You are on page 1of 63

Kopriva - Urtica dioica

Kad kopriva ne bi arila, ve je odavna ne bi bilo. Drugim rijeima, svu bismo ju ve pojeli. A ba u proljee, kad nam je organizam oslabljen od zimske prehrane u kojoj nam manjka vitamina i minerala, kad nas poinje loviti proljetni umor, koji je zapravo upravo nedostatak vitamina i minerala, lijek i rjeenje za to nam je na dohvat ruke kopriva!

Kopriva je najbolja za branje od oujka do svibnja, kad je mlada i sona, a beru se samo vrhovi mladih biljaka koprive, do 10 cm. Ti vrhovi sadre jako puno C vitamina, eljeza i ostalih minerala. Naravno, radi mravlje kiseline koju sadre dlaice na stabljiki i liu, berba koprive je preporuljiva s rukavicama, i to ne onim tankim

platnenim i preko njih e vas ariti. Upravo radi te kiseline, koprivu se treba uvijek prokuhati prije upotrebe. Ako se pokosi, kopriva opet tjera svjee izboje, pa je dakle u takvim uvjetima dobra za branje cijele godine. Bitno je dakle da su to mladi i soni izboji, prije cvatnje i prije nego ode u sjeme.

Kamilica - Matricaria chamomilla L.


KAMILICA smiruje i njeguje Predivna, prekrasna, njena, a opet snana kamilica je biljka koju znaju i koriste svi; od male djeice koju zaboli trbuh do starih, mudrih staraca koji od nesanice prebiru nou po svome ivotu. To je jedna od onih biljaka o kojoj se na prvu pomisao nema ta puno za rei, a zaprvo se o njoj moe napisati cijela knjiga.

Kamilica je prva biljka na koju trebate pomisliti kad se spomene rije utjeha, ona e vas zakriliti svojom majinskom energijom. Ako ste u tuzi, boli, ljutnji, preosjetljivi ili razdraljivi, dopustite joj da vas njeno i sa puno razumijevanja primi u svoje majinsko krilo. Zapamtite :

blag i njean aj od kamilice e smiriti nadraen eludac ali jak aj e vas natjerat da sve izbacite van. Dakle mudro sa dozama! Kamilica se nikad ne smije kuhati ve samo popariti ( preliti vrelom vodom i pustiti da odstoji). Kod branja bilo koje biljke je vano potovati biljku i pokuati ju to manje otetiti, nikako ne upati sa korjenom!!! Takoer bi bilo razumno kad beremo cvijet imati na umu da trebamo ostaviti bar 1/3 cvijeta neobrano jer e se tako biljke koje se razmnoavaju sjemenom moi dalje razmoavati a mi emo i sljedeih godina moi uivati u poklonjenom bogatstvu koje nam prua priroda.

Biljka Limun - lat.Citrus medica Je iz porodica : Rutaceae. A farmakoloki naziv: Citri pricarpium, aetheroleum Limun je jako ljekovita i zainska biljka. Koja se je veini ljudi poznata i svatko je imao priliku susresti se sa njom. Iako veina ljudi je vidjela uivo samo plod od limuna, ali ne i cijelu biljku. Limun je zimzeleno drvo visine do 10 metar, listovi su duguljasti i koasti. Cvjetovi su obino pojedinani, bijele boje a s vanjske strane ruiasti. Nalazite mu je u Kini, Iranu i Istonoj Indiji; uspijeva u svim tropskim krajevima cijele Zemlje. U primorskim krajevima uzgaja se plantano.

Limun sadri velike koliine vitamina C, a u kori su mnoge upljine pune eterinog ulja ugodna mirisa i gorkog okusa, ima sluzi, pektina i nekih heterozida, kalcijem oksalata, a u ulju oko 94% terpena, naroito limonena, pa seskviterpena, oko 3% citrala i oko 1% geranil-acetata, eera, limunove i jabune kiseline, kalija i fosfora. Beru se zreli plodovi, kora - bez unutranjeg bijelog, bezvrijednog dijela, cvjetovi i lie. Limunov plod koji je sazrio na suncu salicilnom kiselinom unitava eer u krvi, tetne kiseline i bakterije. Lijei od prehlade i plunih bolesti, isti krv od mokrane kiseline, isti lijezde, rastvara kamence, zaustavlja krvarenje, lijei razne upale, umiruje i pomlauje, a takoer suzbija malariju i reumatine tegobe.

Sok od 1-2 limuna dnevno poslije jela ili prije jela lijei bolesti jetre i reumu. Mijeanjem soka od 1 limuna s toliko soli koliko stane meu 2 prsta, sve dok ne postane mlijena masa, naroito u proljee pospjeuje jae izluivanje i djeluje protiv debljine i sluzavosti probavnih organa, te potie rad srca i jetre. Limun treba uzimati cijelu godinu umjesto octa, poto fosfor oivljava ivce, kalij srce i lijei bubrege, dok kalcij neutralizira oksalnu kiselinu. Poto je bogat vitaminima, hranu ini probavljivom i djeluje osvjeavajue. Kod grlobolje otopiti malo soli u liici limunovog soka i popiti. Pomae i ovaj recept : iscijediti limun i razblaiti ga aom vrele vode. Tri puta dnevno po 3 minute ispirati grlo. Za grlo je dobra i liica eera u koju se kapne malo ulja od kantariona ( ili lavande ili u krajnjem sluaju obino jestivo), te nekoliko kapi soka od limuna.

Za cirkulaciju krvi: u pola litre alkohola mijeati 100 grama morske soli i 50 grama kamfora, sok od 2 limuna, dodati 1 litru destilirane vode i to vrue, te tom tekuinom izmasirati kou nakon tuiranja. Za lijeenje pjega na licu: 2 dijela limunovog soka i 1 dio ruma; pomijeati, nanijeti na lice i pustiti da se na licu osui. Toplom vodom isprati. Limun se koristi za gaenje ei, a kao lijek odlino djeluje u obliku zaslaene limunade naroito kod glavobolje migrene, avitaminoze, dok se iz kore dobiva mirisno eterino ulje koje se koristi u kozmetici.

Za zatezanje koe: maska od bjelanca i limuna ulupati snijeg od bjelanca i dodati mu nekoliko kapi limuna. Masu kistom nanesti na lice i pustiti da djeluje, nakon 15 minuta oprati mlakom vodom. Pun protiv gripe: pomijeati l mlijeka i vode, 1/8 l bijelog vina, 1/8 kg eera i est lica soka od limuna. Ukuhati dok se eer ne rastopi i koristiti to toplije.

Svjei vanjski dio ulazi u sastav Tinctura Aurantii, Tinctura Aurantii composita, Sirupus Aurantii, zatim Tinctura Chinae composita, Tinctura amara i raznih oblika za izradu likera. Koristi se i kao sedativ i antispazmolitik, u obliku infuza. Limun je odlian korigens ukusa i mirisa, nekodljivi gorak aromatik i gorak tonik. Limunada je tekue nakiselo ljekovito pie, a prvenstveno se izrauje sa sokom od limuna ili nekog drugog kiselog voa. Limunada potie probavu ili kao topli aj za bolesnike.

printaj

Zlatnica - Solidago virgaaurea


Ljekarniki naziv : Herba solidaginis virga-aureae i ostali nazivi: ELEBI-GRANA, tapika, navadna zlatna rozga. Nalazite: Raste u suhim i svijetlim umama, na umskim istinama i visokim stijenama planina. Rasprostranjena je gotovo u cijeloj Europi. U vrtovima i parkovima postoje kultivirane egzotine vrste roda Solidago. Zlatnica je ljekovita biljka koja je trajna, zeljasta , do 60 cm visoka trajnica, uspravne i tanke stabljike, na gornjem dijelu jako razgranata. Listovi su duguljasto ovalni i dlakavi, donji s peteljkom i na rubu pilasti, a gornji bez peteljki, sjede na stabljici. Listovi su na naliju svjetlozeleni. Sitni, zlatnouti cvjetovi ine na vrhu stabljike glaviaste cvatove, slino metlici.

Cvate od srpnja do listopada. Lijepo mirie. Korijen je debeo i bunasto razgranat. BERE SE: cvijet s granicom potkraj ljeta. PRIPREMA , PRIMJENA I DJELOVANJE: Lijei od proljeva, tekog mokrenja, bolesti bubrega. Naroito je efikasna kod upale bubrega / Nephritis / i upale izlaza iz mokranog mjehura s jakim bolovima kod mokrenja, talogom u mokrai, i estim mokrenjem. Hladan aj istjeruje plinove, a vrui aj izaziva znojenje. Slui kao korigens drugim lijekovima loeg okusa, a budui da stee, lijei i od proljeva sa sluzi. /Enteritis mucomembranacea / i katara debelog crijeva. /Colitis / sa sluzi, s bolovima i estim tjeranjem na ispranjavanje /tenezmima /. aj od zlatnice je izvrsno sredstvo kad s metabolizmom vode neto nije u redu. Prvenstveno kada su u pitanju bubrezi. Ekstrakti zlatnice dobiju se u ljekarnama pod raznim imenima i u razliitim kombinacijama. Zamjena joj je aj od ipka. Kad djeci izbiju zubi ili kad obole od hripavca, dobivaju esto proljev. U tom sluaju koristi aj od 100 g cvjetne grane, poparene litrom kipue vode. Poto odstoji poklopljen cijelu no, ocijedi se i pije umjesto vode tokom dana. Zaslauje se medom.

Slijedei nain pripreme aja je da se biljka kuha u vodi 10 minuta, ostavi poklopljeno 12 sati, procijedi se pritiskanjem na cjedilo i malo zasladi medom. Pije se do 200 g na dan. Stariji mogu piti odvar od 30 g biljke na 100 g vode, i to po 2-3 alice na dan, ili po 2 kavene liice alkoholature na dan, osobito kod astme na bazi uremije, u sluaju guenja, kad je krv puna otrova vlastitog organizma. ( zbog bolesti bubrega ).

Za lijeenje bolesnih bubrega najbolja je mjeavina od 70 g lia breze / Betula alba / i po 20 g zlatnice i bosiljka /Ocymum basilicum /. Tri velike lice mjeavine popare se s 1/2 l kipue vode, pa se to ostavi poklopljeno da stoji 3 sata. Zatim se procijedi, i pije 3 puta dnevno po alicu prije jela. Dobro je i 50 g korijena stee /Potentilla tormentilla/ kuhati sata, na kraju tridesete minute dodati 50 g zlatnice i jo 5 minuta kuhati, ostaviti poklopljeno 15 minuta, procijediti i piti triput na dan po 1 alicu. Pri tekom mokrenju i uremiji pomae mjeavina od po 20 g zlatnice, korijena selena / Levisticum officinale/, sapunjae /Saponaria off. / i brezova lia : 5 velikih lica mjeavine treba kipiti 10 minuta u 1 litri vode, ostavi se poklopljeno preko noi, a drugi dan se pije umjesto vode, Moe se zasladiti samo 1 kavenom liicom sirupa od ribizla ili kiselih vianja. Radi lijeenja od reume i upale zglobova uzme se po 20 g zlatnice, lia breze, izopa /Hysoppus off. /, trava-ive /Teucrium montanum/ i paprenog lisca /Polygonum hydropiper/, pa se 5 velikih lica te mjeavine drugi dan piju umjesto vode. Rane se ispiru i oblau odvarom od po 25 g zlatnice, petrovca /Agrimonia eupatoria/,kadulje, rusomae /Capsella bursa pastoris/ i tzv. zmijske trave /Sanguisorba minor/ a prokuhano 15 minuta u 1 litri vode pije se poto odstoji 8 sati. I.M zatvori prozor

printaj

Obina Borovnica Vaccinum myrtillus L


Obina borovnica: je listopadni do 5o cm visok grmi, gustih, tankih otro uglastih granica koje su tamo amo savijene. Kora je zelena i tanka, gola i sjajna. Korijenov sustav je dobro razvijen, povrinski je, iz korijena razvija duge i tanke podzemne izdanke. Pupovi su naizmjenini, do 3 cm dugi, sa dvije blijedozelene sjajne ljuske. Listovi su okruglasti, jajasti, na vrhu zailjeni, pri osnovi zaokrueni ili plitko srcasti, goli, na rubu fino pilasto nazubljeni, na vrlo kratkim peteljkama Cvjetovi su pojedinani, na kratkim peteljkama, visei, 4 do 7 mm dugi, zelenkasto bijeli, ili crvenkasto nahukani. aka je petodijelna, rjee etverodijelna, Pranika ima 8 ili 10 koji su krai od tuka. Slatkasto kiselkasti plodovi imaju mnogostranu primjenu; jedu se svjei, od njih se spravljaju kvalitetni sokovi i sirupi, kompoti i demovi. Imaju primjenu u narodnoj i oficijelnoj medicini. Plodove rado jedu ptice i tako pridonose raznoenju sjemena. Plod je okrugla, plavocrna i sona mnogocvjetna boba. Zri u VII ili VIII mjesecu.

Sjeme je polumjeseasto, smee, oko 1,2 mm dugo. Biologija je ista ko i kod brusnice. Razmnoava se isti : sjemenom i vegetativno. Razmnoava se i iri vrlo razvijenim i dugim podzemnim dijelovima, zato i moe gusto obrasti vee povrine. RAZMNOAVANJE : sjemenom i vegetativno. STANITE: u naim krajevima brusnica se najee nalazi u smrekovim umama, bjeloborovim umama, a esto zajedno s obinom borovnicom. esto se susree na visinama i preko 2.000 m. LJEKOVITA SVOJSTVA I DJELOVANJE : Droga dolazi pod nazivom Myrtilli fructus = plod borovnice. Lie borovnice s uspjehom pomae u lijeenju proljeva, katara eluca, greva, kalja, pa i eerne bolesti. Iscjedak iz lista narod upotrebljava za ispiranje usta kod upale sluznice. Za lijek se koristi list, svjea i suha bobica, sok od zrelih bobica, ekstrakt i vino. Smatra se odlinim prirodnim diuretikom, bez gutanja tableta kalija mogu ga piti i osobe s bolesnim mokranim organima i reumatiari. Mnogo vitamina C imaju uope sve vrste s bobicama, a osim brusnice sve bobice imaju viak baza, dakle nisu kisele. Glavni ljekoviti sastojci su tanini, antocijan, flavonoidi. RECEPTI BOROVNICA: VINO OD BOROVNICA : Potrebno je 2,5 litre plodova borovnice, 1,5 kg eera, 10 grama kvasca i 5 litara vode. Plodove borovnice staviti u plastino vjedro, zgnjeiti ih drvenom kuhaom, i zaliti sa 3 litre vrele vode. Vjedro pokriti komadom iste tkanine(od pamuka ) i ostaviti stajati 14 dana. Kad to vrijeme proe, procijediti mot, iz razmekalih plodova istisnuti to vie soka. Preostale 2 litre vode zakuhati, u njima rastopiti eer pa pomijeati s motom. Ostaviti da se ohladi. U mlaku tekuinu umijeati aktivirani kvasac i posudu ostaviti nepokrivenu na toplom mjestu kako bi se izazvalo blago vrenje. Nakon tri dana mot paljivo pretoiti u staklenu posudu za vrenje i namjestiti ep s vrelnom cijevi. Na temperaturi oko 20 C vrenje e trajati 4 tjedana. Potom vino valja odfiltrirati, uliti u staklene boce i dobro zaepiti. Odmah je spremno za uporabu Borovnica je dobar vazodilatator, iri krvne sudove i sniava krvni tlak. Antocijanidi koje sadre borovnica i brusnica spreavaju nastanak krvnih ugruaka koji izazivaju srani udar. Protiv proljeva: po 25 grama lista i plodova borovnice, sjemenja dunje i metvice, sve pomijeati i uzeti 3 lice ove smjese, preliti s pola litre kljuale vode i ostaviti poklopljeno

dva sata, procijediti i piti umjesto vode. Protiv crijevnog katara : ujutro, prije jela savakati liicu plodova borovnice, a isto uiniti i uveer prije spavanja. Lijeenje traje 3-6 dana. Protiv glista potrebno je tri dana uzastopce jesti svjee plodove borovnice. Protiv EERNE BOLESTI : uzeti po licu lista i plodova borovnice i mahuna od graha, pomijeati i preliti hladnom vodom. Ostaviti 12 sati , zatim zagrijati do vrenja i kuhati jo 5 minuta. Ostaviti da se samo ohladi, ocijediti i pola sata prije obroka popiti po au napitka. Takoer postoji recept po kojem se uzima po 20 grama lista borovnice, duda (Morus nigra), i dobriice (Glechoma hederacea), te 40 grama bijelih mahuna graha. Ostalo kao gore navedeno za lijeenje eerne bolesti. Za poboljanje vida piti sok i jesti kompot od zrelih , suenih borovnica. Protiv uljeva hemoroida: zagrijati litru soka od borovnice da pred kljuanje, znai ne smije provrijeti, ostaviti poklopljeno dva sata i piti po 1oo grama prije svakog obroka, a jedan dio koristiti kao klistir, za pranje i stavljanje obloga na mar. Protiv oboljenja jetre i ui jesti zrele borovnice onoliko koliko se moe pojesti svakog dana u toku njihove sezone. Poslije sezone jesti preraevine od plodova - sok, ele, marmelada. Protiv angine prije i poslije jela grgljati mjeavinu od 1oo grama soka borovnice i dvije lice limunovog soka. Protiv veine eluanih bolesti ujutro, natate i pred spavanje uzeti po licu sirupa od borovnice. Sirup : kilogram plodova borovnice kuhati u litri vode 15 20 minuta , ocijediti i dodati soku istu koliinu eera ( omjer 1:1), te ukuhati sirup. zatvori prozor

printaj

Brljan - Hedera helix L.


BRLJAN (Hedera helix L.) - Araliaceae Brljana ima jo i farmakopejski naziv Folia Hederae a narod ga jo zna zvati: brtan, brtika, brljika, Brljan ili Hedera je dobilo ime: (grki hedra = podloga, tlo) jer je biljka privrena za podlogu. Drugi navode da je od keltskog " hedea " = ue, na koje brljanovo stablo donekle lii; helix = zavojit, spiralan. Biljka Brljan je trajnica i otrovna drvenasta penjaica s adventivnim korijenjem, koje mu slui za privrenje uz podlogu (stabla, zidovi, stijene i dr.) a koje se razvija povrinski, i dvije vrste konatih, naizmjeninih zimzelenih listova: petoprstasti listovi su na stabljici bez cvijetova, a ovalno uiljeni su na stabljici s cvjetovima. Listovi su na licu tamnozeleni, sjajni, na naliju utozeleni, dok su mladi obrasli su dlaicama. Penjui se uz stabla dosegne visinu i do 30 metara. Kora je pepeljastosiva. Javlja se na vlanim i humusnim zemljitima, ali dobro podnosi i kamenita i vapnenasta tla, voli vlaan zrak. Kao izvanredno dekorativna biljka mnogo se koristi u vrtlarstvu za ozeljenjivanje zidova, golih stijena, na grobljima. Postoje mnogobrojni hortikulturni oblici. Cvjeta od poetka rujna do poetka studenoga. ukasto zelenkasti cvat, titac, razvija tijekom zime pepeljastomodre bobice veliine graka, ispoetka zelene, u zrelom stanju modrocrne , na povrini glatke; sazrijevaju u proljee, okus im je neugodan, gorak, te djeluje kao purgativno sredstvo; ptice ga rado jedu te na taj nain pridonose njegovom razmnoavanju. U jednom plodu nalazi se 3 - 5 sjemenki. Brljan podnosi jaku zasjenu, ali i puno sunevo svijetlo. Brljan moe doivjeti starost i po nekoliko stotina godina - ima vrlo spori prirast. Razmnoava se vrlo lako sjemenom i vegetativno reznicama i poloenicama. Ljekovita svojstva brljana: U kolovozu i rujnu s mladih granica skupljaju se svjei listovi i sue. Moraju zadrati prirodnu boju. Brljan sadri otrovne ljekovite tvari koje djeluju protiv virusa - ( oblozi od aja ili masti uklanjaju bradavice ), bakterija - ( uklanja bijelo pranje) i gljivica - ( oblozi od brljanovog

aja ili masti s brljanom uklanjaju gljivice na koi i sluznici.) Bobice brljana su najotrovnije, jer sadre najvie saponina. S velikim se oprezom aj od lista brljana moe upotrijebiti za reumatske i une tegobe, za ienje koe, ienje krvnih ila kod ateroskleroze, kod upale eluca i crijeva, te za regulaciju ciklusa mjesenice, te kod kalja, bronhitisa i astme. Ako se svake veeri kosa ispire ajem od lista brljana, ukloniti e se prhut, a pijenjem e se oistiti tijelo od trovanja pesticidima i tetna radioaktivna zraenja. POSEBNA NAPOMENA: NIJE PREPORULJIVO UZETI VIE OD DVIJE LICE USITNJENA LISTA BRLJANA NA LITRU VODE NI VIE OD 1 LISTA BRLJANA U AJNIM MJEAVINAMA.

Bobice brljana ne ostavljajte na dohvat male djece i nemojte ih koristiti za pripravljanje aja. KURA NE SMIJE TRAJATI VIE OD 14 DANA. Osnovna receptura za aj od brljanovog lista: etiri brljanova svjea lista ili do dvije lice usitnjenoga suhog lista staviti u jednu litru hladne vode, zakuhati, odmah procijediti, i piti nekoliko puta tijekom dana po jedan decilitar aja, zaslaenog medom. AJ ZA REUMATSKE TEGOBE :

za pripravu ajne mjeavine uzima se po 1/5 lista brljana, lista i cvijeta gomoljaste suruice, vrkova zlatnice, vrkova ivanjskog cvijea i korijena jaglaca. ( Folium Hederaceae, Filipendula vulgaris, Solidago virgaaurea, Galium verum, Primula vulgaris). Tri lice ajne mjeavine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno 10 minuta, procijediti i piti po 1,5 dl nezaslaeno, pola sata prije jela i izmeu obroka, pet do sedam puta dnevno, nakon 14 dana pauza od 7 dana. KURA ZA CELULIT : Uzeti po 50 ml. tinkture lista brljana, ulja cvijetova nevena i ulja korijena ika na jednu litru otopljene neslane svinjske masti ili maslaca. Mijeati i zagrijati na oko 70 o C te dodati 50 ml otopljenog pelinjeg voska, razliti u posudice i dobro zatvoriti. Svaku veer petnaestak minuta utrljavati mast u kou gdje se pojavio celulit. aj za pojaani metabolizam i izluivanje, koji se koristi uz ovaj tretman, pripravlja se na slijedei nain : u jednakim dijelovima se uzmu vrkovi plunjaka, vrkovi oputine, vrkovi konopljue -( Eupatorium cannabinum ), vrkovi zlatnice i korijen jaglaca; tri lice ajne mjeavine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno dvadeset minuta, procijediti i piti mlaki nezaslaeni aj, po 1,5 dl svaka tri sata. Kura traje 28 dana. Nakon toga se napravi prekid od 14 dana.

UKLANJANJE KURJEG OKA : Dobro usitnjena etiri svjea lista brljana staviti svaku veer na kurje oko, omotati gazom, ostaviti na tome mjestu najmanje 1 sat. Nakon 7 - 10 dana moi ete ukloniti kurje oko na prstima. AJ ZA ASTMU I BRONHITIS : za ajnu mjeavinu potrebna je po 1/5 lista brljana, vrkovi plunjaka, cvijeta jaglaca, vrkova marulje ( Calamintha officinalis),te lista i cvijeta crnoga sljeza. etiri lice ajne mjeavine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno dvadesetak

minuta, procijediti i piti po 1,5 dl zaslaeno medom od kestena, 5 - 7 puta dnevno. PRVA POMO KOD UBODA INSEKTA: Dogodi li se da nas ubode osa ili pela, treba brzo izvui alac, a bol emo ublaiti tinkturom brljana, ili ako je nemamo, svjeim sokom od zgnjeenih listova brljana. Priprema tekuine koja e olakati bol je vrlo jednostavna : naberemo lista i kore brljana, sameljemo u stroju za meso i tu smjesu moimo u alkoholu ( sat - dva ). Kad je smjesa dovoljno rastvorena, istisnemo je kroz gazu i dobili smo odlino sredstvo za uklanjanje boli kod uboda insekta. Ubodeno mjesto natrljamo sa nekoliko kapi tekuine i olakanje se brzo osjeti. Uspjeno djeluju i oblozi od slane vode kojoj smo dodali nekoliko kapi ove tekuine. Sve to spreava oticanje i znakove trovanja. Kod nas se brljan malo koristi, ali ga zato mnogo trae druge zemlje, kojima ak izvozimo listove brljana. NAPOMENA : list brljana ve u malim koliinama djeluje na srce i krvne ile / iri ili suava /, ovisno o jakosti doze . Umrknut brljanov sok lijei od nosnih polipa. zatvori prozor

printaj

Vinova loza - lat. Vitaceae


LATINSKI NAZIV : Vitis vinifera. PORODICA: Vitaceae NARODNA IMENA : okot, loza, trs, vinoloza, vinski trs. POVIJEST I NASTANAK IMENA: pored penice, jema i masline, vinova loza je jedna od najstarijih uzgajanih biljaka, stekla je i veliko privredno znaenje. Vjerojatno joj je domovina oko kaspijskog mora ili juna Europa, a jo prije 6000 godina uzgajala se u Egiptu. Rimski car Marko Aurelije donio je ovu korisnu biljku u Hrvatsku (Srijem), a rairio ju je po cijeloj Panoniji. Europska vinova loza dijeli se u dvije podvrste : divlja loza (ssp. silvestris) i pitoma loza (ssp. sativa). RAZMNOAVANJE SADNJA, SJETVA . Vinogradarstvo je posebna grana privrede i zaista svatko tko se bavi uzgojem i preradom vinove loze najbolje zna sve o uzgoju vinove loze. kao i sve vrste koje su uzgajane, vinova

loza ima mnogo vrsta a razlikuju se po nizu znaajki: obliku, veliini, boji bobica.. OPIS : Vinova loza je penjaica u obliku grma. Naraste u visinu 5-15 metara. STABLJIKA : Razlikuju se dugaki izdanci to se razvijaju iz osnovnih mladica, i kratki izdanci koji se razvijaju iz pazuha listova. LISTOVI :Razliitih oblika, ovisno o vrsti. Krpasti su (3-5 krpa), stoje na dugim peteljkama. Boja im je razliito zelena, ovisno o vrsti. CVIJET : cvate od lipnja do srpnja, cvatnja traje samo 4-5 dana. PLOD : Groe dozrijeva od srpnja do listopada, ovisno o sorti i podneblju. koristi se svjei plod, sueni ili preraeni u vone sokove ili alkohol. Plodovi, odnosno bobe sainjavaju grozd.

KEMIJSKI FARMAKOPEJSKI SASTAV : furulina, gentizinska kiselina, aksorbinsku i cimetnu kiselinu ( u svjeem grou), koji sastojci djeluju protiv upale, kumarin, mircetin, kercetin i kercitin, resveratrol, supstanca koja djeluje protiv upale i najvie je ima u grou. U zrelim bobama ima 21-30 posto eera, pektina, kiselina, tanina, neto bjelanevina i oko 79 posto vode. SLUI ZA LIJEENJE : artritisa, reumatizma, gihta, nekih plunih bolesti. Sok koji istjee iz svjee obrezane vinove loze djeluje na umirenje krvarenja, stee i razrijeen s vodom koristi se za obloge radi jaanja oiju. aj od cvjetova vinove loze koristi se za oslabljene funkcije mozga i kimene modine. Za ienje krvi uzima se groe, a takoer za reguliranje probave uklanjanje masnih nasl*ga iz tijela, za lijeenje upalnih procesa probavnih organa, te za uklanjanje reumatskih tekoa i osipa. Vinski ocat koji se dobiva iz vina hladi i stee, smiruje proljev i krvarenje. Povremeno pranje cijelog tijela mjeavinom vinskog octa i vode pospjeuje cirkulaciju u tkivu, isti kou i otvara pore. KONTRAINDIKACIJE : Vino ubija, znate da alkohol kodi, al` uzmite malo vina jer... utjehe nema u vodi!!! RECEPTI : U narodnoj se medicini listovi kao aj od vinove loze koriste protiv i za zaustavljanje proljeva i jae izluivanje mokrae. Groe lijei razne bolesti srane, ivane, te probavnih organa. Mot i rozine (cvebe, groice) su sredstva za otvaranje a utjeu i na debljanje jer sadre mnogo eera. Bijelo vino slui za izradu nekih lijekova u kombinaciji s razliitim travama.

Sok od groa sadri lakoprobavljive ugljikohidrate (glukoza i fruktoza), vinsku i jabunu kiselinu, kalij, kalcij, eljezo, magnezij, mangan, vitamine C i grupe B, blagotvorno djeluje na rad sranih miia, izmjenu tvari, na neke bolesti bubrega, jetre i plua. Sve bobiavo voe dobro djeluje na jetru. Pluni i srani bolesnici, kao i oni sa visokim tlakom teko e i nepravilno disati budu li prije spavanja pili alkoholna pia. Smanjenu e koliinu kisika poslije toga imati i posve zdravi ljudi. Za lijeenje modrica koriste se sastojci dobiveni iz sjemenki groa. Pomijeaju se samljevene sjemenke sa groanim sokom i dobije se tekuina za nanoenje na modrice u vidu maske ili obloga. Vinova loza sadri AHA-e supstance koje pomau uklanjanju mrtvih stanica koe s lica. Bobice groa se iscijede u sokovniku i dobivenu smjesu koristiti kao masku za lice, nakon 15-30 minuta isprati.

Za prevenciju sranih bolesti neki preporuuju umjereno pijenje vina, ali ta teza je jo uvijek dvojbena. Ti spojevi koji se nalaze u crnom vinu nalaze se i u svjeem crnom grou., soku od crnog groa i drugom vou i povru, ukljuujui borovnicu te bijeli i crveni luk. treba upamtiti da vie od dva pia crnog vina dnevno vie teti srcu nego koristi. Za lijeenje artritisa preporuuju se groice umoene u gin. Groice umoene u gin uklanjaju i bol uzrokovan migrenom, kostobolju i artritine bolove u zglobovima. Vjerojatno groice najvie doprinose tome, jer groe bilo osueno, bilo svjee sadri mnogo kemikalija koje smanjuju bol, upalne procese i artritine tegobe. . Groice sadre vie ovih sastojaka ! No, upitno je da li desetak boba groica ima dovoljnu koliinu tih sastojaka ili se radi o placebu, no oni koji su probali kau da recept djeluje. Moda se radi o placebu, ali vjera u uinkovitost nekog lijeka uistinu moe posluiti kao pravi lijek. Vie e nakoditi gin nego groice, pa je upitno djelovanje ovog recepta.

Napomene : Fitoterapija podrazumijeva lijeenje biljem, a postoji gotovo koliko i ovjeanstvo. U dananje vrijeme raste interes za sve to je prirodno, od zdrave hrane pa do lijeenja biljem. Trite farmaceutskih proizvoda prepuno je razliitih biljnih preparata, pa iako oni imaju svoju vrijednost, ne mogu zamijeniti lijekove propisane od lijenika. Fitoterapeutici su namijenjeni ublaavanju simptoma nekih bolesti, kao i olakanju lakih tegoba, npr. probavnog, mokranog, kardiovaskularnog sustava. Biljni preparati mogu imati djelovanje nedokazanog mehanizma, a mogu biti tetni kao i svi drugi lijekovi. Valja izbjegavati one koje se reklamira kao lijekove za sve bolesti. Sva prava pridrana I.M. zatvori prozor

printaj

Lavanda Lavandula angustifolia (Miller)


Lavandula officinalis*- (Despik) Farmacijski ljekarniki naziv : Oleum, Flores lavandulae. Ostali narodni nazivi su : despik, despi, trna, lavandula Lavandula vera** Lavandula spica officinalis,- ova je biljka pogodna za uzgoj u vrtu. Lavandi ima vie vrsta. Lavanda je vrlo dekorativna, ugodna mirisa i ljekovita. Karakteristika joj je da je biljka mediteranskog podneblja, u kontinentalnim krajevima nalazimo ju rijetko, ali jednako dobro i tu uspjeva, kao sadnicu koja krasi neiji balkon. Spada u porodicu Labiatae Usnae (usnatice), po drugim autorima opet u porodicu Lamiaceae (Labiatae)***, no to je stvar za botaniare. Raste svuda po kru i suhim predjelima. To je viegodinja polugrmolika biljka uspravne ili savinute stabljike visoke 50-80 cm., cvjetovi su ljubiaste boje, prljenasto rasporeeni u dugim klasatim cvatovima. Zbog dlakavosti se biljka ini siva. Cvate od lipnja do srpnja (kolovoza), a sakuplja se kao lijek cijelo ljeto. Cijela biljka se sabire u rujnu, a vrci s cvjetovima u srpnju i kolovozu. Upotrebljavaju se cvjetovi i listovi koji se sue u hladu na zranom mjestu. Razmnoava se sjemenom u sanduke u ranu zimu ili na otvorenom u rano proljee. Mlade biljke nikle iz sjemena

treba posaditi presaditi potkraj svibnja. Ne trai puno vlage i nije zahtjevna u pogledu tla.

Ljekovito djelovanje: Od cvjetnih vrhova , prije no to cvjetovi sasvim izbiju, priprema se ljekoviti aj i vadi ulje, a od cvjetnih klasia miris za parfem. Slui kao antiseptik, antispazmodik (protiv bolova kod reumatizma pomijeana s alkoholom), i kao sredstvo protiv raznih infekcija grla i drijela. Lavandino ulje ublauje migrenu i nervoznu glavobolju, lupanje srca, neurastenije, te boli u eluano-crijevnom sustavu. Njezino ulje unitava streptokoke (streptoccocus albus), pyogenes i dr. Ako se 5-10 kapi lavandina ulja uzme na kocki eera, to smiruje uzbuenost, bolove oko srca, depresiju, navale krvi u glavu, vrtoglavicu i uklanja nesvjesticu. Postoji recept za pripravak od smjese lavandinog ulja i ostalih sastojaka za izradu laganog anestetstog preparata. Za porast kose koristi se 15 grama lavandina (despikova) cvijeta potopljenog u 100 grama alkohola i poto odstoji 14 dana, nakon cijeenja dobije se tinktura kojom se premazuje koa na glavi i slui za porast kose, a nestaje perut. Vrlo je korisna inhalacija lavandom (despikom) kod bolesti grla i respiratornog trakta. Kod iaenja i uganua lavanda moe biti od velike pomoi: svjee listove staviti na bolna mjesta i oviti zavojem da ne sklizne. Smanjit e bolove, a ubrzo nestati i otekline. Vrua kupka s ekstraktom lavande pospjeuje cirkulaciju krvi i blagotvorno djeluje na ivce. Dvadeset minuta kupanja u kupki na temperaturi 35-37 C oko 25 puta poveat e izluivanje soli iz bubrega i na taj nain ih osloboditi tetnih tvari i alkohola. Proirene pore na licu rjeavaju se kad se u staklenku stavi 5 grama esencije lavande i pola litre 70% alkohola; dobivenom tekuinom masirati dva puta dnevno samo mjesta koja su kritina. (prilikom ulijevanja esencije tekuina se ne smije zamutiti!) Protiv tremora drhtanja ruku i nogu priprema se aj od jednakih dijelova (po 50 grama) lavande i kadulje (Salvia officinalis). Od ove mjeavine uzme se 1 velika juna lica i stavlja u 2 dl kljualog bijelog vina, ostavi da stoji oko 20 minuta i pije se 2 puta po 1 decilitar. Lavanda se koristi i kod lijeenja psorijaze, izostanka menstruacije, vaginalitisa

Naravno da ovo nije sve o lavandi ! Nuspojave nisu poznate. Interakcije nisu poznate. *officinalis = ljekovit **vera od verus = pravi *Labiatae = familija usnatica (labium = usna); poto krunica ima dvije usne I.M

zatvori prozor

printaj

Ljubiica lat. Viola odorata


LATINAKI NAZIV : Viola odorata L. OSTALE VRSTE : Viola canina pasja ljubiica (pasja rua) ima bijelu mrlju na najduoj latici..; Viola calcarata - ljubiica; V. odorata Alba - bijela ljubiica - rijetka je ljubiica, ali se ipak moe pronai i uzgajati. Viola reichenbachiana -umska ljubiica visoka je do 20 cm, ima jako srcolike listove i tamnozelene boje. PORODICA : Violaceae ljubice NARODNA IMENA : ljubica, fijolica, mirisna ljubica, plava ljubica, melekua.. STRANA IMENA : Common violet, Heckenveilchen ; Veilchen, La violete, Violetta POVIJEST I NASTANAK IMENA: Prema mitologiji ljubiica toliko osvaja svojim mirisom i ljepotom da je i runi Hefest pridobio naklonost Afrodite pomou njih. Takoer Zeus, vrhovni Bog, je napunio livadu ljubiicama, kako bi utjeio svoju ljubavnicu Io, koju je zbog Herine ljubomore morao pretvoriti u junicu. Sam mit o nastanku ljubiice pria je o traginoj ljubavi. Prve ljubiice, prema tom mitu, su nastale iz krvi Atisa, kojeg je pogubila mona boica Kibela. Prema legendi ta boica se zaljubila u Atica, prekrasnog mladia, te je kako bi obvezala na celibat, odabrala ga za svog sveenika. No, to nije pomoglo jer se Atis zaljubio u prelijepu ker boga Sangarija. Kibela ga je kaznila smru, a iz njegove krvi koja se prolila po zemlji

nikli su cvjetovi. Svojom bojom podsjeali su na zgruane kapljice krvi. Mirisna ljubiica prekrasan je vjesnik proljea i jedna je od najmirisnijih od svoje porodice. Grci su je odabrali za simbol plodnosti, stari Rimljani su uivali u njenom slatkom vinu. Napoleon ju je posebno oboavao. Porodica obuhvaa oko 500 jednogodinjih ili viegodinjih vrsta. Od osnovne forme dobivene su mnogobrojne vrtne sorte mnogo veih cvjetova , ak i punih; to su viegodinje biljke. Viola calcarata je divlja vrsta alpske flore i raste na vapnenom tlu. Cvate od IV VIII mjeseca, sadi se u jesen, Ljubiice se povezuju sa skromnou. U kranstvu je ljubiica simbol vladavine i autoriteta, pa je kao takova simbol i obiljeje sveenikih i kraljevskih odora. Takoer predstavlja oivotvorenje Bojeg sina, dok je bijela ljubiica simbol Djevice Marije. U hrvatskom jeziku dolazi od rijei ljubiti, pa je po njoj izvedeno i nazvano ensko ime Ljubica, Ljuba. Ovu mirisnu biljku sa prekrasnim ljubiastim laticama u prolosti su ene koristile za jutarnje umivanje. Obiaj je da se na Cvjetnicu umije u vodi punoj ljubiica. Biljka raste na osunanim brdskim panjacima i livadama, te svojim mirisom privlai kukce. Ima jedna poslovica koja kae: "Ljubiica malen cvijet, al ju voli itav svijet." RAZMNOAVANJE SADNJA, SJETVA . Stanite joj je u polusjeni. Razmnoava se diobom odraslih biljki. Razmnoava se diobom biljke. Nekada se mirisna ljubiica uzgajala zbog proizvodnje parfema, koji se danas dobiva sintetikim nainom. Tip zemlje koji joj odgovara je bez naroitih odlika, moe i vrsta ili poglavito vapnena zemlja, ali svjea. Redovito je treba zalijevati dva tri puta tjedno tako da tlo ne ostane nikada potpuno suho. Klijanje iz sjemena je nepravilno jer se mnogi rani cvjetovi ne oprae jer ponekad jo nema insekata u to doba . Biljke se dijele u rano proljee ili jesen, ili se presauju mlade biljke tijekom ljeta. Zbog irenja meu biljkama treba ostaviti razmak od 20 30 centimetara. Zalijevanje mora biti redovito i ljeti malo obilnije. Ocvale cvjetove redovito treba skidati. Svake tri godine biljke prorijediti. Nisu pogodne za uzgoj u zatvorenom. Koristi se za ukraavanje umskog tla i malih povrina. Sorte s punim cvjetovima naroito su pogodne za rubove gredica. Iako se brzo ire i izvrsno prekrivaju tlo, danas se jo samo ponegdje uzgajaju kao pokriva tla ili rub na poetku gredice. Kao samonikla biljka raste u svijetlim listopadnim umama, meu grmljem i ikarom, uz putove i ivice. OPIS : KORIJEN : u tlu ima ukastosmei kvrgavi podanak s korjeniima slinim dlakama, iz korijena izbijaju izdanci i razvijaju nove biljke. LISTOVI : listovi su na vrlo dugakim peteljkama, zaokrueni su , blago nazubljeni, pri bazi srcoliki. Za lijeenje listovi se skupljaju u proljee, cvjetovi kad se otvore, korijenje

ujesen, a cijela biljka u doba cvatnje. Sui se u hladu na prozranom mjestu tako da cvjetovi ne izgube boju. CVIJET : Cvate od oujka do svibnja . Ponekad ponovo procvatu u jesen. Cvjetovi su pojedinani i nalaze se na dugim stapkama, vjeni se sastoji od 5 nepravilnih latica koje su ljubiaste, bijele, ruiaste ili svijetloljubiaste boje. Ne treba i ne smije se poistovjeivati s afrikom ljubicom, jer to su zaista dvije posebne vrste, ak ne spadaju u istu porodicu ! PLOD : tobolac sa sitnim sjemenkama. KEMIJSKI FARMAKOPEJSKI NAZIV i SASTAV : u korijenu ima saponina slino kao i u jaglaca pa se zbog toga koristi za omekanje sluzi i lake iskaljavanje. Sadri salicilnu kiselinu, alkaloid violi, i odoratin, koji je najljekovitiji sastav u ljubiici, eterino ulje i neke soli, vitamin C, karoten.. SLUI ZA LIJEENJE : plua, vena, bronhitis, reumatizam, slabe cirkulacije, problema s grlom, stres, sranih tegoba smanjuje sranu neurozu i lupanje srca, jaa srce, glavobolje, migrene, umornih oiju, konjunktivitisa, upale desni i sluznice nosa, isti krv, iri krvne ile, pomae kod bubrenih bolesti, upale sluznice mokranog mjehura, djelotvorna kod gihta, kod bolova kostiju i zglobova, protiv razdraljivosti i nemira, te kod nesanice, za nadraenu kou ekceme, upale koe, akne, opekline, pogodna za suhu i osjetljivu kou i protiv bora. PRIPREMA : protiv nadutosti - meteorizam : 10 grama suhog ili 50 grama svjeeg lia kuhati 5 minuta s 1 kavskom liicom meda u 2,5 dl mlijeka, poklopljeno se ostavi 15 minuta. Pije se svaki sat po 1 velika lica u toku 4 6 tjedana. Isto pomae kod hripavca u male djece. SIRUP : 1,5 kg kandis eera , 100 grama cvijeta ljubiice i 1 kg meda preliti s 1 litrom kipue vode. Ostavi se stajati 12 sati dobro poklopljeno, nakon toga se pod pritiskom procijedi kroz platno. Na taj nain se dobiva jednostavan ali uinkovit sirup. Po jedna kavska liica tog sirupa dodaje se alici aja od lia ljubiice i pije se svaki sat ili 2 sata po gutljaj radi smekanja sluzi i lakeg iskaljavanja kod bronhitisa. SIRUP II : 90 grama cvjetova mirisne ljubice, 120 grama eera, 1,5 litre vode: cvjetove bez cvjetne aice staviti u lonac i preliti kipuom vodom. Poklopiti i ostaviti 24 sata. Drugi dan procijediti i dobro istisnuti te dodati eer. Na laganoj vatri zagrijavati i neprestano mijeati dok se eer potpuno ne rastopi. im sirup pone kljuati , maknuti ga s vatre i poklopljeno ostaviti da se ohladi. Uliti u istu staklenu bocu koja se dobro mora zaepiti. uvati na tamnom mjestu. Pomae prilikom kalja, nesanice i sranih tegoba. AJ : 2 liice osuenih i razmrvljenih dijelova biljke, 2.5 dl vode i lica meda. Suhu drogu preliti hladnom vodom, staviti na vatru i zagrijati do vrenja i kuhati jo 5 minuta. Procijediti i ohladiti da aj bude mlak, umijeati med, piti prilikom upale grla, bronhitisa i to 3 x na dan po alicu. Med po mogunosti od kadulje, vrijesa ili lipe. KRISTALIZIRANI CVJETOVI LJUBIICE : za suha vremena ubrati cvjetove ljubiice i to pozorno: odvojiti ih od peteljki ! Bjelance vilicom istui, tako da se lagano

zapjene. istim, mekanim i tankim kistom premazati latice pa ih posipati eerom. Sloiti ih na masni kuhinjski papir ( ne novinski !), kojim prethodno prekrijete reetku penice. Prije suenja prekriti ih jo jednim slojem papira. Ugrijati penicu na najniu temperaturu i pri otvorenim vratima penice zagrijavati dok se latice ne osue. Kristalizirane ljubiice uvati u hermetiki zatvorenoj posudi. S tako konzerviranim cvjetovima koji zadravaju svoj oblik i boju mogu se ukrasiti vone salate, kreme, torte, sladoledi i druge slastice. Za lijeenje proirenih vena cvjetovi su prikladni zbog sadraja rutina koji jaa zidove kapilara. Pola alice svjeih cvjetova ljubiice ( bilo koje vrste !) preliti s 2,5 dl kipue vode, poklopiti i ostaviti da se smlai, pije se 2 puta na dan poslije jela. Mnogi se moda pitaju smiju li se ljubiice konzumirati sirove, tj . smiju li se jesti ? Da, smiju se, i nema nikakvih posljedica. ULJE : aku ubranih cvjetova ( 80 grama) preliti s pola litre maslinova ulja i poslije 4 dana procijediti u manju tamnu boicu; slui za laganu masau onih kapaka i sljepooica, ali je takoer korisno i kod bronhitisa, reumatizma, slabe cirkulacije i probleme s grlom te kod stresa. TINKTURA : 200 grama cvjetova ili cijele biljke s listom, korijenom i cvijetom moiti 30 dana u litri 70 % alkohola ( kupi su ljekarni), Nakon toga tinktura se procijedi i koristi 3 x po 30 kapi s malo aja ili vode. PRELJEV od ljubiice : 6 lica svjeih cvjetova staviti u staklenku i preliti s 5 dl kipue vode i poklopljeno ostaviti da stoji jedan dan. Tekuinu procijediti i dodati 500 grama eera te lagano zagrijavati dok se eer ne rastopi, boja e se sauvati ako sirup ne prokuha. Ohlaeno pohraniti u staklenku i dobro zatvoriti. LIKER : 10 lica svjeih cvjetova preliti s 1 litrom rakije i dobro zatvoriti. Ostaviti tako 4 tjedna i onda procijediti . Skuhati eerni sirup od 3 dl vode i 300 grama eera (moe i med), ostaviti da se ohladi te pomijeati s rakijom. MLIJEKO ZA IENJE LICA : (rok trajanja je7 dana ) ; 1 aku cvjetova preliti s 5 dl hladnog mlijeka te lagano zagrijavati dok ne zakipi ali ne smije prokuhati. Mlijeko ohladiti , procijediti i uvati u hladnjaku. OCAT s ljubiicama : 150 g svjeih svjetova preliti s 1 litrom bijelog vinskog octa i dobro zatvoriti. Nakon 15 dana uz povremeno protresanje, procijediti. Kod glavobolje i migrene uzimati aj 4 x na dan i stavljati obloge od usitnjenih svjeih listova ljubiice. Umorne oi lagano masirati kapke uljem od ljubiice. Kod upale usne upljine grgljati aj. Kod bolesti i bolova u kostima i zglobovima koristi ulje ili ocat od ljubiice kao oblog. Topli aj uzima se kod razdraljivosti, nemira, nesanice za umirenje. KONTRAINDIKACIJE : prevelika koncentracija izaziva povraanje i izaziva stolicu. ( bezopasno ali neugodno). Listovi i cvjetovi nemaju neku prehrambenu vrijednost. Kao krmna biljka nema veu vrijednost. zatvori prozor printaj

Rajica - lat. Solanum lycopersicum L


LATINSKI NAZIV : Solanum lycopersicum L. (Lycopersicum esculentum L.) PORODICA : Solanaceae - pomonice FARMAKOPEJSKI NAZIV : nije u farmakopeji NARODNA IMENA : crveni patlian, pomidor, paradinik, tomat, rajsko jabolko... STRANA IMENA : Tomate; La tomate; Lowe apple; Pomodoro; POVIJEST I OBJANJENJA NAZIVA : rajica je u odnosu na druge povrtlarske kulture relativno kratko u ljudskoj ishrani tek neto vie od 150 godina. Rajica je pogreno smatrana povrem, a ustvari je voe iji plodovi su zbog srcolikog oblika i crvene boje prozvani voem ljubavi. Poput krumpira, kakaa i drugih kultura, donijeli su je kolonizatori iz Novog svijeta u 16.st. Podrijetlo joj je u Peruu, a uzgojili su je Azteci u Meksiku. Pretpostavlja se da je najprije stigla u Sevilju, trgovaki centar tog vremena. (Dana 4. veljae 1887. vrhovni je sud Sjedinjenih Amerikih Drava presudio: RAJICA JE POVRE. Uvoznik nije osloboen carine. Obrazloenje je glasilo: "Jede se kao juha ili poslije juhe. S ribom, mesom kao bitan dio obroka, a ne kao voe koje se openito jede kao desert". ) Zelena otrovna biljka je razlog to se ovjek kasno okuraio da proba ovu nadasve korisnu i hranjivu namirnicu. U prolosti se to objanjavalo time to stoka nije htjela jesti stabljike rajice, a crvena boja ploda je bila dodatni dokaz. Sudbina rajice je slina sudbini krumpira koji je takoer zbog otrovnosti stabljike kasno stigao na trpeze. Iako su ga panjolci donijeli u 15 stoljeu, tek u 19 stoljeu e poeo konzumirati. U poetku se rajica jela zelena i to peena, jer se zreli, crveni plod smatrao trulim i bacali su ga. Rajica je podrijetlom iz Perua, s Anda, a uzgojili su je Azteci u Meksiku. Astetska rije "tomatl" znai jednostavno "punano voe" i panjolski osvajai su ju nazvali "tomate". Rajica je, zajedno s kukuruzom, krumpirom, slatkim krumpirom i ili paprikom, uvezena u panjolsku u ranom XVI. stoljeu, a uvezao ju je Kolumbo. Rajica je najvjerojatnije najprije stigla u Sevilju, glavni trgovaki centar toga doba, a 1544. talijanski botaniar i lijenik Mattioli nazvao je rajicu "mala aurea", zlatna jabuka i kasnije, 1554. on spominje crvenu varijantu. Dodoens, danski travar, detaljno je opisao rajicu i dao joj reputaciju afrodizijaka. To objanjava ime "pomme d'amour" na francuskom, "pomodoro" na talijanskom i "love apple" na engleskom jeziku. Transformacija od biljke kao zaina do glavnog sastojka u jelima dola je u 1700-tim. Iz 1692. postoji recept za "tomato sauce, Spanish-style". Iznenaujue je koliko vrsta rajica postoji: crna, grozdasta, naranasta, duguljasta sa ljebiima, rajica s tigrastim uzorkom, crvenkastosmea, utakisela, ovalnog oblika, rajica utog mesa, zelena sa zebrastim uzorkom, bijela trenjasta Iako je prihvaena tek prije dvije stotine godina, rajica je danas najkonzumiranije povre

na svijetu. Uzgaja se u svim zemljama i na svim geografskim irinama, a svjetska proizvodnja prelazi 70 milijuna tona godinje. Danas je poznato preko 600 sorti tog zdravog, crvenog povra Danas je rajica jedna od najrairenijihpovrtlarskih kultura. Plodovi rajice mogu biti crvene, ute , naranaste ,ruiaste ili bijele boje a isto tako i oblika od okruglog, plosnatog, oblika ljive ili kruke. Sitne, nalik ribizlu promjera su 1cm,trenjasti 2,5cm dok su rebrasti i do 10cm. RAZMNOAVANJE SADNJA, SJETVA : Rajica rana u zatienu prostoru Moe se ostvariti i u pojedinim podrujima kopnene klime, ali uz veliki troak ukupne energije. Intenzivno koritenje zatiena prostora Rajica se u zatienu prostoru bez grijanja moe proizvoditi kao rana proljetna i rana jesenska kultura. Za ove rokove uzgoja moe se zakljuiti da proizvodnja rajice ini najisplativiju proizvodnju. Vano je istaknuti da se zatieni prostor moe vrlo intenzivno koristiti. Naime, nakon uzgoja (berbe) salate, pinata, mladoga zelenog luka, sadi se i rana rajica. Kad zavri posljednja berba ovog povra, na red dolaze razne vrste uzgoja prijesadnica povra, primjerice paprike, kupusnjaa, te ponovno jesenski uzgoj rajice. Rokovi proizvodnje rajice Rokovi proizvodnje rajice mogu se tono predvidjeti, ako se dobro poznaju uvjeti rasta i duljina vegetacije, pri emu valja znati: - od nicanja biljica do poetka cvatnje proe od 50 do 70 dana, - puna cvatnja traje 5 - 6 dana, - od pune cvatnje do poetka zametanja plodova proe 5 - 6, a od cvatnje do poetka zriobe 40 - 50 dana, - jae dozrijevanje plodova poinje za 4 - 6 dana. Dakle, da bi poela berba prvih plodova rajice od nicanja biljica treba proi 90 - 125 dana. Kako izabrati kultivar Izbor kultivara ovisi o tipu, odnosno razdoblju proizvodnje. Za zimsku i ranu proljetnu proizvodnju rajice preporuuju se rani kultivari s dobrom sposobnou opraivanja oplodnje cvjetova i u nepovoljnim klimatskim uvjetima, posebice u oskudici svjetlosnih uvjeta. Kultivari trebaju biti vrlo rodni, okrugli, glatki, s vrlo kvalitetnom konstrukcijom unutarnjih mesnih sastavnica. Biljke kao i plodovi trebaju biti otporni na napad gljivinih bolesti (plamenjaa (Phytophthora infestans), koncentrina pjegavost (Alternaria solani), pjegavost lista (Septoria lycopersici), koje se redovito javljaju na ovoj kulturi. Postoje kultivari rajice koji se uzgajaju u zatienu prostoru, a mogu se nabaviti preko tvrtki koje se bave prometom povrarskog sjemena. Za proizvodnju u zatienu prostoru mogu se preporuiti vrlo poznati kultivari: Jeremy F1, Iker F1, Falcato F1 Promisa F1 (visoki sadraj likopena), kao i brojni ostali.

Uzgoj prijesadnica Prijesadnice rajice za zimsku, ranu proljetnu i proljetnu proizvodnju uzgajaju se u toplim klijalitima - lijehama, ali i u stakleniku ili plasteniku, a za jesensku u zatienu prostoru uzgajaju se na vrlo dobro pripremljenim gredicama otvorena prostora, gdje tlo treba biti potpuno zdravo. Dakako, prijesadnice se mogu uzgajati i u loniima kontejnera odgovarajue veliine i punjeni odgovarajuim supstratom za ovakvu namjenu. Osim u vrtu moemo ih uzgajati u stakleniku ali i u uzgojnim vreama. Time e se izbjei mnogobrojne bolesti koje ju napadaju iz zemlje. Ako kod prvih mrazeva ima jo lijepih no nezrelih plodova, moete je sa stabljikom i korijenom lagano iupati i u zatvorenom prostoru objesiti naopako da plodovi dozriju. OPIS : rajica je jednogodinja biljka. STABLJIKA : ovisno o tipu naraste od pola metra do 2,5 metra. Po povrini je dlakava, ljezdasta i dosta razgranjena. SJEME: je ovalno, okruglog oblika, spljoteno, 2-3 mm dugako, uto smee boje i obraslo sitnim dlaicama. LISTOVI : poredani naizmjenino i nalaze se na dugim peteljkama. Plojke su nepravilno isperane. CVIJET: pravilne su grae, dvospolni i nalaze se na dugim stapkama. Skupljeni su grozdaste cvatove koji izbijaju iz pazuha listova. aku cvijeta ini pet zelenih lancelastih dlakavih lapova, a vjeni pet meusobno sraslih ( u donjem dijelu) latica svijetlo ute boje. Plodnica je nadrasla sa puno sjemenih zametaka, zavrava tukom zelenkasto ute boje. KORIJEN : njegov sustav je dobro razvijen i duboko prodire u tlo. PLOD : je sona mesnata boba razliitog oblika i veliine, najee crvene boje. KEMIJSKI FARMAKOPEJSKI SASTAV : rajica ima nisku energetsku vrijednost (93 kJ ili 2 kcal /100 grama. Energetska vrijednost mu je 12 puta manja od kruha ; 1,2 kg rajice ima istu vrijednost kao 100 grama kruha . U rajici ima mnogo ugljikohidrata, uglavnom glukozu, fruktozu i saharozu. Bjelanevina ima malo, a masti 0,2%. Biljnih vlakana ima tek neto malo vie. U 100 grama rajice ima oko 580 miligrama raznih minerala, od ega najvie kalija, zatim fosfora, magnezija, kalcija te u manjim koliinama mangana, bakra, sumpora, kobalta, bora, radija i drugih mikroelemenata. Od vitamina u rajici ima najvie karotena (provitamin A), i vitamina C, njihova koliina ovisi o zrelosti rajice. Najvie ih ima u samoj ljusci. Vitamini nisu u plodu ravnomjerno rasporeeni. Osim ovih, u rajici i ma i vitamina K, B1, B6,B3, niacina, folne kiseline i biotina. Ima i limunske, jabune te neto jantarne kiseline. Pektina ima oko 1 %. Oksalne kiseline je vrlo malo tako da praktiki ne postoji mogunost problema za one koji imaju probleme sa reumom i zapaljenjem zglobova ( giht).rajica zbog kalija potie izluivanje suvine vode iz

tijela te se preporuuje reumatiarima i onima koji imaju giht, kamence u bubregu i mjehuru, ali i u unoj vreici, te sranim bolesnicima kojima je bolest praena otocima. Veliki poznavalac ljekovitog bilja R. Willfort kae da nema boljeg lijeka za lijeenje nedostatka eluanog soka. PRIPREMA ZA KORITENJE : rajica je vrlo dobro sredstvo za pranjenje crijeva, a to treba da imaju na umu oni koji pate od zatvora i hemoroida. Takoer povoljno djeluje na visoki krvni pritisak. Koristan je i za one koji imaju probleme sa cirkulacijom. Preporuuje se aneminim osobama i onima koji imaju problema sa dijabetesom. Potie rad guterae. KONTRAINDIKACIJE : RECEPTI : Genetski modificirana rajica moe sadravati cjepivo protiv vrlo opasnih virusnih bolesti kao to su hepatitis B (HBV) i AIDS. Do sada jo nije pronaeno uspjeno cjepivo protiv AIDS, a protiv hepatitisa postoji, ali je preskupo za siromane zemlje. Dr Rurik Salyaev, Siberian Institute, Irkutsk, Rusija zajedno sa suradnicima koristi bakteriju Agrobacterium tumefaciens kao nosioca sintetike kombinacije HIV i HBA DNA fragmenata. Potom ih usauje u biljku rajice koja proizvodi proteina koji pojedeni stvaraju antitijela protiv virusa kao oralno cjepivo protiv poliomijelitisa. Mievi hranjeni takvim rajicama razvili su u velikoj koliini spomenuta antitijela u krvi. Ukoliko se cjepivo na bazi rajice pokae uspjenim, moi e se proizvoditi i u obliku tableta. Rajice nisu prvo povre na kojem se pokualo uzgojiti cjepivo. Prijanja istraivanja koristila su krumpir u iste svrhe. Poto je bogata vitaminom C pomae u spreavanju napada astme, infekcija dinih organa, suzenja oiju, i drugih alergijskih simptoma. Kad se rajica sa enjakom i perinom pirja na ulju , zalije vodom i na tihoj vatri ukuha na polovicu, procijedi , pa u toj vodi skuha ria, uspjeno lijei visoki krvni tlak. Umakom od rajice protiv sunca U ovo vrijeme kada vam je bilo kakva zatita protiv sunevih zraka potrebna dobro je znati da osim raznih zatitnih krema koje se nude i nain prehrane pomae od tetnih zraka. Umak od rajice siguran je izbor. Kuhana rajica odlian je izvor velike koliine antioksidanta likopena koji djelotvorno tite kou od opeklina, jednako e pomoi sok ili juha od rajice, dok je umak od rajice najbolje kombinirati s maslinovim uljem, koje pomae u apsorpciji antioksidanta. Njemaki znanstvenici ovo otkrie potkrijepili su i dokazima. Jedanaest volontera je naime 10 tjedana svaki dan jelo dvije do tri lice umaka od rajice pomijeane s maslinovim uljem. Njihova osjetljivost na sunevo zraenje smanjilo se za 32 posto u odnosu na poetnu otpornost. Wilhelm Stahl profesor biokemije

sa Sveuilita Heinrich Heine u Dusseldorfu koji je vodio ovo istraivanje naglasio je da iako ovakva zatita odgovara faktoru 2 ili 3, ona traje cijeli dan nakon uzimanja, prekriva cijelo tijelo te titi od kumulativnog efekta neopreznog izlaganja suncu. (objavljeno u 14:00; 17. lipnja 2007 / ns) Napomene: Biljka rajice je otrovna, njena otrovnost proizlazi od alkaloida solanina, ali rajica sadri i jedan fitonocid biljni antibiotik. To je tomanin koji djeluje kao bakteriostatik, fungicid i insekticid zbog ega biljka ima veliki farmakodinamski i bioloki znaaj. Najvie tomanina ima u liu rajice, zbog ega se od njega priprema u fitofarmaciji jeftin i svakome pristupaan paraziticid. PRIPREMA : 2 kg svjeeg lia rajice sitno isjeckati i preliti s a10 litara 7 % rastvora alkohola i poklopljeno ostaviti da stoji 3 dana. U meuvremenu ee promijeati i nakon toga procijediti. Prije upotrebe ekstrakt pomijeati s vodom u omjeru 1:1. Tim se radi zatite prskati povre a naroito krumpir kada ga napada zlatica. Isto se moe koristiti i za prskanje kupusnjaa na ovaj nain : 2 ake svjeih listova rajice se izgnjee i potope u 2 litre vode, ostavi da stoji 3 sata, procijedi i upotrijebi za prskanje. Kad se sadnice rajice stave na prozore, u sobu ne dolaze muhe. PEKMEZ OD RAJICA : veu koliinu posve zrelih rajica: na 1 kilu dobivene kae doda se 1 liice soli, malo konzervansa i ulje. Opranim rajicama odrezati peteljke, razrezati ih napola i staviti kuhati. Neprekidno mijeati. Kad nastane gusta jednolina kaa, protisnuti kroz sito, posoliti i kuhati dalje po elji gue ili rjee. Jo kipue uliti u zagrijane boce, svaku zavezati i staviti meu jastuke da stoje na toplome dok se do kraja ne ohlade. Ako rajice stavite u boce s irokim grlom, na vrh ulijte ulje. ( za talijanski umak i sok od rajica kao i za vie vrsti keapa recepture na upit). Literatura: http://www.gospodarski-list.hr/clanak.aspx?cID=212&refID=15012005 ; Gursky, A. Vogel, ili, James A. Duke . M.I. zatvori prozor

printaj

Majina duica i Timijan


Majina duica - lat.Thymus serpyllum L.;

Timijan - lat. Thyus vulgaris PORODICA : Lamiaceae ( Labiatae ) - usnae FARMAKOPEJSKINAZIV : Serpylli herba - ( sastoji se od osuenih cvatuih nadzemnih izdanaka. ) Thymi herba = timijan; sastoji se od osuenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mjeavinom obiju vrsta. Droga sadri najmanje 1,5 % eterinog ulja i najmanje 0,5 % hlapeeg fenola, naroito timola. Aetheroleum. NARODNA IMENA : tamjanika, bakina duica, popovac duica STRANA IMENA : Engleski : Wild Thyme; Francuski : Thym serpolet; Njemaki : Quendel ; Talijanski : Pepolino.. POVIJEST I NASTANAK te OBJANJENJA NAZIVA : Thymus od grkog thymos ili thymon tamjan, zbog slinosti mirisa. Takoer thymos po grkom znai hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajue djelovanje biljke. Egipani su je koristili kod balzamiranja i za izradu parfema. Grci su timijanom zainjali neke vrste sireva i dodavali ga piima i dimljenom mesu. Majina duica rasprostire se po Europi i Aziji. RAZMNOAVANJE SADNJA, SJETVA . : Zbog drvenaste stabljike ne moe se eti kosilicom ve se muno ree karama za ivicu ili srpom. U novije vrijeme anje se strojevima. U vrtu se moe saditi trajni timijan rasaivanjem i dijeljenjem starih biljki, kao i jednogodinji timijan koji se sadi na slobodnom prostoru na razdaljini od 20 x 20 cm. Jednogodinja je vrsta aromatinija svake godine starosti gubi poneto na aromatinosti. Biljka je prikladna za kamenjare, za rubove putova te za uzgoj u cvjetnom loncu. OPIS : STABLJIKA je duga i pri osnovi odrvenila, puzav u vidu izduenih stolona koji razvijaju adventivne korjenove , na vrhu zavrava sterilnom rozetom listova. Cvjetne grane visoke su 4 do 10 cm i razvijaju se du poloenog stabla u nizovima, ravnomjerno su pokrivene dlakama sa svih strana. Vrtna majina duica je iz iste porodice kao i bosiljak, lavandula i kadulja. Dosegne do 40 cm visine. LISTOVI su mali i vrsti, jajasto eliptini i na vrhu zaokrueni a pri dnu su klinasti. Listovi su iroki i goli sa izraenom srednjom ilom . CVIJETOVI su sloeni na vrhu grana i ine okruglaste ili izduene cvasti. aica je dlakava , s dvije usne, krunica je ruiasta, bjeliasta ili crvena, sa trodijelnom donjom usnom. Pranika vreica stri iz drijela i gore je raskreena. Vrtna majina duica timijan cvate ruiasto do tamnoljubiasto. Cvate od svibnja do listopada.

KEMIJSKI FARMAKOPEJSKI SASTAV : timijan vrtna majina duica mirii ugodno, ima otar okus zbog ega ga valja u kuhinji (u kulinarstvu) oprezno upotrebljavati. Sadri do 2,5 % eterinog ulja koje se sastoji od thymola, carvacrola ( karvakrol), cymola, pinena, linaloola, borneola tanina i flavonoida. Timijan koji je vie ispitan sadri i eljezo, kalcij, smolu. Najvie eterinog ulja ima biljka oko 14 sati. PRIPREMA ZA KORITENJE : u kuhinji se upotrebljava timijan, dok se u lijeenju upotrebljavaju obje vrste. Timijan se upotrebljava za peenke, prene ribe, umake i juhe. Omiljeni je zain za marinade i izradu biljnog octa. Ulje se koristi protiv kalja i dezinficira, te se koristi kod izrade vodice za usta i zubnih pasta. Mnotvo biljnih likera sadri timijan. Glavno djelovanje je antimikrobno, spazmolitino. Naroito se koristi kod katara dinih putova. Prije se koristila za lijeenje glavobolje, bolesti jetre, za poboljanje teka i poticanje vjetrova. Koristi se kod bolesti mjehura i bubrega. Vanjska primjena kod utrljavanja za lijeenje reumatskih tegoba , i kao dezinfekcijsko sredstvo. Za lijeenje se sabiru mladice s cvjetovima prije i za vrijeme cvatnje. Upotrebljava se samo gornja treina vrijea. Ne trgati biljku. KONTRAINDIKACIJE : Nisu poznate. Takoer ni interakcije nisu poznate. Kod primjene istog timola mogu se pojaviti bolovi u jetri i nagla malaksalost. Timol kod enterokolitisa, srane insuficijencije i trudnoe. RECEPTI : Za pripremu aja : 1,5 do 2 grama ( 1 1,5 ajna lica) na jednu alicu koju se prelije vrelom vodom i pusti da odstoji. Pije se dnevno 3 puta po alicu aja. Sadre je i gotovi ljekoviti pripravci. Kod izostanka menstruacije dolazi u ajnoj mjeavini s drugim biljkama . Za lijeenje jemenca, uz rudbekliju od timijana ili majine duice se pravi koncentrirani ( jaki ) aj i vatom obloenim tapiem nanosi izravno na jemenac ili se natopi oblog za oko. Protiv crijevnih parazita ( ako su naeni u stolici ) popiti prema starosti 2-8 grama timola pomijeanog s vonim sokom a odmah zatim 2 velike lice ricinusovog ulja. Moe se i 20 grama biljke popariti s 2,5 dl kipue vode uz dodatak 1 velike lice meda i piti kroz

4-6 tjedana po 1 malu alicu dnevno. Sredstvo protiv kalja, bronhitisa, nesanice, plunog katara, eluanog ira priprema se na nain da se 1 velika lica droge (timijan ili majina duica) popari s 3-4 dl kipue vode ostavljeno poklopljeno 15 minuta pa se procijedi i doda se velika lica meda i sok pola limuna, pije se gutljajima u toku dana. Majina duica kuhana u vinu s jednakom koliinom korijena oslada ( Polipodium vulgare) i komoraa (Fructus foeniculi), lijei od kalja s krvarenjem a ujedno i ublauje astmu. Pije se ujutro, natate. Prsni aj : 3 velike lice mjeavine po 2 grama cvijeta crnog sljeza ( Malvae silvestris), divljeg maka (Papaver rhoeas), divizme (Verbascum thapsus). Nadalje 4 grama ania (Fructus anisi), 15 grama korijena bijelog sljeza (Radix althaea), 20 grama lista majine duice, 25 grama slatkog korijena (Radix glycyrrhizae) i 30 grama lia bijelog sljeza sve usitnjeno prelije sa 1 litre kipue vode. Ostavi se poklopljeno 2 sata i nakon toga procijedi, dodaje s e2 velike lice meda. Pije se svaka 2 sata po 1 velika lica. Lijei od bronhitisa, upale i gnojenja u pluima. Tinktura : kao sredstvo za iskaljavanje. Za pripremanje je potrebno 200 grama lia timijana ili majine duice, 100 grama glicerola , 320 grama koncentriranog alkohola, 580 Grama proiene (destilirane) vode. Usitnjeno lie preliti smjesom glicerola i koncentriranog alkohola . Nakon 8 dana stajanja i eeg mijeanja tinktura se procijedi. Srednja terapijska doza je dva grama tinkture. Najbolje je 20 do 30 kapi nakapati na kocku eera i uzimati tri puta dnevno. 4 granice svjee majine duice stavi se u 2,5 dl domae rakije lozovae. Nakon 14 dana namakanja moe se ovaj pripravak koristiti kod bolova i greva u elucu. Prema potrebi popiti po 1 liicu rakije. Pomae i ako se lagano masiraju bolna mjesta kod gihta, reume, uganua i nagnjeenja. Sirup: u kombinaciji s natrij-bromidom uspjeno se koristi za iskaljavanje i umirenje. Potrebno je 15 grama tinkture timijana, pet puta manje natrij-bromida i destilirane vode, 0,1 gram praka za konzerviranje i 79 grama obinog sirupa. Narij-bromid se dobro rastvori u vodi, rastvor se pomijea sa sirupom i tinkturom timijana, u kojoj je prethodno rastvoren konzervans. Srednja pojedinana terapijska doza je 15 grama. Najbolje je da se 4 X dnevno pije liica ovog sirupa.

Napomene : Medonosna je biljka. Kao krmna biljka nema neke posebne vrijednosti zbog visokog prisustva eterinih ulja. Literatura.. dr. Risto Gostruki, dr. Jovan Tucakov, Jovo Mijatovi, dr. A. Vogel, Zlatko Gursky, Vaso Pelagi I.M. zatvori prozor printaj

Majina duica i Timijan


Majina duica - lat.Thymus serpyllum L.; Timijan - lat. Thyus vulgaris PORODICA : Lamiaceae ( Labiatae ) - usnae FARMAKOPEJSKINAZIV : Serpylli herba - ( sastoji se od osuenih cvatuih nadzemnih izdanaka. ) Thymi herba = timijan; sastoji se od osuenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mjeavinom obiju vrsta. Droga sadri najmanje 1,5 % eterinog ulja i najmanje 0,5 % hlapeeg fenola, naroito timola. Aetheroleum. NARODNA IMENA : tamjanika, bakina duica, popovac duica STRANA IMENA : Engleski : Wild Thyme; Francuski : Thym serpolet; Njemaki : Quendel ; Talijanski : Pepolino.. POVIJEST I NASTANAK te OBJANJENJA NAZIVA : Thymus od grkog thymos ili thymon tamjan, zbog slinosti mirisa. Takoer thymos po grkom znai hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajue djelovanje biljke. Egipani su je koristili kod balzamiranja i za izradu parfema. Grci su timijanom zainjali neke vrste sireva i dodavali ga piima i dimljenom mesu. Majina duica rasprostire se po Europi i Aziji. RAZMNOAVANJE SADNJA, SJETVA . : Zbog drvenaste stabljike ne moe se eti kosilicom ve se muno ree karama za ivicu ili srpom. U novije vrijeme anje se strojevima. U vrtu se moe saditi trajni timijan rasaivanjem i dijeljenjem starih biljki, kao i jednogodinji timijan koji se sadi na slobodnom prostoru na razdaljini od 20 x 20 cm. Jednogodinja je vrsta aromatinija svake godine starosti gubi poneto na aromatinosti. Biljka je prikladna za kamenjare, za rubove putova te za uzgoj u cvjetnom loncu. OPIS : STABLJIKA je duga i pri osnovi odrvenila, puzav u vidu izduenih stolona koji razvijaju

adventivne korjenove , na vrhu zavrava sterilnom rozetom listova. Cvjetne grane visoke su 4 do 10 cm i razvijaju se du poloenog stabla u nizovima, ravnomjerno su pokrivene dlakama sa svih strana. Vrtna majina duica je iz iste porodice kao i bosiljak, lavandula i kadulja. Dosegne do 40 cm visine. LISTOVI su mali i vrsti, jajasto eliptini i na vrhu zaokrueni a pri dnu su klinasti. Listovi su iroki i goli sa izraenom srednjom ilom . CVIJETOVI su sloeni na vrhu grana i ine okruglaste ili izduene cvasti. aica je dlakava , s dvije usne, krunica je ruiasta, bjeliasta ili crvena, sa trodijelnom donjom usnom. Pranika vreica stri iz drijela i gore je raskreena. Vrtna majina duica timijan cvate ruiasto do tamnoljubiasto. Cvate od svibnja do listopada. KEMIJSKI FARMAKOPEJSKI SASTAV : timijan vrtna majina duica mirii ugodno, ima otar okus zbog ega ga valja u kuhinji (u kulinarstvu) oprezno upotrebljavati. Sadri do 2,5 % eterinog ulja koje se sastoji od thymola, carvacrola ( karvakrol), cymola, pinena, linaloola, borneola tanina i flavonoida. Timijan koji je vie ispitan sadri i eljezo, kalcij, smolu. Najvie eterinog ulja ima biljka oko 14 sati. PRIPREMA ZA KORITENJE : u kuhinji se upotrebljava timijan, dok se u lijeenju upotrebljavaju obje vrste. Timijan se upotrebljava za peenke, prene ribe, umake i juhe. Omiljeni je zain za marinade i izradu biljnog octa. Ulje se koristi protiv kalja i dezinficira, te se koristi kod izrade vodice za usta i zubnih pasta. Mnotvo biljnih likera sadri timijan. Glavno djelovanje je antimikrobno, spazmolitino. Naroito se koristi kod katara dinih putova. Prije se koristila za lijeenje glavobolje, bolesti jetre, za poboljanje teka i poticanje vjetrova. Koristi se kod bolesti mjehura i bubrega. Vanjska primjena kod utrljavanja za lijeenje reumatskih tegoba , i kao dezinfekcijsko sredstvo. Za lijeenje se sabiru mladice s cvjetovima prije i za vrijeme cvatnje. Upotrebljava se samo gornja treina vrijea. Ne trgati biljku. KONTRAINDIKACIJE : Nisu poznate. Takoer ni interakcije nisu poznate. Kod primjene istog timola mogu se pojaviti bolovi u jetri i nagla malaksalost. Timol kod enterokolitisa, srane insuficijencije i trudnoe. RECEPTI : Za pripremu aja : 1,5 do 2 grama ( 1 1,5 ajna lica) na

jednu alicu koju se prelije vrelom vodom i pusti da odstoji. Pije se dnevno 3 puta po alicu aja. Sadre je i gotovi ljekoviti pripravci. Kod izostanka menstruacije dolazi u ajnoj mjeavini s drugim biljkama . Za lijeenje jemenca, uz rudbekliju od timijana ili majine duice se pravi koncentrirani ( jaki ) aj i vatom obloenim tapiem nanosi izravno na jemenac ili se natopi oblog za oko. Protiv crijevnih parazita ( ako su naeni u stolici ) popiti prema starosti 2-8 grama timola pomijeanog s vonim sokom a odmah zatim 2 velike lice ricinusovog ulja. Moe se i 20 grama biljke popariti s 2,5 dl kipue vode uz dodatak 1 velike lice meda i piti kroz 4-6 tjedana po 1 malu alicu dnevno. Sredstvo protiv kalja, bronhitisa, nesanice, plunog katara, eluanog ira priprema se na nain da se 1 velika lica droge (timijan ili majina duica) popari s 3-4 dl kipue vode ostavljeno poklopljeno 15 minuta pa se procijedi i doda se velika lica meda i sok pola limuna, pije se gutljajima u toku dana. Majina duica kuhana u vinu s jednakom koliinom korijena oslada ( Polipodium vulgare) i komoraa (Fructus foeniculi), lijei od kalja s krvarenjem a ujedno i ublauje astmu. Pije se ujutro, natate. Prsni aj : 3 velike lice mjeavine po 2 grama cvijeta crnog sljeza ( Malvae silvestris), divljeg maka (Papaver rhoeas), divizme (Verbascum thapsus). Nadalje 4 grama ania (Fructus anisi), 15 grama korijena bijelog sljeza (Radix althaea), 20 grama lista majine duice, 25 grama slatkog korijena (Radix glycyrrhizae) i 30 grama lia bijelog sljeza sve usitnjeno prelije sa 1 litre kipue vode. Ostavi se poklopljeno 2 sata i nakon toga procijedi, dodaje s e2 velike lice meda. Pije se svaka 2 sata po 1 velika lica. Lijei od bronhitisa, upale i gnojenja u pluima. Tinktura : kao sredstvo za iskaljavanje. Za pripremanje je potrebno 200 grama lia timijana ili majine duice, 100 grama glicerola , 320 grama koncentriranog alkohola, 580 Grama proiene (destilirane) vode. Usitnjeno lie preliti smjesom glicerola i koncentriranog alkohola . Nakon 8 dana stajanja i eeg mijeanja tinktura se procijedi. Srednja terapijska doza je dva grama tinkture. Najbolje je 20 do 30 kapi nakapati na kocku eera i uzimati tri puta dnevno. 4 granice svjee majine duice stavi se u 2,5 dl domae rakije lozovae. Nakon 14 dana namakanja moe se ovaj pripravak koristiti kod bolova i greva u elucu. Prema potrebi popiti po 1 liicu rakije. Pomae i ako se lagano masiraju bolna mjesta kod gihta, reume,

uganua i nagnjeenja. Sirup: u kombinaciji s natrij-bromidom uspjeno se koristi za iskaljavanje i umirenje. Potrebno je 15 grama tinkture timijana, pet puta manje natrij-bromida i destilirane vode, 0,1 gram praka za konzerviranje i 79 grama obinog sirupa. Narij-bromid se dobro rastvori u vodi, rastvor se pomijea sa sirupom i tinkturom timijana, u kojoj je prethodno rastvoren konzervans. Srednja pojedinana terapijska doza je 15 grama. Najbolje je da se 4 X dnevno pije liica ovog sirupa. Napomene : Medonosna je biljka. Kao krmna biljka nema neke posebne vrijednosti zbog visokog prisustva eterinih ulja. Literatura.. dr. Risto Gostruki, dr. Jovan Tucakov, Jovo Mijatovi, dr. A. Vogel, Zlatko Gursky, Vaso Pelagi I.M. zatvori prozor printaj

Stolisnik - lat. Achillea millefolium L.


Porodica: ASTERACEAE-glavoike Farmakopejski naziv : Millefolii herba, folia et flores Narodni naziv: hajduka trava, hajduica, spori, kostrijet, romonika, ranjenik, vraja kopriva, petrovsko cvijee. Povijest : legenda pria ( grka mitologija) da je tijekom trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parida, Krvarei odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i grkom junaku dobiva ime Ahilej (Achillea). No unato ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi ve 2000.godina. U srednjem vijeku postojalo je vjerovanje da je stolisnik vjetija trava ! Vjeruje s eda uzgajanje ove vrlo ljekovite trave donosi ljubav, dobru sreu i jasno vienje, Cvjetove stolisnika rasporeuju ispod jastuka, u svrhu dobivanja istinskih snova o budunosti. Njegovo lie stavljeno na oi ima arobno djelovanje , prikazuje budue velike ljubavi. Poput mnogih arobnih biljaka u starom vijeku su ga zvali eljezna trava jer odlino zaustavlja krvarenja i lijei rane. Koristili su ga stari Druidi u svojim obredima, iz njega su

izraivali amulete i posipavali kune pragove kao zatitu od zlih sila. Sveanj stolisnika objeen na vrata ili zavezan na djeju kolijevku na ivanjsku no trebao je osigurati iduu godinu bezbolnu. Postoje jo vjerovanja o moima stolisnika, no, neu time zamarati itateljstvo. Ljekoviti dijelovi : cvijet i cijela biljka.

Djelovanje: Stolisnik spada u gorke droge pa se koristi za lijeenje bolesti eluca i crijeva , te kod problema s jetrom i ui. Osim ovog on djeluje protuupalno i spazmolitski ( ublaava greve ). aj od stolisnika pobuuje rad bubrega, pospjeuje cirkulaciju, smanjuje tekoe uslijed reume i gihta, koristan je enama kod menstrualnih tegoba i bijelog cvijeta, pomae kod unutarnjih krvarenja i krvarenja iz nosa. Stolisnik djeluje slino kao kamilica:koleretiki, baktericidno, spazmolitiki, kao adstrigens. Pomae kod dispepsije kod nedovoljno izraenog apetita, grevitih smetnji eluca i crijeva,menstruacijskih tegoba i krvarenja. Katkada se koristi kao diuretik kod visokog tlaka. OPIS: Stolisnik je iznimno invazivna biljka zbog puzavog korijenja i obilnog samozasijavanja. Raste posvuda. Pogledasmo li bolje cvjetove, uoavamo veliku slinost sa cvjetovima kamilice. Kao i kamilica sadri mnogo modrog eterinog ulja, gorke tvari, efirne masti, vitamina K i C, alkaloide, mravlju, octenu, valerijansku, oleinsku linoleonsku kiselinu, stearin, inulin, fosfate, fosfor, kalijeve soli i sumpor. UZGOJ : razmnoava se dijeljenjem korijenja. U vrtu ga je dobro ukopati u zemlju zajedno sa posudom ili staviti opeke (ogradu) kako bi mu se ograniilo irenje korijenja. BERE SE : u vrijeme cvatnje, od lipnja do rujna, a listovi itavo vrijeme do jeseni. Korist se cijela biljka , svjea ili osuena.

UPORABA U LIJEENJU : Antiseptik Dubinsko ienje krvi Koristi se u kozmetici Djeluje i lijei kao kupelj ili oblog kod ispucanih ruku,

ranjive prsne bradavice, Psorijaze Kod nervnih poremeaja rashlaivanjem ajem od stolisnika Povoljno djeluje kod lijeenja dijabetesa, naroito u poetnom stadiju. Kod enskih bolesti i PMS-a. Djeluje protuupalno Tonificira probavni sustav Vaa jela moete obogatiti i zdravim zainima poput rumarina, metvice, perina, stolisnika koji Koristi se za ienje organizma i regulira znojenje,ali i mnogih drugih. A ako elite osjeaj slatkoe dodajte malo umbira, cimeta, oraia ili vanilije.

U veterini se daje konjima i ovcama kod nadimanja i greva a mladim odojcima kod bolesti crijeva. Ujedno je najzdravije krmivo. Sitno iskosan list daje se peradi dok je mala, i to pomijeano s kukuruznim branom za brzi rast. Za ljudsku prehranu, za jelo, bere se ve u rano proljee od veljae do lipnja i ponekad ponovo u jesen. Jestivi su posve mladi i njeni listovi.Mladi listovi imaju aromatian miris po eterinom ulju pa se dodaju salatama, varivima i svjeem siru. Kod psorijaze se uz obloge i kupelji moraju provesti i kure ienja krvi. Isto se upotrebljava i kod angine pektoris. AJ ili uvarak (oparak) : priprema se od 20 g cvjetova u liri kipue vode i pije 4 ae na dan. Ili osnovno - 1 lica suhe droge na 2,5 dl. vode. Drogu (osueni aj) preliti kipuom vodom, poklopiti i ostaviti poklopljeno da stoji oko pola sata, dok se smlai. Kod eluanih tegoba treba piti malu aicu dva puta na dan, sat prije jela. Grevi u elucu i crijevima smiruju se kad se uzima 3 puta na dan po 2 dl toplog napitka. Kod neredovitih menstruacija popiti 3-4 puta na dan po alicu oparka i to dva dana prije poetka menstruacije. Ovaj oparak pomae kod navale krvi u glavu, kod vrtoglavice, depresije u klimakteriju. Pije se prema potrebi. KUPELJ I PRANJA : pripremaju se od 30-40 cvjetova u liri vode. NISNI TAMPONI : pripravljaju se s namoenom gazom aja ili svjeim sokom biljke,

gazu uguramo u nos, time se i zaustavlja krvarenje. HLADNI OBLOZI: pripremaju se od svjeeg soka biljke koji se izravno poloe na bolno mjesto. TOPLI OBLOZI : pripravljaju se od toplog aja. Stolisnik se moe koristiti i na nain da se biljka zgnjei i zagrije te poloi na bolesno mjesto. ULJE OD STOLISNIKA : 100 grama suhih listova stolisnika, 1 litra suncokretova ulja ;u staklenku sa irokim grlom staviti usitnjenu suhu drogu i preliti svjeim suncokretovim uljem. Grlo se prekrije pergament papirom ili najlonskom folijom, i dobro se zavee. U vei lonac kojem se na dno stavi sloj istih platnenih krpa, na njih se stavi staklenka omotana istom tkaninom. U bocu uliti hladnu vodu tako da oblije cijelu staklenku, te postepeno zagrijavati na slaboj vatri sve dok voda ne zakuha , pustiti da lagano kipi 3 sata, zatim maknuti s vatre i ostaviti da se voda u staklenki polako potpuno ohladi. Ulje se zatim procijedi u istu platnenu tkaninu, uliti ga u manje iste boice, koje moraju biti od neprozirnog stakla i dobro zaepiti. uva se zamotano u tamni papir na suhom i hladnom mjestu. Korist od ovog ulja je mnogostruka: pogodno je za sunanje, izbjegava se crvenilo i upala koe kod sunanja, a ujedno se dobiva lijepa boja koe. Kod upale hemoroida pomae oblog od ovog ulja. Postupak je da se komadi istog platna namoi uljem, presavije nekoliko puta i stavi na upaljeni dio tijela i ostavi preko noi. VINO SA STOLISNIKOM : Potrebno je 40-50 grama svjee droge i 1 litra kvalitetnog bijelog vina Oprane nadzemne dijelove stolisnika usitniti i preliti vinom, zagrijava se do vrenja, te se na laganoj vatri kuha jo 15 minuta, Pusti se sve postepeno potpuno ohladiti pa tada vino procijediti i uliti u istu staklenu bocu. uva se na suhom i tamnom mjestu. Vino se koristi kao sredstvo za ienje i dezinfekciju koe, kod raznih rana, ozljeda, nagnjeenja, ireva i ispucale koe. Redovito uzimanje svjeeg soka i to 2-3 liice na dan uspjeno otklanja deformacije sranog miia (myodegeneratio cordis), odnosno stenokardiju (angina pectoris). Stolisnik je vrlo cijenjena i rado upotrebljavana biljka kako za vanjsku tako i za unutarnju primjenu. Gorkog je okusa, a izmeu ostalog povoljno utjee na metabolizam organizma.

KONTRAINDIKACIJE : Velike koliine mogu uzrokovati glavobolju, a dugotrajna uporaba alergijski osip i osjetljivost koe na sunce. Stolisnik - nije za trudnice i dojilje

MI zatvori prozor printaj

NEVEN lat. Calendula officinalis


PORODICA ; Compositae - glavoike FARMAKOPEJSKI NAZIV : Calendulae flos, herba NARODNA IMENA : kalendula, prstenac, bilec, ognjac, vrtni ognja, zimorod, utelj STRANA IMENA : Njemaki : Gartenringelblume; Engleski : Mary goldflower; Francuski: La fleur de souci ; Talijanski : Calendula POVIJEST I NASTANAK te OBJANJENJA NAZIVA : Officinalis znai ljekovit; calendus nebesko, neto lijepo. Stari narodi cijenili su ga kao biljku koja pomlauje , ili su ga upotrebljavali za ukraavanje oltara u svojim hramovima, dok su drugi njegovim uto-zlatnim laticama ukraavali i aromatizirali hranu. U amerikom graanskom ratu lijenici su na bojitima koristili lie nevena stavljajui ga na otvorene rane. Za lijeenje bradavica trebalo je protrljati bradavice cvjetnom glavicom dok se ne navlae, zatim obrisati konjskom dlakom i ostaviti da se sue. Ovo se ponavljalo 3-4 puta. Ime biljke neven dolazi od izvedenica ili od glagola ne venuti. OPIS : Neven je biljka 20-50 cm. visine, od sredine razgranata. Donji listovi loptasti, postupno se suavaju u krilastu peteljku, gornji listovi su suliasti. Cvjetne glavice promjera 2-5 cm, naranaste do ute boje umanjka. Plodovi su uvijeni prema unutra razliitih oblika. RAZMNOAVANJE SADNJA, SJETVA . Neven voli glinasto pjeskovito tlo. Podnosi veinu tala, osim ona koja su pretjerano vlana. Sije se od travnja do lipnja, ponekad i u rujnu. Nicanje je nakon deset tjedana, a poto se sam zasijava, ponekad sjeme pobjegne iz vrtova i raste uz plotove i putove. Otkidanjem ocvalih cvjetova spreava se pretjerano samozasijavanje i produuje aktivni

rast. Cvate od srpnja do rujna, ponekad do studenog. protubakterijsko i protuvirusno djelovanje, Koristi se za gredice i ukraavanje rubova. Razmnoavanje sjemenom vri se sadnjom u proljee ili ujesen (primorje). Stanite mora biti sasvim izloeno suncu i trai redovito zalijevanje. Za pripremu droge cvjetovi se beru kad se otvore, a lie dok je mlado. KEMIJSKI FARMAKOPEJSKI SASTAV : Eterino ulje, triterpenski glikozidi i triterpenski aglikoni, karotinoidi, flavonoidi, gorke tvari. SLUI ZA : - jaanje imunolokog sustava, - kod ateroskleroze krvnih ila mozga, - upala desni i zubnog mesa, - ukljevi (deformacija nonog palca) - rane koje teko zacjeljuju, - cvjetovi se upotrebljavaju za smirivanje upala, - gastritis, - stanja koja su povezana pojavom ira na elucu, - pospjeuju znojenje, - kroninih bolova u elucu, - reguliraju neurednu menstruaciju, (amenoreja) - djeluju na u i une vodove. - U obliku krema ili masti koristi se protiv ireva nogu, proirenih vena i modrica. Ulje se takoer koristi u mnogim preparatima. Korijen se ne koristi u lijeenju. KONTRAINDIKACIJE : nisu poznate ili ih nema. Jedino ljudi alergini na pelud trebaju biti oprezni, jer ljudi koji reagiraju na ambroziju mogu reagirati i na neven. RECEPTI : Za lokalnu primjenu 1-2 grama na jednu alicu vrele vode, preliti i pustiti da odstoji. Uveliko ima gotovih pripravaka. Ukoliko imate ir na elucu ne preporuuju se tinkture bilo kojeg bilja, a takoer ni uzimanje alkohola ubilo kojem vidu. Finski istraivai otkrili su da zloupotreba alkohola poveava za 500 % rizik od infekcije bakterijom H. pylori. Iako se vie koristi za uklanjanje modrica, te za lijeenje posjekotina i upala, moe se pokuati sa kupovnim nevenovim melemom, ili tinkturom, izravno naneseno na ukalj, tri do etiri puta dnevno, tijekom jednog tjedna.

Za lijeenje konih bolesti neven uiva u narodu velik ugled. On je kvalitetno sredstvo protiv bakterija, virusa i gljivica . Neven potie bijela krvna zrnca na unitavanje tetnih mikroba i ubrzava zacjeljivanje rana. Opekline od nerazumnog izlaganja suncu ublauju cvjetovi nevena, time to zatvaraju rane, ublauju upalu i potiu rast novih stanica koe. Za pripravu sredstva za lijeenje posjekotina : liicu suhih latica cvjetova na alicu uzavrele vode, pustiti da poine deset minuta. Tekuinom natopiti istu tkaninu i stavljati kao oblog na ranu. Pri ubodu insekta, utrljati svjei sok biljke nevena. Kod upale desni i zubnog mesa svojim antibakterijskim djelovanjem i jaanjem imuniteta neven moe biti koristan kod lijeenja gingivitisa. No, opet ukoliko postoji alergija na pelud, upotrebljavati ga oprezno i u sluaju reakcije odbaciti ga. Za lijeenje osipa oko pasa (herpes zoster) pomae ekstrakt svjeih biljaka matinjaka i nevena. Pazit na jelovnik izbjegavati bjelanevine, a jesti mnogo povra i voa. Po Kneippu se neven s uspjehom upotrebljava za lijeenje ira na elucu i u duodenumu, te upale eluca, i to u obliku aja od cvjetova ili u obliku tinkture. Po Leclercu uzima se i pravi aj od cvjetova nevena kao preljev : 5 grama cvjetova prelije se s pola ae 2 dl kipue vode. U oba sluaja uzima se po gutljaj vie puta tijekom dana. Cvjetovi nevena pomijeani s rusomaom takoer jako koriste za isto ve opisano, u omjeru 20 grama nevena i 30 grama stabljike i napravi mjeavina od koje se uzima jedna velika lica i prelije se aom kipue vode. Oblozi od nevena prave se na slijedei nain : tinktura nevena (Tincturae calendulae) 5 ccm, hladna prokuhana voda - Aquae coctae 250 ccm. Sve se to promuka i stavlja kao oblog na ir koji je nastao od proirenih vena na nogama. Alkoholna otopina za smirenje upale koe i zubnog mesa pravi se tako da se 20 grama suhih cvjetova nevena stave u 1 dl. alkohola jaine do 70 %, i ostavi 10 dana da stoji. Zatim se procijedi i ostavi u dobro zaepljenoj boci. Masna koa lica trlja se vodenim ekstraktom nevena. Vodeni ekstrakt se pravi tako da se 1 velika lica suhih cvjetova nevena stavi u au hladne vode i ostavi poklopljeno preko noi. Zatim se procijedi i upotrebljava za ienje koe lica. Za upale, nadraaje, ireve (furunkule) i naboje koe upotrebljava se mast od nevena. Ona se pravi tako da se uzme 10-20 grama alkoholnog ekstrakta nevena i izmijea u istoj posudi sa 80-90 grama istog ljekarskog vazelina.

Maska od nevena koristi kod masne koe i proirenih pora na koi. Pravi se tako da se na tankom sloju vate izreu mjesta za oi, nos i usta. Ta se maska natopi u otopini nevena, koja se pravi na nain da se jedna velika lica alkoholnog ekstrakta nevena razrijedi u pola ae vode i dobro izmijea . Maska se potom stavlja na oieno lice i ostavlja 20 minuta. Protiv elavljenja, spreavanja ispadanja kose i za njen bolji rast pravi se ovaj aj : uzme se 20 grama sitno isjeckanog korijena podbjela (Tussilago farfara), 10 grama suhih cvjetova nevena i sve se to prelije jednom litrom kipue vode, ostavi da vrije 10-15 minuta, zatim se doda samo malo preljeva od nevena i procijedi. Tim se toplim ajem tjedno dvaput istrlja glava. Za ublaavanje tegoba ateroskleroze koristi se ajna mjeavina od imele, lista i cvijeta nevena, korijen iirota, stabljika i korijen pirike, vrbove kore, stabljika odoljena, vee koliine listove matinjaka i majinu duicu. Kod upale jajnika koristi se ajna mjeavina od jednakih dijelova majine duice, rusomae, listova kupine, listova nevena, i listova limuna. Mjeavina se usitni, i dobro izmijea. U litri prokljuale vode staviti 10 grama mjeavine i kuhati poklopljeno pola minute. Kad se aj ohladi, procijedi ga se i doda 6 junih lica meda, Pije se 3 puta dnevno po 1 decilitar aja prije i poslije jela. Preostalu koliinu - 4 dl. piti izmeu obroka, umjesto vode, s malo svjeeg limunovog soka. zatvori prozor printaj

KANTARION - lat. Hypericum perforatum L.


Porodica : Guttiferae FARMAKOPEJSKI NAZIV : Herba hyperici Narodni nazivi: gospina ili bogorodiina trava , ivanje zelje, pljuskavica, strano zelje, enjanevka, utenica, gora, ovnika, krvavac, gorac, uta metlica, uti kantarion, uenica, zasekliva treva, zaseknica, zvekac, zvonac, izdatjivica, kantarijon, marina ruica, enske kantarija , smakne, smicaljka, tantur, trava od izdati, trava od posjeka, trava od posekekrv sv. Ivana, STRANA IMENA : Engleski: - St. John's Wort; Njemaki : Johanniskraut echtes; Francuski : Le mille- pertuis; Talijanski : Isperico pilatro. POVIJEST I NASTANAK te OBJANJENJA NAZIVA : Prvobitna postojbina joj je Europa (Mala Azija i Grka) i Sibir; danas rairena u svim suptropskim i umjerenim klimatskim zonama. Neko se koristila za istjerivanje zlih duhova i lijeenja posljedica zmijskog ugriza.

Prema tradicionalnom vjerovanju zbog crvenkastog uljnog soka (kao krv), koji se pojavljuje kad se biljka prelomi, tako su se time lijeile kone bolesti zato to koa isto tako krvari. Iako je to danas neozbiljno, postoje i znanstvene potvrde u lijeenju modrica, opeklina i drugih rana RAZMNOAVANJE UZGOJ SADNJA, SJETVA . Razmnoava se sjemenom i ponegdje reznicama. Biljice iznikle iz sjemena rasauju se u proljee. Potkraj ljeta razmnoava se poludrvenastom reznicom u klijalitu ili pak istim sjemenom. Trai redovito zalijevanje odnosno vlanost tla. OPIS :. Raste posvuda . Biljka ima svojstven miris, opor, gorak i aromatian okus. Koristi se za ukras i za lijek: za ukraavanje obronaka kosina, za gredice, rubove itd. STABLJIKA : Visoka trajnica visine 30 do 100 cm, uspravne stabljike s dva uzduna brida. LISTOVI : Karakteristinih je listova protkanih mnogobrojnim prozirnim tokicama ( lijezde napunjene eterinim uljem ) tako da izgledaju fino izbueni pa otuda i ime biljci perforatum. Listovi nasuprotno rasporeeni, jajasto tupi, glatki, bez peteljki, s puno prozirnih toaka, na obodu crno istokani. CVIJET :Jako razvijeni zlatnouti cvjetovi s 5 latica, odozdo takoer imaju crna toke, tvore cvatove. Imaju mnogo pranika sraslih u 3 snopia. Trljanjem cvjetovi isputaju krvavo-crveni sok. Latice su 3-4 puta due od ake i asimetrine. Biljka cvate itavo ljeto, od lipnja do rujna, najvie u srpnju, ljekoviti dijelovi nalaze se na gornjoj polovini biljke u cvatu. KORIJEN : ne slui za lijeenje. Zbog toga se biljku ne smije i ne treba upati iz zemlje. PLOD : Ne slui za lijeenje. KEMIJSKO FARMAKOPEJSKI SASTAV: eljezo, razni tanini, (najvie katehinskog), eterina ulja, smola, antocijan, hypericin crvena boja, karotin, holin, vitamin C ( u svjeoj biljci oko 30%), flavonske heterozide, i neke alkaloide u tragovima. PRIPREMA ZA KORITENJE : Za pripremu se cvjetovi sue na sjenovitim mjestima ( u hladu) i kasnije koriste u ljekovitim

pripravcima: eterskom ulju, aju, vinu i tinkturi. Za poboljavanje raspoloenja, poticanje probavnih organa, ublaavanja reume (kriobolje), kod osoba koje mokre u krevet te kod uganua, iaenja, kod hematoma. KONTRAINDIKACIJE , TOKSINOST: Biljka ima fotosenzibilno djelovanje, pa je potrebno odmah na poetku primjene upozoriti pacijenta da se NE IZLAE SUNCU, da mu se ne bi upalila koa, a jedna od nuspojava osoba koje su fotosenzibilne je pri izlaganju suncu u obliku nateenosti usnica kao u konja. Hipericin, koji je djelotvoran kod depresije, uzrokuje i tu fotosenzibilnost. Mogue neeljene nuspojave: Ako se uzima istodobno s uobiajenim lijekovima protiv depresije, ta kombinacija moe bili presnana i nepotrebno izazvati i druge ozbiljne neeljene nuspojave. Neki bolesnici koji su uzimali gospinu travu iskusili su probavne potekoe, nemir ili blage alergijske reakcije. Kod lijeenja depresije, prvo se posavjetovati sa lijenikom, jer moda nije u pitanju depresija nego neka druga ivana tegoba, za koju postoje bolji i djelotvorniji lijekovi ! RECEPTI : PRIPREMA ULJA OD KANTARIONA : 4 velike lice nerazvijenih pupova biljke usipati u staklenku i ostaviti jedan dan, da malo povenu. Na njih zatim naliti 1 lit. maslinovog ulja, staklenku dobro zatvoriti zaepiti pustiti da stoji na suncu 6 8 tjedana. Tim se uljem mau kraste, osipi, a takoer i hemoroidi, a korisno je svaki dan popiti 1 kavsku liicu ulja, sa komadiem kruha zbog okusa. Ja sam uz cvjetove gospine trave dodavao u ulje i cvjetove nevena, stolisnika, majine duice i kamilice. Naravno, 4 lice na 1 litre ulja je okvirna i kao neka standardizirana koliina, no pojaati se moe dodavanjem vie cvjetova. Umjesto maslinovog ulja moe se koristiti bilo koje biljno kvalitetno ulje. Kod cijeenja koristio sam stezaljku za cijeenje varaka . Postoji i ovaj nain, ali on je neto manje efikasan,: 500 grama cvijeta i sitno isjeckanog lia kantariona potopi u staklenki s 1 l najboljeg stolnog ulja (maslinovo ) i 1 litre bijelog vina, pa se kuha na vodenoj pari dok vino ne ishlapi. VINO OD KANTARIONA : Od cvjetova kantariona moe se pripremiti i ljekovito vino. Potrebno je 40 grama cvjetova koji se preliju litrom kvalitetnog vina, i pusti odstajati na toplom mjestu mjesec dana. Poslije toga cvjetove dobro ocjediti, vino malo zasladiti ( ustvari prvo je najbolje sve procijediti pa posebno jo istisnuti kroz gazu ostatak vina iz cvjetova u osnovno vino. Za bolju probavu piju se 2 aice dnevno prije jela. Postoji recept za ulje od kantariona pomijeano sa bijelim vinom.

Kod Parkinsonove bolesti postoji neto udno: puai su izloeni neobino niskom riziku dobivanja i obolijevanja od te bolesti. Stvar je u nikotinu koji pojaava izluivanje dopamina u mozgu. Poto kantarion sadri u sebi MAO (monoaminska oksidaza) inhibitore, a koritenjem tinkture kantariona (20-30 kapi 3 puta dnevno ), uz izbjegavanje alkohola i dimljene i ukiseljene hrane i odreenih lijekova protiv prehlade i peludne hunjavice, narkotike te triptofan i tirozin. Inae, osnovni recept za pripremu aja od kantariona je: u uzavrelu vodu( 2 dl) stavi se 1 lica sitno izrezane droge, skine s vatre, poklopljeno ostavi 10-15 minuta i pije se 3 puta dnevno kod gastritisa, ira na elucu, proljeva, ( meu njima i krvavi, kod bolesti jetre, utice, upale mokranog mjehura, nervnih bolesti, glavobolje, bubrenih tegoba, menstrualnih tegoba, slabokrvnosti u kombinaciji sa drugim travama i lijekovima, kalja i dr. Kod kroninog bronhitisa i astme pomae aj od mjeavine od 6 grama kantarionovog cvijeta, lia podbjela ( Tussilago farfara), omana ( Inula Helenium) i kuha 5 minuta u 1 litre vina s 1 velikom licom meda. Pije se po 1 alica triput dnevno. Kantarion pomijean u jednakim dijelovima sa stolisnikom (Achilea millefolium), jaa mjehur i spreava nono mokrenje u krevet. U tu svrhu treba piti 1 2 alice toga aja u toku dana, noge utopljivati, a naveer jesti suhu hranu, bez tekuine. Kod depresije i svih tih negativnih raspoloenja pomae uinkovito aj od: trave iva, lipe, valerijane, kantariona, stolisnik, majina duica. Recept za izlazak iz depresije:1 kg cikle,1 kg argarepe, 1kg jabuka,3 lice meda. Sve treba izmiksati i jesti 3 puta dnevno po 1 veliku licu. Jesti 40 dana i biti UPORAN. Postoje jo recepata, individualnih, kojima je osnovni sastav limun (vitamin C), luk, jabuka (pektini), med . NE KORISTITI SA ANTIDEPRESIVIMA ILI DRUGIM TABLETAMA ! NE KORISTITI U TRUDNOI ! Neka istraivanja pokazuju da kantarionovi pripravci djeluju snanije od nekih farmaceutskih lijekova : Elavil - amitriptilin, Tofranil - imiprimin. Posle nedjelju dana biti e vam bar malo lake. Za lijeenje depresije dobar je i sok kantariona, a treba ga piti najmanje po 2 lice 3 puta dnevno od 3 do 6 mjeseci. Naravno da sintetiki lijekovi djeluju bre, ali i stvaraju ovisnost ili neke druge pojave. aj od lia i cvjetova koristi se za lijeenje jetre, ako je nateena, spreava nakupljanje sluzi u pluima, lijei mjehur, pogotovo ako se ne moe zadravati mokraa pomae aj koji se priprema od 3 velike lice kantariona, prelivenog s 1 litrom kipue vode, pa se ponovno stavi na vatru i, im ponovno provrije ukloni s vatre i procijedi. Pije se tri puta

dnevno po 1 alica prije jela. Sastav aja za UC problem : Hajduka trava ( 10% Kamilica 10% Kantarion 20% Sladi (Glycirrhiza glabra L.) 20% Melisa herba ili matinjak 10% Bokvica ( Plantago major) 20% Troskot (Polygonum aviculare L.) 10% Kod infekcija, ukljuujui i AIDS pomae kantarion, upravo zbog djelovanja hipericina i pseudohipericina, koji imaju protuvirusna svojstva. Preporua se za tu svrhu koristiti tinktura od cijele biljke i to 10 30 kapi dodanih u voni sok, nekoliko puta dnevno. Kod upale vena : pogodni su oblozi od mjeavine tinkture kantariona, stolisnika (hajduke trave) i nevena, ili svake tinkture ponaosob, za vanjsku primjenu, a za unutarnju, kao potpora slui ajna mjeavina kantariona, hajduke trave (stolisnik) i branke (Arnica montana). Za lijeenje vena od velike vanosti je Echinacea ! Ova receptura ima djelovanje i kod hemoroida. Kod genitalnog i labijalnog herpesa, a naroito kod Herpes simplex pomae krema ili ulje od kantariona, zbog djelovanja hipericina , a preporuka je da se skuha jak aj od kantariona i nakon to se ohladi, vatom nanesti tekuinu na zahvaeno mjesto. Kod opeklina I stupnja koristi se ulje kantariona, jer ubrzava zacjeljivanje rana bez infekcija. Takoer, kod uboda kukaca uporaba ove biljke moe dovesti do trenutanog ublaavanja svrbea koji izazivaju ubodi kukaca. Napomene: ULJEM SE NE LIJEE SVJEE RANE KOJE KRVARE !

Literatura.. Zlatko Gursky Ljekovito bilje; dr. A. Vogel Narodni lijenik; James A. Duke: Zelena ljekarna; Bernd Milenkovcs Ljekovito bilje ; Rade Marui Ljekovitim biljem do zdravlja Lijenik u kui - razni autori. M.I.

zatvori prozor printaj

Obini jaglac - Primula vulgaris


Jaglaca ( Primula ) ima preko 400 vrsta na svijetu. Ali samo tri vrste najee susreemo u naim vrtovima i domovima a to su: Obini jaglac - Primula vulgaris, Hibridni jaglac - Primula acaulis Sobni jaglac - Primula malacoides, Jaglac eravac - Primula obconica Ovoga puta emo vam predstaviti Obini jaglac - Primula vulgaris. Obini jaglac je niska je zeljasta biljka koja se pojavljuje u skupinama ili pojedinano. I jedan je od najpoznatijih vjesnika proljea, jer nam doe u vrlo rano proljee. I treba napomeniti da ova biljka je na tragu nestanka u naim umama zbog prekomjernog vaenja sa svog prirodnog stanita i donoenja u novi vrt. Listovi su naborani, s natrag zavinutim rubovima, tijekom cvatnje dugi su 3 6 cm, a kasnije nakon cvatnje doseu vee dimenzije. Na donjoj strani listova, na rubovima lista, cvjetnim peteljkama i rubovima ake nalaze se do 2 mm duge dlaice. Dvospolni i polusimetrini cvjetovi su na tankim drkama, izlaze iz sredine lisne rozete. Sulatini svijetlouti cvjetni vjeni je s 5 latica. aka je valjkasta i bridasta, sa zelenim i u gornjem dijelu ukastim bridovima. Duga je 12 15 mm, sastavljena od 5 meusobno sraslih lapova. Obini jaglac najbolje uspijeva u svijetlim listopadnim umama i ikarama, na rubovima uma, umskim istinama. Protee se od nizina pa sve do subalpskog vegetacijskog pojasa. Jaglac voli svjea, rastresita, hranjiva te neutralna do umjereno kisela humusna, pjeskovita ili kamenita tla. Biljka jaglac je poznata i u pukoj medicini, jer korijen sadri ljekovite tvari. Djelotvoran je aj za lijeenje dinih puteva, a list je bogat vitaminom C. UKOLIKO VIDITE JAGLAC U SVOM PRIRODNOM STANITU NEMOJTE GA BRATI NEGO UIVAJTE U NJEMU I OSTAVITE GA I ZA SLJEDEE GENERACIJE.

Takoer ovdje proitajte i sve openito o jaglacu to smo napisali.

zatvori prozor

printaj

Arduinova gromotulja - Plainak - Aurinia saxatilis


Ova vrtna biljka je grmolika,zimzelena trajnica otporna na hladnou a naraste do visine od 40-ak cm,a isto toliko ide i u irinu. Potjee iz Europe i Male Azije. Kod nas je se moe nai rasprostranjenu u prirodi ,a u nekim zemljama spada meu zakonom zatiene vrste. Listovi su tamno zelene boje posuti sitnim dlaicama,uski i duguljasti. Na vrhovima uspravnih stabljika nalaze se sitno grozdasto cvjee izrazito ute boje. Nakon razdoblja cvjetanja na biljci bi trebalo porezati stabljike. Kako je vrlo dekorativna pogodna pri ureenju vrta i okunica za sadnju u kamenjare. Poloaj: Biljku posadite na sunanom mjestu u vrtu - kamenjaru. Zalijevanje: Kako ova biljka voli svjee tlo trebalo bi ju redovito ,ali umjereno zalijevati. Tlo: Trebalo bi ju saditi u dobro propusno,porozno tlo.

Temperatura: Dobro uspijeva u podrujima s ekstremno suhom klimom. Vrijeme cvjetanja: Cvijeta u etvrtom i petom mjesecu, a cvijet joj je predivne ute boje.

zatvori prozor

printaj

Trave (openito)
Trave pripadaju razredu monokotiledona ili jednosupnica i jedna su od najbrojnijih biljnih zajednica na planetu. Poznato je preko 600 rodova trava s oko 10 000 vrsta,u srednjoj Evropi poznato je oko 50 rodova s oko200 vrsta.Usprkos tolikom broju travnih vrsti za potrebe sportskih travnjaka kao i za parkove prikladno je svega oko 15 vrsta sa oko 100 sorata uzgojenih posebno za tu namjenu. Kriteriji za odabir trava: Kod izbora trave razlikujemo gospodarski kriterij , tj kao trava koja slui kao stona ishrana i hortikulturni kriterij koji prednost daju slijedeim znaajkama trava:otpornost na gaenje,otpornost na suu,na bolesti,podnoenje este konje,konkurentnost prema drugim travama, finoa lia, podnoenje sjene, sposobnost samoobnavljanja, ujednaen izgled ljeti i zimi, nain razmnoavanja(vrijee,buseni). Samo mali broj vrsta zadovoljava ove kriterije.Meutim stvaranjem novih sorata znatno je povean broj prikladnih trava za hortikulturnu namjenu.Pri izgradnji novog travnjaka moramo i te kako voditi rauna o navedenim kriterijima kako bi se u to moguoj mjeri

zadovoljili estetski i drugi uvjeti za ljepotu vaih travnatih povrina. Za jo informacija ili postavite svoje pitanje o ukrasnim travama i travnjacima pronaite na forumu... Link ovdje...

Autor: Vepar zatvori prozor

printaj

Suncokret lat. Helianthus annuus


Predivan vrtni cvijet koji daje poseban ugoaj u vrtu. Ili na balkonu i terasi, ukoliko sadite nie vrste u cvjetnjake. Biljka naraste 40 60 cm a poneke i znatno vie, ovisno od vrste. One hibridne koje kupujmo u trgovinama i trnicama su uglavnom one niske, koje su pogodne za vrt i nije im potrebno dodatno podupiranje. Imaju jaku cvjetnu stabljiku i srcoliko zeleno lie. Vrste nieg rasta su obino i razgranatije i s vie cvijeta od viih vrsta.. Suncokret je iz porodice Asteraceae, a stigao je u nae krajeve iz Sjeverne Amerike i Europe. Svake godine sve vie i vie ljubitelja cvijea ga sadi u svoj vrt. Cvijet mu je ute, naranaste ili crvenkasto smee boje s tamnom crnom bojom u sredini. Moe biti jednostavan ili dupli - puni cvijet. Cvate od poetka srpnja pa sve do listopada. Cvijet se koristi i kao rezana biljka. Vrlo esto se koristi

prilikom araniranja cvijea. A sije se ukoliko imate sjeme u travnju. I to tako da posadite svako sjeme u svoju posudu, i drite na temperaturi veoj od 15*C, a manjoj od 20. Sadite ju u vrt sredinom svibnja i lipnja, na razmak od 30-tak centimetara. To je ujedno i vrijeme kada je najbolje za potraiti biljku za kupnju ukoliko ju sami ne sijete. Mjesto koje voli i na kojem treba da bude posaen je vrlo sunano ili sunano. I naravno potrebno je esto zalijevanje vodom jer voli puno vode. Prihranjivanje tijekom ljetnih dana vriti jednom tjedno.

Proitajte to su napisali, i prokomentirali o ovoj biljci nai lanovi na forumu. I naravno ukljuite se i Vi u raspravu!! Link ovdje!!

zatvori prozor

printaj

Ruta - lat. Ruta graveolens L.


LATINSKI NAZIV: RUTVICA Ruta graveolens L. PORODICA: Rutaceae (Rutvice) FARMAKOPEJSKI NAZIV: Folium Rutae NARODNA IMENA: ruta, rutvaa, sedef, sedefi. STRANA IMENA: Weinraute; Gartenraute, rue POVIJEST I NASTANAK IMENA: Vrsta koja divlja raste u naim krajevima. Biljka je porijeklom iz junih zemalja Europe, no za uporabu u kulinarstvu i za pripremu lijekova obino se uzgaja. Rutvica je igrala nekad veliku ulogu kod starih Egipana; Grci i Rimljani su je cijenili kao svetu biljku i kao zain. Spominje ju i Hipokrat. U starom vijeku rutvica i ostale srodne vrste bile su sastavni dio Antidotum mithridaticum RAZMNOAVANJE SADNJA, SJETVA, UZGOJ. Razmnoava se sjemenom u travnju. Stanite joj je na suncu ili u polusjeni. Voli rahlu i laku zemlju. Potrebno ju je redovito zalijevati , ali s mjerom, ne obilno, dvaput tjedno. Zemlja na gredici pomijea se sa poneto ljunka i malo vapna. Nakon to proe 2-3 tjedna , niknu biljice koje se rasade na meusobnoj udaljenosti 30 X 40 cm. Poto uzgoj iz sjemena polazi tek rijetkima za rukom, najbolje je biljku nabaviti kod vrtlara koji se bavi njenim uzgojem. U prirodi je u nas rasprostranjena i njezina srodna sorta Ruta divaricata L., ali znatno slabijeg mirisa. Listovi se beru prije cvjetanja. Za vruih ljetnih dana pojaava se izluivanje eterinih ulja iz lijezda na listiima. . OPIS - IZGLED I SVOJSTVA : Viegodinja biljka, polugrmasta uspravne stabljike do 1 metar visine. Listovi su naizmjenini, bez zalistaka, u obliku bezbrojnih tupo urezanih lapova zeleno-plaviaste ili ukaste boje. ukasti cvjetovi ine cvatnu gronju s konkavnim laticama, valovitim i nazubljenim. Cvate od svibnja do srpnja, a bere se od svibnja do kolovoza. Listovi imaju svojevrstan miris i ljuto otar , pomalo gorkast okus. UPOTREBA : U ljekovite svrhe koristi se lie i rascvjetana biljka, BEZ korijena. Lie se koristi i kao zain. Lie se sui u hladu. Kao lijek koristi se u obliku praka, aja, tekueg ekstrakta i kao tinktura. Kao zain lie se stavlja u rakiju koja se aromatizira i tako pripremljena ima digestivno djelovanje. U kulinarstvu zbog jake arome listii se upotrebljavaju u vrlo malim koliinama.

SLUI ZA LIJEENJE : kao sedativ i kao sredstvo za izazivanje pobaaja ( ne bi preporuio !) te za bolju probavu, protiv navale krvi u glavu i nervoznog lupanja srca te tegoba u donjem dijelu trupa. Jaa oslabljene krvne ile i sniava krvni tlak. Zbog svoje estine izaziva crvenilo i mjehure na koi (osjetljive alergine osobe ne bi je smjele brati ili ih brati u rukavicama). KONTRAINDIKACIJE : izaziva pobaaj ! Izaziva crvenilo i mjehure na koi. MNOGE ENE PLATILE SU IVOTOM KAD SU RUTVICOM HTJELE IZAZVATI POBAAJ ! RECEPTI : Neke biljke pomau kod amenoreje i toliko su rasprostranjene i lako dostupne. Mogu se kombinirati po alicu bilo od kojih ovdje nabrojenih preliti uzavrelom vodom i pustiti da odstoje 15-estak minuta; to su turica (Agrimonia eupatoria), angelika (Angelica archangelica), istac (Betonica officinalis), ubar (Satureja hortensis), kim (Caminum carvi),majina dobriica ( Nepeta cataria), korijandar (Coriandrum sativum), kineska angelica, poznata kao dang-quai (Angelica sinensis), komora (Foenicum vulgare), sipan (Hyssopus officinalis), borovica (Juniperus communis), matinjak ( Melissa officinalis), kamilica, umbir, neven, rutvica , ob. vrati (Tanacetum vulgare), stolisnik i td. NALJEV : osuene listie preliti vrelom vodom u razmjeru : na liicu listia rutvice alicu vode, sredstvo koje slui za smirivanje. Oprezniji e listie rutvice pomijeati s liem matinjaka, gloga ili jo bolje valerijane . Uinak e biti bolji i smirujui. EKSTRAKT: iz svjee ubranog, uglavnom mladog lia rutvice iscijedi se sok mehanikim nainom. To je sirovina za jaanje ila i smanjivanje krvnog tlaka u arterijama. Preporuam ne uzimati 100 % sok, nego ga razrijediti (za poetak 25% soka i 75% vode). Obloge i ostala doziranja neka odredi lijenik valja se s njim posavjetovati. SUVIE RISKANTNA BILA BI PRIMJEN ANA SVOJU RUKU ! Rutvica je ljekovita ili opasna otrovna biljka, zato oprez ! OSTALE NAPOMENE : : Fitoterapija podrazumijeva lijeenje biljem, a postoji gotovo koliko i ovjeanstvo. U dananje vrijeme raste interes za sve to je prirodno, od zdrave hrane pa do lijeenja biljem. Trite farmaceutskih proizvoda prepuno je razliitih biljnih preparata, pa iako oni imaju svoju vrijednost, ne mogu zamijeniti lijekove propisane od lijenika. Fitoterapeutici su namijenjeni ublaavanju simptoma nekih bolesti, kao i olakanju lakih tegoba, npr. probavnog, mokranog, kardiovaskularnog sustava. Biljni preparati mogu imati djelovanje nedokazanog mehanizma, a mogu biti tetni kao i svi drugi lijekovi. Valja izbjegavati one koje se reklamira kao lijekove za sve bolesti. Proitajte to su napisali, i prokomentirali o ovoj biljci nai lanovi na forumu. I naravno ukljuite se i Vi u raspravu!!

Link ovdje!!

Sva prava pridrana I.M. zatvori prozor

printaj

Aloe vera - lat. Aloe vera L.


Porodica : ljiljani (Lilium) OPIS I POVIJEST BILJKE: Aloe Vera, u svijetu znana kao Aloe Vera Barbadensis Miller, je biljka od davnina poznata kao eliksir mladosti. Zbog svoje hranjive vrijednosti i izuzetnih ljekovitih svojstava nazivaju je "kraljicom ljekovitih biljaka". Pripada porodici ljiljana, a ne porodici kaktusa kako se obino misli. Zeljasta je biljka, oko 60 cm visoke i 4-7 cm debele okrugle stabiljke. Listovi su mesnati, blijedozeleni, kopljastog oblika, na rubu pilasti s dugim bodljama. Crveni cjevasti cvijet ima 6 latica i ini duge, visee cvjetne grozdove. Najbolje uspijeva u Sredozemlju, gdje cvate tijekom lipnja. U svijetu je poznato preko 250 vrsta od kojih samo 4 imaju ljekovita svojstva (Barbadensis, Arborescens, Chinensis i Ferox). Aloe vera je polupustinjska kaktusolika biljka iz porodice ljiljana, od pamtivijeka na glasu zbog svoje djelotvornosti u njezi tijela, a zbog svojih se svojstava uvelike koristi i kao sastojak mnogih lijekova. Zbog hranjive vrijednosti i izuzetnih ljekovitih svojstava ak je nazivaju kraljicom ljekovitih biljaka. Naziv aloe vera zabiljeen je prvi put jo u doba starog Egipta. Bilo je to jedno od najkoritenijih ljekovitih sredstava prvih lijenika - Plinija od Eldera i Diskuridesa te Galena, oca suvremene medicine. Legende kau da je za nju znala i egipatska kraljica Kleopatra koja je gel aloe vere koristila za njegu koe, a Aleksandar Veliki navodno je ispijao goleme koliine alojina soka za snagu, prije velikih pohoda. Utvreno je da gel aloe vere sadri oko 240 hranjivih i ljekovitih sastojaka, primjerice vitamine A, B1, B2, B3, B6, B9, B12, C, E i folnu kiselinu, minerale kalcij, kalij, magnezij, mangan, polisaharide koji jaaju imunitet, aminokiseline potrebne za sintezu bjelanevina,

ak esnaest enzima... UZGOJ I RAZMNOAVANJE: DJELOVANJE: Danas se aloa zloupotrebljava. Za to je sve ne preporuuju i za to je sve ne upotrebljavaju. Prodaju sok aloe, tablete, ele, kreme, injekcije, prah, toaletne vodice, ampone itd. Puno komercijale i malo zdravstvene koristi. Ako se gel aloe vere pije kao napitak, djeluje pozitivno na imunoloki sustav, smanjuje upale, unitava viruse, bakterije, gljivice, detoksificira organizam, potie metabolizam, regulira probavu, poboljava rad jetre, regulira i sniava razinu eera u krvi, sniava kolesterol, ublaava simptome astme i alergije, ublaava akutne i kronine upale mokranih putova i prostate, pomae kod upala dinih organa. Aloa se oduvijek koristila kod lijeenja opeklina I. stupnja i manjih opeklina II. stupnja. U obliku krema, sprejeva i kapljica idealno je sredstvo za njegu koe, alergije, zacjeljivanje rana i opeklina, zaustavljanje krvarenja iz rana, kod bolova u zglobovima i miiima, za njegu zubi i usne upljine, njegu i bolesti oiju, za akne, seboreju, prhut... Obzirom na svoje blagotvorno djelovanje na kou, aloa vera nala je vrlo iroku primjenu u modernoj kozmetici. Kako djeluje? Izvanredno vlai kou jer prodire do najdubljeg dermalnog sloja, pomlauje kou jer poveava stvaranje fibroblasta osam puta bre nego to je to normalno te na taj nain ubrzava zacjeljivanje rana. Izvanredna je za suhu, osjetljivu i oteenu kou, ublaava i otklanja starake pjege po rukama. Oralnom primjenom u obliku napitka i lokalnom u obliku krema djelotvorna je kod psorijaze RECEPTI: Za lijek se upotrebljava sok koji se dobiva iz listova, razrijedi u alkoholu na 80 grama soka dodaje se 20 grama alkohola. Ova biljka koristi se protiv bakterija i virusa. Kako bi se ubrzalo izljeenje i sprijeile infekcije, moe se nanijeti na rane ili opekline jer pospjeuje zarastanje i djeluje protuupalno. Izuzetno je uinkovita i kod problema sa probavom i elucem (ir na elucu i dvanaestercu). Osobama sa povienim eerom u krvi uzimanjem aloe vera

stanje se popravlja ak i do 45%. Prirodna je pomo kod artritisa, reumatoidnog artritisa i reumatoidne groznice. Sveukupno gledano izuzetno povoljno djeluje na cijeli organizam. Potie oslobaanje prirodnih tvari koje pokreu djelovanje imunolokog sustava. Ameriki farmaceut B. Coates 1964. prvi je uspio napraviti ekstrakt aloe vere i prirodno stabilizirati gel, a da pritom sauva sve hranjive sastojke. Tako da danas moete osjetiti blagodati ove vrijedne biljke pretoene u kapsule. Moe se koristiti lokalno i oralno. Kao najbolji prirodni ovlaiva vanjskom upotrebom gel od aloe vera omekava kou i usporava stvaranje bora. Osim toga potie tvorbu kolagena titi epidermu. Nema kontraindikacija za vanjsku upotrebu, no ne preporuuje se piti ju u sluaju hemeroida jer bi mogla nadraiti anus. Aloe vera potie stezanje glatke muskulature, zato je treba izbjegavati u trudnoi i u sluaju upale eluano-crijevnog trakta. Po receptu ruskog ljekara Savinskog koji je aloju upotrebljavao na pametan i koristan nain spravlja se lijek koji se koristi ak i za borbu protiv raka: 300 grama svjeeg lista aloe samljeti u maini za meso (to starija biljka to je bolje pomijeati 7 dl istog crnog vina i sa 500 grama takozvane kave ''cigure'' tonije'' cikorije sa 400 grama meda sa saem i 400 ml 90% apotekarskog alkohola. Sve staviti u tamnu bocu sa irokim grlom i dobro zatvoriti. uvati na tamnom i hladnom mjestu, ali ne u friideru. Nakon 7 dana moe se poeti upotrebljavati. Prvih 5 dana, tri puta po jednu ajnu licu na dva sata prije jela, a narednih 5 dana, tri puta po jednu junu licu na sat prije jela.

Lijek spravljen po navedenoj recepturi pomae kod tuberkuloze, astme, ira na elucu, reumatizma, bolesti enskih organa pa i raka. U pravilu, od aloe se koristi sok, ekstrakt listova. Aloe vera se u obliku napitka pokazala korisnom kod pretjeranog luenja eluane kiseline kao i kod upalnih bolesti crijeva. Osobe koje boluju od eerne bolesti takoer mogu imati koristi od ovog preparata jer aloa pomae u regulaciji povienog eera u krvi. Ipak,

najrairenija upotreba aloe je podizanje imuniteta i jaanje obrambenih mehanizama u tijelu Losion za lice od aloe 50 ml ruine vodice 50 ml glicerina 50 ml soka aloje 1-2 lice limunovog soka U staklenu boicu staviti ruinu vodicu, glicerin, sok aloe i limunov sok, te dobro protresti. Laganom masaom losion nanijeti na ovlaenu kou lica, a potom isprati toplom vodom. Rok upotrebe: 3-5 dana. Osim za njegu lica, proziran elatinozni sok iz listova aloe moe se upotrijebiti kao "zelena prva pomo" kod manjih rana, opeklina, osipa, dermatitisa te uboda kukaca. Mogue je da mokraa, osoba koje uzimaju alou postane crveno obojena, to je posve bezopasna popratna pojava primjene. Kod pretjerane primjene moe doi do manjka elektrolita, posebno kalija, to moe imati tee posljedice za organizam. Smije se uzimati samo u malim dozama i to povremeno, a za vrijeme trudnoe je zabranjena primjena jer uzrokuje krvarenja. Djelovanje gela, soka ili kapsula: Stimulira probavu, neutralizira povienu eludanu kiselinu, uravnoteuje djelovanje gastrointestinalnih simbiotinih bakterija, smanjuje gljivice, normalizira pH stolice, pomae kod nadraujueg crijevnog sindroma, kolitisa, proljeva i zatvorenosti. Prodire kroz zidove trakta za varenje, ispire tetne bakterije i isti crijevne resice od naslaga. Na taj nain smanjuje upale i poveava apsorpciju hranjivih materija.

Aloa pomae kod bolesti organa:


JETRA I U - Poboljava rad jetre, otklanja otrove i regenerira. Preporuuje se kao dodatna terapija kod bolesti ui, ciroze jetre, akutnog i kroninog hepatitisa i masne jetre. EERNA BOLEST - Regulira i sniava nivo eera u krvi, smanjuje oscilacije eera (posebno vano kod bolesnika na inzulinu). SRCE I KRVNE ILE - Jaa srani mii. Sniava nivo kolesterola u krvi i krvni pritisak

te smanjuje uestalost napada angine pektoris. BOLESTI IMUNOLOKOG SISTEMA (TUMORI, RAK, AIDS) - Aloe vera sadri faktore koji unitavaju tumore (alfa faktor, blokira dotok krvi u rastui tumor, ). Podstie imunoloki sistem. Kao dopunska terapija, smanjuje tetne nuspojave kemo i radio terapije. ALERGIJSKE BOLESTI, ASTMA - Ublaava simptome astme i alergija. MOKRANI PUTEVI I PROSTATA - Ublaava akutne i kronine upale, djeluje i na bakterije koje su otporne na antibiotike (npr. Escherichia Colli). RESPIRATORNI ORGANI - Pomae kod akutnih i kroninih upala respiratornih organa (upala sinusa, drijela, glasnih ica, plua itd.). BOLOVI U ZGLOBOVIMA, REUMA, OSTEOARTRITIS, OSTEOPOROZA - Smanjuje upalu, crvenilo, bolove i oticanje zglobova i miica. Djeluje kod uganua, nategnua i upala tetiva, modrica Pomae kod neuralgija, iijasa i glavobolje. U kombinaciji sa organskim spojevima kalcija djeluje kod osteoporoze. BOLESTI OIJU - U obliku kapljica za oi uspjeno se upotrebljava kod upale one sluznice (konjunktivitis), mrene, trahoma, glaukoma, keratitisa (upale ronjae), herpes simplexa NJEGA KOE I KONE BOLESTI - Izvanredno vlai kou jer prodire do najdubljeg dermalnog sloja, pomlauje kou jer poveava stvaranje fibroblasta 8x bre nego je to normalno te na taj nain ubrzava zacjeljivanje rana. Izvanredna je za suhu, osjetljivu i oteenu kou; ublaava i otklanja starake pjege po rukama. Oralnom primjenom u obliku napitka i lokalnom u obliku krema djelotvorna je kod psorijaze. ...Za 15-tak dana su se vidjeli rezultati, da bi se nakon 1,5 mjesec skoro sve povuklo. Koristili smo sok (juice), neke tablete (ogromne), i dvije kreme sa propolisom. Sok je malo bljak, ali se ovjek s vremenom navikne. Vino od aloe Vina od aloe (Aloe barbadensis), kadulje (Salvia officinalis), vodopije (Cichorium intybus), divlje rue (Rosa canina) i meda "isti krv", uklanja tetne i otrovne tvari iz organizma te pojaava otpornost organizma - zapisala je Hildegard von Bingen.

200 g listova aloe, 100 g listova kadulje, 100 g korijena vodopije, 100 g ipka divlje rue, 200 g meda sa saom, 0,2 lit. crvenog vina Samljeti svjeu alou, kadulju i vodopiju, te ipak divlje rue i svjei med sa saom. Smjesu staviti u staklenku, preliti vinom, dobro promijeati i zatvoriti. Nakon to odstoji 7-10 dana na tamnom i hladnom mjestu, vino procijediti te uzimati 3-4 puta na dan po 1 veliku licu. Ako koristimo suho bilje, tada treba uzeti upola manju koliinu bilja. PROITAJTE I LANAK O UZGOJU ALOE: KLIKNI OVDJE zatvori prozor

printaj

Klen lat. Acer campestre


Jo jedna bjelogorina biljka koja se koristi za ivice i to za visoke ivice. Jer klen moe da naraste i do pet est metara. A za ivicu ipak to je previe i koristi se od 120 do 300cm u visinu. Tako da ih slobodno orezujte na kojoj visini elite ali ipak neka ne bude ispod 120cm jer je Klen visoka biljka.

I ne morate se bojati kada je orezivanje u pitanju, jer ga vrlo dobro podnosi ali pripazite sa starijim granama jer one nisu tako dobro raspoloene za rezidbu. To se ionako izbjegne redovitim godinjim odravanjem. Lie u Klena je listopadno i tamno zelene boje, reckasto na tri ili pet dijelova a tijekom jeseni je sjajno ute boje.. A kora je vrlo simpatina jer je ispucala i simpatina je i dolazi do izraaja zimi kada lie u jesen pomalo otpadne.

Uz lijepi i dekorativni list on se odlikuje i simpatinim plodom koji je u obliku krilca i te ne tako uglednim cvijetom. Cvijet mu je u obliku kitice ukasto - zelenkaste boje i kao to smo ve rekli nije tako lijep. to se sadnje tie vrlo dobro podnosi od sunca pa sve do hladovine tako da se ne morate previe optereivati dali je mjesto koje ste Vi odabrali pogodno za njegov rast.

zatvori prozor

printaj

Grab lat. Carpinus betulus


Bjelogorina biljka srednje visokoga rasta koja ima okruglastu kronju ukoliko ju ne orezujemo i ne tretiramo kao ivicu. I kao takva moe narasti od 5 do 7 metara. Ukoliko ju koristimo za ivicu i orezujemo ju na visini od 1 do 3 metra onda stvori prekrasnu ivicu, lijepe zelene boje sa jajastim liem koje tijekom jeseni poprimi sjajno utu boji i tako ostane se drati na biljci cijelu zimu. Grab cvate i ima male mace ute boje te ima i plod svijetlo zelene svenjie.

Grab je izuzetno otporan to se tie rezidbe njegovih grana a to inite najbolje u proljee ili pak u jesen. A zahvaljujui svojom otpornou to moete uiniti i tijekom ljeta i biljci nee nita biti. Te je izuzetno podatan za oblikovanje. A u svojoj unutranjosti lia i granja e pruiti sigurnost i dom te takoer i hranu mnogobrojnim ptiicama.

Posadite te ga ukoliko elite zatitu vaeg vrta od vjetra, te ukoliko imate i elite stvoriti ari seoskog vrta a moe se vrlo dobro uklopiti i u sve ostale vee vrtove.

zatvori prozor

printaj

Rua - lat. Rosa

Rue, jedan od najpoznatijih cvjetova danas koji je neizbjean u vrtovima. Prvi puta rue se spominju u drevnoj Mezopotamiji kada je kralj Sargon I. (2684.-2630. Pr.Kr.) donio sa svojih osvajanja ipak i rue. U Kini u kojoj je rua bila jako rairena postojalo je ak 600 knjiga o uzgoju rua u carskoj knjinici (551.Pr.Kr.). U Europu rua stie sa Rimljanima. Moderne rue su nastale krianjem starih vrsta (Rosa Gallica, Rosa Alba itd.) s kineskim ,koje cvatu tijekom cijele godine. A do danas su putem krianja uzgajivaa nastale nove vrste rua i poznato ih je preko 30000 sorti. Rue dijelimo na: ajevke - rue koje jo nazivamo i mjesearke. To su rue koje smo navikli da kupujemo u cvjearnicama. Koje imaju duge stapke sa pojedinanim cvjetovima, te su pogodne za rezani cvijet. ajevke su nastale krianjem "starih rua" s kineskim. Smatra se da je prva hibridna ajevka bila "La France",koju je sluajno otkrio 1867.g Pierre Giullot. Mogu se pronai u svi moguim bojama osim u plavoj i crnoj, te mogu biti dvobojne, a mogu se uzgajati kao grm ili stablaice. Floribunde - to znai obilje cvjetova pristaje ime ovoj rui jer daju nekoliko cvjetova po stapci i cvatu neprekidno. Biljka je vrlo otporna na hladnou i lake se njeguje od ajevke. Sade se kao ivice ali samo bujnije sorte, te u gredice a moe i kao stablaice ili u grm. Penjaice - Kao to i samo ime kae to su rue koje se penju. I imaju glavnu primjenu u prekrivanju dijelova kua, stupova, pergola, prekrivai ograda te sjenica. Biljka s vrlo intenzivnim rastom koje dostiu visinu i preko dva- tri metra. Zbog dugakih izbojaka lako se formiraju u bilo koji eljeni oblik samo to se moraju privrstiti za potporanj. Mini Rue - koje odlikuje njihova veliina ili bolje reeno malenkost. Imaju maleno lie i grane i siune cvjetove od kojih neke sorte ne narastu vie od 15cm. Rua koja je popularna u prolosti ali je skoro izumrla do kraja 19 stoljea, ali na sreu od 1918 g. U vicarskoj postaje pravi hit Rosa rouletii te ne izumire nego od nje nastaju nove rue koje se koriste i danas. Pokrivaice tla- Razlikujemo nekoliko varijeteta : niski puzei : visine 30-45 cm i irine manje od 150 cm ,visoki puzei : narastu vie od 45 cm i irene vie od 150 cm ,niski povijeni : naraste vie od 95 cm , a u irinu manje od 150 cm , visoki povijeni : naraste do 100 cm i irine vie od 150 cm. Prvi spomen ove rue je Rosa wichurania a pravi procvat ove skupine rua dogodio se 80-ih godina prolog stoljea kada nastaju mnoge nove sorte. Kod sadnje rua cijepljeno mjesto mora biti 2-3 cm ispod nivoa zemlje.

Zemlju treba oplemeniti kompostom ili stajskim gnojivom. irina rupe: 30-35 cm, dubina: 30-35 cm. Nakon to ruu posadite, potrebno ju je obilno zaliti s nekoliko litara vode.

Razmak kod sadnje rua: Teahibridi i floribunde - ukoliko ih sadite kao cvjetnu gredicu, razmak izmeu rua treba biti minimalno 35 cm odnosno na duni metar sade se 3 rue. Ako sadite u vie redova rua tada ih sadite u cik-cak. Penjaice - Da biste dobili popunjenu ogradu, posadite penjaice na minimalnom razmaku od 100 - 150 cm. Mini rue - Sade se na minimalnom razmaku od 25 - 30 cm, odnosno 4 komada na jedan duni metar. Pokrivaice - Sade se na minimalni razmak od 80 cm. Nakon to ste posadili rue po ve navedenim upustvima nije ih potrebno prihranjivati mineralnim gnojivima. A rue koje ve imate i posadite su od ranije treba prehranjivati u oujku te nakon prve cvatnje tijekom lipnja. Korisno je koristiti neko od organskog gnojiva ili pak mineralno jednom mjeseno od travnja do kolovoza. Stavite posebno gnojivo za rue (NPK15-15-15) u koliinu koja vam stane u aku te lagano poslije polite vodom. Korisna dopuna ovoj gnojidbi je i folijarna prihrana (putem lista) s Fertinom C ili 0,2 % otopinom Uree. Duik (N) Vea lisna masa i stabljika ,jae tjeranje izbojka Fosfor(P) daje vrstou, jaa korijen, ubrzava cvatnju Kalij (K) Otpornost na suu i bolesti. Kalcij (Ca), Magnezij (Mg), eljezo (Fe), Bor (B), Mangan (Mn) Odravaju zelenu boju listova i stvaranje pupova (Mg),spreavaju deformacije (B) te pojaavaju cvatnju.

Nedostatak duika: Mladi listovi su maleni, nekad se razvijaju se crvene pjege. Blijedo zelene boje Nedostatak fosfora: Mladi listovi su maleni, nalije s ljubiastim nijansama. Nedostatak kalija: Smei rubovi listova ,mlado lie crvenkaste boje. esti sluaj na pjeskovitom tlu. Nedostatak eljeza: Listovi su skoro posve uti, najtee su pogoeni mladi listovi Nedostatak magnezija: Listovi su prema sredini blijedi, javlja se odumiranje oko srednje ile. Nedostatak mangana: Javlja se uta boja izmeu ila. Ukoliko ima biljka i jedan simptom od ovih, odmah primijenite gnojivo sa elementom koje fali biljci zatvori prozor

You might also like