P. 1
Oskorusa (sorbus domestica) i drugo rijetko voce

Oskorusa (sorbus domestica) i drugo rijetko voce

|Views: 618|Likes:
Published by Osman Gerzić
OSKORUSA, Sorbus domestica - i druge rijetke vrste voca
OSKORUSA, Sorbus domestica - i druge rijetke vrste voca

More info:

Categories:Types, Reviews, Book
Published by: Osman Gerzić on May 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/19/2013

pdf

text

original

PRIZNANJA

POHVALNICA “GORAN^ICA 2004” ALOJZIJU FRKOVI]U
Kad je u pitanju stru~no pisana rije~, jedan od najplodnijih goranskih {umarnika Alojzije F r k o v i } , dipl. ing. {um., umirovljeni savjetnik za lovstvo Direkcije “Hrvatskih {uma”, primio je jo{ jedno vrijedno priznanje za svoj rad. Me|u sedmoricom dobitnika pohvalnice “GORAN^ICA 2004” za kvalitetan doprinos goranskoj knji`evnosti, novo ustanovljene nagrade koju je pro{le godine pokrenuo “Goranski Novi list”, mjese~ni prilog rije~kog dnevnika “Novi list”, na{ao se i na{ kolega Alojzije Frkovi} za knjigu “Vuk u Hrvatskoj” (vidi prikaz u ovom broju “[um. lista” na str. 201). Kako je to u obrazlo`enju dodjele priznanja istakao prof. Marinko K r m p o t i } , jedan od trojice ~lanova prosudbenog povjerenstva na sve~anosti dodjele nagrada odr`anoj 29. o`ujka 2005. g. u delni~kom hotelu “Risnjak”, rije~ je o priznanjima namijenjenima autorima s goranskog podru~ja ili pak onima ~ija su djela vezana za ovaj gorski kraj. Cilj pak nagrada, pojasnila je glavna urednica “Goranskog Novog lista” Ines M i c u l i n i } , je da se motivira goranske autore na stvaranje, a {iru dru{tvenu javnost na o`ivljavanje izdava~ke djelatnosti. Na natje~aj je ukupno bilo prijavljeno 17 naslova/autora, a glavnu nagradu “Goran~ica 2004” osvojila je pjesnikinja Vesna C r n k o v i } iz Brod Moravica za zbirku pjesama “Pravovremena predodre|enost” (Matica Hrvatska, ogranak Delnice 2004). Grafi~ko rje{enje pohvalnice osmislio je na{ poznati dizajner Danijel P o p o v i } . O najnovijoj knjizi kolege Frkovi}a “Vuk u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Gorski kotar” (Rijeka 2004) stru~na lova~ka i {umarska javnost do sada je izrekla svoj pozitivan sud. “Opse`an i publiciran uradak o sme|em medvjedu (2002. g.) i euroazijskom risu (2003. g.)”, napisat }e u uvodniku knjige `upan Primorsko-goranske `upanije Zlatko K o m a d i n a , “s tre}om knjigom o vuku u Hrvatskoj Alojzije Frkovi} dovr{ava zanimljivu cjelinu posve}enu velikim `ivotinjskim predatorima u na{im krajevima. Pred stru~nom i {irom ~itala~kom javno{}u Frkovi} na zanimljiv na~in otvara brojna pitanja, od onih vezanih za `ivot i opstanak divljine do slo`enih gledi{ta ljudske prirode i potrebe uskla|ivanja na{eg `ivota i navika s prirodnim okru`enjem”. Ugledni gospodarstvenik, lovni i {umarski stru~njak Ciril [ t r u m b e l j u slovenskom “Lovecu”, glasilu Lovske zveze Slovenije (broj 2/2005., str. 90–92), u svom osvrtu na knjigu ustvrdit }e izme|u ostalog: “Svoj pogled na vuka Frkovi} je plasti~no prikazao kako putem citata brojnih autora tako i kroz svoje bogato iskustvo, cjelovito gledaju}i na prirodu i vuka u njoj. Promjene u dru{tvu, teoriji i praksi u odnosu na vuka sve do dana{njeg dana autor je sam pro`ivljvao, {to }e re}i da ~vrsto “stoji na zemlji”; vuka nit ne uzvisuje, nit ne ponizuje, ve} ga po{tiva. Upravo zbog realnosti i objektivnosti pogleda na ovu zvijer Frkovi}ev rad je prijeko potreban ud`benik svima onima koji gledaju na vuka samo s one ljep{e strane, kao na “~udotvornog divljeg psi}a”, kao i onima koji ga jo{ uvijek `ele posve istrijebiti, a ponajvi{e onima u Europi koji vuka
211

dodu{e zagovaraju ali ga ve} odavno nemaju dijele}i lekcije kako da s vukom postupamo i `ivimo s njim”. Pozitivan sud o knjizi dali su i recenzenti knjige prof. dr. sc. Ðuro H u b e r i dr. sc. Josip K u s a k s Veterinarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prema autoru vukovi su u Hrvatskoj sve to vi{e simboli o~uvane prirode. Kako ve}ina `itelja na{e zemlje o vukovima ima danas pozitivno mi{ljenje, na nama je

{umarnicima, lovcima i sto~arima da to i o`ivotvorimo. Uostalom, na to nas obvezuju i me|unarodni propisi, posebice oni vezani uz obvezu dr`ave koja `eli postati punopravnom ~lanicom Europske unije. Sve ~estitke kolegi Frkovi}u, revnosnom suradniku i na{eg “[umarskog lista”. Hranislav Jakovac

RIJETKE VRSTE DRVE]A NA[IH [UMA OSKORU[A, Sorbus domestica L., NA[A RIJETKA I ZABORAVLJENA VO]KARICA UVOD
Oskoru{a je jedna od vrsta na koje smo u proteklim desetlje}ima gotovo zaboravili, iako ima zna~ajne kvalitete, jestive plodove i vrijedno drvo, a zanimljiva je i kao ukrasna vrsta. Autohtona je vrsta iz porodice Rosaceae zastupljena u kserotermnim {umama, kod nas naj~e{}e u sredozemnom litoralnom vegetacijskom pojasu, a tako|er i u uzgoju kao vo}karica. U ve}ini europskih zemalja vrlo je rijetka i ugro`ena vrsta koja zaslu`uje za{titu i ~ije je o~uvanje prepoznato kao prioritet. To je vrsta i s velikim ekonomskim potencijalom, posebno ako bi se koristio kvalitetan, oplemenjeni biljni materijal. Budu}i da je vrlo lijepa i korisna vrsta, treba joj posvetiti ve}u pozornost.

BIOLOGIJA I EKOLOGIJA
Znanstveni sinonimi: Mespilus domestica (L.) Allioni, Pyrus sorbus Gaertn., P. domestica (L.) Ehrh., Malus sorbus (Gaertn.) Borkh., Pyrenia sorbus (Gaertn.) Clair., Cormus domestica (L.) Spach.

Slika 1. Habitus, Tisovac.

Slika 2. Kora.

212

Oskoru{a je listopadno, 15–20 (–30) m visoko drve}e {iroke, okrugalsto jajaste kro{nje, promjera do 60 (–100) cm. Najvi{e stablo zabilje`eno u Hrvatskoj 2003. godine nalazi se na podru~ju Tounja u selu Bistrac, visoko je 18,5 m, promjera 46 cm. Stablo raste kao soliter u privatnom vo}njaku, spu{tene je i simetri~ne kro{nje i debelih grana. Dva najdeblja stabla zabilje`ena u Hrvatskoj imaju promjer 65 cm. Prvo stablo nalazi se na podru~ju [umarije Nova Kapela u mjestu Tisovac, a drugo na podru~ju Tounja u selu [keri}i. Stablo u Tisovcu je soliter, raste na privatnom pa{njaku, visoko je 13,5 m, spu{tene kro{nje i debelih grana (slika 1). Stablo u Tounju je rubno, ali s potpuno osvjetljenom kro{njom, visine 17,5 m. Kora oskoru{e je pepeljastosiva, crvenkastosme|a do tamnosiva, djelomi~no se odlupljuje, kasnije je duguljasto plo~asto ispucala (slika 2). Korjenski sustav je srcolik, s vi{e razgranatih, dobro razvijenih `ila sr~anica (H e g i 1981). Izbojci su `u}kastosme|i, goli, djelomi~no pokriveni sivkastim slojem epiderme, posuti lenticelama. Kratki izbojci su brojni i prstenasto sme`urani. Pupovi su spiralno raspore|eni oko izbojka, oko 1 cm duga~ki, jajasto sto`asti, tupo u{iljenog vrha, pokriveni ve}im brojem ljusaka. Ljuske pupova su {iroke, ljepljive, zelenkaste, djelomi~no crvenkaste, s tamnijim

Slika 4. Cvat.

Slika 3. Li{}e.

rubovima, gole i sjajne. Vr{ni pup je ve}i i izdu`eniji od postranih pupova koji su djelomi~no priklonjeni uz izbojak, otklonjenih vrhova. Lisni o`iljak je trokutast do polumjese~ast, s pet tragova provodnih snopi}a. Li{}e je 15–18 cm duga~ko, neparno perasto sastavljeno od 11–21 liske (slika 3), koje su usko duguljaste, 3–8 cm duga~ke, simetri~ne osnove, o{tro napiljenog ruba, odozgo gole, odozdo pahuljasto pustenaste, kasnije gole i plavkastozelene, u jesen pocrvene. Palisti}i rano otpadaju. Cvjetovi su dvospolni, entomogamni, bijeli, oko 1,5 cm {iroki, 35–75 cvjetova skupljeno je u 6–10 cm {iroke gronje (slika 4). Lapova ~a{ke i latica ima 5, pra{nika 20, plodnih listova 5, potpuno su srasli, vratova tu~ka 5. Cvjetanje je u svibnju i lipnju. Prividni plodovi su so~ni, jabu~asti ili kru{koliki (slika 5), do 3 cm duga~ki, `u}kastozeleni do sme}kasti, posuti lenticelama, s osun~ane strane crvenkasti. Trpko kiselkastog su okusa, a tek nakon stajanja i pr-

Slika 5. Kru{koliki plodovi, sjemenke i jabu~asti plodovi.

213

vih mrazova postaju sme|i, mekani, ukusni i slatki. Dozrijevaju u rujnu i listopadu, sadr`e 5–6 sjemenki. Sjemenke su do 7 mm duga~ke, {iroko jajaste, spljo{tene, u{iljenog vrha, sme|e, vi{e ili manje sjajne (slika 5). Sjeme raznosi divlja~, ptice i glodavci. Oskoru{a raste sporo (osim u mladosti), a do`ivi starost 200–300 (–500) godina. Heliofilna je i kalcifilna vrsta koja samo u ranoj mladosti podnosi djelomi~nu zasjenu. Preferira toplu i blagu klimu. Nema posebne zahtjeve za tlom, ali najbolje uspjeva na dubo-

kim i plodnim tlima. Dobro podnosi su{u (sli~no kao medunac), a osjetljiva je na kasne proljetne mrazove (ne{to manje nego kitnjak). Zimi izdr`i temperaturu do –30 ºC. Osjetljiva je na kompeticiju drugih vrsta. Pionirska je vrsta sa {irokom ekolo{kom valencijom. Javlja se pojedina~no ili u manjim grupama na nadmorskoj visini do 1400 m (u mediteranskom podru~ju), a u srednjoj Europi do 650 m. B a r i t e a u (2001) za Francusku navodi najve}u gusto}u populacije od oko 10 odraslih stabala po hektaru.

RASPROSTRANJENOST
Oskoru{a je rasprostranjena u ju`noj i srednjoj Europi, sjevernoj Africi, na Krimu i u Maloj Aziji (slika 6). Te{ko je odrediti to~ne granice prirodne rasprostranjenosti, budu}i da je od davnina sa|ena i subspontano pro{irena. Te`i{te areala je na Balkanskom poluotoku, Apeninskom poluotoku i u ju`noj Francuskoj. Za [vi-

Slika 6. Areal (Rotach 2003).

carsku je procijenjeno da ima oko 500 stabala oskoru{e promjera iznad 10 cm, te je jedna od najrje|ih {vicarskih autohtonih vrsta (B e r e n g o et al. 2001). U Hrvatskoj je, prema M a t i } u & Vu k e l i } u (2001) sredi{te rasprostranjenosti u eumediteranskoj zoni u zajednicama hrasta crnike i u submediteranskoj zoni u zajednici hrasta medunca i bijelog graba (slika 7). U kontinentalnom dijelu je rijetka, i to na suhim, izlo`enim polo`ajima u zajednici hrasta medunca i crnog graba. Tako|er dolazi kultivirana, u vo}njacima, uz vinograde, putove i sl.

Slika 7. Areal u Hrvatskoj (Mati} & Vukeli} 2001).

214

UPORABA
Oskoru{a je od davnina u uzgoju radi proizvodnje plodova i drva. Teofrast je u 4. stolje}u pr. Krista pisao da divlja stabla puno rje|e plodonose i da su im plodovi manje slatki, ali intenzivnijeg mirisa nego kultivirana. Plodovi se jedu sirovi ili se prera|uju. Od plodova oskoru{e proizvodi se rakija (oskoru{evica), marmelada, kompot i dr. Drvo je vrijedno, fine strukture, tvrdo, velike gusto}e i trajno, pogodno za stolarske, tokarske i rezbarske radove (K a u s c h - B l e c k e n von S c h m e l i n g 2000). U Hrvatskoj oskoru{a, kao i brekinja, ima ve}u ekolo{ku nego gospodarsku vrijednost i zanemarena je, iako ima vrlo cijenjeno drvo. Danas se uzgaja samo radi dobivanja plodova, a jo{ prije {ezdesetak godina kori{teno je i drvo za izradu razli~itih proizvoda i za ogrijev (M a t i } & Vu k e l i } 2001).

RAZMNO@AVANJE I RASADNI^ARSKA PROIZVODNJA
Oskoru{a se mo`e razmno`avati sjemenom, reznicama, izbojcima iz panja, cijepljenjem i kulturom tkiva. Generativno razmno`avanje je uobi~ajena metoda u rasadni~arstvu, ali i druge metode daju dobre rezultate. Nestratificirano sjeme oskoru{e mo`e se sijati u jesen ili po~etkom zime. Ukoliko sjeme sijemo kasno ili bez odgovaraju}e predsjetvene pripreme, ve}ina sjemena vjerojatno }e proklijati druge ili tre}e vegetacije. Prethodno tretirano sjeme mo`e se sijati sljede}eg prolje}a za proizvodnju sadnica u istoj vegetaciji. Za vanjsku sjetvu krajem zime ili po~etkom prolje}a potrebno je sjeme koje je pro{lo hladnu stratifikaciju ili sjeme treba posijati dovoljno rano kako bi bilo izvrgnuto prirodnoj hladnoj stratifikaciji (S t e i n 1974). R e g e n t (1980) preporu~uje stratifikaciju sjemena oskoru{e na dva na~ina: 1. sjeme pomije{ano s pijeskom dr`ati na otvorenom, u jami dubokoj 50 cm, od vremena sakupljanja do sjetve u prolje}e, ili 2. kasnije dobiveno sjeme dr`ati u stratifikatu 200–210 dana, na 0–5 ºC, u sanducima s pijeskom. Isti autor navodi da je prije stratificiranja sjeme dobro mo~iti 24 sata u vodi. S t i l i n o v i } (1987) preporu~uje stratifikaciju sjemena oskoru{e od branja do vremena sjetve u prolje}e na temperaturi oko 4 ºC. P i o t t o & D i N o i (2001) navode da sjeme oskoru{e treba posijati u jesen, po mogu}nosti odmah nakon sakupljanja bez predsjetvene pripreme. Druga mogu}nost je sjetva sjemena stratificiranog toplo-vla`nim postupkom, a sjetvu treba obaviti krajem zime ili po~etkom prolje}a. Za savladavanje dormantnosti sjemena oskoru{e ponekad se primjenjuje samo hladna stratifikacija. Dubina sjetve iznosi 1,5–2,0 cm. Sjeme se pokriva tankim slojem pijeska, piljevinom, pjeskovitim tlom ili tresetom od mahovine, a lijehe mal~iraju borovim iglicama, tresetom od mahovine, drvenim strugotinama, slamom ili li{}em, kako bi sjeme bilo za{ti}eno od smrzavanja (H e i t 1967). Oskoru{a klije epigei~no (slika 8). Sadnice oskoru{e otporne su i nisu podlo`ene napadima insekata ili biljnim bolestima. Za sadnju na terenu koriste se sadnice starosti 1+0 (slika 8), rje|e 2+0 ili se nakon jedne vegetacije presa|uju te kao 1+1 ili 1+2 sade na teren. Na Zavodu za uzgajanje {uma [umarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu u tijeku su istra`ivanja iz podru~ja sjemenarstva i rasadni~arske proizvodnje ~etiriju vrsta roda Sorbus, me|u kojima i S. domestica. Sakupljeno je sjeme oskoru{e sa trinaest stabala, na ~etiri lo-

Slika 8. Razvoj klijanca 8, 15, 22 i 29 dana nakon klijanja (lijevo) i sadnica 1+0 (desno).

215

kaliteta u mediteranskom i kontinentalnom podru~ju Hrvatske, nadmorske visine izme|u 40 i 440 m. U 1 kg prosje~no je bilo 134 ploda (bez stapki). Prosje~na du`ina/{irina ploda iznosila je 23/24, odnosno plodovi su jabu~asti. U jednom plodu prosje~no je bilo 1,8 sjemenki, ~ija je prosje~na apsolutna te`ina bila 28 g. Podaci iz srednje Europe govore o vrlo slabom razmno`avanju oskoru{e sjemenom u prirodi (Berengo et al. 2001). U plodu su samo 1–2 sjemenke, a potisnuta

stabla u sastojini uop}e ne plodonose. Budu}i da se ~esto javlja pojedina~no, kod takvih izoliranih stabala dolazi do samooplodnje i manje vitalnog potomstva, odnosno smanjene klijavosti sjemena, manjeg pre`ivljavanja klijanaca i manjeg prirasta pre`ivjelih biljaka. Oskoru{a, kao i brekinja, ima jaku izbojnu snagu iz korijena, te se u krug oko maj~inskog stabla mogu na}i biljke istoga genotipa. Takvo, autovegetativno razmno`avanje na nekim stani{tima omogu}uje njen opstanak.

VARIJABILNOST I O^UVANJE GENETSKIH IZVORA
Prema obliku i veli~ini plodova, razlikujemo dvije forme: f. pomifera Hayne ima jabu~aste plodove koji su 2–3 cm duga~ki; f. pyrifera Hayne ima kru{kolike plodove duga~ke 3–4 cm. Zna~ajna je varijabilnost u{iljenosti i nazubljenosti liski (S c h e l l e r et al. 1979). Za razliku od ostalih vrsta roda Sorbus koje se me|usobno vrlo ~esto kri`aju, nisu poznati kri`anci oskoru{e sa srodnim vrstama. U okviru EUFORGEN-a izra|ene su tehni~ke smjernice za o~uvanje genetskih izvora oskoru{e (R o t a c h 2003), iz kojih izdvajamo sljede}e: Malo je poznato o genetskoj varijabilnosti oskoru{e. Budu}i da je to rijetka vrsta, male gusto}e, a velike fragmentiranosti i izoliranosti populacija, prema teoriji populacijske genetike o~ekivana je smanjena genetska varijabilnost i velika diferencijacija. Me|utim, istra`ivanja u [vicarskoj i Njema~koj nisu potvrdila ta o~ekivanja, a genetska je varijabilnost istra`ivanih populacija bila sli~na kao kod {iroko rasprostranjenih vrsta. ^ak su i male, izolirane populacije imale visoku razinu varijabilnosti. Subpopulacije su bile vi{e genetski diferencirane nego {iroko rasprostranjene vrste, ali manje nego {to je bilo o~ekivano za fragmentirane i izolirane populacije. Razmjena polena bila je neo~ekivano visoka. Klju~ni elementi za odr`anje genetske varijabilnosti kod rijetkih vrsta kao {to je oskoru{a su razmjena polena na velike udaljenosti, dinami~na struktura metapopulacija s lokalnim izumiranjem i rekolonizacijom, migracija na velike udaljenosti rasprostiranjem sjemena sisavcima i pticama, kao i oba na~ina razmno`avanja (generativno i vegetativno). Vegetativnim razmno`avanjem ~uva se genetska varijabilnost i najmanjih populacija, a razno{enje polena i sjemena na velike udaljenosti jam~i rekolonizaciju. Ve} desetlje}ima oskoru{a je vrlo ugro`ena vrsta i na listi je prioriteta o~uvanja genetskih izvora u Hrvatskoj i u Europi. U nekim je europskim dr`avama uvr{tena u crvenu knjigu ugro`enih vrsta. Najva`niji ~imbenici koji naru{avaju genetsku varijabilnost su: 1. ukupno smanjenje broja jedinki, 2. naru{avanje prirodne strukture metapopulacija ljudskim djelovanjem. Smanjenju veli~ine populacije doprinose intenzivno
216

gospodarenje, neodgovaraju}e uzgojne mjere, gubitak odgovaraju}ih stani{ta, zanemarivanje i nepoznavanje vrste i sl. Smanjenje ili izostanak rekolonizacije dovodi do promjene u populacijskoj i starosnoj strukturi, redukciji veli~ine populacije i ve}em stupnju fragmentacije i izolacije fragmenata. Smanjena razina razmjene gena i migracije, te pove}ana razina samooplodnje mo`e rezultirati smanjenjem genetske varijabilnosti i pove}anom diferencijacijom me|u fragmentima. Prioriteti i mjere za{tite ovise o veli~ini i strukturi populacije, te postoje}im ili potencijalnim prijete}im ~imbenicima. In situ mjere o~uvanja genetskih izvora moraju po~eti s inventurom, procjenom veli~ine i strukture populacije, fragmentiranosti, procesa koji su prijetnja, potrebama i prioritetima za{tite, te odabirom populacija koje }e biti jezgre za{tite. Najvitalnije i najve}e populacije-jezgre (s minimalno 50 stabala), trebaju biti odabrane kao jedinice u kojima je oskoru{a favorizirana u pomla|ivanju i njezi u odnosu na sve ostale vrste. Gospodarenje treba jam~iti opstanak svake jedinke, pogodovati vitalnosti i plodnosti, te formirati odr`ivu starosnu strukturu za budu}nost. Svi ciljevi i mjere trebaju biti jasno definirani, dokumentirani i uklju~eni u gospodarske osnove. Kada je mogu}e, treba stvoriti mre`u takvih jedinica dodavanjem novih populacija-jezgri kao i manjih grupa ili pojedina~nih stabala udaljenih do 3 km, koja ~ine most u razmjeni gena. Na taj se na~in osigurava dugoro~ni opstanak populacija. Usporedno in situ mjerama treba osnovati ex situ kolekcije u kojima se proizvodi genetski varijabilni biljni materijal, a koje mogu slu`iti i kao banke gena. Navedene mjere su najuspje{nije ako su uklju~ene u {umarsku praksu.

LITERATURA
B a r e n g o , N., A. R u d o w & P. S c h w a b , 2001: Förderung seltener Baumarten auf der Schweizer Alpennordseite: Speierling, Sorbus domestica L. ETH Zürich/BUWAL. B a r i t e a u , M., 2001: Service tree. In (E. Teissier du Cros, ed.): Forest Genetic Resources Management and Conservation. France as a Case Study. Ministry of Agriculture and Fisheries, Bureau of Genetic Resources, Commission of Forest Genetic Resources, INRA DIC, Paris, France, 60 pp. H e g i , G., 1981: Illustrierte Flora von Mitteleuropa, Band IV, Teil 2b. Verlag Paul Parey, Berlin, Hamburg, 542 pp. H e i t , C. E., 1967: Propagation from seed: 8. Fall planting of fruit and hardwood seeds. American Nurseryman 126 (4): 12–13, 85–90 pp. K a u s c h - B l e c k e n von S c h m e l i n g , W., 2000: Der Speierling (Sorbus domestica L.). Verlag Kausch, Bovenden. 177 pp. M a t i } , S. & J. Vu k e l i } , 2001: Speierling und Elsbeere in den Wäldern Kroatiens. Corminaria 16: 31–33. P i o t t o , B. & A. Di Noi, 2001: Seed propagation of mediterranean trees and shrubs, APAT – Agency for the protection of the environment and for technical services, Roma, Italy. 108 pp. R e g e n t , B., 1980: [umsko sjemenarstvo, drugo dopunjeno izdanje, Jugoslovenski poljoprivredno {umarski centar, Slu`ba {umske proizvodnje, Beograd. 201 pp. R o t a c h , P., 2003: EUFORGEN Technical Guidelines for genetic conservation and use for service tree (Sorbus domestica). IPGRI, Rome, Italy. 6 pp. S c h e l l e r , H., U. B a u e r , T. B u t t e r f a s s , T. F i s c h e r , H. G r a s m ü c k & H. R o t t m a n n , 1979: Der Speierling (Sorbus domestica L.) und seine Verbreitung im Frankfurter Raum. Mitt. Deutsch. Dendrol. Ges. 71: 5–65. S t e i n , W. I., 1974: Sorbus L. – mountain-ash. USDA Forest Service’s Pacific Northwest Research Station, Corvallis, Oregon. S t i l i n o v i } , S., 1987: Proizvodnja sadnog materijala {umskog i ukrasnog drve}a i `bunja. [umarski fakultet u Beogradu, Beograd. 455 pp.

Doc. dr. sc. Marilena Id`ojti}, Damir Drvodeli}, dipl. ing. {um., Sveu~ili{te u Zagrebu, [umarski fakultet; marilena.idzojtic@post.htnet.hr

IZ EKOLOGIJE

[TETA OD HLADNO]E
“[teta od zime” {irok je pojam koji se mo`e pripisati o{te}enjima biljaka u kasnu jesen, zimu i rano prolje}e. U biti, u velikoj mjeri, sve {tete od zime su {tete isu{ivanja. Niske temperature ubijaju isu{ivanjem biljnog tkiva izravno zamrzavaju}i stani~nu teku}inu ili neizravno smrzavaju}i vodu u tlu, ~ine}i ju nedostupnom za usisavanje u biljku. Mehani~ka o{te}enja su snjegolom ili ledolom uzrokovani te`inom snijega i leda.

1. Biljke u kasno ljeto i zimi
Prema G o u g h (10/2004), kako se pribli`ava zima, biljke odgovaraju na skra}ivanje dnevnog svjetla i na sni`avanje temperature, upotrebljavaju}i brojne evolucijske mehanizme. Listopadno drve}e odbacuje li{}e kako bi smanjilo vodu u stanicama u to normalno, za biljke su{no, doba. Zimi uvijek zelene biljke ne odbacuju svoje li{}e ~ine}i ih ustvari puno izlo`enijima {teti od isu{ivanja. Zeljaste trajnice, prezimljavaju bli`e tlu, gdje im je priu{tena kakva takva izolacija od ekstremne hladno}e. I drvenaste i zeljaste trajnice tako|er skladi{te hranu koju }e tro{iti kroz “mr{ave” mjesece. Korjenje biljaka uobi~ajeno ne prolazi kroz fazu po~inka, ali prestaje s radom kada prosje~no, ovisno o vrsti, srednja temperatura tla padne ispod –1,0 °C. 1.1 Pripremno razdoblje Drvenasto se bilje po~inje pripremati za zimski smiraj krajem ljeta. Tkivo otvrdnjava ili postaje drve217

nastije, a rezerve hrane ugra|uju se u korijen i deblo. Pupovi se za{ti}uju tvrdim ljuskama, ponekad prekrivenim voskom ili smolom, materijalima koji smanjuju isu{ivanje. Hranjiva se izvla~e iz li{}a i premje{taju u kro{nju, deblo i korijen prije no {to li{}e otpadne u ~udesnom naporu konzervacije `ivota. Prvi vanjski znak da biljka ulazi u dormantno razdoblje je mijenjanje boje li{}a te otpadanje. Od kasnog ljeta sve do razdoblja u kojemu je biljka manje prijem~iva za utjecaje okoline, biljka malo pomalo napu{ta sposobnost rasta u zamjenu za za{titu od zime. Krivo primijenjeni stimulansi, poput kasnog, u~estalog i obilnog navodnjavanja, kasnog prignojavanja i jakog reza, mogu poremetiti polagano uplovljavanje u fazu mirovanja i uzrokovati reakciju biljke poput cvjetanja proljetnih pupova u jesen, ili pak uzrokovati tjeranje novih izbojaka, koji dakako ne}e sti}i odrvenjeti. Siguran rezultat je ugibanje izbojaka. Od kasnog ljeta pa nadalje, najbolje je pustiti biljke na miru. Osim u slu~ajevima su{e, ne treba pretjerano zalijevati, prihranjivati i ja~e orezivati. Ukratko, biljkama ne treba ~initi ni{ta drasti~no jer to izaziva novi rast. 1.2. Prvo zimsko dormantno razdoblje Kada je li{}e otpalo, biljka je zasigurno u fazi mirovanja. Ne mo`e odgovoriti uvjetima izvan sebe bez obzira koliko ti uvjeti privla~ili biljku prema rastu. Uzmite gran~icu jabuke, Malus Mill., tjedan dana nakon {to joj je svo li{}e otpalo, unesite ju u staklenik te promatrajte {to se doga|a. Odr`avajte temperaturu na stalnih 21 °C, omogu}ite 16 sati dnevnog svjetla, puno vode i gnojiva. Ni{ta se ne doga|a. Mo`ete ~ekati mjesecima i dalje se ni{ta ne}e dogoditi. Biljka }e i dalje ostati u zimskom dormantnom razdoblju, prakti~no zauvijek. U{la je u stanje iz kojeg ne mo`e pobje}i prije no {to pro|e kroz hladno razdoblje. Prvo zimsko dormantno razdoblje je vrijeme u kojem je biljka najja~a i mo`e tolerirati veliku hladno}u i zasu{uju}e uvjete. Hladno razdoblje koje mora biti zadovoljeno prije no {to biljka u|e u novo razdoblje rasta izra`eno je brojem sati ispod 7,2 °C. Po~inje se ra~unati kada li{}e otpadne. Postoji evidencija iz 60-tih i 70-tih godina pro{log stolje}a da je temperatura iznad 7,2 °C uspjela negirati ni`u temperaturu, ali je taj koncept te{ko objasniti i ne djeluje u svim slu~ajevima. Razli~ite vrste tra`e i razli~it broj hladnih dana kako bi iza{le iz zimskog razdoblja mirovanja. Unutar vrste, razli~iti kultivari mogu trebati razli~it broj hladnih sati. Ve}ina dostupnih radova bazira se na vo}kama: Jabuke 250 (50)-1700 sati [ljive 900-1700 sati Orah 400-1500 sati Vi{nja 600-1400 sati
218

Kajsja 300-900 sati Malina 800-1700 sati Borovnica 150-1200 sati Grejp 100-1500 sati Kru{ka 200-1500 sati Breskva 800-1200 sati Tre{nja 500-1300 sati Ribizl 800-1500 sati Kupina 200-400 sati Jagoda 200-300 sati Iris 700-1400 sati Tulipan 2200 sati Sunovrat 1000-1500 sati Zumbul 700-900 sati Grejp tra`i vrlo malo hladnih sati, ali u prolje}e bolje starta s rastom ako je pro{ao kroz ne{to hladnog razdoblja. Ve}ina lukovi~arki zapada u zimsko razdoblje mirovanja pri temperaturi od 10 °C. [to hladno razdoblje du`e potraje, biljka }e br`e reagirati na vi{e temperature. Ako je ~itav tjedan hladno razdoblje, za 1000 hladnih sati potrebno je 6 tjedana. Pri uobi~ajenim temperaturama, ve}ina biljaka zadovolji potrebu za hladnim razdobljem oko Bo`i}a. Kada je potreba za hladnim razdobljem zadovoljena, ako nastupi zatopljenje dovoljno visokim temperaturama biljke ne ostaju predugo u razdoblju mirovanja. Unesite granu jabuke u ku}u u velja~i i ona }e cvjetati. Unesite ju u o`ujku i trebat }e joj puno manje vremena za ulazak u razdoblje cvatnje. 1.3. Drugo zimsko dormantno razdoblje Tijekom hladnog razdoblja u sije~nju i velja~i, nije vidljiv rast biljaka. Njihov mehanizam kontrole identificira da bi mogle rasti pri povremenim zatopljenjima, ali one to ne `ele jer su nau~ene na druk~ije uvjete u to doba. Stoga tada biljke ulaze u drugo zimsko dormantno razdoblje (razdoblje mirovanja). Korijenski sustav nema odmora poput ostalog dijela biljke. On je uvijek u ovom drugom zimskom dormantnom razdoblju u kojega ulazi kada se temperature tla spuste, op}enito govore}i, ispod 7,2 °C. To zna~i kako je korijen nekih vrsta biljaka aktivan i na ni`im temperaturama. No, uvijek se radi o temperaturama iznad to~ke smrzavanja. Rast pri tim temperaturama je prili~no spor. Drugo zimsko razdoblje mirovanja {titi biljku od lo{ih vremenskih uvjeta u kasnijem razdoblju zime. Toplije vrijeme u tom razdoblju mo`e imati za posljedicu da biljka izgubi sposobnost biti otporna na ekstremne hladno}e. Tako malina, primjerice, u prvom zimskom dormantnom razdoblju mo`e podnijeti temperaturu od –34 °C. No, u drugom zimskom dormantnom razdoblju biljka gubi sposobnost tolerancije na

temperature ispod –2,8 °C. [to su dulja toplija razdoblja i {to su temperature vi{e, ekstremna hladno}a mo`e napraviti ve}u {tetu. 1.4. Vrste Prema G o u g h (11/2004), neke vrste su prilago|enije hladno}i od drugih. Primjerice Fraxinus pennsylvanica Marshall je visoko tolerantan na hladno}u. Rod magnolija, Magnolia L., nije. Jabuke, Malus Mill. i ribizli, Ribes L., su tolerantniji od kajsjine prunike, Prunus armeniaca L., i ve}ine sorti grejpa, Citrus ´paradisi Macfad. Mnoge vrste drve}a koje rastu u Montani, SAD, poput Pinus jeffreyi Grev. et Bolf., Pinus monti-

cola Douglas ex D. Don, Pinus contorta Douglas ex Loudon, Picea pungens Engelm. i Abies lasiocarpa (Hook.) Nutt, pre`ivjele su temperature smrzavanja u laboratoriju od –60 do –80 °C. Zbog usporedbe, neke jugoisto~ne obalne vrste poput Pinus elliottii Engelm. Quercus virginiana Mill, uginu kada se temperatura spusti blago ispod –15 °C. Ulmus americana L. tolerira temperaturu od –40 °C, Betula papyrifera Marshall, Salix nigra Marshall i Populus L. toleriraju temperature do –73 °C. Liquidambar L., tolerira temperaturu od –26,1 °C. Unutar vrsta, neki kultivari su otporniji od drugih.

2. [tete koje uzrokuje niska temperatura
Prema G o u g h (9/2004), niska temperatura utje~e na promjenu bjelan~evina, talo`enje protoplazme, uzrokuje gubitak vode, posljedi~no stvara mehani~kih ozljeda na i u stani~oj stijenci, a uzrokuje izravtna o{te}enja i neizravne {tete. 2.1. Promijenjene bjelan~evine Biljne bjelan~evine, a me|u njima i enzimi, osjetljivi su na temperaturu i moraju ostati nepromijenjeni. Da bi uobi~ajeno funkcionirali, mora biti prisutna i voda u teku}ini. Hladno}a inaktivira bjelan~evine, ~ine}i vodu u teku}ini nedostupnom u obavljanju njezinih funkcija. 2.2. Talo`enje protoplazme Zimske hladno}e mogu uzrokovati mijenjanje protoplazme, tako da se njezin sadr`aj izbaci i na taj na~in zaustavi funkcioniranje stanice. 2.3. Gubitak vode Kako se oblikuje led, voda se izvla~i iz stani~nog soka i dolazi do sni`avanja to~ke ledi{ta. To je na~in na koji se biljka {titi od smrzavanja, koje na kraju mo`e dovesti i do uginu}a. Ako se previ{e vode izbaci, tkivo se isu{uje. Tako je procijenjeno da zrelo stablo jabuke izgubi oko 300 g vode u zimskom danu. Za blagog zimskog vremena tijek vode i provo|enje vode izmjereno je na borovima ~ak i na –1,1 °C Ako sokovi kolaju, mogu biti izgubljeni kroz evaporaciju. Ako je voda u provodnim cijevima smrznuta, nova voda ne mo`e do}i do malih izbojaka, a ~ija je voda evaporirala i tkivo biva isu{eno. Ako je voda u tlu smrznuta, biljka ne mo`e zamijeniti vodu izgubljenu evaporacijom i doga|a se jednaka stvar. Za~epljenje provodnih cijevi ledom ili smolastom izlu~evinom uzrokuje stvaranje nove barijere vodi koja treba dosegnuti vi{e dijelove biljke. Vjetar i ja~e sunce (insolacija) samo pogor{ava situaciju. 2.4. Uzrokovanje mehani~kih ozljeda na i u stani~oj stijenci Kristali leda mogu se oblikovati intracelularno, u stanici i intercelularno, izvan stanice. U uobi~ajenim uvjetima hladno}e stvaraju se izvanstani~ni kristali, ali ako jako brzo temperature padnu, mogu se stvoriti kristali leda u samoj stanici. O{tri rubovi kristala leda mogu probu{iti stani~nu stjenku i uzrokovati curenje stani~nog sadr`aja. O{te}enje vodi do za~epljenja provodnih cijevi drva smolastom izlu~evinom. Ako 50 ili vi{e posto provodnih cijevi u grani ili deblu bude za~epljeno, grana ili stablo odumire. 2.5. Izravna o{te}enja Izravna o{te}enja su uginu}e pupova, sme|enje uvijek zelenog li{}a (ponekad se radi i o opekotinama od hladno}e), uginu}e mladih izbojaka i gran~ica, prsten od mraza na bazi debla, i pucanje kore (~esto uz prasak). O{te}enja u zimi znaju rezultirati tjeranjem puno mladih izbojaka u prolje}e. 2.6. Neizravna {teta (o{te}enja) Biljka ne mora biti izravno ubijena hladno}om ili smrzavanjem. Biljka mo`e patiti od stresa, ~ak do to~ke u kojoj je otvorena za napad bolesti i {tetnika koji ju mogu ubiti. Ustvari neizravni utjecaji hladno}e ~e{}e se doga|aju od izravnih, a o~ituju se kroz rak, prstenasto truljenje i ugibanje biljke zbog napada gljivica i bakterija. Ponekad je bolest jedini vanjski znak o{te}ivanja biljke uzrokovanog smrzavanjem.

3. ^imbenici sklonosti k zimskim o{te}enjima
^imbenici sklonosti {tetama od hladnog razdoblja su: kvaliteta pripreme biljke za pre`ivljavanje hladnog razdoblja, vrijeme pojave i trajanje hladnog razdoblja, izlo`enost zrakama sunca i vjetru, vlaga zraka, snijeg. Razli~iti biljni organi i razli~ita tkiva razli~ito su osjetljivi na niske temperature.
219

3.1. Kvaliteta pripreme biljke za pre`ivljavanje hladnog razdoblja Odgoda pripreme za zimu uo~ljivo vodi u porast ozljeda zbog zime. Kako dobro }e biljka prolaziti kroz zimu, djelomi~no ovisi i o kvaliteti pripreme prije zime. Biljke koje su bile pod stresom ljeti obi~no pretrpe puno vi{e {tete od zime. Ljetna su{a mo`e sprije~iti biljku u opskrbi potrebnim hranjivima za zdrav rast. Nedostatak du{ika i drugih hranjiva zbog manjka vode mogu utjecati izravno na fotosintezu. Tako|er, su{a onemogu}ava biljci opskrbiti se rezervama vode prije no {to nastupi hladno}a. To ~ini tkiva jo{ osjetljivijima na zimsko isu{ivanje. Su{a, do to~ke uvenu}a mo`e reducirati funkciju lista uzrokuju}i zatvaranje stomata i reduciraju}i fotosintezu i disanje. To rezultira smanjenjem opskrbe biljke hranjivima koje slu`e za prezimljavanje. Defolijacija zbog su{e, {tetnika ili drugih uzroka sprje~ava fotosintezu u cijelosti. Traume biljaka do kojih mo`e do}i zbog jakog orezivanja ili {teta nastalih zbog jakog vjetra mogu natjerati biljku na poticanje rasta novih izbojaka ili cvatnju ~ak i u ranu jesen. Poznati su primjeri cvatnje jabuka u vo}njacima ~ak i u listopadu nakon orkanskih nevremena. Rezultat je ugibanje neodrvenjelih izbojaka zimi i smanjeni urod sljede}e godine. Kasna gnojidba du{ikom i/ili pretjerano zalijevanje tako|er mo`e uzrokovati kasni rast. Vo}ke koje nose prekomjeran urod slabe su i kasne s odrvenjavanjem izbojaka. Rezerve hranjiva su iscrpljene za dozrijevanje plodova i one ulaze u zimu u slaboj kondiciji. Situacija se pogor{ava ako se ubiranje plodova odga|a. Odrvenjavanje je na~in na koji se biljka bori protiv zime. U mnogih vrsta odrvenjavanje po~inje puno prije no {to opadne list. [to je ve}a koli~ina li{}a u kro{nji tijekom ljeta, bolji je i stupanj odrvenjavanja. ^imbenici koji odga|aju odrvenjavanje drvenastih biljaka su: kasno navodnjavanje, kasno prignojavanje du{i~nim gnojivima, rana defolijacija, kultivacija, slabo drena`a tla i kasnoljetno orezivanje. Uvjeti suprotni ovima poti~u odrvenjavanje. 3.2. Vrijeme pojave i trajanje hladnog razdoblja Hladno}a u ranu jesen mo`e o{tetiti biljke prije no {to su dovoljno odrvenjele. Hladno}a u rano prolje}e mo`e uni{titi cvjetove i mlade izbojke. Hladno}a tijekom zime koja slijedi nakon razdoblja zatopljenja mo`e o{tetiti isu{ena tkiva. Hladno}a koja nastupa iznenada puno vi{e o{te}uje nego ona koja nastupa polako. Jaka hladno}a ja~e o{te}uje od ubla`ene hladno}e. Primjerice, temperatura koja preko no}i padne s 10 °C na –17 °C ili ni`e, vi{e je uni{tavaju}a od one koja padne ispod te temperature u roku od jednog tjedna. Brzo padaju}e temperature ubit }e tkivo nekoliko stupnjeva iznad onih polagano padaju}ih.
220

Tako|er je bitno i trajanje hladnih temperatura. [to du`e ostane jako hladno, ispod –9,4 °C, {teta je ve}a. 3.3. Izlo`enost zrakama sunca Postoje dokazi koji indiciraju kako su tkiva u sjeni manje o{te}ena hladno}om od tkiva na izravnom suncu. To se mo`da doga|a jer se izlo`ena tkiva ne mogu aklimatizirati dovoljno brzo ili mo`da zato {to se tkiva zagrijana suncem kasnije mogu slabije nositi s hladno}om koja dolazi nakon zalaska sunca. Pod obla~nim nebom mala je razlika u temperaturi izme|u ju`ne i sjeverne strane stabla. Ali, postoje stvarne razlike za sun~anog vremena. One mogu uzrokovati silan unutarnji stres, drvo puca radijalno ili, {to je jo{ uobi~ajnije, vertikalno. 3.4. Vlaga i vjetar Hladan zrak zadr`ava manje vlage od toplog zraka. Termin za kompletnu koli~inu vlage u zraku je apsolutna vla`nost zraka. Relativna vla`nost zraka prikazana je prema vla`nosti koja ovisi o temperaturi zraka. Primjerice, zrak na –17 °C i zrak na 23,9 °C mogu imati jednaku relativnu vla`nost zraka, ali hladniji zrak }e dr`ati manje vode i zato ima manju apsolutnu vla`nost. Vlaga sadr`ana u biljkama varira od oko 95 % u pojedinim plodovima do 5 (20) % u nekim drvenastim tkivima. To je za apsolutnu vla`nost. Kako se voda u zraku kre}e od podru~ja ve}e vla`nosti ka podru~jima manje koncentracije, voda }e se kretati iz biljke u zrak ako je izvan biljke manja koncentracija nego u biljnom tkivu. [to je ve}a razlika, iz tkiva br`e izlazi vlaga. Zato biljke lagano dehidriraju zimi. Kada vlaga iza|e iz tkiva, stvara stupanj vla`nosti u zraku koji okru`uje biljku. Zrak bli`i tkivu biljke vla`niji je od onog koji je dalje. Vjetar mije{a hladniji i su{i zrak uzrokuju}i daljnje isu{ivanje tkiva. 3.5. Snijeg Mana snijega je reflektiranje sun~evih zraka koje mogu pospije{iti stvranje zimskih o`egotina. Prednost snijega je u izolaciji korijenskog sustava. Snijeg je visoko reflektiraju} i za svijetlih zimskih dana reflektira svjetlost u kro{nju ili na deblo drveta. Svjetlo konvertira u toplinu te grije vanjska tkiva biljke. Drve}e tamne kore apsorbira vi{e topline od onih svjetlije kore. Na temperaturi ne{to ni`oj od 0 °C, kora se smrzava i odmrzava sa svakim oblakom koji pro|e i zakloni sun~evu svjetlost. To unutar tkiva stvara stresne pukotine koje doprinose isu{ivanju, ali i kasnijem napadu tkiva bolestima i {tetnicima. Ako je temperatura zraka –25 °C, na povr{ini snije`nog prekriva~a temperatura je –18,3 °C, Na 7,6 centimetara dubine snije`nog prekriva~a temperatura iznosi –8,9 °C, a na 15 centimetra dubine snije`nog prekriva~a –5,6 °C.

Pokriva~ od snijega je odli~an, ako ga imate. Visinu snje`nog pokriva~a mo`ete pove}ati naguravanjem oko biljke. Samo neka ostane bijel i pahuljast. 3.6. Mraz Mraz mo`e uni{titi biljke na nekoliko na~ina. No, ne o{te}uje jako biljke sam mraz po sebi, koliko niske temperature koje se javljaju zajedno s njim. Mraz o{te}uje tkiva dehidracijom, a ponekad jednostavno mehani~kim o{te}enjem. Ako se mraz pojavi ne zna~i da }e biljke biti odmah o{te}ene, ali i ako se ne pojavi ne zna~i da ne}e biti o{te}ene. Sve ovisi o temperaturi. Stupanj o{te}enja biljke ovisi o vrsti biljke i njezinoj sposobnosti aklimatizacije za hladno doba. Dok su biljke dormantne, mraz im mo`e puno slabije na{tetiti. U prolje}e je problem oko cvjetova. Tkivo cvjetova slabije podnosi hladne temperature, {to je cvijet bli`e sredi{tu biljke. Prema Gough (1998), ve}ina biljka koje od prirode rastu u Montani (SAD) kada su u punoj cvatnji mogu tolerirati –1°C. Padne li temperatura u doba cvatnje na –3 do –1°C, {tete na cvjetovima su znatne na `enskim tkivima cvijeta, ali ostali dio ostaje neo{te}en. Pregledom cvijeta uo~avaju se `enski organi koji su promijenili boju. To zna~i kako }e se cvatnja vizualno normalno odvijati, ali ne}e biti zametanja plodova ili }e plodova biti jako malo. Od –6 do –3 °C stradava cijeli cvijet. Jako smrzavanje mo`e ubiti i lisno tkivo. Ako se to dogodi, biljka ne mo`e po~eti fotosintetizirati na vrijeme i znatno je oslabljena. Kasniji mraz tijekom vegetacijskog razdoblja mo`e ubiti biljku. Rani mraz mo`e o{tetiti vrhove izbojaka koji nisu odrvenjeli mnogih vrsta drve}a. O{te}enja se tada pokazuju u prolje}e. 3.7. Biljni organi i tkiva Tkiva iznad tla nisu jednako odrvenjela. Kada je biljka u aktivnom rastu, kambij je jedan od najmanje otpornih tkiva na hladno}u te naginje {teti od hladno}e. [tete na kambiju mogu nastati kada u prolje}e odjed-

nom do|e do velike hladno}e, nakon {to su izbojci po~eli rasti. Ta o{te}enja }e se sudariti s novim floemom i ksilemom i poremetiti transport vode i hranjiva. Ali, kambij je me|u najotpornijim tkivima u prvom zimskom dormantnom razdoblju. Najmanje vjerojatno je o{te}enje kambija u to doba. Cvjetni pupovi su me|u najmek{im dijelovima nadzemnog dijela biljke. Unutar cvjetnih pupova, tu~ci su najosjetljiviji. U jesen, cvjetni pupovi su vi{e otporni od lisnih pupova, ali u zimi su lisni pupovi otporniji od cvjetnih. Ozljede cvjetnih pupova naj~e{}e se doga|aju kada biljka u|e nezrela u jesen ili kada se vrlo brzo u jesen doga|aju nagla zahladnjenja. Potpuno zreli cvjetni pupovi mogu tako|er biti o{te}eni tijekom ekstremnih hladnih uvjeta ili kada tople temperature nakon 1. sije~nja slijede brza i izuzetno hladna razdoblja. Tolerancija cvjetnih pupova tako|er ovisi i o njihovom spolu. Stupanj tolerancije, osim u slu~ajevima ekstremno niske hladno}e kada su i najbolje pripremljeni pupovi uginuli, ovisi o stupnju napredovanja u prolje}e. [to su vi{e napredovali, pupovi su osjetljiviji na o{te}enja. Najosjetljiviji organi i tkiva za aktivnog rasta su kambij, mlada kora i provodni sustav. Najosjetljiviji organi i tkiva u zimskom dormantnom razdoblju su cvjetni pupovi, stara kora, sr~ika gran~ica i provodna tkiva. Korijenski sustav Kao {to je prije spomenuto, korijenski sustav ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje, ve} je cijelo vrijeme u drugom zimskom dormantnom razdoblju. Mo`e rasti toliko dugo dok je temperatura tla pogodna za rast, a ona ovisi o vrsti i iznosi izme|u 0 i 5,5 °C. Zbog toga {to ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje, korijen ne odrvenjava kao ostali dio biljke. Sre}om, prava potreba za tim je rijetka, jer iznad sebe ima sloj zemlje, a ako ima sre}e i sloj snijega ili stelje. Razli~ita tkiva korijena pokazuju razli~itu odrvenjelost. Kambij i nezreo ksilem su najosjetljiviji.

4. Klasifikacija zimskih ozljeda i o{te}enja od hladno}e
O{te}enja od hladno}e vrlo su {irok pojam i nisu jednostavan fenomen. Zbog jasno}e, mo`emo kategorizirati o{te}enja od hladno}e u {est {irokih klasa prema razlogu koji ih uzrokuje: pomanjkanje zrelog tkiva, manjak sposobnosti pre`ivljavanja zimske su{e, previ{e spremno reagiranje na kratka razdoblja toplog vremena, apsolutna hladno}a, nepoznati uzroci i mehani~ke ozljede (G o u g h 12/2004). Pomanjkanje zrelog tkiva Kako bi se reducirala ova o{te}enja, mora se poticati odrvenjavanje tkiva u kasno ljeto i treba se biljka za{tititi od ljetne defolijacije. 4.1.1. Uginu}e vrhova grana Od kasnog ljeta izbojci ve}ine vrsta mogu izdr`ati temperaturu od –6,7 do –9,4 °C. Ako temperatura padne ni`e, posebice u ranu jesen i ako je bilo stimulacije kasnog rasta, vrhovi gran~ica }e uginuti. U prolje}e treba orezati uginule vrhove gran~ica. 4.1.2. Kru`ne ozljede i ozljede na ra{ljama Najmekanija tkiva na granama i deblu su blizu baze. Ova tkiva su ona koja se najkasnije pripreme za zimu. Zbog tih razloga ~esto su izlo`ena ozljedama uzrokovana ranom hladno}om i proporcionalna su stupnju pripreme za zimu (slika 1).
221

4.1.4. Odcjepljivanje kore Ovo je ozljeda koja predstavlja varijantu prethodne i tako|er je uzrokovana nezrelo{}u tkiva kore. Obi~no se doga|a kada u ranu jesen slijedi hladno razdoblje. Ako je mogu}e, poku{ajte koru vratiti na mjesto. 4.1.5. Mrtve “krpe” na debljim granama i deblu Tamne, suhe, uleknute mrlje ponekad se pojave ne na to~no odre|enoj strani stabla kao rezultat utjecaja hladno}e na nedozrela tkiva u ranu jesen ili velike hladno}e sredinom zime. 4.1.6. Crno srce Provodna tkiva i tkiva zadu`ena za skladi{tenje pod utjecajem rane i/ili ekstremne hladno}e se o{te}uju, a provodne cijevi se za~epljuju. To uzrokuje tamnjenje okolnog tkiva. Ako ne do|e do pojave trule`i, novo se tkivo mo`e oblikovati, stablo se oporavlja, no ne{to je oslabljene kondicije. 4.2. Manjak sposobnosti pre`ivljavanja uvjeta zimske su{e O{te}enja se uvijek doga|aju kada je gubitak vode ve}i od njzinog nadokna|ivanja uzgonom. Svijetli, topli sun~ani dani, posebno kada je vjetrovito, temperature zraka iznad to~ke smrzavanja i smrznuto tlo pove}avaju stupanj ishlapljenja vode. Vjetar pove}ava problem. Izbojci manjeg promjera (bli`i vrhu biljke, izbojci malina, vinove loze i sl.) imaju manji omjer povr{ine i zapremine, pa tako proporcionalno gube vi{e vode br`e od debljih izbojaka. Uginu}e izbojaka kod maline rezultat je nedovoljne odrvenjelosti kasnorasta ili ranog bu|enja tijekom zime, kada nakon toga slijedi razdoblje jake hladno}e. ^etinja~e koje ostavljaju svoje li{}e, osjetljivije su na o{te}enja od hladno}e od listopadnog drve}a i grmlja. Uvijek zelene biljke gube vodu kroz li{}e ~ak i kada je transpiracija smanjena temperaturama ispod to~ke smrzavanja. Jednostavno re~eno, li{}e gubi vodu br`e no {to ju mo`e nadoknaditi pod suhim uvjetima. ^ak i da je tlo djelomi~no odmrznuto, temperature zraka od samo nekoliko stupnjeva iznad smrzavanja ne omogu}uju odmrzavanje vode u ksilemu i biljka ne mo`e povu}i vodu do li{}a. Posljedica navedenog je da je cijelo stablo promjenjive boje. Naj~e{}a {teta je na ju`noj i jugozapadnoj strani s puno razlike me|u vrstama. Mnoga o{te}enja primjer su intercelularnog smrzavanja. Kada je li{}e o{te}eno, ono sme|i, naj~e{}e na strani izlo`enoj vjetru. Prema G o u g h (1997), kada su o{te}enja ozbiljna, sve iglice i pupovi ugibaju. Naj~e{}e pupovi izbjegnu `e{}a o{te}enja.

Slika 1. Prunus cerasus L., vi{njina prunika – {teta od zime na deblu odmah iznad korijenskog vrata. (Foto: J. Vizentaner)

U ovisnosti na veli~inu {tete, tijekom prolje}a mo`da }e se morati ukloniti ~ak i koja debela grana. Kru`ne ozljede saniraju se premo{}ivanjem tamo gdje je to izvedivo. Cijepljene biljke ~esto pokazuju o{te}enja blizu ili na mjestu cijepa. Cijepljene ru`e ~e{}e ugibaju. Naime, tkivo na cijepu je ~esto manje zrelo i mek{e od drugih tkiva. [tete na tom dijelu biljke ~esto zna~e kasniju smrt biljke. U ovom slu~aju, premo{}ivanje nije mogu}e. [tititi debalca i mjesta cijepa steljom je po`eljno, ali su biljke u tom slu~aju podlo`nije {tetama od glodavaca. 4.1.3. Manje pukotine nastale usljed mraza Iznenadna hladno}a u jesen mo`e na mladim stablima izazvati manje pukotine kore. Debljina kore ovisi i o starosti biljke. No, i mlada i zrela stabla mogu trpjeti od istih o{te}enja tijekom ekstremne hladno}e (–34 °C) usred zime. Pri~vrstite koru natrag na ozljedu prije no {to se posu{ila. Takve ozljede uobi~ajeno se zatvaraju brzo, ~ime se temperatura podigne sljede}eg jutra i ne tra`e dodatnu pozornost. U to~ki 4. se nalaze dodatna obja{njenja.
222

4.3. Previ{e spremno reagiranje na kratko razdoblje toplog vremena 4.3.1. Ugibanje mladih izbojaka Neke biljke brzo reagiraju na vi{u temperaturu kada je jednom prvo zimsko dormantno razdoblje pro{lo. Primjerice, izbojci maline po~inju se buditi kada se temperatura podigne na –2,8 °C. Bu|enje se prvo doga|a blizu vrha izbojka i nastavlja se ka dolje, ako toplo vrijeme i dalje prevladava. Ako se to dogodi sredinom zime i ako slijedi jaka hladno}a koja je iznenada nastupila, izbojak }e uginuti. Samo bu|enje ovisi o vrsti i temperaturama zraka i tla. Sve vrste se bude br`e {to su temperature vi{e, ali se breskvina prunika (breskva), Prunus persica (L.) Batsch budi br`e od jabuke, Malus Mill., te tre{njina prunika, Prunus avium (L.) od obi~nog jorgovana, Syringa vulgaris L. 4.3.2. Zimske o`egotine od sunca Zimske o`egotine od sunca naj~e{}e se pojavljuju u kasnu zimu kada je sunce vi{e na nebu, ali temperature no}u mogu biti vrlo niske. Jednom kada ih se uo~i, kasno je za njihovu prevenciju. Naj~e{}e su problem listopadnog drve}a. Nakon zavr{enog prvog zimskog dormantnog razdoblja, ja~e i svjetlije, pa zato i opasnije, sun~evo svjetlo kasne zime zagrijava koru i inicira metabolizam u njoj. Bez li{}a koje mu slu`i kao za{tita, na osun~anim dijelovima debla i ja~ih grana, tople zrake popodnevnog sunca zagrijavaju koru i kambij. Posebice je ozljedama izlo`eno deblo do 90-tak cm visine, kao i vrhovi visokih grana. Temperatura kore i kambija je tada vi{a od temperature okoli{a i mo`e dose}i 18 do 26 °C. Stanice se bude, a tkiva se odmrzavaju. Tada po~inje deaklimatizacija na hladno}u kao prva aktivnost stanica. Aktivnim stanicama potrebna je voda koja im u tom trenutku nije dostupna. Zato dolazi do isu{ivanja tkiva. Problem je i ve}i kada zapu{u vjetrovi. Pokriva~ od snijega ili bijelo obojana fasada obli`nje zgrade ili stelja od svijetlog kamenja samo pogor{avaju situaciju. Ponekad postoje ekstremne razlike u temperaturi kore od jedne do druge strane debla. Primjerice, temperatura kore jabuke, Malus Mill., istodobno mo`e varirati od 0 Celzijevih stupnjeva na sjevernoj strani do 20,6 °C na jugozapadnoj strani. Kada sunce za|e, temperatura se naglo spu{ta, primjerice na –6 °C. Dolazi do smrzavanja vode u tkivima i do o{te}enja tkiva. Ponovnim zagrijavanjem, na mjestima o{te}enja se voda gubi i tkiva se isu{uju. Kada se kambij i unutra{nji dio kore osu{e, okoravaju se s debla u duga~kim tracima. Ako se okoravanje dogodi prstenasto na jednom dijelu debla, biljka ugiba. ^esto je napadnuta samo jedna strana debla. U tom slu~aju drvo pre`ivljava, ali je oslabljeno. Insekti i mikroorganizmi imaju otvoren put ulaska u biljku. Osim toga i estetska funkcija debla je izgubljena. Naj~e{}e su suncu izlo`ene ju`na i jugozapadna strana.

Drve}e glatke kore puno je neotpornije na utjecaj sun~evih zraka. Drve}e s tamnom korom puno je osjetljivije od onoga sa svijetlom, jer se tamna kora br`e zagrijava. Drve}e s visokom kro{njom manje je otporno od onog koje ima nisku kro{nju ili ~ija se kro{nja spu{ta do zemlje i na taj na~in {titi deblo. Grmlje je jednako za{ti}eno kao i drve}e koje ima kro{nju do zemlje, jer svojom kro{njom zasjenjuje ni`e pozicije. Neke vrste su posebno osjetljive na zimske o`egotine od sun~evih zraka, posebice {ljivina prunika, Prunus domestica L. javor, Acer, L., tre{njina prunika, Prunus avium (L.) L., Sorbus L., glog, Crataegus L. i jabuka, Malus Mill. ^etinja~e, op}enito, nisu osjetljive na zimske o`egotine od sun~evih zraka. Kako mlada stabla imaju naj~e{}e glatku koru i visoku kro{nju, to ih ~ini neotpornima na zimske {tete od sun~evih zraka. Mlada stabla tamne kore poput trobodnog trnovca, Gleditsia triacanthos L., jasena, Fraxinus L., hrasta, Quercus L., javora, Acer, L., lipe, Tilia L. i vrbe, Salix L. su vrste visokog rizika. 4.4. Apsolutna hladno}a 4.4.1. Ozljede od mraza (raspukline na deblu) U ovisnosti o ja~ini hladno}e du`e smrzavanje stvara raspukline u drvetu. Mo`e otpasti sva kora oko mladih biljaka. Dva primjera obja{njavaju razli~ite stupnjeve jednog te istog problema. Smrzavanje koje du`e potraje uzrokuje slabije kontrakcije u deblu jednake magnitudi jednog goda. Brzi pad temperature uzrokuje jo{ ve}e kontrakcije u kori i vanjskom drvu. Temperature u vanjskom drvu su hladnije od onih u unutra{njem, pa se jednako ne kontrahiraju. To uzrokuje opadanje kore, pa ponekad kora opadne na ~itavom deblu. Temperature mjerene na stablu jabuke pokazuju da se stabla prsnog promjera 15 do 20 centimetara razlikuju u temperaturi kore i svoga sredi{ta za 1 do 2 stupnja R-a, a stabla prsnog promjera od 61 centimetra za 5 do 7 R-a. To je sasvim dovoljno za stvaranje unutra{njih razli~itih sila. R podrazumijeva relativnu razliku u temperaturi. Ozljede su vrlo ~este za jako hladnih, mirnih no}i od pono}i do zore, a onog koji ih ~uje podsje}aju na pucanj pu{ke. Ako temperatura zagrije jutro, ozljeda se zatvara brzo. Ako niste ranoranilac, mo`da ne}ete uo~iti ozljedu dok ne uo~ite zacijeljenu ranu kasnije tijekom godine. Takva o{te}enja ~e{}a su kod lista~a nego kod ~etinja~a. Najnaklonjeniji tome su brijest, Ulmus, orah, Juglans, L., javor, Acer, L., prunike, Prunus L. i jasen, Fraxinus L. Povremeno unutarnje pukotine nastaju kada provodno drvo pukne radijalno, a kora ostane neo{te}ena. 4.4.2. Uginu}e korijenja Zimi se tlo grije uglavnom odozdo. To se zove “zemljano grijanje”. Na dubini od nekoliko desetaka
223

centimetara, temperatura tla ostaje otprilike u granicama od 10 do 13 Celzijevih stupnjeva. Kako se s te dubine prilazi povr{ini tla, toplina se rasipa u atmosferu. To je korisno u za{titi mladih presa|enih biljaka od proljetnih hladno}a otpu{tanjem topline tla u kro{nju, ali je nepo`eljno zimi kada je konzervacija topline u tlu pravilo. Snijeg, stelja, trave i drugi pokriva~i tla zadr`avaju toplinu tla i na taj na~in odr`avaju tlo toplim. U Bozemanu (Montana), ranog sije~nja 1998. godine s oko 30 centimetara snje`nog pokriva~a, temperatura tla na dubini 61 centimetra bila je –1,1 °C, dok je temperatura zraka bila –32 °C. Na otvorenom, u zimi kada nema snijega ili ga ima malo, temperatura tla mo`e postati opasno niska za korijenski sustav. [to je hladnija temperatura zraka i {to du`e traje, hladnija je i temperatura tla. Kako je kod ve}ine biljaka ve}ina korjenovih dla~ica koje hrane biljku na 20 do 25 centimetara dubine, to je sloj tla o kojemu najvi{e treba razmi{ljati. Kriti~ne temperature variraju u ovisnosti o vrsti i tipu korjenskog sustava, te dobu godine u kojemu je nastupilo o{te}enje. Op}enito govore}i, korijen ugiba na temperaturi tla izme|u –3,9 i 12,2 °C ako se tlo ubrzano hladi. To se rijetko doga|a, ali kada se dogodi naj~e{~e nije bilo nikakve za{tite tla. Kada ima dovoljno vremena za prilagodbu, korijenje po~inje ugibati na op}enito –11,1 °C, {to opet ovisi o vrsti biljaka, vrsti tla i lokaciji ve}ine korijenskog sustava. Korijenske dla~ice jasena, Fraxinus L., ugibaju na –14 °C. Eksperimenti u labaratoriju s korijenskim sustavom jabuke, Malus Mill., pokazuju da je uginu}e nastupilo na –2,8 °C ako su eksperimenti vo|eni ljeti, a zimi ne}e uginuti ako se temperatura tla ne spusti na –12,2 °C. Kao i nadzemni dijelovi, i podzemni mogu odrvenjeti, ali je korijenje ve}ine vrsta osjetljivije od nadzemnog dijela. Uginu}e korijena doga|a se naj~e{}e blizu korjenovog vrata – tamo gdje je zemljani pokriva~ najpli}i. Tamo gdje zime nastupaju brzo, a temperature su vrlo niske, korijen je ~esto o{te}en. Posebno do o{te}enja dolazi na laganim i suhim tlima i onda kada izostane snje`ni pokriva~ ili kada ga je malo. No, ni zbijeno tlo ne zadr`ava toplinu. Ve}e ugibanje korijena doga|a se u suhom nego u vla`nom tlu. Korijenje koje je bli`e deblu prilago|enije je hladno}i od onog koje je udaljenije. Tako duge hladne zime bez posebno hladnih no}i dobre su za nadzemni dio biljke, ali lo{e za podzemni. Blage zime s nekoliko hladnih no}i lo{e su za nadzemni, ali dobre za podzemni dio biljke. Nikako ne mo`ete pobijediti. Ozljede korijenskog sustava uo~ava se tek idu}eg vegetacijskog razdoblja. Ako je o{te}en ~itav korijenski sustav, a prolje}e nije suho, mo`da }e u prolje}e po~eti rasti normalno stvaraju}i nove izbojke, listove, mo`da i cvjetove. Ili }e potjerati, ali }e listovi biti manji. Cvjetovi mogu uvenuti ubrzo nakon {to su se otvorili. Mo`da }e, ako se cvatnja relativno pravilno
224

odvija, zametnuti i plodove. Tada odjednom, u ljeto, kada nastupi vru}e i su{no razdoblje, biljka ugiba. Uginu}e biljke mo`e uslijediti ubrzo nakon listanja ako prevladavaju tople temperature ili pak ugibanje drve}a mo`e potrajati nekoliko godina. Tada svake godine biljka postaje sve slabija i na kraju ugiba, naj~e{}e kao posljedica napada bolesti i/ili {tetnika. Ako je samo dio korijenskog sustava o{te}en, drvo }e u prolje}e po~eti polako stvarati nove izbojke. Tako se mo`e pona{ati i nekoliko godina dok se podzemni i nadzemnmi dio biljke ne usuglase u harmoniji. Mudro zalijevanje i prihranjivanje smanjit }e ljetni stres. Ako je o{te}enje korijenskog sustava samo blago, biljke se mogu oporaviti i bez zamje}ivanja o{te}enja. Kako bi se preduhitrilo o{te}enje korijenskog sustava, treba upotrijebiti stelju ili treba zagrnuti tlo mekanim snijegom, ako je on na raspolaganju. Mekan, pahuljast snijeg odli~an je izolator, a kompaktan snijeg ima malu sposobnost izolacije. Bilo koji pokriva~ preko tla i korijenja sa~uvat }e toplinu. Organska stelja debela 10-tak centimetara ili ~ak posijana trava u nedostatku stelje ili snijega }e pomo}i. 4.5. Nepoznati uzroci Rane od orezivanja u jesen ili u zimu u suprotnosti su s prilago|eno{}u tkiva oko njih na hladno}u. Nije poznato potpuno obja{njenje tih procesa, ali je poznato kako postoji harmoni~no me|usobno djelovanje. Stoga, ne orezujte u jesen osim mogu}eg orezivanja o{te}enih izbojaka ili orezivanja onih vrsta iz ~ijih }e rana zbog orezivanja u prolje}e te}i previ{e soka – crnog oraha, Juglans nigra L., javora, Acer L. ili breze, Betula L.. 4.6. Mehani~ka ozljeda Te`ina snijega, posebno mokrog snijega i leda mo`e izazvati snjegolom i ledolom, ponekad potpuno odlamaju}i grane s biljaka, a ponekad samo djelomi~no odvajaju}i granu od ra~vi. Ako se mo`e pri~ekati, orezivanje je najbolje obaviti pred prolje}e. Grane prilikom prijeloma kidaju koru. Oko toga se malo {to mo`e u~initi. Ranu treba o~istiti i nadati se zdravom zacjeljenju. Malo napuknu}e grana u ra~vi lije~i se tako da se napuknuta grana prive`e uz drugu kako bi oslabjele sile koje ih razdvajaju. To }e pomo}i zacjeljenje kambijalnom aktivno{}u koja po~inje u prolje}e. Kako bi se izbjeglo o{te}enje od snijega i leda, poma`e nje`no stresanje snijega s grana. ^inite to samo ako su temperature zraka iznad temperature smrzavanja. Ako su ispod te to~ke, ostavite snijeg na granama. Tre{nja snijega mo`e uzrokovati njihovo kidanje. No, postoji li izravna opasnost od snjegoloma, svakako se ipak odlu~ite za uklanjanje snijega s grana. Grane koje su te{ke i za koje postoji sumnja kako }e se za oluje slomiti treba poduprijeti.

Stabla koja su tijekom zime o{te}ena, ne smiju se jako orezati nakon zime. Jakim rezom smanjilo bi se stvaranje ugljikohidrata u dovoljnim koli~inama. Pri~ekajte godinu dana da se biljka poka`e i tada slabo

i pa`ljivo ore`ite. Jako orezana stabla obi~no ne uspiju pre`ivjeti, dok ona uop}e nedirnuta uspiju.

5. Uo~avanje o{te}enja
Prema G o u g h (1999), za utvr|ivanje ve}ine o{te}enja potrebno je pri~ekati prolje}e. No, cvjetni pupovi se mogu pregledati za trajanja drugog zimskog dormantnog razdoblja. Potrebno je odrezati nekoliko izbojaka koji nose cvjetne pupove i unijeti ih u ku}u. Izbojci se uzimaju s razli~itih strana biljke, ali i s vi{e biljaka ako ih ima. Umotajte ih u toplu, ali ne pretoplu, tkaninu i uronite u vazu. Tako }ete zagrijati smrznuto stani~je kako bi postalo aktivno. Zatim nadodajte temperiranu vodu. Nakon nekoliko dana pupovi }e se otvoriti. Ako je cvijet s unutra{nje strane sme| ili crn, cvjetovi su uginuli ili su te{ko o{te}eni i biljka ne}e mo}i stvoriti zdrave cvjetove. Ako je tkivo unutar cvjetova bijelozeleno ili odgovara boji cvjeta odre|ene vrste koju testirate, pupovi su zdravi. Mo`e se ~ak izraziti i postotak zdravih pupova. Ovo je samo grubi test mogu}e {tete. Naime, do kraja drugog zimskog dormantnog razdoblja mogu}a je jo{ pojava {teta uslijed hladno}e, a i kasnije zbog kasnih proljetnih mrazeva, ako je biljka u to vrijeme u cvatnji.

6. Za{tita biljaka od zimskih o{te}enja i sanacija zimskih o{te}enja
Za{tita biljaka obuhva}a konkretnu za{titu mal~iranjem tla ili cvjetne posude, stavljanje barijera protiv vjetra, kao i zalijevanje biljaka pred terminom smrzavanja tla u jesen, ali i zimi kada je tlo odmrznuto. Bitno je jesenjsko punjenje vodenih rezervi biljke vodom do maksimuma. 6.1. Za{titu biljaka za zimu u kasnu jesen? U listopadu je zalijevanje dobra ideja posebice za uvijek zelene biljke, ali u pravo vrijeme. Naime, biljke moraju odrvenjeti za zimu. Sve {to forsira rast u biljaka kao kasno ljetno ili rano jesenje zalijevanje i prihrana, sprije~it }e odrvenjavanje te mo`e uzrokovati zimsko smrzavanje i ugibanje. Ne treba zalijevati biljke od kasnog kolovoza pa sve dok li{}e ne promijeni boju i po~ne otpadati, osim ako se radi o jako mladim biljama ili svim biljkama u slu~aju jake su{e. Biljkama se mora dozvoliti i da se same nose s uvjetima u kojima `ive. U studenom je mogu}e tlo opskrbiti dovoljnom koli~inom vlage. Jednako tako se mlade biljke i biljke plitkog korijena mogu za{tititi steljom, kako ne bi do{lo do golomrazice. Jake vjetrove je potrebno kontrolirati barijerama. U studenom treba zaliti biljke dobro. To daje sigurnost kako tlo ima dovoljno vlage u sebi. Sposobnost biljaka da opstanu dugo pod konstantnim smrzavanjem (fiziolo{ka su{a) i dugim isu{ivanjem vjetrom (atmosferska su{a) ovisi o opskrbi tkiva dostupnom vlagom. Zato je potrebno zaliti biljke nakon {to li{}e otpadne, ali prije no {to se tlo smrzne (G o u g h , 1997). Kada li{}e otpadne, postoji prili~na sigurnost kako se dodatnim zalijevanjem ne}e stimulirati bilo kakav kasni rast. Ako se radi o uvijek zelenim biljkama, tajming zalijevanja treba odrediti prema listopadnim vrstama. To zalijevanje osigurat }e dovoljne koli~ine vode za biljku tijekom zime. Puno zimskih {teta ne doga|a se zbog smrzavanja tla, ve} zbog smrzavanja i topljenja. To ~esto izaziva golomrazicu. Kako bi sprije~ili golomrazicu, nakon {to se tlo smrzne, postavite stelju od usitnjene kore ili drvene sje~ke. Stelja tako|er poma`e pri izolaciji tla od ja~e hladno}e. To~na temperatura pri kojoj stradava korijenski sustav ovisi o vrsti biljke, ali i o nizu drugih ~imbenika. Uop}eno napisano, korijenje ve}ine biljaka stradava onda kada temperatura tla dosegne –10 do –11 °C. Problem koji stelja mo`e donijeti su mi{evi. Mi{evi se zavla~e u stelju i grizu koru od korijenskog vrata do ni`ih dijelova debla. Ako prstenuju deblo, drvo ili grm }e uginuti. Kako bi se smanjile {tete od mi{eva, deblo do visine tridesetak centimetara mo`e se oblo`iti urolanom tvrdom tkaninom i tkaninu treba pri~vrstiti `icom. Kraj tkanine se ukopa barem tri centimetra u tlo. Ne{to vi{a za{tita debla tkaninom smanjit }e i {tete od ze~eva. Na mjestima puhanja ja~ih vjetrova uvijek zelene biljke potrebno je za{tititi postavljanjem barijere. 6.2. Za{tita biljaka zimi Zimi se za{tita biljaka svodi na za{titu kore od o`egotina koje stvara zimsko sunce. Kako bi se izbjegle zimske o`egotine, biljke je potrebno zasjeniti ili prije o{te}enja upotrijebiti reflektiraju}e materijale koji bi tkivo ispod njih odr`avali hladnijim. Po~etkom studenog, debla se do prvih grana kro{nje mogu zamotati tvrdom svijetlom tkaninom. Komercijalne trake za stabla napravljene su od krep papira. Prilikom omatanja radi se preklop po tre}ini {irine trake. Trake se osiguravaju vrpcama, ali se vrpce prilikom vezanja ne smiju toliko stegnuti da budu utisnute u koru.
225

Debla se mogu omotati specijalnim svijetlo koloriranim papirom ili se mogu obojati i bijelom bojom, ali se ne smije upotrijebiti uljana boja jer o{te}uje kambij. Vo}ari ~esto bijele debla vo}aka kako bi reflektirali zimsko sunce. Sami prave bjelilo od ga{enog vapna (5 kg), soli (0,5 kg) i sumpora (0,5 kg), te vode. I dok je to u~inkovito u vo}njaku kako bi se sprije~ile o`egotine, u urbanom {umarstvu je puno ljep{e izbje}i bijeljenje. Traka i tkanina skidaju se u prolje}e. Neskinuta traka mogla bi urasti u deblo, a traka i tkanina bi, ako ostanu, pru`ile za{titu kukcima. 6.3. Za{tita biljaka od {teta uzrokovanih mrazom Iskustva pokazuju kako treba biti na oprezu ~ak i od sredine svibnja ako je pun mjesec. Adekvatno zalijevanje biljaka mo`e pomo}i jer vla`no tlo zadr`ava vi{e topline od suhog tla. Kod osjetljivih biljaka bo`i}na svjetla ispod pokriva~a na kro{nji mogu pomo}i, omogu}uju}i da no}na temperatura ne padne prenisko. 6.4. Ogra|ivanje biljaka kao za{tita od vjetra Prema G o u g h (1997) ako je biljka mala, biljku se mo`e ograditi. No, uvijek se mora paziti vrh ostaviti slobodnim. ^etiri stupca zabijena oko biljke pravilno }e dr`ati za{titu oko biljke ne dopu{taju}i da se ona spusti na biljku. Najbolje je razvu}i tvrdo platno. Biljka se ne smije prekriti plastikom jer se za toplih dana zrak ispod plastike zagrijava i biljka se kuha. Mo`e se dogoditi da se unutar plastike zrak samo ugrije, ali se zato preko no}i mo`e brzo i jako ohladiti. To uzrokuje

pojavu leda u tkivima i dodatna isu{enja tkiva zbog ozljeda uzrokovanih ledom. 6.5. Orezivanje drve}e i grmlje pred ili u zimu? Otvorene rane od orezivanja ne mogu zacijeliti prije no {to nestane jako hladno, i za biljke suho vrijeme (iako ima padalina, za biljke je razdoblje smrznutosti tla suho razdoblje). Takvo vrijeme mo`e o{tetiti otvoreno kambijalno tkivo. Ako kambij ugine, rana ne zacjeljuje pravilno. Orezivati treba nakon `estokih hladno}a, ali prije no {to pupovi nabubre. 6.6. Saniranje slomljenih grana koje su bile otrgnute zbog snjegoloma i zimskog vjetroloma Prava preporuka ovisi o individualnim okolnostima poput veli~ine stabla, veli~ine grane i sposobnosti obavljanja posla. U slu~aju da su se velike grane potpuno odvojile od drveta, a ostao je batrljak, radovima treba pristupiti u vremenu podesnom za orezivanje. Orezuje se rana koja je ostala re`u}i do zdravog tkiva ne ostavljaju}i suvi{ne »vje{alice«. Ne treba nanositi premaz vo}arskog voska. Velike grane zna~i sve grane ve}e od 7,5 do 8 centimetara u promjeru. Ako su se ve}e grane polomile, ali su jo{ ostale zakva~ene za deblo, radovima se mora pristupiti odmah, kako bi se uklonile opasne grane iz kro{nje. Odmah se orezuju i veliki komadi kore koja se odvojila. Ako se radi o vrlo hladnim uvjetima, ranu treba »obu}i« u komad smotanog kartona, uklju~uju}i i zdravo tkivo sa svih strana.

7. Pitanja
7.1. Smije li se drve}e i grmlje prihraniti u studenom? Prihraniti se smije nakon opadanja lista toliko dugo dok tlo nije smrznuto. Kako je drve}e i grmlje dormantno, gnojiva ne mogu stimulirati kasni rast koji vodi do zimskih o{te}enja. Korijen ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje i jo{ mo`e apsorbirati hranjiva iz tla. Dio hranjiva, ako su odmah pristupa~na biljci, se skladi{te u biljci onoliko koliko ih biljka mo`e unijeti u sebe i spremna su za uporabu u prvom vegetacijskom rastu. Koliko se gnojiva treba upotrijebiti ovisi o biljci. Ako je biljka dobro rasla pro{log vegetacijskog razdoblja i ako se ne primje}uju nikakvi znakovi nedostatka hranjiva, ne treba prihranjivati. Ako su biljke pokazivale nedostatke, primjerice smanjeni rast, treba ih, uop}eno govore}i, prihraniti s 0,5 kg 10 %-tnog du{i~nog gnojiva na 2,5 cm promjera debla na prsnoj visini. (Gnojivo N:P:K 10:10:10). Ako se upotrebljava gnojivo N:P:K 5:10:10, stavite dva puta vi{e). Ako su drve}a u travi, naprave se rupe duboke 25 cm, u rupe se sta226

vi gnojivo do visine 5 cm od povr{ine tla, pa se zatvori zemljom i do tada{njim prekriva~em tla. Biljke ne treba pregnojiti (G o u g h , 1997). 7.2. Koji je najbolji na~in za prezimljavanje borova u cvjetnoj posudi? Prema G o u g h (1999), svaka biljka na izdignutoj gredici ili u cvjetnoj posudi predmet je intenzivne hladno}e i isu{ivanja tijekom zime. Korjenje je posebno napadnuto. Najbolje je biljku premjestiti u gara`u ili u za{ti}eni dio vrta od vjetra i izravnog sunca. Ako je biljka smje{tena u gara`u, tlo je potrebno odr`avati vla`nim tijekom zime, te je potrebno paziti da se tlo ne smrzne. Biljke se ne smiju unositi u grijani podrum. Ako se cvjetna posuda ostavlja van, potrebno je postaviti stelju od usitnjene kore ili slame oko nje u debljini od desetak centimetara. Tako|er je potrebno prije smrzavanja dobro zalijevati. Ako biljka nije za{ti}ena od zimskog sunca, potrebno je za{tititi debalce izoliraju}i ga reflektiraju}im materijalima. Nikako se ne smije pokriti vrh biljke i biljka se nikada ne smije {tititi

plastikom. Biljke pod plastikom ne mogu disati, a za osun~anih dana biljke se pod plastikom mo`e ugrijati i skuhati. Biljku treba zaliti za zimskih dana kada tlo nije smrznuto. 7.3. Smije li se prihraniti travnjak u listopadu? Listopad je odli~no vrijeme za aplikaciju kasne prihrane. Rast je polaganiji u jesen nego u prolje}e i vi{e vrijednosti gnojiva ostaje u biljci i korijenu, a manje se gubi u ko{nji. Ustvari, ovo je jedino doba u godini kada trave dobivaju na te`ini. Baciti treba 0,5 kg/ha du{ika. Nedavna istra`ivanja pokazuju kako se, zbog upotrebljavanja u zadnjem jesenskom prihranjivanju gnojiva koja imaju vi{e kalija, mo`e pove}ati dobra priprema trava za zimu (G o u g h , 1997). 7.4. Smije li se zimi zalijevati travnjak? Trave su tako|er biljke i zimi gube vodu poput javora, smreke ili drugih vrsta drve}a i grmlja. Travnjak se ne zalijeva zimi sustavom za zalijevanje jer se u njemu voda mo`e smrznuti. Ako je vrijeme doista toplo i tlo nije zamrznuto, travnjak se mo`e zaliti. Ve}ina trava ima plitak korijenski sustav, pa treba prvih petnaes-

tak centimetara tla gledano od povr{ine, odr`avati vla`nim sve dok se tlo u kasnu jesen ili zimu ne smrzne. Ako u zimi tlo niti biljke nisu smrznute, zalijeva se tijekom jutra do ranog popodneva kako bi se li{}u omogu}ilo osu{iti prije pada temperature. 7.5. Kako se {tite ru`e penja~ice tijekom zime Ru`e se nje`no otka~e od podloge za penja~ice. Jednako nje`no se polo`e na zemlju i komadima `ice oblikovane u “U” oblik pri~vrste u tom polo`aju za tlo. Prekriju se li{}em ili gran~icama ~etinja~a. Li{}e od javora, brijesta ili kakve druge lista~e smanjit }e dotok zraka ili vode, pa je dobro promije{ati ga s orezanim izbojcima drugih vrsta ili s gran~icama smreke. Prije no {to se tlo smrzne, nagrne se stelja oko korijena penja~ice do visine tridesetak centimetara debalaca. Kad se smrzne, humke treba prekriti jo{ s 15-tak centimetara li{}a. U prolje}e treba humak razgrniti i vratiti ru`u na vodilicu (G o u g h ). Mr. sc. Jasenka Vizentaner, dipl. ing. {um.

IZ HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVA

37. EFNS – EUROPSKO [UMARSKO NORDIJSKO SKIJA[KO NATJECANJE RAUBI^I, Bjelorusija od 20. do 26. velja~e 2005. godine

Doma}in ovogodi{njeg 37. po redu susreta i natjecanja europskih {umara bila je Bjelorusija. Hrvatski {umari sudjeluju na ovom natjecanj po deveti puta. Glavni dio programa odvijao se u sportskom centru Raubi~i, udaljenom 35 km od Minska, glavnog grada Bjelorusuje, gdje je uprili~eno sve~ano otvaranje i na kraju zavr{na ve~er s progla{enjem rezultata natjecanja i zajedni~kim dru`enjem. Na svakom koraku moglo se vidjeti da doma}in ovom 37. EFNS i sustretu europskih {umara, pridaje veliku pozornost, {to je i razumljivo, jer ugostili su oko 1500 europskih {umara iz 21 dr`ave.

Program se odvijao redoslijedom: 21. velja~e stru~no-turisti~ke ekskurzije (ponu|eno je bilo 7 ekskurzija); 22. velja~e pregled i upoznavanje sa skija{kombiatlonskom stazom te probno ga|anje na streli{tu; 23. velja~e u prijepodnevnim satima pojedina~no natjecanje klasi~nim stilom tr~anja, a poslije podne slobodnim stilom; 24. velja~e ponovno stru~no-turisti~ke ekskurzije; 25. velja~e prije podne natjecanje {tafeta, poslije podne sjednica Komiteta EFNS i na ve~er progla{nje rezultata natjecanja, sve~anao zatvaranje 37. EFNS, te zajedni~ko dru`enje sudionika susreta.
227

Dio ekipe za vrijeme otvaranja 37. EFENS-a

Devetero~lanu hrvatsku ekipu na putu dugom oko 1800 km (u jednom smjeru), ovaj puta predvodio je predsjednik H[D-a akademik Slavko Mati}. Uz njega u ekipi su bili Hranislav Jakovac, dipl. ing., tajnik H[D-a, Robert Abramovi}, dipl. ing., predsjednik ogranka Delnice i upravitelj {umarije Skrad, Josip @agar, {um. teh., {umarija Skrad, Alen Abramovi}, {um. teh., {umarija Skrad, Andrija Crnkovi}, dipl. ing. Direkcija H[ d.o.o., Tomislav Kranj~evi}, dipl. ing., rukovoditelj Komercijalne slu`be U[P Karlovac, Franjo Jakovac, {um. teh., {umarija Mrkopalj i Klaudio Lisac,

dipl. ing. Slu`ba za ure|ivanje {uma U[P Delnice. Kao i uvijek do sada, ekipa je postigla dobre rezultate, a za neke ~lanove mo`emo re}i i odli~ne. To se ponajprije odnosi na Alena Abramovi}a koji je u svojoj starosnoj kategoriji (21–30 god.) na 10 km (biatlon) slobodnim stilom tr~anja osvojio bron~anu medalju, a u klasi~nom stilu bio je peti. Odli~an kao i uvijek, Franjo Jakovac osvojio je klasi~nim stilom sedmo mjesto, a slobodnim stilom osmo mjesto u svojoj starosnoj kategoriji (41–50 god.). U starosnoj kategoriji 31–40 god. Andrija Crnkovi} klasi~nim stilom tr~anja bio je 33., Robert Abramovi} 62., a slobodnim stilom Klaudio Lisac 25. i Tomislav Kranj~evi} 29. Klasi~nim stilom u kategoriji 41–50 god. Josip @agar osvojio je 54. mjesto, a Hranislav Jakovac u kategoriji 61–70. god. 47. mjesto. U natjecanju {tafeta, na startu se na{lo 69 `enskih (3 x 5 km) i 155 mu{kih (4 x 10 km) {tafeta. [tafeta Hrvatska I u sastavu: Alen Abramovi}, Andrija Crnkovi}, Klaudio Lisac i Franjo Jakovac, osvojila je 17., a Hrvatska II u sastavu: Josip @agar, Hranislav Jakovac, Robert Abramovi} i Tomislav Kranj~evi} 100. mjesto. Na sastanku Komiteta EFNS sudjelovali su Hranislav Jakovac, predstavnik Hrvatske u Komitetu EFNS i Robert Abramovi}. Osim organizacijskih pitanja, godi{njih izvje{}a i analize proteklog natjecanja i susreta

[tafeta Hrvatska I, ~u~e slijeva: F. Jakovac, A. Abramovi}, K. Lisac; {tafeta Hrvatska II, stoje slijeva: R. Abramovi}, T. Kranj~evi}, H. Jakovac, J. @agar

europskih {umara, doma}ini 38. EFNS kolege iz BiH i 39. EFNS kolege iz Italije (Aosta), referirali su o obavljenim pripremama sljede}ih susreta. Na kraju zavr{ne ve~eri sljedili su pozdravi uz dovi|enja 2006. u BiH. H. Jakovac

228

STRU^NO-TURISTI^KA EKSKURZIJA H[D-a OGRANAK KARLOVAC U BELGIJU I IRSKU 15 – 21. o`ujka 2005. godine
Na temelju ideje koja je ro|ena prije tri godine, ~lanovi karlova~koga ogranka Hrvatskog {umarskog dru{tva organizirali su stru~no-turisti~ku ekskurziju u Republiku Irsku. Nakon obavljenih priprema na put su krenula 22 putnika. Polazak je bio 15. o`ujka 2005. godine u 22:00 sata iz Karlovca. Udobnim autobusom putovali smo skoro ~itavu no} i stigli u zra~nu luku Venecija-Treviso u 5:00 sati. Tu je slijedilo ~ekanje na prvi let zrakoplova u sklopu ove ekskurzije. Uzlijetanje avionom irske kompanije Ryanair bilo je u 8:20 sati. Budu}i je vrijeme bilo lijepo, tijekom leta pru`ao se prekrasan pogled na snijegom prekrivene Alpe. Nakon sat i 35 minuta leta sletjeli smo u zrakoplovnu luku Bruxelles-Charleroi. Kako je nastavak leta za Irsku bio tek popodne u 17:35 sati, vrijeme je do tada iskori{teno za posjet glavnom gradu Belgije Bruxellesu i sjedi{tu Europske komisije te mnogih drugih europskih institucija. Prvu znamenitost grada koju smo vidjeli bio je Atomium, izgra|en 1958. godine za Svjetsku izlo`bu, poslije koje je trebao biti uklonjen, a na kraju je postao za{titni znak Bruxellesa. Voze}i se gradom vidjeli smo oblake iznad kojih se letjelo. U zra~nu luku Dublin sletjeli smo nakon sat i 35 minuta vo`nje, s tim da je satove trebalo pomaknuti sat unatrag kako bi se uskladili s vremenskom zonom. Ve} prvi susret s Irskom ostavio je dojam moderne, ure|ene dr`ave u kojoj su neke stvari za nas ipak bile naopake, ponajprije volan u autobusu s desne strane i vo`nja lijevom stranom ceste. Republika Irska u koju smo stigli, obuhva}a ju`ni i zapadni dio irskog otoka. Preostali dio otoka je Sjeverna Irska, koja se nalazi u sastavu Velike Britanije. Povr{ina dr`ave je 70.273 km2, a naseljava ju 3,9 milijuna stanovnika. Uglavnom je nizinska s niskim uzvisinama, a samo dijelom brdovita i bre`uljkasta. Ima izrazitu oceansku klimu s blagim zimama i svje`im ljetima te s dosta oborina uz rijetke snje`ne padaline. Slu`beni jezici su irski, kojim se slu`i tek 2 % stanovni{ta i engleski jezik. Povijest Irske bila je vrlo burna od naseljavanja keltskih plemena oko 400. godine prije Krista do 20. stolje}a kada je 1949. godine postala neovisna Republika Irska. Brojni spomenici odraz su te burne pro{losti, a danas su velike turisti~ke atrakcije, dio kojih }emo posjetiti. Po~et }emo s glavnim gradom Dublinom ili Baile Atha Cliath na irskom. Nakon udobne vo`nje stigli smo u hotel Days te nakon smje{taja po sobama dobili svoju prvu ve~eru. Ve~era kao i obroci sljede}a dva dana poslu`eni su nam u no}nom klubu koji je odmah pokraj hotela, a mogli smo u njega do}i hotelskim liftom. Ve~era se sastojala od predjela, juhe ili salate, glavnog jela, deserta te obvezno na kraju kave ili ~aja. Osoblje, koje je radilo kao posluga, bile su mlade Kineskinje i Poljakinje koje na taj na~in pobolj{avaju svoj studenski standard za vrijeme studiranja u Irskoj. Nakon ve~ere, morali smo zadovoljiti svoju znati`elju i posjetiti dublinske pivnice i pubove. Tu se vidi na~in `ivota Iraca. Pivnice su bile pune gostiju, ve}inom mladih, ali nije izostajalo i starijih, a spolna struktura nikako nije bila naru{ena, jer su jednako bili zastupljeni i mu{karci i `ene. [to smo pili? Naravno, kao i doma}ini, uglavnom pivo Guinness koje slovi za najpoznatije tamno pivo na svijetu. Dojam koji su Irci ostavili na nas bio je da se znaju zabavljati te da nisu optere}eni izgledom i pona{anjem. I tako u upijanju prvih dojmova do{ao je i kraj prvog dana putovanja. Trebalo je odspavati i do`ivjeti najva`niji dan u Irskoj, paradu svetog Patrika. Dan svetog Patrika (St. Patrick’s day), 17. o`ujka, zapo~eli smo irskim doru~kom serviranim na {vedskom stolu, {to smo imali priliku konzumirati samo u Dublinu, jer kako se kasnije pokazalo, koli~ine servirane hrane postale su manje idu}i prema zapadu Irske. I tako siti, nakon obilnog doru~ka i predvo|eni na{im vodi229

Laeken, podru~je gdje se nalaze kineski paviljon, japanski toranj i kraljevska pala~a (Châteaux Royal de Laeken), ured kralja Palais Royale, briselski park s parlamentom, katedralu st. Michel et Gudule, Parc du Cinquantenaire-veliki projekt Leopolda II, zapo~et povodom proslave 50. godi{njice belgijske nezavisnosti (1880) sa slavolukom po uzoru na Arc de Triomphe u Parizu te europsku ~etvrt. U kra}oj {etnji do{li smo do najljep{eg gradskog trga, Grand Palace, u ~ijoj se blizini nalazi poznata skulptura dje~aka koji pi{ki, Manneken Pis. Prije povratka u zra~nu luku svatko je prema sklonostima odlu~io probati poznate belgijske prehrambene proizvode, pivo i ~okoladu. Uglavnom je to bilo pivo. Drugi let na ovoj ekskurziji nije bio sretan {to se ti~e vremena, tako da je pogled padao samo na bijele

~em, krenuli smo u upoznavanje Dublina. Pivnice, koje smo ve~er prije vidjeli u mraku, sada su nam se ukazale druk~ije na danjem svjetlu. I specifi~nosti koje nismo zapazili sada su bile tako o~ite, kao koloritna dublinska vrata na ku}ama. Kre}u}i prema sredi{tu grada pro{li smo Grand canale koji je spojio Dublin s najve}om irskom rijekom Shannon, ali nikada nije poslu`io za promet, jer se u me|uvremenu sagradila `eljeznica kao jeftiniji oblik prijevoza. Na putu do katedrale svetog Patrika dospijeli smo do zgrade gdje su nam i srca zaigrala, jer se na njoj vijorila hrvatska zastava. Naravno, to je bilo veleposlanstvo Republike Hrvatske. I nakon toga, eto nas u nacionalnoj katedrali nazvanoj po pokrstitelju Iraca u 5. stolje}u, svetom Patriku. Katedrala po-

kraj sebe ima lijepo ure|en park, a u njoj je pokopan Jonathan Swift, autor poznatih Guliverovih putovanja, koji je bio njen dekan. Sljede}a postaja bio je Dublinski dvorac u kojem se odr`ava inauguracija Irskog predsjednika, a zanimljivo je da su posljednja dva predsjednika `ene. Na mjestu dana{njih vrtova dvorca bio je stari bazen zvan Dubh Linn (mra~ni bazen), a po tome je Dublin dobio ime. Nezaobilazan dio grada je Trinity College, sveu~ili{te osnovano 1591. godine kao protestantsko, u kojemu se ~uva poznata Book of Kells, svjetski prepoznatljiva i bogato ukra{ena knjiga s religioznim tekstovima. Sve do 1970. godine katolici se nisu mogli na njega upisivati bez dopu{tenja Katoli~ke crkve, koja to nije dopu{tala iz protesta zbog prija{nje zabrane studiranja katolicima. U blizini sveu~ili{ta na po~etku Grafton ulice je spomenik imaginarnoj ribarici iz pjesme, Molly Malone, koja je postala toliko poznata da su joj odlu~ili podi}i spomenik. Ulica Grafton je glavna trgova~ka ulica Dublina pretvorena u pje{a~ku zonu i poznata po svojim uli~nim zabavlja~ima. Obilaze}i sve te znamenitosti po~eli smo osje}ati duh parade te kupovati kape, {e{ire, {alove i druge rekvizite u irskim nacionalnim bojama (zelenoj, bijeloj i naran~astoj) i simbolima (djetelina i harfa). Studentice, koje smo susreli u Sveu~ili{tu kako kre}u prema paradi, nosile su kantice s bojom i slikale su djetelinu po obrazima {to se i nama svidjelo pa smo se i u tome priklju~ili Ircima. Tako ve} dobro maskirani u Irce krenuli smo prema glavnoj ulici O’Connell gdje je trebala pro}i povorka. To je duga~ka i {iroka ulica koja prelazi preko rijeke Liffey. U njoj se nalazi GPO zgrada, gdje je bio glavni sto`er irskih snaga za vrijeme ustanka 1916. godine protiv engleske vladavine. Dva spomenika iz razli~itog vremena simboliziraju spoj starog i novog Dublina. Tako spomenik irskom katoli~kom vo|i Danielu O’Connellu, koji je 1829. godine postigao da se u britanskom parlamentu prihvati Zakon o emancipaciji katolika simbolizira borbu za oslobo|enje, a 120 m visoki toranj Dublin Spire odra`ava moderno lice Dublina. Iz glavne ulice ulazi se u Temple Bar, kulturnu ~etvrt, raj za umjetnike i pisce s mnogo restorana i pivnica.

230

Sama parada sli~na je na{em rije~kom karnevalu, samo {to na po~etku prolaze irski vojnici, gajda{i, barjaktari i ostali koji nose irske zastave. Poslije toga povorku sa~injavaju razne maskirane skupine, sve vrlo `ivopisne i vesele. Publika, koja sve to prati s jedne i druge strane ulice, uglavnom je obu~ena u irske boje i simbole. Nakon dva sata, koliko je trajala parada svetog Patrika, skupili smo se i krenuli zajedno s rijekom ljudi koja je ove godine bila rekordna, tako da je kroz Dublin pro{lo oko 700.000 ljudi. Pro{li smo kroz park St. Stephen’s Green gdje su ljudi u`ivali sjede}i na travi, neki ~ak u majicama kratkih rukava, {to je za nas ipak bilo prehrabro. Ali, to smo vi|ali i sljede}ih dana, izradila studiju restrukturiranja Hrvatskih {uma d.o.o. Ovaj put ne}e nam pri~ati o nama, ve} o sebi i njihovom poslovanju. Pozdravili smo se s gospodinom Gillilandom koji nam je za`elio dobrodo{licu i poveo nas na prvi kat u sobu za sastanke. Tu nas je ~ekao veliki ekran na kojem }emo pogledati prezentaciju o poslovanju tvrtke Coillte. Svatko od nas dobio je i informativni materijal te kalendar i olovke, sve s logotipom Coillte, {to na irskom zna~i-{uma. Nakon odslu{ane prezentacije, koju je vrlo dobro prevela na{a voditeljica Maja, iako nije {umar, shvatili smo da okru`enje i odnosi koji vladaju u Irskoj imaju vrlo malo sli~noga s Hrvatskom. To je ipak pravo tr`i{no gospodarstvo u kojoj nema nelikvidnosti, a sama tvrtka posluje ne samo u Irskoj ve} i diljem svijeta od Sjeverne Amerike do Afrike. Kako su {ume na otoku davno posje~ene radi pro{irivanja pa{njaka, u vrijeme kada je tvrtka nastala 1989. godine dobili su u vlasni{tvo {ume koje su predstavljale 1 % irske povr{ine. Danas gospodare na 442.000 ha {to je 7 % povr{ine Irske. Glavne vrste drve}a su sitkanska smreka (67 %) i ameri~ki borovac (16 %), a bjelogorica ~ini samo 4 % svih vrsta. Ophodnja ve}ine vrsta je 40 godina. Godi{nje posijeku oko 2,8 milijuna m3. U 2004. godini drvni i nedrvni prihodi ~inili su po 50 % ukupnih prihoda. Nedrvni prihodi ostvaruju se od prodaje rasadni~kog materijala, prodaje bo`i}nih drvaca koja se 80% izvoze u Englesku, Njema~ku i Dansku, prihoda od turizma i rekreacije, prihoda od vlastite tvornice iverice, izgradnje drvenih ku}a, ure|enja okoli{a uz ceste, industrijske zone i zgrade, obu~avanja za rad u {umi, izgradnje mostova i prometnica te prodaje zemlji{ta za izgradnju razli~ite infrastrukture. Prodano zemlji{te, za koje se ostvare zna~ajni prihodi, nadokna|uje se kupnjom novoga. Sve u svemu, zemlja u kojoj nema starih {uma i {umarske tradicije ne mora ni brinuti o za{titi i o~uvanju onoga ~ega ni nema, a u prvom planu je samo profitabilno poslovanje sa {to ve}om dobiti. Da bi se do toga do{lo i oni su proveli vlastito restrukturiranje, tako da su od po~etnih 4.000 zaposlenih ljudi danas do{li do 800 od ~ega je 400 proizvodnih, a 400 neproizvodnih radnika.
231

jer su Irci naviknuti na oceansku klimu koja je nama izgledala kao na{e travanjsko vrijeme. Iza parka, u ulici Earlsfort Terrace, skupljali su se ljudi u`ivaju}i u irskom plesu-ceilidhs. Sad ve} umorni od gu`ve i obilaska grada, polako smo se u skupinama po~eli vra}ati prema na{em hotelu na odmor do ve~ere. Poslije ve~ere opet posjet pivnicama i do`ivljaj `ivota u njima. Dok su jedni u`ivali slu{aju}i izvorne irske pjesme koje su svirali i pjevali gosti u pivnici, drugi su u`ivali u druk~ijoj zabavi s DJ-em koji je pu{tao raznoliku glazbu. Uz takav na~in zabave do`ivjeli smo i irsko dokazivanje mu{kosti koje je zavr{ilo tu~om dva mlada Irca koji su cijelu ve~er zajedno pili, a na kraju zavr{ili krvavi. Nitko se zbog toga nije previ{e uzbu|ivao i sve je brzo dovedeno u red, a s ratobornim mladi}ima pozabavila se irska policija, zvana Garda. Oboga}eni i ovakvim doga|ajima ipak smo se uputili na spavanje u svoje mirne sobe, gdje se nije ~ula buka iz na{eg prostora za doru~ak i ve~eru, tj. disco cluba. Tre}i dan na putu i siti nakon jo{ jednog obilnog irskog doru~ka, oprostili smo se od Dublina i novim autobusom krenuli prema Newtown Mountkennedy u pokrajini Wicklow, gdje nas je ~ekao na{ doma}in iz irske {umarske tvrtke Coillte, gospodin John Gilliland. Na{ nam je doma}in poznat, jer je boravio u Hrvatskoj kao vo|a konzultantske tvrtke Coillte Consult koja je

Upravnu zgradu griju vlastitom energanom na pelete {to bi bilo ne{to {to mo`emo i mi primijeniti u Hrvatskoj. Nakon svega {to smo vidjeli i saznali, uz kra}u okrjepu u ~ajnoj kuhinji, zahvalili smo doma}inu i nakon zajedni~kog fotografiranja krenuli dalje prema zapadu Irske. Put kojim smo prolazili po~eo se mijenjati iz ravni~arskog u brdski, gdje smo ubrzo vidjeli kulture crnogorice o kojoj smo slu{ali. Predjeli su podsje}ali na na{ Kordun i Liku. Ina~e, pokrajina Wicklow je naj{umovitija pokrajina Irske. Ali, da ne zaboravimo da smo u Irskoj, ipak su prevladavali ogra|eni pa{njaci s kravama i ovcama. Mjesto u koje smo se uputili bilo je Glendalough, sa samostanom kojega je utemeljio sveti Kevin u 6. stolje}u. Vidjeli smo dobro o~uvan toranj, ostatke katedrale i crkvu svetog Kevina. Uz kulturne spomenike u`ivali smo u sun~anom danu i lijepom krajoliku. Biljka, koja je prevladavala cijelim putem i bila u fazi cvatnje s puno lijepih `utih cvjetova uljep{avaju}i okoli{, bila je Ulex europaeus L. s narodnim nazivima {tipavac, `ukina ili `utilovka. Uz kra}e zadr`avanje u restoranu morali smo dalje do zadnje postaje toga dana, grada Kilkennya. Smje{taj u istoimenom hotelu i obilazak mjesta sada po ipak hladnijem, vjetrovitom vremenu, bar za nas, dok to na Ircima i Irkinjama nismo primjetili, jer su i dalje {etali kratkih rukava. Kilkenny je nekad imalo svoju “vje{ticu” Alice Kyteler koja je pokopala ~etiri mu`a i uspijela se spasiti od spaljivanja. Danas postoji stari dvorac (koji nam je zatvorio svoja vrata ispred nosa, jer je vrijeme za posjete zavr{ilo u 18 sati) i katedrala svetog Canice, za{titnika grada. Ima i pivo Kilkenny, koje se ve}inom proizvodi u Dublinu u Guinness pivovari, ali je zadr`alo stari naziv. To je pivo ne{to manje jako od Guinnessa i nama je bolje odgovaralo. Sljede}e jutro donijelo nam je ru`no, obla~no vrijeme. Kad smo nakon manje obilnog doru~ka nego u Dublinu krenuli dalje na{im putem, vrijeme nas je obradovalo i opet postalo sun~ano. Krajolik kroz koji smo se vozili opet je bio tipi~no irski, zelen, s kravama

i ovcama. Prvo mjesto u koje smo stigli da bismo ga upoznali bio je lokalitet Rock of Cashel. Sveti Patrik ga je posjetio u 5. stolje}u. Vidjeli smo ostatke katedrale iz 13. stolje}a koja je napu{tena u 18. stolje}u. Nakon kra}eg odmora i tro{enja eura u suvenirnici, krenuli smo dalje prema gradu Limericku. To je grad sli~ne veli~ine kao Karlovac, ali na prvi pogled razvijeniji s velikom industrijskom zonom. Cilj na{eg posjeta bio je dvorac kralja Johna iz 13. stolje}a, {to nam ina~e nije bilo u planu putovanja, ali nas je agencija koja je organizirala putovanje, po~astila posjetom ovom dvorcu. Dvorac je sagra|en uz najve}u irsku rijeku Shannon. Zna~ajan je jer se u njemu u 17. stolje}u odr`ala bitka, gdje je nakon poraza katolika od protestanata potpisan sporazum, kojim su privremeno prekinuti sukobi pripadnika ove dvije vjere. U sklopu dvorca danas se nalazi dobro organiziran muzej s audio-vizualnim prezentacijama iz pro{losti. Trebalo je krenuti dalje prema posljednoj, ali ne manje upe~atljivoj to~ki na{eg puta po Irskoj, jer grebeni Moher svrstavaju se u svjetska prirodna ~uda. Grebeni (klifovi), sli~ni na{ima na Kornatskim otocima, uzdi`u se do 200 m iznad Atlantika i prote`u 8 km uz njega. Vjetar koji tamo pu{e zahtijevao je dosta snage pri dr`anju fotoaparata i ovjekovje~ivanju vi|enog. U blizini grebena nalazi se dvorac patuljka Leprechorne, za kojega legenda ka`e da ima }up zlata koji mu se smije uzeti ako ga se sretne.

Puni dojmova i s manje eura u nov~anicima, jer se opet tro{ilo u bogato opskrbljenoj suvenirnici, krenuli smo prema hotelu Oak Wood of Arms u blizini zra~ne luke Shannon. Kad smo stigli tamo, bili smo zadivljeni izgledom hotela sagra|enog prije 14 godina u baroknom stilu s puno hrastovine. Umorni od putovanja, ali sretni i zadovoljni svime vi|enim i do`ivljenim, opustili smo se posljednju ve~er u hotelskom pubu u kojem je vladala gu`va i dobro raspolo`enje. Svanulo je jutro kad smo se oprostili s Irskom. Doru~ak, najmanji do sada, smje{taj u autobus i pravac zra232

~na luka Shannon, a odatle prema Bruxellesu, a zatim let za Veneciju-Treviso. Sletjeli smo u Treviso u 20:55 sati, gdje nas je ~ekao autobus koji nas je tamo i dovezao te je uslijedio povratak prema Lijepoj na{oj. Kona~no u 3:00 sata, 21. o`ujka 2005. godine, stali smo

pred upravnom zgradom U[P Karlovac i razi{li se `eljno o~ekuju}i odmor u svojim krevetima. Sutra je trebalo nastaviti s poslom gdje smo stali prije {est dana. Oliver Vlaini}, dipl. ing. {um.

ZAPISNIK 9. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA H[D-a odr`ane 24. o`ujka 2005. god. u Zagrebu
Nazo~ni: Robert Abramovi}, dipl. ing., Davor Butorac, dipl. ing., mr. sc. Josip Dundovi}, Ivan \uki}, dipl. ing., Ivan Duvnjak, dipl. ing., dr. sc. Joso Gra~an, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Ilija Gregorovi}, dipl. ing., Dubravko Hodak, dipl. ing., Dra`en Husak, dipl. ing., Zvonko Kranjc, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., akademik Slavko Mati}, predsjednik, Boris Miler, dipl. ing., mr. sc. Ivan Pentek, prof. dr.sc. Branimir Prpi}, Darinka @una, dipl. ing. (umjesto Zvonka Ro`i}a, dipl. ing.), Dalibor Tomljanovi}, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topi}, Oliver Vlaini}, dipl. ing., prof. dr. sc. Joso Vukeli}, \ur|ica List, dipl. ing., ~lanica NO, Josip Knepr, dipl. ing., ~lan NO, Hranislav Jakovac, dipl. ing., tajnik, Vlatka Antoni}. Otsutni, ispri~ani: mr. sc. Vladimir Bogati, mr. sc. Krunoslav Indir, Ivan Matasin, dipl. ing., Ivan Tarnaj, dipl. ing., predsjednik NO. Nakon {to je predsjednik H[D-a S. Mati} pozdravio sve nazo~ne, zahvaliv{i im na dolasku, i to kao uvijek na gotovo stopostotnom odazivu, usvojen je ovaj Dnevni red: Ovjerovljenje Zapisnika 8. Sjednice UO H[D-a Obavijesti Aktualna problematika Prihva}anje izvje{}a o radu i poslovanju H[D-a u 2004. god a) Izvje{}e Povjerenstva za popis imovine i potra`ivanja na dan 31. 12. 2004. god b) Izvje{}e o radu i izvr{enju financijskog plana za 2004. god c) [umarski list i ostale publikkacije d) Izvje{}e Nadzornog odbra e) Rasprava po izvje{}ima i zaklju~ci 5. Izvr{enje programa rada i pripreme za 109. redovitu skup{tinu H[D-a 6. Osnivanje “Hrvatske udruge za biomasu” kao sekcije H[D-a 7. Razno 1. 2. 3. 4. Ad 1. Zapisnik 8. Sjednice UO H[D-a usvojen je jednoglasno bez primjedbi Ad 2. a) U organizaciji Gradskog muzeja Vara`din i Hrvatskih voda – Vodnogospodarskog odjela za vodno podru~je Drave i Dunava, Odsjek Vara`din, 10. velja~e 2005. god. odr`ana je javna tribina na temu “Budu}nost Drave”. Ovom multidisciplinarnom skupu nazo~ili su i D. [torga, predstavnik Hrvatskih {uma d.o.o., U[P Koprivnica, koji je predstavio gospodarenje {umana na tom podru~ju, Z. Kranjc, predsjednik H[D-a ogranak Vara`din i tajnik H[D-a H. Jakovac, koji je ukazao na probleme u gospodarenju {umama uzrokovanim vodotehni~kim i energetskim zahvatima, u~injenim i planiranim na tom podru~ju. Nakon rasprave formirana je radna grupa za pripremu zaklju~aka, ali i za stalni rad na pripremi zada}a budu}eg rada na definiranju ekolo{kih problema {ireg podru~ja rijeke Drave, uz poku{aj procjene stanja ugro`enosti stani{ta i vrsta, organiziranja izrade cjelovite baze podataka s rezultatima istra`ivanja razli~itih znanstvenih podru~ja relevantnih za procjenu stanja okoli{a, iniciranja novih istra`ivanja i monitoringa te izradi prijedloga aktivnosti glede zaustavljanja degradacije stani{ta i pobolj{anja ekolo{kih prilika. Predstavnik {umarske struke u toj Radnoj grupi je H. Jakovac, tajnik H[D-a, a prvi sastanak odr`an je 17. o`ujka 2005. god. b) Hrvatsko {umarsko dru{tvo Herceg Bosne uputilo nam je 13. 1. 2005. god. dopis, predla`u}i sastanak predstavnika obaju Dru{tava na kojemu bi se uz razmjene iskustava razmotrili i prijedlozi o odr`avanju Okruglog stola u Mostaru, na temu “Polo`aj i uluga {umarstva u BiH”, o pokretanju ~asopisa Dru{tva, organizaciji Dru{tva na temelju iskustava H[D-a, o financiranju rada Dru{tva i ~asopisa te o susretu ~lanova na{ih Dru{tava na uprili~enoj ekskurziji po BiH u 2005. god. Sastanak predstavnika H[D-a (S. Mati}, I. Tarnaj, H. Jakovac) i H[D-a Herceg Bosne (Lj. Rezo, F. Kljajo, I. An|eli}) odr`an je u prostorijama H[D-a 1. o`ujka 2005. god., na kojemu je dogovorena daljnja suradnja. c) [umarski fakultet, Zavod za istra`ivanja u drvnoj industriji, moli prihva}anje suorganizacije sedmog tradicionalnog me|unarodnog savjetovanja Drvo u gradi233

teljstvu pod motom “Postojanost i kakvo}a gra|evinskih proizvoda od drva”, koje je u okviru sajma Gra|enje i opremanje na Zagreba~kom velesajmu previ|eno za 22. travnja 2005. god. H[D prihva}a suorganizaciju ovog znanstvenog savjetovanja. d) U izdanju H[D-a ogranak Senj i Hrvatskih {uma d.o.o., U[P Senj, tiskana je monografija “[ume i {umarstvo sjevernoga Velebita”, a u zavr{noj su fazi pripreme za otvaranje [umarskog muzeja u Krasnu, pa se otvaranje [umarskog muzeja i predstavljanje monografije o~ekuje po~etkom lipnja. e) Predsjedniku UO, predsjedniku NO i ~lanovima UO, ~lan ogranka Delnice Anton Sabo, uputio je `albu na rad Izborne skup{tine ogranka Delnice. Nakon pro~itane `albe, rasprave i izvje{}a predsjednika ogranka, UO ne nalazi potrebu intervenirati te zaklju~uje kako eventualna nezadovoljstva pojedinih ~lanova ponajprije treba rje{avati unutar ogranka, gdje ~lanstvo neposredno odlu~uje o tome da li je bilo ili nije eventualnih kr{enja Pravila, odnosno Statuta H[D-a. Nezadovoljnika uvijek ima, ali pitanje je {to ka`e ve}ina. f) H[D je pristupilo konstrukciji `ive baze podataka i prezentacije [umarskog lista. Zada}a sustava je da, osim bibliografski, poslu`i i kao internetski prezentacijski sustav realnog, `ivog ~asopisa, odnosno njegova arhiva. Gra|a [umarskog lista od prvog broja tiskanog 1877. god. do danas, zahvaljuju}i ra~unalnim i internetskim tehnologijama, bit }e dostupna korisnicima i u druk~ijem obliku nego do sada. Naravno, za takvu pripremu svih 128 godi{ta trebat }e vremena, pa i ne{to financijskih sredstava, jer je samo posljednjih godina ~asopis pripreman u digitalnom obliku. Ure|ena godi{ta, 122. do 128. (1998–2004) i 1. godi{te (1877), kolega B. Me{tri}, uz Uredni{tvo koje je inicijator i izvr{itelj ovoga projekta, prezentirat }e ih na Danima hrvatskog {umarstva 2005. god. g) Kao {to smo ve} izvijestili, o~ekujemo da pripremljeni Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori in`enjera {umarstva i drvne tehnologije, nakon pripreme popratnog teksta i obrazlo`enja, bude upu}en u proceduru dono{enja. h) Tako|er smo ve} izvijestili da je Hrvatska gospodarska komora na svojoj skup{tini donijela odluku o osnivanju Udru`enja {umarstva i lovstva unutar Sektora poljoprivrede i {umarstva, ali novost je da je u pripremi za osnivanje Udru`enja odr`an sastanak predsjednika Hrvatske gospodarske komore gosp. dipl. ing. Nadana Vido{evi}a s predstavnicima {umarstva i lovsta, predsjednikom H[D-a akademikom Slavkom Mati}em, direktorom Hrvatskih {uma d.o.o. mr. sc. Darkom Beukom, predsjednikom Hrvatskog lova~kog saveza gosp. \urom De~akom i savjetnikom direktora mr. sc. Josipom Dundovi}em. Vije}e Udru`enja bit }e sastavljeno od predstavnika Hrvatskih {uma d.o.o., Hr234

vatskog lova~kog saveza, Hrvatskog {umarskog dru{tva te ja~ih {umarskih i lova~kih poduzetnika. Za predstavnike H[D-a u odnosnom Vije}u UO predla`e I. Penteka i H. Jakovca. i) H[D, unato~ kako ~ujemo ljutnji u Hrvatskom sindikatu {umarstva, ne mo`e biti protiv demokratske odluke svojih ~lanova in`enjera i tehni~ara, onih koji se nezadovoljni zastupanjem svojih interesa `ele izdvojiti iz odnosnog Sindikata. Osje~ani, odakle je potekla inicijativa to su odlu~ili, u U[P Koprivnica postoje naznake za izdvajanje, dok Vinkov~ani na svojoj Skup{tini nisu prihvatili inicijativu. j) J. Dundovi}, podpredsjednik, H. Jakovac, tajnik i J. Gra~an ~lan sekcije H[D-a Pro Silva Croatia, nazo~ili su sjednici Vije}a Pro Silva Europa, odr`anoj u Francuskoj 21. i 22. sije~nja 2005. god. Uz sudjelovanje u radu na sjednici i terenskoj ekskurziji, nazo~nim predstavnicima iz 15 ~lanica predstavljen je program ekskurzije ~lanova Vije}a po Hrvatskoj od 1. do 5. lipnja 2005. god. k) Naposljetku, obavijest zainteresiranima o u NN br. 178 od 16. prosinca 2004. Odluci o progla{enju Zakona o za{titi zraka, NN br. 183 od 23. prosinca 2004. Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost i Pravilniku o uvjetima i na~inu dodjeljivanju sredstava Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodijeljivanje sredstava Fonda, NN br. 9 od 17. sije~nja 2005. god., Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o ure|ivanju {uma i NN br. 20 od 19. velja~e 2005. god., Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva. Ad 3. a) Od aktualnosti najzna~ajnije je da je Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva na svoju web stranicu stavilo zadnju ina~icu Nacrta prijedloga Zakona o {umama. Usvojene su neke primjedbe, stavovi su donekle pribli`eni prijedlogu Hrvatskih {uma d.o.o. Ima pogre{aka u podacima i treba ih uskladiti sa zvani~nima, dok je pojmovnik lo{e i nestru~no napravljen, a i ne bi ga trebalo niti stavljati u Zakon, nego samo nazivlje. Glede mogu}nosti prodaje {uma, H[D je iskazalo u vi{e navrata svoje protivljenje prodaji, pozivaju}i se izme|u ostaloga ponajprije na ~lanak 52 Ustava RH. Prema informacijama ZO[ }e biti ili je ve} stavljen u proceduru, koja ina~ica nije nam znano. Prijedlog ZO[-a na{ao se na web stranici, primjedbe su se mogle dostavljati, ali ne i o njima raspravljati. Na`alost, moramo napomenuti da unato~ obe}anjima po prvi puta nije bilo prilike za klasi~nu stru~nu raspravu, gdje se stavovi su~eljavaju, obrazla`u i usugla{avaju, posebice kada je rije~ o temeljnim dokumentima, kao {to je to ZO[.

b) U aktualnosti mo`emo uvrstiti i ovih dana aktualnu temu, Kopa~ki rit Park prirode ili Nacionalni park, gdje se predlagalo da se oko 12 000 ha izuzme iz gospodarenja Hrvatskih {uma d.o.o. [umarska struka je o tome dala svoje mi{ljenje, a u Osijeku je na tu temu odr`an i Okrugli stol uz nazo~nost i aktivno sudjelovanje {umarskih stru~njaka. Svakako, na nestru~na mi{ljenje koja ovih dana na tu temu ~ujemo treba reagirati. Na Saborskom odboru za za{titu okoli{a prijedlog za Nacionalni park je odbijen, no nikada ne mo`emo biti sigurni da }e tako i ostati. Sastanak u Bilju s mje{tanima tako|er je potvrdio da oni koji `ive na tom podru~ju i od tog podru~ja, dijele na{e mi{ljenje temeljeno b)

na znanstveno-stru~nim spoznajama o aktivnoj a ne pasivnoj za{titi {uma. [umarska struka treba koristiti razli~ite aktivnosti kako bi svoj rad na jednostavan na~in predo~ila drugim strukama i javnosti, pa bi bilo manje nesporazuma. Zna~i mi moramo biti aktivniji, koriste}i i radno mjesto kao i nevladinu udrugu, kako bi {umarstvo prikazali u pravom svijetlu. Ad 4. a) Povjerenstvo za popis imovine i potra`ivanja na dan 31. 12. 2004. god., obavilo je popis i uz popisne liste i popis dugovanja za 2004. god. sa~inilo Izvje{}e, koje je prihvatio Nadzorni odbor, {to se vidi iz njegova izvje{}a Upravnom odboru.

Izvr{enje financijskog plana H[D-a s ograncima od 1. sije~nja do 31 prosinca 2004. godine A Fond redovite djelatnosti Tek. broj SAD R @AJ A PRIHODI 1. Prihodi od prodaje i pretplate na [um. list, separata i oglasa 2. Prihodi od dotacija i subvencija 3. Prihodi od zakupnina 4. Ostali prihodi 5. Prihodi od ~lanarina i naknada UKUPNI PRIHODI B I 1. 2. II 3. 4. 5. 6. 7. TRO[KOVI MATERIJALNI TRO[KOVI Potro{eni materijal za redovitu djelatnost Potro{ena energija TRO[KOVI USLUGA Prijevozne usluge Usluge odr`avanja Intelektualne i osobne usluge Komunalne usluge Grafi~ke usluge ([umarski list i dr.) PLANIRANO OSTVARENO INDEKS

510.000,00 110.000,00 1.550.000,00 300.000,00 653.000,00 3.123.000,00

478.983,88 259.619,43 1.474.699,41 294.332,52 638.236,67 3.145.871,91

93,91 236,01 95.15 98,11 97,73 100,73

81.500,00 32.500,00

76.846,24 26.450,16

94,28 81,38

1.000,00 450.000,00 60.000,00 250.000,00 575.000,00

315.338,68 117.713,00 283.248,26 620.453,81

70,07 196,18 113,29 107,90

III TRO[KOVI ZA ZAPOSLENE 8. Pla}e, naknade, porezi, prirezi i doprinosi 9. Ostali izdaci za zaposlene IV 10. 11. 12. 13. 14.

750.000,00 20.000,00

710.694,57 29.095,00

94,75 145,47

TRO[KOVI POSLOVANJA – NEMATERIJALNI Dnevnice za slu`b. put. i put. tro{kovi 55.000,00 Tro{kovi vanjskih suradnika 25.200,00 Tro{kovi reprezentacije 250.000,00 Premije osiguranja 20.000.00 Bankovne usluge 10.000,00

15.398,46 17.290,43 327.228,28 16.979,43 10.152,24

27,99 69,16 130,89 84,89 101,52
235

V 15. 16. 17.

OSTALI TRO[KOVI POSLOVANJA Tro{kovi za stru~. obrazov. savjet.i str. ekskurzije. 350.000,00 Tro{kovi za stru~nu lit. i stru~na glasila 25.000,00 Ostali nematerijalni tro{kovi 181.000,00 PDV UKUPNO TRO[KOVI 3.123.000,00 UKUPNO PRIHODI UKUPNO TRO[KOVI VI[AK PRIHODA 3.123.000,00 3.123.000,00 -

269.989,35 20.924,11 181.172,21 85.032,18 3.124.006,41 3.145.871,94 3.124.006.41 +21.865,50

77,13 83,69 107,84 100,03 100,73 100,03 -

Izvje{}e o radu i poslovanju H[D-a za 2004. god. (izvje{}e tajnika)
Iako smo tijekom godine redovito izvje{}ivali o aktivnostima H[D-a, kratko }emo potsjetiti na neke od njih. U sije~nju je od 18. do 24. hrvatska ekipa sudjelovala na 36. EFNS stru~no-sportskom susretu europskih {umara, odr`anom u Francuskoj, o ~emu smo izvijestili u [umarskome listu 1–2/2004. Tijekom prolje}a, uz slanje poziva za suradnju (22 o`ujka 2004) Zavodu za za{tititu prirode, sada pri Ministarstvu kulture i preslika nekoliko dopisa odnosnom Ministarstvu u pro{lom mandatu Vlade, poku{ali smo uspostaviti bolji kontakt, s ciljem ispunjenja zajedni~ke zada}e za{tite prirode, no nismo uspjeli jer odnosni Zavod na na{ poziv nije niti odgovorio. U svibnju po tre}i puta (svake dvije godine) sudjelovali smo na Tr{}anskom sajmu, u okviru “Dana poljoprivrede, ribarstva i {umarstva”, gdje smo s ograncima Delnice, Buzet i Senj predstavili radove na po{umljavanju kr{a, vezano uz 125. obljetnicu “Kraljevskog nadzorni{tva za po{umljenje krasa kraji{kog podru~ja – Inspektorata za po{umljavanje kr{eva, goleti i ure|enje bujica”. U okviru “Dana hrvatskoga {umarstva”, a u sklopu 108. redovite skup{tine H[D-a, u lipnju je odr`ano Savjetovanje na temu “Aktualna problematika hrvatskoga {umarstva” na kojemu se nakon uvodnih izlaganja predsjednika H[D-a akademika S. Mati}a, dr`avnog tajnika u MP[VG dipl. ing. J. Bartol~i}a i direktora Hrvatskih {uma d.o.o. mr. sc. D. Beuka, raspravljalo o stanju i zada}ama u {umarskom sektoru, novom Zakonu o {umama, restrukturiranju Hrvatskih {uma d.o.o. i prilagodbi {umarstva zakonima EU. Tijekom ljeta pripremljen je, a u jesen dora|en Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori in`enjera {umarstva i drvne tehnologije, pa se o~ekuje njegovo dono{enje u 2005. god. U Koprivnici smo 24. rujna 2004. kao ~lanica “Dravske lige” sudjelovali na Me|unarodnom danu Drave,
236

koji je ove godine odr`an pod motom “Drava – europska prirodna i kulturna ba{tina”, uz stru~ni skup i otvaranje izlo`bi “Dravska minijatura” i “Drava – put u Europu”. Po~etkom studenoga 2004. god. uputili smo Hrvatskom saboru Mi{ljenje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o {umama, s kona~nim prijedlogom Zakona, o ~emu detaljnije izvje{}ujemo u Zapisniku 8. sjednice UO H[D-a ([um. list 1–2/2005). U studenom je H[D bilo suorganizator me|unarodnog znanstvenog skupa (Zagreb, 22. studeni 2005.) na temu “Protuerozijska i vodoza{titna uloga {ume i postupci njezina odr`avanja i unapre|enja”, o ~emu tako|er izvje{}ujemo u Zapisniku 8. sjednice UO. Odlukom 108. redovite skup{tine H[D-a osnovana je sekcija Pro Silva Croatia, kao jedna od ~lanica Pro Silva Europa. Krajem studenoga i po~etkom prosinca bili smo doma}ini ~lanovima Upravnog vije}a Pro Silva Europa, s kojima smo obi{li teren i pripremili ekskurziju predstavnika ~lanova Pro Silva Europa iz preko 20 europskih zemalja ~lanica – “[ume Hrvatske 1. do 5. lipnja 2005”. Hrvatska gospodarska komora je na Skup{ini odr`anoj 9. prosinca 2004. donijela odluku o osnivanju Udru`enja {umarstva i lovstva unutar sektora Poljoprivrede i {umarstva HGK, pa se kako nam je re~eno, u prvoj polovici 2005. god. o~ekuje odr`avanje osniva~ke skup{tine. Prema tomu, zada}a koju smo postavili glede uvr{tavanja {umarstva i lovstva kao privrednih grana unutar HGK, sasvim je blizu ostvarenja. Zakon o {umama je u izradi i njegova posljednja ina~ica nalazi se na web stranici Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva i navodno je upu}en Vladi na mi{ljenje. Nismo nigdje vidjeli da je ikome upu}en slu`beni poziv s rokovima za o~itovanje i dostavu primjedbi i prijedloga. Jedna od va`nijih zada}a Hrvatskoga {umarskog dru{tva, tiskanje znanstveno-stru~nog i stale{kog glasila “[umarski list” nastavljeno je i u 2004. god. Njego-

vo 128. godi{te, A-4 formata tiskano je u 6 dvobroja na 740 stranica, sa 44 znanstveno-stru~na rada te aktualnim temama {umarstva i prerade drva, izvje{}ima sa savjetovanja i znanstvenih skupova u organizaciji H[D-a kao i drugih savjetovanja i skupova kojima su nazo~ili na{i ~lanovi, bilo kod nas ili u inozemstvu, prikazom knjiga i ~asopisa, magistarskih i doktorskih radova, zapisima sa sjednica Upravnog odbora i Skup{tine H[D-a te naposljetku rubrikom In memoriam, umrlim kolegama ~lanovima. Uz redovite dvobroje, po~etkom 2004. god. tiskan je i posebni broj [umarskog lista na 124 stranice s 12 referata izlo`enih na Savjetovanju odr`anom u Senju 27. i 28. studenoga 2003. god. u povodu 125 obljetnice “Kraljevskog nadzorni{tva za po{umljenje krasa kraji{kog podru~ja – Inspektorata za po{umljavanje kr{eva, goleti i ure|enje bujica”. Tijekom godine odr`ano je niz predavanja u sredi{njici i po ograncima, kao i stru~ne ekskurzije u zemlji i inozemstvu. Sve aktivnosti, uz ove posebno spomenute, uz redovito odr`avanju zgrade H[D-a zahtijevaju trud i dobro planiranje te krajnje racionalno tro{enje financijskih sredstava. U zakonskom roku dostavljeno je Dr`avnoj reviziji izvje{}e o financijskom poslovanju H[D-a za 2004 god., uz zabilje{ke o radu i obrazlo`enje prihoda i tro{kova. Uvidom u tablicu, gdje je prikazano izvr{enje financijskog plana s ograncima za 2004. god., razvidno je da su prihodi u odnosu na planirano, ostvareni s indeksom 100,73, a tro{kovi sa 100,03, {to zna~i da su prihodi i tro{kovi izbalansirani. Po strukturi prihoda sve stavke blizu su planiranih, osim prihoda od dotacija i subvencija, koja je ve}a, iz razloga {to je ogranci nisu toliko planirali, odnosno o~ekivali. Kod tro{kova to isto vrijedi za stavku Intelektualne i osobne usluge. Kada je rije~ o tro{kovima, potrebno je posebno prokomentirati d)

stavku Usluge odr`avanja, ostvarenu s indeksom od 70,07. Od utro{enih 315.338,68 kn, 239.963,11 kn odnosi se na tro{kove ure|enja pro~elja zgrade H[D-a, a 75.375,57 kn na teku}e odr`avanje. Iznos od utro{enog do planiranog po ovoj stavci, namjenski je izdvojen za nastavak ure|enja pro~elja zgrade. Tro{kovi grafi~kih usluga ostvareni su s indeksom od 107,90, jer je kao {to je ve} spomenuto tiskan poseban broj [umarskog lista sa Savjetovanja u Senju te bro{ura “Kukci”. Kada analiziramo tro{kove po mjestima nastanka, [umarski list je negativan, jer se ne pokriva iz vi{e godina nemijenjane pretplate i dotacija. Za nabavku osnovnih sredstava utro{eno je 23.282,57 (osobno ra~unalo, fotoaparat i videoprojektor). U stavci Ostali nematerijalni tro{kovi posebno je izdvojen PDV nastao iz dugovanja zakupaca poslovnog prostora, Instituta za me|unarodne odnose, a ponajvi{e Fakulteta kemijskog in`enjerstva i tehnologije. S njima se vodi sudski spor radi iseljenja i poravnanja dugova, za koji vjerujemo da je pri kraju. c) Kako je 8. sjednica UO odr`ana krajem pro{le godine, kada je ve} bio u tisku br. 11–12 [umarskog lista, izvje{}e je podne{eno na toj sjednici i objavljeno u Zapisniku, prihva}enom na po~etku ove sjednice UO. U izvje{}u pod b) naveli smo da je tiskan i poseban broj [umarskog lista, koji sadr`i referate sa Savjetovanje u Senju, a i u programu ove je godine tiskanje posebnog broja, koji se odnosi na izlo`ene referate na me|unarodnom znanstvenom skupu odr`anom u Zagrebu 23. studenoga 2004. god. na temu “Protuerozijska i vodoza{titna uloga {ume i postupci njezina o~uvanja i unaprje|enja”. O ovome me|unarodnom znanstvenom skupu detaljnije smo izvijestili u [umarskome listu br. 11–12/2004. Glede ~lanaka za [umarski list, sa zadovoljstvom zaklju~ujemo da ih imamo dovoljno na raspolaganju.

Izvje{}e Nadzornog odbora Hrvatskoga {umarskog dru{tva za 2004. godinu
Nadzorni odbor u sastavu: Ivan Tarnaj, dipl. ing. predsjednik Josip Knepr, dipl. ing. ~lan \ur|ica List, dipl. ing. ~lanica podnosi Izvje{taj Upravnom odboru nakon pregleda materijalno – financijske dokumentacije H[D-a i posebno dokumentacije ogranaka (19). Poslovne knjige vode se prema zahtjevima dvojnog sustava knjigovodstva i primjenjuje se Uredba o ra~unovodstvu neprofitnih organizacija. H[D je pravna osoba osnovana bez namjere stjecanja dobiti, upisana je u Registar udruga kao jedinstvena udruga sa svojim ustrojstvenim oblikom – ograncima (H[D s 19 ogranaka). Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomo}u elektroni~kog ra~unala i takav unos podataka u glavnu knjigu osigurava kronolo{ki slijed i kontrolu unosa podataka. Ra~unovodstvo se vodi na na~elu fondovskog ra~unovodstva. Primjenjuje se ra~unski plan kao neprofitna organizacija – A FOND REDOVITE DJELATNOSTI. Nabava dugotrajne imovine evidentira se putem – B KAPITALNIH PROJEKATA FONDA. Primjenjuje se modificirano na~elo nov~anog iskazivanja, te se prihodima i tro{kovima priznaju svote koje su napla}ene i pla}ene do 20. sije~nja 2005. godine, a odnose se na 2004. godinu. Vode se pomo}ne knjige blagajne, osnovnih sredstava, ulaznih i izlaznih ra~una. Porez na dodanu vrijednost se uredno obra~unava i upla}uje (godi{nji prihod ve}i od 85.000,00 kn). Prema Zakonu o PDV-u (~lanak 10 a, stavka f), promet znanstvenih
237

~asopisa oporezuje se nultom stopom (%) i to se primjenjuje na ~asopis “[umarski list”. Blagajni~ki dnevnik vodi se uredno na temelju uplatnica i isplatnica. Povjerenstvo za popis imovine u sastavu: predsjednik mr. sc. Mladen Stojkovi}, ~lanice \ur|ica Beli}, i Ana @nidarec, obavilo je popis dugotrajne imovine, novca na `iro ra~unima i u blagajnama, potra`ivanja i obveza. Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi se po prosje~nim godi{njim stopama i za tu svrhu ispravka umanjuje se i imovina i izvori financiranja. Sitan inventar otpisuje se jednokratno, neovisno od vijeka trajanja i popisuje se kao sitan inventar u uporabi. Popisne liste kao i popis dugovanja za 2004. godinu nalaze se u privitku Izvje{}a povjerenstva, kojeg je prihvatio Nadzorni odbor. Obveze nepla}enog PDV-a od strane kupaca zajmoprimalaca poslovnog prostora (Institut za me|unarodne odnose i Fakultet kemijskog in`enjerstva) podmirene su iz redovitog poslovanja. Pozitivni saldo – vi{ak prihoda proizlazi iz ostatka neutro{ene ~lanarine ogranaka. Utu`ena i neutu`ena potra`ivanja ostaju i dalje kao problem naplate dogovorno ili preko suda. Prihodi i tro{kovi za 2004. godinu PRIHODI Prihodi od redovite djelatnosti Ostali prihodi Prihodi od dotacija Prihodi od ~lanarine i naknada UKUPNO PRIHODI TRO[KOVI Materijalni tro{kovi Tro{kovi usluga Tro{kovi za zaposlene Nematerijalni tro{kovi UKUPNO TRO[KOVI UKUPNO PRIHODI UKUPNO TRO[KOVI VI[AK PRIHODA 1.953.683,29 294.332,52 259.619,43 638.236,67 3.145.871,91 103.296,40 1.336.753,75 739.789,57 944.166,69 3.124.006,41 3.145.871,91 3.124.006,41 21.865,50

Nadzorni odbor prihva}a Izvje{}e o financijskom poslovanju H[D-a s ograncima za 2004. godinu i dostavlja svoje Izvje{}e Upravnom odboru da ga u cijelosti prihvati. Nadzorni odbor: Ivan Tarnaj, dipl. ing. {um., predsjednik, v.r. Josip Knepr, dipl. ing. {um., ~lan, v.r. \ur|ica List, dipl.ing. {um., ~lanica, v.r.
238

e) Nakon kratke rasprave, jednoglasno je prihva}eno izvje{}e o radu i poslovanju H[D-a u 2004. god. Ad. 5. Uz navedeno pod to~kom 2. i 3., dr`e}i se usvojenog programa rada H[D za 2005. god., bilje`imo i druge aktivnosti. Tako je uz Hrvatske {ume d.o.o., U[P Delnice i H[D ogranak Delnice, u Mrkoplju 11. i 12. velja~e uspje{no provedeno me|unarodno {umarsko skija{ko natjecanje Alpe-Adria, na kojem su uz doma}ina Hrvatsku, sudjelovale i ekipe Slovenije, Italije i Austrije. Hrvatska ekipa i ove je godine sudjelovala uz 21 europsku dr`avu-~lanicu na EFNS-u (Europsko {umarsko nordijsko skija{ko natjecanje – biatlon). 37. EFNS odr`ano je od 20. do 26. velja~e 2005. god. u Bjelorusiji. Po~ele su aktivnosti na pripremi ovogodi{njih Dana hrvatskoga {umarstva, koji }e se odr`ati od 11. do. 17. lipnja 2005. god. Za doma}ina je odre|ena U[P Karlovac i H[D ogranak Karlovac. Odr`ani su prvi sastanci, izabran Prire|iva~ki i ostali odbori, koji trebaju organizirati doga|anja. Do 11. lipnja sve U[P trebaju provesti lokalna natjecanja, osim Karlovca koji }e to provesti 11. lipnja, {to }e biti “generalna proba” za finale 18. lipnja. Tijekom tjedna predvi|aju se razli~ite aktivnosti do 17. lipnja, kada se odr`ava 109. redovita skup{tina H[D-a i Savjetovanje na predlo`enu temu “Srednjo{kolska i visoko{kolska {umarska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe {umarske struke”. Dogovoreno je tko }e pripremiti poticajne referate za raspravu, kako o stanju u srednjo{kolskom i visoko{kolskom obrazovanju, tako i o potrebama {umarske prakse. Istoga dana predvi|ena je i Sve~ana akademija, a 18. lipnja odr`at }e se finalno natjecanje {umarskih radnika iz 16 U[P Hrvatskih {uma d.o.o. Ogranci H[D neovisno o sredi{njoj manifestaciji, organizirat }e lokalna doga|anja. Tako }e primjerice ogranak Bjelovar svoju tradicionalnu izlo`bu fotografija “[uma okom {umara”, uz gostovanje kolega {umara iz Slovenije, promovirati u me|unarodno izlo`bu, jer je ova manifestacija svojom kvalitetom, prema ocjeni stru~njaka prerasla lokalne okvire. Kao priprema za 109. redovitu skup{tinu H[D-a, predsjednici ogranaka zamoljeni su: dostaviti a`urirane popise ~lanstva, ~lanove Upravnog i Nadzornog odbora, aktualizirati pitanje spomen obilje`ja zaslu`nim ~lanovima na svom podru~ju, dati svoje prijedloge za dopunu teksta “[umarskoga kodeksa”, kojega je predlo`io T. Star~evi} te odr`ati godi{nje skup{tine prije glavne skup{tine (ako ih ve} nisu odr`ali). Ad 6. Kao {to je u okviru H[D na pro{logodi{njoj Skup{tini osnovana kao sekcija Pro Silva Croatia, predlo`eno je, da se na ovogodi{njoj Skup{tini tako|er kao sekcija H[D-a osnuje Hrvatska udruga za biomasu. Nema razloga da {umarska struka prepusti drugima vode}u ulogu u kori{tenju biomase kao energenta. Hr-

vatske {ume ve} dobrano rade na organizaciji kori{tenja biomase u energetske svrhe, pa su tako njihovi predstavnici sudjelovali i na me|unarodnoj konferenciji o kori{tenju biomase. Tu je kako ka`e J. Dundovi} done{ena i Deklaracija, kojom bi se Vlade 35 zemalja sudionika ove konferecije, poticale da u svoje planove dobivanja energije zna~ajnije uklju~e biomasu kao naj~i{}i energent. Nakon osnivanja Sekcije, bilo bi dobro tu Deklaraciju uputiti Predsjedniku RH, Vladi i Hrvatskom saboru. Hrvatske {ume d.o.o. mogu ve}im uzgojnim zahvatima, koji su limitirani tro{kovima te boljim kori{}enjenjem raspolo`ive drvne mase do 2010. god. osigurati oko 1 mil. tona biomase. Ad 7. J. Vukeli} predla`e da svi ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora budu nazo~ni u lipnju u Krasnu na

predstavljanju monografije “[ume i {umarstvo sjevernoga Velebita” te otvaranju [umarskog muzeja. J. Dundovi} podsje}a nazo~ne na dana{nje predstavljanje knjige-ud`benika “Golosjemenja~e”, autora pok. akademika Mirka Vidakovi}a i izv. prof. dr. Sc. Josipa Franji}a, koje }e se odr`ati iza ove sjednice u prostorijama H[D-a, te svima podjeljuje po primjerak knjige. S. Mati} predla`e nazo~nima, da po mogu}nosti nazo~e i predstavljanju knjige autora akademika Du{ana Klepca “Najve}a cjelovita {uma hrasta lu`njaka u Hrvatskoj – Spa~va”, prevedene na njema~ki jezik, koje }e se odr`ati 29. o`ujka 2005. god. u Hrvatskom novinarskom dru{tvu.

Zapisnik sastavio tajnik H[D-a: Hranislav Jakovac, dipl. ing.

Predsjednik H[D-a: Akademik Slavko Mati}, v.r.

PRETPLATA ZA [UMARSKI LIST U 2005. GODINI: – za zaposlene ~lanove 120 kn – za studente, |ake i umirovljenike 30 kn – za poduze}a 500 kn ADRESA: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO Zagreb, Trg Ma`urani}a 11 @iro ra~un br: 2360000-1101232768 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI @IRO RA^UN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO, Zagreb ZAGREBA^KA BANKA Zagreb (Telex ZABA 21-211 Swift ZABA HR XX) Uredni{tvo

239

IN MEMORIAM

ZVONIMIR ZEM^AK, dipl. ing. {umarstva 1. sije~nja 1927. god. – 10. o`ujka 2001. god. VOLAT ENIM AETAS (Cicero)
Da, “vrijeme brzo prolazi”. Jo{ je jedna godi{njica rastanka s na{im {umarskim savjetnikom Zvonimirom Z e m ~ a k o m dipl. ing. {um. Zvali smo ga Zvonko Zem~ak, a i sam je sebe tako uvijek predstavljao. Jednostavno. Jednostavno, kakav je i cijelim svojim bi}em bio. Za neke je on bio {ef, za neke direktor, predsjednik, inspektor. No, za sve, ili za ve}inu ostao je u sje}anju kao – Prijatelj. Prijatelj koji je kr{}anski primjenjivao poslovicu: “U dobru se ne uzvisi, a u zlu se ne ponizi”. Bio je doista prijatelj, i kad mu je i{lo dobro, i kada je bilo problema u `ivotu. Njemu su se kao ~ovjeku sa ~vrstim ljudskim stavovima, na~elima i po{tenjem, `ivotna kola kretala raznim usponima i strminama. Znao je zalupiti vratima i oti}i. Imao je rijetkog gospodskog i diplomatskog strpljenja. Bio je uvijek suzdr`anog gospodskog dr`anja, ali vrlo prepoznatljivog odbijanja svega onoga {to se nije uklapalo u njegov eti~ki okvir `ivota. ^estitosti, po{tenja i umjerenosti, Zvonku Zem~aku nikada nije manjkalo. Nije imao potrebu za velikim posjedovanjem materijalnih vrijednosti. Zvonko je bio dijete rimokatolika, majke Genoveve (ro|ene u Austriji) i oca Franje (ro|enog u Vara`dinu), ~iji su se roditelji doselili iz Slova~ke u potrazi za poslom. Godine 1945. upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu, no iste se godine upisao i na [umarski fakultet. Nakon odslu`enja vojnog roka po~eo je 1951. g. raditi u Bjelovarskoj oblasti kao mladi diplomirani in`enjer {umarstva, a sljede}e godine on i njegova Nada postali su supru`nici. Obitelj, {uma, a zatim priroda i lov, bili su za njega prije svega ostaloga. Nije zapostavljao obitelj, nije imao poroke u jelu ili pi}u, nije ni pu{io. [uma, dru`enje, priroda i lov bili su mu poroci. Za njega se stvarno mo`e re}i da je pogodio profesiju. Za `ivota je govorio da }e mu smrt biti te{ka, jer }e ostaviti svoje ljubavi – {umu i prirodu. A radio je zapravo do smrti, jer je nakon 43 godine radnoga sta`a i umirovljenja 1991. g. vrlo aktivno sudjelovao u javnom {umarskom i lovnogospodarskom `ivotu kao ~lan i predsjednik mnogih stru~nih komisija za preglede osnova gospodarenja u tim oblastima. Prvo radno mjesto bilo je Zvonku kao pripravniku u [umskom gospodarstvu Bjelovar, u [umariji Draganac. Najprije je bio referent, a zatim upravitelj. Bio je upravitelj [umarije Bjelovar 1956. g., rukovoditelj proizvodnje 1962. g. te sekretar za [umarstvo i drvnu industriju u Privrednoj komori u Bjelovaru od 1964. g., {umsko-lovni inspektor u tada{njoj Zajednici op}ina Bjelovar, predsjednik Poslovnog udru`enja {umarstva i drvne industrije, ~lan Komisije MPi[-a za pregled {umsko i lovnogospodarskih osnova, predsjednik Odbora za {umarstvo i mehanizaciju tada{nje dr`ave, direktor [umskog gospodarstva Bjelovar 1983. g. Bio je i prvi upravitelj Uprave {uma Bjelovar 1990. g. dana{nje Republike Hrvatske, a umirovljen je 1991. godine. Nesebi~no se u isto vrijeme predavao i sportu kao ~lan i funkcioner upravnih odbora bjelovarskog “Partizana”, rukometnog prvaka svijeta, NK Bjelovar, Lova~kog saveza, a bio je i prvi predsjednik Lova~kog saveza Bjelovarsko-bilogorske `upanije u Republici Hrvatskoj. Kao ~ovjek koji je pre`ivio dva ratna vihora, ni 1971. godine nije bio na krivoj strani, a pogotovo ne 1990. Njegovom zaslugom i inicijativom kao upravitelja Uprave {uma – {umarstvo na{ega kraja izdvajalo je sredstva i novac za naoru`avanje domovinske vojske i pomo} pri osloba|anju od srpske agresije. Zvonko Zem~ak bio je prijatelj i prijateljevao je s obi~nim, prosje~nim ~ovjekom lovcem, lugarom, me|a{em, voza~em. Njegovi prijatelji s kojima je sada mo`da u onim vje~nim lovi{tima, Hajo{, Franjo, Bo`o, Ivek, ali i mi koji smo ovdje da {umom “Domovine glavnicom” gospodarimo ono “{to potro{it ne smijemo”, pamtimo ga i kao lovca sa “{kart” trofejima, s jednim jelenskim trofejom nakon kojeg je rekao: “Nikad vi{e!” (Repa{). Lov, najradije dalekozorom, jelenska rika, ribolov, [oderica, vinograd [emovci, ^ambina, Repa{, preferans, bela, kretanje, dru`enje ... i iznad svega – [uma. To je bio Zvonko i ostao do zadnjega, taj stari Zem~ak. Dedo kod svoje Nade, Svjetlane i Dubravka. Radio je kao {umar s na{im Vu~eti}em, Tompakom, Motalom, Kolarom, Kri`ancem, Turkom. Svadio se oko {ume i lova, veselio se pobjedama Dinama, veselio se susretima s prijateljima ali uvijek ostao dostojanstven. Neka mu je laka hrvatska zemlja. Tekst i foto: M. P. Arvay

Fotografija iz 1993. g. iz Babinca, s ispra}aja Zvonka u penziju.

240

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->