 24 h CT sken.

noga. godine ţivota l Rijedak poĉetak < 30 godina l Podmukli poĉetak: zakoĉenost. nestaje u snu . vaskularni. CO itd. l Atipiĉni parkinsonizam Glavni simptomi: l Tremor u mirovanju (ruka.kod 2/3 poĉetni simptom . nespretnost. usporenost l Polagano progresivan tijek bolesti Etiologija l Idiopatski parkinsonizam l utjecaj okoline. tumori mozga.ĉesto u poĉetku zahvaćena jednu stranu (ruka) . genetski faktori? l Simptomatkski parkinsonizam l postencefalitiĉki. neuroleptiĉki. i 60. metaboliĉki poremećaji.b) korea c) mioklonus d) tikovi e) distonija Parkinsonova bolest l degeneracija dopaminergiĉkih neurona u pars compacta substantiae nigrae l Glavni biokemijski poremećaj:smanjenje razine dopamina l Bolest se javlja u dobi izmeĊu 55. ĉeljust) l l l .intenzivira se za vrijeme stresa.

iznenada stanu .pred preprekama l Hipomimija – lice poput maske. tiela. odsutnost kretnji (pogotovo normalnih sukretnji – mahanje rukama pri hodu. pokušavaju ubrzati hod l Hod bez sukretnji rukama l Oteţano zapoĉinjanje pokreta. ekstremiteta.povišen tonus mišića tijekom cijelog pokreta – fleksori l vrata. tih. usporenje. smanjeno tretpanje. “facies oleosa” l poremećaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore l Usporen. demencija u 1520% l Poremećaj vegetativnih funkcija: l ortostatska hipotenzija l poremećaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji l oteţano mokrenje l pojaĉan rad znojnica i lojnica – facies oleosa l pojaĉana salivacija .“fleksijski poloţaj” l Hipokineza/bradikineza/akineza/ . prisjećanju).l Rigor . oteţano izvoĊenje finih pokreta l “zamrzavanje” – ne mogu se pokrenuti s mjesta. stanja konfuzije l Intelektualno propadanje – bradifrenija (sporost u mišljenju.osiromašenje. “cupkaju na mjestu”.gubitak refleksa za odrţavanje ravnoteţe– ĉesti iznenadni padovi l ne uspiju se zaštiti rukama l Hod sitnim koracima uz anteropulziju. rijetko treptanje) l Gubitak posturalnih refleksa . monoton govor l Mikrografija – rukom pisana slova postaju sve manja l ponekad akatizija – potreba za kretanjem l deformiteti skeleta – zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) l Psihiĉke promjene u kasnijim stadijima – depresija u 1/3.

nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uĉinak 1. gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: .“wearing off” – skraćenje terapijskog uĉinka L dope . Diskinezije – distonija. konfuzija.smiruje se na alkohol !!! . ponekad glavu intencijski – smetnje izraţenije pri pisanju. paranoidna psihoza Esencijalni tremor – – – – nasljedni poremećaj u 70% bolesnika poĉetak u djetinjstvu zahvaća šake i ruke.“on – off” fenomen – nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraţene bolesti 3. Kirurške metode Matiĉne stanice (eksperimentalno) Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope: . selegilin. korea. hranjenju i pijenju.Terapija: levodopa.noćne more. ropinirol. poremećaj spavanja. Psihijatrijski poremećaji . amantadin. karbidopa. mioklonusi 2. entakapon. Fluktuacija u tijeku terapije .ostali neurološki status uredan .ne reagira na terapiju L dopom (pogorša se) . pramipexol. halucinacije.

brze. generalizirane. beta-blokatori (propranolol) Distonije l Sporo nastali.distribucija: fokalne. izmjeniĉni dijelovi tijela. odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaćene mišiće Korea l nehotiĉne kretnje koju ĉine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grĉki chorea = ples) l nehotiĉne. nasljedna bolest . mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam – oblik koreje. juvenilne (12-20 g). psihoza) demencija primitivni refleksi. glave l IzmeĊu spazama mišićni tonus je smanjen l Podjela: . segmentalne.40 godina. pogoršava se kretnjama Huntingtonova chorea (bolest) – – – – – koreja psihiĉke promjene (depresija. prolongirani i bolni spazam mišićnih skupina udova.uzrok: idiopatske.– Terapija: blagi sedativi. rijetke i povremene . nesvrsishodne.prestaje u snu. multifokalne.poĉetak bolesti: djetinjstvo < 12 g. vrata. “leteće oĉi” javlja se u dobi 35 . iregularne kretnje l nepredvidive. velike amplitude ekstremiteta . hemidistonije .

kelirajući agensi DEMENCIJE Vrste: n Alzheimerova . Cu se ne izluĉuje zbog nemogućnosti transporta u ţuĉ l Bakar se taloţi i oštećuje razne organe – npr. distonije.genetsko testiranje Wilsonova bolest l Povećanje koncentracije bakra u organizmu. ţivĉani sustav . „flapping tremor“ l Povišena koncentracija bakra u serumu i urinu l neurološke manifestacije u 40 % l smrtonosna bolest ukoliko se ne lijeĉi na vrijeme l Kayser-Flesicherov prsten.bazalni gangliji.benigniji tijek DIJAGNOSTIKA .– – od pojave simptoma do smrti 15-20 g kasniji poĉetak .zelenkastosmeĊi prsten uz rub roţnice l biopsija jetre Lijeĉenje: D-penicilamin.obiteljska anamneza (anticipacija) . bubrezi. jetra. HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Kliniĉki: korea. roţnica.

“stepeniĉasto”pogoršanje tijeka bolesti .identifikacija dementnog sindroma .dif.iznenadni fokalni neurološki znakovi-motoriĉka slabost ekstremiteta. pozitivan Babinski.iskljuĉenje drugih demencija .oštećenje ranije steĉenih intelektualnih sposobnosti tako da utjeĉe na socijalni i radni ţivotni aspekt . god.rano se mogu javiti smetnje mokrenja . oboljeli poĉinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom ţivotu (npr. povišeni refleksi. ţivota .oštećenje: pamćenja.promjena osobnosti n Nemogućnost sjećanja na "pravu" rijeĉ. agnozija) . prosuĊivanja. poremećaj hoda . n Kako bolest napreduje. apraksija. MoKA skala n Vaskularna demencija u osoba iznad 50. te promjene u ponašanju upućuju na sumnju na AD.obiĉno su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest . dijagnoza izmeĊu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS veći ili jednak 7 ..tijekom godina nalazimo ĉesto epizode fokalnih neuroloških ispada i poremećaj funkcije u jednoj ili više kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji . apstraknog mišljenja. izvršnog funkcioniranja drugih viših kortikalnih funkcija (afazija.pozitivna anamneza za preboljele moţdane udare .: ĉešljanje kose) n Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata n Gubi se sposobnost rasuĊivanja Mini mental scale MMS. oteţano izraţavanje.

fokalne EEG promjene n Pickova demencija n demencija uz druge bolesti (Parkinson. Creutzfeld Jacob) MULTIPLA SKLEROZA v Sclerosis Multiplex v Najĉešća kroniĉna. rijetko prije 15. traju 1-3 mj.godine v ţene obolijevaju 2x ĉešće od muškaraca v uĉestalost bolesti je veća u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama bliţe ekvatoru.g.jedna ili više vaskularnih lezija evaluacija kliniĉkih karakteristika . niska u Japanu TIJEK BOLESTI . ţivota.OBLICI MS RELAPSIRAJUĆE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85% * akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna.CT ili MRI mozga . upalna demijelinizacijska bolest središnjeg ţivĉanog sustava Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima v MS se najĉešće javlja izmeĊu 20. i nakon 55.znakovi oštećenja krvno likvorske barijere . i praćeni su remisijama u kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moţe zaostati odreĊeno oštećenje * * * * * izmeĊu relapsa nema napredovanja bolesti frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moţe se smanjiti lijeĉenjem razmak izmeĊu dva relapsa moţe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine broj relapsa ne utjeĉe na definitivnu invalidnost U 70-80% oboljelih prvi napad se povlaĉi bez vidljivih posljedica . i 45.

u 5% nakon 10 i više g. traju duţe od poĉetnog napada s tendencijom produţenja * poremećaji funkcije osjeta i moţdanih ţivaca (n.* drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogoršava godinu nakon poĉetka bolesti. opticus)-povlaĉe se brţe od motoriĉkih ispada SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK * * PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10% PROGRESIVNO RELAPSIRAJUĆI OBLIK-15% SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI v subjektivne smetnje osjeta v kognitivni poremećaji v smanjenje oštrine vida v retrobulbarni neuritis v slabost udova i poremećaji hoda v dvoslike v malaksalost v spasticitet v poremećaji ravnoteţe i vrtoglavica v smetnje sfinktera v nespecifiĉna kroniĉna bol v toplina pogoršava simptome v SFINKTERI-poremećaj . * relapsi su ĉešći u prvim godinama bolesti.

lokalizacija tih izbijanja odreĊuje koje će znakove napad proizvesti iz samog napada ne moţemo zakljuĉivati o njegovom uzroku l u 70% sluĉajeva uzrok pojave epileptiĉnih napada nije poznat . stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima . METOTREKSAT v PLAZMAFEREZA v Lijeĉenje spasticiteta. simptomi) v analiza likvora v MRI-demijelinizacija v evocirani potencijali (VEP. BAER) v iskljuĉiti vaskularne. CIKLOFOSFAMID.optiĉki neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? v ne postoji definitivni laboratorijski test za MS v kliniĉka slika (povijesti bolesti. upalne i druge poremećaje Lijeĉenje v kortikosteroidna terapija tzv „pulsna terapija“ v BETA INTERFERONI 1a i 1b v GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) v INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) v AZATIOPRIN (IMURAN). CIKLOSPORIN. SSEP.paroksizmalni poremećaj funkcije SŢS koji je rekurentan. malaksalosti EPILEPSIJA .

l smatra se da se u 30% sluĉajeva radi o nasljeĊivanju l nasljeĊuje se “niţi prag podraţljivosti” ţivĉanih stanica mozga što uvjetuje “predispoziciju” za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetiĉki i poroĊajni faktori.idiopatske . ponekad oralni automatizmi . nagli poĉetak i prestanak. ukoĉen pogled. Infektivne bolesti. velika (dnevna) uĉestalost. Psihogeni uzroci KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se moţe klasificirati na mnogo naĉina l praktiĉna kliniĉka klasifikacija epilepsija prema .simptomatske ili steĉene epilepsije l prema znakovima napada l prema moţdanom podruĉju iz kojeg potjeĉu neuobiĉajena bioelektriĉna praţnjenja l prema promjenama u EEG-u GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog poĉetka Apsans (Absence) Tipiĉni apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine. bez padanja. Toksiĉni faktori. Neoplazme. EEGtipiĉan šilja-val kompleks. bez org. Oštećenja. dijete problijedi. ĉesto genetski uvjetovanje.generalizirane . Trauma i fizikalni agensi Poremećaj moţdane cirkulacije. trzaj oĉiju prema gore. Hereditarni faktori. Degenerativne bolesti. Metaboliĉki ili prehrambeni poremećaji.etiologiji . mioklonije vjeĊa.ţarišne epilepsije .kliniĉkom obliku napada . trzaj rukom. Febrilne konvulzije. traju do 30 sek.

terminalni san. ĉesto ugriz jezika. traju nekoliko minuta (2 min) AURA: . veselje. mišićne grupe distalno prema proksimalno. usne. bljedilo.osjećaj neprepoznavanja.Afektivni – promjena raspoloţenja. apnoa-cijanoza. već viĊenog (deja vu) . dezorijentiranost.adverzivni: toniĉka ili kloniĉka devijacija oĉi. prolaktin PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim početkom l Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEĆAJA SVIJESTI: . . iza – iskljuĉiti drugu etiologiju . oĉi otvorene u stranu.traju do 2 minute. toniĉki grĉ (hiperekstenzija nogu. širina zjenica.Toničke i/ili kloničke konvulzije (Grand Mal) .inicijalni krik.motorni – frontalni reţanj. tijekom napada. kortizol. Jacksonovih napada Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija). nekontrolirano se pomokri. promjena srĉane frekvencije.senzorni ili somatosenzorni napadi. agresija . Babinski pozitivan.psihiĉki fenomeni (s kognitivnim simtomima). amnezija za dogaĊaj Laboratorijski nalazi: povišen CPK.strah. mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni. tuga. na drugu.autonomni –temporalni reţanj. stranu tijela. pjena. postparoksizmalno: smetenost.glavobolja. fleksija ruku) uz blagi tremor tijela. tahikardija. senzorni .povišen RR.aura – dg vaţnost – lokalizacija širenja .do 25 g. parijetalni reţanj – parestezije. kloniĉki trzaji . ĉesto poĉetak lice. ruke (noga) u jednu stranu . crvenilo. okcipitalni reţanj – bljeskovi svjetlosti ili boja . na paretiĉnim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih. glave.idiopatske. poremećaj okusa.

Paroksizmalni vertigo. zakapĉanje. gutanja. Afektivni respiratorni spazmi (napadi panike). Valsalva. niski GUK . hipotenzija. vazovagalne. tumor komplikacije: hipoksija. zvukovi izmijenjeni Tipiĉno. mucanje. koji predhode generaliziranom napadu. kod teških refrakternih na terapiju apstinencija od alkohola meningoencefalitis. Sinkope-kardiovaskularne. šumovi-preglasni. smijeh. srĉani arest. povećano. hiperpireksija. premještanje predmeta) Vegetativni simptomi ĉesto udruţeni l Parcijalni ili ţarišni napadi sa sekundarnom generalizacijom • • • ţarišni napadi. Konverzivni poremećaj. rabdomioliza. DIK Diferencijalna dijagnoza epilepsija: Narkolepsija. (hodanje. nesvrsishodne kretnje. edem pluća. Paraliza spavanja. Migrena – bazilarna. laktiĉn acidoza. smanjeno. Napadi drhtavice (tremora). ţarišne promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada pojava aure Status epilepticus hitno stanje. mikcijska. blijedo.Psihosenzorni – okolina djeluje udaljeno. hipoglikemija. Paroksizmalna trbušna bol. mljackanja. Mjeseĉarenje.. ritmiĉko pucketanje prstima. visok mortalitet u 3 % bolesnika.Tranzitorne ishemiĉke atake u verteborbazilarnom slivu.neugodnog karaktera Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI POMUĆENJE SVIJESTI motorni automatizmi – pokreti ţvakanja. Noćni mioklonusi. poremećaj elektrolita. povišen IKT.

u osoba s teţom epilepsijom .više vrsta napada l djeluju na kontrolu napada. operacija Tm) – nije potrebna ako nema epi napadaja Objasniti: razloge uvoĊenja terapije. mjesece .NE zapoĉinje se odmah s AET l monoterapija . iritativnih šiljaka l kao epileptiĉne abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo “oštri šiljci” ili “oštri valovi” i “šiljak-val” kompleksi l MRI po protokolu za epilepsije (traţi se „fokus“.najidealnija l politerapija . ne uklanjaju uzrok epilepsije l preventivna terapija (nakon ozljeda glave. utjecaj na kontracepciju UvoĊenje AET – u niskim doza.Dijagnostika l EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji ţarišta a ne o patološkom supstratu koji ga izaziva l EEG je ĉesto uredan l abnormalan EEG u odsutnosti simptoma – AET uglavnom nije potrebna l osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zašiljenih valova ili tzv. moguće nuspojave. hipokampalna skleroza) l laboratorij Lijeĉenje l ovisno o vrsti napada l jedan napadaj. rizik teratogenosti. doza se povećava kroz tjedne.

nastanak – naglo. Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udruţena s drugim simptomima: visoka temperatura. Gabapentin Topiramat. ţari C) Lokalizacija:difuzno. jednostrano. Fenitoin. Karbamazepin. tiagabin. . postepeno. 5.refraktorni-nakon 60-90 min GLAVOBOLJE Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je poĉela. lorazepam iv. mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni). Primidon. probada. progresivno jaĉeg intenziteta B) Karakter boli: tupa. 2.okcipitalno. frekvencija (dnevno. felbamat. fokalni neurološki ispad (iskljuĉena migrena s aurom). mjeseĉno). 4. parametara Valproatna kiselina. 6. fenobarbiton iv. sa što manje nuspojava. kognitivni poremećajem. 7. povraćanje. temperature.mortalitet 5-10% (bolest u podlozi) 1. pulsira. Novonastala bol kod osoba > 50 g. fenitoin anestezija. sijeva. IKT laboratorijski parametri (acidoza).cilj: doza kojom se kontroliraju napadi. poremećaj osobnosti F) Popušta na terapiju Dijagnostiĉki testovi . toksikologija FO 500 ml. HIV-pozitivnin. levitiracetam Status epilepticus . pulsa.muvijek ista. 3. glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!! diazepam iv. Lamotrigin. Fenobarbiton. temporalno. kisik. zonisamid. frontalno. oxcarbazepin. meningizam. Vigabatrin.. Etusukcimid. papiledem. kardiorespiratorna reanimacija iv put monitoring RR. Klonazepam. oksimetrija. praćenje laborat.

cervikomedularna lezija. Ca.2. CT – SAH. kreatinin. Periodiĉni sindromi u djetinjstvu .5.4. Retinalna migrena 1.TSH.3. lezije bijele supstance.6.prekursori migrene 1.5. Vjerojatna migrena .4.3.1.2. Bazilarni -tip migren 1.2.1. Tipiĉna aura s migrenom 1. akutna trauma glave. venska tromboza. Laboratorijski nalazi – SE.2.2. Komplikacije migrene 1. Migrenom uzrokovani epileptiĉki napadaj 1. meningealna bolest (karcinomaoza. abnormalnost kostiju 2. tumor. urea. Obiteljska hemiplegiĉna migrena (FHM) 1. Migrena bez aure 1.1. CKS.3.2.4.Trc.menigoencefalitis.5. reumatoidni faktor. Lumbalna punkcija .CRP. antitijela na boreliozu.6. MRI – AVM. SAH (negativan CT). EEG – razlikovanje epi napada od atipiĉne migrenske aure 4. Migrenski status 1.5. Perzistentna aura bez infarkta 1. Tipiĉna aura s ne-migrenskom glavoboljom 1.5. Tipiĉna aura bez glavobolje 1. Kroniĉna migrena 1. infekcija.2.5.5. HIV test Klasifikacija migrene 1. Migrena s aurom 1. ANA.2. Migrenozni infarkt 1. benigna intrakranijska hipertenzija 5. sarkoidoza) 3.

ukljuĉuje barem 2 od: . 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza 1. Uĉestalost: 1-2 mj.umjerena do jaka (smanjuje/onemogućuje dnevne aktivnosti) . simptomi aure su potpuno reverzibilni glavobolja-prije. fotofobija Trajanje: minute – dani.Migrena bez aure Rana faza – blagog intenziteta. bez muĉnine. nakon aure (interval ne > 60 min) Tipiĉna aura: - homonimni ispadi vidnog polja . istodobno.unilateralna lokalizacija . prosjeĉno 24 sata.> 100 godišnje Moţe proći spontano.pulsirajuće kvalitete .muĉnina (2/3) i/ili povraćanje (35-50 %) . varijacije < 6 .fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %) Migrena s aurom (klasična migrena) • • • • • Fokalni potpuno reverzibilini neurološki simptomi koji neposredno prethode glavobolji Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja simptom aure traju do 60 min.72 sata (ne lijeĉena) 2. traje 4 . Barem jedno od:.pogoršava se fiziĉkom aktivnošću 3.

simptoma Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojĉice i djeĉaci – podjednako. uĉestalosti. jaĉine. Trudnice – uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi . S nastupom menarhe – prevalencija kod djevojĉica Vezano uz mjeseĉnicu – oscilacija nivoa hormona. > 3 mjeseca .kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroniĉnih simptoma Migrenski status tipiĉna kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta • • • • Frekvencija i intenzitet s godinama pada Moţe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi MA – s dobi mogu imati više epizoda aure – bez popratne glavobolje «transformirana» migrena – promjena lokalizacije. karaktera.unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremećaj govora Komplikacije migrene: Kronična migrena >15 dana/mjeseĉno. nisu kontraindicirani kod MO Dijagnostika: Klinička dijagnoza!!! Anamneza najvaţnija !!!!!Dnevnik glavobolja .mogu pogoršati migrenu.

Terapija: akutni napadaj 1. Antiemetici . eletriptan. naratriptan. almotriptan. atenolol antidepresivi . rizatriptan.naproxen. indometacin.tricikliĉki. metoprolol.NSAID . pospanost Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej-Imigran tbl 50 mg.medikamentozna beta -blokatori .metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom trţištu): sumatriptan.Acetilsalicilna kiselina.propranolol. frovatriptan • • • Uĉinkoviti – treba uzeti NA POĈETKU NAPADAJA MIGRENE !!! Malo nuspojava.ibuprofen. dobro se podnose Najĉešća nuspojava – «ošamućenost». fenilbutazon 2. ketoprofen. diklofenak.5 mg ploćice za otapanje. Rizatriptan Maxalt 10 mg ploćica za otapanje Profilaksa Ø 3-4 napadaja /mjesec Ø napadaj > 48 sati Ø napadaj opisan kao “nepodnošljiv” Ø migrena udruţena s komplikacijama Terapija . piroxicam. SSRI . Zolmitriptan Zomig tbl 2. NSAR . ketorolac. Paracetamol . Analgetici. zolmitriptan.

foto ili fonofobije pojaĉana osjetljivost perikranijalne muskulature barem 2 je prisutno: . riboflavin (vitamin B2). Melatonin. gabapentin. promjena stila ţivota Tenzijska glavobolja Epizodijska < 180 dana godišnje.valproat.barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godišnje g. topiramat antagonisti serotonina .pizotifen antagonisti Ca kanala – flunarizine Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta). magnezij. botulinum toksin (Botox). < 15 dana mjeseĉno glavobolja traje 30 min – 7 dana nema muĉnine. bihevioralna terapija. anti stres program. akupunktura. homeopatija Dijeta. autogeni trening.“pritiskajuća” ili “stezajuća” (ne pulsirajuća) bol bilateralna lokalizacija 10-20 % jednostrana pulsirajuća bol blagog ili umjerenog intenziteta svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi nema pogoršanja sa fiziĉkom aktivnošću Kroniĉna .antiepileptici . se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece glavobolja je kroniĉna (> 15 dana mj) glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance Cluster glavobolja. Hortonova glavobolja . Q 10 koenzim. povraćanja.

fenestracija ovojnice n opticusa B Glavobolja zbog hidrocefalusa . ).triptani .traje 15-180 min. intraventrikularno proširenje povezanost glavobolje i povišenja IK tlaka < 24 sata Terapija: acetazolamid < 2 g/dn. . nazalna kongestija. pulsirajuća.likvor – normalan broj stanica.udruţena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija. titrirajući sniţavati) . meningizam . cerebralna lezija. mioza. muĉnina.javlja se periodiĉki: godišnje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca . znojenje ĉela i lica.antiepileptici (valproat do 600 mg). .dozvoljeno: edem papile ev.antagonisti serotonina (pizotifen) Glavobolja zbog POVIŠENOG intrakranijskog tlaka A Benigna intrakranijska hipertenzija. pareza VI (tranzitorna zamagljenja vida <30s. suzenje. LP. shunting. (ne lijeĉena) . SDD. ptoza.. tinitus sinkron pulsu) . kortikosteroidi. supraorbitalna i /ili temporalna bol . do 8 napada dnevno . . rinorea. intraventr.kortikosteroidi (prednison 60.frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poĉetku). dobi oko 30 g.jaka. proteina iskljuĉena CVT.povišen IK tlak (> 20 cm H2O) – LP. edem vjeĊe Terapija Akutni napad – inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min.normalni neurološki status .jaka umilateralna orbitalna. mjerenje . .ergotamini Profilaksa – verapamil (do 360 mg u dozama) .87% muškarci. pušaĉi.

govor. lomljivi nokti Mišićna slabost . cijanotiĉne okrajine.simptomi Motorni: proksimalni mišići – oteţano penjanje uz stepenice. jaĉa ujutro. pareza VI ţivca. pogoršava se Valsalva manevrom. površinska. disestezije. bol pozitivni – parestezije.. difuzna bol. poremećaj svijesti. krhki. distalni – oteţano dizanje stopala.opip.gubitak ravnoteţe . 5 (normalna snaga) Tetivni refleksi – gube se rano. trigeri: ţvakanje. m. tic douloureux paroksizmalni napadaji oštre boli. oštra. grĉevi. uz: papiledem. izmeĊu napadaja pacijent je asimptomatski. gubitak dlakavosti. poremećaj ravnoteţe. distalni pa proksimalni Ispitivanje osjeta lagani osjet . iznenadna.0 (nema kontrakcije). oteţano ĉešljanje. hiperalgezija.temperatura . fascikulacije Senzorni: negativni – gubitak osjeta . “ţarenje” Pregled: Inspekcija Atrofija mišića – aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor.ventrikularno proširenje (MRI. extensor digitorum brevis Fascikulacije – oštećenje motornih neurona prednjih rogova . “sijevajući” bolovi.induciraju se perkusijom mišića. napadaji boli su stereotipni u dotiĉnog pacijenta. vjetar i sl. dodir. bol ima karakterisitke barem 4 od slijedećeg. traje par sek – 2 min. jakog intenziteta. nema neurološkog deficita. povraćanje. IK > 20 cm H2O. distribucija u 1 ili više ogranaka V ţivca. probadajuća ili ţareća. još nema atrofije. glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta Trigeminalna neuralgija. vjeţbanjem Trofiĉke promjene – hladne. drugi uzroci facijalne boli su iskljuĉeni Bolesti perifernih ţivaca i mišića Lezija perifernih ţivaca . CT).

HMSN. istezanje. mastoiditis. nagnjeĉenje. .n. hipertireoza n Akutno ili kroniĉno: primarno (akutno). neoplazme baze lubanje poliradikuloneuritis. potencijal motorne jedinice . razina vitamina.vasculitis. . sistemski – toksiĉni – metali. sekundarno (kasno) . propriocepcija diskriminacija 2 toĉke . Suralis. LDH. GUK toksikologija. endokrini – dijabetes.kalus istezanje radi oţiljka .- vibracija. brzina= udaljenost izmeĊu 2 toĉke / vrijeme 2. sarkoidoza Laboratorij – CPK. dijabetes.bol Dijagnostika EMNG 1. imobilizacija) n Kliniĉka slika: ispadi u inervacijskom podruĉju odreĊenog ţivca Bellova paralizan Etiologija nepoznata. amiloidoza.T4) Uzroci oštećenja: n Uzrok mehaniĉki pritisak. tumori parotide (maligni). homoni (T3.tunelarni sindrom n Jatrogeno (neodgovarajući poloţaj. otitis. trudnoća Kliniĉka slika • • • • kljenut mišića koji su inervirani od N VII hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi) hiperakuzija (prox od n. trauma baze lubanje.uzorak Biopsija . avitaminoze – B.stapedius) poremećaj okusa prednje 2/3 jezika .

ugasli Ahilov. Atrofije mišića. Stoga vaţno prepoznavanje uzroka. higijena (noge). desetljeću ili kasnije n Nasljedna bolest n Osjetni podraţaji: bolni noćni krampovi. osjetni ispadi.poĉetak izmeĊu 6. kasnije patelarni refleks . parestezije n Osjetni ispadi: oštećenje osjeta za sve kvalitete podraţaja u vidu ĉarapa ili rukavica n Simetriĉne periferne pareze s fascikulacijama. Ispadi najprije poĉinju na distalnim dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaćena najduţa ţivĉana vlakna. gabapentin Hereditarna motorno senzorna neuropatija . polivitamina.intermedius) Terapija: Virostatici. Samo neki oblici. poĉetak u 2. antiepileptici – karbamazepin. Fizikalna terapija Polineuropatije n Sustavne bolesti perifernog ţivĉevlja n Mogu se javiti u okviru – – – – sistemskih i malignih bolesti avitaminoza posljedica toksiĉkog djelovanje lijekova i alkohola posljedica autoimunih bolesti simptomi:mlohave pareze. zahvaćenost proksimalnih dijelova. i 13.HMSN n Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth . Vitamini. vegetativne smetnje.• smanjeno luĉenje sline (n. analgetici NSAR. Kortikosteroidi. Kroniĉno progredijentan tok Terapija: otkrivanje otklanjanje. lijeĉenje uzroka. deformiteti stopala. godine ţivota n Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest. “pijetlov hod”. Osjetni poremećaji u obliku ĉarapa i rukavica. bolovi. “hod poput glaĉanja”.

najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oštećuje periferno ţivĉevlje n 2 / 100 000 godišnje n 3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni. Hypoglosus. n. vagus. facialis. radno sposobni do duboke starosti Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre n akutni uzrok.0 g/L (2-4 tj bolesti) . pareze pokretanja oĉiju Tijek bolesti – dobroćudan. GI) n vrhunac bolesti 3 tj nakon poĉetka n oporavak poĉinje 2-4 tj nakon prestanka progresije Klinička slika • • • parestezije nogu. u 20 % respirator. poremećaj srĉanog ritma. regulacije tlaka. 10 – 15 % trajni neurološki deficit opravak sporiji kod > 60 g.n Trofiĉke promjen:edemi. kontrole sfinktera i širine zjenica n gubitak refleksa • • • 5 – 10 % letalan ishod. n.zahvaćeni proksimalni dijelovi ekstremiteta .7 – 2. bulbarni simptomi. accesorius i n. trigeminus. n. ruku bol u LS kralješnici – ponekad inicijalni simptom (relativno) simetriĉne kljenuti-jaĉe na nogama nego na rukama (ascendentno) . mišići lica u 50 % n Manje izraţeni osjetni ispadi n Vegetativni ispadi: poremećaj znojenja. traheostoma n Mogu biti zahvaćeni kranijski ţivci: n. brzoprogresivnog toka < 7 dana.Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep. ulceracije. Oĉni simptomi: atrofija optikusa. insuficijencije mišići trupa – respiracija. potreban respirator nakon 2 g nema poboljšanja n Dijagnoza: povišeni proteini u likvoru 0.

simptomatsko – monitoring RR.vegetativni ŢS – zjenice.noćne parestezije.ulceracije Radikulopatije Mijelopatije Uzrok: Prolaps diska. imunoglobulini – 400 mg/kg iv kroz 5 dana.radikulopatija . Siringomijelija • razina lezije – iznad L1 kralješka – oštećenje moţdine i ţivaca ispod . RR . Tumor. fizikalna terapija. kortikosteroidi – samo kod kroniĉnog oblika CIDP Dijabetička polineuropatija 30 % svih polineuropatija moţe se pojaviti već u juvenilnom dijabetesu.EMNG: usporenje brzine provodljivosti imunološka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima n Liječenje: plazmafereza . peristaltika.poĉeti što prije. antikoagulantna – heparin. citostatici. XII moţdani ţivci . SDD. propriocepcija – ataksija . mali mišići šaka. toplina .5 puta. unutar 2 tj. spontani). Infekcija. Hematom (AVM.Trauma. IX.trofiĉke promjene . bolni mišićni krampi .osjetni ispadi – “ĉarape i rukavice”-bol.vibracija. potkoljenice. proksimalna – asimetriĉna . X. puls. disanje.najĉešće iza 50 g 30 % neurološke smetnje i prije nego se dg dijabetes 70-80 % dijabetiĉara ima znakove (lakše) polineuropatije Klinika: .III. bolovi-ţarenje.mišićna slabost – distalna-simetriĉna-stopala. VII.oštećenje samo ţivaca . VI. gutanje.

Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost 5. slabija kontrakcija n Prevalencija 1/10000 stanovnika n Najĉešće u Ţ u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama n ţene:muškarci3:2 n Varijabilan tijek n Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogrošanja slabosti mišića / krize n selektivno zahvaćanje grupa mišića Kliniĉka podjela: 1. U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima 8. Blagi generalizirani oblik (85 %) 3. tupa bol. dizatrija. lokalna osjetljivost MIASTHENIA GRAVIS n Neuromuskularni poremećaj koji karakterizira slabost i zamorljivost mišića n Slabost se pogoršava tijekom fiziĉke aktivnosti. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteţano ţvakanje. gutanje. Mijasteniĉka kriza 6. U 10% timom Dijagnostika: Kliniĉki pregled-vl. Uloga timusa u 75% bolesnika 7. Umjereni gener.refleksi oĉuvani . aspiracija hrane 4. nazalan govor. oporavlja za vrijeme odmora i spavanja n Smanjen broj AchR na neuromišićnoj spojnici zbog autoimunog procesa. ptoze (15-20 %) 2. n Smanjenje neuromišićne provodljivosti. Samo oĉni mišići: dvoslike.Klinika • razina korijena – jaka. duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela kost – kontinuirana. nema dostatne depolarizacije. palećabol iradira u kutanu distribuciju mišićne skupine koju ţivac inervira • • segmentalna razina – kontinuirana. oštra.

Tensilonski test/prostigmin (edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin. Antitijela na Ach R u 90 % (specifiĉni za bolest) 5.zbog muĉnine. Single fiber EMG 3. 6. RTG / CT toraksa Terapija 1. 2.1.vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u mišićima skeleta n Simptomi izmeĊu 4-6 godine n slabost mišića ramena i zdjelice n Trĉanje i skakanje poremećeno . Inhibitori kolinesteraze – piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg Kortikosteroidi – prednoson 60 mg dn Imunosupresivi – azatioprin. bradikardije) 4. 4. 3. ciklosporin Timektomija Plazmafereza Imunoglobulini iv – 400 mg/kg MIOPATIJE n Nasljedne progresivne bolesti n Bolesti poĉinju u ranoj dobi n Pojedini tipovi mišićnih distrofija imaju odreĊene fenotipske i genetske karakteristike Duchennova mišićna distrofija n Progresivna slabost i degeneracija skeletnih mišića n Najĉešća distrofija (1/3000 djeĉaka) n X. 5. ciklofosfamid. Elektrofiziološko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu stimulaciju 2.

kolica n Oštećenje plućne funkcije n 16-18. orbicularis oculi i vanjski pokretaĉi oĉnih jabuĉica TRAUMA MOZGA n otvorene traume SŢS-prekid tvrde moţdane ovojnice n zatvorene traume SŢS-neoštećena tvrda moţdana ovojnica n SŢS se nalazi u likvoru unutar tvrdog koštanog oklopa (kosti glave i kraljeţnica) n pomicanje mozga prema kostima n direktan uĉinak sile-coup . kontrakture n 12.n Mišići listova nogu jaki – pseudohipertrofija: mišići zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom n U šestoj godini kontrakture petnih i zdjeliĉno-potkoljeniĉih veza uz hod na palcima nogu i hiperlordotiĉno drţanje n Noge jaĉa zahvaćene od ruku n 8-10. EMNG. respiratorni infekti n Miokardiopatija n smrt izmeĊu 20-30 godine ţivota n Intelektualni poremećaj n CPK povišen. god. n Oteţano popuštanje kontrakcije mišića moţe izazvati mehaniĉki ili elektriĉni podraţaj n Najĉešće zahvaćen m. god. godina: neophodan pojas. biopsija MIOTONIJA n Abnormalno produţeno trajanja mišićne kontrakcije i više sekundi nakon što je podraţaj prestao.

meningicae med.retrogradna. ipsilateralna midrijaza .n indirektan uĉinak sile-contre coup Komocija mozga – potres mozga – – – – opće funkcionalne smetnje kratkotrajni (sekunde. MR mozga posttraumatske psihoze Epiduralni hematom – – – – arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a. sumraĉno stanje amnestiĉko stanje . dezorijentiranost. kontralateralna hemipareza. – fraktura temporalne kosti gubitak svijesti zbog udarca slobodni interval – sati ponovni gubitak svijesti. anterogradna amnezija – – – vegetativni simptomi nema strukturalnih lezija postkomocijski sindrom Kontuzija mozga – nagnjeĉenje mozga – – – – – – – ozbiljnija ozljeda strukturalna oštećenja moţdanog tkiva (krvarenja) prateći edem pogoršava stanje poremećaji svijesti dulji od sata ţarišni neurologijski sindromi u dijagnostici: CT. minute) gubitak svijesti zbunjenost.

prekid silaznih i uzlaznih puteva. prioni Meningitis l gnojni – bakterije (piogene). prolazni poremećaji osjeta. oprez pri transportu ozlijeĊenih sa sumnjom na ozljedu vratne kralješnice UPALNI PROCESI SŢS l Meningitis-upala moţdanih ovojnica l Encefalitis-upala parenhima mozga l Mijelitis-upala parenhima moţdine l Meningoencefalomijelitis l Apsces l Uzroĉnici:bakterije (tbc.Subduralni hematom – – – – vensko krvarenje iz mosnih vena kliniĉka slika sporije napreduje sat. tjedni nema slobodnog intervala glavobolja. gljivice. tuberkuloza. dani. gljivice. paraziti. kvadruplegija . lues). smetenost. ţarišni neurološki ispadi KRALJEŠNICA – Komocija – nema strukturalnih oštećenja. virusi.tetraplegija – Fraktura gornjih vratnih kralješaka: poremećaji vitalnih funkcija – disanje – smrt. protozoa l serozni – virusi. neurološki ispadi (potpuni ili djelomiĉni ispad svih funkcija kralješniĉne moţdine) – Kompresija – epiduralni spinalni hematom – Fraktura vratne kralješnice: razdor kralješniĉne moţdine. poremećaji svijesti. lues . asimetrija refleksa. smetnje mokrenja – Kontuzija – strukturalna oštećenja. rikecije.

karcinomatozni l Uzroĉnici: meningokoki. psihomotorni nemir. psihomotorni nemir.) l Patogeneza l hematogenim putem (iz primarnog ţarišta) l per continuitatem (sinuitis. nagli poĉetak.lues Encefalitis l primarni encefalitisi – – virusi ulaze putem ţivaca ili hematogeno izravno oštećuju sivu tvar (neurone) l sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi – posljedica imunoloških. ţarišni neurološki znaci l ĉesto su zahvaćene i moţdane ovojnice – meningoencefalitis l ĉesto zahvaćena moţdina – (meningo)encefalomijelitis . opća slabost. alergijskih reakcija – demijelinizacija. Ostali simptomi.l hemoragiĉni – virusi. enterobakterije itd. visoka temperatura. povraćanje. simptomatska terapija Serozni meningitis l Uzroĉnici: virusi.) l izravna inokulacija (otvorena trauma. pomućenje svijesti. neurokirurški zahvati) Meningealni sindrom:glavobolja (povišen intrakranijski tlak). otitis itd. lumbalna punkcija. streptokoki. perivenske infiltracije u bijeloj tvari Kliniĉka slika: l glavobolja. gram-negativne bakterije (hemofilus. hiperalgezija. tuberkuloza. ubrzano disanje Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora. povraćanje. malaksalost. pneumokoki. pseudomonas. povišena temperatura. fotofobija. ukoĉena šija (nadraţaj meninga) – opistotonus. stafilokoki. poremećaji svijesti.

povraćanje. apsces) n Etiologija tumora mozga: u nepoznata n Podjela: u prema lokalizaciji:infraterntorijalni. maligni . hematogeno. sekundarni u Opći simptomi: u simptomi povišenog intrakranijskog tlaka (glavobolja.: infarkt. otvorena trauma solitatrni ili multipli opći infektivni sindrom. fokalni neurološki znaci porast intrakranisjkog tlaka TUMORI MOZGA n Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujući ostala tkiva za razliku od od lezija koje razaraju tkivo (npr. muĉnina.Apsces mozga l ograniĉena inkapsulirana gnojna upala mozga – – – – per continuitatem. papila stagnans) u epileptiĉki napadaji u psihiĉki poremećaji u poremećaji svijesti u poremećaji pulsa i disanja u Lokalni simptomi u ţarišni neurološki ispadi ovisno o lokalizaciji u prethode općim simptomima u laţni ţarišni simptomi – zbog pratećeg edema . supratentorijalni u prema vrsti: benigni. primarni.

.multiple. komprimiraju mozgovinu. akromegalija itd. omotani ĉahurom.metastaza u mozgu. najĉešći od svih glioma. najĉešći u srednjoj ţivotnoj dobi. primarni tumor u Tok i prognoza u progresivan tok u brzina rasta ovisi o vrsti tumora u tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora . najĉešće u okolini IV komore. bubrega.sela turcica. kalcificiraju u Metastatski tumori: solitarne – operacija. u velikom mozgu. vrlo maligan. hormonski inaktivni: sekundarni hipopituitarizam. rijetko < 30 godina. ţeluca. inicijalni simptomi: epilepsija. u dobi 35.ispadi vidnog polja .homonimni u Kraniofaringeom:djeca i mlaĊe osobe. rijetki maligni sarkomi. kemoterapija.ĉesta krvarenja u Ependimom. Neurofibromi u Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam. melanom Terapija:operativna. Schwanomi. sporo rastu. uzduţ Silvijeve fisure. širi se brzo razarajući okolno tkivo u Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga.porast malignosti.u Astrocitomi: I-IV stupanj . a nepoznat.tumori nervnih korjenova i perifernih ţivaca. smrt nastupi godinu dana nakon dg. Cushing. epileptiĉki napadi u Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma. sinus sagitalis superior. prostate. polagana rasta. 13-18% intrakranijskih tumora. godina. dojke.ostatci kraniofaringealnog duktusa.cistiĉni. iradijaciona. skloni kalcifikacijama u Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut). tm bronha. hematogene. kod djece. metastazira likvorom u Meningeomi: benigni tumori. vrlo maligan. – 45. kroniĉni progresivan rast. najĉešće lokalizacije. ometa cirkulaciju likvora u Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaĊoj ţivotnoj dobi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful