Liturgija

akovako-osjeka nadbiskupija
otivacija
Nadbiskupijsko katehetsko vijee Povjerenstvo za upnu katehezu
PRIRUNIK ZA KATEHETE
LITURGIJA
KATEHEZE ZA MINISTRANTSKU ZAJEDNICU
Drugo godite
LITURGIJA
otivacija
KAZALO
UVODNA RIJE 1. LITURGIJSKI PROSTOR 2 4 5 19 25 36 44 51 52 63 69 75 82 91 92 101 107 115 124 132 133 138 146 152 161 171
Izdaje akovako-osjeka nadbiskupija Nadbiskupijsko katehetsko vijee Povjerenstvo za upnu katehezu Strossmayerov trg 6 tel. 031/ 802-303 bpc@os.t-com.hr
1.1. Crkvene gra evine 1.2. Unutranjost crkava 1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja 1.4. Liturgijski prostor i jaka vremena liturgijske godine 1.5. Geste i kretnje u bogosluju i liturgijskom prostoru 2. LITURGIJSKE KNJIGE, POSU E I ODJEA
2.1. Direktorij, lekcionari i knjige molitava vjernih 2.2. Liturgijsko posu e, odjea i poboni predmeti
Autori Dejan aplar, voditelj tima Autorski tim Dejan Heni Damir Martinu i suradnici
2.3. Obrednici (sakramenti i blagoslovine) 2.4. Rimski misal 2.5. Obrednik Velikog tjedna 3. LITURGIJSKO SLAVLJE I ASOSLOV
3.1. Euharistijsko slavlje 3.2. Sluba Rijei 3.3. Liturgija sakramenta krtenja 3.4. Liturgija sakramenta enidbe
Grafiko oblikovanje Dejan aplar
3.5. asoslov 4. POBONOSTI
4.1. Euharistijsko klanjanje
Odgovara dr.sc.s. Lucila Zovak
4.2. Tijelovske procesije 4.3. Hodoaa 4.4. Krunica
akovo, 2008.
4.5
Krini put LITERATURA
Drugo godite
LITURGIJA
otivacija
UVODNA RIJE
Mnogi od vas imali su prilike susresti se s Prirunikom za katehete za prvo godite ministrantske bazine zajednice s naslovom Zajednica. Vjerujemo da vam je on bio korisno pomagalo u radu sa skupinama ministranata i ministrantica ili pak s nekom drugom bazinom zajednicom. U elji da rad sa spomenutom skupinom bude organiziran, sustavan i cjelovit, slobodni smo ponuditi vam ad experimentum i Prirunik za drugo godite s radnim naslovom Liturgija. Kroz prvo godite nastojali smo upoznati i ivjeti Crkvu kao zajednitvo, u razliitosti slubi i jedinstvu poslanja. Zajednitvo upne zajednice oituje se ponajprije u liturgiji Crkve, koja je vrhunac ka kojemu tei djelatnost Crkve, i ujedno izvor iz kojega proistjee sva njezina snaga. (SC 10) Suodnos kateheze i liturgije je nezamjenjiv, kroz katehezu nastojimo odgajati vjeru koja se aktualizira i verbalizira u liturgijskim slavljima ne odvajajui ih od stvarnosti i iskustava svakodnevnog ivota. Kateheza tako katehizanda uvodi iz konkretnog ivota u liturgiju u kojoj se otajstva vjere slave, a osnaeni djelatnim slavljenjem ispravno shvaaju vlastitu slubu u zajednitvu crkvenog poslanja.
Upravo stoga, drugo godite pod naslovom Liturgija, eli pomoi ministrantima i ministranticama u boljem razumijevanju bogosluja Crkve i vlastite slube u njemu kako bi uvijek iznova djelatno slavili otajstva spasenja s itavom zajednicom Crkve. Kao i prethodno godite, i ovo je podijeljeno u etiri katehetske cjeline od kojih svaka sadri pet katehetskih jedinica to u goditu ini ukupno dvadeset kateheza. Kateheze je mogue i potrebno prilagoditi konkretnoj zajednici i ostvariti ih na nain koji je najprikladniji.
Budui da Dokument HBK upna kateheza u obnovi upne zajednice kao metodiki model upne kateheze predlae model celebratio catechetica katehetsko slavlje u kojem se vjera ui, slavi i ivi, odluili smo u daljnjoj izradi kateheza, koristiti spomenutu strukturu.
Model celebratio catechetica naglaava potrebu neizostavnog dodira sa sakralnim prostorom (crkva, kapela, posebno ure ena katehetska dvorana ovisno o vremenu liturgijske godine) na poetku ili kraju katehetskog susreta. On nee uvijek biti nuno istaknut, ali biti e poeljno da se ostvari ili na poetku ili na kraju susreta.
Drugo godite
LITURGIJA
otivacija
a) Molitveno-slavljeniki aspekt Molitveni i meditativni poetak i zavretak susreta u upnoj je katehezi od iznimnog znaenja i vanosti. upna kateheza je ponajprije slavlje i uvo enje u vjeru na nain koji vie naglaava pojedinosti molitveno-slavljenikog i zajedniarskog karaktera te misterijski aspekt kranske vjere. U molitvenim dijelovima naglasak e biti stavljen na liturgijske tekstove, molitve kranske batine, Psalme, ulomke biblijskih tekstova i sl. b) Pouni dio Prema modelu celebratio catechetica svaka zajednica ima svoj vlastiti program i sadraje koji ovise o njezinoj naravi i usmjerenju, osobito u pounom dijelu. U ministrantskoj bazinoj zajednici, koja je po svojoj naravi liturgijska, pouni dio sastoji se od rada na konkretnoj temi susreta prema Programu ministrantske bazine zajednice, a ukljuuje bitne elemente katehetskog procesa (uvod u temu/motivacija, rad s liturgijskim i biblijskim tekstovima, izlaganje, obradu teme kroz rad u paru/skupinama itd.). Elementi sinteze i aktualizacije biti e izraeni i u praksu provo eni kroz konkretne i specifine katehetske zadae. c) Katehetske zadae U ovom dijelu naglasak je stavljen na ortopraksu tj. djelovanje iz vjere, odnosno na svjedoenje ili diakonijsko obiljeje kateheze u svrhu proimanje vjere i ivota. Kateheze su oblikovane na nain da praktini dio ivota u vjeri do e do izraaja kroz konkretne projekte, pothvate, vjebe i zadae unutar zajednice, obitelji, upe. d) Zavrni dio Slino kao i prvi dio susreta, zavrni dio naglaavati e molitveno-slavljeniki aspekt u dodiru sa sakralnim prostorom. Miljenja smo da ovakva interpretacija i razrada modela celebratio catechetica moe doprinijeti da se upna kateheza shvati kao uvo enje u vjeru i da se dostatno razlikuje od kolskog vjeronauka. Uvjerenja smo da ete kroz ponu ene kateheze ostvariti postavljene ciljeve na dobro vaih ministrantskih i upnih zajednica. elimo vam puno uspjeha u radu, a trajno ostajemo otvoreni vaim prijedlozima, kritikama i sugestijama kojima nam moete pomoi u doradi ovih kateheza. Autori
Drugo godite
otivacija
I. KATEHETSKA CJELINA
LITURGIJSKI PROSTOR
Kateheze za ministrantsku zajednicu
1. LITURGIJSKI PROSTOR
1.1. Crkvene gra evine
otivacija
Ciljevi
Upoznati crkvene gra evine i njihov povijesni razvoj Upoznati razliite pristupe i pravce u gradnji crkvenih gra evina Shvatiti vanost crkvenih gra evina za svaku vjerniku zajednicu Otkriti razliite mogunosti ure enja prostora oko crkve
Materijali za rad
olovke bojice ili flomasteri hamer papir kare ljepilo papiri za crtanje i pisanje
Prijedlog tijeka susreta Susret je prikladno zapoeti molitvom u upnoj crkvi. Nakon molitve/pjesme kateheta e jednom od ponu enih oblika motivacije uvesti ministrante u temu susreta. Nakon uvoda u temu slijedi razrada kroz rad u skupinama. Nakon izlaganja predstavnika pojedinih skupina kateheta e zakljuiti temu izlaganjem o vanosti i ulozi koju crkva ima za svaku vjerniku zajednicu. U zavrnom e dijelu ministranti, sukladno prilikama, sve naueno aktualizirati kroz neku od ponu enih praktinih aktivnosti. Susret zavrava zajednikom molitvom u crkvi. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Na poetku susreta ministranti i kateheta okupe se na ulazu u crkvu. Kateheta moe svakom ministrantu podijeliti po jednu luicu (svijeicu). Nakon to svi ministranti upale luice koje mogu drati u dlanu, oblikuju malu procesiju s katehetom na elu i u utnji zajedniki odlaze do pripravljenih mjesta u blizini svetita. Na taj se nain postie sabranost i potrebna priprava za zajedniku molitvu. Molitva Zapjevati Ps 100. ili ga zajedniki meditativno proitati. Nakon toga po korovima izmoliti dijelove Ps 118. Zavriti molitvom Slava Ocu. PSALAM 100 (99) Poziv na Boju hvalu Klii Jahvi, zemljo sva! Sluite Jahvi u veselju! Pred lice mu do ite s radosnim klicanjem! Znajte da je Jahve Bog: on nas stvori, i mi smo njegovi, njegov smo narod i ovce pae njegove. U ite s hvalama na vrata njegova, u dvore njegove s pjesmama; hvalite ga, ime mu slavite! Jer dobar je Jahve, dovijeka je ljubav njegova, od koljena do koljena vjernost njegova.
otivacija
PSALAM 118, 19-28 Otvorite mi irom vrata pravde: ui u, Jahvi zahvalit'! "Ovo su vrata Jahvina, na njih ulaze pravedni!" Zahvalit u ti to si me usliio i moj postao spasitelj. Kamen to ga odbacie graditelji postade kamen zaglavni. Jahvino je to djelo: kakvo udo u oima naim! Ovo je dan to ga uini Jahve: kliimo i radujmo se njemu! O Jahve, spasenje nam daj! Jahve, sreu nam daj! Blagoslovljen koji dolazi u imenu Jahvinu! Blagoslivljamo vas iz Doma Jahvina! Obasjao nas Bog Jahve! Sloite povorku s granicama u ruci sve do rogova rtvenika. Ti si Bog moj - tebi zahvaljujem: Boe moj, tebe ja uzvisujem. Slava Ocu. Kako bijae.
POUNI DIO Motivacija Kateheta moe uvesti ministrante u temu susreta jednom od ponu enih motivacija.
Igra poga anja U igri trebaju sudjelovati svi ministranti. Na poetku igre na vidljivo se mjesto (ploa, pano, plakat) izloe ili napiu prazne crtice _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ koje oznaavaju pojam i naslov susreta kojeg ministranti trebaju otkriti(Crkvena gra evina). Svi ministranti po redu biraju jedno slovo, i ukoliko to slovo postoji u traenom pojmu, kateheta ga ispisuje ili privruje na crtice sve dok netko ne predloi konano rjeenje. Ukoliko ne postoji birano slovo, bira ga slijedei igra. Ukoliko rjeenje nije tono, ispoetka nastupa slijedei igra. Igra asocijacija: Jahve Otac Sin Duh Sveti (Bog) Graditeljstvo Kiparstvo Slikarstvo Glazba (Umjetnost) Zidovi Prozori Vrata Krov (Kua) Visina Kri Zvono Toranj (Zvonik) Nedjelja Sveenik Vjernici V. etvrtak (Sv. misa)
(Crkvena gra evina) Puzzle Sloiti sliku crkve. Kateheta karama izree sliku crkve na dijelove koje e ministranti pokuati ispravno sloiti.
otivacija Uvod
u temu
Ljudi su kroz itavu svoju religioznu povijest za susret s Bogom (oznaavali) odre ivali posebna mjesta, posebna vremena, posebne ljude, posebne predmete, posebne znakove, posebne rijei i posebne zvukove. Svetita su oduvijek gradili na izuzetnim i nedostupnim mjestima kako bi bila to blie Bogu. Nasuprot pretkranskih svetita i hramova - koji su za pogane bili prebivalita boanstva, i u koje su smjeli ui tek pojedinci u rijetkim zgodama kransko je svetite tj. crkva namijenjena prije svega okupljanju veeg broja ljudi u svrhu slavljenja euharistije. Me utim, crkve se kroz stoljea razlikuju po veliini, obliku, stilu i ukrasima jer odraavaju razliita vjerska shvaanja i ivotne prilike ljudi koji su ih sagradili. Razrada teme Kateheta e na izbor ponuditi ministrantima sliice gra evina (prethodno izrezane) i prema tome ih podijeliti u skupine kojima e obra ivati pripadajue tekstove. Iz tih e tekstova svaka skupina izvui najvanije podatke uz pomo kojih e ostalima predstaviti najvanija obiljeja stila gradnje kojemu pripada odabrana gra evina te pokuati prepoznati i pokazati na slici neke od tih specifinih arhitektonskih karakteristika. Ministrant moe spomenuti i razloge tj. shvaanja i prilike koje su vezane uz gradnju pojedinog stila. Predstavnici pojedinih skupina e sve to uiniti na primjeru svoje sliice koju e prije samog izlaganja zalijepiti na lentu vremena (lentu e kateheta prethodno izraditi i u me uvremenu postaviti na vidljivo mjesto). Umjesto lente vremena ministranti mogu izraditi plakat tako da za predstavljanje koriste hamer-papir kojega e kateheta unaprijed iscrtati na pravokutnike tako da brojem odgovaraju podjeli vremenskih razdoblja tj. ponu enih tekstova. Plakat moe nositi naslov: Crkvene gra evine kroz povijest. Ukoliko na raspolaganju imaju samo plou, jednostavno e temu predstaviti u obliku tablice. Od 1. do kraja 3. st. (Slika tzv. Kranske kue; Slika koja prikazuje katakombe). Prva kranska zajednica bila je sastavljena ponajvie od idova. Oni su i dalje ili u hram, ali su se usporedo s tim skupljali i u privatnim kuama u kojima su slavili sv. misu koju nisu mogli slaviti u hramu. U prvom se razdoblju dakle krani sastaju u obinim prostorijama bez posebnog namjetaja i ukrasa osim vjerojatno stola i sjedala, u pravilu na gornjem katu kue. U tim su ranim godinama krani ivo iekivali Kristov konani povratak zbog ega nisu gradili nikakve trajnije gra evine. Uskoro su nastupila teka desetljea progona u vrijeme kojih se krani tajno okupljaju u podzemnim grobljima tzv. katakombama. Katakombe su dugaki labirinti podzemnih grobova krana. Imale su svoju uobiajenu strukturu i bile su ukraene kranskim simbolima i slikama. Iz takvih okupljanja na grobovima muenika i ostalih svetih mukaraca i ena razvio se kult svetaca koji je utjecao na kasniju gradnju crkava.
otivacija
Od 4. do kraja 8. st. (Slika kranske bazilike, npr. sv. Pavla izvan Zidina u Rimu, 4.st.) Nakon obraenja cara Konstantina kranstvo je postala slubeno odobrena i prihvaena religija u Rimskom carstvu. Kada se uvelike poveao broj krana, oni poinju graditi vlastite prostore za okupljanje. Prve takve crkve su iz ve postojeih javnih zgrada, tzv. civilnih bazilika koje su bile preuzete i preure ene za bogotovlje. Oblik im je bio izduen i pravokutan, redovima stupova podijeljen na tri do pet uzdunih prostora, a u nju se ulazilo kroz predvorje na jednoj strani kojemu se nasuprot nalazila apsida - polunadsvo eni polukruni prostor. Karakteristino je za baziliku da je sredinji prostor izduen te iri i vii od bonih, te da se na njemu nalaze veliki prozori kroz koje u njega dolazi obilato tzv. bazilikalno osvjetljenje dok boni brodovi ostaju u polutami. Bljetavilo boja na prekrasnim mozaicima u unutranjosti kranskih bazilika u promatrau izazivaju predosjeaj nebeskog prostora. Na Zapadu je uestaliji izdueni tip bazilike, dok je za Istok karakteristian centralni tip gra evine s tlocrtom u obliku kria jednake duljine krakova. Dok se u prvim stoljeima prostori koji su bili sagra eni za liturgijske sastanke nazivaju kranski hramovi po uzoru na stare hramove, od 6. se stoljea takve zgrade poinju nazivati crkve po ljudima koji ih koriste. Crkve su ovog razdoblja izvana sasvim neugledne, gra ene od neobukane cigle ili kamena, ali su zato iznutra veoma bogato ukraene i ralanjene. Po tome se bitno razlikuju od poganskih hramova koji su izvana bili bogato ukraeni, a iznutra jednostavni i neugledni. Od 9. do kraja 11. st. (Slika Zadarske katedrale i njezine unutranjosti ili katedrale sv. Marije Velike u Rabu.) S liturgijskom reformom Grgura Velikog poela je promjena shvaanja onoga to Crkva jest, a time i neke promjene u gradnji crkava. Uspostava Svetog Rimskog Carstva (800. g.) donijela je uvrenje feudalizma (Nain organizacije drutva, vladanja nad njime i drutvenih odnosa u srednjovjekovnoj Europi; izgra en kao hijerarhijska piramida uzajamnih obveza izme u gospodara i podanika) te je vjerska vlast postala mnogo jaa i neovisnija. Osnovna se bazilika poela razvijati u ono to je postalo poznato kao romaniki stil. Stara rimska bazilika u obliku jedinstvene i izduljene zgrade sa svrhom kretanja prema naprijed postupno je postala slijed prostornih cjelina koje su odraavale ideju feudalnog poretka. Male bone prostorije ire se u poprene la e da bi primile kripte i relikvijare kako je oivljavao kult svetaca koji je nastavak ranokranske prakse. Crkva je sada krina gra evina s polubavastim svodovima. U skladu s hijerarhijskim poretkom drutva crkva nastoji izgledati vie kao vladarska kua Boja nego kua za Boji narod (podanike). Pridodavanjem ogra enog prostora ispred oltara sabrana zajednica se sve vie udaljavala od sveenika i sudjelovanja na sv. misi. Vjernici toga vremena sve vie sudjeluju u razliitim pobonostima i obredima zbog ega se grade trjemovi i bone kapelice. Zvonici izrastaju u tornjeve raznih oblika koji su postali karakteristini za romaniki stil. U romanikim crkvama u svemu prevladava jednostavnost i masivnost koji na promatraa ostavljaju dojam moi, snage i stabilnosti.
otivacija
Od 12. do kraja 15.st. (Slika neke gotike katedrale i njezine unutranjosti)
S opatijom Sv. Denisa (1145.g.) i katedralom u Chartresu (1150.g.) u Francuskoj se pojavljuje jedan drukiji stil gradnje crkava koji se naziva gotika. U ivotu crkve postojao je pokret prema to sloenijim ceremonijama, naglaavanju simbola i mistinoj duhovnosti. Osjeaji nebeskih tenji i duhovnog zanosa odrazili su se i na gradnju crkava. Crkve se ovog vremena propinju u visinu. Visinu je omoguila gradnja vanjskih potpornih stupova. Zahvaljujui tim potpornim stupovima zidovi crkve mogli su postati tanki i lagani, izbueni mnogim prozorima, a ipak ostati dovoljno stabilni. Prozori su bili ispunjeni titravom bojom arenoga stakla da bi se postigao dojam lebdee ljepote. Unutarnji prostor crkve postao je zamren a svod leprav i visok, ukraen mreom tankih rebara. Crkve iz toga vremena su pune simbolike koja nam u pamet i srce eli dozvati Boju uzvienost i velianstvenost. Prozranost i tenja za visinama gotikih crkava stvaraju dojam gotovo nestvarnog prostora. Me utim, vjernici su u to vrijeme tako malo sudjelovali na misi da su mnogi primili priest tek na asu svoje smrti. U tim je zadivljujuim crkvama kao uostalom i u vjerskom ivotu toga vremena najvanije bilo gledanje. Velike gotike katedrale gra ene su vie u ast vjere a manje kao potreba za molitvenim prostorom. Od 16. do 19. st. (Slika bazilike sv. Petra u Rimu; Crkva sv. Katarine u Zagrebu, ili neka druga barokna crkva na podruju Hrvatske) Tek to su Europljani u zreloj gotici izgradili svoj vlastiti stil gradnje crkava, u doba velikih svjetskih otkria i ra anja novoga ivota koje nazivamo renesansa, ponovno se vraaju klasinom stilu gradnje. Uzor pronalaze u prirodi kao najvioj uiteljici. Boje se savrenstvo pokazuje u prirodi i zato graditelj treba koristiti njezine najsavrenije i najjednostavnije oblike kao to su krug u kvadrat. Cilj kojega graditelji toga vremena ele postii jest ljepota, ravnotea i savrenstvo oblika. Crkve su nalik kvadratnim dvoranama s kupolom u obliku kruga. Za graditelje toga razdoblja crkve su svojim savrenim geometrijskim oblicima predstavljale prostore kojima e se ovjek diviti vie nego mjesta u kojima e se vjernici susretati me u sobom i s Bogom. Renesansni tj. intelektualistiki pristup svijetu i vjeri, pogodovao je pojavi protestantske reformacije. Na nju je Crkva odgovorila preko Tridentskog sabora u 16. stoljeu. U gradnji se crkava naglasak s razuma premjeta na srce. Izgradnjom crkava raskonih oblika i ukrasa eli se dodirnuti i pokrenuti ovjekove osjeaje jer vjera nije samo stvar razumskog shvaanja nego ukljuuje cijeloga ovjeka i sve naine njegova oitovanja. Protivnici su kasnije ovakav pristup nazvali barok tj. izvitoperena umjetnost. Umjesto pravilnih renesansnih oblika kruga i kvadrata u baroku se susreu njihovi izdueni oblici, elipsa i pravokutnik. Izvana crkve izgledaju kao da se izvijaju dok im je unutranjost raskono ukraena s puno zlata i bljetavih boja. Crkve sagra ene u ovom vremenu na promatraa ostavljaju fantastian i zapanjujui dojam. Barok je bio posljednji opeprihvaeni nain gradnje crkava u Europi.
otivacija
10
19. i 20. st. (Katedrala sv. Petra u akovu; upna crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku) Brze politike, gospodarske i drutvene promjene svijeta u 19. st. nisu pogodovale ra anju nekog novoga graditeljskog stila. Ne snalazei se u toj brzini, umjetnici i graditelji crkava obraaju se prolosti. Grade se crkve poput grkih i rimskih hramova ili renesansnih vila. Ovakav pristup koji imitira ranije stilove iz prolosti naziva se historicizam. Osobito se imitira gotike i romanike crkve, tako da se esto u dva bliska grada istodobno grade crkve u sasvim razliitim stilovima. Primjerice, tako i u naoj nadbiskupiji u akovu imamo katedralu sv. Petra u stilu neoromanike dok u susjednom gradu Osijeku gotovo iz istog vremena imamo crkvu sv. Petra i Pavla u neogotikom stilu. Ono to je posebno znaajno za to razdoblje jesu snani i visoki tornjevi-zvonici kojima se unato svome bijegu u prolost ipak eli izraziti nadmo crkvenih gra evina nad sve brojnijim svjetovnim gra evinama. Nakon Prvoga svjetskog rata grade se moderne crkve koje se previe ne razlikuju od obinih gra evina. Osnovno obiljeje modernih crkava jest njezin jedinstveni unutarnji prostor. Naputa se dugotrajni kazalini i stupnjeviti raspored prostora u crkvi koji je prije toga ak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za sveenike a drugi za obine vjernike. Ograda sada nestaje dok se oltar nastoji to vie pribliiti vjernicima ime ih se eli aktivno ukljuiti u slavlje sv. mise. Za takvu ogromnu promjenu najzasluniji je papa Pio X. koji je naglaavanjem aktivnog sudjelovanja svih vjernika u javnoj i sveanoj molitvi Crkve postavio temelje za reformu bogosluja koju je propisao II. vatikanski sabor. Sinteza Na kraju rada u skupinama kateheta oblikuje sintezu uz pomo navedenog teksta i na temelju radova po skupinama. to je zapravo crkva-gra evina i zato je ona vana za svaku vjerniku zajednicu? Putovanje kroz dvije tisue godina dugu povijest kranskih crkava moemo zakljuiti s dva nadopunjavajua shvaanja crkvene gra evine. Crkva-gra evina je Boja kua i kua zajednice vjernika. Bog ne prebiva u kui od kamena, kipovima ili slikama kako to vjeruju neke nekranske religije. Ipak, krani su, svjesni da jo ive na ovome svijetu i da jo nisu s Bogom u raju, crkvi kao gra evini dali veliku vanost. Ona je povlateno mjesto Boje prisutnosti u svijetu i Boja kua jer se u njemu vjernici okupljaju i susreu s Bogom. Crkva predoznaava svetost, vjenost i ljepotu one nebeske 'kue Oeve' prema kojoj radosno idemo kao prema konanom cilju naeg ivotnog putovanja.
otivacija
11
Stoga crkva ve izvana izgleda drugaije, tako da upuuje na pogled prema gore i budi u nama enju za beskrajnim. Iznutra ona govori jo i vie uprisutnjujui mir, osjeaj udivljenja i pozivajui nas na kontemplaciju. Osim to je 'Kua Boja', crkva-gra evina je i 'Kua naroda Bojeg', tj. mjesto gdje se okuplja Crkva Isusovih vjernika. U tom smislu crkva se moe opisati kao zgrada koja je projektirana, sagra ena i posveena za javno bogotovlje zajednice vjernika. Upravo se po tome kranske crkve ponajvie razlikuju od poganskih hramova koji su bili iskljuivo mjesta za boanstvo ali ne i za ljude. Kao 'Kua naroda Bojeg' crkva je bogosluni prostor tj. mjesto gdje se okuplja narod Boji da slavi sakramente, napose Euharistiju, i da slua Boju rije, a zatim da obavlja izvanliturgijske zajednike i pojedinane molitve. Crkva je za krane mjesto najveeg vjernikog dostojanstva i sveto mjesto u kojem se ostvaruje susret kranske zajednice s Bogom. Naalost, kroz povijest se nerijetko nastojalo preko crkvenih zgrada izraziti grandioznost, snagu, mo, sigurnost, slavu i samostalnost. Zato je II. vatikanski sabor izriito naglasio: Kod gra enja svetih zgrada neka se briljivo pazi da budu prikladne za vrenje bogoslunih ina i da se moe postii djelatno uee vjernika (SC 124). U tom smislu zakljuujemo s blagopokojnim papom Ivanom Pavlom II. da je crkva, velika ili malena, velianstvena ili siromana, mjesto za sastajanja vjernika, za evangelizaciju, zajedniki kult i za ukljuivanje u caritas. Htjeti bogosluje bez bogoslunog prostora znailo bi ne shvaati evan eosku istinu da nam je sudjelovanje u nebeskom bogosluju za sada omogueno tek posredstvom zemaljskih znakova i ne prihvatiti injenicu trajne ogranienost ljudskog naina postojanja u ovome svijetu.
KATEHETSKE ZADAE
Organizirajte malu radnu akciju ure ivanja crkvenog dvorita. Kateheta moe ispripovjediti poneto o starom
obiaju vezanom uz neke crkve u Hrvatskoj prema kojemu su pojedine obitelji skrbile o jednom cvjetnjaku koji se nalazio u prostoru pokraj crkve. Na slian nain vaa katehetska skupina moe izabrati svoj mali kutak o kojem e oni posebno voditi brigu i kojeg e ure ivati.
Organizirajte u vaoj upi malu likovnu koloniju. Slikajte, modelirajte ili izradite od kartona vau upnu crkvu i u prostorijama upe upriliite izlobu na koju ete pozvati sve upljane.
Ministranti izra uju maketu

najmanje katedrale na svijetu tj. crkve sv. Kria u Ninu.
otivacija
12
ZAVRNI DIO Molitveni zavretak Molitveni dio zamiljen je na nain da ministranti kao u maloj procesiji hodaju kroz bogosluni prostor i zaustavljaju se na tri mjesta na kojima itaju molitvene zazive. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen. (Na ulazu u crkvu) Boe, Ti si prisutan u ovome domu molitve. Ovaj znak kria blagoslovljenom vodom koji uinismo na vratima Tvoje kue znak je naeg pokajanja i spomen krtenja po kojem smo postali lanovi Crkve. Svojom nas milou oisti kako bi uvijek uzmogli biti istinski duhovni hram u kojem Ti stanuje. Molimo Te. (Na sredini crkvene la e) Gospodine, ova je kua vidljivi znak Krista i Crkve, dom spasenja i milosti. U njoj se iva Crkva sastaje i tebe asti u duhu i istini, a sebe izgra uje u ljubavi. Neka snaga Tvoje rijei koju ovdje sluamo i Tvoga tijela kojega ovdje blagujemo okrijepi naa srca da ostanemo posluni Tvome Duhu i vjerni Tvojoj Crkvi. Molimo Te.
(Pred svetitem) Gospodine, u ovom svetom hramu tvoji vjernici oko rtvenoga stola slave spomen Tvoje muke i uskrsnua. Dok udesno ostvaruje svoje zajednitvo s nama Ti ovdje ini da Crkva po svem svijetu rairena, raste u jedinstvu Tvoga Tijela dok konano ne pristigne nebeskoj slavi. Daj da po svetinjama koje ovdje primamo u nama obilato uzraste Tvoja milost. Molimo te. Oe na
Skupina A
otivacija
13
Prona ite u tekstu najvanije podatke i obiljeja stila gradnje kojemu pripadaju gra evine na vaem radnom listu. Pokuajte prepoznati i pokazati na slici neke od tih specifinih arhitektonskih karakteristika. Nakon rada u paru/skupini predstavite ostalim ministrantima podatke do kojih ste u radu doli. Prije toga, zalijepite na lentu vremena ili plakat sliice koje ste dobili od katehete, a koje su vas podijelile u parove/skupine.
Od 1. do kraja 3. st.
Prva kranska zajednica bila je sastavljena ponajvie od idova. Oni su i dalje ili u hram, ali su se usporedo s tim skupljali i u privatnim kuama u kojima su slavili sv. misu koju nisu mogli slaviti u hramu. U prvom se razdoblju dakle krani sastaju u obinim prostorijama bez posebnog namjetaja i ukrasa osim vjerojatno stola i sjedala, u pravilu na gornjem katu kue. U tim su ranim godinama krani ivo iekivali Kristov konani povratak zbog ega nisu gradili nikakve trajnije gra evine. Uskoro su nastupila teka desetljea progona u vrijeme kojih se krani tajno okupljaju u podzemnim grobljima tzv. katakombama. Katakombe su dugaki labirinti podzemnih grobova krana. Imale su svoju uobiajenu strukturu i bile su ukraene kranskim simbolima i slikama. Iz takvih okupljanja na grobovima muenika i ostalih svetih mukaraca i ena razvio se kult svetaca koji je utjecao na kasniju gradnju crkava.
Radni listovi za ministrantsku zajednicu
Skupina B
otivacija
14
Nakon obraenja cara Konstantina kranstvo je postala slubeno odobrena i prihvaena religija u Rimskom carstvu. Kada se uvelike poveao broj krana, oni poinju graditi vlastite prostore za okupljanje. Prve takve crkve su iz ve postojeih javnih zgrada, tzv. civilnih bazilika koje su bile preuzete i preureene za bogotovlje. Oblik im je bio izduen i pravokutan, redovima stupova podijeljen na tri do pet uzdunih prostora, a u nju se ulazilo kroz predvorje na jednoj strani kojemu se nasuprot nalazila apsida polunadsvo eni polukruni prostor. Karakteristino je za baziliku da je sredinji prostor izduen te iri i vii od bonih, te da se na njemu nalaze veliki prozori kroz koje u njega dolazi obilato tzv. bazilikalno osvjetljenje dok boni brodovi ostaju u polutami. Bljetavilo boja na prekrasnim mozaicima u unutranjosti kranskih bazilika u promatrau izazivaju predosjeaj nebeskog prostora. Na Zapadu je uestaliji izdueni tip bazilike, dok je za Istok karakteristian centralni tip gra evine s tlocrtom u obliku kria jednake duljine krakova. Dok se u prvim stoljeima prostori koji su bili sagra eni za liturgijske sastanke nazivaju kranski hramovi po uzoru na stare hramove, od 6. se stoljea takve zgrade poinju nazivati crkve po ljudima koji ih koriste. Crkve su ovog razdoblja izvana sasvim neugledne, gra ene od neobukane cigle ili kamena, ali su zato iznutra veoma bogato ukraene i ralanjene. Po tome se bitno razlikuju od poganskih hramova koji su izvana bili bogato ukraeni, a iznutra jednostavni i neugledni.
Skupina C
otivacija
15
S liturgijskom reformom Grgura Velikog poela je promjena shvaanja onoga to Crkva jest, a time i neke promjene u gradnji crkava. Uspostava Svetog Rimskog Carstva (800. g.) donijela je uvrenje feudalizma (Nain organizacije drutva, vladanja nad njime i drutvenih odnosa u srednjovjekovnoj Europi; izgra en kao hijerarhijska piramida uzajamnih obveza izme u gospodara i podanika) te je vjerska vlast postala mnogo jaa i neovisnija. Osnovna se bazilika poela razvijati u ono to je postalo poznato kao romaniki stil. Stara rimska bazilika u obliku jedinstvene i izduljene zgrade sa svrhom kretanja prema naprijed postupno je postala slijed prostornih cjelina koje su odraavale ideju feudalnog poretka. Male bone prostorije ire se u poprene la e da bi primile kripte i relikvijare kako je oivljavao kult svetaca koji je nastavak ranokranske prakse. Crkva je sada krina gra evina s polubavastim svodovima. U skladu s hijerarhijskim poretkom drutva crkva nastoji izgledati vie kao vladarska kua Boja nego kua za Boji narod (podanike). Pridodavanjem ogra enog prostora ispred oltara sabrana zajednica se sve vie udaljavala od sveenika i sudjelovanja na sv. misi. Vjernici toga vremena sve vie sudjeluju u razliitim pobonostima i obredima zbog ega se grade trjemovi i bone kapelice. Zvonici izrastaju u tornjeve raznih oblika koji su postali karakteristini za romaniki stil. U romanikim crkvama u svemu prevladava jednostavnost i masivnost koji na promatraa ostavljaju dojam moi, snage i stabilnosti.
Skupina D
otivacija
16
Od 12. do kraja 15.st.
S opatijom Sv. Denisa (1145.g.) i katedralom u Chartresu (1150.g.) u Francuskoj se pojavljuje jedan drukiji stil gradnje crkava koji se naziva gotika. U ivotu crkve postojao je pokret prema to sloenijim ceremonijama, naglaavanju simbola i mistinoj duhovnosti. Osjeaji nebeskih tenji i duhovnog zanosa odrazili su se i na gradnju crkava. Crkve se ovog vremena propinju u visinu. Visinu je omoguila gradnja vanjskih potpornih stupova. Zahvaljujui tim potpornim stupovima zidovi crkve mogli su postati tanki i lagani, izbueni mnogim prozorima, a ipak ostati dovoljno stabilni. Prozori su bili ispunjeni titravom bojom arenoga stakla da bi se postigao dojam lebdee ljepote. Unutarnji prostor crkve postao je zamren a svod leprav i visok, ukraen mreom tankih rebara. Crkve iz toga vremena su pune simbolike koja nam u pamet i srce eli dozvati Boju uzvienost i velianstvenost. Prozranost i tenja za visinama gotikih crkava stvaraju dojam gotovo nestvarnog prostora. Meutim, vjernici su u to vrijeme tako malo sudjelovali na sv. misi da su mnogi primili sv. priest tek na asu svoje smrti. U tim je zadivljujuim crkvama kao uostalom u vjerskom ivotu toga vremena najvanije bilo gledanje. Velike gotike katedrale gra ene su vie u ast vjere a manje kao potreba za molitvenim prostorom.
Skupina E
otivacija
17
Od 16. do 19. st.
Tek to su Europljani u zreloj gotici izgradili svoj vlastiti stil gradnje crkava, u doba velikih svjetskih otkria i ra anja novoga ivota koje nazivamo renesansa, ponovno se vraaju klasinom stilu gradnje. Uzor pronalaze u prirodi kao najvioj uiteljici. Boje se savrenstvo pokazuje u prirodi i zato graditelj treba koristiti njezine najsavrenije i najjednostavnije oblike kao to su krug u kvadrat. Cilj kojega graditelji toga vremena ele postii jest ljepota, ravnotea i savrenstvo oblika. Crkve su nalik kvadratnim dvoranama s kupolom u obliku kruga. Za graditelje toga razdoblja crkve su svojim savrenim geometrijskim oblicima predstavljale prostore kojima e se ovjek diviti vie nego mjesta u kojima e se vjernici susretati me u sobom i s Bogom. Renesansni tj. intelektualistiki pristup svijetu i vjeri, pogodovao je pojavi protestantske reformacije. Na nju je Crkva odgovorila preko Tridentskog sabora u 16. stoljeu. U gradnji se crkava naglasak s razuma premjeta na srce. Izgradnjom crkava raskonih oblika i ukrasa eli se dodirnuti i pokrenuti ovjekove osjeaje jer vjera nije samo stvar razumskog shvaanja nego ukljuuje cijeloga ovjeka i sve naine njegova oitovanja. Protivnici su kasnije ovakav pristup nazvali barok tj. izvitoperena umjetnost. Umjesto pravilnih renesansnih oblika kruga i kvadrata u baroku se susreu njihovi izdueni oblici, elipsa i pravokutnik. Izvana crkve izgledaju kao da se izvijaju dok im je unutranjost raskono ukraena s puno zlata i bljetavih boja. Crkve sagra ene u ovom vremenu na promatraa ostavljaju fantastian i zapanjujui dojam. Barok je bio posljednji opeprihvaeni nain gradnje crkava u Europi.
Skupina F
otivacija
18
19. i 20. st.
Brze politike, gospodarske i drutvene promjene svijeta u 19. st. nisu pogodovale ra anju nekog novoga graditeljskog stila. Ne snalazei se u toj brzini, umjetnici i graditelji crkava obraaju se prolosti. Grade se crkve poput grkih i rimskih hramova ili renesansnih vila. Ovakav pristup koji imitira ranije stilove iz prolosti naziva se historicizam. Osobito se imitira gotike i romanike crkve, tako da se esto u dva bliska grada istodobno grade crkve u sasvim razliitim stilovima. Primjerice, tako i u naoj nadbiskupiji u akovu imamo katedralu sv. Petra u stilu neoromanike dok u susjednom gradu Osijeku gotovo iz istog vremena imamo crkvu sv. Petra i Pavla u neogotikom stilu. Ono to je posebno znaajno za to razdoblje jesu snani i visoki tornjevi-zvonici kojima se unato svome bijegu u prolost ipak eli izraziti nadmo crkvenih gra evina nad sve brojnijim svjetovnim gra evinama. Nakon Prvoga svjetskog rata grade se moderne crkve koje se previe ne razlikuju od obinih gra evina. Osnovno obiljeje modernih crkava jest njezin jedinstveni unutarnji prostor. Naputa se dugotrajni kazalini i stupnjeviti raspored prostora u crkvi koji je prije toga ak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za sveenike a drugi za obine vjernike. Ograda sada nestaje dok se oltar nastoji to vie pribliiti vjernicima ime ih se eli aktivno ukljuiti u slavlje sv. mise. Za takvu ogromnu promjenu najzasluniji je papa Pio X. koji je naglaavanjem aktivnog sudjelovanja svih vjernika u javnoj i sveanoj molitvi Crkve postavio temelje za reformu bogosluja koju je propisao II. vatikanski sabor.
1.2. Unutranjost crkava
otivacija
19
Ciljevi
Upoznati globalni plan crkvenih gra evina Upoznati umjetnine koje se nalaze u crkvi Posvijestiti vanost ure enja unutranjosti crkvenog prostora Otkriti simboliku koju posjeduje crkvena gra evina
Materijali za rad
Radni listovi Prazni listovi Olovka ili kemijska olovka
Prijedlog tijeka susreta
Susret zapoinje zajednikom molitvom. Nakon proitanog teksta slijedi motivacija kroz nekoliko navedenih pitanja, a zatim rad u skupinama. Svaka skupina ita i obra uje tekst kroz deset minuta, nakon ega predstavnik svake skupine ukratko prepriava sadraj teksta ostalim ministrantima. Rad u skupinama zakljuuje kateheta donosei saetak. Kroz katehetske zadae ministranti e nastojati i u vlastitom ivotu ostvarivati ono o emu su na susretu promiljali. Susret zavrava zajednikom molitvom koju je prikladno upriliiti u crkvi. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Po kiticama moliti Ps 84, uz ponavljanje antifone: Blaeni koji prebivaju u Domu tvome, Gospodine. Molitva PSALAM 84 Hodoasnika pjesma Kako su mili stanovi tvoji, Jahve nad Vojskama! Dua mi gine i ezne za dvorima Jahvinim. Srce moje i moje tijelo kliu Bogu ivomu. I vrabac sebi log nalazi, i lastavica gnjezdace gdje e poloiti mlade svoje: a ja rtvenike tvoje, Jahve nad Vojskama, Kralju moj i Boe moj! Blaeni koji prebivaju u Domu tvome slave' te bez prestanka! Blaen komu je pomo u tebi dok se sprema na svete putove! Prolaze li suhom dolinom, u izvor je vode promeu i prva je kia u blagoslov odijeva. Snaga im raste od asa do asa: dok ne ugledaju Boga na Sionu. Jahve, Boe nad Vojskama, uj molitvu moju, posluaj, Boe Jakovljev! Pogledaj, tite na, Boe, pogledaj lice pomazanika svoga! Slava Ocu. Kako bijae.
otivacija
20
Zaista, jedan je dan u dvorima tvojim bolji od tisuu drugih. Volim biti na pragu Doma Boga svoga nego boraviti u atorima grenika. Jahve, Bog, sunce je i tit: on daje milost i slavu. Ne uskrauje Jahve dobara onima koji idu u nedunosti. Jahve nad Vojskama, blago onom tko se u te uzda.
EVAN ELJE Iv 2, 13-22 Bijae blizu idovska Pasha kad Isus uzi e u Jeruzalem. I, namjeri se u Hramu na prodavae volova, ovaca i golubova i mjenjae novca gdje sjede. Napravi bi od ueta i sve ih istjera iz Hrama, skupa s ovcama i volovima. Mjenjaima prosu novac i stolove isprevrta. A prodavaima golubova naredi: Nosite to odavde! Ne pravite od kue Oca mojega prodavaonicu! Njegovi se uenici sjetie da stoji pisano: Revnost me za kuu tvoju izjeda. Nato ga idovi upitae: Koje nam znamenje pokazuje da to smije initi? Isus im odgovori: Razvalite ovaj hram i opet u ga za tri dana podignuti! Odvratie mu idovi: etrdeset i est godina gra en je ovaj Hram, a ti e ga podignuti za tri dana? Ali on je govorio o Hramu, svome tijelu. Kad bijae uskrsnuo od mrtvih, njegovi se uenici sjetie da je to htio rei, te povjerovae Pismu i rijei koju Isus bijae rekao. POUNI DIO Motivacija to doivljavate i kako se osjeate pri ulasku u crkvu? to utjee na vae osjeaje? Je li to svijest da se nalazite u crkvi, lijepe slike i kipovi, ure enost crkve, skladnost, mir, tiina ili to drugo? Rad u skupinama Podijeliti se u dvije skupine. Uputiti lanove skupine da izaberu svog predstavnika koji e svima izloiti ono najvanije. Svaka skupina ima svoj tekst. lanovi skupine dobivaju nekoliko istovjetnih tekstova tako da svi mogu pratiti rad i pomagati predstavniku skupine pri sastavljanju saetka. 1. SKUPINA Crkva je gra evina u kojoj se okuplja kranska zajednica Crkva. Ona svojim izgledom i prostorom podsjea ljude na jedan drugaiji svijet, svijet ljepote, sklada, mira i radosti. Crkvena gra evina je sakralni znak koji mora biti izvana izrazito uoljiv i prepoznatljiv, a iznutra funkcionalno simbolian. Crkva je napose prostor povlatenog susreta ovjeka i Boga, ali i ljudi me usobno u euharistiji i drugim liturgijskim slavljima. U njoj se odvija gozba izme u Boga i ljudi- kao u vjenosti, gdje Bog okuplja oko sebe spaenike koji su u vjenom zajednitvu s njime. Zato u crkvi uvijek vlada tiina i mir, jer kroz tiinu Bog progovara ovjeku. Nutarnji prostor u katolikim crkvama i raspored bogoslunih arita u njima mora omoguiti i poticati aktivno, skladno i ugodno sudjelovanje svakog
otivacija
21
sudionika bogosluja. Kao gra evina, crkva se svojim oblikom, visinom, veliinom ili na neki drugi nain razlikuje od ostalih zgrada i kua te svojim vanjskim i unutarnjim izgledom odraava svetost koju i predstavlja. Ona je kua Boja koja svojim unutranjim izgledom naglaava Boju prisutnost i upuuje vjernike na sabranost i pobonost kako bi susret i razgovor s Bogom bio to potpuniji, osobito u sakramentu euharistije. Crkvena je gra evina iznutra jedinstven prostor, ali se sastoji od dva temeljna dijela, a to su svetite i prostor za narod. Prostor svetita je prostor glave. Samo svetite je, u odnosu na prostor za narod, istaknuto i malo izdignuto ime se eli naglasiti vanost, tj. svetost ovog prostora te ostvariti bolji kontakt izme u glave, sveenika i naroda u crkvi. Sadraj unutar svetita je umjetniki vrijedan, lijep i skladan te na taj nain odraava svetost prostora. Prostor za narod je drugi bitan dio crkve koji se jo naziva brod ili la a. La a crkve je mjesto u kojem stoje ili sjede ljudi za vrijeme bogosluja. Taj prostor ima vanu ulogu- treba odraavati zajednitvo vjernika s predvoditeljem slavlja. Neke crkve imaju izduene i uske la e te su ponekad izgra ene kao jednobrodne, dvobrodne, trobrodne, ponekad etverobrodne ili peterobrodne, ali se u novije vrijeme izgra uje bitno drugaiji oblik prostora za narod s ciljem postizanja veeg zajednitva vjernika i predvoditelja slavlja. U prostoru za narod nalaze se klupe, slike ili reljefi Krinog puta, kipovi, slike i ispovjedaonice. Neke crkve, uz klasine ispovjedaonice koje uglavnom pruaju samo prostor za kleanje, sadre i manje prostorije u kojima se mogu obavljati duhovni razgovori, odnosno u kojima bi vjernici koji ele takvu ispovijed, postigli dublju sabranost i iskreniji stav. 2. SKUPINA Na ulazu u crkvu nalazi se posuda za blagoslovljenu vodu, tzv. kropionica. Stavljanjem ruke u tu vodu, i pravei znak kria, elimo se uvijek iznova prisjetiti svoga krtenja po kojem smo postali djeca Boja i lanovi Crkve zajednice vjernika. Gotovo svaka crkva iznad ulaza ima kor. To je prostor u kojem su, zbog svoje veliine, smjetene orgulje, pa onda i crkveni zbor. No ipak je za pjevae prikladnije mjesto blie samog svetita, zajedno s drugim vjernicima. La a je dio crkve u kojem se nalaze klupe i koji obino zauzima vei dio same gra evine, a u njoj se za vrijeme liturgijskog slavlja nalaze vjernici. Sakristija je tako er dio crkvene zgrade. To je prostorija predviena za uvanje liturgijskog posu a, knjiga i liturgijske odjee i svega to je potrebno za liturgijska slavlja. Za njezinu su urednost najee odgovorni upravo ministranti. Sakristija je prostorija tjelesne i duhovne priprave sveenika i ministranata za slavlje euharistije i ostalih bogoslunih ina. Svaka crkva ima svoje umjetnike ukrase koji su dostojni, ugledni i lijepi znakovi i simboli nadnaravnih vrednota te uvelike pridonose svetosti i ljepoti liturgijskog prostora. U umjetnike ukrase ubrajamo slike, freske, vitraje, kipove, cvijee i slino. Oni prikazuju uskrslog Krista, Posljednju veeru, Krista Uitelja, krini put, svece itd. Slike i kipovi mogu biti znak i propovijed te na svoj nain govoriti i biti u slubi vjere i molitve. Oni nas ele vizualno pribliiti svetima u raju, da po njihovim zagovorima molimo nebeskog Oca za svoje potrebe. Oslikani prozori, vitraji, tako er svojom veliinom, oblikom i koliinom proputanja svjetlosti omoguuju jai osjeaj mistinosti. Umjetnikoj se vrijednosti i izraaju mora pridruiti i funkcionalnost. Drukije reeno, crkvena je umjetnost uvijek funkcionalna, u slubi liturgijskog slavlja. Crkveni prostor mora biti obiljeen sveanou i uzvienou; trebao bi biti odsjev boanskih obeanja i poziv na vjerniku nadu. I crkvena su vrata, koja igraju znaajnu ulogu u Kristovoj poredbi s ulaznim vratima (Iv 10,7.9), esto ukraena nenametljivim biblijskim ili liturgijskim simbolima.
otivacija
22
KATEHETSKE ZADAE Ministranti mogu istraiti pojedinosti o vlastitoj upnoj crkvi i njezinom unutarnjem ure enju. Posebno je vrijedno istraiti: kada je crkva sagra ena, u kojem stilu je gra ena, koje su njezine posebnosti (tlocrt), umjetnike vrijednosti (slike, vitraji, freske) itd. Na temelju istraivanja, ministranti zajedno sa upnikom ili katehetom mogu pripraviti i tiskati mali vodi kroz upnu crkvu i podijeliti ga ostalim lanovima upne zajednice ili vjernicima koji posjete crkvu. U nekim prigodama ministranti mogu pripomoi osobama zaduenim za ienje i odravanje crkve u njihovim aktivnostima. Moe im se povjeriti i jedan dio crkve za iju e urednost i dostojanstveno ure enje ministranti skrbiti kroz odre eno vrijeme (kor, sakristija) Posjetite ministrante susjednih upa i razgledajte njihove upne crkve. Uoite u emu su slinosti, a u emu razlike tih crkava i vae upne crkve. Promisliti na koji nain svaki od ministranata moe pridonijeti ozraju susreta s Bogom za vrijeme euharistije i drugih liturgijskih slavlja. ZAVRNI DIO Molitveni zavretak Zajedniki izmoliti Psalam 135, a zavriti molitvom koju predvodi kateheta. Psalam 135 Hvalite ime Gospodnje, hvalite, sluge Gospodnje koji u Domu Gospodnjem stojite u predvorjima Doma Boga naega! Hvalite Gospodina jer je dobar, pjevajte imenu njegovu jer je ljupko! Jer Gospodin sebi odabra Jakova, Izraela za dragu svojinu. Znadem da je velik Gospodin, da je nad bozima svim gospodar. to god se Gospodinu svidi, to ini na nebu i na zemlji, na moru i u bezdanima. Oblake die s kraja zemlje; stvara kii munje, vjetar izvodi iz skrovita njegovih. Molitva Svemogui, vjeni Boe, tvoja su vremena i vjekovi, a nebesa i zemlja kliu ti hvalu. Blagoslovi nas okupljene u tvom svetom hramu, da uvijek i svugdje navijetamo tvoja slavna djela i rijeima i ivotom svjedoimo iskustvo tvoje blizine. Po Kristu.
Skupina 1
otivacija
23
Kao skupina imate zadatak proitati tekst i na temelju njega napraviti saetak u kojem ete izloiti ono najvanije iz obra enog teksta. Izaberite svog predstavnika koji e izloiti rezultate vaeg rada. U radu njegujte zajednitvo unutar skupine i nastojte biti kreativni.
Crkva je gra evina u kojoj se okuplja kranska zajednica - Crkva. Ona svojim izgledom i prostorom podsjea ljude na jedan drugaiji svijet, svijet ljepote, sklada, mira i radosti. Crkvena gra evina je sakralni znak koji mora biti izvana izrazito uoljiv i prepoznatljiv, a iznutra djelotvorno simbolian. Crkva je napose prostor povlatenog susreta ovjeka i Boga, ali i ljudi me usobno u euharistiji i drugim liturgijskim slavljima. U njoj se odvija gozba izme u Boga i ljudi - kao u vjenosti, gdje Bog okuplja oko sebe spaenike koji su u vjenom zajednitvu s njime. Zato u crkvi uvijek vlada tiina i mir, jer kroz tiinu Bog progovara ovjeku. Nutarnji prostor u katolikim crkvama i raspored bogoslunih arita u njima mora omoguiti i poticati aktivno, skladno i ugodno sudjelovanje svakog sudionika bogosluja. Kao gra evina, crkva se svojim oblikom, visinom, veliinom ili na neki drugi nain razlikuje od ostalih zgrada i kua te svojim vanjskim i unutarnjim izgledom odraava svetost koju i predstavlja. Ona je kua Boja koja svojim unutranjim izgledom naglaava Boju prisutnost i upuuje vjernike na sabranost i pobonost kako bi susret i razgovor s Bogom bio to potpuniji, osobito u sakramentu euharistije. Crkvena je gra evina iznutra jedinstven prostor, ali se sastoji od dva temeljna dijela, a to su svetite i prostor za narod. Svetite je, u odnosu na prostor za narod, istaknuto i malo izdignuto ime se eli naglasiti vanost, tj. svetost ovog prostora te ostvariti bolji kontakt izme u svih dionika liturgijskog slavlja. Svetite skladno ine oltar, ambon, u nekim crkvama svetohranite te sjedita za slavitelja i ministrante, stoli za darove. Prostor za narod je drugi bitan dio crkve koji se jo naziva brod ili la a. La a crkve je mjesto u kojem vjernici stoje ili sjede za vrijeme bogosluja. Taj prostor ima vanu ulogu treba odraavati zajednitvo vjernika s predvoditeljem slavlja. Neke crkve imaju izduene i uske la e te su ponekad izgra ene kao jednobrodne, dvobrodne, trobrodne, ponekad etverobrodne ili peterobrodne, ali se u novije vrijeme izgra uje bitno drugaiji oblik prostora za narod s ciljem postizanja veeg zajednitva vjernika i predvoditelja slavlja. U prostoru za narod nalaze se klupe, slike ili reljefi Krinog puta, kipovi i slike svetaca i ispovjedaonice. Neke crkve, uz klasine ispovjedaonice koje uglavnom pruaju samo prostor za kleanje, sadre i manje prostorije u kojima se mogu obavljati duhovni razgovori, odnosno u kojima bi vjernici koji ele takvu ispovijed, postigli dublju sabranost i iskreniji stav.
Skupina 2
otivacija
24
Kao skupina imate zadatak proitati tekst i na temelju njega napraviti saetak u kojem ete izloiti ono najvanije iz obra enog teksta. Izaberite svog predstavnika koji e izloiti rezultate vaeg rada. U radu njegujte zajednitvo unutar skupine i nastojte biti kreativni.
Na ulazu u crkvu nalazi se posuda za blagoslovljenu vodu. Stavljanjem ruke u tu vodu, i pravei na sebi znak kria, elimo se uvijek iznova prisjetiti svoga krtenja po kojem smo postali djeca Boja i lanovi Crkve zajednice vjernika. Gotovo svaka crkva iznad ulaza ima kor. To je prostor u kojem su, zbog svoje veliine, smjetene orgulje, pa onda i crkveni zbor. U novijim crkvama kor za pjevae i zbor, prikladnije se smjeta na mjesto blie samog svetita, zajedno s drugim vjernicima. La a je dio crkve u kojem se nalaze klupe i koji obino zauzima vei dio same gra evine, a u njoj se za vrijeme liturgijskog slavlja nalaze vjernici.
Sakristija je tako er dio crkvene zgrade. To je prostorija predvi ena za uvanje liturgijskog posu a, knjiga, liturgijske odjee i svega to je potrebno za liturgijska slavlja. Za njezinu su urednost najee odgovorni upravo ministranti. Sakristija je prostorija priprave sveenika i ministranata za slavlje euharistije i ostalih bogoslunih ina. Svaka crkva ima svoje umjetnike ukrase koji su dostojni, ugledni i lijepi znakovi i simboli nadnaravnih vrednota te uvelike pridonose svetosti i ljepoti liturgijskog prostora. U umjetnike ukrase ubrajamo slike, freske, vitraje, kipove, cvijee i slino. Oni prikazuju uskrslog Krista, Posljednju veeru, Krista Uitelja, krini put, svece itd. Slike i kipovi mogu biti znak i propovijed te na svoj nain govoriti i biti u slubi vjere i molitve. Oni nas ele vizualno pribliiti svetima, da po njihovim zagovorima molimo nebeskog Oca za svoje potrebe. Oslikani prozori, vitraji, tako er svojom veliinom, oblikom i koliinom proputanja svjetlosti omoguuju jai osjeaj mistinosti. Umjetnikoj se vrijednosti i izraaju mora pridruiti i djelotvornost. Drukije reeno, crkvena je umjetnost uvijek treba biti u slubi liturgijskog slavlja. Crkveni prostor mora biti obiljeen sveanou i uzvienou; trebao bi biti odsjev boanskih obeanja i poziv na vjerniku nadu. I crkvena su vrata, koja igraju znaajnu ulogu u Kristovoj poredbi s ulaznim vratima, esto ukraena nenametljivim biblijskim ili liturgijskim simbolima.
otivacija
Ciljevi
1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja
25
Upoznati prostor svetita crkve i sredinjost oltara u njemu Posvijestiti vanost, mjesto i simboliku ambona kao stola uprisutnjenja Rijei Otkriti znaenje i simboliku oltara kao spomen-mjesta Kristove rtve na kriu Njegovati stav potovanja prema oltaru i ambonu kao simbolima Kristove prisutnosti
Materijali za rad
Radni listovi Umnoeni tekstovi za Slubu rijei Ljepilo za papir Olovke, bojice i vodene bojice Karton ili stiropor Stiropor kare Prazni listovi
Susret je prikladno zapoeti Slubom Rijei u prezbiteriju crkve ili kapele. U pounom dijelu susreta kateheta sudionike uvodi u rad predloenom motivacijom. Susret se nastavlja radom u skupinama uz pomo slikovnih i tekstualnih materijala o ambonu i oltaru. Radove skupina poeljno je predstaviti na primjeren nain svim sudionicima katehetskog susreta. Susret zavrava zajednikom pjesmom i molitvom ili u katehetskoj dvorani ili u prezbiteriju crkve. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Molitveni poetak zamiljen je kao svojevrsna Sluba Rijei. Molitveni dio susreta prikladno je zapoeti u prostoru prezbiterija, u neposrednoj blizini ambona i oltara. Sluba Rijei P. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. O. Amen Pomolimo se. Svemogui, vjeni Boe, pozvao si nas da ti sluimo u zajednici Crkve, u razliitosti slubi i jedinstvu poslanja. Uini nas vjernim sluateljima i vriteljima tvoje Rijei, i daj da vo eni tvojom milou budemo vjerni svjedoci kraljevstva istine i ljubavi. Po Kristu Gospodinu naemu. Prvo itanje - 1 Pt 2, 4-9 Pristupite k njemu, Kamenu ivomu to ga, istina, ljudi odbacie, ali je u oima Bojim izabran, dragocjen, pa se kao ivo kamenje ugra ujte u duhovni Dom za sveto sveenstvo da prinosite rtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu. Stoga stoji u Pismu: Evo postavljam na Sionu kamen odabrani, dragocjeni kamen ugaoni: Tko u nj vjeruje, ne, nee se postidjeti.Vama dakle koji vjerujete - ast! A onima koji ne vjeruju - kamen koji odbacie graditelji postade kamen zaglavni i kamen spoticanja, stijena posrtanja; oni se o nj spotiu, neposluni Rijei, za to su i odre eni. A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveenstvo, sveti puk, narod steeni da navijetate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu.
otivacija

PRIPJEVNI PSALAM Ps 118, 19-24 Ant. Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar, jer je vjena ljubav njegova!
26
Otvorite mi irom vrata pravde: ui u, Gospodinu zahvalit'! "Ovo su vrata Gospodnja, na njih ulaze pravedni!" Zahvalit u ti to si me usliio i moj postao spasitelj. Kamen to ga odbacie graditelji postade kamen zaglavni. Gospodnje je to djelo: kakvo udo u oima naim! Ovo je dan to ga uini Gospodin: kliimo i radujmo se njemu! EVAN ELJE Lk 24, 13-32
I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema ezdeset stadija. Razgovarahu me usobno o svemu to se dogodilo. I dok su tako razgovarali i raspravljali, priblii im se Isus i po e s njima. Ali prepoznati ga - bijae uskraeno njihovim oima. On ih upita: "to to putem pretresate me u sobom?" Oni se snudeni zaustave te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: "Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne zna to se u njemu dogodilo ovih dana?" A on e: "to to?" Odgovore mu: "Pa ono s Isusom Nazareaninom, koji bijae prorok - silan na djelu i na rijei pred Bogom i svim narodom: kako su ga glavari sveeniki i vijenici nai predali da bude osu en na smrt te ga razapeli. A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali osim svega toga ovo je ve trei dan to se to dogodilo. A zbunie nas i ene neke od naih: u praskozorje bijahu na grobu, ali nisu nale njegova tijela pa do oe te rekoe da su im se ukazali an eli koji su rekli da je on iv. Odoe nato i neki nai na grob i na oe kako ene rekoe, ali njega ne vidjee." A on e im: "O bezumni i srca spora da vjerujete to god su proroci navijestili! Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te u e u svoju slavu?" Poevi tada od Mojsija i svih proroka, protumai im to u svim Pismima ima o njemu. Uto se priblie selu kamo su ili, a on kao da htjede dalje. No oni navaljivahu: "Ostani s nama jer zamalo e veer i dan je na izmaku!" I uni e da ostane s njima. Dok bijae s njima za stolom, uze kruh, izree blagoslov, razlomi te im davae. Uto im se otvore oi te ga prepoznae, a on im ieznu s oiju. Tada rekoe jedan drugome: "Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?" Sveenik ili kateheta neka na temelju biblijskih itanja odre kratki nagovor.
otivacija

MOLITVA VJERNIKA
27
Po sakramentima inicijacije, milosrdni Otac, uinio nas je dionicima svoga spasenja. Molimo Gospodina da nam pomogne itati u naim ivotima znakove njegove spasonosne prisutnosti. Zazovimo ga govorei: Uini nas svojim svjedocima, Gospodine! 1. Prati, Gospodine, svoju Crkvu snagom Duha Svetoga da uvijek oslukuje tvoju rije i ivotom je vri, molimo te. 2. Za sve koji se stavljaju u slubu Crkvi i Kristu: okrijepi ih snagom vjerodostojna ivota, molimo te. 3. Za sve krane: da s darom vjere koju si im udijelio raste u njima i ljubav prema svakom ovjeku, molimo te. 4. Za nas ovdje sabrane: osnai nas da tebe ljubimo i svojim ivotom tebi sluimo, molimo te. Svemogui Boe, darom svoje ljubavi pozvao si nas u ivot. Daj nam nasljedovati put evan eoskog sluenja i svjedoenja, po Kristu Gospodinu naemu. Molitva Gospodnja: Oe na... POUNI DIO Motivacija Kateheta podijeli sudionike u dvije skupine. Svaka skupina dobije jednu veliku kovertu s izrezanim dijelovima slike koju treba pravilno sloiti (oltar i ambon). Nakon to svaka skupina ispravno sloi svoju sliku i zalijepi je na prazan papir, odgovara na postavljena pitanja koja e kateheta podijeliti nakon to su sve slike sloene. 1. to prikazuje slika? 2. Za to slui mjesto sa slike? Gdje se nalazi i koje je njegovo znaenje u liturgiji Crkve? 3. Koje su slinosti, a koje razlike mjesta sa slike s onim koji se nalazi u vaoj crkvi? to dovodi do tih razlika? Rad u skupinama Svaka skupina dobije vlastiti radni list s tekstom koji se odnosi na sredinja mjesta koja se nalaze u svetitu (oltar i ambon). Dvije su mogunosti obrade teme u skupinama: a) Sudionici podijeljeni u skupine imaju zadatak napisati novinski oglas ili natjeaj za izradu oltara i ambona. U svom oglasu ili natjeaju trebaju navesti bitne odrednice ambona i oltara unutar, njihovu svrhu i simboliku, liturgijske odrednice za oblikovanje tog mjesta te njegovo povijesno znaenje. b) Sudionici skupina trebaju se uivjeti u ulogu umjetnika koji treba izraditi oltar ili ambon prema liturgijskim uputama i spoznajama na temelju predloenih tekstova i molitava za posvetu oltara i blagoslov ambona. lanovi skupina kao umjetnici trebaju naslikati ili izraditi od kartona ili stiropora navedena liturgijska mjesta. U radu se trebaju voditi vlastitom kreativnou i inspiracijom, ali nastojei se pridravati liturgijskih uputa koje se odnose na oltar i ambon kao i ikonologijskim zakonitostima pojedinog od spomenutih mjesta liturgijskog prostora. Po zavretku rada, skupine prezentiraju svoje radove ostalim skupinama. Radove je mogue izloiti u katehetskoj dvorani ili u predvorju crkve.
otivacija
28
Oltar je sredinje mjesto liturgijskog prostora i znak samog Krista, mjesto na kojem se vri spasonosno otajstvo. Kranski oltar je spomen-mjesto neponovljive Kristove muke i smrti na kriu. On je rtvenik spomena na Kristovu jedinstvenu i neponovljivu rtvu i stol oko kojeg se vjernici okupljaju i blaguju tijelo i krv Kristovu. Svojim smjetajem on treba biti sreditem u slavljenju i okupljanju vjernika. Oltar od crkve stvara Oev dom. Oko oltara koji treba biti nepomian, razmjetaju se svi potrebni elementi za slavlje obreda: sjedite za predsjedatelja, ambon za navjetaj Rijei, mjesto za slubenike i pjevae, prostor za slavlje kranske enidbe i druga slavlja, dvorana (prostor) za zajednicu. Prvi krani nisu htjeli graditi oltare po uzoru na starozavjetne ili poganske oltare, a za mjesto bogosluja i rtve radije koriste pojam stol (lat. mensa). Najvjerojatnije je rije o drvenim stolovima u domovima vjernika. Kasnije se euharistijski stol sve ee izra uje od kamena koji u sebi nosi simboliku Krista, duhovnog i ugaonog kamena i stijene. S uvo enjem tradicije polaganja tijela muenika pod oltar, oltar poinje sliiti grobu. Polaganjem u oltar relikvija svetaca ili kasnije slika svetaca na oltar, radi javnoga tovanja vjernika, sve vie se gubila dimenzija vazmenoga stola zajednitva i rtve. Oltar je od 8. st. nadalje sve vie gubio svoj oblik stola i rtvenika, i poprimao ulogu potpornja pribliavajui se sve vie zidu. Pojavom sluenja privatnih misa i irenjem razliitih privatnih pobonosti umnaaju se oltari diljem crkava. Liturgijska reforma Drugog vatikanskog sabora vratila je oltaru sredinje mjesto u liturgijskom prostoru. Oltar je okrenut prema puku i smjeten i oblikovan tako da se uvijek jasno vidi da je on znak samog Krista, mjesto na kojem se vri spasonosno otajstvo. Na oltaru se moe nalaziti samo ono to je potrebno za slavlje euharistije: evan elistar od poetka slavlja do navjetaja evan elja, kale s pliticom, tjelesnik, pokrivalo i misal od priprave darova do ienja posu a poslije priesti. Pored oltara ili u neposrednoj blizini postavlja se kri koji podsjea na rtvenu narav euharistije i prikladno raspore eni svijenjaci. Iz molitve posvete oltara Boe, u otajstvenom naumu svoje ljubavi odredio si da uminu sve slike i u Kristu se ispuni otajstvo rtvenika. Krist, Sveenik i rtva, na drvo kria uzi e i tebi, Oe, sama sebe predade kao rtvu istu, da svega svijeta grijehe uniti i nov vjean savez s tobom uglavi. Zato ovaj kameni oltar postade znamenom Krista: blagdanski stol kojem hrle uzvanici Kristovi; mjesto prisnoga zajednitva i mira s tobom; vrelo jedinstva Crkve i bratske slonosti; sredite nae hvale i zahvaljivanja. - sve dok ne prispijemo u vjeni dom, gdje emo s Kristom, vrhovnim sveenikom i ivim oltarom, tebi prinositi vjenu rtvu hvale.
otivacija
29
Ambon (od gr. anabano - penjem se, idem prema gore) ili stol Boje Rijei, je povieno i posebno ureeno mjesto s kojega se navijeta i tumai rije Boja. S njega se okupljenoj zajednici proglauju: itanja, pripjevni psalam i vazmeni hvalospjev; s njega se moe drati i homilija, te sveopa ili vjernika molitva. Ambon izraava i u sredite stavlja Boju rije, a Crkva ju oslukuje i tako se izgra uje i raste. Za razliku od pogana, u ijim hramovima nije postojalo mjesto ili prostor za itanje poruke, kranski se kult ve od samoga poetka oituje duboko vezan uz navjetaj Rijei, objave i poruke Boje. Ambon je mjesto na kojem se navijeta i uprisutnjuje Rije i mjesto spomena koji uprisutnjuje Uskrsloga. On je takorei spomenik Kristova uskrsnua. Od starine se uz ambon povezuje simbolika svjetla. U ranokranskim crkvama uz ambon se redovito nalazio svijenjak za uskrsnu svijeu. Navjetaj evan elja prepoznat je kao svjetlo kojim Uskrsli rasvjetljuje Crkvu sabranu u oslukivanju Rijei. Liturgijska obnova Drugoga vatikanskog sabora vratila je sredinje mjesto Bojoj rijei, a sukladno tome i ambonu kao prostoru s kojeg se Rije navijeta i 'razlama' sabranoj zajednici. Zajednica odgovara sveopom molitvom koja izvire iz navijetene i blagovane rijei. Oblik ambona treba biti u suodnosu s oltarom. Njegov smjetaj treba traiti u blizini zajednice (ne unutar samog prezbiterija) i treba omoguiti pristup procesiji s evan elistarom kao i uskrsni navjetaj Rijei. Ambon treba biti smjeten tako da zadrava svoje dostojanstvo i svrhu te tako da zajednica dobro vidi i uje slubenike koji ga koriste. Budui da je ambon mjesto navjetaja Boje rijei, na njega uzlaze samo oni koji su slubom za to odre eni ( akon, itai, pjeva psalma, predsjedatelj i molitelji sveope molitve). Molitva blagoslova ambona Boe, ti si se udostojao pozvati ljude iz tame u svoje divno svjetlo. Dolikuje da ti zahvaljujemo to nas neprestano hrani slatkom hranom svoje rijei te nas stalno podsjea na svoj udesan nauk. Molimo te, Gospodine, nek' s ovog mjesta u naim uima odjekuje glas tvoga Sina da ono na to nas Duh Sveti potie vjerno izvrujemo te ne budemo samo sluatelji nego i gorljivi izvritelji tvoje rijei. Nek' nam ovdje vjesnici tvoje rijei pokazuju putove ivota da njima radosno hodimo te slijedimo Krista Gospodina i postignemo vjeni ivot.
otivacija

KATEHETSKE ZADAE
30
Posjetite susjedne upe i fotografirajte ambone i oltare koji se nalaze u njihovim crkvama. Pokuajte usporediti slinosti i razlike ambona i oltara u upama koje ste posjetili. Promislite u kojoj mjeri su mjesto oltara i ambona u skladu s liturgijskim smjernicama, a koliko odgovaraju simbolici koja im je vlastita. Ministrante se nerijetko naziva posluiteljima oltara. U euharistijskom slavlju i ostalim liturgijskim slavljima nastojte svojom slubom ukazivati na sredinjost oltara i me usobnu povezanost Rijei navijetene i razlomljene na ambonu i razlomljenog i blagovanog kruha na oltaru. Radove koje ste izradili i oblikovali na katehetskom susretu predstavite i ostalim vjernicima u za to prikladnom prostoru i budite spremni i ostale vjernike pouiti ispravnom shvaanju i znaenju mjesta oltara i ambona u liturgijskim slavljima. Ukoliko u euharistijskom slavlju obnaate slubu posluitelja, prepustite navjetaj Rijei odraslim i za to pripravljenim itaima. Na taj nain pridonosite razlikovanju liturgijskih slubi i dostojanstvu navjetaja Boje rijei. Kao ministranti i lanovi vjernike zajednice, donosite na oltar darove kruha i vina i pripravljajte ono to je potrebno za euharistijsku slubu. ZAVRNI DIO Molitveni zavretak Na kraju susreta sudionici mogu zapjevati pjesmu Od sva se etiri vjetra (PGPN 226.) i zajedniki izmoliti ili molitvu posvete oltara ili molitvu blagoslova ambona koje su bile polazite za promiljanje i rad u pounom dijelu susreta. Od sva se etiri vjetra Od sva se etiri vjetra Crkva sabire sveta u ivi Boji hram. Krist joj je glava Duh Boji snaga, Marija mati a nebo dom. Kako je dobro kako je lijepo zajedno biti u domu Tvom.
Materijal za izrezivanje
otivacija
31
Oltar
otivacija
32
Ambon
otivacija
33
Pitanja za skupine
SKUPINA 1. to prikazuje slika? 2. Za to slui predmet sa slike? Gdje se nalazi i kako se koristi? 3. Koje su slinosti, a koje razlike predmeta sa slike s onim koji se nalazi u vaoj crkvi? A
SKUPINA
1. to prikazuje slika? 2. Za to slui predmet sa slike? Gdje se nalazi i kako se koristi? 3. Koje su slinosti, a koje razlike predmeta sa slike s onim koji se nalazi u vaoj crkvi?
Skupina A - OLTAR
otivacija
34
Oltar je sredinje mjesto liturgijskog prostora i znak samog Krista, mjesto na kojem se vri spasonosno otajstvo. Kranski oltar je spomen-mjesto neponovljive Kristove muke i smrti na kriu. On je rtvenik spomena na Kristovu jedinstvenu i neponovljivu rtvu i stol oko kojeg se vjernici okupljaju i blaguju tijelo i krv Kristovu. Svojim smjetajem on treba biti sreditem u slavljenju i okupljanju vjernika. Oltar od crkve stvara Oev dom. Oko oltara koji treba biti nepomian, razmjetaju se svi potrebni elementi za slavlje obreda: sjedite za predsjedatelja, ambon za navjetaj Rijei, mjesto za slubenike i pjevae, prostor za slavlje kranske enidbe i druga slavlja, dvorana (prostor) za zajednicu. Prvi krani nisu htjeli graditi oltare po uzoru na starozavjetne ili poganske oltare, a za mjesto bogosluja i rtve radije koriste pojam stol (lat. mensa). Najvjerojatnije je rije o drvenim stolovima u domovima vjernika. Kasnije se euharistijski stol sve ee izra uje od kamena koji u sebi nosi simboliku Krista, duhovnog i ugaonog kamena i stijene. S uvo enjem tradicije polaganja tijela muenika pod oltar, oltar poinje sliiti grobu. Polaganjem u oltar relikvija svetaca ili kasnije slika svetaca na oltar, radi javnoga tovanja vjernika, sve vie se gubila dimenzija vazmenoga stola zajednitva i rtve. Oltar je od 8. st. nadalje sve vie gubio svoj oblik stola i rtvenika, i poprimao ulogu potpornja pribliavajui se sve vie zidu. Pojavom sluenja privatnih misa i irenjem razliitih privatnih pobonosti umnaaju se oltari diljem crkava. Liturgijska reforma Drugog vatikanskog sabora vratila je oltaru sredinje mjesto u liturgijskom prostoru. Oltar je okrenut prema puku i smjeten i oblikovan tako da se uvijek jasno vidi da je on znak samog Krista, mjesto na kojem se vri spasonosno otajstvo. Na oltaru se moe nalaziti samo ono to je potrebno za slavlje euharistije: evan elistar od poetka slavlja do navjetaja evan elja, kale s pliticom, tjelesnik, pokrivalo i misal od priprave darova do ienja posu a poslije priesti. Pored oltara ili u neposrednoj blizini postavlja se kri koji podsjea na rtvenu narav euharistije i prikladno raspore eni svijenjaci.
Skupina B - AMBON
otivacija
35
Ambon (od gr. anabano - penjem se, idem prema gore) ili stol Boje Rijei, je povieno i posebno ureeno mjesto s kojega se navijeta i tumai rije Boja. S njega se okupljenoj zajednici proglauju: itanja, pripjevni psalam i vazmeni hvalospjev; s njega se moe drati i homilija, te sveopa ili vjernika molitva. Ambon izraava i u sredite stavlja Boju rije, a Crkva ju oslukuje i tako se izgra uje i raste. Za razliku od pogana, u ijim hramovima nije postojalo mjesto ili prostor za itanje poruke, kranski se kult ve od samoga poetka oituje duboko vezan uz navjetaj Rijei, objave i poruke Boje. Ambon je mjesto na kojem se navijeta i uprisutnjuje Rije i mjesto spomena koji uprisutnjuje Uskrsloga. On je takorei spomenik Kristova uskrsnua. Od starine se uz ambon povezuje simbolika svjetla. U ranokranskim crkvama uz ambon se redovito nalazio svijenjak za uskrsnu svijeu. Navjetaj evan elja prepoznat je kao svjetlo kojim Uskrsli rasvjetljuje Crkvu sabranu u oslukivanju Rijei. Liturgijska obnova Drugoga vatikanskog sabora vratila je sredinje mjesto Bojoj rijei, a sukladno tome i ambonu kao prostoru s kojeg se Rije navijeta i 'razlama' sabranoj zajednici. Zajednica odgovara sveopom molitvom koja izvire iz navijetene i blagovane rijei. Oblik ambona treba biti u suodnosu s oltarom. Njegov smjetaj treba traiti u blizini zajednice (ne unutar samog prezbiterija) i treba omoguiti pristup procesiji s evan elistarom kao i uskrsni navjetaj Rijei. Ambon treba biti smjeten tako da zadrava svoje dostojanstvo i svrhu te tako da zajednica dobro vidi i uje slubenike koji ga koriste. Budui da je ambon mjesto navjetaja Boje rijei, na njega uzlaze samo oni koji su slubom za to odre eni ( akon, itai, pjeva psalma, predsjedatelj i molitelji sveope molitve).
otivacija
1.4. Liturgijski prostor i jaka vremena liturgijske godine

Ciljevi
Poznavati tijek liturgijske godine Upoznati jaka vremena liturgijske godine i njihovu vanost i sadraj Znati urediti liturgijski prostor u jakim vremenima Voditi rauna o samom vremenu i njegovoj simbolici
36
Materijali za rad
Umnoene molitvene kartice Slike liturgijske godine Katoliki kalendari Olovke Papiri Cd s meditativnom glazbom Umnoeni listii sa zadatkom za uvod u temu
Susret zapoinje molitvom, uz prikladnu glazbenu pozadinu, u crkvi ili u prikladno ure enoj dvorani. Uvodom u temu kateheta motivira polaznike, koji e kroz rad u skupinama, uz pomo kratkih tekstova upoznati jaka vremena liturgijske godine i pokuati napraviti plan ure enja crkvenog prostora u pojedinom vremenu. Zatim e svoje uratke predstaviti ostalim skupinama. Susret je prikladno zavriti molitvom u crkvi. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT (Prije doaa) uj jasni glas odjekuje, u tami nas opominje: oda sna sad se trgnite, s nebesa Isus dolazi. Nek duh se die klonuli, nek praha vie ne grli, u visu nova zvijezda sja, od rana da nas ozdravlja. To Bog nam alje Jaganjca, da brie nae dugove; svi skupa sad sa suzama za oprotenje molimo! Kad iznovice do e on i strahom zemlju napuni, nek ne kazni nas grenike, nek pomiluj blago nas. Gospodstvo, slava, hvala, ast sa Ocem Sinu vinjemu i s njima Duhu Svetomu nek bude u sve vjekove. Amen.
otivacija

EVAN EOSKI HVALOSPJEV Ant. Evo, aljem Glasnika da put preda mnom pripravi. Izgovarajui poetni stih znamenujemo se znakom kria.
37
Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov, * to pohodi i otkupi narod svoj; podie nam snagu spasenja * u domu Davida, sluge svojega, kao to obea na usta svetih proroka svojih odvijeka: spasiti nas od neprijatelja naih - * i od ruke sviju koji nas mrze; iskazati dobrotu ocima naim, * i sjetiti se Saveza svetoga svojega, zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu naemu: * da e nam dati te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja, * sluimo bez straha u svetosti i pravednosti pred njim * u sve dane svoje. A ti, dijete, prorok e se Svevinjega zvati * jer e ii pred Gospodinom da mu pripravi putove, da prui spoznaju spasenja narodu njegovu * po otputenju grijeha njihovih, darom premilosrdnog srca Boga naega * po kojem e nas pohoditi Mlado Sunce s visine, da obasja one to sjede u tmini i sjeni smrtnoj, * da upravi noge nae na put mira. Slava Ocu i Sinu * i Duhu Svetomu. Kako bijae na poetku, tako i sada i vazda * i u vijeke vjekova. Amen. Ant. Evo, aljem Glasnika da put preda mnom pripravi.
Kao to joj i naslov kae, ovu katehezu mogue je upriliiti u razliitim jakim vremenima liturgijske godine. Ukoliko se ona ili neki njezin dio koristi prije poetka korizme, umjesto ovdje navedenog himna predlaemo da uzmete himan na stranici 533. iz Boanskog asoslova, liturgijskog molitvenika za puk Boji te Hvalospjev (1 Pt 2, 21-24) na stranicama 606.-607.
otivacija

POUNI DIO Uvod u temu
38
Kateheta moe uvesti sudionike u temu susreta kroz ovdje predloenu igru zamiljanja i uivljavanja koja zavrava predstavljanjem radova svih sudionika. Redoslijed predstavljanja moe se odrediti prema ciklusu liturgijske godine, kronoloki (najprije izlau oni koji su odabrali vrijeme doaa, zatim oni koji su odabrali boino vrijeme itd.) Igru je mogue zamijeniti i nekom drugom, npr. kraim prisjeanjem i ponavljanjem, u obliku kviza, onoga to sudionici ve od ranije znaju o liturgijskoj godini i liturgijskom prostoru. Poeljno je da plakat s ciklusom liturgijske godine bude istaknut na svima vidljivom mjestu. 1. Promotri sliku liturgijske godine. Zamisli da se moe pretvoriti u spomendan, blagdan ili svetkovinu iz doaa, boinog vremena, korizme ili uskrsnog vremena. Pusti mati na volju i razmisli u to bi se pretvorio/pretvorila. Uz sliku liturgijske godine promotri i katoliki kalendar koji e ti biti od velike pomoi u radu. a. Kad bih bio/bila spomendan, blagdan ili svetkovina u doau, boinom vremenu, korizmi ili uskrsnom vremenu najradije bih bio/ bila _____________________________, zato to _____________________________. b. Tada bih se nazvao/nazvala _____________ _____________________________________, zato to ______________________________. c.Nalazio/nalazila bih se u _______________ vremenu liturgijske godine i izgledao/izgledala bih __________________________________, a to bi znailo _________________________. 2. Nakon to si preuzeo/preuzela ulogu na slici liturgijske godine oboji vrijeme liturgijske godine u kojoj se tvoja uloga nalazi odgovarajuom bojom koja simblizira to vrijeme liturgijske godine ( crvena, zelena, ljubiasta ili bijela boja). Rad u skupinama Prema liturgijskom vremenu u koje pripada odabrana uloga pojedinog sudionika, kateheta oblikuje sljedee skupine: doae, Boi, korizma, uskrsno vrijeme. Svaka skupina dobiva odgovarajui tekst za produbljivanje teme i zadatak napraviti plan ure enja crkvenog prostora za vrijeme liturgijske godine koje je pojedina skupina dobila, uvaavajui tekst. Plan mogu izraditi kroz sliku/skicu i rije. Kateheta prati rad svih skupina i ukazuje na ono bitno kad je rije o liturgijskom prostoru, potujui liturgijske smjernice i postojee propise.
otivacija

Tekstovi za rad u i produbljivanje teme Doae i Boino vrijeme
39
Doae je vrijeme od etiri liturgijska tjedna prije Boia. Kroz vrijeme doaa se Crkva pripravlja na slavlje Isusova ro enja, ali istovremeno i iekuje njegov drugi dolazak. Doae zapoinje u nedjelju koja je najblia blagdanu sv. Andrije (30. studenog), ta se nedjelja naziva Prva nedjelja doaa i njome zapoinje liturgijska godina. Liturgijska itanja i obiaji, kao i ure enje crkvenog prostora u vremenu doaa odiu pokorom, ali i radou zbog iekivanja Kristova dolaska. Znakovito je u vremenu doaa ure enje adventskog vijenca ili panja koji uprisutnjuje govor o mladici iz panja Jiajeva, a ta mladica jest zapravo Isus koji dolazi biti Bog s nama. Liturgijsko ruho, ali i razliite tkanine koje koristimo u crkvenom prostoru ( npr. stoljnjak za ambon) ljubiaste su boje, to naglaava pokoru. Boi slavimo 25. prosinca. Slavi se osam dana, a zavrava svetkovinom Bogorodice Marije 1. sijenja. Jo su dva znaajna dana u boinom vremenu: Bogojavljenje i blagdan Krtenja Gospodinova na rijeci Jordanu. Imamo jo jedan blagdan povezan s Boiem, a to je blagdan Prikazanja djeteta Isusa u hramu koji je izvan boinog vremena, a slavi se 2. veljae. U boinom vremenu liturgijsko ruho je bijele boje, a kad je ure enje crkvenog prostora u pitanju uestali je motiv Betlehemska talica koja se u razliitim krajevima nae domovine ure uje na razliite naine. Spomenimo i boina drvca i njihovo postavljanje na Badnjak. Korizma i uskrsno vrijeme Korizma je vrijeme od oko etrdeset dana prije Uskrsa, a poinje na Pepelnicu. Vrijeme je to molitve, posta, pokore i djela ljubavi kroz koja se vjernici pripravljaju na taj najvei kranski blagdan. Korizma pomae da se vjernici podsjete na svoju grjenost i potrebu za obraenjem. Me utim, vano je naglasiti da nije bitna tjelesna patnja odnosno pokora kao takva, nego kao sredstvo pomou kojeg se ovjek mijenja na bolje. Liturgija korizme je veoma bogata i znakovita. Liturgijska itanja npr. o Isusovoj kunji u pustinji, o Samarijanki nose snanu poruku, a tekstovi mogu biti poticaj za ure enje crkvenog prostora. Liturgijska boja u korizmi je ljubiasta. Uskrs je najvei kranski blagdan. Dan na koji je Krist pobijedio smrt i svakom od nas darovao mogunost vjenog ivota. Uskrsno vrijeme poinje s vazmenim bdijenjem na Veliku subotu, slijedi vazmena osmina (koja traje tjedan dana), ukljuuje blagdan Uzaaa, a zavrava Pedesetnicom kada Crkva slavi svoj ro endan silazak Duha Svetoga. Liturgijsko ruho u uskrsnom vremenu je bijele boje, osim na Duhove kad je liturgijska boja crvena. Uskrsna svijea zauzima sredinje mjesto u liturgiji kako uskrsnog bdijenja, tako i kroz itavo uskrsno vrijeme. Potrebno je naglasiti da je zapravo svaka nedjelja proslava Kristova uskrsnua.
otivacija

KATEHETSKE ZADAE
40
Na katehetskom susretu napravili ste planove ure enja crkvenog prostora, u dogovoru sa upnikom i
katehetom aktivno sudjelujte u ure enju crkvenog prostora pred doae, Boi, korizmu i Uskrs npr. Zajedno sa upnikom ili katehetom pripremite panj za doae, jaslice za Boi, prikladno uredite crkvu u vrijeme korizme. Pokuajte izraditi male jaslice, pa ih darujte bolesnicima vae upe. Pohodite neku od susjednih upa za koju znate da se u jakim vremenima liturgijske godine istie ure enjem liturgijskog prostora. Na taj ete nain upoznati druge upe, ali i razmijeniti vrijedna iskustva. Razgovarajte sa starijim upljanima o tome kako se u starini ure ivao liturgijski prostor u jakim vremenima liturgijske godine, prikupite fotografije iz tog vremena, ali i one novijeg datuma te pomou njih moete pripraviti malu izlobu na temu Boi nekad i sad... ili Korizma u starini ZAVRNI DIO Molitveni zavretak Ukoliko se ova kateheza ili jedan njezin dio koristi prije doaa izmoliti Marijin Velia, te sljedeu molitvu: Pomolimo se. Svemogui i milosrdni Boe, dok hitimo u susret tvome Sinu, daj da nas zemaljske obveze i brige ne smetu; nebeska mudrost tvoje rijei nek nas uvede u zajednitvo njegove sudbine. Po Gospodinu naemu Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Ukoliko se pak ova kateheza ili neki njezin dio koristi prije korizme izmoliti molitvu Hod ususret, te molitvu koja je ovdje donesena. Hod ususret ivot je hod, hod ususret Boga k ovjeku i ovjeka k Bogu. Zato nas, Ti, Gospodine opominje da nam srca ne oteaju na putu kroz ivot ovaj. Na postajama ivota na prividnim uspjesima i kratkim radostimazastajemo i pomiljamo da tu je vrijednost ivljenja. A ti nas opet opominje da nam srca ne oteaju. I tjeskobe i neuspjesi i ti nas opet opominje
otivacija
41
znaju nas zaustaviti vjeajui verige na noge nae da nam srca ne oteaju. Gospodine Isuse oslobodi nam srce od bremena ivota i daj nam radost hrlit tebi u susret. Pomolimo se. Boe, izvore milosr a i sve dobrote, odredio si lijek naim grijesima: post, molitvu i djela ljubavi. Priznajemo da smo greni. Savjest nas optuuje. Molimo te: iskazuj nam uvijek svoje milosr e. Po Gospodinu naem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.
Napomena: Kateheza se zbog svog sadraja moe upriliiti prije doaa i prije korizme, odnosno njezini dijelovi koji su vlastiti za pojedino vrijeme liturgijske godine. Molitveni dijelovi su prilago eni za oba sluaja, pa ih treba koristiti prema vlastitom naho enju katehete.
Uvod u temu
otivacija
42
1. Promotri sliku liturgijske godine. Zamisli da se moe pretvoriti u spomendan, blagdan ili svetkovinu iz doaa, boinog vremena, korizme ili uskrsnog vremena. Pusti mati na volju i razmisli u to bi se pretvorio/ pretvorila. Uz sliku liturgijske godine promotri i katoliki kalendar koji e ti biti od velike pomoi u radu.
a. Kad bih bio/bila spomendan, blagdan ili svetkovina u doau, boinom vremenu, korizmi ili uskrsnom vremenu najradije bih bio/bila ____________________________________, zato to ____________________________________________________________________. b. Tada bih se nazvao/nazvala ___________________zato to _______________________ _______________________________________________________________________. c. Nalazio/nalazila bih se u _______________ vremenu liturgijske godine i izgledao/izgledala bih ______________________, a to bi znailo __________________________________ _____________________________________________________________________. 2. Nakon to si preuzeo/preuzela ulogu na slici liturgijske godine oboji vrijeme liturgijske godine u kojoj se tvoja uloga nalazi odgovarajuom bojom koja simblizira to vrijeme liturgijske godine ( crvena, zelena, ljubiasta ili bijela boja).
otivacija
43
DOAE Doae je vrijeme od etiri liturgijska tjedna prije Boia. Kroz vrijeme doaa se Crkva pripravlja na slavlje Isusova ro enja, ali istovremeno i iekuje njegov drugi dolazak. Doae zapoinje u nedjelju koja je najblia blagdanu sv. Andrije (30. studenog), ta se nedjelja naziva Prva nedjelja doaa i njome zapoinje liturgijska godina. Liturgijska itanja i obiaji, kao i ure enje crkvenog prostora u vremenu doaa odiu pokorom, ali i radou zbog iekivanja Kristova dolaska. Znakovito je u vremenu doaa ure enje adventskog vijenca ili panja koji uprisutnjuje govor o mladici iz panja Jiajeva, a ta mladica jest zapravo Isus koji dolazi biti Bog s nama. Liturgijsko ruho, ali i razliite tkanine koje koristimo u crkvenom prostoru ( npr. stolnjak za ambon) ljubiaste su boje, to naglaava pokoru. BOINO VRIJEME Boi slavimo 25. prosinca. Slavi se osam dana, a zavrava svetkovinom Bogorodice Marije 1. sijenja. Jo su dva znaajna dana u boinom vremenu: Bogojavljenje i blagdan Krtenja Gospodinova na rijeci Jordanu. Imamo jo jedan blagdan povezan s Boiem, a to je blagdan Prikazanja djeteta Isusa u hramu koji je izvan boinog vremena, a slavi se 2. veljae. U boinom vremenu liturgijsko ruho je bijele boje, a kad je ure enje crkvenog prostora u pitanju uestali je motiv Betlehemska talica koja se u razliitim krajevima nae domovine ure uje na razliite naine. Spomenimo i boina drvca i njihovo postavljanje na Badnjak. KORIZMA Korizma je vrijeme od oko etrdeset dana prije Uskrsa, a poinje na Pepelnicu. Vrijeme je to molitve, posta, pokore i djela ljubavi kroz koja se vjernici pripravljaju na taj najvei kranski blagdan. Korizma pomae da se vjernici podsjete na svoju grjenost i potrebu za obraenjem. Me utim, vano je naglasiti da nije bitna pokora kao takva, nego kao sredstvo pomou kojeg se ovjek mijenja na bolje. Liturgija korizme je veoma bogata i znakovita. Liturgijska itanja (npr. o Isusovoj kunji u pustinji, o Samarijanki) nose snanu poruku, a tekstovi mogu biti poticaj za ure enje crkvenog prostora. Liturgijska boja u korizmi je ljubiasta. USKRSNO VRIJEME Uskrs je najvei kranski blagdan. Dan na koji je Krist pobijedio smrt i svakom od nas darovao mogunost vjenog ivota. Uskrsno vrijeme poinje s vazmenim bdijenjem na Veliku subotu, slijedi vazmena osmina (koja traje tjedan dana) , ukljuuje blagdan Uzaaa, a zavrava Pedesetnicom kada Crkva slavi svoj ro endan silazak Duha Svetoga. Liturgijsko ruho u uskrsnom vremenu je bijele boje, osim na Duhove kad je liturgijska boja crvena. Uskrsna svijea zauzima sredinje mjesto u liturgiji kako uskrsnog bdijenja, tako i kroz itavo uskrsno vrijeme. Potrebno je naglasiti da je zapravo svaka nedjelja proslava Kristova uskrsnua.
otivacija
1.5. Geste i kretnje u bogosluju i liturgijskom prostoru
44
Ciljevi Uoiti da se Kristovo spasenje posadanjuje u liturgiji Crkve i kroz geste, stavove i govor tijela Posvijestiti da obredni ini imaju zadau uspostavljanja zajednitva s otajstvom koje uprisutnjuju i u koje uvode Otkriti liturgijske geste i dranja tijela te znaenje i simboliku obrednog govora Odgajati svijest kvalitetnog oslukivanja i doivljavanja sakralnog prostora
Materijali za rad
Papirii za pantomimu Vei papiri/plakati Olovke ili kemijske olovka Tekstovi za rad
Susret zapoinje molitvom u crkvi ili u drugom prikladnom sakralnom prostoru. Pouni dio susreta zapoinje motivacijom u obliku gestikulacije i pantomime. Nakon to kateheta kratkim izlaganjem uvede sudionike u rad, dijeli ih u parove/skupine koje e raditi na temelju tekstualnih priloga o liturgijskim gestama i kretnjama. Svaki par/ skupina u obliku kratkog izlaganja i uz pomo plakata predstavlja rad ostalim sudionicima katehetskog susreta. Susret zavrava zajednikom molitvom. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Ps 95, 1-7 Ant. Nek' mi se uzdigne molitva kao kad pred lice tvoje, podizanje mojih ruku nek' bude k'o prinos veernji! Do ite, kliimo Jahvi, * uzvikujmo Hridi, Spasitelju svome! Pred lice mu stupimo s hvalama, * kliimo mu u pjesmama! Jer velik je Jahve, Bog na, * Kralj veliki nad svim bogovima. U njegovoj su ruci zemaljske dubine, * njegovi su vrhunci planina. Njegovo je more, on ga je stvorio, * i kopno koje nainie ruke njegove. Do ite, prignimo koljena i padnimo nice, * poklonimo se Jahvi koji nas stvori! Jer on je Bog na, * a mi narod pae njegove, ovce to on ih uva. Slava Ocu. Kako bijae. Ant. Nek' mi se uzdigne molitva kao kad pred lice tvoje, podizanje mojih ruku nek' bude k'o prinos veernji!
otivacija

POUNI DIO Motivacija
45
Pokai to bez rijei Kateheta ranije na papirie napie pojmove koji se odnose na emocije (npr. srea, strah, zahvalnost, radost, tuga, potovanje, bijes itd.). Svaki od polaznika izvlai papiri s pojmom. Pojam koji se nalazi na papiru lan skupine treba pantomimom (gestama, mimikom, pokretima) predstaviti ostalim lanovi skupine kako bi oni mogli pogoditi o emu je rije. Pritom osoba koja izvodi pantomimu ne smije nita govoriti. Igra je zavrena nakon to svaki lan skupine izvede pantomimu i nakon to sve izvedene pantomime budu odgonetnute. Uvod u rad Kateheta u obliku kraeg izlaganja uvede sudionike u rad. U povijesti spasenja, Bog se ovjeku objavio u ljudskom tijelu: u osobi Isusa Krista. Ljudsko tijelo postalo je tako hramom Bojim i prostorom u kojem prebiva Bog. Grijehom ranjen i razjedinjen ovjek ponovno postaje jedna i nedjeljiva zbilja, ovjek jest dua i tijelo. U navijetaju kraljevstva Bojeg i ostvarenju spasenja Isus ne koristi samo rijei, ve i geste vlastitog tijela (polae ruke, dodiruje one koje ozdravlja, daje jesti). Spasenje tako zahvaa itavog ovjeka, osobu u njezinoj cjelovitosti. ovjek, koji na Zemlji ne moe ivjeti izvan tijela, i samo spasenje doivljava u vlastitom tijelu. Nastavljajui djelo Isusa Krista Crkva eli sve ljude pritjeloviti njegovom slavnom Tijelu. U podjeljivanju sakramenata na poseban nain do izraaja dolazi govor rijei i tijela. Kristovo spasenje posadanjuje se u liturgiji Crkve i kroz geste, stavove i govor tijela. U liturgijskim slavljima, euharistiji napose, vjernik uzdie Bogu svoje srce, razum i glas. Budui da ovjek nije bie satkano samo od due, ve i od tijela, ovjek moli i vlastitim tijelom. Pokreti i geste nemaju u liturgiji samo ceremonijalni karakter ve oni nose duboko znaenje kada su uinjeni svjesno, s razumijevanjem i vjerom. U liturgiji vjernik kroz obrede, podjednako i duom i tijelom, doivljava spasenje. Upravo stoga vano je ispravno razumjeti i vrednovati liturgijske geste i pokrete i dopustiti da nas i djelatno zahvati iskustvo spaenosti u jedinstvu i cjelovitosti due i tijela. Geste i pokreti tijela u liturgiji trebaju voditi k tome da cijelo slavlje odsijeva jednostavnou, da se uvidi istinsko i puno znaenje razliitih dijelova slavlja i da se promie sudjelovanje svih vjernika. Treba izbjegavati privatne sklonosti i slobodne procjene prema osobnom naho enju ili pobonosti. Zajedniko dranje tijela, kojeg se svi vjernici trebaju pridravati ukazuje na jedinstvo svih lanova kranske zajednice okupljenih na liturgijsko slavlje. Nije prikladno da vjernici slobodno mijenjaju ove stavove i pokrete prema svom naho enju ili osobnoj pobonosti, jer za Crkvu je vano da se kroz jedinstvo liturgijskih gesti i pokreta oituje nae dionitvo u Tijelu krtenih kojima je Krista Glava.
otivacija
46
Za vrijeme liturgijskih slavlja zauzimamo razliite stavove i inimo razliite pokrete: stajanje, naklon, kleanje, sjedenje, naklon, hod, znak kria, poklecanje, pruanje ruke u znak mira. Ovi pokreti i geste nemaju samo ceremonijalni karakter. Oni nose duboko znaenje kada su uinjeni svjesno, s razumijevanjem i vjerom. Preko ovih gesti i pokreta sudjelujemo paljivije i sabranije u liturgiji. Liturgijske knjige i odredbe nakon Drugog vatikanskog koncila nemaju nakanu detaljno normirati slijed svih liturgijskih gesta ili ina. U njima je teite stavljeno na smisao obrednih ina koji uvijek imaju zadau simbolikih radnji, zadau uspostavljanja zajednitva s otajstvom koje uprisutnjuju i u koje nas uvode. Upravo zato svakoj obrednoj gesti potrebno je dati vrijeme koje joj pripada, kako bi mogla biti doivljena u njezinoj tenji i otvorenosti prema otajstvenoj zbilji liturgije. Kao ope naelo vrijedi pravilo da se dvije razliite obredne geste ne mogu vriti istovremeno. Tekstovi za rad u paru/skupinama Kateheta podijeli polaznike u parove ili manje skupine. Svaka skupina/par dobije jedan od tekstova o pojedinom liturgijskom stavu ili gesti kojeg treba prouiti. Svaki par/skupina koncipira malo izlaganje za ostale polaznike. Vano je da u izlaganju istakne sve bitno vezano uz odre enu liturgijsku gestu ili stav i da je povee s cjelokupnim smislom bogosluja. Izlaganje je mogue skicirati i na plakate koje je mogue postaviti na vidljivo mjesto. Liturgijski stavovi i geste Stajanje je znak koji izraava spremnost, budnost, potovanje i poast. Od samih poetaka Crkve stajanje je shvaeno kao stav onih koji su uskrsnuli s Kristom i trae to je gore (usp. Kol 3, 1). Kada u molitvi stojimo, svjesni smo da stojimo pred Bogom otkupljeni jedinstvenom rtvom Isusa Krista. Bog je onaj koji nas pridie, uspravlja na noge i alje u svijet. Vjernici stoje od poetka ulazne pjesme ili dok sveenik pristupa oltaru sve do zavretka zborne molitve, na pjevanje Aleluja prije evan elja, za vrijeme itanja evan elja, za vrijeme ispovijedi vjere i sveope molitve te od poziva Molite brao prije molitve nad prinosima do zavretka mise. Kleanje je u ranoj Crkvi simboliziralo pokoru: spoznaja i priznavanje grijeha baca nas na tlo. Kleanje je bilo toliko povezano s pokorom da je ranim kranima bilo zabranjeno kleati nedjeljama i u uskrsnom vremenu jer je u te dane liturgija naglaavala radost i zahvalnost zbog otkupljenja.U srednjem vijeku, kleanje je oznaavalo potovanje vazala pred njegovim gospodarom. U novije vrijeme, kleanje se shvaa kao znak poniznog klanjanja. Sjedenje je stav mirovanja, pozornog sluanja i meditacije. ovjek koji sjedi pokazuje da ima vremena, da je spreman oslukivati. Vjernik u sjedeem stavu razmilja svetim doga anjem, pounutranjuje ga i doputa da ono djeluje na njega. Tako vjernici sjede za vrijeme itanja i za vrijeme homilije, a mogu sjediti i nakon primanja priesti.
otivacija
47
Poklecanje/poklon je gesta klanjanja koja je pridrana Kristovom prisutnim u presvetom Sakramentu i svetom Kriu od klanjanja na Veliki petak do poetka vazmenog bdjenja. Nakon ulaska crkvu, prije nego to odemo na svoje mjesto pokleknemo u smjeru presvetog sakramenta u svetohranitu. Ukoliko je svetohranite smjeteno u svetitu, sveenik i ostali posluitelji pokleknu kad dolaze pred oltar ili kad od njega odlaze, ali ne i za vrijeme euharistijskog slavlja. Poklecanje se sastoji od savijanja desnog koljena i doticanja poda u ravnini lijeve pete. Za to vrijeme gornji dio tijela ostaje uspravan. Za vrijeme euharistijske molitve sveenik poklekne tri puta u znak potovanja prema presvetom sakramentu: nakon podizanja hostije, kalea i ponovno prije poziva na priest. Naklon je znak potovanja i izraavanja poasti osobama. Pred oltarom koji je simbol Krista, zaustavljamo se i naklonimo svaki put kad prolazimo. Sveenik i sluitelji naklone se oltaru kad u procesiji pristupaju svetitu prije poetka mise. U molitvi Vjerovanja naklonimo se u trenutku rijei koje su znak spomena na utjelovljenje: "zaet po Duhu Svetome, od Marije Djevice i postao ovjekom." Ova gesta oznaava nae duboko potovanje i zahvalnost prema Kristu koji se ponizio i postao ovjekom kako bi nam donio spasenje. Razlikujemo mali i veliki naklon. Mali naklon je naklon glavom kod primanja ili predaje liturgijskih predmeta. Veliki ili duboki naklon sastoji se od naklona itavim trupom. Rairene ruke oznaavaju ovjeka koji ima smjelosti stati pred Boga, slaviti ga, zahvaljivati mu. Izraavaju ovjekovo prinoenje samoga sebe (Ps 141, 2), izraz su vjernikog hvalospjeva Stvoritelju (Ps 63, 5) i znak su vapaja. U Starom zavjetu Ovaj oblik molitve bio je opeprihvaen me u prvim kranima (1 Tim 2, 8). Dok molimo, Krist moli u nama. Molei uzdignutih ruku kranin, ispovijeda vjeru da je Raspeti uzor molitelja i molitve. Kad vidi ovjeka rairenih ruku, zamijetit e lik kria. (Tertulijan). Ova je gesta, danas pridrana uglavnom sveeniku, kroz stoljea podosta izgubila svoju znakovitost, ali se danas oivljava u mnogim zajednicama, napose kod molitve Molitve Gospodnje. Znak kria je najpoznatija kranska gesta koja zaziva Presveto Trojstvo: ona priziva u svijest sabranoj zajednici da je okupljena u njegovo ime. Bog, jedan i Trojstven, onaj je koji nas saziva da budemo zajednica ujedinjena njegovom ljubavlju. Kriamo se kad ustajemo i odlazimo na poinak, prije i nakon jela, u radu, na poetku i na kraju liturgijskih slavlja. Kada se kriamo, neka to bude doista znak kria kojim emo svjesno u molitvu ukljuiti itave sebe: nae misli, postupke, duu i tijelo. slubom neka budu poticaj zajednici da obredne geste budu izriaj cjelokupnog ivotnog bogosluja.
otivacija

KATEHETSKE ZADAE
48
Upriliiti radionicu za ministrante pod nazivom Umijee slavljenja u kojoj e ih se uvoditi u djelatno slavljenje
liturgije. U radionici se mogu uvjebavati i liturgijske geste i kretnje s naglaskom na razumijevanje njihovog smisla u cjelokupnom liturgijskom slavlju.
Ministranti koji posluuju kod oltara na poseban nain trebaju voditi brigu o dostojanstvu, jednostavnosti i
ljepoti liturgijskog slavlja u kojem se treba osjeati zajednitvo svih sudionika. Svojom slubom neka budu poticaj zajednici da obredne geste budu izriaj cjelokupnog ivotnog bogosluja.
ZAVRNI DIO Molitveni zavretak Gospodine, uini nas otvorenima za uvijek nove susrete s Tobom, uini da pozorno gledamo i sluamo, kako ne bi bezuvjetno ostali pri naoj slici o Tebi i time zanemarili Tebe onakva kakav zaista jesi. Pomozi nam vjerovati da Ti, vjeni, eli biti u naoj blizini, u svakodnevnim stvarima, u djelu naih ruku, u ljudima koje susreemo. Ti boanska Rijei to si postala tijelom, pomozi nam da te spoznamo i ljudima o tebi svjedoimo. Oe na
otivacija
49
STAJANJE Stajanje je znak koji izraava spremnost, budnost, potovanje i poast. Od samih poetaka Crkve stajanje je shvaeno kao stav onih koji su uskrsnuli s Kristom i trae to je gore (usp. Kol 3, 1). Kada u molitvi stojimo, svjesni smo da stojimo pred Bogom otkupljeni jedinstvenom rtvom Isusa Krista. Bog je onaj koji nas pridie, uspravlja na noge i alje u svijet. Vjernici stoje od poetka ulazne pjesme ili dok sveenik pristupa oltaru sve do zavretka zborne molitve, na pjevanje Aleluja prije evan elja, za vrijeme itanja evan elja, za vrijeme ispovijedi vjere i sveope molitve te od poziva Molite brao prije molitve nad prinosima do zavretka mise. KLEANJE Kleanje je u ranoj Crkvi simboliziralo pokoru: spoznaja i priznavanje grijeha baca nas na tlo. Kleanje je bilo toliko povezano s pokorom da je ranim kranima bilo zabranjeno kleati nedjeljama i u uskrsnom vremenu jer je u te dane liturgija naglaavala radost i zahvalnost zbog otkupljenja.U srednjem vijeku, kleanje je oznaavalo potovanje vazala pred njegovim gospodarom. U novije vrijeme, kleanje se shvaa kao znak poniznog klanjanja. SJEDENJE Sjedenje je stav mirovanja, pozornog sluanja i meditacije. ovjek koji sjedi pokazuje da ima vremena, da je spreman oslukivati. Vjernik u sjedeem stavu razmilja svetim doga anjem, pounutranjuje ga i doputa da ono djeluje na njega. Tako vjernici sjede za vrijeme itanja i za vrijeme homilije, a mogu sjediti i nakon primanja priesti.
ZNAK KRIA Znak kria je najpoznatija kranska gesta koja zaziva Presveto Trojstvo: ona priziva u svijest sabranoj zajednici da je okupljena u njegovo ime. Bog, jedan i Trojstven, onaj je koji nas saziva da budemo zajednica ujedinjena njegovom ljubavlju. Kriamo se kad ustajemo i odlazimo na poinak, prije i nakon jela, u radu, na poetku i na kraju liturgijskih slavlja. Kada se kriamo, neka to bude doista znak kria kojim emo svjesno u molitvu ukljuiti itave sebe: nae misli, postupke, duu i tijelo.
otivacija
50
POKLECANJE/POKLON Poklecanje/poklon je gesta klanjanja koja je pridrana Kristu prisutnim u presvetom Sakramentu i svetom Kriu od klanjanja na Veliki petak do poetka vazmenog bdjenja. Nakon ulaska crkvu, prije nego to odemo na svoje mjesto pokleknemo u smjeru presvetog sakramenta u svetohranitu. Ukoliko je svetohranite smjeteno u svetitu, sveenik i ostali posluitelji pokleknu kad dolaze pred oltar ili kad od njega odlaze, ali ne i za vrijeme euharistijskog slavlja. Poklecanje se sastoji od savijanja desnog koljena i doticanja poda u ravnini lijeve pete. Za to vrijeme gornji dio tijela ostaje uspravan. Za vrijeme euharistijske molitve sveenik poklekne tri puta u znak potovanja prema presvetom sakramentu: nakon podizanja hostije, kalea i ponovno prije poziva na priest.
NAKLON Naklon je znak potovanja i izraavanja poasti osobama. Pred oltarom koji je simbol Krista, zaustavljamo se i naklonimo svaki put kad prolazimo. Sveenik i sluitelji naklone se oltaru kad u procesiji pristupaju svetitu prije poetka mise. U molitvi Vjerovanja naklonimo se u trenutku rijei koje su znak spomena na utjelovljenje: "zaet po Duhu Svetome, od Marije Djevice i postao ovjekom." Ova gesta oznaava nae duboko potovanje i zahvalnost prema Kristu koji se ponizio i postao ovjekom kako bi nam donio spasenje. Razlikujemo mali i veliki naklon. Mali naklon je naklon glavom kod primanja ili predaje liturgijskih predmeta. Veliki ili duboki naklon sastoji se od naklona itavim trupom.
RAIRENE RUKE Rairene ruke oznaavaju ovjeka koji ima smjelosti stati pred Boga, slaviti ga, zahvaljivati mu. Izraavaju ovjekovo prinoenje samoga sebe (Ps 141, 2), izraz su vjernikog hvalospjeva Stvoritelju (Ps 63, 5) i znak su vapaja. U Starom zavjetu ovaj oblik molitve bio je opeprihvaen me u prvim kranima (1 Tim 2, 8). Dok molimo, Krist moli u nama. Molei uzdignutih ruku kranin, ispovijeda vjeru da je Raspeti uzor molitelja i molitve. Kad vidi ovjeka rairenih ruku, zamijetit e lik kria. (Tertulijan). Ova je gesta, danas pridrana uglavnom sveeniku, kroz stoljea podosta izgubila svoju znakovitost, ali se danas oivljava u mnogim zajednicama, napose kod molitve Molitve Gospodnje.
otivacija
2. KATEHETSKA CJELINA
LITURGIJSKE KNJIGE, POSU E I ODJEA

2. LITURGIJSKE KNJIGE, POSU E I ODJEA
otivacija
2.1. Direktorij, lekcionari i knjige molitava vjernih

Ciljevi
Upoznati osnovne liturgijske knjige, njihovu strukturu i ulogu u liturgiji Posvijestiti vanost navijetanja Boje rijei u liturgiji Posvijestiti vanost molitava vjernih i njihovo izricanje Znati samostalno za svoju zajednicu pripraviti molitvu vjernih
52
Materijali za rad
Direktorij Umnoene stranice Direktorija Lekcionari Knjige molitava vjernih
Prijedlog tijeka susreta Susret zapoinje Slubom Rijei u crkvi ili kapeli. U pounom dijelu kateheta animira prvi susret i upoznavanje sudionika s Direktorijem, lekcionarima i knjigama molitava vjernika, a kroz rad u skupinama sudionici se vjebaju snalaenju u njima. Kroz plenum predstavnici svih skupina izlau ishode rada u skupinama. Susret zavrava zajednikom molitvom u crkvi. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Kateheta predvodi Slubu Rijei. itanja, psalam i molitvu vjernika moe umnoiti, te ih mogu proitati polaznici. PRVO ITANJE Iz 55, 10 11
Kao to dadi i snijei s neba bez prestanka dok se zemlja ne natopi, oplodi i ozeleni da bi dala sjeme sijau i kruha za jelo, tako se rije koja iz mojih usta izlazi ne vraa k meni bez ploda, nego ini ono to sam htio i obistinjuje ono zbog ega je poslah. PRIPJEVNI PSALAM Ps 19, 1-5 Antifona: Tvoja je rije, Gospodine, svjetlo mom ivotu! Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a no noi glas predaje. Nije to rije, a ni govor nije, nije ni glas to se moe uti, al' po zemlji razlijee se jeka, rijei sve do nakraj svijeta seu.
otivacija

DRUGO ITANJE 1Pt 1, 22-25
53
Poto ste posluhom istini oistili due svoje za nehinjeno bratoljublje, od srca arko ljubite jedni druge. Ta nanovo ste ro eni, ne iz sjemena raspadljiva nego neraspadljiva: rijeju Boga koji ivi i ostaje. Doista, svako je tijelo kao trava, sva mu slava ko cvijet poljski: sahne trava, vene cvijet, ali Rije Gospodnja ostaje dovijeka. Ta pak rije jest evan elje koje vam je navijeteno. Razmatranje Sv. Augustin govori: Sjetite se da postoji samo jedan govor Boji koji se odvija u cijelom Svetom pismu i samo je jedna rije koja odjekuje na ustima svih svetih pisaca. Budui da je u poetku bila Bog u Boga, ne poznaje sricanja po slogovima, jer je izvan vremena. Ona vrijedi u svim vremenima i za svakog ovjeka. Progovara svake nedjelje, blagdana odnosno svakog dana kad se navjeta u crkvama diljem domovine i svijeta. Ista ta Boja rije eli i nama, danas i ovdje, progovoriti. Poto je cijelo Sveto pismo Boja rije upuena ovjeku Crkva ga potuje i prua vjernicima Crkva ivi od Svetog pisma i iz njega crpi snagu, u njemu ne prima samo rije onoga koji je ita i tumai, nego Rije Boju! (Dei Verbum) Boju objavljenu Rije Crkva sustavno navijeta svima onima koji je ele uti, vjernici Crkva ive od nje, dobivaju snagu, poticaj i ohrabrenje odgovoriti vjerom na Boji govor koji je sadran u Svetom pismu. Bog je autor Svetog pisma, on je nadahnuo ljudske autore Svetih knjiga i sve te knjige nauavaju istinu! (Dei Verbum) Bog se objavljivao kroz itavu povijest Staroga zavjeta preko prirodnih pojava, patrijarha, proroka, ali na koncu se objavio u Isusu Kristu, svome sinu. Stoga je Isus Krist vrhunac Boje objave, u njemu je sve reeno, jednom zauvijek. Crkva prihvaa i asti kao nadahnute 46 knjiga Starog zavjeta i 27 knjiga Novog zavjeta, a 4 evan elja zauzimaju sredinje mjesto, jer im je osoba Isusa Krista u sreditu novi se zavjet u starome skriva, a stari se u novom otkriva! Tako dakle neka po itanju i prouavanju Svetih knjiga Rije Boja tri i proslavlja se (2 Sol 3, 1) i neka blago objave, Crkvi povjereno, sve vema napunja srca ljudi. Kao to ivot Crkve raste iz sveudiljna skupnog obnavljanja euharistijskog misterija, tako se smijemo nadati novom poletu duhovnog ivota iz sve veeg aenja rijei Boje koja ostaje zauvijek (Iz 40, 8; usp. 1 Pt 1, 23-25). (Ivan Pavao II). MOLITVA VJERNIKA Izrecimo Bogu koji nam govori i koji nas slua svoje molitve, elje, radosti i nade, recimo svi zajedno: Uslii, Oe, molitvu moju! 1. Blagoslovi naeg papu N. N., biskupa N. N. upnika N. N. i katehetu N. N. koji nam tvoju Rije navijetaju i tumae. Molimo te!
otivacija
54
2. Podari nam da sluanje Tvoje Rijei urodi plodovima dobrih djela u naem svakodnevnom ivotu. Molimo te! 3. Nagradi dobrotu naih roditelja koji su nam prvi svjedoci vjere. Molimo te! 4. Trudimo se na upnoj katehezi uiti, ivjeti i slaviti svoju vjeru. Daruj nam Duha ustrajnosti. Molimo te! 5. Neka nam nedjeljna misa bude radosni susret s tobom. Molimo te! Izrekli smo ti, Gospodine, svoje molitve. Uslii ih po Kristu Gospodinu naem. Amen. Molitva Gospodnja: Oe na POUNI DIO Uvod u rad u skupinama Kateheta podijeli sudionike u est skupina. Prva skupina dobiva Direktorij, Lekcionare podijeli tako to e drugoj skupini dati lekcionar za nedjeljna itanja i za blagdane , svetaka treoj, zatim blagdane i spomendane etvrtoj skupini, a itanja za svaki dan i knjigu s molitvama vjernika (za nedjelje i svagdanje) petoj i estoj skupini. Svaka e skupina pogledati od ega se sastoji koja knjiga, te e odgovoriti na nekoliko pitanja. 1. to nam je mjerodavno za pripravu svetopisamskih itanja za euharistijsko slavlje? 2. U kojem lekcionaru moemo pronai itanja za 16. nedjelju kroz godinu C? 3. U kojem lekcionaru se nalaze itanja za spomendan sv. Marte i blagdan sv. Jakova Apostola? 4. Kome je posveen lekcionar sa svetakim itanjima? Navedite nekoliko primjera? 5. Pomou Direktorija odredi svagdanje itanje za dan u godini prema vlastitoj elji? 6. Za koje sve dane postoji molitva vjernika? Rad u skupinama a) Skupina koja se upoznala s Direktorijem dobiva direktorij i tekst o njemu, te lekcionar s blagdanima. Zadatak im je odrediti svetopisamska itanja za 30. nedjelju kroz godinu. b) Druga skupina dobiva Direktorij, tekst o nedjeljnim itanjima i lekcionare za nedjeljna itanja A, B i C te ima zadatak pronai itanja za nedjelju koja prva dolazi, ukoliko je te nedjelje svetkovina koja ima prednost pred nedjeljom, za sljedeu nedjelju poslije te svetkovine. c) Uz Direktorij, tekst o svetakim itanjima trea skupina dobiva i pripadajui lekcionar, te odre uje itanja za nekog sveca za kojega nema vlastitih itanja u lekcionaru. d) etvrta skupina, uz pomo Direktorija, teksta o blagdanima i spomendanima, te pripadajueg lekcionara, pronalazi itanja za blagdan koji prvi dolazi prema kalendaru. e) Peta skupina pronalazi, uz pomo Direktorija, teksta o svagdanjim itanjima i lekcionara za svagdanja itanja za svagdan koji je ili, ako nije svagdan, za prvi svagdan prije katehetskog susreta.
otivacija
55
f) Posljednja skupina ima zadatak, uz koritenje Direktorija, knjiga molitava vjernika i teksta o tim knjigama, pronai molitvu vjernika za Boi, Uskrs, Tijelovo i Bogojavljenje tekue godine. Plenum Predstavnik svake skupine ukratko izlae zadatak koji im je povjeren, predstavlja materijale s kojima su radili, te objanjavajui postupak iznosi krajnji ishod rada. Kateheta potpitanjima produbljuje temu i usmjerava predstavljanje. Direktorij Govor o lekcionarima i knjigama molitava vjernih prikladno je zapoeti s govorom o Direktoriju. On je vodi za razumijevanje i praktino ure enje liturgijskih slavlja. Uz njegovu pomo sveenici, vjerouitelji, upni suradnici, ministranti, zborovo e i ostale osobe koje sudjeluju u pripravi liturgijskih slavlja mogu biti sigurniji da nisu ispustili neto bitno. Ovdje treba istaknuti, poto je rije o ministrantima, praktinu ulogu Direktorija. Najee su uz sveenike i katehete upravo ministranti, poglavito stariji, oni koji pripravljaju, u onom dijelu koji na njih spada, liturgijsko slavlje. Direktorij prati liturgijsku godinu o kojoj e biti rijei u treem goditu kateheze za ministrante. Ipak, ukratko, on prati liturgiju od doaa, preko boinog vremena, vremena kroz godinu, korizme i uskrsnog vremena, te opet vremena kroz godinu sve do Krista Kralja tj. do zavretka liturgijske godine. Svako liturgijsko vrijeme ima neke svoje specifinosti kao to su liturgijska boja, glazba, spomendani, blagdani i svetkovine, liturgijska itanja. Za ministrante je vano znati koje je liturgijsko vrijeme, liturgijska boja i koja su liturgijska itanja za liturgiju dotinoga dana poto su mnogi ministranti i itai. Prema Direktoriju svaki dan liturgijske godine sadri nadnevak, oznaku za liturgijsku boju, liturgijsko vrijeme, smjernice za misu, itanja i asoslov. Radi praktinih razloga spomenut emo neke kratice radi lakeg snalaenja. do - doae 1. t. do. prvi tjedan doaa k. g. vrijeme kroz godinu 2. t. k. g. drugi tjedan kroz godinu kor - korizma 3. kor. t. trei tjedan korizme vaz. vazmeno vrijeme 4. vaz. t. etvrti vazmeni tjedan lju ljubiasta boja bi bijela boja cr crvena boja ze zelena boja
otivacija

Primjerice, ako u Direktoriju pie: ze
56
28
NEDJELJA TRIDESETA KROZ GODINU
MISA: vl., Sl., pr. ned. kg.; Sv. imun i Juda Tadej, ap., cr, blagdan zaprijeen ITANJA: Sir 35, 12-14. 16-18; Ps 34, 2-3. 17-19. 23; Tim 4, 6-8.16-18; Lk 18, 9-14
Dvadeset i osmi je dan u mjesecu, liturgijsko ruho je zelene boje, osim, ako se slave zatitnici upe, tada crvena to je oznaeno u dijelu MISA. Trideseta je nedjelja kroz godinu, itanja su iz knjige Sirahove, Psalma 34 i poslanice Timoteju, prvi broj oznaava poglavlje, a ostali retke. Lekcionari Lekcionari su liturgijske knjige u kojima se nalaze liturgijska itanja za svaki dan, nedjelje, blagdane, slavlja svetih, doae, korizmu i uskrsno vrijeme. Nedjeljna itanja Podijeljena su u tri sveska: A, B i C. Sadre Prvo itanje, preuzeto iz Starog zavjeta, psalam s pripadajuom antifonom, drugo itanje je iz Novog zavjeta tj. iz Poslanica, Djela apostolskih li iz Ivanova Otkrivenja, poklik aleluja (osim u korizmi kada se umjesto aleluja govori ili pjeva: slava tebi Kriste, Kralju vjene slave!), redak prije Evan elja, te evan eoski odlomak. Svaki svezak obuhvaa doae, boino vrijeme, korizmu, uskrsno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svetkovine Gospodnje kroz godinu. Svetaka itanja Svetaka itanja nisu podijeljena u sveske nego postoji zaseban lekcionar pod nazivom svetaka itanja u kojemu se nalaze prikladni biblijski tekstovi. Ukoliko za nekog sveca ne postoje vlastita itanja uzimaju se oni tekstovi koji odgovaraju ivotu i djelu nekog sveca. U lekcionarima je najee naznaeno za kojega sveca se mogu uzeti koja itanja iz zajednikih svetakih slavlja tj. iz itanja koja se predlau za odre enu skupinu svetaca npr. pastiri, muenici) Blagdani i spomendani Tako er nisu podijeljeni u sveske. Na blagdane i spomendane uzimaju se prvo itanje iz Starog zavjeta, Djela apostolskih, Poslanica ili Ivanova Otkrivenja, zatim Psalam s pripadajuom antifonom, poklik aleluja, redak prije Evan elja, te evan eoski odlomak.
otivacija

Liturgijska itanja za svaki dan
57
Podijeljena su u tri sveska, a sadre prvo itanje koje je uzeto iz Starog ili Novog zavjeta (ne iz Evan elja), psalam s pripadajuom antifonom, poklik aleluja (osim u korizmi kada se umjesto aleluja govori ili pjeva: slava tebi Kriste, Kralju vjene slave!), redak prije Evan elja, te evan eoski odlomak. U lekcionarima se nalaze tekstovi koji se itaju u parne i neparne godine, kako bi se znalo koji se itaju kad oni za neparne su oznaeni trokutiem , a za parne rombiem . Knjige molitava vjernih Molitvom vjernika zavrava Sluba rijei koja je sastavni dio mise. Molitva se vjernika sastoji od uvodnog dijela, molbenih zaziva i zakljunog dijela. Uvodni i zakljuni dio izgovara biskup ili sveenik, a molbene zazive akon, ita ili ministrant. Na svaki zaziv cijela zajednica okupljena na misu odgovara s Gospodine, uslii nas! (ili nekim drugim prikladnim rijeima), a na kraju zakljunog dijela s potvrdnim odgovorom amen. Molbeni zazivi redovito ukljuuju molitvu za cijelu Crkvu, papu, biskupe, sveenike, za one koji su na vlasti, dotinu crkvenu zajednicu i njezine potrebe, te za pokojne lanove zajednice. Knjige molitava vjernika prate A,B i C svezak lekcionara za nedjeljna i svagdanja itanja, ali najee prate i lekcionare za svetaka, blagdanska i svagdanja itanja. Za ona slavlja koja nemaju vlastite molitve vjernika mogu se uzeti one koje odgovaraju dotinom slavlju. Me utim, u nekim posebnim prigodama sveenici, vjerouitelji i upni suradnici mogu sastaviti i sami primjerenu molitvu vjernika. KATEHETSKE ZADAE
Budite raspoloivi za pomo sakristanu ili osobi koja je zaduena za brigu o liturgijskim knjigama oko njihova uvanja, spremanja i eventualnog prenoenja na neko drugo mjesto. Uvijek se dostojanstveno odnosite prema lekcionarima imajui na uma da je u njima zapisana Boja rije. Budite sluatelji Boje rijei, te pokuajte u svakodnevnom ivotu ivjeti prema njoj ili si izaberite jednu reenicu koju ste uli na nedjeljnom euharistijskom slavlju, te neka vam bude putokaz u nadolazeem tjednu. Iskustva o tome podijelite na iduem katehetskom susretu. Pokuajte zapamtiti to ste molili u molitvi vjernika, te se potrudite djelima oko toga i zauzimati. ZAVRNI DIO itanje i psalam predvode polaznici. Kateheta im unaprijed umnaa tekstove kako bi se mogli pripraviti. BIBLIJSKO ITANJE 2 Tim 3, 14-17
Ti, naprotiv, ostani u onome u emu si pouen i emu si vjeru dao, svjestan od koga si sve pouen i da od malena poznaje Sveta pisma koja su vrsna uiniti te mudrim tebi na spasenje po vjeri, vjeri u Kristu Isusu. Sve Pismo, bogoduho, korisno je za pouavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, da ovjek Boji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban.
otivacija

PSALAM Ps 119, 105-112
58
Tvoja rije nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi. Kunem se i vrsto odluujem, i rije u odrati: pravedne u tvoje slijedit' odluke. U nevolji sam velikoj, Jahve, po rijei me svojoj poivi. Prinose usta mojih primi, Jahve, ui me sudovima svojim. ivot mi je u pogibelji neprestanoj, ali tvog Zakona ja ne zaboravljam. Grenici mi postavie zamku, ali ne skreem od tvojih naredaba. Svjedoanstva tvoja vjena su mi batina, ona su radost mome srcu. Prignuh srce da vri naredbe tvoje uvijek i do kraja.
otivacija
59
Odredite, uz pomo Direktorija, lekcionara za nedjeljna i blagdanska itanja, tablice i teksta za rad itanja za 30. nedjelju kroz godinu!
SKUPINA A
28
NEDJELJA
ze
TRIDESETA KROZ GODINU

MISA: vl., Sl., pr. ned. kg.; Sv. imun i Juda Tadej, ap., cr, blagdan zaprijeen ITANJA: Sir 35, 12-14. 16-18; Ps 34, 2-3. 17-19. 23; Tim 4, 6-8.16-18; Lk 18, 9-14
Direktorij
Govor o lekcionarima i knjigama molitava vjernih prikladno je zapoeti s govorom o Direktoriju. On je vodi za razumijevanje i praktino ure enje liturgijskih slavlja. Uz njegovu pomo sveenici, vjerouitelji, upni suradnici, ministranti, zborovo e i ostale osobe koje sudjeluju u pripravi liturgijskih slavlja mogu biti sigurniji da nisu ispustili neto bitno. Ovdje treba istaknuti, poto je rije o ministrantima, praktinu ulogu Direktorija. Najee su uz sveenike i katehete upravo ministranti, poglavito stariji, oni koji pripravljaju, u onom dijelu koji na njih spada, liturgijsko slavlje. Direktorij prati liturgijsku godinu o kojoj e biti rijei u treem goditu kateheze za ministrante. Ipak, ukratko, on prati liturgiju od doaa, preko boinog vremena, vremena kroz godinu, korizme i uskrsnog vremena, te opet vremena kroz godinu sve do Krista Kralja tj. do zavretka liturgijske godine. Svako liturgijsko vrijeme ima neke svoje specifinosti kao to su liturgijska boja, glazba, spomendani, blagdani i svetkovine, liturgijska itanja. Za ministrante je vano znati koje je liturgijsko vrijeme, liturgijska boja i koja su liturgijska itanja za liturgiju dotinoga dana poto su mnogi ministranti i itai. Prema Direktoriju svaki dan liturgijske godine sadri nadnevak, oznaku za liturgijsku boju, liturgijsko vrijeme, smjernice za misu, itanja i asoslov. Radi praktinih razloga spomenut emo neke kratice radi lakeg snalaenja.
do. - doae 1. t. do. prvi tjedan doaa k. g. vrijeme kroz godinu 2. t. k. g. drugi tjedan kroz godinu kor. - korizma 3. kor. t. trei tjedan korizme 4. vaz. t. etvrti vazmeni tjedan vaz. vazmeno vrijeme
lju ljubiasta boja bi bijela boja cr crvena boja ze zelena boja
otivacija
60
SKUPINA
Uz pomo Direktorija, teksta o nedjeljnim itanjima i lekcionara za nedjeljna itanja A, B i C prona ite itanja za nedjelju koja prva dolazi, ukoliko je te nedjelje svetkovina koja ima prednost pred nedjeljom, za sljedeu nedjelju poslije te svetkovine!
Nedjeljna itanja Podijeljena su u tri sveska: A, B i C. Sadre Prvo itanje, preuzeto iz Starog zavjeta, psalam s pripadajuom antifonom, drugo itanje je iz Novog zavjeta tj. iz Poslanica, Djela apostolskih li iz Ivanova Otkrivenja, poklik aleluja (osim u korizmi kada se umjesto aleluja govori ili pjeva: slava tebi Kriste, Kralju vjene slave!), redak prije Evan elja, te evan eoski odlomak. Svaki svezak obuhvaa doae, boino vrijeme, korizmu, uskrsno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svetkovine Gospodnje kroz godinu. SKUPINA C
Uz pomo Direktorija, teksta o svetakim itanjima i pripadajui lekcionar odredite itanja za nekog sveca za kojega nema vlastitih itanja u lekcionaru.
Svetaka itanja Svetaka itanja nisu podijeljena u sveske nego postoji zaseban lekcionar pod nazivom svetaka itanja u kojemu se nalaze prikladni biblijski tekstovi. Ukoliko za nekog sveca ne postoje vlastita itanja uzimaju se oni tekstovi koji odgovaraju ivotu i djelu nekog sveca. U lekcionarima je najee naznaeno za kojega sveca se mogu uzeti koja itanja iz zajednikih svetakih slavlja tj. iz itanja koja se predlau za odre enu skupinu svetaca npr. pastiri, muenici)
otivacija
61
SKUPINA
Uz pomo Direktorija, teksta o blagdanima i spomendanima, te pripadajueg lekcionara, prona ite itanja za blagdan koji prvi dolazi prema kalendaru.
Blagdani i spomendani Tako er nisu podijeljeni u sveske. Na blagdane i spomendane uzimaju se prvo itanje iz Starog zavjeta, Djela apostolskih, Poslanica ili Ivanova Otkrivenja, zatim Psalam s pripadajuom antifonom, poklik aleluja, redak prije Evan elja, te evan eoski odlomak.
SKUPINA
Prona ite, uz pomo Direktorija, teksta o svagdanjim itanjima i lekcionara za svagdanja itanja za svagdan koji je ili, ako nije svagdan, za prvi svagdan prije katehetskog susreta.
Liturgijska itanja za svaki dan Podijeljena su u tri sveska, a sadre prvo itanje koje je uzeto iz Starog ili Novog zavjeta (ne iz Evan elja), psalam s pripadajuom antifonom, poklik aleluja (osim u korizmi kada se umjesto aleluja govori ili pjeva: slava tebi Kriste, Kralju vjene slave!), redak prije Evan elja, te evan eoski odlomak. U lekcionarima se nalaze tekstovi koji se itaju u parne i neparne godine, kako bi se znalo koji se itaju kad oni za neparne su oznaeni trokutiem , a za parne rombiem .
otivacija
62
SKUPINA
Uz koritenje Direktorija, knjiga molitava vjernika i teksta o tim knjigama, prona ite molitvu vjernika za Boi, Uskrs, Tijelovo i Bogojavljenje tekue godine.
Knjige molitava vjernih Molitvom vjernika zavrava Sluba rijei koja je sastavni dio mise. Molitva se vjernika sastoji od uvodnog dijela, molbenih zaziva i zakljunog dijela. Uvodni i zakljuni dio izgovara biskup ili sveenik, a molbene zazive akon, ita ili ministrant. Na svaki zaziv cijela zajednica okupljena na misu odgovara s Gospodine, uslii nas! (ili nekim drugim prikladnim rijeima), a na kraju zakljunog dijela s potvrdnim odgovorom amen. Molbeni zazivi redovito ukljuuju molitvu za cijelu Crkvu, papu, biskupe, sveenike, za one koji su na vlasti, dotinu crkvenu zajednicu i njezine potrebe, te za pokojne lanove zajednice. Knjige molitava vjernika prate A,B i C svezak lekcionara za nedjeljna i svagdanja itanja, ali najee prate i lekcionare za svetaka, blagdanska i svagdanja itanja.Za ona slavlja koja nemaju vlastite molitve vjernika mogu se uzeti one koje odgovaraju dotinom slavlju. Me utim, u nekim posebnim prigodama sveenici, vjerouitelji i upni suradnici mogu sastaviti i sami primjerenu molitvu vjernika.
Radni listovi za ministrqantsku zajednicu
otivacija
2.2.Liturgijsko posu e, odjea i poboni predmeti

Ciljevi
63
Upoznati liturgijsko posu e i njegovu namjenu u liturgiji Otkriti vanost urednog odravanja liturgijskog posu a te njegovu umjetniku vrijednost Upoznati liturgijsku odjeu i liturgijske boje te vlastito odijelo pojedinih slubenika Poznavati pobone predmete i njihovo znaenje
Materijal za rad
Liturgijsko posu e Liturgijsko ruho
Poboni predmeti Radni listovi Olovke
Prijedlog tijeka susreta Molitveno slavljenikim dijelom koji u sebi sadri kombinaciju biblijskog i molitvenog teksta, ali i dijela koji se pjeva zapoinje katehetski susret. Susret se odvija u crkvi i sakristiji, a ukoliko je nuno u kapelici ili u za to pripravljenoj katehetskoj dvorani. Kroz pouni dio polaznike se uvodi u temu. Slijedi izlaganje katehete uz demonstraciju pojedinih predmeta i njihova znaenja, a potom sudionici u paru ili u skupinama rade radne listove. Susret zavrava molitvom Psalma 24 koji se moe moliti po korovima. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Susret s biblijskim tekstom Mt 18, 20 Kateheta Nadalje, kaem vam, ako dvojica od vas na zemlji jednoduno zaitu to mu drago, dat e im Otac moj, koji je na nebesima. Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja me u njima. Ministrant/ica Gospodine Isuse Kriste, nalazimo se u tvojoj kui, u tvom hramu. Klanjamo ti se itavim svojim biem. Hvala ti to smo tvoja ljubljena djeca, to nas neizmjerno voli. Klanjamo ti se presveti Gospodine Isuse Kriste ovdje i po svim tvojim crkvama koje su po cijelom svijetu i blagoslivljamo te jer si svojim svetim kriem svijet otkupio. Pjesma: Kriste, budi naa radost (ili neka koju kateheta smatra prikladnom)
otivacija

Ministrant/ica
64
Hvala ti Gospodine Isuse Kriste da sam sada ovdje. Hvala ti to tvoja blaena prisutnost proima itavo moje bie. Hvala ti za radost koju doivljavam u tvojoj blizini. Hvala ti za prijatelja i prijateljicu s moje lijeve i desne strane. (trenutak utnje, te voditelj pozove na izraavanje osobnih molitava). Dok smo u ovako lijepom raspoloenju pred Isusom moe mu i ti rei svoju elju, molitvu ono to ti je sada prisutno u srcu. Reci to jednostavno i iskreno. Sve ove zazive, ako ih bude neka kateheta zakljui pozivom na molitvu Oe na. POUNI DIO Uvod u temu Kad u obitelji neto slavimo, majka postavi na stol najljepe posu e koje ima, ukrasi stan cvijeem, prekrije stol najljepim stolnjakom, stavi vazu i moda upali svijeu. Slino se doga a i kod mise. Crkva eli pokazati da se tu ne radi o neemu svagdanjem, nego o neemu to je za nju najvrjednije. U crkvi se upotrebljava poseban pribor i odjea. Postoje za to i odre eni propisi kako treba izgledati taj pribor i kako urediti crkvu. Danas emo mi govoriti poblie o tome. Liturgijski predmeti Kad govorimo o liturgijskim predmetima, posu u i odjei valja, na poetku samo ponoviti ono to smo govorili o oltaru, ambonu, svetohranitu, krstionici, uskrsnoj svijei jer to je ve poznato. Vie emo se zadrati na liturgijskom posu u i odjei, a od predmeta nam je korisno spomenuti pokaznicu, kadionicu, la icu, kri i svijee. KADIONICA je posuda sveano ukraena u kojoj se pali tamjan - mirisna smola i njome se kadi za vrijeme mise. Kad dim koji se uzdie iz kadionice podsjea nas kako se i naa srca trebaju trajno uzdizati prema gore, prema Bogu. Uz nju nerazdvojno ide LA ICA kao to joj i ime govori posudica je to u obliku la ice i u njoj se uva tamjan. KRI. Nalazi se na oltaru ili kraj oltara. Zato ba kri? to povezuje kri i oltar? to je to to se dogodilo na kriu i to se doga a na oltaru? Zato svetu misu zovemo i - rtva? Isus nam se daruje - rtvuje se Ocu za nae spasenje. Misa je Isusova rtva. Pored kria uz oltar, na oltaru u procesijama ili u nekim drugim prigodama redovito se koriste SVIJEE. One simboliziraju Uskrsloga Krista, kao to svijea izgara, ali samo po tom izgaranju daje svjetlo, tako je i Krist izgarao kako bi ovjeku pokazao put u vjeno zajednitvo s Ocem. Liturgijsko posu e Za misu se upotrebljava odre eno posu e. (poi u sakristiju - kroz razgovor prepoznati poznato i upoznati imena manje poznatog liturgijskog posu a i njihovu namjenu): kale, pokaznica (monstranca), plitica, ampulice i ciborij. Ovo posu e je pozlaeno - znamo zato pa tako treba s njim i postupati: mislei uvijek na dragog Gosta. Kroz povijest ovo je posu e veoma sveano izra ivano i ima veliku umjetniku vrijednost.
otivacija

Liturgijska odjea
65
Znamo da za misu sveenik oblai posebno misno ruho. (otvaram ormar i prepoznajemo kojim redoslijedom sveenik oblai: alba, cingulum, tola i misnica. Kako postoje tri stupnja svetog reda: akoni, sveenici i biskupi, postoji i razlika u koritenju liturgijske odjee. akon koristi albu, cingulum i tolu, s tim to tolu stavlja preko lijevog ramena i stavlja je na desni bok. Sveenik koristi uz nabrojenu odjeu i misnicu, a biskup uz sve ovo koristi mitru biskupsku kapu, soli deo (kapicu) i pastirski tap. etiri su liturgijske boje: bijela, crvena, zelena i ljubiasta, one odgovaraju vremenu liturgijske godine i pojedinim blagdanima. Za vrijeme doaa i korizme kao i na sprovodnim misama redovito se koristi odjea ljubiaste boje. U boino i uskrsno vrijeme, na blagdane Blaene Djevice Marije i svetaca koji nisu muenici odjea je bijele boje. Vrijeme kroz godinu: izme u boinoga i korizmenoga, ali i izme u uskrsnoga i vremena doaa liturgijska je boja zelena. Na blagdan Duhova, Krista Kralja i blagdane svetaca muenika liturgijska je boja crvena. Rad u paru ili u skupinama Polaznici u paru ili u skupinama rade radne listove na kojima su prikazani liturgijski predmeti, posu e i odjea. Nakon to rijee radne listove, svatko od polaznika bira jedan ili, ako je potrebno, vie predmeta koji e objasniti. Tako e kateheta vidjeti na to treba staviti naglasak. KATEHETSKE ZADAE
Budite spremni pomoi sakristanu, asnoj sestri ili nekoj drugoj osobi koja se brine za sakristiju za njezino pospremanje. Pripravite u dogovoru sa upnikom ili katehetom plan priprave svega onoga to je potrebno za euharistijsko
slavlje, te ga se pokuajte pridravati.
Dostojanstveno se odnosite prema posu u, odjei i predmetima koji slue za euharistijsko slavlje. Svoja ministrantska odijela paljivo uvajte i budite vjerodostojni svjedoci slube za koju su ta odijela
namijenjena.
otivacija

ZAVRNI DIO
66
Susret je prikladno zavriti u crkvu zajednikom molitvom recitiranjem ili pjevanjem Psalma. PSALAM 24 Gospodnja je zemlja i sve na njoj, svijet i svi koji na njemu ive. On ga na morima utemelji i na rijekama uvrsti. Tko e uzii na Goru Gospodnju, tko e stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke iste i srce neduno: dua mu se ne predaje ispraznosti, i ne kune se varavo. On blagoslov prima od Gospodina i nagradu od Boga, Spasitelja svoga. Takav je narataj onih koji trae njega, koji trae lice Boga Jakovljeva. Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diite se, dveri vjene, da uni e Kralj slave! Tko je taj Kralj slave? Gospodin silan i junaan, Gospodin silan u boju! Podignite, vrata, nadvratnike svoje diite se, dveri vjene, da uni e Kralj slave! Tko je taj Kralj slave? Gospodin nad Vojskama on je Kralj slave!
Skupina A
otivacija
67
Ispod svake slike napiite naziv liturgijskog predmeta ili posu a!
_______________________
____________________________
_________________________
_______________________
_______________________________
_______________________
Nakon to ste napisali nazive, izaberite jedan od tih liturgijskih predmeta i objasnite emu on slui i kako se koristi pred cijelom skupinom!
Skupina B
otivacija
68
Slike prikazuju: tolu, albu, misnicu, cingulum, mitru i pastirski tap. Na crte ispod slika ispravno napii to koja slika prikazuje!
____________________________
____________________________
___________________________________
______________________________
____________________________
Nakon to ste to uinili izaberite jedan od tih liturgijskih predmeta i objasnite ga pred cijelom skupinom!
otivacija
2.3. Obrednici (sakramenti i blagoslovine)

Ciljevi
69
Upoznati obrednike za slavljenje pojedinih sakramenata Znati se sluiti obrednicima za one sakramente kod kojih ministranti asistiraju Poznavati obrednik blagoslova i prigode u kojima se on koristi Shvatiti vanost propisanih liturgijskih tekstova u kojima dolazi do izraaja i jedinstvo Crkve po cijelom svijetu
Materijali za rad
Obrednik krtenja Obrednik enidbe Obrednik sprovoda Obrednik blagoslova Radni listovi
Posudica s blagoslovljenom vodom Krsna haljinica ili bijelo djeje odijelo Uskrsna svijea Krsna svijea Pjesmarica
Olovke Cd player Cd s meditativnom glazbom Papiri Posudica sa svetim uljem
Prijedlog tijeka susreta Susret je prikladno zapoeti u crkvi pokraj krstionice uz upaljenu uskrsnu svijeu. Molitveno slavljenikim aspektom kateheta uvodi polaznike u razmiljanje o vjeri krtenja. Kroz pouni dio polaznici se u skupinama vjebaju sluiti obrednicima krtenja, enidbe, sprovoda i blagoslova i upoznaju njihov sadraj. U zavrnom dijelu na kateheta predvodi blagoslov polaznika katehetskog susreta. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Uvodna misao (kateheta se obrati polaznicima s nekoliko reenica) Draga djeco, kad ste bili maleni, vai su vas roditelji i kumovi donijeli na krtenje. Sveenik vas je krstio, te ste postali djeca Boja i lanovi Crkve. Vai roditelji i kumovi primili su krsnu svijeu i dobili na brigu da svjetlo koje daje svijea, a to je svjetlo Kristovo koje vas je na krtenju obasjalo, podravaju, da vas pouavaju te budete ustrajni u vjeri. Sad ste ve puno odrasliji. Pokuajte zamisliti na trenutak kako je izgledalo vae krtenje i to ono znai za svakoga od vas. (nekoliko trenutaka kateheta ostavlja za razmiljanje uz tihu meditativnu glazbu, zatim pali Uskrsnu svijeu i predvodi ispovijest vjere,) Sad emo ispovjediti svoju vjeru. Svatko na postavljeno pitanje neka odgovori u prvom licu jednine. Kateheta: Vjerujete li u Boga Oca svemoguega, stvoritelja neba i zemlje? Polaznici: Vjerujem.
otivacija
70
Kateheta: Vjerujete li u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina naega, koji je ro en od Marije Djevice, trpio i bio pokopan, koji je od mrtvih uskrsnuo i sjedi zdesna Ocu? Polaznici: Vjerujem. Kateheta: Vjerujete li u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoliku, opinstvo svetih, oprotenje grijeha, uskrsnue tijela i ivot vjeni? Polaznici: Vjerujem Kateheta: To je vjera naa. To je vjera Crkve. Njom se diimo. Nju ispovijedamo u Kristu Isusu Gospodinu naemu. Polaznici: Amen. Molitva (Kateheta predvodi molitvu) Gospodine, po krtenju smo nanovo ro eni. Stoga se zovemo i jesmo tvoja djeca. Blagoslovi nas dareljivom rukom svojom da uvijek i svugdje budemo ivi udovi tvoga naroda. Svojim nas mirom obdari u Kristu Isusu Gospodinu naemu. Amen. POUNI DIO Motivacija a) Kateheta podijeli papire i poziva polaznike da nacrtaju prema svom miljenju simbole za krtenje, enidbu, sprovod i blagoslov jer su ta etiri obrednika oni s kojima se polaznici najee susreu ili mogu susresti u redovitom vjernikom ivotu.. Svatko radi samostalno, te na kraju rada predstavljaju svoje simbole, a kateheta vodi predstavljanje na takav nain da polaznicima ukae na mogue pogrjeke. b) Kateheta poziva polaznike da pantomimom prikau krtenje, enidbu, sprovod i blagoslov, ali svatko neka se vodi vlastitim kreativnou. Uvod u temu Shvatiti obrednike je teko bez definiranja obreda, stoga je vano rei da se obredi mogu tumaiti kao drutveno simbolini procesi. Oni nastaju u odre enim zajednicama, slue se gestama (pokretima), predmetima, rijeima i zvukovima. Obredi vre ono to oznaavaju. Naziv obrednik se odnosi na knjigu, odnosno zbirku obreda. U ovoj katehezi naglasak emo staviti na obrednike krtenja, enidbe, sprovoda i blagoslova jer su to obrednici s kojima se ministrantska zajednica najee susree kod posluivanja prigodom podjeljivanja spomenutih sakramenata. U tim se obrednicima sustavno donosi red slavljenja sakramenata i blagoslovina. Kroz rad s obrednicima vjebat emo se njima sluiti na praktian nain i pokuat razumjeti njihov sadraj.
otivacija

Rad u skupinama
71
Polaznici kroz rad u skupinama rade s obrednicima za krtenje, enidbu, sprovod i blagoslove. Kateheta prati i pomae njihov rad kako bi to bolje upoznali obrednike s kojima se najee susreu. Svaka skupina se treba dogovoriti na koji nain e predstaviti pojedini obrednik, svi sudjeluju u radu i u predstavljanju. a) Prva skupina radi s obrednikom za krtenje. Polaznici zajedniki iitavaju red krtenja jednog djeteta, te objanjavaju glavne dijelove: obred primanja djeteta, slubu rijei, vjerniku molitvu, molitvu zaklinjanja, blagoslov i prizivanje Boga nad vodom, odreknue i ispovijest vjere, krtenje, mazanje svetom krizmom, odijevanje bijelom haljinom, pruanje zapaljene svijee, efeta, zakljuak obreda, molitvu Gospodnju i blagoslov. Dok objanjavaju koriste sveto ulje i pokazuju ga ostalima, blagoslovljenu vodu, krsnu haljinicu ili bijelo djeje odijelo, uskrsnu svijeu s koje se pali svijea koju dobivaju roditelji krtenika i krsnu svijeu. b) Druga skupina dobiva obrednik za slavljenje enidbe. Polaznici zajedniki iitavaju red slavljenja enidbe u misi, te objanjavaju njegove glavne dijelove: uvodne obrede, Slubu rijei, slavljenje enidbe s posebnim naglaskom na privolu i simboliku prstenova, euharistijsku slubu i svretak obreda s blagoslovom. c) Trea skupina radi s obrednikom za sprovode. Polaznici iitavaju zajedniki red sprovoda s dvije postaje (u kapeli na groblju i kod groba), te objanjavaju njegove glavne dijelove: prvu postaju: u kapeli na groblju, Slubu rijei, posljednju preporuku i oprotaj, ophod prema grobu i drugu postaju: kod groba. d) etvrta skupina dobiva obrednik blagoslova. Polaznici iitavaju blagoslov za vjeronauni sastanak, te objanjavaju red blagoslova s njegovim dijelovima: pripravom, pronjama, blagoslovnom molitvom i zavretkom obreda. Tako er mogu se dogovoriti i koju pjesmu bi bilo prikladno otpjevati na kraju blagoslova, te je pronai u pjesmarici. Plenum Polaznici predstavljaju obrednike, a kateheta ih nadopunja, korigira, postavlja dodatna pitanja, i pojanjava ukoliko je neto ostalo nejasno. KATEHETSKE ZADAE
Porazgovarajte s vaim roditeljima i kumom, te bakama i djedovima o svom krtenju i njegovu znaenju za roditelje, kumove i vas osobno.
Molite redovito za svoje roditelje koji su po sakramentu enidbe nerazdvojivo povezani. Oti ite, ukoliko je zgodno, sa upnikom ili
katehetom, na sprovod kad netko od siromanijih i tko nema blie obitelji premine.
Nastojte svojom dobrotom biti blagoslov svojim roditeljima, prijateljima i uiteljima.
otivacija

ZAVRNI DIO Red blagoslova
72
Priprava (kateheta pripravlja polaznike za blagoslov) U ovom susretu govorio nam je sam Gospodin. Pozvani smo mu zahvaliti to se udostojao objaviti nam otajstvo odvijeka u Bogu skriveno. A sada je potrebno da svoj ivot uskladimo s rijeima koje smo uli. Zato prije nego to po emo svojim domovima uzdignimo svoja srca Bogu: neka nas svojim Duhom vodi do potpunije istine i neka nas jaa kako bismo uvijek inili ono to se njemu svi a. Pronje Kateheta: Rijei koje nam je Gospodin govorio duh su i ivot. On ima rijei vjenoga ivota. Molimo ga da ne budemo samo sluatelji nego i izvritelji rijei i suradnici njegove istine. Zato recimo: Polaznici: Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota! K. Kriste, Boji Sine, koji si doao na svijet da ljubav svoga Oca navijesti svijetu: umnoi nam vjeru da tvoje rijei primamo kao znak oinske dobrote. P. Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota! K. Kriste, u tebi je Otac naao svu svoju milinu i naredio nam da te s pouzdanjem sluamo: daj nam razum da tvoje rijei s uivanjem produbljujemo i osjetimo svu njihovu milinu. P. Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota! K. Kriste, ti si nazvao blaenim svakoga tko rije Boju slua i izvruje: daj nam da tvoje rijei s Marijom, Majkom tvojom, uvamo i o njima u svom srcu razmiljamo. P. Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota! K. Kriste, svojom rijeju prosvjetljuje tamu srca i malenima daje razumijevanje: daj da te otvorena srca sluamo i spoznamo otajstva kraljevstva nebeskoga. P. Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota! K. Kriste, u svojoj Crkvi neprestano iznosi svoju rije da po njoj sve ljude jedna vjera prosvjetljuje i jedna ljubav povezuje: daj da iz dana u dan budemo ljubitelji i izvritelji tvoje rijei te po njoj budemo jedno srce i jedna dua. P. Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota!
otivacija
73
K. Kriste, tvoja rije nogama je naim svjetiljka i svjetlost naim putovima: uini da svi mi koji te sluamo otvorena srca ivimo prema tvojim zapovijedima. P. Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota! K. Kriste, svoju si rije izrekao da tri i proslavi se za spasenje ljudi: ispuni nas svojim rijeima da budemo vjesnici i svjedoci Evan elja. P. Govori, Gospodine, jer ima rijei ivota! Blagoslovna molitva Kateheta, ukoliko je laik, moli sklopljenih ruku: Zahvaljujemo ti, Gospodine, i blagoslivljamo te! Ti si vie puta i na vie naina neko govorio ocima po prorocima, a u posljednje si nam vrijeme progovorio u svome Sinu. U njemu si nam oitovao bogatstvo svoje milosti. Zato te ponizno molimo: susreli smo se da upoznamo Pisma pa nas ispuni spoznanjem tvoje volje da ti se uvijek u svemu svidimo i donosimo plodove u svakovrsnim dobrim djelima. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen. Zavretak obreda (kateheta moli zavrnu molitvu) Bog, otac milosr a, Koji je svoju rije poslao na svijet Da nas po svome Duhu uputi u svu istinu, Neka nas uini vjesnicima Evan elja I svjedocima svoje ljubavi u svijetu. Amen. Kateheta, ukoliko je laik, zakljuuje inei znak kria: Neka nas, nae roditelje i prijatelje prati blagoslov svemogueg Boga, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
otivacija
74
Skupina A Zajedniki proitajte red krtenja jednog djeteta iz obrednika za krtenje te objasnite glavne dijelove: obred primanja djeteta, slubu rijei, vjerniku molitvu, molitvu zaklinjanja, blagoslov i prizivanje Boga nad vodom, odreknue i ispovijest vjere, krtenje, mazanje svetom krizmom, odijevanje bijelom haljinom, pruanje zapaljene svijee, efeta, zakljuak obreda, molitvu Gospodnju i blagoslov. Dok objanjavate koristite sveto ulje, blagoslovljenu vodu, krsnu haljinicu ili bijelo djeje odijelo, uskrsnu svijeu s koje se pali svijea koju dobivaju roditelji krtenika i krsnu svijeu, te ih pokaite ostalim skupinama. Skupina B Zajedniki proitajte red slavljenja enidbe u misi iz obrednika za enidbu, te objasnite drugim skupinama njegove glavne dijelove: uvodne obrede, Slubu rijei, slavljenje enidbe s posebnim naglaskom na privolu i simboliku prstenova, euharistijsku slubu i svretak obreda s blagoslovom.
Skupina C Proitajte zajedniki red sprovoda s dvije postaje (u kapeli na groblju i kod groba) iz obrednika za sprovod, te objasnite ostalim skupinama njegove glavne dijelove: prvu postaju: u kapeli na groblju, Slubu rijei, posljednju preporuku i oprotaj, ophod prema grobu i drugu postaju: kod groba.
Skupina D Proitajte red blagoslova za vjeronauni sastanak iz obrednika za blagoslove, te objasnite njegove glavne dijelove: pripravu, pronje, blagoslovnu molitvu i zavretak obreda. Tako er se moete dogovoriti i koju pjesmu bi bilo prikladno otpjevati na kraju blagoslova, te je pronai u pjesmarici.
2.4. Rimski misal

otivacija Ciljevi
75
Upoznati strukturu Misala i nauiti se njime sluiti u liturgiji Uoiti bogatstvo i raznolikost misnih molitava koje se nalaze u Misalu Pojasniti biblijsko utemeljenje pojedinih misnih molitvi Upoznati strukturu i posebnosti euharistijskog slavlja prema Opoj uredbi Rimskog misala
Materijal za rad
Radni list Grafoskop i prozirnice ili umnoeni tekstovi molitava i zapjeva Koverte
Rimski misal Olovke Ljepilo za papir Prazni papiri
Prijedlog tijeka susreta Susret zapoinje molitveno slavljenikim aspektom. Nakon toga se kroz pouni dio igrom i natjecanjem sudionici uvode u rad na katehezi. Potom se susreu s kratkim povijesnim pregledom razvoja Rimskog misala kao liturgijske knjige, nastavlja se pregledom sadraja Misala i dovrava pregledom dijelova mise prema Opoj uredbi Rimskog misala te spominjanjem ministrantske slube. Katehetski zadatak obuhvaa upoznavanje s nekim od molitvenih obrazaca Rimskoga misala. Kateheza zavrava molitvom, a ukoliko je zgodno, i pjevanjem antifone kao i na poetku. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Kateheta predvodi pjevani dio, a molitvu moe proitati netko od polaznika. Pjevani dio
Molitva Vjerujem, Gospodine, ojai mi vjeru; nadam se, uvrsti mi nadu; ljubim te, raari mi ljubav; kajem se, produbi mi kajanje. Klanjam ti se kao prvom poelu; eznem za tobom kao za posljednjim ciljem; hvalim te kao vjenog dobrotvora; zazivam te kao branitelja i pomonika. Svojom me mudrou vodi, pravednou uzdri, dobrotom tjei, mou titi Prinosim ti svoje misli da budu upravljene k tebi; rijei da govore o tebi; djela da budu po tebi; trpljenja da budu za tebe. Hou togod ti hoe i zato jer hoe, hou kako ti hoe i dotle dok hoe. Molim te, Gospodine, prosvijetli mi razum, zagrij volju, oisti srce i posveti duu.
2.4. Rimski misal

otivacija
76
a) Kateheta pripremi nekoliko kuverti u kojima e biti ispisane na papiriima i izrezane rijei punog imena Rimskoga misala: RIMSKI MISAL OBNOVLJEN PREMA ODLUCI SVETOGA EKUMENSKOG SABORA DRUGOG VATIKANSKOG A PROGLAEN VLAU PAPE PAVLA VI. Zatim podijeli sudionike u nekoliko brojano podjednakih skupina. Po jedan lan svake skupine dobije papir formata A4, ljepilo za papir i jednu kovertu s rijeima. Voditelj ih zatim potie da, u to kraem vremenskom roku, radei skupno, sloe puni naslov kateheze. Na koncu se utvrdi koja je skupina bila najblia originalu. b) Puni naziv kateheze i Rimskog misala nalazi se uz sliku.
RIMSKI MISAL OBNOVLJEN PREMA ODLUCI SVETOGA EKUMENSKOG SABORA DRUGOG VATIKANSKOG A PROGLAEN VLAU PAPE PAVLA VI.
Razrada teme Rimski misal je liturgijska knjiga. Sadri molitve i odredbe kojima se ure uje euharistijsko slavlje Crkve rimskoga obreda. Molitve su nastale u okrilju duge i bogate tradicije kranstva. Neke od njih su drevne i potjeu iz vremena prije prvoga tiskanog Misala 1474. godine. Papa Pio V. je, u svjetlu nauavanja Tridentskoga sabora, proglasio 1570. godine obnovljeni Rimski misal. I u vrijeme II. vatikanskoga sabora javila se potreba za obnavljanjem Misala. Tako su apostolskom konstitucijom Missale Romanum pape Pavla VI. od 1969. godine odobreni tekstovi najnovijeg izdanja Rimskoga misala, koji je kasnije u svojim tipskim izdanjima doivio jo neke promjene. U izvorniku latinski, Misal je svoje prve prijevode na narodne jezike doivio nakon II. vatikanskoga sabora. Na hrvatski jezik najprije je preveden, a na zasjedanju Sabora biskupske konferencije 1969. godine u akovu i odobren Rimski misal: Red mise, zatim 1970. godine Rimski misal: Veliki tjedan te 1972. godine Rimski misal: Misni obrasci.
2.4. Rimski misal

otivacija
77
Dananji se Rimski misal sastoji od nekoliko osnovnih dijelova: Uvodne odredbe me u kojima se posebno istie Opa uredba Rimskog misala, koja sadri: dijelove mise, dunosti i slube u misi, razliite oblike misnog slavlja i raspored i ures crkvenog prostora za slavljenje euharistije. Sveta vremena s molitvama za doae, Boino vrijeme, korizmu, Veliki tjedan, Vazmeno vrijeme i vrijeme kroz godinu. Red mise sa etiri euharistijske molitve, obredima, blagoslovima i ostalim molitvama kojima se ure uje slijed misnoga slavlja. Svetaka slavlja s molitvama za slavlja pojedinih svetaca. Zajednike mise s molitvama za zajednika slavlja svetaca, muenika . . . Razliite mise i molitve s obrednim, prigodnim, zavjetnim i pokojnikim misama. Ovi se osnovni dijelovi mogu umnoiti ili prikazati na prozirnici te zajedniki prepoznavati i tumaiti. Opa uredba Rimskog misala Prema opoj uredbi rimskog misala dijelovi misnog slavlja su sljedei: A) Uvodni obredi B) Sluba rijei C) Euharistijska sluba D) Zavrni obred Ovi se osnovni dijelovi mogu umnoiti ili prikazati na prozirnici te zajedniki prepoznavati i tumaiti. Opa uredba Rimskog misala spominje i ministrantsku slubu. U svom treem poglavlju Dunosti i slube u misi, III. dio Posebne slube, broj 68. navodi: Od ostalih slubenika neki obavljaju svoju slubu u svetitu, a drugi izvan njega. U prve spadaju oni koji su kao izvanredni djelitelji odre eni za dijeljenje priesti, kao i oni koji nose misal, kri, svijee, kruh, vino, vodu i kadionicu. Aktualizacija - tradicija i bogatstvo molitvi u Rimskom misalu Iz obilja se molitvi u Rimskom misalu po svojoj vanosti i ljepoti izdvajaju neke vrste i molitveni obrasci: A) Zborna, darovna i popriesna Zbornu molitvu moli predsjedatelj misnog slavlja. Dolazi neposredno prije slube rijei. U njoj do izraaja dolazi znaaj misnog slavlja. Narod se pridruuje molitvi, uz nju pristaje, usklikom Amen potvr uje i uini je svojom.
2.4. Rimski misal

otivacija
78
Darovnu molitvu moli predsjedatelj misnog slavlja. Dolazi nakon to se priprave darovi i zavre popratni obredi. Darovna molitva zakljuuje pripravu darova i priprema za euharistijsku molitvu. Popriesnu molitvu moli predsjedatelj misnog slavlja. On njome moli za plodove otajstva priesti. Poklikom Amen narod usvoji molitvu. Rad u paru Na radnom listu nalaze se primjeri molitava. Kateheta pozove polaznike da na radnom listu prepoznaju vrstu molitve i njeno ime upiu na za to predvi eno mjesto. B) etiri euharistijske molitve Euharistijska molitva je sredite i vrhunac itavoga misnoga slavlja. Ona je molitva zahvale i posveenja. Smisao ove molitve je da se svi vjernici sjedine s Kristom u velianju divnih Bojih djela i u prinosu svete rtve. Rimski misal sadri etiri euharistijske molitve. KATEHETSKE ZADAE
Ukoliko to vrijeme doputa, voditelj moe pozvati sudionike da praktino vjebaju snalaenje u Rimskome
misalu. Neke su od zanimljivijih molitava (zbornih, darovnih, popriesnih, predslovlja, euharistijskih) predloene na radnom listu.
Na euharistijskom slavlju paljivo sluajte molitve koje se nalaze u misalu, one prate liturgijska itanja, vrijeme liturgijske godine i otajstva koja slavimo.
Pobono i dostojanstveno se odnosite prema misalu.
2.4. Rimski misal

otivacija
79
ZAVRNI DIO Psalam mole svi polaznici zajedniki, a kateheta predmoli blagoslove.
PSALAM
116, 12-14
to da uzvratim Gospodinu za sve to mi je uinio? Uzet u au spasenja i zazvat u ime Gospodnje Izvrit u Gospodinu zavjete svoje pred svim pukom njegovim.
Kateheta Neka vas blagoslovi Gospodin i neka vas uva. Neka vas licem svojim obasja, milostiv neka vam bude. Neka pogled svoj Gospodin svrne na vas i mir vam podari. Polaznici odgovaraju: Amen. Za kraj se moe ponoviti zapjev iz Rimskog misala kao i na poetku kateheze.
Materijal za izrezivanje 2.4. Rimski misal

otivacija
80
Kateheta pripremi nekoliko kuverti u kojima e biti ispisane na papiriima i izrezane rijei punog imena Rimskoga misala: RIMSKI MISAL OBNOVLJEN PREMA ODLUCI SVETOGA EKMENSKOG SABORA DRUGOG VATIKANSKOG A PROGLAEN VLAU PAPE PAVLA VI. Zatim podijeli sudionike u nekoliko brojano podjednakih skupina. Po jedan sudionik iz svake skupine dobije papir formata A4, ljepilo za papir i jednu kuvertu s rijeima. Voditelj ih zatim potie da, u to kraem vremenskom roku, radei skupno, sloe puni naslov kateheze. Na koncu se utvrdi koja je skupina bila najblia originalu.
A PROGLAEN VLAU PAPE PAVLA VI.
SVETOGA RIMSKI MISAL
DRUGOG VATIKANSKOG OBNOVLJEN PREMA ODLUCI
EKUMENSKOG SABORA
Skupina A
2.4. Rimski misal
otivacija
81
1. Proitaj molitve i po njihovu sadraju prepoznaj radi li se o zbornoj, darovnoj ili popriesnoj. Rjeenje napii na crtu ispod molitve.
Gospodine, prinosimo ti darove koje si nam ti udijelio. Molimo te, primi ih iz ruku svoje Crkve i snagom Duha pretvori u otajstvo spasenja. Po Kristu.
--------------------------------------------
Gospodine, priestili smo se tijelom i krvlju tvoga Sina. Ta priest neka nas spasi i utvrdi u svjetlu tvoje istine. Po Kristu.
---------------------------------------------
Svemogui vjeni Boe, smijemo te zvati svojim Ocem. Daj da nam u srcu poraste duh sinovstva Te u emo u obeanu batinu. Po Gospodinu.
-----------------------------------------------
2. Prona i u Rimskom misalu: a) Zbornu, darovnu ili popriesnu molitvu zatitnika svoje upne zajednice. b) Zbornu, darovnu i popriesnu molitvu Boia. c) Prvu euharistijsku molitvu. d) Treu euharistijsku molitvu. e) Predslovlje Duhova.
otivacija
2.5. Obrednik Velikog tjedna

Ciljevi
82
Poznavati strukturu obrednika i znati se njime sluiti Znati samostalno odrediti sve ono to je potrebno za bogosluje u dane Velikog tjedna Otkrivati znaenje i bogatstvo simbola u obredima Velikog tjedna Sudjelovati u pripravi bogosluja Velikog tjedna
Materijali za rad
Obrednik Velikog tjedna Radni listovi Olovke
Prijedlog tijeka susreta Katehetski susret zapoinje molitveno slavljenikim aspektom u crkvi ili kapeli. U pounom dijelu kateheta ukratko prepria ono bitno o Cvjetnici, Velikom etvrtku, Velikom petku i Vazmenom bdjenju, a potom polaznici rade u skupinama. Svoj rad iznose u plenumu. Susret je prikladno zavriti molitvom u crkvi pred uskrsnom svijeom. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Kateheta proita Evan elje, a molitvu mogu predmoliti dvoje polaznika. EVAN ELJE Lk 19, 28-40 Isus, rekavi to, nastavi put uzlazei u Jeruzalem. Kad se priblii Betfagi i Betaniji, uz goru koja se zove Maslinska, posla dvojicu uenika govorei: Hajdete u selo pred vama. im u ete u nj, nai ete privezano magare koje jo nitko nije zajahao. Odrijeite ga i dovedite. Upita li vas tko: 'Zato drijeite?', ovako recite: 'Gospodinu treba.' Oni koji bijahu poslani oti oe i na oe kako im bijae rekao. I dok su drijeili magare, rekoe im gospodari: to drijeite magare? Oni odgovore: Gospodinu treba. I dovedoe ga Isusu i stavie svoje haljine na magare te posjednue Isusa. I kuda bi on prolazio, prostirali bi po putu svoje haljine. A kad se ve bio pribliio obronku Maslinske gore, sve ono mnotvo uenika, puno radosti, poe iza glasa hvaliti Boga za sva silna djela to ih vidjee: Blagoslovljen Kralj, Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Na nebu mir! Slava na visinama! Molitva Gospodine, svake godine se kroz korizmeno vrijeme pripravljamo na Uskrs postom, molitvom i djelima ljubavi. Slavimo muku, smrt i uskrsnue tvoga Sina, slavei to veliko otajstvo vjerujemo da e se dogoditi i nae uskrsnue.
Isus je uao u Jeruzalem, znao je da e trpjeti i umrijeti, ali ondje je imao i od mrtvih uskrsnuti. Daj nam, Gospodine, slijediti Isusov primjer ljubavi bez granica kako bismo bili i dionici u njegovu uskrsnuu. Amen!
otivacija

POUNI DIO Razrada teme
83
Obrednik Velikog tjedna koristi se samo jednom godinje, kao to mu i sam naziv kae u Velikom tjednu. Podijeljen je na tri glavna dijela, a svaki dio na svoje specifine dijelove. 1. Red mise s narodom O redu mise s narodom biti e rijei u temi Euharistijsko slavlje, pa ga neemo ovdje donositi. 2. Veliki tjedan A) CVJETNICA: NEDJELJA MUKE GOSPODNJE Spomen Gospodnjeg ulaska u Jeruzalem Vjernici se okupljaju izvan crkve na prikladnom mjestu. Sveenik blagoslivlje maslinove granice i cvijee. Potom slijedi navjetaj evan elja o Isusovom sveanom ulasku u Jeruzalem, a zatim se formira ophod u kojem se ide prema crkvi u kojoj e se slaviti misa (prvi ide kadioniar s kadionicom, krionoa, svjeonoe, sveenik sa slubenicima, te vjernici s blagoslovljenim granicama). Za vrijeme ophoda zbor i narod pjevaju prikladne pjesme. Misa Misa poinje odmah sa zbornom molitvom. Slijede prvo itanje, psalam s pripadajuom antifonom, te drugo itanje, poklik slava tebi Kriste, Kralju vjene slave, redak prije evan elja, te itanje Muke Gospodnje. Za vrijeme itanja Muke nema ni svijea ni ka enja, ne pozdravlja se i ne znamenuje knjiga. ita je akon ili sveenik, a mogu i vjernici laici. Ipak rijei Kristove, ukoliko je mogue trebaju ostati pridrane sveeniku. U ciklusu A liturgijske godine ita se Muka po Mateju, u B ciklusu po Marku, a u C po luki. Muka po Ivanu ita se svake godine na Veliki petak. Nakon itanja Muke, slijedi, ako je mogue, kratka homilija, te se misa nastavlja s ispovijeu vjere. Veliki ponedjeljak, Veliki utorak i Velika srijeda dani su u kojima nema nekih posebnosti. Veliki etvrtak: Misa posvete ulja Na Veliki etvrtak biskup u svojoj katedrali slavi sa svojim sveenicima Misu posvete ulja. Blagoslivlje bolesniko i katekumensko ulje i posveuje Krizmu. Toga dana prije podne je ovo jedina misa koja se slavi. B) SVETO VAZMENO TRODNEVLJE Veliki etvrtak - Misa Veere Gospodnje Prema drevnoj predaji Crkve na Veliki su etvrtak zabranjene sve mise bez naroda. U veernjim satima slavi se Misa Veere Gospodnje uz sudjelovanje vjernika, te sveenika i slubenika koji vre svaki svoju slubu.
otivacija
84
Misa zapoinje uobiajenim redom, me utim, nakon homilije, tamo gdje to preporua pastoralni razlog, pristupa se obredu pranja nogu. Poslunici dovode mukarce na pripravljena mjesta, te sveenik uz pomo poslunika obavlja ovaj obred koji podsjea na Kristovo pranje nogu apostolima ime je pokazao kako je kraninova zadaa sluenje. Dok traje ovaj obred zbor i narod pjevaju prikladne pjesme. Zatim slijedi sveopa molitva, ne moli se vjerovanje, te se nastavlja misa. Poslije popriesne molitve sveenik dolazi pred oltar, kleei triput pokadi Svetotajstvo, formira se procesija (krionoa, svjeonoe, kadioniar), te sveenik prenosi Svetotajstvo na za to ure eno, prikladno mjesto. Svetotajstvo se odlae na tom mjestu, pokadi, pjeva se Divnoj dakle, zatim se zatvori svetohranite. Sveenik i poslunici se neko vrijeme klanjaju i mole u tiini, zatim pokleknu i vraaju se u sakristiju. Nakon toga se ogoli oltar i iznesu se ili zastru svi krievi u crkvi. Ovisno o mjesnim obiajima vjernici se mogu neko prikladno vrijeme klanjati i moliti pred Presvetim, ali poslije ponoi klanjanje treba biti bez sveanosti. Veliki petak Veliki petak i Velika subota su dani na koje prema drevnoj predaji Crkva ne slavi otajstava. Oltar je posve gol, bez kria, svijenjaka i oltarnika. Na Veliki petak poslije podne obavlja se sluba Muke Gospodnje koja se sastoji iz tri dijela: slube rijei, klanjanja kriu i svete priesti. Sveenik i sveti poslunici obueni u ruho crvene boje pristupaju oltaru, kleknu pred njega i mole se neko vrijeme u utnji, a potom ustaju, odlaze do sjedala, okrenu se prema narodu te se moli jedna molitva i to bez poziva Pomolimo se. Slijedi sluba rijei s itanjem Muke Gospodnje i to svake godine iz evan elja po Ivanu. Nakon itanja Muke slijedi homilija, te sveopa molitva koju predvodi sveenik, a moli se za Crkvu, papu, za sve redove vjernika, katekumene, za jedinstvo krana, idove, nevjernike, poglavare drava i sve ljude u potrebi. Drugi dio bogosluja je klanjanje svetom kriu. Sveenik ili akon donosi pred vjernike kri, pri tom tri puta zapjeva Evo drvo kria, na kom je visio Spasitelj svijeta, a puk odgovara Do ite, poklonimo se. Kri se postavi ispred oltara sa svijeama pored ili ga poslunik dri, s tim da s obje strane stoje svjeonoe Potom sveenik, poslunici i vjernici prilaze kriu i klanjaju mu se prema krajevnim obiajima npr. ljubljenjem. Dok se puk klanja kriu pjevaju se prikladne pjesme. Na koncu bogosluja dolazi sveta priest. Na oltar se prostire oltarnik i postavi tjelesnik i Misal. Sveenik ili akon donosi Svetotajstvo s mjesta na koje je odloeno, uz dva poslunika koji nose svijee. Svetotajstvo se odlae na oltar i sveenik poziva na molitvi Oena. Slijedi obred priesti, te ponovno odnoenje Svetotajstva na pripravljeno mjesto. Slijedi popriesna molitva i molitva otpusta i odlazak u tiini. Naravno, oltar se ogoli u prikladno vrijeme.
otivacija

Velika Subota
85
Velika je subota dan u koji Crkva ostaje uz grob Gospodnji i razmatra njegovu muku i smrt, te ne slavi misu. Oltar je ogoljen. C) VAZAM: NEDJELJA USKRSNUA GOSPODNJEGA VAZMENO BDJENJE U SVETOJ NOI Prema drevnoj predaji Crkve u svetoj noi bdije se Gospodinu i iekuje se njegov povratak uz zapaljene svijee kako bi Gospodin, kad do e, naao budne svoje vjerne. Struktura bdjenja je takva da poslije kratke slube svjetla sveta Crkva razmatra divna Boja djela zapisana u Svetom pismu. Slijedi krtenje novih lanova Crkve, te euharistijska gozba koju je Gospodin smru i uskrsnuem pripravio svome narodu. Vazmeno se bdjenje slavi obno odnosno ne zapoinje dok ne padne no ili zavrava prije nedjeljnoga jutra. Nona misa, iako se slavi prije ponoi, misa je nedjelje uskrsnua Gospodnjega. Sveenici i poslunici nose ruho bijele boje, a za sve nazone treba pripraviti svijee. Sveani poetak bdjenja ili sluba svjetla Blagoslov ognja i pripravljanje svijee U crkvi se ugase svjetla, a na prikladnom mjestu izvan crkve pripravi se oganj. Narod se skupi kod ognja kao i sveenik sa slubenicima od kojih jedan nosi uskrsnu svijeu. Sveenik, nakon pozdrava i uvodnih rijei blagoslivlje oganj i s tog ognja pali uskrsnu svijeu. Zatim sveenik ili akon podie svijeu i zapjeva Svjetlo Kristovo, a svi odgovaraju Bogu hvala. Sveenik, akon, slubenici i narod kreu u ophod prema crkvi s tim da kad u u u crkvu sveenik ili akon ponovno zapjeva Svjetlo Kristovo, a svi ponovno odgovaraju Bogu hvala, te svi pale svoje svijee sa uskrsne. Kad sveenik ili akon do e do oltara zapjeva i trei put Svjetlo Kristovo, svi odgovaraju Bogu hvala, te se pale svjetla u crkvi. Sveenik odlazi k sjedalu, a akon (ako je nazoan, ako ne onda sveenik) postavlja uskrsnu svijeu na svijenjak pripravljen usred svetita ili pored ambona, te okadi svijeu. Potom slijedi vazmeni hvalospjev koji navijeta sveenik, akon ili pjeva. Slijedi Sluba rijei i krsna slube, a zatim sveenik pristupa oltaru i zapoinje euharistijsku slubu kao i obino. Uputno je da novokrtenici prinesu kruh i vino. Rad u skupinama Kateheta podijeli polaznike u etiri skupine. Svaka skupina dobiva jedan radni list koji zajedniki rjeavaju svi sudionici skupine. Kateheta prati njihov rad i pomae im svojim sugestijama. Svaka skupina na kraju rada treba odrediti predstavnika koji e iznijeti uradak svoje skupine pred ostalim polaznicima. Plenum Predstavnici svih skupina predstavljaju zajednike uratke. Kateheta i polaznici potpitanjima i nadopunjavanjem produbljuju temu.
otivacija

KATEHETSKE ZADAE
86
Dostojanstveno proslavite otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnua Rado pomozi upniku, kateheti ili sakristanu u pripravi svega onoga to je potrebno za Cvjetnicu, Veliki
etvrtak, Veliki petak i Vazmeno bdjenje.
Ukoliko imate u upi starih i bolesnih osoba, nastojte im prenijeti uskrsnu radost npr. Odnesite im hranu na blagoslov. Paljivo oslukujte Boju rije u Velikom tjednu i pokuajte od nje ivjeti.
ZAVRNI DIO Biblijski tekst polaznici itaju po korovima, a kateheta molitvom zakljuuje susret. BOJA RIJE - Izl 15, 1-2. 3-4. 5-6. 17-18 "U ast Gospodinu zapjevat u, jer se slavom proslavio! Konja s konjanikom u more je survao. Moja je snaga, moja pjesma - Gospodin jer je mojim postao izbaviteljem. On je Bog moj, njega ja u slaviti, on je Bog oca moga, njega u veliati. Gospodin je ratnik hrabar, Jahve je ime njegovo. Valovi ih prekrie; poput kamena u morske potonue dubine. Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodii; desnica tvoja, Gospodine, raskomada dumana. Dovest e ih i posaditi na gori svoje batine, na mjestu koje ti, Gospodine, svojim uini Boravitem, Svetitem, o Gospodine, tvojom rukom sazidanim. Vazda i dovijeka Gospodin e kraljevati." Molitva Boe, u svjetlu Novoga zavjeta vidimo smisao tvojih davnih udesa: Crveno more predstavlja krsnu vodu, a narod idovski, oslobo en od ropstva, predoznauje kranski narod. Daj da po vjeri svi narodi svijeta postanu odabrani narod i preporode se na nov ivot darom tvoga Duha. Amen.
Skupina A - CVJETNICA
otivacija

Proitajte tekst i rijeite zadatke!
87
Vjernici se okupljaju izvan crkve na prikladnom mjestu. Sveenik blagoslivlje granice i cvijee. Potom slijedi navjetaj evan elja o Isusovom sveanom ulasku u Jeruzalem, a zatim se formira ophod u kojem se ide prema crkvi u kojoj e se slaviti misa (prvi ide kadioniar s kadionicom, krionoa, svjeonoe, sveenik sa slubenicima, te vjernici s blagoslovljenim granicama). Za vrijeme ophoda zbor i narod pjevaju prikladne pjesme. Misa poinje zbornom molitvom. Slijedi sluba rijei s navjetajem Muke Gospodnje (u ciklusu A liturgijske godine ita se Muka po Mateju, u B ciklusu po Marku, a u C po Luki. Muka po Ivanu ita se svake godine na Veliki petak). Za vrijeme itanja Muke ne donose se svijee i ne kadi se. Nakon navjetaja Muke, slijedi kratka homilija, te se misa nastavlja s ispovijeu vjere.
1. Rijei koje oznaavaju skupine vjernika (krionoa, sveenik sa slubenicima, kadioniar, vjernici s blagoslovljenim granicama i svjeonoe) posloi redoslijedom kako bi trebali ii u ophodu! ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 2. Kojom molitvom zapoinje misa i to je na Cvjetnicu znakovito u Slubi rijei? ________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ 3. Koja se Muka navijeta na Cvjetnicu, a koja na Veliki petak? Uz pomo katehete pogledaj u lekcionaru Muke po Mateju, Marku, Luki i Ivanu! ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________
Skupina B - VELIKI ETVRTAK

otivacija

88
Prema drevnoj predaji Crkve na Veliki su etvrtak zabranjene sve mise bez naroda. U veernjim satima slavi se Misa Veere Gospodnje. Misa zapoinje uobiajenim redom, me utim, nakon homilije, tamo gdje to preporua pastoralni razlog, pristupa se obredu pranja nogu. Posluitelji dovode mukarce na pripravljena mjesta, te sveenik uz pomo posluitelja obavlja ovaj obred koji podsjea na Kristovo pranje nogu apostolima. Dok traje ovaj obred zbor i narod pjevaju prikladne pjesme. Misa se nastavlja sveopom molitvom vjernika, ne moli se vjerovanje. Poslije Popriesne molitve sveenik dolazi pred oltar, kleei triput pokadi Svetotajstvo, formira se ophod (krionoa, svjeonoe, kadioniar), te sveenik prenosi Svetotajstvo na za to ure eno, prikladno mjesto. Sveenik i posluitelji se neko vrijeme klanjaju i mole u tiini, zatim pokleknu i vraaju se u sakristiju. Nakon toga se ogoli oltar i, ukoliko je obiaj, iznesu se ili zastru svi krievi u crkvi. Ovisno o mjesnim obiajima vjernici se mogu neko prikladno vrijeme klanjati i moliti pred Presvetim.
1. ega se Crkva spominje na Veliki etvrtak? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 2. Na to podsjea obred pranja nogu? Kakvu poruku, prema vaem miljenju prenosi taj obred? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 3. to se ini s Svetotajstvom nakon popriesne molitve i na koji nain? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________
Skupina C - VELIKI PETAK

otivacija

89
Veliki petak i subota su dani na koje prema drevnoj predaji Crkva ne slavi otajstava. Oltar je posve gol, bez kria, svijenjaka i oltarnika. Na Veliki petak poslije podne obavlja se sluba Muke Gospodnje koja se sastoji iz tri dijela: slube rijei, klanjanja kriu i svete priesti. Sveenik i ostali sluitelji obueni u ruho crvene boje pristupaju oltaru, kleknu ili se prostru pred oltarom i mole neko vrijeme u utnji, a potom ustaju, odlaze do sjedala, okrenu se prema narodu te se moli molitva i to bez poziva Pomolimo se. Slijedi sluba rijei s itanjem Muke Gospodnje po Ivanu. Nakon itanja Muke slijedi homilija, te sveopa molitva koju predvodi sveenik, a moli se za Crkvu, papu, za sve redove vjernika, katekumene, za jedinstvo krana, idove, nevjernike, poglavare drava i sve ljude u potrebi. Drugi dio bogosluja je klanjanje svetom kriu. Sveenik ili akon donosi pred vjernike kri, pri tom tri puta zapjeva Evo drvo kria, na kom je visio Spasitelj svijeta, a puk odgovara Do ite, poklonimo se. Kri se postavi ispred oltara sa svijeama pored ili ga posluitelj dri, s tim da s obje strane stoje svjeonoe Potom sveenik, posluitelji i vjernici prilaze kriu i klanjaju mu se prema krajevnim obiajima. Dok se puk klanja kriu pjevaju se prikladne pjesme. Na koncu bogosluja dolazi sveta priest. Na oltar se prostire oltarnik i postavi tjelesnik i Misal. Sveenik ili akon donosi Svetotajstvo s mjesta na koje je odloeno, uz dva posluitelja koji nose svijee. Svetotajstvo se odlae na oltar i sveenik poziva na molitvi Oena. Slijedi obred priesti, te ponovno odnoenje Svetotajstva na pripravljeno mjesto. Obredi Velikog petka zavravaju popriesnom molitvom, i molitvom otpusta. Predslavitelj i posluitelji, te vjernici razilaze se u 1. Opiite izgled oltara na Veliki petak i Veliku subotu! _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ 2. Za koga sve Crkva moli u sveopoj molitvi na Veliki petak? _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ 3. Koji su dijelovi Slube Muke Gospodnje na Veliki petak? _________________________________________________________________________
Skupina D - VELIKA SUBOTA

otivacija

Proitajte tekst i rijeite zadatke! Vazmeno bdjenje u svetoj noi
90
Prema drevnoj predaji Crkve u svetoj noi bdije se Gospodinu i iekuje se njegov povratak uz zapaljene svijee kako bi Gospodin, kad do e, naao budne svoje vjerne. Sveenici i poslunici nose ruho bijele boje, a za sve nazone treba pripraviti svijee. Sveani poetak bdjenja ili sluba svjetla Blagoslov ognja i pripravljanje svijee U crkvi se ugase svjetla, a na prikladnom mjestu izvan crkve pripravi se oganj. Narod se skupi kod ognja kao i sveenik sa slubenicima od kojih jedan nosi uskrsnu svijeu. Sveenik, nakon pozdrava i uvodnih rijei blagoslivlje oganj i s tog ognja pali uskrsnu svijeu. Zatim sveenik ili akon podie svijeu i zapjeva Svjetlo Kristovo, a svi odgovaraju Bogu hvala. Sveenik, akon, slubenici i narod kreu u ophod prema crkvi s tim da kad u u u crkvu sveenik ili akon ponovno zapjeva Svjetlo Kristovo, a svi ponovno odgovaraju Bogu hvala, te svi pale svoje svijee sa uskrsne. Kad sveenik ili akon do e do oltara zapjeva i trei put Svjetlo Kristovo, svi odgovaraju Bogu hvala, te se pale svjetla u crkvi.Sveenik odlazi k sjedalu, a akon (ako je nazoan, ako ne onda sveenik) postavlja uskrsnu svijeu na svijenjak pripravljen usred svetita ili pored ambona, te okadi svijeu. Potom slijedi vazmeni hvalospjev koji navijeta sveenik, akon ili pjeva. Slijedi Sluba rijei, krsna sluba, sveopa molitva, te euharistijska sluba.
1. Zato Crkva slavi Vazmeno bdjenje? Opiite ga? _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ 2. to se pjeva dok se unosi uskrsna svijea u crkvu? Pokuajte svojim rijeima objasniti znaenje toga zapjeva! Prona ite, uz pomo katehete, i proitajte hvalospjev uskrsnoj svijei u lekcionaru! _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________
otivacija
3. KATEHETSKA CJELINA
LITURGIJSKO SLAVLJE I ASOSLOV

3. LITURGIJSKO SLAVLJE I ASOSOLOV 3.1. Euharistijsko slavlje

otivacija
92
Ciljevi
Upoznati povijest i osnovne dijelove euharistijskog slavlja Posvijestiti vanost sudjelovanja u euharistijskoj slubi Crkve Otkriti vanost uzimanja udjela u pripravi euharistijskog slavlja Posvijestiti nedjeljnu euharistiju kao izvor i vrhunac ivota Crkve i vjernika
Materijali za rad
Materijali za izrezivanje Papiri i olovke Misal Lekcionar Liturgijska pjesmarica Materijal za izradu cvjetnih aranmana
Prijedlog tijeka susreta Na poetku susreta kateheta predvodi molitvu koja potjee iz spisa Didache.U pounom dijelu susreta, nakon motivacije, kateheta e uvesti polaznike u rad ukazujui na znaaj i vanost euharistijskog slavlja imajui u vidu povijesni tijek, ustanovljenje i zajedniarski znaaj euharistijskog slavlja. Kroz upoznavanje sa strukturom euharistijskog slavlja openito, uputiti e polaznike na daljnji rad u skupinama. U plenumu e polaznici iznijeti svoja promiljanja i kreativne ideje kojima je mogue obogatiti euharistijsko slavlje, ne naruavajui pritom njegovo dostojanstvo. Susret zavrava molitvom. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Uvodnu molitvu primjereno je upriliiti u crkvi, pred oltarom. Tekst molitve iz apostolskog spisa Didache, mogu itati po dijelovima polaznici, a molitvom neka zakljui kateheta. U nedjeljni dan Gospodnji saberite se da lomite kruh i da zahvaljujete nakon to ispovjedite svoje grijehe, da bi vaa rtva bila ista. Ali, ako bi tko to imao protiv svoga druga, neka ne bude s vama dok se s njim ne pomiri, a sve zbog toga da vaa rtva ne bi bila obeaena. A kod euharistije ovako zahvaljujte: Prvo za kale: Zahvaljujemo ti, Oe na, za svetu lozu Davida, tvoga sluge, koju si nam objavio po Isusu, svome sluzi. Slava ti u vjekove! Zatim za razlomljeni kruh: Zahvaljujemo ti, Oe na, za ivot i spoznaju, koje si nam objavio po Isusu, svome sluzi. Slava ti u vjekove! Kao to je ovaj razlomljeni kruh bio raspren po breuljcima i onda sabran da bude jedno, tako neka se sabere tvoja Crkva u tvoje Kraljevstvo sve do krajeva zemlje. Jer tvoja je slava i mo u Isusu Kristu u vjekove!

otivacija
93
Pomolimo se! Svemogui Boe, kad god lomimo kruh i pijemo kale, smrt Kristovu navijetamo dok on ne do e. Daj nam tako slaviti vazmeno otajstvo tvojega sina da po euharistijskom slavlju vazda osjeamo plodove njegova otkupljenja. Po Kristu.
POUNI DIO Motivacija Kateheta u obliku spontanog razgovora uvodi polaznike u temu susreta. Neka od moguih pitanja: Kako u svojim obiteljima slavite dan Gospodnji? Na koji se nain osobno pripravljate za slavlje nedjeljne euharistije? Kako doivljavate euharistijsko slavlje vae upne zajednice? to vaa upna zajednica moe uiniti u pripravi i slavljenju nedjeljne euharistije? Izlaganje i zajedniki rad Euharistijsko je slavlje jedan od najprepoznatljivijih znakova pripadnosti Crkvi. Euharistijsko se slavlje naziva: euharistija, Gospodnja veera, lomljenje kruha, spomen-in, sveta rtva, priest, sveta misa. Euharistija je izvor i vrhunac cjelokupne evangelizacije, prema njoj su usmjereni svi sakramenti, djela apostolata i crkvene slube, a euharistijski sastanak je sredite zajednice vjernika (usp. PO 5). Isus Krist je na posljednjoj veeri ustanovio euharistiju. O tome nam svjedoe tri sinoptika evan elja i sveti Pavao. Sv. Ivan donosi Isusove rijei u sinagogi u Kafarnaumu, koje ustanovu pripravljaju: Krist se predstavlja i oznauje kao kruh ivota koji je s neba siao. Euharistijsko slavlje odvija se prema osnovnom ustrojstvu, koje se sauvalo kroz stoljea sve do danas. Odvija se u dvije velike cjeline koje tvore izvorno jedinstvo: - okupljanje vjernika, bogosluje Rijei s itanjima, homilijom i sveopom molitvom; - Euharistijsko bogosluje s prikazanjem kruha i vina, posveujuom zahvalnom molitvom i prieu. Bogosluje Rijei i euharistijsko bogosluje tvore zajedno samo jedan bogotovni in, stol koji nam je pripravljen u Euharistiji jest istodobno stol Rijei Boje i stol Tijela Gospodnjega. Iz povijesti su nam poznata svjedoanstva iz najranijih kranskih vremena o liturgijskom slavljenju euharistije ponajprije kroz svjedoanstvo spisa Didahe i apologije sv. Justina. Tako nam svjedoanstvo sv. Justina muenika iz drugoga stoljea donosi osnovnu strukturu euharistijskog slavlja onoga vremena. I ti su bitni dijelovi sve do naih dana ostali nepromijenjeni u svim velikim liturgijskim obiteljima. Evo to on pie oko 155. godine, tumaei poganskom caru Antoniju Piju (138-161) to ine krani:

otivacija
94
U dan, zvani dan sunca, svi se sastaju na istome mjestu, i oni koji stanuju u gradu i oni koji stanuju na selu. itaju se spomen-zapisi apostola ili spisi proroka, ve prema tome koliko ima vremena. Zatim ita zavri, predstojnik uzima rije da opomene i potakne da se tako sjajni primjeri nasljeduju. Zatim se svi zajedno diemo i molimo molitve za nas same () i sve druge gdje god bili: da, spoznavi istinu, zavrijedimo i tu milost, da svojim ispravnim ivotom i djelovanjem budemo vjerni zapovijedima te postignemo vjeno spasenje. Nakon zavrene molitve, pozdravimo jedni druge cjelovom. Potom se predstojniku brae donosi kruh i aa s vodom i vinom.On iz uzme, izree zahvalu, za ove od njega primljene darove. Kad predstojnik zavri molitve i zahvalu, sav prisutni narod klikne: Amen.Poto je predstojnik svrio molitve i narod odgovorio, oni to se kod nas zovu akoni prisutnima dijele euharistijski kruh, vino i vodu, i nose ih odsutnima. Iz ovoga je izvjetaja vidljivo kako je u najranije vrijeme prisutan osnovni ustroj dananje mise: itanja iz Starog i Novog zavjeta Propovijed Molitva vjernika Prinoenje darova Euharistijska molitva Priest Drugi vatikanski sabor naglasio je sredinje mjesto euharistije u ivotu mjesne i sveope Crkve. Euharistijsko slavlje sainjavaju slijedei dijelovi: 1.Uvodni dio - ulazna pjesma - pozdrav sveenika - pokajniki in - Slava (ne izgovara se u doau i korizmi) 2. Sluba Rijei Prvi je glavni dio euharistijskog slavlja. Sluba Rijei obuhvaa ove dijelove: - itanja - psalmi izme u itanja - evan elje - homiliju (propovijed) - ispovijest vjere (Vjerovanje) - sveopu ili vjerniku molitvu

otivacija
95
3. Euharistijska sluba Moemo rei da s euharistijskom slubom poinje euharistijsko slavlje u uem smislu rijei.Euharistijska sluba sadri ove dijelove: - pripravu darova - euharistijsku molitvu (kanon) - Priest 4. Zavrni obred - zavrni blagoslov - otpust - zavrna pjesma Kranska zajednica okupljena na euharistijsko slavlje, napose ono nedjeljno, izraava sam identitet Crkve (ekklesia) - zajednice koju je sazvao uskrsnuli Gospodin koji je dao svoj ivot da rasprene sinove Boje skupi u jedno (Iv 11, 52). Nedjelja kao dan uskrsnua nije samo spomen nekog doga aja iz prolosti; ona je slavlje ive prisutnosti Uskrsloga me u svojima. Okupljeni oko stola Rijei i stola Kruha vjernika zajednica ovjekovjeuje u vremenu sliku prvih krana koji bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama (Dj 2, 42). Euharistija je izvorite i vrhunac crkvenog ivota, ona hrani i oblikuje Crkvu. Nedjeljno je pak slavlje Dana i Euharistije Gospodnje u sreditu ivota Crkve. Svaka zajednica, okupljajui sve svoje lanove na lomljenje kruha, doivljava se kao mjesto u kojem se otajstvo Crkve ostvaruje na konkretni nain. Dan Gospodnji tako postaje i dan Crkve sakramenta jedinstva, koja se oituje u slavljenju euharistije. Zbog vanosti koju ima nedjeljno euharistijsko slavlje, potrebno ga je pripremiti posebnom brigom vodei rauna da se vjernike potakne na svjesno, djelatno i potpuno, sudjelovanje. Naime, vjernici snagom opeg sveenitva koje su primili na krtenju, sudjeluju u prinoenju euharistije. Unato razliitim zadaama oni prinose Bogu boansku rtvu i sebe s njom. Tako svi, bilo prinosom bilo svetom prieu, izvruju svoj dio u liturgijskom inu, crpei iz toga svjetlo i snagu da svoje krsno sveenitvo ive svjedoanstvom svetoga ivota. Pozvani smo nasljedovati prvu kransku zajednicu koja je u euharistiji doivljavala zajednitvo s Uskrslim Gospodinom i Uiteljem, ali i uzajamno zajednitvo svih lanova. Da bi se to ostvarilo potrebno je osnivati skupine koje e voditi brigu o liturgijskom ivotu upe. Potrebno je odgajati i posluitelje oltara, ministrante, a gdje je mogue i akolite te njegovati liturgijsko pjevanje. Poziv na izgra ivanje liturgijskog ivota zajednice upuen je svim vjernicima podjednako.

otivacija
96
Rad u skupinama Budui da je tema kateheze uvijek vana i aktualna za ivot crkvene zajednice, naglasak u radu u skupinama biti e na praktinom i konkretnom uvo enju u djelatno sudjelovanje u euharistijskom slavlju te razvijanje svijesti i osjeaja za trajnu potrebu njegova planiranje. Kateheta e polaznike podijeliti na nain koji bude smatrao najprikladnijim. Ovdje donosimo nekoliko prijedloga za tematske radionice po skupinama, od kojih je na katehetskom susretu mogue ostvariti i samo neke ili pak i vie njih kroz nekoliko susreta. Poeljno je da planiranje nedjeljnog euharistijskog slavlja postane jedna od stalnih zadaa svake katehetske skupine, ve prema tome koje je temeljno usmjerenje pojedine skupine. 1. skupina Pripraviti i oblikovati uvodne obrede euharistijskog slavlja (ulazni ophod; pozdrav i ka enje oltara; pokajniki in) 2. skupina Pripraviti Slubu Rijei, vodei rauna o liturgijskim itanjima, mjestu navjetaja Rijei, pripravi itaa, psalmista, zbora, molitvi vjernika. Ovu radionicu mogue je povezati sa sljedeom temom (3.2.Sluba Rijei) ili pak ispustiti i naknadno ostvariti. 3. skupina Osmisliti darovnu procesiju u kojoj vjernici osim darova kruha i vina mogu donijeti darove koji su znakoviti za Crkvu i usmjereni za potrebe zajednice, a osobito siromaha. Voditi rauna da prinos darova bude odvojen od molitve vjernika. 4. skupina Uz pomo Rimskog misala, pronai i prouiti: molitve dotine nedjelje (Zbornu, Darovnu i Popriesnu) predslovlje te euharistijske molitve. Nastojati u njima, uz pomo katehete, iitavati teoloku pozadinu i misao vodilju za euharistijsko slavlje pojedine nedjelje. 5. skupina Osmisliti i estetski oblikovati prikladne cvjetne aranmane koji e izgledom, bojama, mirisima tematski biti uskla eni s liturgijom dotine nedjelje ili blagdana. Za pomo je mogue potraiti i osobe koje su vjete u izradi cvjetnih aranmana. 6. skupina Uz pomo liturgijske pjesmarice Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, odrediti pjesme za euharistijsko slavlje, vodei rauna o njihovom sadraju i vremenu kojem su namijenjene te liturgijskim tekstovima dotine nedjelje ili blagdana. 7. skupina Pokuati usmjeravati i koordinirati razliite liturgijske slube i sluitelje unutar jednog nedjeljnog euharistijskog slavlja. Odrediti zadae pojedinih sluitelja, njihovo mjesto u liturgijskom slavlju i pravila po kojima ih trebaju vriti.

otivacija
97
KATEHETSKE ZADAE
Kateheta e s polaznicima osmisliti i pripremiti konkretno euharistijsko slavlje. Pripremiti e pojedine dijelove
slavlja: itanja, molitvu vjernika, pjesme, prinos darova itd. Polaznici e prije euharistijskog slavlja pripremiti osobne molitve koje mogu zadrati za sebe i na taj se nain ukljuiti u euharistijsko slavlje. Po ite sa upnikom u posjet bolesnicima kojima nosi priest u njihove domove. Neka se u vaem ivotu u obitelji, me u prijateljima i u koli oituje da ste posluitelji oltara. Posluujte kod euharistijskog slavlja i radnim danima, ukoliko vam to vae svakodnevne obveze omoguuju.
ZAVRNI DIO Svemogui Boe, Oe milosr a, sauvaj nas u nasljedovanju Krista, u poniznoj slubi brai i sestrama, u sluanju Boje Rijei, i lomljenju kruha. Daj, molimo te, da sudjelovanjem u euharistijskome slavlju, Proslavljamo vazmeno otajstvo Isus Krista i rastemo u zajednitvu tvoje Crkve. Gospodine, uini da budemo nalik Kristu u prinosu samih sebe za ugodnu rtvu Bogu Ocu. Po Kristu Gospodinu naem.
Materijal za izrezivanje 3.1. Euharistijsko slavlje

otivacija
98
1. skupina Pripravite i oblikujte sukladno liturgijskim smjernicama i propisima uvodne obrede euharistijskog slavlja: - ulazni ophod: treba progovarati o ulaenju u prostor i voditi prema oblikovanju zajednice; oitovati govor liturgijskih slubi s dolinim znakovima (kria, svijea, knjige itanja itd.) - pozdrav i ka enje oltara: naglasiti sredinjost oltara u euharistijskom slavlju kao simbola Krista; slube i sluitelji - pokajniki in: koji obrazac koristiti; hoe li dijelovi biti pjevani
2. skupina Pripravite Slubu Rijei, vodei rauna o liturgijskim itanjima, mjestu navjetaja Rijei, pripravi itaa, psalmista, zbora, homiliji molitvi vjernika. Kao pomo koristite lekcionar, evan elistar, pjesmaricu. Odredite slube i sluitelje.

otivacija
99
3. skupina Osmislite darovnu procesiju u kojoj vjernici osim darova kruha i vina mogu donijeti darove koji su znakoviti za Crkvu i usmjereni za potrebe zajednice, a osobito siromaha. Promislite koji je trenutak najprikladniji za skupljanje milostinje. Vodite rauna da prinos darova bude odvojen od molitve vjernika, budui da ona spada na Slubu Rijei. Obratite pozornost i na oltar (to se moe nalaziti na njemu prije prinosa darova). 4. skupina Uz pomo Rimskog misala, prona ite i prouite: - molitve dotine nedjelje (Zbornu, Darovnu i Popriesnu) - predslovlje te - euharistijske molitve. Nastojte u njima, uz pomo katehete, iitavati teoloku pozadinu i misao vodilju za euharistijsko slavlje pojedine nedjelje. 5. skupina Osmislite i estetski oblikujte prikladne cvjetne aranmane koji e izgledom, bojama i mirisima tematski biti uskla eni s liturgijom dotine nedjelje ili blagdana. Za pomo potraite osobe koje su vjete u izradi cvjetnih aranmana.

otivacija
100
6. skupina
Uz pomo liturgijske pjesmarice Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, odredite pjesme za euharistijsko slavlje, vodei rauna o njihovom sadraju i vremenu kojem su namijenjene te naravi liturgijskog ina i sadraja pojedinog slavlja.
7. skupina Pokuajte usmjeravati i koordinirati razliite liturgijske slube i sluitelje unutar jednog nedjeljnog euharistijskog slavlja. Odredite zadae pojedinih sluitelja, njihovo mjesto u liturgijskom slavlju i pravila po kojima ih trebaju vriti. Sluitelji: prezbiter akon psalmist orgulja lektori (itai) akoliti (ukoliko postoje) ministranti liturgijski tuma...
3. LITURGIJSKO SLAVLJE I ASOSOLOV 3.2. Sluba rijei

otivacija
101
Ciljevi
Pojasniti vanost biblijskih tekstova u slavlju Slube Rijei Uoiti otajstvenu i spasenjsku djelotvornost Rijei u bogosluju Razvijati i njegovati zajedniku pripravu i slavlje Slube Rijei Razumjeti temeljne razlike izme u Slube Rijei i euharistijskog slavlja
Materijali za rad
Radni listovi Sveto pismo
Liturgijski kalendar Nedjeljni lekcionar Olovke
Prijedlog tijeka susreta Nakon molitvenog poetka, kateheta e u obliku kraeg izlaganja upoznati polaznike sa liturgijom Rijei . Nakon uvodnog dijela kroz rad u skupinama polaznici e poblie upoznati strukturu i dijelove Slube Rijei te nastojati s katehetom pripremiti jednu slubu Rijei. Nakon rada u skupini polaznici e s katehetom, a po mogunosti i zareenim slubenikom, slaviti liturgiju Rijei s dijelovima koje su sami pripravili. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Molitveni poetak susreta upriliite pred ambonom ili pred otvorenom knjigom Svetog pisma (lekcionara ili Evan elistara). Ovdje je vano naglastiti trenutke utnje prije i nakon navjetaja Rijei koji e pomoi susret sudionika i Rijei. Za poetak se moe zapjevati Rijei tvoje, Gospodine (PGPN 91). Ili neka druga prikladna pjesma
ITANJE
Heb 4, 12
iva je, uistinu, Rije Boja i djelotvorna; otrija je od svakoga dvosjekla maa; prodire dotle da dijeli duu i duh, zglobove i modinu te prosu uje nakane i misli srca. Nema stvorenja njoj skrivena.
Gospodine, kad god sluamo tvoju Rije, prepoznajemo te u njoj i srce u nama gori. Dok navijetamo tvoju Rije, prepoznajemo se i priznajemo narodom tvojim. Neka nas svako slavljenje Rijei, osnai u nastojanju da ti s povjerenjem odgovaramo, u blinjima sluimo i tebi se, u Duhu i istini, vazda klanjamo.

otivacija
102
POUNI DIO Uvod u temu Crkva od samih poetaka, a na osobit nain u svetoj liturgiji, asti boanska Pisma nalazei u njima kruh ivota (DV, 21.). Slubu (liturgiju) Rijei tvore svetopisamska itanja s pjesmama koje dolaze izme u njih. Zakljuuju je i razvijaju homilija, ispovijest vjere i sveopa ili vjernika molitva. U itanjima, koja se homilijom tumae, sam Bog progovara okupljenoj zajednici i otkriva otajstvo spasenja i otkupljenja. U navjetenoj i razlomljenoj rijei prisutan je sam Krist. Crkva kao zajednitvo vjernika, tu rije Boju, to nam je objavljena u Isusu Kristu, sluaju, usvaja utnjom i pjesmama i prianja uz nju ispovijeu vjere. Nahranjena Bojom rijei, zajednica upravlja sveopu molitvu za potrebe cijele Crkve i spasenje svega svijeta. Tekstovi za rad i produbljivanje teme Biblijska itanja U Slubi rijei navjetaju se itanja Starog i Novog zavjeta, a vrhunac je itanje evan elja. itanja se uvijek navjetaju s ambona i nije ih doputeno zamijeniti nekim drugim, nebiblijskim tekstovima. itanja navijeta ita (lektor) koji je pripravljen za tu slubu, a navjetaj evan elja pridran je zare enom sluitelju. Za vrijeme itanja vjernici sjede, a evan elje sluaju stojei iskazujui mu posebno potovanje. Psalam i poklik prije evan elja Nakon prvog itanja slijedi psalam. Psalam je odgovor zajednice Bogu njegovom vlastitom rijeju jer i psalam je Boja rije. Prikladno je da se psalam pjeva ili barem antifona, a ukoliko to nije mogue moe se recitirati. Psalam pjeva ili ita psalmist, a zajednica ponavlja antifonu. Homilija (propovijed) Homilija kao sastavni dio Slube Rijei, treba razlamati navjetenu Rije kako bi ona mogla postati istinska hrana okupljenoj zajednici. Homilija u sreditu ima Rije i treba vjernike dovesti do dubine Rijei i omoguiti iskustvo Rijei. U bogosluju Crkve Rije postaje uprisutnjujui spasenjski doga aj. Homilija treba biti usmjerena prema otajstvu spasenja koje se slavi, a poeljno je da nakon homilije bude vrijeme utnje. Sveopa molitva ili molitva vjernika Sveopa molitva je svojevrstan odgovor u vjeri na prihvaenu Boju rije. U njoj se uz sudjelovanje naroda moli "za svetu Crkvu, za one koji imaju vlast i upravljaju narodima, za one koje tite razliite potrebe, te za sve ljude i za spasenje svega svijeta." (Konstitucija o liturgiji, 53). U njoj vjernika zajednica moli za potrebe cijele Crkve i ovjeanstva. Postoje odobreni obrasci molitve vjernika, no za pojedina slavlja dobro je istaknuti prigodne pronje. Sveopa molitva treba prvenstveno izraavati potrebe cijele zajednice. Pronje izgovara akon ili koji slubenik laik s ambona ili nekog drugog prikladnog mjesta, a molitvu, s predsjedateljskog mjesta, uvijek zapoinje i zakljuuje sveenik koji predsjeda bogosluju. Za vrijeme molitve narod stoji i odgovara na pronje zajednikim zazivom ili molitvom u utnji.

otivacija
103
Rad u skupinama Polaznici se kroz rad u skupinama upoznaju sa strukturom i dijelovima Slube rijei. Prva skupina treba da uoiti nutarnju logiku rasporeda i tematskog slaganja biblijskih itanja na primjeru nekih nedjelja, svetkovina i blagdana. Druga skupina ima zadatak na temelju itanja sastaviti promiljanje i predloak za homiliju. Trea skupina na temelju itanja i potreba konkretne zajednice treba napisati molitvu vjernika. Na temelju rada u skupinama, polaznici e zajedno katehetom, upriliiti liturgiju Rijei. KATEHETSKE ZADAE
Pribavite od upnika ili katehete vodi za liturgijska itanja za svaki dan. Uz pomo vodia prona ite nedjeljna ili svakodnevna itanja u vaem obiteljskom Svetom pismu, proitajte ih i zajedno sa svojim roditeljima i o njima porazgovarajte za vrijeme veernje molitve.
Proitajte i razmislite o liturgijskim itanjima prije svakog nedjeljnog euharistijskog slavlja, tako ete se bolje pripraviti za poruku koju Boja rije prenosi. Izaberite jedan redak iz nedjeljnih itanja, te pokuajte po njemu ivjeti kroz nadolazei tjedan. Uredite u svojoj sobi molitveni kutak sa Svetim pismom koje e biti uvijek otvoreno na mjestu gdje se nalaze
itanja toga dana. ZAVRNI DIO Sluba Rijei Polaznici, predvo eni katehetom, susret e zavriti zajednikim slavljem liturgije rijei koje su zajedniki oblikovali. Slavlju liturgije Rijei po mogunosti treba predsjedati zare eni slubenik, a ako njega nema, sam kateheta. Slavlje se moe zapoeti Zbornom molitvom od nedjelje koja slijedi. Preporua se uzeti itanja od predstojee nedjelje ili pak itanja od dana, a predloak za homiliju (biblijsko promiljanje) koji su napisali polaznici moe se integrirati u homiliju Slube Rijei. Nakon homilije polaznici neka izreknu molitvu vjernika koju su zajedniki napisali. Zavrava se molitvom Oe na i blagoslovom.
Skupina A 3.2. Sluba rijei

otivacija
104
Uz pojedinu nedjelju, svetkovinu i blagdan naznaena su liturgijska itanja za Slubu Rijei. Pripadajue itanje koje nedostaje uvrsti prema tematici ostalih itanja nedjelje, svetkovine ili blagdana.
BLAGDAN
ISUS KRIST KRALJ SVEGA STVORENJA TREA KORIZMENA NEDJELJA UZAAE GOSPODINOVO PEPELNICA SVETI PETAR I PAVAO DRUGA NEDJELJA DOAA
1. ITANJE
PSALAM
Ps 23, 1-6
2. ITANJE
1 Kor 15, 20-26.28 Rim 5, 1-2.5-8 Ef 1, 17-23 2 Kor 5, 20-6, 2 2 Tim 4, 6-8.14-18 2 Pt 3, 8-14
EVAN ELJE
Mt 25, 31-46
Izl 17, 3-7 Dj 1, 1-11
Ps 95, 1-2. 6-9 Ps 47, 2-3. 6-9 Ps 51, 3-6a.1214. 17
Mt 6, 1-6.16-18
Dj, 12, 1-11
Ps 34, 2-9 Ps 85, 9-14
Mk, 1, 1-8
Iz 40, 1-5.9-11
Jl 2, 12-18
Ez 34, 11-12.15-17
Mt 28, 16-20
Iv 4, 5-42
Mt 16, 13-19
Skupina B 3.2. Sluba rijei

otivacija
105
Na temelju liturgijskih itanja nedjelje koja slijedi sastavite vlastito promiljanje i predloak za homiliju. Neka vam evan elje bude polazite i dohodite u promiljanju.
_____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________
Skupina C 3.2. Sluba rijei

otivacija
106
Oblikujte i napiite vlastitu molitvu vjernika! Neka vam liturgijska itanja nedjelje koja slijedi i konkretne potrebe Crkve, svijeta i vae zajednice budu polazita u promiljanju.
S vjerom i pouzdanjem izrecimo pred Ocem nebeskim svoje pronje zajedno molei:
Gospodine, uslii nas!

1. Za Crkvu Kristovu:_____________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ Za itav svijet: _______________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ Za brau i sestre:______________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ Za ovu zajednicu:______________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ Za pokojnu nau brau i sestre:____________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________
2.
3.
4.
5.
Boe, izvore ivota i vrelo milosr a, uslii nam molitve i promi nas ljubavlju da svima pronosimo snagu darovanog spasenja, po Kristu. Gospodinu naemu.
3. LITURGIJSKO SLAVLJE I ASOSOLOV

otivacija
3.3.Liturgija sakramenta krtenja

Ciljevi
107
Upoznati strukturu podjeljivanja sakramenta krtenja pod misom i izvan mise Znati to je sve potrebno pripraviti za sakrament krtenja i to treba initi u kojem trenutku Poznavati simboliku kod krtenja i otkriti povezanost rijei i ina u sakramentu krtenja Otkriti vanost sakramenta krtenja za kransku zajednicu
Materijali za rad
Radni listovi Olovke ili kemijske olovke Red krtenja
Posuda s blagoslovljenom vodom Posudica sa krizmenim uljem Krsna haljinica Krsna svijea
Prijedlog tijeka susreta Katehetski susret zapoinje molitvom pred krsnim zdencem. Slijedi razgovor o temi krtenje. U razradi teme kateheta upoznaje polaznike s katekumenatom, te istie bitne znaajke sakramenta krtenja. Radom u paru sudionici se upoznaju sa obredom i slavljenjem sakramenta krtenja. Kateheta neka unaprijed pripravi sve to je potrebno za krtenje, a ukoliko je mogue radionice se mogu upriliiti u crkvi ili kapeli. Kroz plenum polaznici e dati povratnu informaciju o poznavanju liturgije krtenja. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Polaznici se okupe oko ili kod krsnog zdenca. Molitva zapoinje znamenovanjem znakom kria blagoslovljenom vodom iz krstionice. Ukoliko je uskrsna svijea u blizini zdenca prikladno ju je upaliti,a polaznicima se mogu podijeliti male svijee koje je mogue upaliti na uskrsnoj svijei nakon proitanog biblijskog odlomka. Biblijski tekst moe proitati netko od polaznika, a kateheta zakljuuje molitvom. ita Ili zar ne znate: koji smo god krteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu krteni. Krtenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao to Krist slavom Oevom bi uskrien od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti ivota. Ako smo doista s njime srasli po slinosti smrti njegovoj, oito emo srasti i po slinosti njegovu uskrsnuu. Ovo znamo: na je stari ovjek zajedno s njim raspet da onemoa ovo greno tijelo te vie ne robujemo grijehu. Ta tko umre, opravdan je od grijeha. Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da emo i ivjeti zajedno s njime. Znamo doista: Krist uskrien od mrtvih, vie ne umire, smrt njime vie ne gospoduje. to umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a to ivi, ivi Bogu. Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a ivima Bogu u Kristu Isusu! Kateheta Svemogui Oe, po sakramentu krtenja nas sjedinjuje sa svojim sinom, Isusom Kristom i uvodi nas u zajednicu tvoje Crkve. U sakramentu krtenja postajemo mrtvi grijehu da bismo mogli ivjeti tebi. Pomozi nama, svojoj djeci da ivimo dostojno kranskoga imena i sve vie postajemo slini tvome Sinu, naem jedinom Uitelju. Amen.

otivacija

POUNI DIO Motivacija
108
Kateheta nakon molitve polaznike ukratko uvodi u temu katehetskog susreta. Kroz motivaciju u obliku razgovora potie ih da iznesu svoja iskustva i emocije koje su doivjeli za vrijeme molitvenog dijela susreta. U razgovoru mogu iznijeti i svoja dosadanja znanja o liturgiji sakramenta krtenja, a kroz daljnji rad kateheta e moi staviti naglasak na ono to je polaznicima nejasno, gdje se oni ne snalaze i uvesti ih u ivo iskustvo susreta sa otajstvom kranskoga poziva. Predloena su dva radna lista, jedan za rad u paru, a drugi za rad u skupinama, no mogue ih je koristiti i na drugaije naine. Uvod u temu Svetopisamski govor kod sv. Pavla govori da krtenje znai posvema se preobraziti u Krista, postati kao on, a umrijeti s njim znai postati dionikom njegove proslave uskrsnua. Ili zar ne znate: koji smo god krteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu krteni. Krtenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao to Krist slavom Oevom bi uskrien od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti ivota. Ako smo doista s njime srasli po slinosti smrti njegovoj, oito emo srasti i po slinosti njegovu uskrsnuu. (Rim 6, 3-5). Krani od samih poetaka vjeruju da krtenje podrazumijeva i primanje Duha Svetoga ljubavi Boje koja nas ini ljubljenima od Boga, to nam na najupeatljiviji nain svjedoi Sveto pismo: Ali kad se pojavila dobrostivost i ovjekoljublje Spasitelja naega, Boga, on nas spasi ne po djelima to ih u pravednosti mi uinismo, nego po svojem milosr u: kupelji novoga ro enja i obnavljanja po Duhu Svetom koga bogato izli na nas po Isusu Kristu, Spasitelju naemu, da opravdani njegovom milou budemo, po nadi, batinici ivota vjenoga.(Tit 3, 4-7) Duh Sveti oprata grijehe i stvara novo srce. Stoga, kad govorimo o Kristovu spasenju treba naglasiti da ono podrazumijeva i izlijevanje Duha Svetoga to e rei da izrazi biti u Kristu (po sakramentu krtenja) i biti u Duhu zapravo znae isto. Krtenje je i novo ro enje, potpuna novost, daje bitno novi, drugaiji ivot, ivot djece Boje u pravom smislu rijei jer tko se ne rodi nanovo, odozgor, od Boga, ne moe biti dionik Kraljevstva Bojega govori nam Sveto pismo: Odgovori mu Isus:"Zaista, zaista, kaem ti: tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne moe vidjeti kraljevstva Bojega!" Kae mu Nikodem: "Kako se ovjek moe roditi kad je star? Zar moe po drugi put ui u utrobu majke svoje i roditi se?" Odgovori Isus: "Zaista, zaista, kaem ti ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne moe ui u kraljevstvo Boje. (Iv 3, 3-5)

otivacija
109
Po krtenju ovjek doivljava posinovljenje. Ako je preporo en i obdaren Duhom Svetim, onda je razumljivo da snagom toga sakramenta postaje dijete Boje, to je zasigurno vrhunac Kristova djela uvo enja ovjeka u vjeno zajednitvo s Bogom u ljubavi: Svi koje vodi Duh Boji sinovi su Boji.Ta ne primiste duha robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha posinstva u kojem kliemo: "Abba! Oe!" Sam Duh susvjedok je s naim duhom da smo djeca Boja; ako pak djeca, onda i batinici, batinici Boji, a subatinici Kristovi, kada doista s njime zajedno trpimo, da se zajedno s njime i proslavimo. (Rim 8, 14-17) Konano, moemo ustvrditi da se po sakramentu krtenja odijevamo Kristom, ali to je za nas i obveza nastojanja ivjeti dostojno svoje veliine i poziva koji smo primili. Sv. Pavao u poslanici Galaanima to saima u nekoliko reenica: Doista, koji ste god u Krista krteni, Kristom se zaodjenuste. Nema vie: idov - Grk! Nema vie: rob - slobodnjak! Nema vie: muko - ensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu! Ako li ste Kristovi, onda ste Abrahamovo potomstvo, batinici po obeanju. (Gal 3, 27-29) Bitno je ovdje spomenuti KATEKUMENAT vrijeme priprave odraslih, koji nisu krteni, a ele se krstiti, na sakrament krtenja. Ve u spisu Hipolita Rimskog s poetka 3. stoljea postoji opis razliitih stupnjeva katekumenata, to e rei da se ve u to vrijeme smatrao nunim hod katekumena i sazrijevanje u vjeri jer je kranska zajednica htjela biti sigurna da su kandidati poeli ivjeti kranski. Predstavljanje kandidata za krtenje prvi je stupanj u kojemu prijatelji i kumovi dovode kandidata, a uitelj pita njihovo ime, motive i ponaanje. Potom se nabrajaju zanimanja koja su zaprekom za ulazak u katekumenat. Trebaju prestati s takvim zanimanjem, u protivnom se otputaju. Kandidati koji pro u taj prvi ispit ulaze u katekumenat. Katekumenat traje tri godine, a za one koji su napredniji krae. Oni mole odvojeno od ostalih. Na koncu svakog susreta uitelj na njih polae ruke. Blia priprava za inicijaciju u ovom razdoblju se ispituje prvenstveno nain ivota, a ne neko vjersko znanje. U ovom se razdoblju doga a konana provjera i odabir. Inicijacija neposredna priprava za inicijaciju je post. Zatim slijedi molitveno bdjenje. Biskup onda blagoslivlje vodu i ulje. Kod samog krtenja krtenik tri puta ispovijeda svoju vjeru i tri puta bude uranjan (krten). Nije se koristila dananja formula Ja te krstim.. Slijedi euharistija, a biskup tijekom samog obreda tumai smisao pojedinih znakova. Nije bilo nikakvog bogosluja s katekumenima prije krtenja ( pouka se podrazumijevala). Odrasli bi se krstili po jednom susljednom obredu. Krtenje se kroz povijest podjeljivalo uranjanjem i polijevanjem. Mi smo danas svjedoci krtenja polijevanjem. Valja jo napomenuti da se krtenje moe podjeljivati za vrijeme euharistijskog slavlja i izvan njega to je bitno za one koji pripravljaju liturgiju sakramenta krtenja. Redoviti djelitelji sakramenta krtenja su sveenik i akon, ali u sluaju nude moe krstiti svatko, ukoliko ima ispravnu nakanu.

otivacija

Tekstovi za rad i produbljivanje teme Obred primanja (ulaz u crkvu)
110
Dok je zajednica ve sabrana, na ulazu ili u predvorju crkve sveenik zajedno s posluiteljima doeka dijete, roditelje, kumove i ro ake. Sveenik u ime Crkve postavlja roditeljima pitanja o imenu djeteta i o tome to trae za dijete. Zatim se posvjeuje roditeljima i kumovima da oni time to donose dijete na krtenje zapravo jame da e ga odgajati u vjeri. Kada roditelji i kumovi izraze spremnost glede kranskog odgoja djeteta, krstitelj istie radost Crkve koja prima novog lana te znamenuje dijete znakom kria na elu, a to nakon njega uine roditelji i kum ili kuma. Zatim se svi u ophodu upute u crkvu. (Obred se moe doga ati i pred oltarom). Sluba rijei (ambon) Ako se krtenje slavi izvan mise slijedi Sluba Rijei, a ukoliko se krtenje slavi u sklopu mise tada se misa nastavlja Zbornom molitvom i dalje redovito Slubom Rijei. Nakon homilije slijedi vjernika molitva i molitva zaklinjanja. Krtenje (krstioniki prostor - krstionica) Krtenje zapoinje blagoslovom vode. U vazmenom se vremenu uzima voda posveena na vazmenom bdijenju, pa se onda voda ne blagoslivlje, nago se moli zahvalna molitva nad blagoslovljenom vodom. Slijedi odreknue od sotone i grijeha te ispovijest vjere. Sveenik pita roditelje i kumove odriu li se grijeha i vjeruju li u Boga Oca, Sina i Duha Svetoga. Na osnovu njihove vjere slijedi onda krtenje djeteta. Krtenje moe biti uranjanjem ili polijevanjem. Slijedi pomazanje krizmenim uljem. Slijedi odijevanje bijelom haljinom, pruanje zapaljene svijee i obred Efata. Euharistijska sluba (oltar) Ukoliko se krtenje slavi u euharistijskom slavlju, ono se nastavlja euharistijskom slubom kao i obino.

otivacija

Zakljuni obredi
111
Slijedi Gospodnja molitva. Ako se krtenje slavi pod misom, Oena dolazi na svoje uobiajeno mjesto. Zavrni blagoslov kojim se blagoslivlja majka koja Bogu zahvaljuje za darovano edo, blagoslivlje se otac koji zajedno sa svojom suprugom ima biti djetetu prvi svjedok vjere. Trei je blagoslov za sve nazone. Rad u paru/skupinama Polaznici e se u radu u paru(skupinama upoznati sa obredom sakramenta krtenja. Prvi radni list sadri ukratko prepriano obred slavlje sakramenta krtenja. U tekstu su na nekim mjestima izostavljene rijei koje je potrebno upisati na prazne crte u reenicama. Kao pomo u radu polaznicima moe posluiti Red krtenja. Drugi radni sastoji se od dijelova obreda krtenja iji je redoslijed izmijenjen i treba ih uz pomo Reda krtenja ispravno posloiti. Nakon toga polaznici trebaju pojasniti simboliku vode, krizmenog ulja, bijele krsne haljine, krsne svijee i obreda Efata kod podjeljivanja sakramenta krtenja! Plenum Polaznici e u zajednikom izlaganju pokuati pokazati i objasniti kako se slavi sakramenta krtenja, koji su simboli sa krtenjem povezani te ostale pojedinosti do koji su doli kroz rad u paru/skupinama. KATEHETSKE ZADAE
Kod krianja blagoslovljenom vodom pri ulasku u crkvu pokuajte razmisliti to za vas osobno znai sakrament krtenja kojega je to krianje spomen. U svom sluenju crkvenoj zajednici posvijestite si injenicu da svako sluenje u Crkvi proizlazi iz sakramenta krtenja kao temeljnog sakramenta kojim se postaje lan Crkve. Porazgovarajte sa svojim roditeljima, bakama, djedovima i kumom o svom krtenju i njegovu znaenju za vau obitelj i vas osobno. Kad posluujete kod podjeljivanja sakramenta krtenja obratite pozornost na simbole vode, svetog ulja, bijele krsne haljinice, uskrsne svijee i rijei koje krstitelj izgovara o njima. U dogovoru sa upnikom ili katehetom, prigodom krtenja, pripravite domjenak za roditelje i kumove novokrtenika na kojemu mogu biti prisutni i predstavnici ministranata, upnog pastoralnog i ekonomskog vijea. Tako e roditelji novokrtenika osjetiti prihvaenost i radost cijele upne zajednice zbog novog lana Bojeg naroda. Pogledajte s roditeljima fotografije, DVD ili kazetu sa svoga krtenja i porazgovarajte o izboru vaeg imena, simbolici bijele krsne haljinice, o krsnoj vodi, mazanju svetim uljem, o uskrsnoj svijei koja je gorjela za vrijeme vaeg krtenja kao i o svijei koju su vai roditelji dobili od krstitelja.

otivacija

ZAVRNI DIO Molitva
112
Prvi ita Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Boja zovemo, i jesmo. A svijet nas ne poznaje zato to ne poznaje njega. Ljubljeni, sad smo djeca Boja i jo se ne oitova to emo biti. Znamo: kad se oituje, bit emo njemu slini, jer vidjet emo ga kao to jest. Drugi ita Gospodine, obdario si nas darom posinovljenja. Mnogi nas stoga ne razumiju, na ivot je sada drugaiji, on je utemeljen na primjeru koji si nam pokazao u Isusu Kristu. Ne daj da nama ovlada elja za prilago avanjem vremenu, nego, daj da bez obzira na vrijeme, mjesto i ljude s kojima ivimo nastojimo ivjeti svoju slinost sa Isusom Kristom koja nam je darovana. Amen.
Rad u paru
otivacija
113
Uz pomo Reda krtenja uvrstite rijei koje nedostaju!

Obred primanja (ulaz u crkvu) Dok je zajednica ve sabrana, na _______ ili u predvorju crkve sveenik zajedno s ___________ doeka dijete, roditelje, kumove i ro ake. Zatim dolazi dijalog o ______ djeteta i o tome to roditelji trae za dijete. Zatim se posvjeuje roditeljima i kumovima da oni time to donose dijete na krtenje zapravo jame da e ga odgajati u ________. Kada roditelji i kumovi izraze spremnost glede kranskog odgoja djece, krstitelj i svi prisutni znamenuju djecu znakom kria na elu. Zatim se svi u ophodu upute u crkvu. Sluba rijei (ambon) Ako se krtenje slavi ________ mise slijedi sluba Rijei. Ukoliko se krtenje slavi u sklopu mise tada se misa nastavlja _________ molitvom i dalje redovito slubom rijei. Nakon ___________ slijedi vjernika molitva i molitva zaklinjanja. Krtenje (krstioniki prostor - krstionica) Krtenje zapoinje ___________ vode. U vazmenom se vremenu uzima voda posveena na vazmenom bdijenju, pa se onda voda ne blagoslivlje, nago se moli zahvalna molitva nad blagoslovljenom vodom. Slijedi _________ od sotone i grijeha te ispovijest vjere. Sveenik pita roditelje i kumove odriu li se grijeha i vjeruju li u Boga Oca, Sina i Duha Svetoga. Na osnovu njihove __________ slijedi krtenje djeteta. Krtenje se podjeljuje ____________ vodom ili ____________ u vodu. Nakon toga slijedi pomazanje krizmenim ________, odijevanje _______ haljinom, pruanje zapaljene svijee i obred Efata. Euharistijska sluba (oltar) Ukoliko se krtenje slavi u euharistijskom slavlju, ono se nastavlja euharistijskom slubom kao i obino. Zakljuni obredi Zavrni blagoslov kojim se blagoslivlja __________ koja Bogu zahvaljuje za darovano edo, blagoslivlje se ___________ koji zajedno sa svojom suprugom ima biti djetetu prvi ____________. Trei je blagoslov za sve nazone.
Rad u skupinama
otivacija

Obred krtenja
114
Pred vama se nalazi struktura obreda krtenja koja je nepravilno posloena. Va je zadatak, pomou Reda krtenja, posloiti ispravnim slijedom obred tako to ete u kruie ispred rijei upisati redni broj pojedinog dijela. Obred primanja djeteta Biblijska itanja i homilija Vjernika molitva Sluba rijei Krtenje Blagoslov i prizivanje Boga nad vodom Molitva zaklinjanja Mazanje svetom krizmom Odreknue i ispovijest vjere Pruanje zapaljene svijee Odijevanje bijelom haljinom Blagoslov Molitva Gospodnja Zakljuak obreda Efata
Pojasnite simboliku vode, krizmenog ulja, bijele krsne haljine, krsne svijee i obreda Efata kod podjeljivanja sakramenta krtenja!

otivacija
3.4.Liturgija sakramenta enidbe

Ciljevi
115
Poznavati strukturu obreda enidbe pod misom i izvan mise Otkriti vanost kranske enidbe za kransku zajednicu Izgra ivati stav otvorenosti prema braku Shvatiti enidbu kao znak ljubavi i poetak nastavljanja Bojeg stvarateljskog djela
Materijali za rad
Olovke i papiri Rimski obrednik: Red slavljenja enidbe Novi zavjeti Radni listovi
Prijedlog tijeka susreta Susret zapoinje Slubom Rijei u crkvi. U pounom dijelu polaznici e biti upoznati s nekim openitim aspektima enidbe. Kroz rad u skupinama polaznici e nadopuniti u biblijskim tekstovima za slavlje enidbe rijei koje nedostaju. Nakon toga u paru ili skupinama trebaju napisati molitvu za brane drugove i obitelji, a te e molitve ujedno biti dio zajednike zavrne molitve na kraju susreta. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT ITANJE Ef 5, 2a. 25-32
Brao: Hodite u ljubavi kao to je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i rtvu Bogu na ugodan miris. Muevi, ljubite svoje ene kao to je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju da je posveti, oistivi je kupelji vode uz rije te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili ega takva, nego da bude sveta i bez mane. Tako treba da i muevi ljube svoje ene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju enu, sebe ljubi. Ta nitko nikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i Krist Crkvu. Doista, mi smo udovi njegova Tijela! Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu; dvoje njih bit e jedno tijelo. Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i na Crkvu. PSALAM Ps 127 (128)
Blago svakome koji se Gospodina boji, koji njegovim hodi stazama! Plod ruku svojih ti e uivati, blago tebi, dobro e ti biti. ena e ti biti kao plodna loza u odajama tvoje kue; sinovi tvoji ko mladice masline oko stola tvojega. Eto, tako e biti blagoslovljen ovjek koji se Gospodina boji! Blagoslovio te Gospodin sa Siona, uivao sreu Jeruzalema sve dane ivota svog!

otivacija

EVAN ELJE Mt 19, 3-6
116
U ono vrijeme: Pristupe farizeji k Isusu pa, da ga iskuaju, kau: "Je li doputeno otpustiti enu s kojega god razloga?" On odgovori: "Zar niste itali: Stvoritelj od poetka muko i ensko stvori ih i ree: Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu; i dvoje njih bit e jedno tijelo? Tako vie nisu dvoje, nego jedno tijelo. to, dakle, Bog zdrui, ovjek neka ne rastavlja." MOLITVA VJERNIKA Pomolimo se Gospodinu za sve one koji su zdrueni sakramentom enidbe, da njihova uzajamna ljubav raste iz dana u dan i da Bog dobrostivo pritekne u pomo svim obiteljima u svijetu. Recimo zajedno. Gospodine, uslii nas. Da savez branih drugova blagoslovi, kao to je posvetio svadbu u Kani Galilejskoj, molimo Gospodina. Da branim drugovima udijeli savrenu i plodnu ljubav, mir i potporu te da daju dobro svjedoanstvo o kranskom imenu, molimo Gospodina. Da mladi koji se spremaju za enidbu i drugo ivotno stanje, budu spremni na predanje iz ljubavi, molimo Gospodina. Da sve obitelji u svijetu postanu jedno srce i dua i da nita ne rastavi one koje je Bog zdruio, molimo Gospodina. Da sve lanove naih obitelji koji su se preseli iz ovog svijeta i sve pokojne primi u svoje zajednitvo, molimo Gospodina. Gospodine Isuse, koji si trajno nazoan me u nama, uslii nau molitvu i napuni nas svoga Duha. Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen Oe na. Pomolimo se: Boe, ti si stvorio ovjeka i darovao mu veliki dar. Dar da moe ljubiti druge. Pomozi svim obiteljima da ustraju u ljubavi jedni prema drugima. Pomozi roditeljima da se iskreno vole i potuju, da budu primjer i uzor svojoj djeci, te ih naue kako treba voljeti i potivati ljude i biti uzorni krani. Gospodine, pomozi i nama djeci da molimo i potujemo svoje roditelje, brau i prijatelje. Amen.

otivacija

117
Danas emo promiljati o sakramentu enidbe. Od davnina ljudi imaju posebne obiaje i obrede kojima e oznaiti slubeni poetak zajednikog ivota ene i mukarca, koji je za njih radostan trenutak, ali i velika odgovornost. Svi narodi, pa i primitivni, imali su i imaju zakone kojima se odre uje kako se sklapa brak. Ta pravila imaju za cilj zatiti ljubav i vjernost njih samih i dati ljubav i sigurnost njihovoj djeci koja e se roditi iz njihove ljubavi. Kranska je enidba sakrament po kojem ena i mukarac pred Bogom i ljudima jedno drugome obeavaju vjenu ljubav vjernost i time zapoinju zajedniki ivot - osnivaju obitelj. Oni pred cijelom zajednicom trae Boji blagoslov. Bog im po tom sakramentu dariva svoju ljubav i milost. Daruje im snagu za uzajamnu ljubav i vjernost i da mogu istinski voljeti i kranski odgajati svoju djecu. Svoju ljudsku ljubav stavljaju pred Boga i vjeruju da njihova ljubav i vjernost moe postati plodonosnija i vra jer se temelji na Bojoj ljubavi i vjernosti. Brana ljubav mukarca i ene znak je u biblijskom govoru ljubavi Boga i njegovog izabranog naroda. Bog je izabrao Izraelski narod i s njim sklopio savez ljubavi i prijateljstva. Ona je puno vie od samog doivotnog zajednitva mukarca i ene, ona je znak Kristove ljubavi i vjernosti prema novom Bojem narodu, Crkvi - Kristovoj zajednici. Kranski sklopljeni brak je sakrament, jer se temelji na Bojoj ljubavi i vjernosti i stoga je nerazrjeiv i jedinstven. Svrha braka je dobro suprunika i odgovorno ra anje djece koje ukljuuje njihov kranski odgoj. Stoga suprunici nastavljaju Boje stvarateljsko djelo koje mu je Bog povjerio. Sklapanje kranske enidbe tie se cijele kranske zajednice, pa bi bilo dobro da u tome sudjeluje ira kranska zajednica. Preporua se kada god je to mogue slaviti sakrament enidbe za vrijeme euharistijskog slavlja, jer oba sakramenta na otajstven nain oznauju Kristovu neopozivu ljubav vjernost. Rad u skupinama Uz pomo Novog zavjeta polaznici e u skupinama traiti rijei koje nedostaju u predloenim tekstovima. Prona ene rijei rasporediti e prema njihovoj vanosti. Nakon rada u skupinama u razgovoru e iznijeti svoja razmiljanja. U radu u paru polaznici e uz pomo radnih listova biti upoznati s osnovnom strukturom obreda vjenanja za vrijeme euharistijskog slavlja i obreda vjenanja izvan euharistijskog slavlja. Kateheta moe pojasniti polaznicima koji su razlozi i uvjeti za slavljenje enidbe s euharistijskim slavljem ili bez njega.

otivacija

Tekstovi za rad i produbljivanje teme SKUPINA A 1 Kor 12, 31-13,8a
118
Brao: eznite za viim darima! A evo vam puta najizvrsnijega! Kad bih sve jezike ljudske govorio i an eoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed to jei ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar prorokovanje i znao sva otjastva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premjetao, a ljubavi ne bih imao nita sam! I kad bih razdao sav svoj imutak i kad bih predao tijelo svoje da se saee, a ljubavi ne bih imao nita mi ne bi koristilo. Ljubav je velikoduna, dobrositva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne se hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne trai svoje, nije razdraljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. SKUPINA B Rim 12, 1-2.9-18
Zaklinjem vas, brao, milosr em Bojim: prikaite svoja tijela za rtvu ivu, svetu, Bogu milu kao svoje duhovno bogosluje. Ne suobliujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati to je volja Boja, to li je dobro, Bogu milo, savreno. Ljubav nehinjena! Zazirite oda zla, prianjajte uz dobro! Srdano se ljubite pravim bratoljubljem! Pretjeite jedni druge potovanjem! U revnosti budite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu sluite! U nadi budite radosni, u nevolji srpljivi, u molitvi postojani! Pritjeite u pomo svetima u nudi, gajite gostoljubivost! Blagoslivljajte svoje progonitelje, blagoslivljajte, a ne proklinjite! Radujte se s radosnima, plaite sa zaplakanima! Budite istomiljenici me u sobom! Neka vas ne zanosti to je visoko, nego privlai to je ponizno. Ne umiljajte si da ste mudri! Nikome zlo za zlo ne vraajte; zauzimajte se za dobro pred svim ljudima! Ako je mogue, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima! SKUPINA C Kol 3, 12-17
Brao: Zaodjenite se kao izabranici Boji, sveti i ljubljeni u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge pratajui ako tko ima protiv koga kakvu pritubu! Kao to je Gospodin vama oprostio, tako i vi! A povrh svega ljubav! To je sveza savrenstva. I mir Kristov neka upravlja srcima vaim mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite! Rije Kristova neka u svem bogatstvu prebiva u vama! U svakoj se mudrosti pouavajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu! I sve to god rijeju ili djelom inite, sve inite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujui Bogu Ocu po njemu!

otivacija

KATEHETSKE ZADAE
119
Sastavite molitvu za brane drugove i obitelj koju ete moliti na kraju susreta, a koju moete moliti i u svojim obiteljima. Promislite na koji nain kao katehetska skupina moete doprinijeti dostojanstvenom slavlju sakramenta enidbe u vaoj upnoj zajednici. Prouite s katehetom pojedine dijelove Reda slavljenja enidbe (napose blagoslov nad mladencima) i pokuajte u njima iitavati teoloke naglaske o enidbi. Pozornost posvetite i govoru simbola u slavlju ovog sakramenta doek mladenaca i susret s njima; pruanje ruku, blagoslov i predaja prstenja). U dogovoru s upnikom i katehetom dogovorite i osmislite posjet branim parovima u vaoj upnoj zajednici koji slave brane. Izradite im prigodnu estitku. U prostorijama upe upriliite izlobu enidba nekad i danas. Prouite kako je neko izgledao obred enidbe, koji su obiaji bili uz nju vezani, prikupite stare fotografije, dokumente itd.
ZAVRNI DIO Molitva Polaznici mole molitve koje su napisali na katehetskom susretu, a kateheta zakljui sljedeom molitvom. Boe, po tvojoj rasporedbi obiteljska zajednica ima svoj vrst temelj: milostivo uslii molitve svojih slugu i podaj da, nasljedujui primjere Svete obitelji, u radosti tvoga doma tebe beskrajno hvale. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.
Skupina A
otivacija
120
Uz pomo Novog zavjeta prona i rijei koje nedostaju!

1 Kor 12, 31-13,8a Brao: eznite za viim ______! A evo vam puta najizvrsnijega! Kad bih sve jezike ljudske govorio i an eoske, a ________ ne bih imao, bio bih mjed to jei ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otjastva i sve spoznanje; i kad bih imao svu _____ da bih i gore premjetao, a ljubavi ne bih imao nita sam! I kad bih razdao sav svoj ________ i kad bih predao tijelo svoje da se saee, a ljubavi ne bih imao nita mi ne bi koristilo. Ljubav je velikoduna, _________ je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne se hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne trai svoje, nije razdraljiva, ne pamti zlo; ne raduje se _________, a raduje se ________; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje.
Rijei koje nedostaju rasporedi prema njihovoj vanosti!
1. 2. 4. 6. 7. 3. 5.
Skupina B
otivacija
121

Rim 12, 1-2.9-18 Zaklinjem vas, brao, ________ Bojim: prikaite svoja tijela za rtva ivu, svetu, Bogu milu kao svoje duhovno bogosluje. Ne suobliujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje ______ da mognete razabirati to je volja Boja, to li je dobro, Bogu milo, savreno. ______ nehinjena! Zazirite oda zla, prianjajte uz _______! Srdano se ljubite pravim bratoljubljem! Pretjeite jedni druge _________! U revnosti budite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu sluite! U nadi budite radosni, u nevolji srpljivi, u molitvi postojani! Pritjeite u pomo svetima u nudi, gajite _____________! Blagoslivljajte svoje progonitelje, ______________, a ne proklinjite! Radujte se s radosnima, plaite sa zaplakanima! Budite istomiljenici me u sobom! Neka vas ne zanosi to je visoko, nego privlai to je ponizno. Ne umiljajte si da ste mudri! Nikome zlo za zlo ne vraajte; zauzimajte se za dobro pred svim ljudima! Ako je mogue, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima!
1. 2. 4. 6. 7. 3. 5.
Skupina C
otivacija
122

Kol 3, 12-17 Brao: Zaodjenite se kao izabranici Boji, sveti i ljubljeni u milosrdno srce, ____________, _________, blagost, ___________ te podnosite jedni druge pratajui ako tko ima protiv koga kakvu pritubu! Kao to je Gospodin vama oprostio, tako i vi! A povrh svega ______! To je sveza savrenstva. I ________ Kristov neka upravlja srcima vaim mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite! Rije Kristova neka u svem _________ prebiva u vama! U svakoj se ___________ pouavajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu! I sve to god rijeju ili djelom inite, sve inite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujui Bogu Ocu po njemu!
1. 2. 4. 6. 7. 3. 5.
otivacija
123
Uz pomo obrednika za enidbu pravilnim redoslijedom posloi dijelove obreda vjenanja u misi i izvan mise!
RED SLAVLJENJA ENIDBE U MISI Sluba rijei Uvodni obredi Euharistijska sluba Svretak slavlja Slavljenje enidbe RED SLAVLJENJA ENIDBE BEZ MISE Sveta priest Svretak slavlja Uvodni obredi Sluba rijei Slavljenje enidbe
3. LITURGIJSKO SLAVLJE I ASOSOLOV 3.5. asoslov

otivacija
124
Ciljevi
Poznavati strukturu i smisao asoslova kao slubene molitve Crkve Shvatiti da u molitvi asoslova molitelj ulazi u Kristovo vrijeme uspostavljeno po njegovoj povijesti spasenja Posvijestiti vanost molitve asoslova kao suivljenja s Kristom i Crkvom Otkriti asoslov kao mogunost osobne i zajednike molitve
Materijali za rad
olovka radni listovi asoslov
Susret zapoinje molitvom. Molitveni dijelovi na poetku i na kraju kateheze preuzeti su iz asoslova. U pounom dijelu polaznici e biti upoznati s osnovnom strukturom asoslova kao i smislom i znaenjem asoslova u ivotu krana i Crkve. U razradi teme kroz rad u skupinama polaznici e nauiti znaenja i sastavnice asoslova. Susret zavrava molitvom. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Ps 150. Hvalite Gospodina Pjevajte psalme duhom, pjevajte ih i pameu, to e rei: proslavite Boga duom i tijelom svojim (Hezihije). Hvalite Boga u Svetitu njegovu, * slavite ga u velianstvu svoda nebeskoga! Hvalite ga zbog silnih djela njegovih, * slavite ga zbog beskrajne veliine njegove! Hvalite ga zvucima roga, * slavite ga harfom i citrom! Hvalite ga igrom i bubnjem, * slavite ga glazbalima zvonkim i frulom! Hvalite ga cimbalima zvunim, * slavite ga cimbalima gromkim! Sve to god die, * Gospodina neka slavi! Slava Ocu i Sinu * i Duhu Svetomu. Kako bijae na poetku, tako i sada i vazda * i u vijeke vjekova.

otivacija
125
POUNI DIO
U liturgijskoj je godini - kao duhovna nit - nazoan slijed slavljenikih ina u kojima se vri spomen otajstava spasenja to su se dogodila po ivotu, smrti i uskrsnuu Kristovu. S time u vezi veli se u liturgijskoj konstituciji Sacrosanctum Concilium ovo: U tijeku godine Crkva razvija itavo Kristovo otajstvo od utjelovljenja i ro enja do uzaaa, do duhovskoga dana i oekivanja blaene nade i dolaska Gospodnjega. Slavei tako otajstva Otkupljenja, otvara vjernicima bogatstvo kreposti i zasluga svojega Gospodina, da se tako ta otajstva na neki nain u svako doba ponazouju, kako bi vjernici mogli doi s njima u dodir i napuniti se milou spasenja (br. 102). To se nadasve zbiva u slavljenju euharistijskoga otajstva i drugih sakramentalnih slavlja, ali i u drugim molitvama Crkve moliteljice, primjerice u asoslovu. Crkva je naime vazda uzdizala vrijednost molitve asova. O tome se u Opoj uredbi Liturgije asova veli da Crkva, upravo preko te molitve, vri sveeniku slubu svoje Glave, te bez prestanka prinosi Bogu rtvu hvale, tj. plod usana to slave njegovo ime. Molitvom asova molitelj ulazi u Kristovo vrijeme uspostavljeno po njegovoj povijesti (tj. vremenu) spasenja. Sastavljen i raspore en po ritmu liturgijske godine, koji - kako je poznato - slijedi povijest spasenja po Isusu Kristu, asoslov ima upravo tu povlatenu ulogu da oituje Krista molitelja.U bogosluju asova kao, jo vie, u euharistijskom slavlju tijekom liturgijske godine Krist moli i pjeva u svojoj Crkvi, te se preko takve molitve u danima, tjednima, mjesecima i godinama doga a epifanija (oitovanje) Kristove ljubavi prema ovjeku. Na taj nain ovjekovo svjetovno (profano) vrijeme postaje vrijeme milosti i spasenja. Kristovu zapovijed: Treba svagda moliti i nikada ne sustati (Lk 18,1) Crkva ispunja ne samo slavljenjem euharistije, nego i drugim nainima, a osobito liturgijom asova jer ona, po staroj tradiciji, me u svim liturgijskim inima ima to svojstvo da se po njoj posveuje sav tijek dana i noi (Opa uredba Liturgije asova, br. 10). Molitelj asoslova, dakle, najvre duhovno uporite dobiva upravo u vjernikoj svijesti da se preko te molitve suivljuje s Kristom i s Crkvom. On time nadilazi prirodno vrijeme i vrijeme isto ljudskih doga aja, ulazei u Kristovo vrijeme i vrijeme Crkve, ali sad tako da posveuje prirodno vrijeme ili vrijeme to se rauna po svemirskim tijelima, jer on moli u ime stvorenja i sa stvorenjima. Molitelj asova time nadilazi i isto ovjekovo vrijeme, ili bolje reeno - ovjekovo vrijeme stavlja u Kristovo, posveuje ga, pokristovljuje ga, a time ga ujedno stavlja to ga je stvorila i ozakonila Crkva, da njime zajednica Bogu iskazuje duno tovanje posveujui pojedine sate dana u vrijeme Crkve, ocrkovljuje ga. asoslov je onaj poseban oblik molitve, na korist svih ljudi. ASOSLOV ili pod punim nazivom ASOSLOV NARODA BOJEGA je molitvena knjiga liturgijskog sadraja. Sam naziv ASOSLOV potjee od rijei as, tj. odre eni dio vremena dana i noi. ASOSLOV mole, u prvom redu klerici (sveenici) i redovnici koji su na njega obvezni, a zatim i ostali vjernici. Najvanija oznaka asoslova je njegova podjela na sate dana. Tu je podjelu kranstvo naslijedilo od idovstva. idovska je molitva asova bila vezana uz rtveni kult u hramu.

otivacija
126
Cjelovit ASOSLOV ima sedam molitvenih asova: 1. Jutarnja molitva (ujutro) Jutarnja je odre ena i ure ena za posveenje jutarnjeg vremena... Ovaj as, to se moli u osvit novoga dana, doziva u pamet uskrsnue Gospodina Isusa, koji je 'Svjetlo istinito, koje rasvjetljuje svakog ovjeka' (Iv 1,9), 'Sunce pravde' (Mal 3,20), 'Mlado sunce s visine' (Lk 1,78)... (Opa uredba Liturgije asova II,38). Na poetku Jutarnje, ako se ona moli kao prva molitva dana, stoji Pozivnik, kojim se vjernici svednevice pozivaju da pjevaju hvale Bogu (isto,34). Jutarnja ima osobinu hvalbene molitve i njena psalmodija, na treem mjestu, uvijek donosi psalam pohvale.
2.Sluba itanja (nekad se zvala Molitva bdjenja jer se moli nou ili ranom zorom) Bdjenje se moli nou ili ranom zorom prije Jutarnje. U kranskoj starini poznata su nona bdjenja uoi nedjelje i velikih svetkovina, osobito u Vazmenoj noi, koja su zavravala euharistijskim slavljem u zoru. Uz Vazam, dolikuje bdjenjem pretei i druge velike svetkovine, osobito Boi i Duhove. Tom se ba molitvom izraava i potie iekivanje Gospodina koji e ponovno doi...
3. Dnevna molitva Treeg asa (oko devet sati) 4. Dnevna molitva estog asa (o podne) 5. Dnevna molitva Devetog asa (oko tri sata poslije podne) Dnevna molitva moe se moliti u bilo koje vrijeme preko dana. Prema liturgijskom obiaju Crkve, moli se ujutro oko devet sati (Trei as), ili o podne (esti as), ili oko tri sata poslije podne (Deveti as). Taj se obiaj naslanja na novozavjetne izvjetaje o molitvi apostol u treu, estu i devetu uru dana (Dj 2,1-5; 10,9; 3,1), kao i na dogaaje Muke Gospodnje i osobite momente kod prvog irenja Radosne vijesti to su s tim asovima povezani. 6. Veernja (u sumrak) Veernja se slavi u sumrak, kad se dan primie kraju. Njome zahvaljujemo na onome to nam je toga dana dato ili to smo dobra mogli uiniti. Spominjemo se i otkupljenja molitvom koju 'kao kd pred lice Boje' upravljamo i u kojoj 'podizanje naih ruku' postaje 'prinos veernji'. 7.Poveerje(prije spavanja) Poveerje je molitva kojom se zavrava svakodnevni molitveni dan, a moli se prije nonog poinka (isto,84). Usmjereno je razmiljanju o proteklom danu i ulasku u noni mir pod sigurnom zatitom Svevinjega.

otivacija
127
Rad u skupinama Polaznici uz pomo tekstova za razradu teme odgovaraju na postavljena pitanja. Rezultate rada iznose u plenumu. Tekstovi za razradu teme Antifona Antifona je pretpjev psalma ili hvalospjeva, koja u misaonom pogledu naglaava sadraj psalma ili njegovu vezu s otajstvom koje se slavi, dok u glazbenom pogledu ona odre uje ton psalma. Uzete su esto iz samih psalama i hvalospjeva. Antifona se govori na poetku i na kraju psalma, nakon Slava Ocu, a moe se i ponavljati izme u kitica kao pripjev. Psalmi U asoslovu psalmi su od starine raspore eni tako da svojim sadrajem odgovaraju odre enom molitvenom asu ili slavlju, a najee su povezani u sklopu od tri sastavnice zvanom psalmodija. Razdijeljeni su na krug od etiriju tjedana i tvore sredinji dio molitve asova - Psaltir. Znaajniji se psalmi u asoslovu ee ponavljaju. Osim broja i starozavjetnog naslova, svaki psalam ima i podnaslov koji otkriva njegov novozavjetni smisao i pomae molitelju da ga lake moli u kranskom duhu. Psalam uvijek zavrava slavoslovljem Slava Ocu koje ga sabire u pravu pohvalu i molitvu Presvetom Trojstvu. Psalamski stih sastoji se od dva retka me usobno odijeljena zvijezdicom (*) to kod recitiranja i pjevanja oznauje mjesto za stanku. Kod pjevanja postoji i dodatna stanka () kada je redak predugaak pa je zbog skladnog pjevanja potrebno napraviti odah odnosno fleksu. Himni Himni su glavni pjesniki element asoslova,a potjeu dobrim dijelom iz prvih kranskih stoljea. Svojim sadrajem koji je uoblien u metriki i ritmiki tekst, himan uvodi u molitveni sadraj asa ili otajstva koji se slavi, a po svojoj naravi odre en je za pjevanje. Rije Boja Kratkim odlomcima rijei Boje protkan je cijeli asoslov. Oni su tako odabrani i raspore eni da saeto i naglaeno izraze neku poruku. Po volji, kod zajednikog i pojedinanog moljenja mogu se uzeti i dui odlomci iz Svetoga pisma. Govore se bez uvoda i zakljuka. itanje uvijek ima otpjev koji pretvara itanje u molitvu i razmatranje (isto, 169) kao poklik oduevljenja ili zrnce za tihu meditaciju. Po volji, otpjevi se mogu zamijeniti prikladnim pjesmama koje odraavaju priblian ili slian smisao a odobrene su od Crkve. Molbenica Molbenica Jutarnje sadri zazive za posveenje dana, dok pronje na Veernjoj predstavljaju zagovorne molitve za potrebe Crkve i svijeta. Obje su litanijskog oblika s ponavljanjem zaziva. I kod pojedinanog i kod zajednikog moljenja mogu se dodati posebne nakane molitelja ili konkretizirati postojee. Veernje pronje kao zadnji zaziv uvijek imaju nakanu za pokojne. Molbenica i pronje uvijek zavravaju Molitvom Gospodnjom Oena. Na kraju svakog asa moli se zakljuna molitva. Nedjeljom, na svetkovine, blagdane i spomendane svetaca ona je uvijek Zborna molitva ili glavna molitva dana, jednaka kao na misi. U njoj na najkonkretniji nain dolazi do izraaja bitni sadraj i znaaj slavlja. Zavrava slavoslovljem Ocu u Kristu po Duhu Svetom.

otivacija
128
Plenum U plenumu polaznici iznose rezultate rada. itaju odgovore na pitanja koje su pronali u tekstovima za razradu teme. KATEHETSKE ZADAE Ministranti e se uz zajedniko moljenje asoslova upoznati sa strukturom asoslova i najvanijim dijelovima asoslova. Polaznici molitvom asoslova razvijaju osobni molitveni ivot i ukljuuju se na taj nain u ivot Crkve. Moliti molitvu asoslova unutar upne zajednice. ZAVRNI DIO MOLBENICA Molbom se utecimo Bogu Ocu svemoguemu koji je od mrtvih uskrisio Isusa, naega Vo u i Spasitelja, te mu kliknimo: R. Gospodine, sjajem nas Kristovim osvijetli. Sveti Oe, koji si Isusa, svoga Miljenika, iz tame smrti prenio u svjetlo svoje slave, daj nam stii u tvoje divno svjetlo. R. Ti si nas po vjeri spasio; daj da danas ivimo u vjeri svoga krtenja. R. Ti nam nare uje da traimo to je gore, gdje Krist sjedi tebi zdesna; uvaj nas od zamamnosti grijeha. R. Nek na ivot s Kristom u tebi sakriven svijetli u svijetu da tako obznanjujemo unaprijed novo nebo i novu zemlju. R. Oe na. MOLITVA Svemogui vjeni Boe, dovedi nas u drutvo nebesnika: nek stado tvojih vjernih, makar skromno, prispije onamo kamo ga predvodi hrabri Pastir. Po Gospodinu naem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom ivi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
Skupina A 3.5. asoslov

otivacija
129
Antifona Antifona je pretpjev psalma ili hvalospjeva, koja u misaonom pogledu naglaava sadraj psalma ili njegovu vezu s otajstvom koje se slavi, dok u glazbenom pogledu ona odre uje ton psalma. Uzete su esto iz samih psalama i hvalospjeva. Antifona se govori na poetku i na kraju psalma, nakon Slava Ocu, a moe se i ponavljati izme u kitica kao pripjev. Psalmi U asoslovu psalmi su od starine raspore eni tako da svojim sadrajem odgovaraju odre enom molitvenom asu ili slavlju, a najee su povezani u sklopu od tri sastavnice zvanom psalmodija. Razdijeljeni su na krug od etiriju tjedana i tvore sredinji dio molitve asova - Psaltir. Znaajniji se psalmi u asoslovu ee ponavljaju.Osim broja i starozavjetnog naslova, svaki psalam ima i podnaslov koji otkriva njegov novozavjetni smisao i pomae molitelju da ga lake moli u kranskom duhu. Psalam uvijek zavrava slavoslovljem Slava Ocu koje ga sabire u pravu pohvalu i molitvu Presvetom Trojstvu. Psalamski stih sastoji se od dva retka me usobno odijeljena zvijezdicom (*) to kod recitiranja i pjevanja oznauje mjesto za stanku. Kod pjevanja postoji i dodatna stanka () kada je redak predugaak pa je zbog skladnog pjevanja potrebno napraviti odah odnosno fleksu.
Pitanja za rad u skupini 1. to je antifona i koja je njezina vanost unutar asoslova? Kada se izgovara u psalmu? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 2. Kako su u asoslovu raspore eni psalmi? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 3. to otkrivaju podnaslovi psalma? to predstavlja (*) , a to () kod molitve psalma u asoslovu? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 4. U asoslovu prona ite jedan psalam s antifonama i porazgovarajte o tekstu psalma!
Skupina B 3.5. asoslov

otivacija
130
Himni
Himni su glavni pjesniki element asoslova, a potjeu dobrim dijelom iz prvih kranskih stoljea. Svojim sadrajem koji je uoblien u metriki i ritmiki tekst, himan uvodi u molitveni sadraj asa ili otajstva koji se slavi, a po svojoj naravi odre en je za pjevanje.
Rije Boja
Kratkim odlomcima rijei Boje protkan je cijeli asoslov. Oni su tako odabrani i raspore eni da saeto i naglaeno izraze neku poruku. Po volji, kod zajednikog i pojedinanog moljenja mogu se uzeti i dui odlomci iz Svetoga pisma. Govore se bez uvoda i zakljuka. itanje uvijek ima otpjev koji pretvara itanje u molitvu i razmatranje kao poklik oduevljenja ili zrnce za tihu meditaciju. Po volji, otpjevi se mogu zamijeniti prikladnim pjesmama koje odraavaju priblian ili slian smisao a odobrene su od Crkve.
Pitanja za rad u skupini 1. to su himni i koja je njihova uloga unutar asoslova? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 2. Koja je uloga odlomaka rijei Boje u asoslovu? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 3. Kako se ti odlomci govore unutar asoslova? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 5. Prona i jedan odlomak rijei Boje i prokomentiraj njegov sadraj!
Skupina C 3.5. asoslov

otivacija
131
Molbenica Molbenica Jutarnje sadri zazive za posveenje dana, dok pronje na Veernjoj predstavljaju zagovorne molitve za potrebe Crkve i svijeta. Obje su litanijskog oblika s ponavljanjem zaziva. I kod pojedinanog i kod zajednikog moljenja mogu se dodati posebne nakane molitelja ili konkretizirati postojee. Veernje pronje kao zadnji zaziv uvijek imaju nakanu za pokojne. Molbenica i pronje uvijek zavravaju Molitvom Gospodnjom Oena. Na kraju svakog asa moli se zakljuna molitva. Nedjeljom, na svetkovine, blagdane i spomendane svetaca ona je uvijek Zborna molitva ili glavna molitva dana, jednaka kao na misi. U njoj na najkonkretniji nain dolazi do izraaja bitni sadraj i znaaj slavlja. Zavrava slavoslovljem Ocu u Kristu po Duhu Svetom.
Pitanja za rad u skupini 1. to sadrava molbenica Jutarnje, a to Veernje? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 2. Kojom molitvom zavrava i molbenica i pronje? ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 3. Kako zavrava molitva svakog asa? ________________________________________________________________________ 4. Prona i molbenicu u asoslovu i dodaj vlastite nakane! ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________
otivacija
IV. KATEHETSKA CJELINA
POBONOSTI
4. POBONOSTI
otivacija

Ciljevi
Upoznati pobonost euharistijskog klanjanja Otkriti njezin smisao i vanost u povijesti Pokuati protumaiti njezino bogatstvo i u dananje vrijeme Izgraditi stav potovanja prema euharistiji
133
Materijali za rad
Preslikane molitve Papiri u boji
Olovke Pjesmarice ili preslikane pjesme
Prijedlog tijeka susreta Susret je prikladno zapoeti u prezbiteriju crkve molitveno-slavljenikim dijelom u kojem aktivno sudjeluju svi polaznici molitvom i pjesmom. U pounom dijelu kateheta kratko izlae znaenje i smisao euharistijskog klanjanja, te uvodi polaznike u individualni i skupni rad u kojemu e oni pisati svoje molitve za zavrni dio katehetskog susreta koji e potom uslijediti i u kojemu polaznici sudjeluju aktivno kao i na poetku. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Kateheta zapoinje moliti Himan, mole svi polaznici po korovima, potom kateheta proita evan elje. HIMAN Usta moja uzdiite k preslavnomu Tijelu glas, i Krv dragu proslavite, to je proli za sve nas. edo majke plemenite, ljudskog roda Kralj i Spas. Dan je svima smrtnicima, Djeva nam ga porodi, i On pro e siju tlima zrnje rijei Boijih, a na kraju vjernicima divan spomen ostavi. Kad je s braom veerao spas na gozbi posljednjoj, EVAN ELJE Iv 4, 6b-24 sav je zakon obdrao On u hrani vazmenoj i ko hranu tad je dao sama sebe drubi svoj. Gospod zbori i kruh biva svetim tijelom Njegovim, likom vina krv se skriva, okom toga ne vidim, ali sama vjera iva kazuje bezazlenim. Gospodinu trojedinom nek bude slava vjeita, koj ivot vjeni puku svom u rajskom domu neka d. Amen.
Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike esta ura. Do e neka ena Samarijanka zahvatiti vode. Kae joj Isus: "Daj mi piti!" Njegovi uenici bijahu otili u grad kupiti hrane. Kae mu na to Samarijanka: "Kako ti, idov, ite piti od mene, Samarijanke?" Jer idovi se ne drue sa Samarijancima. Isus joj odgovori:"Kad bi znala dar Boji i tko je onaj koji ti veli: 'Daj mi piti',ti bi u njega zaiskala i on bi ti dao vode ive."
4. POBONOSTI
otivacija
134
Odvrati mu ena: "Gospodine, ta nema ni ime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda iva? Zar si ti moda vei od oca naeg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sam je iz njega pio, a i sinovi njegovi i stada njegova?" Odgovori joj Isus: "Tko god pije ove vode, opet e oednjeti. A tko bude pio vode koju u mu ja dati, ne, nee oednjeti nikada: voda koju u mu ja dati postat e u njemu izvorom vode koja struji u ivot vjeni." Kae mu ena: "Gospodine, daj mi te vode da ne e am i da ne moram dolaziti ovamo zahvaati." Nato joj on ree: "Idi i zovi svoga mua pa se vrati ovamo." Odgovori mu ena: "Nemam mua." Kae joj Isus: "Dobro si rekla: 'Nemam mua!' Pet si doista mueva imala, a ni ovaj koga sada ima nije ti mu. To si po istini rekla." Kae mu ena: "Gospodine, vidim da si prorok. Nai su se oevi klanjali na ovome brdu, a vi kaete da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati." A Isus joj ree: "Vjeruj mi, eno, dolazi as kad se neete klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu. Vi se klanjate onome to ne poznate, a mi se klanjamo onome to poznamo jer spasenje dolazi od idova. Ali dolazi as - sada je! kad e se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini jer takve upravo klanjatelje trai Otac. Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju." Promiljanje nad tekstom Kateheta moe rei nekoliko reenica o istiskom klanjanju ili se moe ostaviti nekoliko trenutaka tiine za meditaciju pred Presvetim. Meditaciju i molitve predmole polaznici. Meditacija Dobri Boe, hvala ti to na ovom svijetu postojim i ja. Mnogi oko mene i ne znaju da ja postojim, ali me ti vidi i uje to govorim. uvaj me od svih opasnosti i pomozi mi da upoznam svijet oko sebe. Pomozi mi da zajedno s tobom, mamom, tatom, bratom, sestrombakom i djedom ivim i rastem u slozi i ljubavi. Budi uza me i moju obitelj, blagoslovi moju igru, odrastanje, uenje. Blagoslovi moju zabavu, moje prijatelje Boe, budi moj najbolji prijatelj. Amen.
4. POBONOSTI
otivacija

Molitva za oca
135
Hvala ti, Gospodine to si nam na zemlji podario oeve. Hvala ti to se brinu za nas, tite nas i odgajaju. Daj nam shvatiti koliki nam je, uz majku, otac dar tvoje dobrote. Daj da cijenimo i volimo oeve. Otkloni od njih svaku tekou ili bolest. Pomozi nam da razumijemo njihove tekoe, umor, brigu za nas koja se ponekad ini smijenom. Daruj nam, Gospodine, spremnost za rtvu i strpljivost prema naim oevima koji su slika tvoje brige i ljubavi za svakog ovjeka.
Molitva za majku Gospodine! Daruj mudrost naim majkama u odgajanju nas djece. Daj im strpljivosti dok nas pouavaju ivotnim vrijednostima. Daj im budnosti da nam vlastitim primjerom pokazuju kako se ivi po tvojim zapovijedima. Daj im njenosti da nas vole svim srcem. Daj im ljubavi kad nas za nae dobro ponekad i kanjavaju, dobra majka ponekad mora i kazniti Daj naim majkama snage da nas ispravljaju. Blagoslovi Boe ta divna bia to ih zovemo MAJKAMA! Vodi ih, Gospodine, da i one mogu voditi nas. Daj im da trajno osjeaju tvoju ljubav, da bi tu ljubav mogle podijeliti s nama. Toliko puta se naljutimo na majke, a one Sve to ine, ine samo zato to nas vole
4. POBONOSTI
otivacija

MOLITVA VJERNIKA Pomolimo se Isusu Kristu, kruhu ivota, i radosno mu kliknimo: Gospodine, blago onome koji e jesti kruha u tvome kraljevstvu.
136
1. Kriste, sveenie novoga i vjenoga Saveza, ti si na rtveniku kria prinio Ocu savrenu rtvu, naui nas da je prinosimo zajedno s tobom. Molimo te. 2. Kriste, vinji kralju mira i pravednosti, ti si kruh i vino posvetio u znaku prinosa; pridrui nas k sebi i daj da i mi s tobom budemo rtve prinosne. Molimo te. 3. Kriste, pravi klanjatelju Oev, tvoj isti prinos Crkva prikazuje od istoka do zapada; u svome tijelu sjedini sve koje si jednim kruhom nasitio. Molimo te. 4. Kriste, mano to s neba silazi, ti Crkvu hrani svojim tijelom i napaja je svojom krvlju, daj da idemo kroz ivot ojaani tom hranom i tim piem. Molimo te. 5. Kriste, nevidljivi goste nae gozbe, ti stoji na vratima i kuca; do i k nama, blaguj s nama i daj da mi blagujemo s tobom. Molimo te. Molitva Gospodnja: Oe na... POUNI DIO Tekst za razradu teme U euharistiji je Krist trajno prisutan. On svoje sebedarje ini sakramentalno prisutnim u euharistijskom slavlju. Trajno se nudi vjernicima kao kruh ivota. Isus Krist je osoba kojoj se klanjamo i koju astimo u euharistiji. Ako pristupajui sakramentalnoj priesti vjernik odlui usvojiti oblik Kristova ivljenja, tada je klanjanje smjeteno u isti kontekst. Ne radi se o kuanju trenutne prisutnosti, nego o konkretnom odnosu prema ivom Kristu koji nas poziva u naoj konkretnoj ivotnoj situaciji. Krani su pozvani usvojiti euharistijski model ivljenja za druge. Takav kranski ivot ide putem kria, odnosno, potpunog sebedarja, predanja u ruke Oeve, a zavrava uskrsnuem. Upravo je to put euharistije, ona je zalog uskrsnua, predskazuje nam buduu slavu u koju je Krist uao svojim uskrsnuem.Euharistijsko je klanjanje stoga egzistencijalno postavljanje u odnos prema Kristu koji je povijesni Isus i proslavljeni Krist. Klanjanje proizlazi iz euharistije kojoj je cilj po blagovanju postati jedno, postati Crkva. Zato se Crkva okuplja slaviti euharistiju koja je tvori i od koje Crkva ivi. Izvan euharistijskog slavlja klanjanje produbljuje ono to vjernici u euharistiji blaguju, te posvjeuje, po sakramentima inicijacije, dano poslanje. Klanjanje izvire iz euharistijskog slavlja i opet k njemu vodi. Individualni rad i rad u skupinama Kateheta podijeli svim sudionicima papire u etiri do pet boja. Svaki sudionik pie svoju molitvu Isusu koji je trajno prisutan u svetohranitu. Potom ih kateheta poziva da se prema boji papira sloe u skupine, te od individualnih molitava napiu jednu molitvu skupine. Svaka skupina treba odrediti predstavnika koji e u zavrnom dijelu katehetskog susreta proitati molitvu za svoju skupinu.
4. POBONOSTI
otivacija

KATEHETSKE ZADAE
137
Rado sudjelujte na euharistijskom klanjanju svoje upne zajednice. U dogovoru sa upnikom ili katehetom posjetite neku od susjednih upa na dan njihova upnog klanjanja. Svojim ponaanjem i gestama njegujte stav potovanja prema svetohranitu imajui pred sobom svijest o Kristovoj trajnoj prisutnosti u njemu. Pokuajte prakticirati osobnu molitvu pred Presvetim. ZAVRNI DIO Molitva za obitelj Predmoli kateheta Boe ljubavi i dobrote, tebi povjeravamo svoju obitelj i sve obitelji nae biskupije, domovine i cijeloga svijeta. Oslobodi nas sebinosti i daruj snagu svoga Duha da spoznamo i promiemo svetost braka i obitelji. Uini da i danas sjaji ono to si stvorio na svoju sliku i priliku i posvetio vezom Krista i Crkve. Zajedno zapjevati Usta moja (PGPN 264.) 5. i 6. kiticu Divnoj dakle. Meditativno itanje molitava Predstavnici skupina itaju svoje napisane molitve, akateheta zakljuuje.. Molitva Gospodine Isuse Kriste, u divnom otajstvu ostavio si nam spomen svoje Muke. Daj da tako slavimo svete tajne tvoga tijela i krvi da vazda uivamo plod tvog otkupljenja. Po Gospodinu naemu. Blagoslovi zajednitvo supruga i daj im milost da velikoduno prihvaaju dar ivota. Vjerni svome svetom pozivu neka te slave i u dobru i u zlu. Prosvjetljuj djecu i mlade: ispuni im srca ivotnom radou i snagom istinske ljubavi. Sve nas blagoslivljaj zajednitvom u svetoj Crkvi te se u svakoj naoj obitelji, toj pravoj kunoj Crkvi, ive i navijetaju divna djela spasenja. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
4. POBONOSTI
otivacija
4.2. Tijelovske procesije

Ciljevi
138
Upoznati povijesnu pozadinu nastanka tijelovskih procesija i protumaiti njezinu tradicionalnu vanost u nekim sredinama Upoznati njihov smisao i vrijednost u prolosti Otkrivati mogunost za njihovo obogaivanje u krajevima gdje to ima smisla Upoznati obrednik za tijelovske procesije i znati se njime sluiti
Materijali za rad
Papirnati krug i flomaster Papiri sa zadatcima za svaku skupinu Pjesmarice Papiri i kemijske olovke Hamer papir, pribor za ljepljenje i crtanje Obrednik za tijelovske procesije
Prijedlog tijeka susreta Susret zapoinje u svetitu crkve molitveno slavljenikim aspektom. U pounom dijelu e polaznici kroz rad u skupinama na praktian nain upoznati tijelovske procesije i ono bitno o njima. Katehetski susret zavrava molitvom u crkvi ili kapeli, po mogunosti pred svetohranitem. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Himan, psalam i otpjev moliti po korovima, a itanje moe proitati kateheta. HIMAN Rije svevinja se pojavi, uz desnu Oca ostaju, na poso ruku postavi i do e kraju stradaju. Dok s drubom onom zavidnom smrt spremao mu uenik, on preda sebe zboru svom zaodjev se u jela lik. U prilici ih dvostrukoj On tijelom, krvlju pobudi, da tijelu, dui ovjejoj ko sveta hrana poslui. Po porodu nam posta drug, Na kruh za asnom trpezom, Na smrti cijena za na dug I plaa nam u carstvu svom. O Hostijo spasonosna, to otvara nam irom raj, sred hrvanja sudbonosna ti jaaj nas i ouvaj. Gospodinu trojedinom nek bude slava vjeita, koj ivot vjeni puku svom u rajskom domu neka d. Amen.
4. POBONOSTI
otivacija

Ant. Uzet u au spasenja i tebi u prinijeti rtvu hvale. Ps 116 (115)
139
Ja vjerujem i kada kaem: * Nesretan sam veoma. U smetenosti svojoj rekoh: * Svaki je ovjek laac! to da uzvratim Gospodinu * za sve to mi je uinio? Uzet u au spasenja * i zazvati ime Gospodnje. Izvrit u Gospodinu zavjete svoje * pred svim pukom njegovim. Dragocjena je u oima Gospodnjim * smrt pobonika njegovih. Gospodine, tvoj sam sluga, tvoj sluga, sin slubenice tvoje - * ti si razrijeio okove moje. Tebi u prinijeti rtve zahvalne, * zazvat u ime Gospodnje. Izvrit u Gospodinu zavjete svoje * pred svim pukom njegovim, u predvorjima Doma Gospodnjega, * posred tebe, Jeruzaleme! Slava Ocu i Sinu * i Duhu Svetomu. Kako bijae na poetku, tako i sada i vazda * i u vijeke vjekova. Amen. ITANJE 1 Kor 11,23-25 Ja od Gospodina primih to vama predadoh: Gospodin Isus one noi kad bijae predan uze kruh, zahvalivi razlomi i ree: Ovo je tijelo moje za vas. Ovo inite meni na spomen. Tako i au po veeri govorei: Ova aa novi je Savez u mojoj krvi. Ovo inite, kad god pijete, meni na spomen. OTPJEV R. Ti izvede kruh iz zemlje, * aleluja, aleluja. Ti izvede kruh iz zemlje, aleluja, aleluja. O. I vino to razvedruje srce ovjeje. * Aleluja, aleluja. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. * Ti izvede ...
4. POBONOSTI
otivacija

140
Voditelj susreta pokazuje bijeli papirnati krug i pita ministrante na to ih podsjea. Svima nam je poznata vanost euharistije. Koje nam misli dolaze kada spomenemo rije euharistija? ( Slijedi brain storming - oluja ideja). Voditelj ispisuje rijei koje ministranti govore. Jedan od moguih odgovora je Tijelo Kristovo. Ukoliko ne bude reeno, neka voditelj vo enim pitanjima inicira taj odgovor. Tekstovi za razradu teme Procesije (ophodi) Danas emo neto vie saznati i nauiti o tijelovskim procesijama. No, prvo neto o procesiji openito. Procesija ili ophod dolazi od latinske rijei processio i znai napredovanje. Taj pojam odnosio se na koraanje i napredovanje vojske. U vjerskom smislu to je povorka koja kree najee iz crkve na drugo mjesto vraajui se opet u crkvu, a da se pritom u povorci nosi neka sveta stvar ili znak. Procesiju poznaju sve religije. U procesiji najprije ide kri, zatim djeca, pa mukarci, onda kler po asti, nii sprijeda, vii otraga i konano najasniji, koji nosi predmet aenja, a na kraju povorke ene. Ima i druga vrsta procesije, tzv.kortej, gdje se ne nosi nikakav predmet aenja; tada na elu ide najasniji, a ostali po rangu iza njega. Kri koji se nosi na dugakoj tankoj motki na elu procesije zove se processionale. To je tako er i naziv za knjigu u kojoj su sadrani tekstovi koji se mole ili pjevaju u procesijama. Tijelovo Tijelovo je, uz Uskrs, Boi, Sve Svete, Veliku Gospu, te sve nedjelje kroz crkvenu godinu, zapovijedani blagdan za svakog katolika. Svetkovina Tijelova slavi se u etvrtak (ili nedjelju u Italiji zbog praktinih razloga) po blagdanu Presvetoga Trojstva. Tijelovo kao posebni blagdan posveen sveanom aenju Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljeu, odnosno na cijelo se zapadno kranstvo proiruje tek u 14. stoljeu. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u dananjoj Belgiji. Ona je, naime, imala vi enje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumaila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban nain trebao astiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na poetku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je nala sljedbenike koji su arko promicali ideju toga blagdana i eljeli ga proiriti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli. Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom eli blagdan euharistije proiriti na cijelu Crkvu. Brza smrt sprijeila ga je da to doista i uini. Tek u 14. stoljeu, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV - naslov joj je Transiturus de hoc mundo - Odlazei s ovoga svijeta - papa Ivan XXII. iri blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. No teoloki razlozi uspostave toga blagdana zapravo su mnogo dublji i znakovitiji. Poetkom II. tisuljea poela je opadati uestalost prieivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak prieivanju, pojavili su se razliiti oblici euharistijskih pobonosti izvan mise. Posebnu je vanost, primjerice, u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od kljunih dijelova euharistijskog slavlja.
4. POBONOSTI
otivacija
141
Najvanije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Jo moda vaniji teoloki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posveenim prilikama kruha i vina od strane Berengarija iz Toursa. Upravo kao reakciju na to osporavanje iroka je vjernika javnost zahtijevala i zduno prihvatila jedan takav blagdan kojim se sveano ispovijedala i potvr ivala vjera u stvarnu i djelotvornu Kristovu prisutnost u posveenim euharistijskim prilikama. Tijelovske procesije Tijelovska procesija prvi je put zasvjedoena u Klnu izme u 1274. i 1279. Taj ophod nailazi jo u 14. stoljeu na oduevljen prijem u veini zemalja i na raskono izvo enje. Pritom se posveena hostija nosi u pokaznici. U nekim zemljama, a u Slavoniji se preuzimaju elementi ophoda s blagoslovom polja i prosnih dana. Obavljaju se uz postaje na etiri oltara na otvorenom gdje se pjevaju poetci etiriju evan elja u pravcu etiri strane svijeta, mole zazivi sveope molitve i podjeljuje sakramentalni blagoslov. Ova se procesija naroito u vrijeme baroka razvila u dan trijumfalistikog i blistavog sjaja. Rimska Kongregacija obreda 1959. izjavila je da Tijelovsku procesiju ne treba smatrati liturgijskim inom rimskog prava, ve da kao pobona vjeba spada u nadlenost biskupa. Svakako je vano spomenuti izradu sjenica (ovisno o upi) i barjaka u procesiji. Rad u skupinama Kateheta podijeli polaznike u tri skupine s tim da se skupine mogu ponavljati odnosno vie skupina moe raditi istu stvar. 1. skupina dobiva tekst za razradu teme Procesije, te ima za zadatak od starih novina i vjerskih asopisa, te koristei crtanje napraviti na hamer papiru plakat na temu Tjelovska procesija. 2. skupina uz pomo teksta za razradu teme Tijelovo treba izraditi strip o zapovijedanim blagdanima. Svaki zapovijedani blagdan treba imati ulogu osobe. Polaznici strip izra uju na hamer papiru. Naglasci trebaju biti stavljeni na slavljenje pojedinog blagdana s tim da Tijelovo ima glavnu ulogu. 3. skupina uz tekst za razradu teme Tijelovske procesije koristi i obrednik za tijelovske procesije, te na hamer papiru izra uju projekt za sjenice u vlastitoj upnoj zajednici. Plenum Svaka skupina tj. njezini predstavnici izlau svoje radove, a kateheta potpitanjima i komentarima produbljuje temu. Svoje uratke uoi Tijelova polaznici mogu izloiti na pano u katehetskoj dvorani ili nekom drugom prikladnom mjestu. KATEHETSKE ZADAE
Dostojanstveno se ponaajte u tijelovskim procesijama. Budite na pomo upniku i kateheti kod izrade tijelovskih sjenica. U dogovoru s katehetom prikupite stare fotografije tijelovskih procesija i pripravite malu izlobu u katehetskoj
dvorani.
4. POBONOSTI
otivacija

ZAVRNI DIO HIMAN
142
Himan i psalam se mole po korovima, a kateheta zakljuuje molitvom. Po porodu nam posta drug, na kruh za asnom trpezom, na smrti cijena za na dug i plaa nam u carstvu svom. O Hostijo spasonosna, to otvara nam irom raj, sred hrvanja sudbonosna ti jaaj nas i ouvaj. Gospodinu trojedinom nek bude slava vjeita, koj ivot vjeni puku svom u rajskom domu neka d. Amen. Ant. Hranom si an eoskom hranio svoj narod i kruh si mu s neba dao, aleluja. Ps 63 (62), 2-9 O Boe, ti si Bog moj: * gorljivo tebe traim; tebe e a dua moja, tebe eli tijelo moje, * kao zemlja suha, edna, bezvodna. U Svetitu sam tebe motrio * gledaju ti mo i slavu. Ljubav je tvoja bolja od ivota, * moje e te usne slavit. Tako u te slavit za ivota, * u tvoje u ime ruke dizati. Dua e mi biti kao sala i mrsa sita, * hvalit u te kliktavim ustima. Na postelji se tebe spominjem, * u bdjenjima nonim mislim na tebe. MOLITVA Gospodine Isuse Kriste, u divnom otajstvu ostavio si nam spomen svoje Muke. Daj da tako slavimo svete tajne tvoga tijela i krvi da vazda uivamo plod tvog otkupljenja. Po Gospodinu naemu. Ti postade meni pomo, * kliem u sjeni krila tvojih. Dua se moja k tebi privija, * desnica me tvoja dri. Slava Ocu i Sinu * i Duhu Svetomu. Kako bijae na poetku, tako i sada i vazda * i u vijeke vjekova. Amen. Ant. Hranom si an eoskom hranio svoj narod i kruh si mu s neba dao, aleluja.
Skupina A
otivacija
143
Uz pomo teksta Procesije, starih novina i vjerskih asopisa, te koristei crtanje napraviti na hamer papiru plakat na temu Tijelovska procesija.
PROCESIJE (OPHODI) Danas emo neto vie saznati i nauiti o tijelovskim procesijama. No, prvo neto o procesiji openito. Procesija dolazi od latinske rijei processio i znai napredovanje. Taj pojam odnosio se na koraanje i napredovanje vojske. U vjerskom smislu to je povorka koja kree najee iz crkve na drugo mjesto vraajui se opet u crkvu, a da se pritom u povorci nosi neka sveta stvar ili znak. Procesiju poznaju sve religije. U procesiji najprije ide kri, zatim djeca, pa mukarci, onda kler po asti, nii sprijeda, vii otraga i konano najasniji, koji nosi predmet aenja, a na kraju povorke ene. Ima i druga vrsta procesije, tzv.kortej, gdje se ne nosi nikakav predmet aenja; tada na elu ide najasniji, a ostali po rangu iza njega. Kri koji se nosi na dugakoj tankoj motki na elu procesije zove se processionale. To je tako er i naziv za knjigu u kojoj su sadrani tekstovi koji se mole ili pjevaju u procesijama.
Skupina B
otivacija
144
Uz pomo teksta za razradu teme Tijelovo izradite strip o zapovijedanim blagdanima. Svaki zapovijedani blagdan treba imati ulogu osobe. Strip izradite na hamer papiru. Naglasci trebaju biti stavljeni na slavljenje pojedinog blagdana.
TIJELOVO Tijelovo je, uz Uskrs, Boi, Sve Svete, Veliku Gospu, te sve nedjelje kroz crkvenu godinu, zapovijedani blagdan za svakog katolika. Svetkovina Tijelova slavi se u etvrtak (ili nedjelju u Italiji zbog praktinih razloga) po blagdanu Presvetoga Trojstva. Tijelovo kao posebni blagdan posveen sveanom aenju Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljeu, odnosno na cijelo se zapadno kranstvo proiruje tek u 14. stoljeu. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u dananjoj Belgiji. Ona je, naime, imala vi enje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumaila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban nain trebao astiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na poetku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je nala sljedbenike koji su arko promicali ideju toga blagdana i eljeli ga proiriti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli. Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom eli blagdan euharistije proiriti na cijelu Crkvu. Brza smrt sprijeila ga je da to doista i uini. Tek u 14. stoljeu, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV - naslov joj je Transiturus de hoc mundo - Odlazei s ovoga svijeta - papa Ivan XXII. iri blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. No teoloki razlozi uspostave toga blagdana zapravo su mnogo dublji i znakovitiji. Poetkom II. tisuljea poela je opadati uestalost prieivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak prieivanju, pojavili su se razliiti oblici euharistijskih pobonosti izvan mise. Posebnu je vanost, primjerice, u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od kljunih dijelova euharistijskog slavlja. Najvanije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Jo moda vaniji teoloki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posveenim prilikama kruha i vina od strane Berengarija iz Toursa. Upravo kao reakciju na to osporavanje iroka je vjernika javnost zahtijevala i zduno prihvatila jedan takav blagdan kojim se sveano ispovijedala i potvr ivala vjera u stvarnu i djelotvornu Kristovu prisutnost u posveenim euharistijskim prilikama.
Skupina C
otivacija
145
Pomou teksta za razradu teme Tijelovske procesije i obrednik za tijelovske procesije, na hamer papiru izradite projekt za sjenice u vlastitoj upnoj zajednici.
TIJELOVSKE PROCESIJE Tijelovska procesija prvi je put zasvjedoena u Klnu izme u 1274. i 1279. Taj ophod nailazi jo u 14. stoljeu na oduevljen prijem u veini zemalja i na raskono izvo enje. Pritom se posveena hostija nosi u pokaznici. U nekim zemljama, a u Slavoniji se preuzimaju elementi ophoda s blagoslovom polja i prosnih dana. Obavljaju se uz postaje na etiri oltara (sjenice) na otvorenom gdje se pjevaju poetci etiriju evan elja u pravcu etiri strane svijeta, mole zazivi sveope molitve i podjeljuje sakramentalni blagoslov. Ova se procesija naroito u vrijeme baroka razvila u dan tri jumfalistikog i blistavog sjaja. Rimska Kongregacija obreda 1959. izjavila je da Tijelovsku procesiju ne treba smatrati liturgijskim inom rimskog prava, ve da kao pobona vjeba spada u nadlenost biskupa. Svakako je vano spomenuti izradu sjenica (ovisno o upi) i barjaka u procesiji gdje upljani svih dobi mogu aktivno sudjelovati.
4. POBONOSTI
4.3. Hodoaa
otivacija Ciljevi Ukazati da je ovjek trajni putnik na zemlji i da je njegova domovina na nebesima Otkriti poetke hodoaa, njihov razvoj, ciljeve i bitne oznake Upoznati poznatija hodoasnika mjesta u domovini i svijetu Razvijati potovanje i kritiko vrednovanje prema hodoaima
146
Materijali za rad
materijali za rad u paru papir i olovka
Prijedlog tijeka susreta Nakon molitvenog uvoda kateheta potie polaznike na krai razgovor o hodoaima. Polaznici e u razgovoru izrei jesu li bili na hodoau, to su doivjeli itd. Nakon toga kateheta nastavlja sa uvodnim izlaganje nakon kojega upuuje na rad u paru. Polaznici e se u paru baviti sadrajem koji govori o hodoaima. Rjeavanjem dva radna lista upoznati e se s nekim aspektima hodoaa. Saznanja e iznijeti u plenumu i produbiti zajednikim razgovorom. Susret zavrava molitvom.
MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT
PSALAM 121 (120) K brdima oi svoje uzdiem: odakle e mi doi pomo? Pomo je moja od Jahve koji stvori nebo i zemlju. Tvojoj nozi on posrnuti ne da i nee zadrijemati on, uvar tvoj. Ne, ne drijema i ne spava on, uvar Izraelov. Jahve je uvar tvoj, Jahve je zasjen tvoj s desne tvoje! Nee ti sunce nauditi danju ni mjesec nou. uvao te Jahve od zla svakoga, uvao duu tvoju! uvao Jahve tvoj izlazak i povratak odsada dovijeka.
Slava Ocu.
4. POBONOSTI
4.3. Hodoaa
otivacija
147
POUNI DIO Razgovor: Jeste li nekad bili na hodoau? Kada i gdje ste bili? to ste doivjeli? Uvod u temu Ljudski je i kranski ivot protkan mnogim vanim i znaajnim trenucima. Kao to postoje posebno znaajni trenuci u naim ivotima moemo tako govoriti i o svetim mjestima. Bog nam dolazi u susret u konkretnom prostoru i vremenu. Ta nova Boja prisutnost ne prijei ovjeka da pronalazi upravo prostore u kojima e posebno doivljavati tu prisutnost. Hodoae je uvijek zauzimalo vano mjesto u ivotu krana kao i uostalom u ivotu svih vjernika. Tijekom povijesti, kranin je polazio na put da slavi svoju vjeru na mjestima koja uvaju uspomenu na Gospodina ili na onim mjestima koja predstavljaju vane trenutke povijesti Crkve. Posjeivao je svetita koja aste Majku Boju ili svetita koja podravaju ivim primjer svetaca. Njegovo je hodoaenje proces obraenja, udnja za intimnou s Bogom, povjerljiva molitva za svoje materijalne potrebe. U svim svojim mnogostrukim vidovima hodoae je uvijek bilo za Crkvu udesni dar. Osobito su danas hodoaenja vrlo omiljela pobonost vjernika. Sveto mjesto moe biti u zemlji hodoasnika ili pak izvan nje, koji puta vrlo daleko. Cilj hodoaenja obino je postizavanje nekog materijalnog ili duhovnog dobra koje po vjerovanju hodoasnika upravo na tom svetom mjestu on moe postii. Hodoae je po svojoj naravi obino vezano uz rtve i odricanja. I dobro odnosno milost koju hodoasnik na svetom mjestu postie upravo je nagrada i za ovakav izvreni napor. Smisao hodoaa i putovanja moemo vidjeti u Kristu. U Evan eljima, posebno u Lukinim spisima, vidimo da se itavo Kristovo djelo spasenja moe smjestiti na put i putovanje. Marija, Isus i apostoli esto su na putu, hodoau. To obiljeje Isusova ivota moe se vidjeti iz reenice proao je zemljom inei dobro (Dj 10, 38). Kranin je na zemlji, putnik i pridolica, jer naa je domovina na nebesima (Fil 3,20). Hodoae je opisivanje ovjeka kao putnika koji tek to je iziao iz majina krila ve se upuuje na put vremena i prostora svojeg ivota. Hodoae nije pojava samo u kranstvu nego se pojavljuje u svim religijama. Naa kranska hodoaa svoj poetak imaju u hodoau Izraelskog naroda. Biblijski ovjek prepoznao je Boji poziv poevi od Abrahama. Bog nas kao i Abrahama zove na put. Taj put je prije svega vjera. Kranski je ivot predstavljen kao hodoae prema nebeskom Jeruzalemu (Otkrivenje). Kranin je svjestan da je ovdje na zemlji "putnik", "tu inac i pridolica", njegova je "domovina na nebesima". Onima koji vjeruju ivot je putovanje, hodoae. Oni provode ivot koji je vrsto usidren u stvarnosti to jest u povijesti, ali je u isti tren to i putovanje, hodoaenje prema spasenju.
4. POBONOSTI
4.3. Hodoaa
otivacija
148
Rad u paru Tekstovi za razradu teme Ve u Starom zavjetu u nailazimo na mjesta koja govore o hodoaima. Tamo se govori o svetitima koja su se tada posjeivala.Glavni naglasak je sjeanje na Boji spasiteljski zahvat. Dok Novi zavjet svjedoi o Isusovim hodoaima u hram u Jeruzalemu, a naglasak na tome da je na vjerniki ivot oznaen kao hodoae. U prvim stoljeima krani nisu hodoaima davali posebnu vanost. To je bilo onemogueno i progonstvima koja su se u tom razdoblju doga ala. irenju hodoaa pridonio je car Konstantin. Hodoastilo se na sveta mjesta sve do dolaska novih osvajaa: perzijanaca, arapa i konano turaka. Tada se hodoasniki ciljevi premjetaju na zapad, uglavnom Rim. Srednji vijek zlatno je doba hodoaa. U to vrijeme nastaju i prvi tipini hodoasniki putevi od kojih su se neki i do danas sauvali. U IX. i X. stoljeu osobito se iri marijanska puka pobonost te nastaju brojna marijanska svetita u panjolskoj, Francuskoj, vicarskoj, Italiji itd.. Kasnije se zahvaljujui ukazanjima ili pronalaenjima kipova, slika i relikvija svetaca, ponekad i legendarnog podrijetla razvijaju i nova svetita. Zajednike znaajke hodoaenja u srednjem vijeku su: ne samo vidjeti sveta mjesta ve i doivjeti vanije momente iz povijesti spasenja, zahvaljivati, initi pokoru, moliti se, duhovno se obnoviti, ponizno i bez interesa sluiti drugima, pronai samoga sebe u nutarnjoj samoi udaljen od materijalnih briga, sluiti Crkvi i svjedoiti joj vlastitu vjernost, svjedoiti poslanje istoj Bojoj obitelji. Pojavom protestantizma hodoaa doivljavaju odre enu krizu. U XIX. stoljeu osobito su znaajna marijanska svetita. Posebno je znaajno u Lurdu. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljea ponovno se primjeuje veliki interes krana za hodoaima. Poznata hodoasnika mjesta u domovini i svijetu su: Rim, sv. Jakov u Composteli, marijanska svetita u Loretu, na Jasnoj Gori u Czestochowi, veliki srednjevjekovni samostani, utvrde duha i kulture, mjesta koja utjelovljuju uspomenu na velike svece (Tours, Canterbury, Padova i druga mjesta. Guadalupe, Lourdes, Aparecida. Mjesta hodoaenja su i hrvatska marijanska svetita: Marija Bistrica, Trsat, Sinj, Solin, Tekije, Remete (Zagreb), Olovo, Kondilo, Krasno, iroki Brijeg i dr. Hodoae se ne bi trebalo ostvarivati kao obino turistiko putovanje. Kransko je hodoae put kojim vjernik prolazi prema istinskom hramu Isusu Kristu, a sam put je nasljedovanje Uitelja. Hodoae bi se trebalo ostvarivati u obraenju. To znai svakodnevno se mijenjati, pokuavati biti pravi Kristov uenik. Hodoae bi se trebalo ostvarivati u zajednikom hodu prema cilju. Hodoae je ustvari put prema prostoru u kojemu se doga a novost. Ii u hram, svetite, hodoasniko odredite, prijei prag i ui u svetite, proi kroz vrata zapravo su etape proienjapreobraenja. Hodoae treba biti u skladu s tradicijom religioznim osjeajem. Ostvaruje se u euharistijskom slavlju, primanju svete priesti, itanju i razmatranju evan elja.To je susret s Bogom, s ovjeanstvom, prirodom i samim sobom. Marijanska su svetita u tom smislu ona mjesta u kojima s Marijom na putu dolazimo do Boga.
4. POBONOSTI
4.3. Hodoaa
otivacija
149
Plenum Polaznici itaju odgovore i iznose svoja razmiljanja o temi.
KATEHETSKE ZADAE
Organizirajte u dogovoru s katehetom i upnikom hodoae vae ministrantske zajednice u neko oblinje svetite. Polaznici e se upoznati sa simbolikom, znaenjem i ciljevima hodoaa koja su u obradi ove teme uoili pokuati implementirati u zajedniki hod prema mjestu hodoaenja. Nastojati u ivotu prepoznavati ispravan nain hoda prema Kristu. Nastojte vlastiti ivot gledati kao hodoae ususret Bogu koji neprestano dolazi ususret svakom ovjeku..
ZAVRNI DIO PSALAM 68, 4-9
Pravedni neka se raduju, neka kliku pred Bogom, neka kliu od radosti. Pjevajte Bogu, slavite mu ime! Poravnajte put onome koji ide pustinjomkojemu je ime Gospodin i kliite pred njim! Otac sirota, branitelj udovica, Bog je u svom svetom atoru. Naputene okuit e Jahve, sunjima pruit sretnu slobodu: buntovnici samo ostae u saganoj pustinji. Kad si stupao, Boe, pred narodom svojim, dok si prolazio pustinjom, tresla se zemlja, nebo se rosilo pred Bogom, Sinaj drhtao pred Bogom, Bogom Izraela.
Materijal za rad u paru 4.3. Hodoaa

otivacija
150
Na prazne crte u tekstu uvrstite pripadajue rijei koje se nalaze ispod teksta. Rijei su ispremetane i treba ih pravilno rasporediti.
Ve u Starom zavjetu nailazimo na mjesta koja govore o hodoaima. Tamo se govori o __________ koja su se tada posjeivala. Glavni naglasak je sjeanje na Boji spasiteljski zahvat. Dok Novi zavjet svjedoi o Isusovim hodoaima u hram u __________, a naglasak na tome da je na vjerniki _______ oznaen kao hodoae. U prvim stoljeima krani nisu hodoaima davali posebnu vanost. To je bilo onemogueno i ____________ koja su se u tom razdoblju doga ala. irenju hodoaa pridonio je car __________. Hodoastilo se na sveta mjesta sve do dolaska novih osvajaa: perzijanaca, arapa i konano turaka. Tada se hodoasniki ciljevi premjetaju na _______, uglavnom ______. Srednji vijek zlatno je doba hodoaa. U to vrijeme nastaju i prvi tipini ____________ ______ od kojih su se neki i do danas sauvali. U IX. i X. stoljeu osobito se iri marijanska puka pobonost te nastaju brojna marijanska svetita u panjolskoj, Francuskoj, vicarskoj, Italiji itd.. Kasnije se zahvaljujui ukazanjima ili pronalaenjima kipova, slika i relikvija ________, ponekad i legendarnog podrijetla razvijaju i nova svetita. Zajednike znaajke hodoaenja u srednjem vijeku su: ne samo vidjeti _______ mjesta ve i doivjeti vanije momente iz povijesti _________, zahvaljivati, initi pokoru, moliti se, _________ se obnoviti, ponizno i bez interesa sluiti drugima, pronai samoga sebe u nutarnjoj samoi udaljen od materijalnih briga, sluiti Crkvi i __________ joj vlastitu vjernost, svjedoiti poslanje istoj Bojoj obitelji. Pojavom ____________ hodoaa doivljavaju odre enu krizu. U XIX. stoljeu osobito su znaajna marijanska svetita. Posebno znaajno je ono u ___________. ivot, Jeruzalemu, duhovno, Lurdu, svjedoiti, Rim, progonstvima, sveta, Konstantin, zapad, protestantizma, svetitima, hodoasniki putevi, svetaca, spasenja
Materijal za rad u paru 4.3. Hodoaa

otivacija
151
Poznata hodoasnika mjesta u domovini i svijetu su: Rim, sv. Jakov u Composteli, marijanska svetita u Loretu, na Jasnoj Gori u Czestochowi, veliki srednjevjekovni samostani, utvrde duha i kulture, mjesta koja utjelovljuju uspomenu na velike svece (Tours, Canterbury, Padova i druga mjesta. Guadalupe, Lourdes, Aparecida. Mjesta hodoaenja su i hrvatska marijanska svetita: Marija Bistrica, Trsat, Sinj, Solin, Tekije, Remete (Zagreb), Olovo, Kondilo, Krasno, iroki Brijeg i dr. Hodoae se ne bi trebalo ostvarivati kao obino turistiko putovanje. Kransko je hodoae put kojim vjernik prolazi prema istinskom hramu Isusu Kristu, a sam put je nasljedovanje Uitelja. Hodoae bi se trebalo ostvarivati u obraenju. To znai svakodnevno se mijenjati, pokuavati biti pravi Kristov uenik. Hodoae bi se trebalo ostvarivati u zajednikom hodu prema cilju. Hodoae je ustvari put prema prostoru u kojemu se doga a novost. Ii u hram, svetite, hodoasniko odredite, prijei prag i ui u svetite, proi kroz vrata zapravo su etape proienja-preobraenja. Hodoae treba biti u skladu s tradicijom religioznim osjeajem. Ostvaruje se u euharistijskom slavlju, primanju svete priesti, itanju i razmatranju evan elja. To je susret s Bogom, s ovjeanstvom, prirodom i samim sobom. Marijanska su svetita u tom smislu ona mjesta u kojima s Marijom na putu dolazimo do Boga.
Pitanja za rad: Koja su poznata hodoasnika mjesta u svijetu i kod nas? _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ Kakvo je kransko hodoae? _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ S ime u skladu treba biti hodoae? _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ to je za tebe osobno hodoae? _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________
4. POBONOSTI 4.4. Krunica

otivacija Ciljevi: Otkriti poetke ove pobonosti i pojasniti njezinu tradicionalnu vrijednost Posvijestiti da je molitva krunice uvijek treba biti usmjerena prema Kristu Ukazati na mogunosti suvremenih naina moljenja krunice Naglasiti biblijsku dimenziju ove pobonosti Materijali za rad: Radni listovi Olovke Cd-player Cd s meditativnom glazbom Sveto pismo (4 primjerka) Krunica
152
Nakon molitveno-slavljenikog poetka, susret se nastavlja motivacijom i kraim izlaganjem katehete o povijesti i porijeklu krunice kao svojevrsnim uvodom u rad u skupinama. Kroz rad u skupinama sudionici produbljuju znaenje krunice kao kristoloki usmjerene i biblijski utemeljene molitve, produbljujui svoje dosadnje spoznaje o otajstvima krunice. Rad u skupinama prikladno je zakljuiti predstavljanjem radova i izradom velike krunice. Katehetski susret zavrava molitvom i pjesmom.
MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Zajedniku molitvu Evan eoskog hvalospjeva Velia prikladno je upriliiti kod kipa ili slike Blaene Djevice Marije. Nakon toga zajedniki zapjevati pjesmu O divna Djevice ili Kao Marija. Uz tihu meditativnu glazbu npr. Schubertov Ave Maria (glazbu odabire voditelj, ali ako nema mogunosti, moe se moliti i bez glazbe) polako proitati molitvu. Velia * dua moja Gospodina, i klike duh moj * u Bogu mome Spasitelju, to pogleda na neznatnost slubenice svoje: * odsad e me, evo, svi narataji zvati blaenom. Jer velika mi djela uini Svesilni, * sveto je ime njegovo! Od koljena do koljena dobrota je njegova * nad onima to se njega boje. Iskaza snagu miice svoje, * raspri oholice umiljene. Silne zbaci s prijestolja, * a uzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, * a bogate otpusti prazne. Prihvati Izraela, slugu svoga, * kako obea ocima naim: spomenuti se dobrote svoje * prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka. Slava Ocu. Kako bijae.

otivacija
153
POUNI DIO Motivacija U crkvenoj praksi postoje razne pobonosti, kojima se eli to vie ui u odnos s Bogom. Danas emo govoriti o jednoj takvoj pobonosti. Koliko poznajete molitvu krunice? Kako doivljavate takav oblik molitve? Molite li krunicu? PORIJEKLO KRUNICE Moliti Krunicu puno je vanije od poznavanja njezine povijesti. Ipak, kroz upoznavanje s porijeklom Krunice (Ruarija) moemo puno nauiti o ovoj molitvi koja u pukoj pobonosti i u ivotu vjernika zauzima posebno mjesto. Ona je izraz pobonosti prema Majci Bojoj koju vjernici jo od najranijih vremena aste kao Bogorodicu i pod njezinu se zatitu utjeu vjernici u svim pogiblima i potrebama. Krunica je dio puke pobonosti, kao i pohodi ili hodoaa svetitima, krini put i druge pobonosti. Oblici pobonosti razvijali su se sukladno razvoju kranstva. Molitva krunice nadahnuta je Svetim pismom i prati doga aje iz ivota Isusa Krista. Krunica je prije svega biblijska molitva, jer razmatranje krunice nije nita drugo doli osnovni izriaj evan elja, pregled novozavjetne vjere, saeto evan elje. Poeci ove molitve seu u ranu kransku praksu recitiranja 150 psalama iz Biblije, ili svakodnevno, ili tjedno, kao nain molitve. Oni koji nisu mogli recitirati psalme poeli su govoriti 150 molitava, najee Oenaa, esto koristei mala zrnca kako bi brojili molitve. Upravo je zbog najstariji latinski naziv za krunicu Paternoster (oena).Do srednjeg vijeka obiaj moljenja Oenakih zrnaca postao je uobiajen u mnogim zemljama Europe. Krunica - kao predmet (brojanica) izra ivala se prvotno na uzici, na kojoj su se pravili vorii ili su se na njih nizale kotice od voa ili kamenii. No ve u prvoj polovici 13. stoljea spominje se na krunici nizanje an elovog pozdrava Zdravo, Marijo. Od 12. stoljea upotrebljava se krunica od nanizanih zrnaca. Kao to je molitvi psalama prethodila antifona, tako je moljenju svake Zdravomarije prethodila neka kratka biblijska misao ili zaziv. U 13. stoljeu postoji preporuka da se moli samo jedna pedesetica krunice. Najpoznatija krunica je ona od pet desetica s razliitim otajstvima - alosnim, radosnim, slavnim, ili otajstvima svjetla. 1. RADOSNA OTAJSTVA (mole se ponedjeljkom i subotom): 1. Koga si, Djevice, po Duhu Svetom zaela, 2. Koga si, Djevice, Elizabeti u pohode nosila, 3. Koga si, Djevice, rodila, 4. Koga si, Djevice, u hramu prikazala, 5. Koga si, Djevice, u hramu nala. 2. ALOSNA OTAJSTVA (mole se utorkom i petkom): 1. Koji se za nas krvavim znojem znojio, 2. Koji je za nas bievan bio, 3. Koji je za nas okrunjen bio, 4. Koji je za nas teki kri nosio, 5. Koji je za nas raspet bio. 3. SLAVNA OTAJSTVA (mole se srijedom i nedjeljom): 1. Koji je od mrtvih uskrsnuo, 2. Koji je na nebo uzaao, 3. Koji je Duha Svetoga poslao, 4. Koji je tebe, Djevice, na nebo uzeo, 5. Koji je tebe, Djevice, na nebu okrunio. 4. OTAJSTVA SVJETLA (mole se etvrtkom): 1. Koji je na rijeci Jordanu krten bio, 2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio, 3. Koji nam je kraljevstvo Boje navijestio i na obraenje nas pozvao, 4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio, 5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

otivacija
154
irenju krunice mnogo je pridonijela pobjeda kranske vojske nad turskom vojskom kod Lepanta, 7. listopada 1571. Moda je i to bio jedan od razloga da je u vrijeme Domovinskoga rata krunica zauzimala posebno mjesto. Danas se na taj dan slavi blagdan Blaene Djevice Marije od krunice. U apostolskom pismu Krunica Djevice Marije (Rosarium Virginis Mariae), koje je 16. listopada 2002. godine objavio papa Ivan Pavao II. povodom godine krunice, mogue je produbiti spoznaju o znaenju i ulozi krunice u ivotu vjernika. U tom pismu o krunici papa pie: "Premda po svojemu obliku marijanska, krunica je sva usredotoena na Krista. U jednostavnosti svojih sastavnih dijelova ona sadri dubinu cjelokupne evan eoske poruke, tvorei gotovo njezin saetak. Krunica je odjek Marijine molitve, njezin trajni Velia za djelo otkupiteljskoga utjelovljenja, koje je otpoeto u njezinu djevianskom krilu. S krunicom kranski narod sjeda u Marijinu kolu da bi se uveo u razmatranje ljepote Kristova lica i iskustvo dubine njegove ljubavi. Po krunici vjernik crpi obilnu milost, primajui je gotovo iz samih ruku Otkupiteljeve Majke" (br. 1.). Rad u skupinama Polaznici se dijele u etiri skupine prema otajstvima krunice (radosna, slavna, alosna i otajstva svjetla). Svaka skupina obra ivati e neko od otajstava. Budui da su otajstva na svakom od radnih listova ispremetana, potrebno ih je najprije sloiti po redu. Kada skupina to uini, me u ponu enim biblijskim tekstovima treba pronai one koji se odnose na pojedino otajstvo, prouiti ih i napraviti kratki saetak o doga ajima kojih se prisjeamo molei navedena otajstva krunice. Po zavretku rada svaka od skupina moe predstaviti rezultate svog rada ostalima. Skupina A - Radosna otajstva 1. Navjetenje an ela Gabrijela Mariji (Lk 1, 2638; Ef 1,10; Iz 7,14; Iz 9,6) 2. Marijin pohod sv. Elizabeti (Lk 1,44; Lk 1,3956) 3. Ro enje Isusovo u Betlehemu (Lk 2,10; Lk 2,120 4. Prikazanje Isusovo u hramu (Lk 2,34-35; Lk 2,21-38) 5. Naae Isusovo u hramu (Lk 2,50; Lk 2,41-52) Skupina B - Slavna otajstva 1. Uskrsnue Isusovo od mrtvih (1 Kor 15,14; Iv 20; Lk 24; Mt 28, Mk 16) 2. Uzaae Isusovo na nebo (Dj 1,1-11) 3. Silazak Duha Svetoga (Dj 2) 4. Uznesenje Marijino na nebo (Jr 31,22b) 5. Okrunjenje Marijino na nebesima (Otk 12,1) Skupina C - alosna otajstva 1. Isus se znoji krvavim znojem (Lk 22,42; Mt 26,36-46 i paralele: Mk 14,32-42; Lk 22,40-46) 2. Isus je bievan i osu en na smrt (Mt 27,11-26; Mk 15,2-15; Lk 23,2-5) 3. Isus je okrunjen trnovom krunom (Mt 27,27-31; Mk 15,16-20; Iv 19,2-3) 4. Isus nosi svoj kri (Lk 23,26-32) 5. Isus umire na kriu (Fil 2,8; Lk 23,33-49)
Skupina D - Otajstva svjetla 1. Krtenje na Jordanu (Mt 3,17 i paralele: Mk 1,9-11; Lk 3,21-22; 2 Kor 5,21) 2. Svadba u Kani (Iv 2,1-12) 3. Navijetaj Bojeg kraljevstva s pozivom na obraenje (Mk 1,15; Mk 2,3-13; Lk 7,47-48; Iv 20,22-23) 4. Preobraenje (Lk 9,35 i paralele: Mt 17,1-9; Mk 9,210) 5. Ustanovljenje euharistije (Iv 13,1)

otivacija
155
Radi uvanja istoe puke pobonosti i njezina sadrajnog pribliavanja Otajstvu spasenja, Crkva savjetuje naine i oblike koji e molitvi Krunice Blaene Djevice Marije i danas dati bliskiju usredotoenost na Otajstvo spasenja. Zato je, osobito u sveanijim prigodama zajednikog moljenja, molitvi Krunice potrebno dati slavljeniki ton. To je mogue ostvariti navjetajem biblijskih odlomaka vezanih za pojedina otajstva, trenucima utnje, pjevanjem pojedinih dijelova, raspodjelom uloga, uvodnom i zavrnom molitvom koje e biti kristolokog sadraja, a koje e ujedno na prikladan nain ukljuivati potrebe i vlastitosti trenutka i zajednice koja moli (usp. Direktorij o pukoj pobonosti i liturgiji , 199). KATEHETSKE ZADAE
Izradite zajedno veliku krunicu. Lani moete izraditi od konopa ili debljeg konca, a zrnca krunice od kartona
ili cijelih oraha probuenih po sredini. Budite matoviti, a izra enu krunicu izloite na vidljivo mjesto u dvorani ili na kakvom prigodnom panou. Organizirajte povremenu zajedniku molitvu krunice u ministrantskoj skupini (u crkvi, u prirodi, na izletu) ili pokrenite u skupini molitvu ive krunice (svaki ministrant svakodnevno kod kue moli barem jednu desetinu krunice). Sudjelujte u pobonosti krunice u vaoj upi zajedno s ostalim vjernicima, a posebno u vrijeme svibanjskih i listopadskih pobonosti. Zajedno s katehetom ponudite da kao ministranti ponekad predvodite ovu pobonost. U dogovoru sa upnikom i katehetom organizirajte posjet starim i bolesnim osobama koje ive u vaoj upi. Ponesite im krunicu na dar i molite zajedno s njima. ZAVRNI DIO Molitveni zavretak Ministrantima podijeliti krunice, te izmoliti jedno deseticu krunice. Zajedno zapjevati pjesmu Kraljice svete krunice. Zavriti molitvom Mariji, Majci Nade Marijo, Majko nade, budi uz nas na naem putu! Naui nas navijetati Boga ivoga; pomozi nam da budemo svjedoci Isusa, jedinog Spasitelja; uini nas uslunima prema blinjemu, dareljivima prema potrebnima, vriteljima pravde, revnim graditeljima pravednijeg svijeta; zauzmi se za nas koji djelujemo u povijesti, sigurni da e se Oev plan ispuniti. (Iz molitve Ivana Pavla II., EIE, 125).
Skupina A- RADOSNA OTAJSTVA 4.4. Krunica

otivacija
156
Krunica je sastavljena od dvadeset otajstava (doga aji, znakovita zbivanja) iz ivota Isusa i Marije. Nakon apostolskog pisma Krunica Djevice Marije kojeg je objavio Ivana Pavla II., otajstva su podijeljena na etiri dijela. Vaa skupina obra ivati e radosna otajstva koja se mole ponedjeljkom i subotom. Kroz rad u skupini, poredajte ispravnim redoslijedom radosna otajstva krunice koja su ovdje pomijeana Nakon toga, me u ponu enim biblijski tekstovima prona ite one koji se odnose na pojedino otajstvo, prouite ih i napravite kratki saetak o doga ajima kojih se prisjeamo molei radosna otajstva krunice.
Radosna otajstva Koga si, Djevice, u hramu nala Koga si, Djevice, Elizabeti u pohode nosila Koga si, Djevice, rodila Koga si, Djevice, u hramu prikazala Koga si, Djevice, po Duhu Svetom zaela
BIBLIJSKI TEKSTOVI
Lk 1,44; Lk 1,39-56
Lk 2,50; Lk 2,41-52
Lk 1, 26-38; ili: Ef 1,10; Iz 7,14; Iz 9,6 Lk 2,34-35; Lk 2,21-38 Lk 2,10; Lk 2,1-20
Skupina B SLAVNA OTAJSTVA 4.4. Krunica

otivacija
157
Krunica je sastavljena od dvadeset otajstava (doga aji, znakovita zbivanja) iz ivota Isusa i Marije. Nakon apostolskog pisma Krunica Djevice Marije kojeg je objavio Ivana Pavla II., otajstva su podijeljena na etiri dijela. Vaa skupina obra ivati e slavna otajstva koja se mole srijedom i nedjeljom. Kroz rad u skupini, poredajte ispravnim redoslijedom slavna otajstva krunice koja su ovdje pomijeana Nakon toga, me u ponu enim biblijski tekstovima prona ite one koji se odnose na pojedino otajstvo, prouite ih i napravite kratki saetak o doga ajima kojih se prisjeamo molei slavna otajstva krunice.
Slavna otajstva Koji je Duha Svetoga poslao Koji je od mrtvih uskrsnuo Koji je tebe, Djevice, na nebu okrunio Koji je na nebo uzaao Koji je tebe, Djevice, na nebo uzeo
BIBLIJSKI TEKSTOVI
Otk 12,1
Dj 2
Dj 1,1-11
Jr 31,22b
1 Kor 15,14; Iv 20; Lk 24; Mt 28, Mk 16
Skupina C ALOSNA OTAJSTVA 4.4. Krunica

otivacija
158
Krunica je sastavljena od dvadeset otajstava (doga aji, znakovita zbivanja) iz ivota Isusa i Marije. Nakon apostolskog pisma Krunica Djevice Marije kojeg je objavio Ivana Pavla II., otajstva su podijeljena na etiri dijela. Vaa skupina obra ivati e alosna otajstva koja se mole utorkom i petkom. Kroz rad u skupini, poredajte ispravnim redoslijedom alosna otajstva krunice koja su ovdje pomijeana Nakon toga, me u ponu enim biblijski tekstovima prona ite one koji se odnose na pojedino otajstvo, prouite ih i napravite kratki saetak o doga ajima kojih se prisjeamo molei alosna otajstva krunice.
alosna otajstva Koji je za nas teki kri nosio Koji je za nas raspet bio Koji je za nas bievan bio Koji se za nas krvavim znojem znojio Koji je za nas okrunjen bio
BIBLIJSKI TEKSTOVI
Lk 22,42; Mt 26,36-46
Lk 23,26-32
Mt 27,27-31; Mk 15,16-20; Iv 19,2-3 Mt 27,11-26; Mk 15,2-15; Lk 23,2-5 Fil 2,8; Lk 23,33-49
Skupina D OTAJSTVA SVJETLA 4.4. Krunica

otivacija
159
Krunica je sastavljena od dvadeset otajstava (doga aji, znakovita zbivanja) iz ivota Isusa i Marije. Nakon apostolskog pisma Krunica Djevice Marije kojeg je objavio Ivana Pavla II., otajstva su podijeljena na etiri dijela. Vaa skupina obra ivati e otajstva svjetla koja se mole etvrtkom. Kroz rad u skupini, poredajte ispravnim redoslijedom otajstva svjetla krunice koja su ovdje pomijeana Nakon toga, me u ponu enim biblijski tekstovima prona ite one koji se odnose na pojedino otajstvo, prouite ih i napravite kratki saetak o doga ajima kojih se prisjeamo molei otajstva svjetla krunice.
Otajstva svjetla Koji nam se darovao u otajstvu euharistije
Koji nam je kraljevstvo Boje navijestio i na obraenje nas pozvao Koji je na rijeci Jordanu krten bio Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio Koji nam se na svadbi u Kani objavio
BIBLIJSKI TEKSTOVI
Iv 13,1
Mk 1,15; Mk 2,3-13; Lk 7,47-48
Lk 9,35 ili: Mt 17,1-9; Mk 9,2-10 Mt 3,17 ili: Lk 3,21-22; 2 Kor 5,21 Iv 2,1-12
DODATAK 4.4. Krunica

otivacija
160
KAKO SE MOLI KRUNICA?

1. Najprije se poljubi Kri i naini znak kria, zatim se kao uvod moli Vjerovanje apostolsko (kri), 2. Oe na (prvo zrnce), 3. Tri Zdravo Marije (tri zrnca), kod kojih se nakon rijei "Isus" dodaje zaziv: ...koji neka nam umnoi vjeru, ...koji neka nam uvrsti ufanje, ...koji neka nam usavri ljubav!
Prvo otajstvo
4. Slava Ocu 5. Najava 1. otajstva (npr. Koga si, Djevice, po Duhu Svetom zaela) 6. Oe na 7.-8. na svakom od sljedeih deset zrnaca moli se po jedna Zdravo Marija (desetica); nakon rijei "Isus" dodaje se naziv otajstva. 9. Slava Ocu i O moj Isuse Drugo do petog otajstva (kao i kod prvog) Najava otajstva Oe na 10 Zdravo Marija i naziv otajstva nakon rijei "Isus" Slava Ocu i O moj Isuse. Na kraju petog otajstva, poslije molitve O moj Isuse moli se Zdravo Kraljice.
4. POBONOSTI
4.5.Krini put
otivacija
161
Ciljevi
Upoznati povijesnu pozadinu nastanka i irenja ove pobonosti Posvijestiti njegovu vanost za shvaanje i prihvaanje vlastitih krieva u ivotu vjernika Ukazati na njegovu socijalnu dimenziju i na poziv koji kri upuuje ovjeku Izgra ivati zdrav odnos izme u pobonosti i ivota
Materijali za rad
Radni listovi veliko drveno raspelo svijee
Prijedlog tijeka susreta Nakon molitveno-meditativnog trenutka, polaznici e se u kratkom izlaganju upoznati s povijeu krinoga puta, te kako Kristov kri ugraditi u svakodnevni ivot i kako u svijetlu Kristova kria gledati svoje ivotne krieve. Nakon toga ministranti e u radu u paru pisati vlastite molitve u za to predvi ena mjesta u molitvi krinoga puta. Nakon upisivanja vlastitih molitvenih zaziva ministranti e sa katehetom moliti pobonost krinoga puta koji su dijelom i sami izradili. MOLITVENO-SLAVLJENIKI ASPEKT Molitveni poetak mogue je upriliiti pred izloenim veim drvenim raspelom u crkvi ili katehetskoj dvorani. Pored kria neka bude upaljena svijea ili nekoliko njih manjih. Najprikladnije je da tekst molitve meditativno proita sam kateheta. Prije i nakon same molitve sudionici neka ostanu u kraoj utnji pred kriem.
MOLITVA udesno drvo kria! U sjeni tvojoj tjeie se narodi. Mnotva se nasla ivahu tvojim plodom. I moj narod, patniki i tih, pjevae pjesmu nade. Oi mu bijahu uprte u tvoju ponosnu uzvienost i snanu blizinu. udesno drvo spasa! S tebe vapaj potee. Samotan i jak. I posta snagom bu enja i radosti I danas, u zoru novoga vremena, srce mi trepti. apat molitve. Da Krist s tebe moju mladost zakrili i snove uva. Gospodine, sauvaj nas u svome kriu. U svojoj muci, u boli i smrti. U pobjedi, srei, ivotu U uskrsnuu za vjenost. Amen.
4. POBONOSTI
4.5.Krini put
otivacija
162
POUNI DIO
Pobonost krinoga puta ima svoju dugu povijest unutar kranskog ivota. Ova je pobonost dobar nain da se pribliimo doga ajima koji su od najvanijeg znaenja za ivot svakog vjernika. Ljudski je ivot obiljeen dobrim i loim trenucima. Svaki ovjek u ivotu ima svoje patnje, boli, loe trenutke kada se osjea bespomonim. esto ne vidimo izlaza iz naih patnji. to o patnji i boli moemo nauiti iz primjera Isusa Krista? Isus Krist ulazi u nau povijest i postaje jedan od nas. Bog nam eli biti blizak i zato na se uzima ovjetvo. Biti ovjek ukljuuje i biti iskuavan razliitim ivotnim teretima. Krist Isus prolazi sve ljudske kunje. Zaustavit emo se sada samo na posljednjim trenutcima Isusova ivota. Iz tih zadnjih trenutaka Isusova ivota pokuat emo pronai motiv za prihvaanje vlastitih krieva. Isusova muka poinje nepravednom osudom. Isus prima osudu te kree na put kria. Na tom putu pada, ali se i podie kako bi nastavio spasonosni put. Ljudi ga prate pogrdom i pljuvanjem, odbacuju ga i vrije aju. On ne odgovara, nego strpljivo nosi svoje kri. Na putu kria susree svetu Majku. Put kria je teak i Isus ponovno pada, ali opet ne odustaje. Strpljivo nosi svoj kri. Na koncu puta Isusa svlae i odvlae na stup smrti koji za nas postaje drvo spasenja. Potpuno ogoljen i uniten pribijen na kri Isus umire za nas. Vjernici znaju to taj kri znai. Krani vjeruju da je kri put ka Uskrsu koji pokazuje pobjedu nad smru i grijehom. to ova patnja i kri znae za ljude dananjice i svih vremena. Koliki su ljudi nepravedno osu eni, koliko je onih koji su mueni do smrti, koliko je osramoenih i ucviljenih ljudi na ovome svijetu bilo i koliko e jo biti? Taj nam odgovor nitko ne moe dati. Patnja je prisutna i ona je vidljiva. Patnja je prisutna i ona je vidljiva. Pokuat emo u kriu Isusa Krista pronai utjehu i nadu da ta patnja i muka imaju smisla. Taj smisao dao nam je Isus Krist. Isus nas poziva da u svome ivotu trebamo strpljivo nositi svoje ivotne krieve. Poziva nas na hrabro nasljedovanje njegova primjera. Na tom emo putu i padati i biti e nam teko. Unato padovima i neuspjesima znamo, da je Isus s nama. Znamo, da nismo ostavljeni i znamo da ja put kria mogue proi, i ne samo mogue nego i potrebno. To saznanje predao nam je Isus Krist. Kada tako gledamo na patnju i zlo onda se s pravom moemo nadati budunosti koja nam je obeana u rijeima Boga ljubavi koji strpljivo dolazi u susret ovjeku kako bi pokazao istinski smisao ivota i ivotnih kunji. Zato emo danas ukljuiti svoje molitve u pobonost krinoga puta i proi zajedno kroz postaje molitvom i klanjanjem pred mukom naeg Gospodina Isusa Krista. Pobonost krinoga puta poinje pristupnom molitvom nakon ega se pjeva ili moli: Stala plau tuna Mati Slijedi navjetaj prve postaje nakon ega se klanjamo i odgovaramo Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. ita se razmatranje nad postajom i molitveni zaziv nakon kojega govorimo Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Potom ponovno slijedi pjevanje i nastavljamo sa slijedeom postajom do kraja. Pobonost zavrava zavrnom molitvom.
4. POBONOSTI
4.5.Krini put
otivacija
163
KATEHETSKE ZADAE
Polaznici e u zajednikom radu kroz pisanje vlastitih molitvenih zaziva, koje e ukljuiti u pobonost krinoga puta, ukljuiti svoje ivote kako bi se pribliili Kristu u molitvi i klanjanju. U ivotu e tako biti vo eni Kristovim primjerom koji ih vodi preko trpljenja i davanja sebe za druge u bolje odnose me u ljudima i ivljenje svoje vjere. Prihvatiti ivotne krieve kao put spasenja. Prepoznavati kroz svoje ivotne potekoe, potekoe i drugih ljudi i razvijati stav kranskog pomaganja.
ZAVRNI DIO Susret zavrava pobonou Krinog puta u crkvi ili nekom drugom prikladnom mjestu. Polaznici e zajedno s katehetom moliti po postajama molitve u koje su unijeli i vlastite zazive ili molitve koje su u cijelosti sami napisali. Izme u postaja mogu se pjevati pripadajui dijelovi posljednice Stala plau tuna Mati. Ovdje donosimo uvodnu i zakljunu molitvu. Krini put P. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. O. Amen. Uvodna molitva P. Pomolimo se. Svemogui vjeni Boe, ti si htio da se Spasitelj nama daruje po svome utjelovljenju i ovjetvu kao i po smrti na kriu, kako bismo slijedili njegov primjer. Udijeli nam milost da nam muka tvoga Sina bude poticaj za svjedoenje njegova slavna uskrsnua. Po Kristu, Gospodinu naemu. O. Amen. Polaznici redom mole molitve kod postaja krinog puta uz pjevanje posljednice Stala plau. Zavrna molitva P. Oe nebeski, primio si rtvu kria svoga Sina Isusa Krista koji je svoj ivot poloio iz ljubavi prema nama ljudima. Svojom je krvlju otkupio svijet i objavio nam put ponienja i uzdignua. Oe sveti, neka tvoj blagoslov si e na ovaj narod koji je razmatrao otajstvo Kria ispunjen nadom u uskrsnue. Obdari ga oprotenjem i utjehom; uvrsti mu vjeru i vodi ga prema vjenome spasenju. Po Kristu Gospodinu naemu. O. Amen.
4.5.Krini put
otivacija
164
Dovri molitvu ili napii svoju osobnu! Prva postaja Isusa osu uju na smrt
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Isuse, milosrdni sue ivih i mrtvih, Ti si strpljivo podnio osudu nepravednih sudaca. Iz ljubavi prema Ocu i svijetu podnio si sramotu osude. Malo prije osude pomagao si ljudima iz iste ljubavi. Lijeio si due i tijela, a sada si osu en na smrt. Kako ljudi mogu biti prevrtljivi? Pomolimo se: Gospodine Isuse! Oprosti nam to smo i mi u ivotu bili ljudi koji nepravedno sude. Molimo te_______________________________________________________________________ ________________________________________________________________________. Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Duom njenom razboljenom, rastuenom, raaljenom prolazio ma je ljut. Druga postaja Isus prima na se kri Klanjamo ti se, Kriste i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Isuse, ti si na sebe uzeo teki kri. Ponio si na svojim le ima sve grijehe svijeta. Tvoja ljubav nema granica. Uzima na sebe breme naih grijeha i svih naih propusta to smo u ivotu uinili. Prekida lanac grijeha svojom rtvom pod teretom kria. Pomolimo se: Molimo te Spasitelju Isuse Kriste! Pomozi nam da iskreno priznamo svoje grijehe i suoimo se sa naim slabostima pred drvetom kria to si ga na sebe uzeo. Neka tvoja ljubav____________________________________________________________________ ________________________________________________________________________. Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! O koliko ucviljena bjee ona uzviena Majka sina jedinog!
4.5.Krini put
otivacija
165
Dovri molitvu ili napii svoju osobnu! Trea postaja Isus pada prvi put pod kriem
Klanjamo ti se, Kriste i blagoslivljamo te. Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Svu teinu grijeha trpi ti Gospodine za nas. Koliko smo esto otili od Tebe u stranputicu grijeha i zla? Koliko smo esto pokleknuli pred izazovima ivota? Kako smo se lako odrekli Tebe i Tvoje ljubavi Kriste. Nismo bili spremni odgovoriti na ivotne izazove te smo se udaljili od Tebe. Pomolimo se: Ponizni Isuse! Svojim grijehom udaljili smo se od Tebe. Daj nam svoju snagu da slijedimo Tvoj put ljubavi za druge. Molimo te____________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Bol bolova sve to ljui blaga Mati gledajui Muke slavnog eda svoga. etvrta postaja Isus susree svoju svetu Majku Klanjamo ti se, Kriste i blagoslivljamo te. Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Kolika je ljubav mogla biti Majke koja prati svoga nevinog Sina na putu koji vodi prema razapinjanju? Koliko smo svojim grijesima oalostili Isusovu Majku? Nai grijesi ranjavaju srce ljubavi Marije koja gleda kako joj Sina odvode na stratite. Pomolimo se: Gospodine Isuse! Ojaaj nas snagom svoje ljubavi da poput Marije idemo putem poniznosti i ljubavi. Molimo i nau Majku neka nas njezin zagovor prati u naem ivotu. Tvoja bol Marijo_______________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se Gospodine! Smiluj nam se! Koji ovjek ne bi plako Majku Boju vide tako u tjeskobi tolikoj!
4.5.Krini put
otivacija
166
Dovri molitvu ili napii svoju osobnu! Peta postaja imun Cirenac pomae Isusu nositi kri
- Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Krist je u ivotu inio mnoga udesa i znamenja, ozdravljao i vraao u ivot, a sada pada pod teretom kria. Preputa se volji Oevoj. Tko e Isusu, koji je svima pomagao i iao u susret, sada pomoi u noenju kria? imun Cirenac prisiljen je nositi kri naeg Spasitelja. Pomolimo se: Milosrdni Isuse! Oprosti nam nae propuste. Naa ljubav prema drugima nije bila onakva kakvu eli da pokazujemo. Pomozi nam da slijedimo Tvoju ljubav u prihvaanju drugih i njihovim ivotnim tekoama. Molimo te i za_____________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Tko protuit nee s istom, kada vidi gdje za Kristom razdire se srce njoj? esta postaja Veronika prua Isusu rubac - Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Tvoje je lice Gospodine krvavo i izmueno. Nai grijesi i naa opaina kaljaju Tvoje sveto lice. Koliko smo pogrda i lai, runih rijei i kleveta izrekli i time okaljali mnoga Tvoja stvorenja i Tebe Kriste? Nismo mislili na dobro drugih. Veronika je dobila priliku obrisati Tvoje lice Isuse. Pomolimo se: Isuse! elimo slijediti Tvoju ljubav. Neka nas Tvoja ljubav vodi da moemo u ivotu svjedoiti ljubav djece Boje. Molimo te____________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se. Gospodine! Smiluj nam se. Zarad grijeha svoga puka gleda njega usred muka, i gdje biem bijen bi.
4.5.Krini put
otivacija
167
Dovri molitvu ili napii svoju osobnu! Sedma postaja Isus pada drugi put pod kriem
- Klanjamo ti se, Kriste i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Kako su teke patnje za nas podnijete. Isuse ponovno pada pod teretom kria. Izgnan iz grada izmuen od bievanja, pljuvanja i teine kria. Koliko smo ti patnje prouzroili mi naim grijesima. Ti Kriste strpljivo podnosi svoj kri, a mi se alimo na svaki i najmanji ivotni problem. Koliko smo spremni poi za Tobom? Pomolimo se: Isuse, oprosti nam nae grijehe i ojaaj nae nastojanje da strpljivo podnosimo teinu ivotnih kunji. Molimo te______________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Gleda svoga milog Sina, ostavljenog sred gorina, gdje se s duom odijeli. Osma postaja Isus tjei jeruzalemske ene - Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. U susretu s Kristom, muenim i izranjenim jeruzalemske su se ene saalile. Saalile su se nad patnjom i muenjem neduna ovjeka. Isus pak odgovara da ta alost treba biti usmjerena u drugom pravcu. Mi smo ti koji bi trebali biti alosni, i to zbog naih grijeha i opaina. Mi bi trebali oplakivati sebe i svoje propuste. Pomolimo se: Dobri Isuse! Rekao si jeruzalemskim enama da oplakuju sebe i svoju djecu. Govori to i nama danas. Molimo Te probudi u nama alost i kajanje kako bi se mogli usmjeriti prema Tebi koji si ista Ljubav. Molimo te i __________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Vrelo milja, slatka Mati, bol mi gorku osjeati daj, da s tobom procvilim!
4.5.Krini put
otivacija
168
Dovri molitvu ili napii svoju osobnu! Deveta postaja Isus pada trei put pod kriem
- Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Isuse, mi odustajemo ve na prvoj prepreci, a Ti ve trei puta pada pod teinom grijeha. Koliku si nam ljubav darovao. Nezaslueno smo prihvaeni od Tvoje bezgranine dobrote i milosti. Prigrlimo svoje krieve i u imo u krenimo u obeanu nam budunost. Pomolimo se: Podigni nas Kriste snagom svoje ljubavi da ne malakemo u ivotnim padovima zbog naih slabosti. Osnai nas svojim darovima kako bi ustrajno hodali putem kojim nam je ii i tako doli u tvoje zajednitvo. Molimo te_________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Neka ljubav srca moga gori sve za Krista Boga, da mu u svem omilim.
Deseta postaja Isusa svlae - Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Isus stoji gol pred svjetinom. Iz ljubavi prema stvorenju Bog se potpuno osloba a moi kako bi bio predan u ruke grenika. Ljudi svlae njegovo isto tijelo i izvrgavaju ga ruglu. Krist koji je razodjenut odijeva nas odijelom pravednosti i dobrote kako bi nas priveo k sebi. Koliko smo puta osramotili tu Boju ljubav svojim sramotnim mislima i djelima. Pomolimo se: Neduni Isuse! Obuci nas u odijelo nedunosti. Pomozi nam da svladamo svoje niske strasti kako bi barem malo opravdali neizrecivu ljubav koju si na dao. Molimo te _________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Rane drage, Majko sveta, Spasa za me razapeta tisni usred srca mog!
4.5.Krini put
otivacija
169
Dovri molitvu ili napii svoju osobnu! Jedanaesta postaja Isusa pribijaju na kri
- Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te! - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Pribijanje na kri bila je kazna namijenjena samo najveim zloincima onoga vremena. Izvrena je na naem Isusu koji s kria rairenim rukama grli cijelo ovjeanstvo. Onim istim rukama kojima je lijeio i vraao u ivot Krist grli sve. Sve prihvaa i sve oprata. Na kriu se doga a vjena rtva podnesena za sve ljude. Koliko boli mi zadajemo Bogu? Pomolimo se: Predao si nam se Kriste u ruke i uvijek nam se predaje u Euharistiji. Kajemo se za sve uvrede koje smo Ti nanijeli svojim nedjelima. elimo razapeti svoje grenosti. Trebamo Tvoju snagu. Molimo te____________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Neka do u i na mene patnje za me podnesene Sina tvojeg ranjenog. Dvanaesta postaja Isus umire na kriu - Klanjamo ti se, Kriste i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. U smrtnom asu svoje muke Gospodine Ti ini nama nezamislivo. Moli za one koji Te ubijaju. Dok te rue i grde Ti oprata i moli. Kolika je Tvoja ljubav Kriste? Tvoja smrt nama je donijela ivot. Molimo da nam oprosti, a sami nismo u stanju opratati. To su nae kunje koje nas mogu udaljiti od Tebe. Pomolimo se: Isuse, darovao si nam ivot svojom smru. Nezaslueno primamo Tvoje darove i pomo. Daj nam jakosti i snage da pratamo svim ljudima, i ne dozvoli da nas zarobi duh neprijateljstva prema drugima. Pomozi nam____________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Daj mi s tobom suze livat, Raspetoga oplakivat, dokle diso budem ja.
4.5.Krini put
otivacija
170
Dovri molitvu ili napii svoju osobnu! Trinaesta postaja Isusa skidaju s kria
- Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Kakvu je stranu bol trpjela Djevica Marija kada su joj predali mrtvo tijelo ljubljenog Sina! Koliku smo bol nanijeli svojim grijesima Mariji koja prima Isusovo tijelo. Pomolimo se: Marijo Majko Isusova i naa Majko! Neka nas tvoj zagovor prati. Isuse oprosti nam nae grijehe i pomozi nam u naim nastojanjima da ljubimo poput Tvoje Majke Marije. Molimo___________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! U tvom drutvu uz kri stati, s tobom jade jadovati elja mi je jedina. etrnaesta postaja Isusa polau u grob - Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. - Jer si po svojem svetom kriu otkupio svijet. Isusovo je tijelo poloeno u grob. Njegovo je izmueno tijelo zavrilo u grobu, ali tamo nije ostalo. Muka i smrt nakon Kristove smrti nemaju zadnju rije, jer Isus je uskrsnuo. To je temelj nae nade. Sura ujmo stoga svojim dobrim djelima i brigom za druge na svom spasenju. Pomolimo se: Isuse, zaetnie ivota, podigni nas iz naega mrtvila i daruj nam ivot snagom svoje ljubavi. Molimo___________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! Kada do u smrtni asi, Kriste, Boe, nek me spasi Majke tvoje zagovor.
LITERATURA
171
otivacija
Izvori i dokumenti
1. BISKUPI JUGOSLAVIJE, Radosno navjetanje evan elja i odgoj u vjeri, KS, Zagreb, 1992. 2. BOANSKI ASOSLOV, Liturgijski molitvenik za puk Boji, HILP, HBK, Zadar, 1999. 3. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, KS, Zagreb, 1993. 4. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za pastoral sakramenta u upnoj zajednici, Glas Koncila, Zagreb, 2008. 5. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Katekizam Katolike crkve, Glas Koncila, Zagreb, 1994. 6. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Na svetost pozvani, Pastoralne smjernice na poetku treega tisuljea, Glas Koncila, Zagreb, 2002. 7. IVAN PAVAO II., Christifideles laici, KS, Zagreb, 1997. 8. IVAN PAVAO II., Dies Domini, KS, Zagreb, 1999. 9. JERUZALEMSKA BIBLIJA, KS, Zagreb, 2001. 10. RIMSKI MISAL, KS, Zagreb, 1996., 11. RIMSKI MISAL, Opa uredba. Iz treeg tipskog izdanja, KS, Zagreb, 2004. 12. RIMSKI OBREDNIK, Blagoslovi, KS, Zagreb, 1987. 13. RIMSKI OBREDNIK, Red krtenja, KS, Zagreb, 1993. 14. RIMSKI OBREDNIK, Red slavljenja enidbe, KS, Zagreb, 1997. 15. RIMSKI OBREDNIK, Red sprovoda, KS, Zagreb, 1992. 16. RIMSKI OBREDNIK, Red posvete crkve i oltara, KS, Zagreb, 1980.
Knjige
1. ADOLF, A., Uvod u katoliku liturgiju, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zadar, 1993., str. 328. i 341. 2. ANI, R., Vjebe za rad s mladima, KSC, Zagreb, 2000. 3. BADURINA A., KUNCA B., KUNCA F., Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb 1987. 4. BARIEVI, J. (ur.), Snagom Duha. Uvo enje u vjeru i ivot kranske zajednice, KS, Zagreb 2000.
LITERATURA
172
otivacija
5. Bogosluni prostor. Crkva u svjetlu teologije, arhitekture i umjetnosti. Zbornik Savjetovanja za upravitelje crkava, arhitekte i umjetnike Split, 17. i 18. listopada 1995., HILP, Zadar, 1996. 6. GLAZIER, M. - HELLWIG, M.K, (pr.), Suvremena katolika enciklopedija, Laus, Split, 1998. 7. Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber, Zagreb, 2002. 8. HRANI, kovo, 1999. 9. MAGERASSI, M., ivjeti po euharistiji, HILP, Zadar, 1998. 10. MIHALJEVI, N., Voditelj ministranata, Rkt. upni ured Donji Andrijevci, 2004. 11. PAIN, Z., Otajstv je to veliko. Liturgija i teologija Reda slavljenja enidbe, Diacovensia, akovo, 2005.. 12. PAIN, Z., Otajstva pristupa kranstvu, skripta, akovo, 2004. 13. RATZINGER, J., Bog je s nama, Euharistija: sredite ivota, Verbum, Split, 2005. 14. RATZINGER, J., Duh liturgije. Temeljna promiljanja., Ziral, Mostar-Zagreb, 2001. 15. AKO, I., Per signa sensibilia: Liturgijski simboliki govor, GK, Zagreb, 2005. 16. KUNCA, B., Bogosluje u upnoj zajednici, HILP, Zadar, 1997. . (ur.), Liturgija. Radni materijali za biskupijsko savjetovanje, Biskupski ordinarijat akovo, a-
lanci
1. BABI,M., Ure enje liturgijskog prostora, u: V SB, 3/2005., str. 205.-206. 2. CRNEVI, A., Liturgijske geste i pokreti obredni izriaji spasenjske dinamike, u: ivo vrelo, 2006. br.11., str. 11-16. 3. CRNEVI, A., Ambon spomenik Kristova uskrsnua, u: ivo vrelo, 2005. br.6., str. 2-6 4. AKO, I., Molitva u prostraciji i uspravljenosti, u: ivo vrelo, 2006. br.11., str. 6-10. 5. AKO, I., Mjesto i simbolika oltara u liturgiji nakon Drugog vatikanskog sabora, u: ivo vrelo, 2006. br.5., str. 8-11.

Liturgija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Liturgija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

akovako-osjeka nadbiskupija

Nadbiskupijsko katehetsko vijee Povjerenstvo za upnu katehezu

Grafiko oblikovanje Dejan aplar

3.5. asoslov 4. POBONOSTI

4.1. Euharistijsko klanjanje

Odgovara dr.sc.s. Lucila Zovak

4.2. Tijelovske procesije 4.3. Hodoaa 4.4. Krunica

Krini put LITERATURA

KATEHEZE ZA MINISTRANTSKU ZAJEDNICU

KATEHEZE ZA MINISTRANTSKU ZAJEDNICU

KATEHEZE ZA MINISTRANTSKU ZAJEDNICU

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Od 12. do kraja 15.st. (Slika neke gotike katedrale i njezine unutranjosti)

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Ministranti izra uju maketu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

Prijedlog tijeka susreta

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Kateheze za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Prijedlog tijeka susreta

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

1.3. Oltar i ambon - sredinja mjesta liturgijskog slavlja

Radni listovi za ministrantsku zajednicu

1.4. Liturgijski prostor i jaka vremena liturgijske godine

Prijedlog tijeka susreta

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.4. Liturgijski prostor i jaka vremena liturgijske godine

Kateheze za ministrantsku zajednicu

1.4. Liturgijski prostor i jaka vremena liturgijske godine

Kateheze za ministrantsku zajednicu