PRVI

DIO

MATEMATlKA Matematicki zoakovi

'*' -

111

*
< >

jednako istovjetno, identicno nije jednako pribliZnojednako slicno sukladno, kongruentno okomito usporedno, panllelno paralelno i jednako manje od vece od
manje Hijednako veee Hijednako

lal tf"

V
10& Ig In are sin eos tan eot !

00

const <I: n +

beskonacno konstantno kut luk plus zbrajanje minus - oduzimanje

apsolutna vrijednost a na (potenciju) m kvadratni korijen n-ti korijen logaritam za bazu b dekadski logaritam prirodni logaritam arkus sinus kosinus tangens kotangens faktorijela a povrh b imaginarna jediniea
(i2

()

I
I

puta

- mnozenje

lim .....

to
6. d

dijeljenje razlomkova erta kosa razlomkova erta

limes teZi k funkcija raz1ika diferencijal

= -1)

0
[) {}

okrugla

y' =%
y" = 0 d2

prva
druga

uglata viticasta I zagrada .. . od-do . . . ( od - do iskljuCivo % postotak, procent %0 promil ppm dijelovi na miljun (partes pro millione)

I derivacija

ox

parcijalna derivacija suma, zbroj integral oznake vektora.

L
f a

razloga) .
2 - Strojarsk; priru~nik

U ovom su prirucniku

vektori oznaceni:

ii- u slikama, a - u tekstu (iz liskarskih

Posebnirnate~ntkiznakovi E $. C U je element skupa nije element skupa saddan u skupu unija skupova a je element skupa A) b nije element skupa A) skup A sadrzan je u skupu B) unija skupova A i B sadrZi sve elemente, koji su u skupovima A ili B) (A n B: presjek skupova A i B sadrZi sve one elemente, koji su ujedno u skupovima A i B) (aEA: (b$.A: (A C B: (A U B:

n presjek skupova

*
V nabla (Hamiltonov deriviranja) operator 6. Laplaceov operator

*
N = {I, 2, 3, . . .} Z = {O, I, -1,2, -2, . . .}

N prirodni brojevi Z cijeli brojevi R realni brojevi (racionalna i iracionalni brojevi) Q racionalni brojevi (razlomci)
.1

= {mIn; rn, n E Z; n * =a +
bi
}

O}

lracionalni su svi realni brojevi koji nisu racionalni-(mogu se prikazati kao neperiodiski beskona~ni decimalni razIomci), npr. Y2, n, e C kompleksni brojevi C

I~

- imaginama jedinica
(i2

= -1)

a - realna komponenta
b - imaginama komponenta

a, b E R

Vaine vrijedDosti Ludolfov broj: n = 3,141592 (6535. . .) ('" 22/7, '" 355/113)

2n = 6,283185...
3n = 9,424778...

4n =
n/2 = n/3 =
n/4 =

n/6 =

= 0,636620. . . = 0,954930. . . 12,566371.. . = 1,273240. . . 1,570,796... = 1,909859. . . 1,047197... = 0,101321. . . 0,785398... 1I3n = 0,106103. .. ~ = 0,564190. . . 0,523599... 1I4n = 0,079577. .. 'l/1I2n= 0,398942. . . Inn = 1,144730. .. Ign = 0,497149.. .

= 9,869604. .. y;; = 1,772454. .. yz;;= 2,506628. .. l/n = 0,318310. .. 1I2n = 0,159155. ..

n2

2/n 3/n 4/n 6/n 1In2

*
Eulerov broj: e = 2,718282. . . e2 = 7,389056 . . .

y;
2

V;= 1,395612. . .
1ge = 0,434294 . . .

= 1,648721. . .

(Osnovaprirodnihlogaritama) lIe2 = 0,135335. . . lie = 0,367879. . . -..[lk = 0,606531. . .

RACUNANJE

S POTENCIJAMA

I KORIJENIMA

"-ije

Korijeni
Q

.. = Q

- a . . . (n-puta)

Q - osnova, baza n - eksponent

fj; = al/n a - radikand n - korijenski eksponent

.. = 1
.'. = a

a*O ~=a
liman=O za O<a<1 n-+aJ 00 za a> 1

Taki eksponenti

(a > 0)

Lihi eksponenti

(a > 0)

(:ta)2n +1 = :ta2n +1

*
-lln 1

a
d"n = (d")" = (a")m d"a" = am + " . a" = am-n

=y;;

d"1"= 'J7o = (\Tat

a"b" = (ab)"

\TaVb=~

y;; % *
0"= 0 limJ =
"
0

w=o
00

limJ = 0 n n-+'"
izrazi: I~, 0, 00, 0/0,00/00,0. 00, 00 - 00 3

Neodredeni

v
,.'
Logaritmiranje je racunska poznate potencije c i baze a LOGARITMI operacija, pri kojoj trazimo eksponent b iz

Broj b je logaritam broja c za bazu a

b
(gdje su a i c pozitivni brojevi).

= log"c

Za bilo koju bazu a > 0, a '* 1 vrijedi: logaa = 1 log" 1 = 0

lirrJ8gx

= + '"

00

za

a> 1

za O<a<1

+'" za a>1 lirrJ2gx = - '" za 0 < a < 1

Racunanje s logaritmima
log" (u v)

= logau

+ log" v

log,,~ = log"u - logav v logauV= vlogau

loga V;;

= ...!..Iog"u v

Primjer 2a3~ log~

= log(2a3Yb)
1

.r.-

-log(3c2d)

= log2 + 3loga +Tlogb - log3 *

Pretvaranje logaritama logau

210gc - logd

= Mlogbu

(M je modul pretvorbe)

U upotrebi su dekadski (Briggsovi) logaritmi s bazom a logaritmi s bazom a = e (e = 2,718282...)

= 10

i prirodni

Dekadski (Briggsovi) logaritmi imaju bazu a Oznacujemo ih

npr. Ig 10

10

log IOU

= IgU
Ig 10" = n

=1

Svaki se dekadski logaritam sastoji od: a) k a r a k t e r i s t i k e (cijelog broja u logaritmu), tj. potencije broja 10, koja odgovara mjesnoj vrijednosti prve brojke u danom broju u; b) m ant i s e (decimale u logaritmu), koju za redoslijed brojaka u danom broju u potrafimo u tablicama na str. 6 i 7. Primer: u 642 64,2 6,42 0,642 0,0642 I Karakteristika IglO2 = 2 IgI0' = 1 Ig10. = 0 19 10-1 = -1 19 10-2 = -2
Prirodni logaritmi

Mantisa .,8075 (iz tablica za redoslije brojaka 642)

19u 2,8075 1,8075 0,8075

0,8075 - 1
0,8075 - 2

imaju bazu a
Oznacujemo ih npr.

= e = 2,718282...

Ine = 1

logeu= Inu Ine" = n

*
Odnos dekadskih i prirodnih logaritama Igu = 0,4343 Inu lzraeunavanje

Inu = 2,3026 Igu

prirodnih logaritama iz dekadskih

In 6,42 = 2,3026 . Ig 6,42 = 2,3026 . 0,8075 = 1,8593

*
Prirodni logaritmi brojeva od 100 do 999 sabrani su u tablicama na str. 8 i 9. Za sve se druge brojeve izracunavaju pomocu In 10 = 2,3026 i In 10" = 2,3026 n :rpI".
:!::IhA2

In 642 = 6,4646 (iz tablica)

= In

(642/100)

= In 642

- In 102 = 6,4646. - 2 . 2,3026 = 1,8594

,.
Mautlse dekadskih lopritama u 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 6 0 0000 0414 0792 1139 1461 1761 2041 2304 2553 2788 3010 3222 3424 3617 3802 3979 4150 4314 4472 4624 4771 4914 5051 5185 5315 5441 5563 5682 5798 5911 6021 6128 6232 6335 6435 6532 6628 6721 6812 6902 6990 7076 7160 7243 7324 1 0043 0453 0828 1173 1492 1790 2068 2330 2577 2810 3032 3243 3444 3636 3820 3997 4166 4330 4487 4639 4786 4928 5065 5198 5328 5453 5575 5694 5809 5922 6031 6138 6243 6345 6444 6542 6637 6730 6821 6911 6998 7084 7168 7251 7332 2 0086 0492 0864 1206 1523 1818 2095 2355 2601 2833 3054 3263 3464 3655 3838 4014 4183 4346 4502 4654 4800 4942 5079 5211 5340 5465 5587 5705 5821 5933 6042 6149 6253 6355 6454 6551 6646 6739 6830 6920 7007 7093 7177 7259 7340 3 0128 0531 0899 1239 1553 1847 2122 2380 2625 2856 3075 3284 3483 3674 3856 4031 4200 4362 4518 4669 4814 4955 5092 5224 5353 5478 5599 5717 5832 5944 6053 6160 6263 6365 6464 6561 6656 6749 6839 6928 7016 7101 7185 7267 7348 4 0170 0569 0934 1271 1584 1875 2148 2405 2648 2878 3096 3304 3502 3692 3874 4048 4216 4378 4533 4683 4829 4969 5105 5237 5366 5490 5611 5729 5843 5955 6064 6170 6274 6375 6474 6571 6665 6758 6848 6937 7024 7110 7193 7275 7356 5 0212 0607 0969 1303 1614 1903 2175 2430 2672 2900 3118 3324 3522 3711 3892 4065 4232 4393 4548 4698 4843 4983 5119 5250 5378 5502 5623 5740 5855 5966 6075 6180 6284 6385 6484 6580 6675 6767 6857 6946 7033 7118 7202 7284 7364 100...549 6 0253 0645 1004 1335 1644 1931 2201 2455 2695 2923 3139 3345 3541 3729 3909 4082 4249 4409 4564 4713 4857 4997 5132 5263 5391 5514 5635 5752 5866 5977 6085 6191 6294 6395 6493 6590 6684 6776 6866 6955 7042 7126 7210 7292 7372 7 0294 0682 1038 1367 1673 1959 2227 2480 2718 2945 3160 3365 3560 3747 3927 4099 4265 4425 4579 4728 4871 5011 5145 5276 5403 5527 5647 5763 5877 5988 6096 6201 6304 6405 6503 6599 6693 6785 6875 6964 7050 7135 7218 7300 7380 8 0334 0719 1072 1399 1703 1987 2253 2504 2742 2967 3181 3385 3579 3766 3945 4116 4281 4440 4594 4742 4886 5024 5159 5289 5416 5539 5658 5775 5888 5999 6107 6212 6314 6415 6513 6609 6702 6794 6884 6972 7059 7143 7226 7308 7388 9 0374 0755 1106 1430 1732 2014 2279 2529 2765 2989 3201 3404 3598 3784 3962 4133 4298 4456 4609 4757 4900 5038 5172 5302 5428 5551 5670 5786 5899 6010 6117 6222 6325 6425 6522 6618 6712 6803 6893 6981 7067 7152 7235 7316 7396

Mantise dekadskib logaritama 550... 999 u 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 0 1 7412 7490 7566 7642 7716 7789 7860 7931 8000 8069 8136 8202 8267 8331 8395 8457 8519 8579 8639 8698 8756 8814 8871 8927 8982 9036 9090 9143 9196 9248 9299 9350 9400 9450 9499 9547 9595 9643 9689 9736 9782 9827 9872 9917 9961 2 7419 7497 7574 7649 7723 7796 7868 7938 8007 8075 8142 8209 8274 8338 8401 8463 8525 8585 8645 8704 8762 8820 8876 8932 8987 9042 9096 9149 9201 9253 9304 9355 9405 9455 9504 9552 9600 9647 9694 9741 9786 9832 9877 9921 9965 3 7427 7505 7582 7657 7731 7803 7875 7945 8014 8082 8149 8215 8280 8344 8407 8470 8531 8591 8651 8710 8768 8825 8882 8938 8993 9047 9101 9154 9206 9258 9309 9360 9410 9460 9509 9557 9605 9652 9699 9745 9791 9836 9881 9926 9969 4 7435 7513 7589 7664 7738 7810 7882 7952 8021 8089 8156 8222 8287 8351 8414 8476 8537 8597 8657 8716 8774 8831 8887 8943 8998 9053 9106 9159 9212 9263 9315 9365 9415 9465 9513 9562 9609 9657 9703 9750 9795 9841 9886 9930 9974 5 7443 7520 7597 7672 7745 7818 7889 7959 8028 8096 8162 8228 8293 8357 8420 8482 8543 8603 8663 8722 8779 8837 8893 8949 9004 9058 9112 9165 9217 9269 9320 9370 9420 9469 9518 9566 9614 9661 9708 9754 9800 9845 9890 9934 9978 6 7451 7528 7604 7679 7752 7825 7896 7966 8035 8102 8169 8235 8399 8363 8426 8488 8549 8609 8669. 8727 8785 8842 8899 8954 9009 9063 9117 9170 9222 9274 9325 9375 9425 9474 9523 9571 9619 9666 9713 9759 9805 9850 9894 9939 9983 7 7459 7536 7612 7686 7760 7832 7903 7973 8041 8109 8176 8241 8306 8370 8432 8494 8555 8615 8675 8733 8791 8848 8904 8960 9015 9069 9122 9175 9227 9279 9330 9380 9430 9479 9528 9576 9624 9671 9717 9763 9809 9854 9899 9943 9987 8 7466 7543 7619 7694 7767 7839 7910 7980 8048 8116 8182 8248 8312 8376 8439 8500 8561 8621 8681 8739 8797 8854 8910 8965 9020 9074 9128 9180 9232 9284 9335 9385 9435 9484 9533 9581 9628 9675 9722 9768 9814 9859 9903 9948 9991 9 7474 7551 7627 7701 7774 7846 7917 7987 8055 8122 8189 8254 8319 8382 8445 8506 8567 8627 8686 8745 8802 8859 8915 8971 9025 9079 9133 9186 9238 9289 9340 9390 9440 9489 9538 9586 9633 9680 9727 9773 9818 9863 9908 9952 9996 7

7404 7482 7559 7634 7709 7782 7853 7924 7993 8062 8129 8195 8261 8325 8388 8451 8513 8573 8633 8692 8751 8808 8865 8921 8976 9031 9085 9138 9191 9243 9294 9345 9395 9445 89. 9494 90. 9542 91. 9590 92. 9638 93. 9685 94. 9731 95. 9777 96. 9823 97. 9868 98. 9912 99. 9956

PrIrodni

Iogaritml

brojeva od 100 do 549

1
4,6151 4,7095 4,7958 4,8752 4,9488 5,0173 5,0814 5,1417 5,1985 5,2523 5,3033 5,3519 5,3982 5,4424 5.4848 5,5255 5,5645 5,6021 5,6384 5,6733 5,7071 5,7398 5,7714 5,8021 5,8319 5,8608 5,8889 5,9162 5,9428 5,9687 5,9940 6,0186 6,0426 6,0661 6,0890 ~,1115 6,1334 6,1549 6,1759 6,1964 6,2166 6,2364 6,2558 6,2748 6,2934

2
4,6250 4,7185 4,8040 4,8828 4,9558 5,0239 5,0876 5,1475 5,2040 5,2575 5,3083 5,3566 5,4027 5,4467 5,4889 5,5294 5,5683 5,6058 5,6419 5,6768 5,7104 5,7430 5,7746 5,8051 5,8348 5,8636 5,8916 5,9189 5,9454 5,9713 5.9965 6,0210 6,0450 6,0684 6,0913 6,1137 6,1356 6,1570 6,1779 6,1985 6,2186 6,2383 6,2577 6,2766 6,2953

3
4,6347 4,7274 4,8122 4,8903 4,9628 5,0304 5,0938 5,1533 5,2095 5,2627 5,3132 5,3613 5,4072 5,4510 5,4931 5,5334 5,5722 5,6095 5,6454 5,6802 5,7137 5,7462 5,7777 5,8081 5,8377 5,8665 5,8944 5,9216 5,9480 5,9738 5,9989 6,0234 6,0474 6,0707 6,0936 6,1159 6,1377 6,1591 6,1800 6,2005 6,2206 6,2403 6,2596 6,2785 6,2971

4
4,6444 4,7362 4,8203 4,8978 4,9698 5,0370 5,0999 5,1591 5,2149 5,2679 5,3181 5,3660 5,4116 5,4553 5,4972 5,5373 5,5759 5,6131 5.6490 5.6836 5,7170 5,7494 5,7807 5,8111 5,8406 5,8693 5,8972 5,9243 5,9506 5,9764 6.0014 6,0259 6,0497 6,0730 6,0958 6,1181 6,1399 6,1612 6,1821 6,2025 6,2226 6,2422 6,2615 6,2804 6,2989

5
4,6540 4,7449 4,8283 4,9053 4,9767 5,0434 5,1059 5,1648 5,2204 5,2730 5,3230 5,3706 5,4161 5,4596 5,5013 5,5413 5,5797 5,6168 5,6525 5,6870 5,7203 5,7526 5,7838 5,8141 5,8435 5,8721 5,8999 5,9269 5,9532 5,9789 6.0039 6,0283 6,0521 6,0753 6,0981 6,1203 6,1420 6,1633 6,1841 6,2046 6,2246 6,2442 6,2634 6,2823 6,3008

6
4,6634 4,7536 4,8363 4,9127 4,9836 5,0499 5,1120 5,1705 5,2257 5,2781 5,3279 5,3753 5,4205 5,4638 5,5053 5,5452 5,5835 5,6204 5,6560 5,6904 5,7236 5,7557 5,7869 5,8171 5,8464 5,8749 5,9026 5,9296 5,9558 5,9814 6,0064 6,0307 6,0544 6,0776 6,1003 6,1225 6,1442 6,~654 6,1862 6,2066 6,2265 6,2461 6,2653 6,2841 6,3026

7
4,6728 4,7622 4,8442 4,9200 4,9904 5,0562 5,1180 5,1761 5,2311 5,2832 5,3327 5,3799 5,4250 5,4681 5,5094 5,5491 5,5872 5,6240 5,6595 5,6937 5,7268 5,7589 5,7900 5,8201 5,8493 5,8777 5,9054 5,9322 5,9584 5,9839 6,0088 6,0331 6,0568 6,0799 6,1026 6,1247 6,1463 6,1675 6,1883 6,2086 6,2285 6,2480' 6,2672 6,2860 6,3044

8
4,6821 4,7707 4,8520 4,9273 4,9972 5,0626 5,1240 5,1818 5,2364 5,2883 5,3375 5,3845 5,4293 5,4723 5,5134 5,5530 5,5910 5,6276 5,6630 5,6971 5,7301 5,7621 5,7930 5,8230' 5,8522 5,8805 5,9081 5,9349 5,9610 5,9865 6,0113 6,0355 6,0591 6,0822 6,1048 6,1269 6,1485 6,1696 6,1903 6,2106 6,2305 6,2500 6,2691 6,2879 6,3063

9
4,6913 4,7791 4,8598 4,9345 5,0039 5,0689 5,1299 5,1874 5,2417 5,2933 5,3423 5,3891 5,4337 5,4765 5,5175 5,5568 5,5947 5,6312 5,6664 5,7004 5,7333 5,7652 5,7961 5,8260 5,8551 5,8833 5,9108 5,9375 5,9636 5,9890 6,0137 6,0379 6,0615 6,0845 6,1070 6,1291 6,1506 6,1717 6,1924 6,2126 6,2324 6,2519 6,2710 6,2897 6,3081

10. 4,6052 11. 4,7005 12. 4,7875 13. 4,8675 14. 4,9416 IS. 5,0106 16. 5,0752 17. 5,1358 18. 5,1930 19. 5,2470 20. 5,2983 21. 5,3471 22. 5,3936 23. 5,4381 24. 5,4806 25. 5,5215 26. 5,5607 27. 5,5984 28. 5,6348 29. 5,6699 30. 5,7038 31. 5,7366 32. 5,7683 33. 5.7991 34. 5,8289 35. 5,8579 36. 5,8861 37. 5,9135 38. 5,9402 39. 5,9661 40. 5,9915 41. 6,0162 42. 6,0403 43. 6,0638 44. 6,0868 45. 6,1092 46. 6,1312 47.6,1527 48.6,1738 49. 6,1944 50. 6,2146 51. 6,2344 52. 6,2538 53. 6,2729 54. 6,2916 8

Prlrodnl Iogarltml brojeva od 550 do 999

"01234567891 55. 6,3099 6,3117 56. 6,3279 6,3297 57, 6,3456 6,3474 58. 6,3630 6,3648 59. 6,3801 6,3818 60. 6,3969 6,3986 61. 6,4135 6,4151 62. 6,4297 6,4313 63. 6,4457 6,4473 64. 6,4615 6,4630 65. 6,4770 6,4785 66. 6,4922 6,4938 67. 6,5073 6,5088 68. 6,5221 6,5236 69. 6,5367 6,5381 70. 6,5511 6,5525 71. 6,5653 6,5667 72, 6,5193 6,5806 73, 6,5930 6,5944 74, 6,6067 6,6080 15. 6,6201 6,6214 76. 6,6333 6,6346 77. 6,6464 6,6477 78. 6,6593 6,6606 79. 6,6720 6,6733 80. 6,6846 6,6859 81. 6,6970 6,6983 82.6,7093 6,7105 83. 6,7214 6,7226 84. 6,7334 6,7346 85. 6,7452 6,7464 86.6,1569 6,1581 87. 6,7685 6,7696 88. 6,7799 6,7811 89, 6,7912 6,7923 90. 6,8024 6,8035 91. 6,8134 6,8145 92. 6,8244 6,8255 93. 6,8352 6,8363 94. 6,8459 6,8469 95. 6,8565 6,8575 96. 6,8669 6,8680 91. 6,8773 6,8783 98. 6,8876 6,8886 99. 6,8977 6,8987

6,3135 6,3315 6,3491 6,3665 6,3835 6,4003 6,4167 6,4329 6,4489 6,4646 6,4800 6,4953 6,5103 6,5250 6,5396 6,5539 6,5681 6,5820 6,5958 6,6093 6,6227 6,6359 6,6490 6,6619 6,6746 6,6871 6,6995 6,7117 6,7238 6,7358 6,7476 6,7593 6,7708 6,7822 6,7935 6,8046 6,8156 6,8256 6,8373 6,8480 6,8586 6,8690 6,8794 6,8896 6,8997

6,3154 6,3333 6,3509 6,3682 6,3852 6,4019 6,4184 6,4345 6,4505 6,4661 6,4816 6,4968 6,5117 6,5265 6,5410 6,5554 6,5695 6,5834 6,5971 6,6107 6,6241 6,6373 6,6503 6,6631 6,6758 6,6884 6,7007 6,7130 6,7250 6,7370 6,7488 6,1604 6,7719 6,7833 6,7946 6,8057 6,8167 6,8276 6,8384 6,8491 6,8596 6,8701 6,8804 6,8906 6,9007

6,3172 6,3351 6,3526 6,3699 6,3869 6,4036 6,4200 6,4362 6,4520 6,4677 6,4831 6,4983 6,5132 6,5280 6,5425 6,5568 6,5709 6,5848 6,5985 6,6120 6,6254 6,6386 6,6516 6,6644 6,6771 6,6896 6,7020 6,7142 6,7262 6,7382 6,7499 6,1616 6,7731 6,7845 6,7957 6,8068 6,8118 6,8287 6,8395 6,8501 6,8607 6,8711 6,8814 6,8916 6,9017

6,3190 6,3368 6,3544 6,3716 6,3886 6,4052 6,4216 6,4378 6,4536 6,4693 6,4846 6,4998 6,5147 6,5294 6,5439 6,5582 6,5723 6,5862 6,5992 6,6134 6,6267 6,6399 6,6529 6,6657 6,6783 6,6908 6,7032 6,7154 6,7274 6,7393 6,7511 6,7627 6,7742 6,7856 6,7968 6,8019 6,8189 6,8298 6,8405 6,8512 6,8611 6,8721 6,8824 6,8926 6,9021

6,3208 6,3386 6,3561 6,3733 6,3902 6,4069 6,4232 6,4394 6,4552 6,4708 6,4862 6,5013 6,5162 6,5309 6,5453 6,5596 6,5737 6,5876 6,6012 6,6147 6,6280 6,6412 6,6542 6,6610 6,6196 6,6921 6,7044 6,7166 6,7286 6,7405 6,7523 6,7639 6,7754 6,7867 6,7979 6,8090 6,8200 6,8309 6,8416 6,8522 6,8628 6,8732 6,8835 6,8931 6.9037

6,3226 6,3404 6,3578 6,3750 6,3919 6,4085 6,4249 6,4409 6,4568 6,4723 6,4877 6,5028 6,5177 6,5323 6,5468 6,5610 6,5151 6,5889 6,6026 6,6161 6,6294 6,6425 6,6554 6,6682 6,6809 6,6933 6,7056 6,7178 6,7298 6,7411 6,7534 6,1650 6,7765 6,7878 6,7991 6,8101 6,8211 6,8320 6,8427 6,8533 6,8638 6,8142 6,8845 6,8947 6,9047

6,3244 6,3421 6,3596 6,3767 6,3936 6,4102 6,4265 6,4425 6,4583 6,4739 6,4892 6,5043 6,5191 6,5338 6,5482 6,5624 6,5165 6,5903 6,6039 6,6174 6,6307 6,6438 6,6561 6,6695 6,6821 6,6946 6,7069 6,7190 6,7310 6,7429 6,7546 6,7662 6,7776 6,7890 6,8002 6,8112 6,8222 6,8330 6,8437 6,8544 6,8648 6,8752 6,8855 6,8957 6,9057

6,3261 6,3439 6,3613 6,3784 6,3953 6,4118 6,4281 6,4441 6,4599 6,4754 6,4907 6,5058 6,5206 6,5352 6,5497 6,5639 6,5779 6,5917 6,6053 6,6187 6,6320 6,6451 6,6580 6,6108 6,6834 6,6958 6,7081 6,7202 6,7322 6,7441 6,7558 6,7613 6,7788 6,7901 6,8013 6,8123 6,8233 6,8341 6,8448 6,8554 6,8659 6,8763 6,8865 6,8967 6,9068 9

-.
TRIGONOMETRUSKE FUNKCUE U pravokutnom su trokutu: kat e t e - stranice a i b uz pravi kut, hip 0 ten u z a - stranica e nasuprot pravom kutu. Trigonometrijske funkcije kuta a su omjeri stranica pravokutnog trokuta: sin a
cos a

Ll
b sinus kosinus
Vrijednosti trigonometrijskih

= ale = ble

tangens
kotangens

tan a
cot a

= alb = bla
su

Vrijednosti trigonometrijskih funkcija kutova od O. do 90. sabrane u tablicama: za sin i cos na str. 12 i 13, a za tan i cot na str. 14 in 15. funkcija re~ potrebnih kutova

a= sin a

rad

O.
0 0 1
0
:too

30.
n/6

45. n/4

60.
n/3

90.
n/2 1
0 :too
0

180. :n: 0
-1 0
:too

270. 3n/2 -1
0 :too
0

360. 2:n: 0
1 . 0
:too

cosa= tan a = cot a =

! !v'Z h'3 1 Iv'3 1 !

lv'3 v'3
:ta :ta

1 1

lv'3

v'3

Trigonometrijske

cp=

funkcije u razIiatim podruCjima kutova

rad :t + :t :t

90. :t a (n/2) :t a + cos a

=+=in a s

180. :t a 270. :t a 360. :t a :n::ta (3n/2) :t a 2:n::t a =+= a sin -cos a :t tan a :t cot a -cos a :t sin a =+= a cot =+=tana
funkdja

sin a cos a tan a cot a

=+= a cot =+=tana

:t sin a +cosa :t tan a :t cot a

Omovni odnosi trigoDometrijskib sin2a + cos2a tan a

cot a

1
a

= sin = cos

alcos a
alsin

tanacota=l

sin a = VI - cos2a cos a = VI - sin2a 1 + tan2a = lIcos2a 1 + cot2a = lIsin2a

10

TrigoDometrijske funkdje dvaju kutova sin (a :t fJ) cos (a :t fJ)

tan (a :t 13)

= sin a cos 13:t cos = cos a cos 13 =+=sin =

tan a :t tan 13 1 + tan a tan 13

a sin 13
a sin 13

Za a

= 13 vrijedi:

cot (a :t 13) = cot a cot 13=+= 1 cot 13:t cot a sin 2a = 2 sin a cos a cos 2a = cos2a - sin2a tan 2a = 2 tan aI(l - tan2a) cot 2a

= (cot2a = 3 sin

1)/2 cot a

NadaIje vrijedi: sin 3 a a

cos 3 a = 4 cos3a 3 cos a 2 sin2a = 1 cos 2 a

- 4 sin3a -

2 cos2a = 1 + cos 2 a

sin a + sin 13= 2 sin.!!...:!..1!...cos~ 2 2

sin a - sin13 2 cos.!!..::t.../Lsin~2 = 2 cosa+cosfJ=2cos.!!..::t.../L cos~ 2 2

cos a - cos 13=

-2 sin.!!..::t.../L 2 2 sin~

sin (a :t 13) tan a :t tan 13= cos a cos {3 sin (13:t a) cot a :t cot 13= sin a sin 13
2 sin a sin {3 = -cos (a + fJ) + cos (a - 13) 2 sin a cos {3 = sin (a + fJ) + sin (a

13)

2 cos a cos {3= cos (a + fJ) + cos (a - (3) 11

Tr!gODometr!jske fimkdje:

,f

i1

cx 0 I" 2 3 4 S" 6 7 8 go 10" 11" UO 13 14 15 16 lr ISO 19o 20 21" 22 23 24 25" 16 27 28 2go 30" 31" 32 33 34 35" 36 3r 38 3go 40" 41" 42 43 44

0' 0,00000 0,01745 0,03490 0,05234 0,06976 0,08716 0,10453 0,12187 0,13917 0,15643 eJ,17365 0,19081 0,20791 0,22495 0,24192 0,25882 0,27564 0,29237 0,30902 0,32557 0,34202 0,35837 0,37461 0,39073 0,40674 0,42262 0,43837 0,45399 0,46947 0,48481 0,50000 0,51504 0,52992 0,54464 0,55919 0,57358 0,58779 0,60182 0,61566 0.62932 0,64279 0,65606 0,66913 0,68200 0,69466 60'

10' 0,00291 0,02036 0,03781 0,05524 0,07266 0,09005 0,10742 0,12476 0,14205 0,15931 0,17651 0,19366 0,21076 0,22778 0,24474 0,26163 0,27843 0,29515 0,31178 0,32832 0,34475 0,36108 0,37730 0,39341 0,40939 0,42525 0,44098 0,45658 0,47204 0,48735 0,50252 0,51753 0,53238 0,54708 0,56160 0,57596 0,59014 0,60414 0.61795 0,63158 0,64501 0.65825 0,67129 0.68412 0.69675 50'

sinus od 0 do 45, kosinus od 45 do 90 sin 20' 30' 40' SO' 60' 0,01454 0,03199 0,04943 0,06685 0,08426 0,10164 0,11898 0,13629 0,15356 0,17078 0,18795 0,20507 0,22212 0,23910 0,25601 0,27284 0,28959 0,30625 0,32282 0,33929 0,35565 0,37191 0,38805 0,40408 0,41998 0,43575 0,45140 0,46690 0,48226 0,49748 0,51254 0,52745 0,54220 0,55678 0,57119 0,58543 0,59949 0,61337 0.62706 0.64056 0,65386 0,66697 0,67987 0,69256 0.70505 10' 0,01745 0,03490 0,05234 0,06976 0,08716 0,10453 0,12187 0,13917 0,15643 0,17365 0,19081 0,20791 0,22495 0,24192 0,25882 0,27564 0,29237 0,30902 0,32557 0,34202 0,35837 0,37461 0,39073 0,40674 0,42262 0,43837 0,45399 0,46947 0,48481 0,50000 0,51504 0,52992 0,54464 0,55919 0,57358 0,58779 0,60182 0,61566 0,62932 0,64279 0,65606 0,66913 0,68200 0,69466 0.70711 0' 8go 88 87 86 8S" 84 83 82 81" 80 7go 78 7r 76 75 74 73 72 71" 70 6go 68 67 66 65 64 63 62 61" 60 59 58 57 56 55 54 53 52 51" 50 49 48 47 46 4S" cx

0,00582 0,00873 0,01164 0,02327 0,02618 0,02908 0,04071 0,04362 0,04653 0,05814 0,06105 0,06395 0,07556 0,07846 . 0,08136 0,09295 0,09585 0,09874 0,11031 0,11320 0,11609 0,12764 0,13053 0,13341 0,14493 0,14781 0,15069 Q,16218 0,16505 0,16792 0,17937 0,18224 0,18509 0,19652 0,19937 0,20222 0,21360 0,21644 0,21928 0,23062 0,23345 0,23627 0,24756 0,25038 0,25320 0,26443 0,26724 0,27004 0,28123 0,28402 0,28680 0,29793 0,30071 0,30348 0,31454 0,31730 0,32006 0,33106 0,33381 0,33655 0,34748 0,35021 0,35293 0,36379 0,36650 0,36921 0,37999 0,38268 0,38537 0,39608 0,39875 0,40141 0,41204 0,41469 0,41734 0,42788 0,43051 0,43313 0,44359 0,44620 0,44880 0,45917 0,46175 0,46433 0,47460 0,47716' 0,47971 0,48989 0,49242 0,49495 0,50503 0,50754 0,51004 0,52002 0,52250 0,52498 0,53484 0,53730 0,53975 0,54951 0,55194 0,55436 0,56401 0,56641 0,56880 0,57833 0,58070 0,58307 0,59248 0,59482 0,59716 0,60645 0,60876 0,61107 0,62024 0,62251 0.62479 0,63383 0,63608 0,63832 0,64723 0,64945 0,65166 0,66044 0,66262 0,66480 0,67344 0,67559 0,67773 0,68624 0,68835 0,69046 0,69883 0.70091 0.70298 40' 30' 20' COScx

12

Trigonometrljske funkclJe: sinus od 45 do 90, kosinus od 0 do 45

ex 45 46 47 48 49" 50 SI" SZO 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70
71"

0' 0,70711 0,71934 0,73135 0,74314 0,75471 0,76604 0,77715 0,78801 0,79864 0,80902 0,81915 0,82904 0,83867 0,84805 0,85717 0,86603 0,87462 0,88295 0,89101 0,89879 0,90631 0,91355 0,92050 0,92718 0,93358 0,93969 0,94552 0,95106 0,95630 0,96126 0,96593 0,97030 0,97437 0,97815 0,98163 0,98481 0,98769 0,99027 0,99255 0,99452 0,99619 0,99756 0,99863 0,99939 0.99985 60'

10' 0,70916 0,72136 0,73333 0,74509 0,75661 0,76791 0,77897 0,78980 0,80038 0,81072 0,82082 0,83066 0,84025 0,84959 0,85866 0,86748 0,87603 0,88431 0,89232 0,90007 0,90753 0,91472 0,92164 0,92827 0,93462 0,94068 0,94646 0,95195 0,95715 0,96206 0,96667 0,97100 0,97502 0,97875 0,98218 0,98531 0,98814 0,99067 0,99290 0,99482 0,99644 0,99776 0,99878 0,99949 0.99989 SO'

20'

sIn ex 30' 0,71325 0,72537 0,73728 0,74896 0,76041 0,77162 0,78261 0,79335 0,80386 0,81412 0,82413 0,83389 0,84339 0,85264 0,86163 0,87036 0,87882 0,88701 0,89493 0,90259 0,90996 0,91706 0,92388 0,93042 0,93667 0,94264 0,94832 0,95372 0,95882 0,96363 0,96815 0,97237 0,97630 0,97992 0,98325 0,98629 0,98902 0,99144 0,99357 0,99540 0,99692 0,99813 0,99905 0,99966 o99996 30' cos ex

40'

SO'

60' 0,71934 0,73135 0,74314 0,75471 0,76604 0,77715 0,78801 0,79864 0,80902 0,81915 0,82904 0,83867 0,84805 0,85717 0,86603 0,87462 0,88295 0,89101 0,89879 0,90631 0,91355 0,92050 0,92718 0,93358 0,93969 0,94552 0,95106 0,95630 0,96126 0,96593 0,97030 0,97437 0,97815 0,98163 0,98481 0,98769 0,99027 0,99255 0,99452 0,99619 0,99756 0,99863 0,99939 0,99985 1.00000 0' 44 43 4ZO 41" 40 39" 38 37 36 35 34 33 32 31" 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20
19"

72 73 74 75 76 77 78 79 80 81" 82 83 84 85 86 87 88 89

0,71121 0,72337 0,73531 0,74703 0,75851 0,76977 0,78079 0,79158 0,80212 0,81242 0,82248 0,83228 0,84182 0,85112 0,86015 0,86892 0,87743 0,88566 0,89363 0,90133 0,90875 0,91590 0,92276 0,92935 0,93565 0,94167 0,94740 0,95284 0,95799 0,96285 0,96742 0,97169 0,97566 0,97934 0,98272 0,98580 0,98858 0,99106 0,99324 0,99511 0,99668 0,99795 0,99892 0,99958 o 99993 40'

0,71529 0,72737 0,73924 0,75088 0,76229 0,77347 0,78442 0,79512 0,80558 0,81580 0,82577 0,83549 0,84495 0,85416 0,86310 0,87178 0,88020 0;88835 0,89623 0,90383 0,91116 0,91822 0,92499 0,93148 0,93769 0,94361 0,94924 0,95459 0,95964 0,96440 0,96887 0,97304 0,97692 0,98050 0,98378 0,98676 0,98944 0,99182 0,99390 0,99567 0,99714 0,99831 0,99917 0,99973 0.99998 20'

0,71732 0,72937 0,74120 0,75280 0,76417 0,77531 0,78622 0,79688 0,80730 0,81748 0,82741 0,83708 0,84650 0,85567 0,86457 0,87321 0,88158 0,88968 0,89752 0,90507 0,91236 0,91936 0,92609 0,93253 0,93869 0,94457 0,95015 0,95545 0,96046 0,96517 0,96959 0,97371 0,97754 0,98107 0,98430 0,98723 0,98986 0,99219 0,99421 0,99594 0,99736 0,99847 0,99929 0,99979 1 00000 10'

18

lr
16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 I" 0 ex

13

Trlgonometrljske fankdje:

tangens 20' 0,00582 0,02328 0,04075 0,05824 0,07578 0,09335 0,11099 0,12869 0,14648 0,16435 0,18233 0,20042 0,21864 0,23700 0,25552 0,27419 0,29305 0,31210 0,33136 0,35085 0,37057 0,39055 0,41081 0,43136 0,45222 0,47341 0,49495 0,51688 0,53920 0,56194 0,58513 0,60881 0,63299 0,65771 0,68301 0,70891 0,73547 0,76272 0,79070 0,81946 0,84906 0,87955 0,91099 0,94345 o 97700 40'

tan",

od 0 do 45, kotangcns 30' 40' 0,01164 0,02910 0,04658 0,06408 9,08163 0,09923 0,11688 0,13461 0,15243 0,17033 0,18835 0,20648 0,22475 0,24316 0,26172 0,28046 0,29938 0,31850 0,33783 0,35740 0,37720 0,39727 0,41763 0,43828 0,45924 0,48055 0,50222 0,52427 0,54673 0,56962 0,59297 0,61681 0,64117 0,66608 0,69157 0,71769 0,74447 0,77196 0,80020 0,82923 0,85912 0,88992 0,92170 0,95451 o 98843 20' SO' 0,01455 0,03201 0,04949 0,06700 0,08456 0,10216 0,11983 0,13758 0,15540 0,17333 0,19136 0,20952 0,22781 0,24624 0,26483 0,28360 0,30255 0,32171 0,34108 0,36068 0,38053 0,40065 0,42105 0,44175 0,46277 0,48414 0,50587 0,52798 0,55051 0,57348 0,59691 0,62083 0,64528 0,67028 0,69588 0,72211 0,74900 0,77661 0,80498 0,83415 0,86419 0,89515 0,92709 0,96008 0,99420 10'

od 45 do 90 60' 0,01746 0,03492 0,05241 0,06993 0,08749 0,10510 0,12278 0,14054 0,15838 0,17633 0,19438 0,21256 0,23087 0,24933 0,26795 0,28675 0,30573 0,32492 0,34433 0,36397 0,38386 0,40403 0,42447 0,44523 0,46631 0,48773 0,50953 0,53171 0,55431 0,57735 0,60086 0,62487 0,64941 0,67451 0,70021 0,72654 0,75355 0,78129 0,80978 0,83910 0,86929 0,90040 0,93252 0,96569 1,00000 0' 89 88 87 86 85 84 83 82 81" 80 79 78 7'76 75 '74 73 72 71" 70 69 68 67 66 65 64 63 62 61" 60 59 58 57 56 55 54 53 52 51" 50 49 48 47 46 45

'" 0' 0 0,00000 1" 0,01746 2 0,03492 3 0,05241 4 0,06993 S 0,08749 6 0,10510 7 0,12278 8 0,14054 9 0,15838 10 0,17633 11 0,19438 12 0,21256 13 0,23087 14 0,24933 15 0,26795 16 0,28675 17 0,30573 18 0,32492 19 0,34433 20 0,36397 21" 0,38386 22 0,40403 23 0,42447 24 0,44523 25 0,46631 26 0,48773 27 0,50953 28 0,53171 29 0,55431 30 0,57735 31" 0,60086 32 0,62487 33 0,64941 34 0,67451 35 0,70021 36 0,72654 37 0,75355 38 0,78129 39 0,80978 40 0,83910 41" 0,86929 42 0,90040 43 0,93252 44 o 96569 60'
14

10' 0,00291 0,02036 0,03783 0,05533 0,07285 0,09042 0,10805 0,12574 0,14351 0,16137 0,17933 0,19740 0,21560 0,23393 0,25242 0,27107 0,28990 0,30891 0,32814 0,34758 0,36727 0,38721 0,40741 0,42791 0,44872 0,46985 0,49134 0,51319 0,53545 0,55812 0,58124 0,60483 0,62892 0,65355 0,67875 0,70455 0,73100 0,75812 0,78598 0,81461 0,84407 0,87441 0,90569 0,93797 097133 SO'

0,00873 0,02619 0,04366 0,06116 0,07870 0,09629 0,11394 0,13165 0,14945 0,16734 0,18534 0,20345 0,22169 0,24008 0,25862 0,27732 0,29621 0,31530 0,33460 0,35412 0,37388 0,39391 0,41421 0,4348 i 0,45573 0,47698 0,49858 0,52057 0,54296 0,56577 0,58905 0,61280 0,63707 0,66189 0,68728 0,71329 0,73996 0,76733 0,79544 0,82434 0,85408 0,88473 0,91633 0,94896 0,98270 30'

cot",

'"

Trlgonometrljske ex 45 46 4r 48 49" 500 5r 51 53 54 55 56 5r 58 59" W 6r 61 63 64 65 66 6r 68 69" 700 7r 71 73 74 7SO 76 7r 78 79" 80 81" 81 83 84 85 86 8r 88 89" 0' 1,00000 1,03553 1,07237 1,11061 1,15037 1,19175 1,23490 1,27994 1,32704 1,37638 1,42815 1,48256 1,53987 1,60033 1,66428 1,73205 1,80405 1,88073 1,96261 2,05030 2,14451 2,24604 2,35585 2,47509 2,60509 2,74748 2,90421 3,07768 3,27085 3,48741 3,73205 4,01078 4,33148 4,70463 5,14455 5,67128 6,31375 7,11537 8,14435 9,51436 11,4301 14,3007 19,0811 28,6363 57 2900 60'

fankdje: 10' 1,00583 1,04158 1,07864 1,11713 1,15715 1,19882 1,24227 1,28764 1,33511 1,38484 1,43703 1,49190 1,54972 1,61074 1,67530 1,74375 1,81649 1,89400 1,97680 2,06553 2,16090 2,26374 2,37504 2,49597 2,62791 2,77254 2,93189 3,10842 3,30521 3,52609 3,77595 4,06107 4,38969 4,77286 5,22566 5,76937 6,43484 7,26873 8,34496 9,78817 11,8262 14,9244 20,2056 31,2416 68,7501 50'

tangens od 45 do 90, kotangens taDex ZO' 30' 40' 50' 1,01170 1,04766 1,08496 1,12369 1,16398 1,20593 1,24969 1,29541 1,34323 1,39336 1,44598 1,50133 1,55966 1,62125 1,68643 1,75556 1,82906 1,90741 1,99116 2,08094 2,17749 2,28167 2,39449 2,51715 2,65109 2,79802 2,96004 3,13972 3,34023 3,56557 3,82083 4,11256 4,44942 4,84300 5,30928 5,87080 6,56055 7,42871 8,55555 10,0780 12,2505 15,6048 21,4704 34,3678 85,9398 40' 1,01761 1,05378 1,09131 1,13029 1,17085 1,21310 1,25717 1,30323 1,35142 1,40195 1,45501 1,51084 1,56969 1,63185 1,69766 1,76749 1,84177 1,92098 2,00569 2,09654 2,19430 2,29984 2,41421 2,53865 2,67462 2;82391 2,98869 3,17159 3,37594 3,60588 3,86671 4,16530 4,51071 4,91516 5,39552 5,97576 6,69116 7,59575 8,77689 10,3854 12,7062 16,3499 22,9038 38,1885 114,589 30' cot ex 1,02355 1,05994 1,09770 1,13694 1,17777 1,22031 1,26471 1,31110 1,35968 1,41061 1,46411 1,52043 1,57981 1,64256 1,70901 1,77955 1,85462 1,93470 2,02039 2,11233 2,21132 2,31826 2,43422 2,56046 2,69853 2,85023 3,01783 3,20406 3,41236 3,64705 3,91364 4,21933 4,57363 4,98940 5,48451 6,08444 6,82694 7,77035 9,00983 10,7119 13,1969 17,1693 24,5418 42,9641 171,885 ZO' 1,02952 1,06613 1,10414 1,14363 1,18474 1,22758 1,27230 1,31904 1,36800 1,41934 1,47330 1,53010 1,59002 1,65337 1,72047 1,79174 1,86760 1,94858 2,03526 2,12832 2,22857 2,33693 2,45451 2,58261 2,72281 2,87700 3,04749 3,23714 3,44951 3,68909 3,96165 4,27471 4,63825 5,06584 5,57638 6,19703 6,96823 7,95302 9,25530 11,0594 13,7267 18,0750 26,4316 49,1039 343 774 10'

od 0 do 45 60' 1,03553 1,07237 1,11061 1,15037 1,19175 1,23490 1,27994 1,32704 1,37638 1,42815 1,48256 1,53987 1,60033 1,66428 1,73205 1,80405 1,88073 1,96261 2,05030 2,14451 2,24604 2,35585 2,47509 2,60509 2,74748 2,90421 3,07768 3,27085 3,48741 3,73205 4,01078 4,33148 4,70463 6,14455 5,67128 6,31375 7,11537 8,14435 9,51436 11,4301 14,3007 19,0811 28,6363 57,2900
00

0'

44 43 41 41" 40 39" 38 37 36 35 34 33 31 31 30 19 18 17 16 15 14 13 11 21" 10 19 18 17 16 15 14 13 UO 11 10 9 8 7 6 5 4 3 zo I" 0 ex

15

"
a) Pravokutni

Izraamavaoje trokut (y = 90.)

stnmica

i Iwtova

trokuta

a+p=90. ale = sina = cosp = hlb ble = cosa = sinp = hla alb = tana = cotp bla = cota = tanp
Visina nad hipotenuzom Poznato h

~
= able
TraZimo

Pitagorin pouQik a2 + b2

= c2

a,b

e = Va2 + b2

tan a = alb tan p = bla

a, e
b = Vc2 - a2

p = 90. - a h

sin a = ale cos p = ale

b,e a = Ve2 - b2 cos a = ble sin p = ble b=altana=acota e = alsin a a = b tan a = blcot a e = blcos a a=esina b=ecosa
trokut

= (ale)Vc2 - a2
b2

p = 90.- a h = (ble)Ve2 p = 90.h=acosa a a a

a,a b,a e, a
b) J ednakostranicni a

p = 90. h=bsina

p = 90. h

= (d2)

sin 2 a

p = 90. - a

= (b) = (c) "a = (P) = (y) = 60.

h=
16

; V3

"" O,866a

& a

c) Kosokutni trokut a + fJ + Y = 180. sin a = sin (fJ + y) cos a = -cos (fJ + y) Sinusov poucak Kosinusov pouCak
aIsin a

b/sin fJ

cl sin y

tl- = b2 + CZ- 2bc cos a b2 = a2 + CZ- 2ac cos fJ CZ= a2 + b2 - 2ab cos y

Projekcijskipoueak

a=bcosy+ccosfJ b=acosy+ccosa c=bcosa+acosfJ

Visina (nad stranicom c) h

= a sin fJ = b sin

Poznato

TraZimo
cos a = (b2 + CZ- a2)/2bc cos fJ = (a2 + CZ- b2)/2ac cos y = (a2 + b2 - CZ)/2ab y = 180. - (a + fJ) c = Ya2 + b2 - 2ab cos y tan a = a sin y/(b - a cos y)
tan fJ

a, b, c,

a, b, y

=b

sin y/(a

b cos y)

fJ = 180.

(a + y)

a, b, a

c = b cos a Z Va2

- b2 sin2a
a

1 realno rje~enje za:

= b sin

2 reaIna rje~enjaza: sin fJ = (b/a) sin a

y

a > b sin a

= 180. -

(a + fJ)

a, {J.y

b = a sin f3/sin ({J + y) C = a sin y/sin (fJ + y)

a = 180. - ({J+ y)
3 - Strojarski priru~nik 17

I,

LIKOVI I TIJELA Povriiua i opseg likova A - povr~ina. 0 - opseg

1. Trokuti C b~O ~

c A A A
A

= hc/2

Stranice Kutovi Zbroj kutova Visina na c Koordinate v~aka

a,b,c a.{3.y
a + {J + Y = 180. h = 0 sin {J (h J. c) A(XA' YA), B(XB, YB). C(xc, ye).

O=a+b+c=2s 2. Cetverokuti Stranice a. b, (c, d)

Kutovi a, {J, (y, <5)

= % - a) (s - b) (s - c) 2s = a + b + c = 1/2 . ab sin y = 1/2 . ac sin (3 = 1/2 . bc sin a = 1/2 . [XA(yB- ye) + XB(yC- YA) + XC(yA - YB)]
Dijagonala D Visina h

Kvadrat

~~}
a

0(= b) = h, A = a2 0=40

= 90.

D=oV2

~b

Pravokutnik a '" b = h, a = 90. A = ab o = 2(a + b)

Romb

D
o

0(= b) '" h. a", 90. A=ah=a2sina h=asina 0=40

Ub
a c

Paralelogram 0 '" b '" h. a '" 90. A=ah=obsina 0= 2(0 + b) h = b sin a Trapez

A

~
18

o '" b '" c '" d (a 11 c) 2 O=o+b+c+d

= J!

:t... h

= J!

:t... d sin a

. h=dsina

3. ViSekuti (poligoni)

Broj stranica n Zbroj unutamjih kutova 180. (n 2) Pov~inu odredujemo rastavljanjemvgekuta na trokute. Opseg je zbroj svih stranica.

J'ravilni viSekuti sa n stranica SrediSnji kut

Povrlina 0= na Opseg Promjer opisane kruznice D = a/sin'I' Promjer upisane kruznice d = a/tan 'I'
Pravilni likovi trokut kvadrat peterokut Sesterokut osmerokut n Q1

Ij!(rad) 21j! = 21t/n 2'1' = 3600/n A = n (a2/4) cot 'I'

'I'

A 0,433 a2 a2 1,n05a2 2,5981a2 4.8284a2

0 3a 4a 5a 6a 8a

D l,1547a 1,4142a 1,7013a 2a 2.6132a

d O,5774a a l,3764a 1,7321a 2.4142a

3
4 5 6 8

1t/3 60 1t/4 45 1t/5 36 1t/6 30 1t/8 22.5

5. Krug Polumjer r, promjer d A = ~1t = d21t/4 o = 2rn = dn. (= duljina kruZnice) Kruzni isjecak i odsjecak Polumjer r, sredi~njikut 'I' Ij!(rad) Luk I

= rlj!

Tetiva t-= 2r sin

h

f
'1')

Visina odsjecka Povr~ina odsjecka

= r (1 - cosf)
=

Ao A
i

;
~.

(Ij!

sin

,.

..

ovr.ma

Is)e.. a

X k

Ir

= 2'1' = T

Kruzni vijenac Vanjski i unutamji polumjer R, r Vanjski i unutamji promjer D, d A = (R2 - ~)1t = (D2 - d2)1t/4
Uski vijenac ~irine i5

=R -

Srednji polumjer (! A = 2(!1t6 6. Elipsa

= (R +

r)12

Poluosi a, b A = ab1t
0== 1t[l,5(a + b)

\lab]

19

I'

Povriine i volumeoi tijeIa V

volumen, obujam, Ao povrSina osnovke (baze), Ap plaSta, A - oplosje (ukupna povrSina), h visina

povrsina

1. Prizma V = Aoh Pravokutni paralelepiped sa stranicama a, b, e V=abe A = 2(ab + ae + be) Dijagonala Kocka 5 bridom a V=a3
Dijagonala

d d Va2 + b2 + e2 Aa = a2 A = 6a2 d=aV3

h=a

.~ "LCt=:J

2. Va/jak V = Aoh
Uspravni valjak 5 polumjerom r V= ~1th Ao = ~1t A = 2rn(r + h) Suplji valjak 5 polumjerima R i r V = (R2 ~)1th Ao = (R2 - ~)1t Suplji vaIjak 5 tankom stijenkom Debeljina stijenke 0 = R - r R + r Srednji polumjer p=2 V = 2(J1toh Ao = 2(J1to

.$ UW

3. Piramida

1 V = "3 Aoh Kvadratna piramida sa stranicom osnovke a i visinom h V = a2hl3

Kut a izmedu osnovke i pobocke tan a = 2hla Prikraeena kvadratna piramida sa stranicama 05novki a i b i visinom h Visina piramide h

V 20

= h(a2 + ab +

= hal(a
b2)/3

- b)

Klin

Stranice osnovke a, b Greben c V = (2a + c)bh/6 Ap = (a + c) fh2+b2/4 A = Ap + ab 5 Scalae V

Ap

+ b Vh2 + (a - c?14

= + ';1th = r1t(s +
stoZac

r
S

- polumjer osnovke

.c:

= r1ts

r)

= ff+h1

Prikraceni

R, r - polumjeri osnovki h - visina Visina sto~ca H

---;-- -r

= hRl(R

- r)
r)lh

:t

Kut sto~ca tan(a/2) V = (R2 + rR + ';)1th/3 6. Kugla

= (R -

..- :-... R ~

Polumjer R, promjer D 4 1 V = 31tR3 = 4,1888 R3 = 61tD3 = 0,5236 DJ

A = 41tR2 = 1tD2 Kuglin isje~k i odsje~k Visina odsjel!ka (kalote) h polumjer kugline paralele a
volumen odsjel!ka
Vo

= Vh(2r= 1th2(R

h)
h/3)

volumen isjel!ka

Vi =
povdina pldta

1tR2h = 2,0944 R2h

odsjel!ka

Ap

= 21tRh

21

KOMBINA TORIKA
Broj pe,mutacija

(poredaka) pen)

za n razlicitih elelJlenata

= n! =

1.2.3. . . . .n

Broj pennutacija

za n elemenata,

pen)

=~

n'

medu kojima je m jednakih

B,oj kombinacija n elemanata

,-tog razreda:
~

bez ponavljanja

- s ponavljanjem

( )= n+, - 1 K,(n) = ,! (n ( , )= (n + ,-- I)!

K,(n) =
n!

I)!

B,oj va,ijacija n elemenata ,-tog razreda:

- bez ponavljanja
- s ponavljanjem

V,(n) =

( ),! =
~

n!
(n

- ,)!

V,(n) = n' NIZOVI I REDOVI

Ni z: ab a2, D3, . . ., an, . . .

Red: al + a2 + a3 + . . . + an + . . . =
AritmetiCki niz

f an =
1

a, a + d, a + 2d, a + 3d, . . ., a + (n - 1) d, . . . d = an - an-I = (an - al)/(n - 1) = konst .

Suma n clanova aritmetickog niza Sn Neke sume: SI
S2

= =

~ (al + an) = ~ [2al + (n n 1 + 2 + 3 + . . . + n = 2(1

22 + 32 + . . . + n2

l)d] + n)
+ 1)(2n + I)

= 12 +

= 6"n(n

S3

= 13 +

23 + 33 + . . . + n3 = +n2(n + 1)2

22 i ~I

Geometrijski

oiz

a, aq, al, aq3,. . ., aqn-I, . . . q = aJan-l ==YaJa. = konst

Suma n clanova geometrijskog
Sn

niza

= a 1 .i:..=...!... q- 1

Vainiji redovi
00

"1

~ -;; =T n=1

" ~
00 oo

+ 2" + 3""+ . . . + -;; + . ..

nemakonacnesume

...L n2 n=1
n=1

= ...L
12

+ ...L + -4- + . . . + -4- + . . . 2 2 3 n 1 11 1

= 11.2/6
3t

L
a -

(-1)"-1. --:r = ---z- ---z+ ---z n 1 2 3

-_ 4

1 2

+... -

2/12

Vatniji Taylorovi redovi

X- l +~

I! x

+~2

2! x

+ ~3

3! x + . . .

a>O
-1<x<+1

In (1 :t x)

:tx - x2/2 :t x3/3 - x4/4 :t . . .

X-l Inx=2-+-[ x+l

sin x cos x

I X-l 3 x+l
x3/3! + x5/S!

( ) ( ) +...
+-S x+l
...

X-l

x>O
]

= xII! =

- x717!+

1 - x2/2! + x4/4! - x6/6! + . . . =1:tx+x2:tx3+... -1 < x < 1

1 l+x

(1 + x)n = 1 +

( )x (
~

~ )X2

~ )x3 + . . .

-1 < x < 1 n - realni broj

23

DETERMINANTE Determinanta 1. reda

Determinanta

2. reda

Determinanta

3. reda

all al2 al3 a2l a22 an

I

= all
1

a3l an a33

=all

(a22 a33

- an an)

- al2 (a2l a33- a3l an) +

+ an (a2l an - a3l a22) Vrijednost determinante n-tog reda izracunamo tako, da skalamo pomnotimo kojigod redak Hi stupac sa subdeterminantama tog retka Hi stupca, npr.:
all al2 a13 al4 a21 a22 a23 a24 a3l an a33 a34 a4l a42 a43 a44 a22 an a24 an a33 a34
I

= all

a23 a24 a2l

al2
I

a33 a34 a3l Q43 Q44 Q41

I

Q42 Q43 044

a24 a21 a22

a2l

a22 a23

+ an
I

a34a3l an
Q44 Q41 Q42
1

al4
I

a3l an a33
Q41 Q42 Q43
1

Vrijednost determinante se ne mijenja, ako zaokrenemo glavne dijagonale (za 180):

all al2 an
a2l
I

determinantu

oko

all

a2l

a3l

a22 a23 a33

i

a31 an

al2 a22 an al3 a23 a33

Ako su u determinanti dva retka Hi dva stupca jednaka Hi proporcionalna, vrijednost determinante jednaka je nuli:

24 L

MATRICE Matrica A dimenzije m, n ima m redaka i n stupaca

all a12 a21 a22

Ako je n = 1, nazivamo matricu

(stupnim) vektorom a1 a2

. . . aln ... a2n A=

A=

Dvije su matrice jednake, ako imaju jednake dimenzije i odgovarajuCe elemente jednake. Matrica 0 ima kojugod dimenziju, a svi su njeni elementi O. Zbrajati motemo matrice samo jednakih dimenzija: A= [aik1m,n B = [bik]m, n

A + B = [aik + bik1m, n
Matricu A

= [aik1m,

n mnotimo

sa skalarom

k (realnim

brojem)

tako,

da

svaki element u matrici pomnotimo k A

sk

= [k

aik1m, n

Umnotak matrica A [aik]m, iB = [bikln, p je matrica n C = A B = [Cik]m, p

gdje je Cik = ail blk + ai2 b2k + . . . + ain bnk' . tvoriti determinante

Iz elemenata matrice A

= [aik]m, n motemo kriZanjem redaka iIi stupaca svih redova,

K matrici A = [aik]m,ndobivamo transponiranu matricu A' = [bik]n,m'ako redom zapi~emo retke u stupce i stupce u retke (bik = aki)' Ako je m = n, matrica je kvadratna. Svakoj je kvadratnoj matrici pridrutena determinanta jednakog sastava. Matrica A je regulama, ako je determinanta razlicita od O.

=-A.

'K:vadratna matrica je simetriena, ako je A' = A, a nesimetricna,

ako je A'

Matrica A = [aik]m, n je r-tog ranga, ako je bar jedna determinanta r-tog reda matrice A razlicna od 0, a sve vi~eredne determinante pa su jednake O. Rang matrice se ne mijenja, ako: medusobno zamijenimo dva stupca (dva retka) - elemente nekog stupca (retka) pomnoZimo brojem k (k "* 0) - stupac (redak) pomnoZimo proizvoljnim brojem te ga pribrojimo k drugom (stupcu) retku.

25

APSOLU1NA I SREDNJA VRIJEDNOST

Apsolutna vrijednost Definicija apsolutne vrijednosti lal realnog broja a glasi lal

= {-aa za a ~ 0 za a < 0
broja a definirana je jednadzbom

Apsolutna vrijednost kompleksnog

lal

=+

v-;;&, = +

v;;r+t;2

lal = I-al

a=a-bi

=a +

bi

Za proizvoljne kompleksne brojeve a i fJ vrijedi lafJl = lallfJl Ilal - IfJll la + fJl~ lal + IfJl ~
Poprecne vrijednosti Za n realnih brojeva at> a2, . . ., an bit ce:

- aritmeticki rosjekA p
A - geometrijski prosjek G
G

= -;;-(al + = Val
a2

a2 + . . . + an)

. a2 . . . . . an

- harmonicki prosjek H H=.l...

n

...l..+...l..+...+...l..
al an

)
n n-k b k
n n l) b

BINOMI (a :t b)2 = a2 :t 2ab + b2

(a :t b)3 ( + b) n

= a3 :t

3a2b + 3ab2 :t b3

a-

- a :t 1 a
n(n

()
-

n-l

+ . . . + ( -1 )

(k )a
...

+ . . . + (n!

(k )=
n!

1) (n

1. 2.3. . . .k

- 2) . . . (n *

k + 1)

k!(n - k)!

=1.

2 .3 . . . . .n

n = 1,2,3,

~+~=~+~~-~ ~-~=~+~~-~ ~:t~=~:t~W~~+~

26

ALGEBARSKEJEDNADZBE JednadZba n-tog stupnja a"xn+an-IXn-. +... +alx+aO=O an"'O ima u opsegu kompleksnih brojeva n korijena. Korijene takve jednadzbe odredujemo, u opcem slucaju, pozeljnom toCno~cu metodama numericke matematike. JednadZba prvog stupnja (Iineama jednadzba) ax+b=O a"'O ima jedno rje~enje x = -bla JedDadZbadmgog stupnja (kvadratna jednadzba) a '" 0 axZ+ bx + C = 0
ima dva rje~enja
xl.2

= (-b :t Ybz - 4ac )/za

<1 = bZ - 4ac

Diskriminanta

jednadZbe

Za <1 > 0 ima jednadzba dva razliCita realna korijena, za <1 = 0 ima jednadZba dva jednaka realna korijena, za <1 < 0 su korijeni jednadzbe konjugirano kompleksni brojevi.
Ako su XI i Xz korijeni jednadzbe x2 + px + q

= 0, vrijedi

q = X.X2 in JedDadZbu viSeg stupnja (treeeg, samo ako je mozemo brzo rastaviti.

p = -(XI + X2) cetvrtog. . .) rje~avamo jednostavno

Sistem dviju linearnih jednadtbi s dvije nepoznanice (x, y) a.x + bly = Cl Metode a) Metoda Iz druge b) Metoda rje~avanja: supstitucije jednadzbe Y komparacije azx + bzY = C2

= (cz -

a2x)lbz uvr~tavamo u prvu jednadzbu.

Y

Iz obiju jednadzbi

dobivamo

nepoznanicu

(Cl

a.x)lbl

(C2

- a2x)lb2.

c) Metoda suprotnih koeficijenata Jednadzbe mnozimo takvim brojevima, da dobijemo pri clanovima s istom nepoznanicom suprotne koeficijente, a potom ih zbrojimo.

alb2x + b.bzY
Rje~enje gIasi

= bZCl

-azb.x - blbzY= -b1cz

x = b2c. - b.cz albz - azb. Na isti nacin izracunavamo nepoznanicu y. 27

Sistem

6ueamih

jednadZbi

Sistem n jednadZbi s nepoznanicama

XI>Xz, . . ., Xn

allx. + al2xz + . . . + alnXn= bl

anlx. + anzXz + . . . + annXn = bn Sistem je homogen, ako je b. = bz = . . . = bn = 0. Ako je ma i jedan bk * 0, sistem nije homogen. Nehomogen sistem jednoliko je rje~iv, ako je determinanta sistema
all a1Z . . . aln aZI azz . . . aZn

A=

Rje~enje sistema glasi tada

-.& XI - A '
gdje su: b. al2 . . . a.n bz azz . . . aZn

Xz =..!!l.. A'

=-.&.. A'

all b. . . . aln
aZI bz . . . aZn

all alZ . . . b. az. aZZ . . . bz An

Za nehomogen sistem dviju linearnih jednadZbi s dvije nepoznanice

a. X + b. y

Cl

az x + bz y za koje vrijedi A = I:~ :~ I = a. bz glasi rje~nje

x
I

= Cz,

az bl * 0,

Cl bl

=~
I

A
I

al bz - azb.

bz C, - bl Cz

a. Cl

y = ~ 28

= a. Cz- az Cl al bz - az bl

TRANSCENDENTNEJEDNADZBE
Eksponencijalne jednadibe Jednostavna se eksponencijalna aX = b jednadzba a > 0, a '*' 1

rjesava logaritmiranjem (naravnim ili dekadnim logaritmima). Rjesenje glasi x = In blln a Logaritamske jednadibe Jednostavna logaritamska jednadiba log. x

=b

a > 0, a '*' 1

ima rjesenje
Trigonometrijske jednadibe Za rjesavanje jednostavnih trigonometrijskih jednadzbi, sin (mx + n) = a m '*' 0, npr.

potrebne su tablice vrijednosti trigonometrijskih funkcija ili odgovarajuce racunalo. Za jednadZbu sin (mx + n) = a traZimo iz tablica kut u

mx+n=u
te dobivamo rjesenje

= (u - n)/m

*
Numericno rjeSavanje jednadibi U opcem slucaju mozemo korijene transcedentnih dama numericke matematike. jednadzbi odrediti metoRealne korijene jednadZbe f(x) = 0 pokusavamo izracunati numerickim metodama tako, da funkciju y = f(x), koja mora biti neprekidna, prikazemo
tablicom ili graficki. Korijene dobivamo pri vrijednosti y

= O.

NEJEDNADZBE Linearna nejednafdba s jednom nepoznanicom ax+b~O ima dva rjesenja: -b x~za a>O x:;; -=.!!.... za a < 0 a a Kvadratnu nejednadzbu s jednom nepoznanicom ax2 + bx + c ~ 0 mozemo rijesiti grafom funkcije y

= ax2 + bx

+c

tako, da iz slike ustanovimo intervale, gdje je y ~ O. 29

ANALmCKA GEOMETRIJA u ravnini Pravac

OpCi oblik jednadfbe

Ax + By + C =
Eksplicitni oblik jednadfbe

y=mx+b
Segmentni oblik

m=tana b odsjetak na osiY

xla + ylb
koeficijent m)

=1

Jednadfba pravca kroz zadanu tocku Pt (XI>Yt) uz prikloni kut a (priklonski Y - Yt = m(x
Jednadfba (y - Yt) (XI - X2) = (x

Xl)

pravca kroz dvije zadane to~ke Pt (XI>Yt) in P2 (X2' Y2)

XI) (Yt

- Y2)

Potendjalne krivulje
\

yt

J!L__!O

JI/

Parabole kroz tocku Po (XO.Yo)

l\n:2 I \ I
i

I ,, I
-"'0

'....

1/.fn:1 I.
/,

Y = Yo n = 1 Y = Yo(xlxo) n=2
Y = Yo (XIXO)2

(:J
(pravac)
(kvadratna parabola) (kubna parabola)

n=3 Y = Yo(xlxo?

Hiperbole kroz to~ku Po (xo, Yo) yx'" = YoXi:' = konst ~onstrukcija krivulje

1 + tan fJ

(1 + tan a)m

Npr. za tan a = 0,25 je m tan fJ 1,1 0,278 1,2 0,307 1,3 0,336 1,4 0,367

30

CunjosjeCnice Kruinica Opta jednadZba

(x

- xO)2 + (y - YO)2= ?
- s ordinantnom i = 2rx - x2
0)
osi kao tan-

- za sredi~te

u toeki (xo, Yo)

Sredgnja jednadZba za sredi~te u ishodgtu (xo = 0, Yo= 0) 2 22 x+y=r

Tjemenska jednadzba gentom (xo = r, Yo=

Elipsa

a, b

- poluosi (u smjerovima x, y)
=
1

Sredi~nja jednadZba x21a2 + ilb2 Tjemenskajednadzba

i = (b2Ia2)

x (2a

x)

$ ~ -~

Konstrukcij,: elipse: a) Ako doZinu, aju duljinu a + b toeka P dijeli na krakove a i b, pomieemo tako, da njene krajnje toeke kliZu po medusobno okomitim pravcima, opisuje toeka P elipsu. b) Presjeci~ta krufnica s polumjerima a i b iz zajedniekog sredgta 0 s proizvoljnim pravcem p odreduje toeku P elipse. Parabola Tjemenska jednadZba gentom in s koordinatama

~ ~ VIY x

- s ordinatnom
Zari~ta F (p12,0)

osi kao tan-

l = 2px

2p

- parametar
- xo)

Za parabolu s osi u smjeru ordinate y su u jednadZbi koordinate x i y zamijenjene. JednadZba parabole za tjeme s koordinatama (xo, Yo)
(y

YO)2

= 2p(x

OpCi oblik jednadZbe (za os u smjeru ordinate y) y = ax2 + bx + c Konstrukcija parabole: Simetrala udaljenosti ~to je presjeca proizvoljni pravac p kroz zari~te F s vodilicom v i paralela s osi parabole kroz presjeci~te odreduju toeku P parabole.

31

Hiperbola (A y

asimptote)

SrediSnja jednad!ba
x21a2 - y21b2

Tjemenskajednadfba
y2

= (b2Ia2) x

(x - 2a)

Kod istostrane hiperbole (a = b) su asimptote medusobno okomite i zatvaraju s koordinatnim osima kut 45 X2

- l = a2

CildiCke krivulje

(trohoide)

Cikloida nastaje pri kotrljanju kruZnice po pravcu

x
y
r

= r(i - sin r) = r(1 - cos r)

kut kotrljanja

i( rad) Epicikloida nastaje pri kotrljanju kruZnicepo vanjskoj strani druge kruZnice x
Cl:: Jt y m n

= rem = rem
= =
Rlr

sin t/J

- sin mt/J)

cos t/J - cos mt/J) (R + r)lr = n + 1

t/J

= rln

Hipocikloida nastaje pri kotrljanju kruZnice po nutranjoj strani druge kruZnice x = rem sin t/J sin mt/J) y = rem cos t/J+ cos mt/J) m = (R r)/r = n - 1

Jt

n = Rlr

t/J= rln

32

Evolventa (involuta) nastaje pri odmatanju oboda s kruZnice x

y

= R(sin ,
= R(cos i
r

i cos ,) + fsin ,)
a

= Rlcos

i = tan a rp = tan a i, d(rad)

- d = inv a
d 40' 0,007025 0,008492 0,010158 0,012038 0,014148 0,016502 0,019120 0,022018 0,025214 0,028729 0,032583 0,036798 0,041395 0,046400 0,051838 0,057736

\ x

a.
15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

0'
0,006150 0,007493 0,009025 0,010760 0,012715 0,014904 0,017345 0,020054 0,023049 0,026350 0,029975 0,033947 0,038287 0,043017 0,048164 0.053751

Evolventna funkcija inv a = tan a 20' 30' 10' 0,006361 0,007735 0,009299 0,011071 0,013 063 0,015293 0,017777 0,020533 0,023577 0,026931 0,030613 0,034644 0,039047 0,043845 0,049064 0.054728 0,006577 0,007982 0,009580 0,011387 0,013 418 0,015689 0,018217 0,021019 0,024114 0,027521 0,031260 0,035352 0,039819 0,044685 0,049976 0,055717 0,006798 0,008234 0,009866 0,011 709 0,013779 0,016092 0,018665 0,021514 0,024660 0,028121 0,031917 0,036069 0,040602 0,045537 0,050901 0,056720

50' 0,007256 0,008756 0,010456 0,012 373 0,014523 0,016920 0,019583 0,022529 0,025777 0,029348 0,033260 0,037537 0,042201 0,047276 0,052788 0,058765

FUNKCIJE
Ako je svakoj vrijednosti X za a ~ x ~ b pridruZentocno odreden realni broj y, kaie se, da je u intervalu la, b] dana funkcijaf, ~to se pge y = f(x) x

argument iIi neodvisna varijabla

f(x)

- funkcijska vrijednost
-

la, b] definicijsko podruCje funkcije Oraf funkcije f(krivulja f(x je skup svih toeaka (x,f(x Elemeotame funkcije

u ravnini x, y.

Polinom iIi cijela racionalna funkcija n-tog stupnja je f(x) = anxn + an-tx"-t + ... + atX + ao an '*' 0 Razlomljena racionalna funkcija je kvocijent dvaju polinoma f( ) = bmx"'+ bm-,x"'-' + ... + b,x + bo

a.xn + an-tx"-' + . .. + a.x + ao

4 - Strojarski priru~nik

33

Eksponendjalna i Iogaritamska funkdja Eksponencijalna funkcija Y

Logaritamskafunkcija Y = log.,x y a > 0, a '*' 1

= IT

a > 0, a '*' 1

x Logaritamske su funkcije inverzne eksponencijalnim funkcijama.

Kntne funkdje

Sinus Y

Kosinus Y

= sin x

= cos x

-1
Tangens y

-1
Kotangens

Pomaknuta

sinusoida

y
r

y=rsincp

amplituda sinusoida

Za fazni kut E pomaknuta

Yl

= rsin

(cp + E)

34

Krivulja prigwenog y

titranja y = ce-ax sin (wx + E)

\.

T = 2nlw
Logaritamski
11

dekrement

= In

1L a .2!.... Yi+1 w

Yi i Yi+I su ordinate dvaju susjednih ekstrema.

Ciklometricne funkcije Arkus sinus Arkus kosinus y=arcsinx

Arkus tangens y=arctanx

Arkus kotangens y=arccotx

y=arclsinx " I[

-2

Ciklometricke su funkcije inverzija kutnih funkcija. Medu njima postoje slijedeee veze: arc tan (-x) = -arc"tan x arc sin (-x) = -arc sin x
arc cos (-x) = it - arc cos x arc sin x + arc cos x = nl2 Hiperbolne funkdje Tangens hiperbolni arc cot (-x) = it arc cot x arc tan x + arc cot x = nl2

Sinus hiperbolni eX - e-x

sh x

eX- e-x

y=shx= 2 Kosinushiperbolni eX+ e-x y = ch x = 2

Osnovne veze medu hiperbolnim funkcijama:

y = thx = ch x = eX+e"x Kotangens iperbolni h chx eX e-x + Y = cth x = shx = e' - e-x
sh (x :t y) = sh x ch y :t ch x sh y ch (x :ty) = ch x ch y :t sh x sh y
sh2x = (ch 2 x

ch2x sh2x = 1 1 th2x = 1/(ch2x) cth2x 1 = 1/(Sh2x)

sb2x=2shxchx cb 2 x = ch2x + sh2x

1)/2

ch2x= (ch2x + 1)/2

35

DERIV ACIJA FUNKCIJE Derivacija funkcije y

= f(x)

v totki x

y' = f(x) = lim f(x + M) - f(x) =.EL dx-+O ~ dx Osnovna pravila deriviranja (u(x) :t v(x)]' = u'(x) :t v'(x) (e . u(x)]' = e . u'(x) e = konst (u(x) . v(x)), = u'(x) v(x) + u(x) v'(x) (u(x)lv(x)]' = (u'(x)v(x) - u(x)v'(x)]/(v(x)f {u(v(x)]}' = u'(v) . v'(x)
y' = 0

x
Derivacija elementarnih y

funkcija

=e

y = x"

y=
y = y = y = y = y = y = y = y = y = y = y = Y=

Y= aX

V;

eX log.,x Igx In x sin x cos x tan x cot x arc sin x arc cos x arc tan x arc cot x

y' y' y' y' y' y' y' y' y' y' y' y' y' y' y'

= = = = = = = = = = = = = = =

nx"-I n - reaIni broj 1I(2V;) aXIn a eX 1I(x In a) 11(2,3026x) 1Ix cos x -sin x 1Icos2X = 1 + tan2 x -1/sin2 x = -(1 + cot2x) l/~ -l/~ 11( + X2) 1 -l/( 1 + X2) dy = f'(x)dx = df

DiferencijaIWnkcijey

= f(x)

u tocki x je

Osnovna pravila pri ratunanju

diferencijala

d(u(x) :t v(x)] = du :t dv d(e. u(x)] = e. du

Derivacije viSega reda

d(u(x) . v(x)] = u(x)dv + v(x)du d(u(x)/v(x)] = (v(x)du - u(x)dv]/(v(x)f

Ako je f'(x) derivacija funkcije y = f(x), tada je derivacija drugoga reda (druga derivacija) r(x) = (f'(x)]' = y" = d2yldx2 Derivacija n-tog reda funkcije f(x) fn>(x) = [fn-l>(x)]' = y(n) = dnyldx"

36

Derio'8dja parametarski

zadane funkcije

Za funkciju x = x(t), y = yet), gdje je t parametar, bit ce y'(x) = y(t)!x(t) - .' . IX I = [x(t) y(t) - i (t) Y(t))![x(t)j3, pricem je tockom oznacena derivacija flmtcije 5 obzirom na parametar t. Geometrijsko macenje derivacije funkcije Derivacija funkcije [' (x) jednaka je koeficiIeDtu naklona tangente na krivulju f(x) u tocki X ['(X) = tan a Tangenta na krivulju f(x) v tocki Y
PI (XI> YI)

y
y:{(x)

- YI = ['(XI)(X YI = [-lI['(x,))(x

XI)
Pt (XI> Yt)

Normala na krivulju f(x) v tocki

Y

- xd

--,..-<

Ekstremne vrijednosti funkcije f(x) bit ce 11locki, gdje je [' (x) = 0: maksimum (A): ['(XA) = 0 !"(XA) < 0 minimum (B): ['(XB) = 0 !"(XB) > 0 InfIeksijafunkcijef(x) ce biti u tocki (C), gdje

je r(xc) = 0

in

Za krivulju Y = f(x) su: - polumjer kruznice zakrivljenosti

["'(xc) * 0
x

, = V(1 + y'2)3/1y"l - koordinate sredi~ta kruznice zakrivljenosti

p = x -(y'(1 Pardjalna derivacija + y'2)){y" q = Y + (1 + y'2){y"

Parcijalnu derivaciju funkcije z = f(x, y) - npr. po varijabli X - racunamo wo. da nezavisnu varijablu X deriviramo. dok nezavisnu varijablu y pritom smatramo konstantom.

Parcijalna derivacija po X funkcije z = f(x, y) ex

cz = lim ((x + ~,

Parcijalna derivacija po y funkcije z = f(x, y) ..EL = lim (ex, y + ~y) - (ex, y) ay 6y-+0 ~y Derivacije implicitne funkcije y (x), zadanejednadZbom tp(x,y) = 0 y'(x) = -..2!E....!. I

~o

y)

((x,

y)

Totalni diferencijal funkcije z

ax ay

37

INTEGRAL
Neodrec1eoi iDtegral

ff(x) d x

= [(x) + e, gdjeje ['(x) = f(x), e = konst

integrala

Osnovna pravila za izra~unavanje neodredenog

f[u(x) :t v(x)]dx

f[e. u(x)]dx e f u(x)dx =

Parcijalna integracija (inlegratia per parIes)

=f

u'(x)dx :t f v(x)dx

f u(x)dv

= u(x)

v(x) - f v(x)du

Neki osnovni integrali fadx=ax+e f x"dx = (x"+I)/(n + 1) + e f (lIx)dx = Inx + e f u'dx = aXllna+ e f e'dx = eX+ e f In x dx = x(1n x-I) + e f sin x dx = -cos x + e fcosxdx=sinx+e f tan x dx = -In cos x + e fcotxdx=lnsinx+e n *,-1

f (lIsin2x)dx = -cot x + e f (lIcos2 x = tan x + e x)d f (1/~)dx = arc sinx + e

f [11(1 + x2)] dx f (l/YxZ

a )dx

= arc tan x + e = In (x + YxZ - a ) + e

Uvodenje nove integracijske varijable

= x(t)

dx

= i(l)dl
f f(x)dx

= f f[x(I)]

i(l) dl

Primjeri: 1. f (a + bx)n dx = f t"(lIb)dl = (lib) (a + bx)n+l/(n + 1) + en*' a+bx=1 dx=(llb)dl 2. f en%dx (1In) en% e = + nx = I dx = (1In) dl
3. f 1I(xZ + 4) dx

f sin n x dx = -(1In) cos n x + e

x/2 = I

= (114)

f 1I[(xl2)2 + 1] dx

= (112)

arc tan (xl2) + e

38

Odredeni

integral

f a f(x) dx

= [1(x)] = l(b) a

lea),

kjer je l(x) =

f f(x)

dx

L'potreba odredenog integrala Proracunanje du/jine /uka krivulje i povrsine lika

. ~ X ~ b.
s

1. Krivulja je zadana jednalUbom y = f(x), Duljina luka s krivulje b

= a v'i:"""+7 dx J

ds = VdxZ + dyZ

Povclina A lika izmedu luka krivulje i osi x b

A

= I f(x)

dx

2. Krivulja je zadana parametarski x = x(t), y = yet), t1~ t ~ tz

y

Duljina luka s krivulje I,,~ f s = " viZ + yz dt

Povi"Sina A lika

)(

A = +j'(XY - iy) dt I,
3. Krivuljaje zadana polarnim koordinatama r=r(lp), -+.__. a~lp~/3. Duljina luka s krivulje ~ s=f~a dlp
Povr~ina A isjecka ~ o
A

= +fa

,z(lp) dlp

39

Izralunavanje

povrline i volumena rotacijskih tijela

Rotacijsko tijelo nastaje rotacijom krivulje Y

= f(x)

oko osi x, a ~ x ~ b.

yof(x}

Pomina

A rotacijskog tijela b A

x Volumen

= 2xfY~

dx

V rotacijskog tijela b V

= x[ ldx

Guldinova pravila: y y=f(x) Povriina A rotacijskog tijela jednaka je umno~ku duljine luka s krivulje i opsega kruZnice ~to ga opisuje njeno teti~te T:

= 2xyos

Volumen V rotacijskog tijela jednak je tlmno~ku pomine plohe A. ispod krivulje i opsega krmnice ~to je opisuje teti~te T:

v = 2x YoA.
Teti~ta linija. likova i tijela

- vidi st.

106 do 108.

NUlDe~aa

integradja

Cesto treba izraamati vrijednost odredenog integrala gdje je funkcija f(x) zadana u obliku tablice ili ne poznajemo njen neodredeni integral. Trapezna jednadiba Interval [a, b] podijelimo na n jednakih Konaene tl>tke k-toga podintegrala su
Xk-I

delova ~irine h
Xk

= (b - a)/n.

= Xo

+ (k

l)h

= Xo +

kh

pri eemu vrijedi: Xo = a. Xn= b. f(Xk) = Yk. pa je b

[f(X)dx = h(+YO + Y.+ . . . + Yn-I+ +Yn)

40

Viiestruki

iutegrali

Dvostruki integral Dvostruki integral funkcije f(x, y) na podrucju D izracunavamo jednadibom b Yl(X) Y
Y=J2 (x)

fff(x, y)dx dy = f dx f f(x, y)dy

D a n(x)

x u polarne

Transformacija koordinate

dvostrukog q;

integrala

= r.cos

y=rsinc:p 'P

ff f(x, y)dx dy = ff f(r cos q;, r sin c:p)rdr dc:p D DI Povr~ina podrucja Dl A

=D ff

dx dy

Volumen tijela ~to ga nad podrucjem D omeduju plohe, dane jednadibama: Z = ZI(X, y) in Z = Z2(X, y)

gdje su: (x, y) E D

v = ff [Z2(X, y) D
Trostruki integral

Zl(X, y)] dx dy

Trostruki integral funkcije f(x, y, z) na podrucju V izracunavamo jednadibom

b n(x) t2(X,

Y)

fff f(x, y, z)dx dy dz = f dx f dy f f(x, y, z)dz

v a n(x) tdx, y)

Transformacija

trostrukog integrala u polarne (kugline) koordinate: y=rcosc:psinft z=rsinc:p

x=rcosc:pcosft

fff f(x, y, z)dx dy dz = ffff(rcosc:pcosft,rcosc:psinft,rsinc:p)r2cosc:pdrdc:pdft v VI

41

DIFERENCIJALNE Diferencijalna jednadiba

JEDNADZBE

s rastavljivim varijablama f(x)dx = g(y)dy

Opee rjdenje fI(x)dx = f g(y)dy + C Homogena diferencijalnajednadtba

C = konst

y' = ~7)
Rje~avamoje supstitucijom y = ux,
OpCe rje~enje

y' = u'x + u
I f(u)-=-U du + C
1. reda

Lineama diferencijalna jednadtba OpCe rjdenje

y' + g(x)y + h(x) = 0

gdjeje G(x)

= f g(x)dx

Homogena diferencijalnajednadtba 2. reda s konstantnim koeficijentima y" + atY' + azY = 0

Rjdenje pomocu

y' = kelu,
otkuda proizlazi karakteristicna jednadtba f<2+ alk + a2 OpCe rje~enje diferencijalne jednadtbe stiene jednadtbe:
kh k2 kh k2

=0
= C,eklX = (Cl +

ovisno je 0 korijenima k I i k2 karakteriy

+ C2ek2X

razliCiti realni brojevi

jednaki realni brojevi: k)

kh k2

- konjugirano

= k2 = k

kompleksni brojevi: kt.2

Y

= a :t ib

C~)elu

e"'(C1

cos bx + C2 sin bx) jednadtbe 2. reda rje~avaju se metodom

Nehomogene linearne varijacije konstanti.

diferencijalne

42

VEKTORI
Skalari su velicine potpuno odredene samo jednim podatkom (npr. vrijeme, masa, radnja, energija, temperatura itd.). Skalare oznacujemo simbolima, npr. a. Vektori su velicine, odredene intenzitetom .(apsolutnom vrijednoscu) i smjerom (npr. sila, moment, brzina, ubrzanje itd.). Vektore oznacujemo znakom iznad simbola, npr. a Hi debljim simbolom, npr. a; geometrijski ih prikazujemo orijentiranim duZinama*. Vektori mogu biti s lob 0 d n i Hi v e Zani. Slobodni se vektori mogu pomicati u svojem smjeru ili paralelno kamo god u prostoru, a njihovo hvatiste moze biti svaka tocka u prostoru (npr. moment para sila). Vezani se vektori mogu pomicati samo u svojem smjeru, a njihovo hvatiste moze biti samo neka toeka na pravcu u kojem djeluju (npr. sila, kutna brzina). - Vise sila koje djeluju u istoj tocki su slobodni vektori, ali ako djeluju u razliCitim tockama, to su vezani vektori.
Apsolutna vrijednost vektora

Ia I= a je

duZina

kojom

prikazujemo

vektor.

Ako je vektor zadan svojim komponentama a = (ax>ay, a,)

(koordinatama)

vrijedi

Ia 1= Va; + a; +
ax= bx ay= by
r= OP

a~

Vektori a = (ax>ay, a,) i b = (bx>by, b,) su jednaki, ako su im jednake sve komponente

a, = b,
ishodista 0 do tocke

Radij vektor je vektor, koji vodi od koordinatnoga

P u prostoru, a oznacujemo ga sa r z

Njegove koordinate su i koordinate tocke P(x, y, z) r = (x, y, z)

Ir 1=r = Yx2
a

+ y2 +Z2

Ako vektor r zatvara s osima koordinata kutove a, f3 i y, bit ce smjemi kosinusi vektora r x cosa=r cos f3 = 1'.- cos y = .. r r

. U ovom su prirucniku vektori oznaeeni sa ii - u slikama, a sa a - u tekstu (iz crtackih i tiskarskih razloga). 43

Zbrajanje i oduzimanje vektora Vektore zbrajamo i oduzimamo po zakonu paraJelograma. Zbroj vektora s

=a + b

Koordinate zbroja s = ('x,'y, I,) su Ix=ax+bx Iy = ay + by

.-'f---~~~//
a

/
I

S,= a, + b,
Razlika vektora d = a

Koordinate razlike d = (dx' dy, d,) su dx= ax-bx dy = ay-by

(,~ b
a a-a=O

.............

d. = a.-b.
a+b=b+a (a + b) + c = a + Cb+ c) o = 0 = (0, 0, 0)
Mnoienje a)' Mnozenje vektora

vektora Ikalarom m, koji je proizvoljan

realan broj

Vektor ma leti na istom praveu kao i vektor a, a njegova je apsolutna vrijednost

Imal = Imllal
Za m > 0 vektori a i ma su istog smisla za m < 0 vektori a i ma su suprotnog smisla b) Skalarni produkt dvaju vektora a i b je skalar ab = axbx + ayby + a,b, =

Iail b

cos

IX

IX kut m~u vektorima a i b; dobivamo ga iz je

cos IX = ab/<I a 11b I)

ab = ba IX 0: = IX n/2: = 44

Ca+ b)c = ac + bc ~b=lallbl ab=O

c) Vektorski produkt dvaju vektora a i b je vektor

~
- a_"
~ b

c=axb

koji stoji okomito na ravninu vektora a i b. Njegova apsolutna vrijednost jednaka je povr~ini paralelograma, omedenoga vektorima a i b. Vektor c ima smisao, odreden po pravilu desnovojnog vijka. Koordinate vektorskog produkta c = (c... Cy' Ct) su:
::7

--

Cx= aybt - atby a x b = -b x a

Cy= atbx - axbt je

Ct = axby- aybx

(a + b) X c = a x c + b x c a xb= 0
za paralelogram A

Za a = 0, 1t
za trokut A = 1/21a x bl

POvrSina A, koju odreduju vektori a i b, je

= la

x bl

c) Mjesoviti produkt vektora a, b i c je skalar (a, b, c) = a(b X c) = (a x b)c Apsolutna vrijednost mje~ovitog produkta jednaka je volumenu V paralelopipeda, konstruiranoga nad vektorima a, b i c u prostoru V = I(a, b, c)1 d) Rastavljanje vektora u ravnini i prostoru Ako vektori a = (a... aY' at) i b = (b... by, bt) nisu paralelni (a x b '*' 0), tada se svaki treci vektor c = (c... CY'Ct), koji leii u njihovoj ravnini rastavlja u obliku

c=ma+nb
gdje su m i n skalari, odredeni jednadibama:

n = ax ell - av Cx
ax by - ay bx Ako vektori a, b i c nisu u istoj ravnini (mijebni produkt (a, b, c) '*' 0), tada svaki cetvrti vektor d u prostoru rastavljamo u obliku d=ma+nb+pc gdje su skalari rn, nip rn= (d,b,c) (a, b, c) odredeni jednadibama: n';'~ (a, b, c)

p = (d, a, b) (a, b, c) 45

Krivulje

u prostoru

Duljinu luka s prostome krivulje x = x(t), a ~ t ~ f3 proracunavamo jednadzbom fJ s = fVi2 + y2 + i2 dt

a

y(t), z = z(t) za

Ako je krivulja dana jednadzbama y = y(x), s za a ~ x ~ b jednaka

s

= z(x), bit ce duljinaluka

= I'll
= r(t)

.
b

+ y'2 + Z'2 dx

Za krivulju danu u vektorskom obliku jednadzbom r

= (x(t), y(t), z(t)

i' = (i(t), y(t), i(t) bit re:

infleksijska zakrivljenost

I - Ii' x i'I Q-ifr

torzijska zakrivljenost ...l = er, i, ;:.)
't Ii'

i'12

Skalarnai vektonka polja Skalamo polje u = u(x, y, z) Vektorsko polje V = (X(x, y, z), Y(x, y, z), Z(x, y, z) Operator derivacije (nabla): 'i1 = (a:'
Gradijent skalamoga

~,

lz) ='i1u

polja u je vektorsko polje

gradu=

(ox ' -ay , -oz )

ox ay

ou ou ou

Divergencija vektorskog polja V je skalamo polje, odredeno jednadzbom

div V = 'i1 v

= oX +R + ~

oZ
- jJ

Rotor vektorskog polja V je vektorsko polje, odredeno jednadZbom rot V = 'i1 x V =

az - R oX - ~ R oz 'oz ox 'ox ( ay

ay )

46

Vektorsko je polje V potencijalno, ako je izvedeno kao gradijent skalamoga polja u V=gradu Vektorsko je polje V solenoidalno (bez izvora), ako je div V = o. Vektorsko polje V nema vrtloga, ako je rot V = O. Bezvrtlozno je vektorsko polje samo tada, ako je potencijalno. Vektorsko polje Vje harmonicko (Laplaceovo), ako u njem nema ni izvora, ni vrtloga. Tada postoji takvo skalarno polje u kod kojega je a2u a2u a2u

gdje je

ax2 + ai + aT a2 a2 a2 fl = --axr + ay2 + aT

= flu = 0
Laplaceov operator

Derivacija j iDtegracija vektorskih fuokcija Definicije vektorske funkcije a(t) realne varijable t i njene derivacije su iste kao pri skalarnoj funkciji. Derivacija zbroja i razlike vektora (ma(t) :!: nb(t)' = ma'(t) Derivacija skalarnog produkta (a(t)b(t)' = a'(t)b(t) + a(t)b'(t) Derivacija vektorskoga produkta (a(t) x b(t)' = a'(t) x b(t) + a(t) X b'(t) Vektor a(t) s komponentama ima derivaciju X, Y i Z (koje su skalame funkcije) Y'(t), Z'(t)] a(t) = (X(t), Y(t), Z(t)] a'(t) = (X'(t), :!: nb'(t)

Funkcija a(t, s) ima dvije parcijalne derivacije

at

=( at' at at'
da

ax ay az

)
= atdt

ax ay az a,= a;-' fu' fu

i totalni diferencijal Neodredeni

+ a,ds

integral vektorske funkcije a(t) = (X(t), Y(t), Z(t)

danjejednadZbom
f a(t) dt

= (JX(t)

dt, f Y(t) dt, f Z(t) dt)

a odredeni integral za a S t S fJjednadZbom

a(t) dt

= r X(t)

dt,

Y(t)

dt,

r )
Z(t) dt

47

LAPLACEOV A TRANSFORMACIJA Laplaceov transfonnat F(x) funkcije [(t) (za realni broj t) definiran je
00

jednadZbom F(x)

= L{f(t)} = o e-tx [(t) J = F(x)

=
je: l/a . F(x/a)

dt

xeC
+ b L{g(t)}

Svojstva transfonnacije: L{a [(t) + b g(t)} Za L{f(t)}

= a L{f(t)}

L{f(at)}

a>O

L{e-a'[(t)}

= F(x

+ a)

L{f'(t)} = xF(x)
L{t"[(t)}

- [(0)

L{fn>(t)} =xnF(x) x"-1[(0) r2f'(0) - ... xfn-2)(0) fn-l)(o) = (-1)" F(n)(x)

Primjeri transfonnacije:

[(t)
t" ea' sin at cos at

F(x)
1/x

[(t) sh at

F(x) a/(x2 x/(x2

1/(x

nI!x"+1
1/(x

ch at teal t sin at t cos at

- a2) - a2)
a)2 a2)/(x2 + a2)2

- a)

a/(x2 + a2) X/(X2+ a2)

2ax/(x2 + a2)2
(X2

Primjeri inverzne transfonnacije: F(x)

[(t) 6(t) (impulsna funkcija) t"-l/(n - I)!

1 1/x" 1/(x

- a)n - b? + a2]
b)/[(x

1/(1 + ax) 1/[(x

(x

t"-lea'/(n - I)! 1/a . e-da

1/a . ebt sin at

- W+

a2]

eb,cos at
1/a . eb, sh at

1/[(x -

.
i

(x 48

W- a2] - b)/[(x - W-

a2]

ebt ch at

l!

ST A TISTIKA

Matematicka se statistika bavi metodama vrednovanja pokusima dobivenih podataka, da bi ustanovila vjerojatne zakonitosti opa:zanih slucajnih pojava i velicina.

Statisticka vjeroi/1tnost Relativna ucestalost p dogadaja A odredena je omjerom m p=- n gdje znace n - broj ponavljanja pokusa m broj koliko se puta dogadaj A zbio. Relativna je ueestalost uvijek O~p~1

pri cemu vrijedi za p = 0 je m = 0: dogadaj za p = 1 je m = n: dogadaj

nije moguc ni pri jednom opa:zanju, se zbiva pri svakom opa:zanju.

Ako je broj n vrlo velik, uzimamo, da je relativna ucestalost p priblizno jednaka statistickoj vjerojatnosti dogadaja A pri pokusu. Statisticki Najznaeajnije varijanca. Prosjecna karakteristike prosjek velicina su prosjeena vrijednosti dobi-

slueajnih

vrijednost x je broj, oko kojeg su hanizane

n
.

pokusima

vene vrijednosti slueajne velicine X= gdje su

n
XI
Xl

+ x2 + . . . + xn = ~~
n

nL, I-I

Xi

broj jednakih pokusa vrijednost slucajne velicine pri i-tom pokusu.

Ako su vrijednosti XI brojcano velike, mOZemo odabrati sjeenu vrijednost X i racunati s razlikama

priblimu pro-

. 1~

X = X +nL,

/-1

(XI-X)

Zbroj odstupanja vrijednosti slueajne velicine XI od njene prosjecne vrijednosti x jednaka je 0 n L(x/-x) =0
/-1

- Strojarski

prirucnik

49

Mjera rasapa S2 (varijanca) je pri n pokusa dobivena prosjecna vrijednost svote kvadrata odstupanja slucajne velicine Xi od njene prosjecne vrijednosti i

Standardna devijacija s je realni korijen mjere.!asapa

=+ V
v

n~ 1

:t
isl

(Xi

- if
100%)

Relativna standardna

devijacija (koeficijent varijacije) je

=+ X

(=

+.
X

Ako pokusom izmjerimo dvije slucajne velicine X i y, a pri n mjerenjima dobivamo za njib vrijednosti:
Xb X2,

. . ",Xn

in

y., Y2, . . ., Yn
broj s.., (kovarijanca)

to ce za veliCine X i y biti karakteristiean n

S.., = n ~ 1

L
i-I

(Xi

i) (Yi

- y)

Za vrlo veliki osnov~i skup vrijedi ukupna devijacija

=V ~

;=1 (Xi

m)2

gdje su: N - kardinalni broj (brojnost osnovnog skupa), m - srednja vrijednost. Razdioba ucestalosti Histogram je dijagram, koji pokazuje ucestalost vrijednosti slucajne velicine. U njemu se na apscisu nanose mjerene vrijednosti, a na ordinatu ucestalost. Iz grafikona razdiobe ucestalosti (a) dobivamo spajanjem sredine vrhova iz. lomljenu crtu (b) koja se to vge priblizava neprekidnoj krivulji, !ito je sitnija podjela na apscisi. Pokusom dobiveni histogram je priblizenje zakonu razdiobe slucajne velicine.

50

Norma/no razdioba Pri normalnoj razdiobi teee krivulja ueestalos~ po Gaussovu zakonu

1 '(x-m Y = -e-2--q

)
devijacija

~je su: m

- srednja

vrijednost,

a - standardna

Gaussova krivulja protefe se od -co do +co, a simetricna je s obzirom na vrijednost x = m, gdje je najveea ueestalost .

=m

Ymaks =

I/a& = 0,399/a

Od te vrijednosti krivulja vrlo naglo pada simetricno s obje strane i ima infIeksiju u toekama x = m :t a, gdje je ucestalost x = m :t a
"adalje vrijedi

Y = 0,607 Ymaks 0,242/a =

x
x

= m :t
=m

2a

Y = 0,135 Ymaks 0,054/a = Y = 0,011 Ym,k, = 0,004/a

:t 3a

Kod manjih vrijednosti a krivulja je normalne razdiobe strma, a kod veCih (1je polofita. Cjelokupna pov~ina lika medu Gaussovom krivuljom i apscisnom osi iznosi A= a pomine iznose:
x= -00

rydx=1

f!1edu Gaussovom krivuljom i apscisnom osi u pojedinim intervalima u u u u intervalu m :t intervalu m :t intervalu m :t intervalu m :t 0,67 a a 2 a 3 a

A A A A

= 0,5
= 0,683 = 0,955 = 0,997

Gaussovu krivulju (koja vrijedi za vrIo veliki broj pokusa N) mofemo doyoljnom tocno~cu upotrebiti i pri maDjem broju pokusa n, ako u njoj ukupDU devijaciju a zamijenimo standardBOlDdevijacijom s, a srednju vrijednost
... prosjeenom vrijedno~

X.
razdioba i itd.

Druge znacajnije razdiobe: OOM>mna, oissonova, Studentova, P

51

Regresija

i korelacija
, "

Krivulja koja spaja pokusom dobivenih n toeaka, s apscisama XI, X2, ,

X.

i ordinatama Yt, Y2, .." Y. nazivamo regresijskom krivuljom odgovarajuCih velicina X i Y, Zelimo ustanoviti funkcionalnu zavisnost (korelaciju) Y = f(x).

Linearna kore/acija

Pravac regresije (p) y=a+bx

a odsjecak na osi ordinata, b - koeficijent smjera b

y,

= (y

a)/x

= tan

Vrijednosti broja a i b odredujemo metodom najmanjih kvadrata, a otuda proizlazi 'i JednadZbe regresijskog pravca

b=

it ~=

XiYi
I

- nxy
a

/ )(,t x7 - nx2)
I

=I

= y - bx
Sy

Y- Y= ~(x Sx -

- x)

X - x = ~(y

- y)

Grdke mjerenja
Pri svakom se mjerenju bez obzira na okolnosti X

pojavljuje

mjerna

greIka

~x, a to je razlika izmedu izmjerene vrijednosti x; i stvame vrijednosti X

~x

= Xi -

Iz izmjerene vrijednosti, koju po potrebi valja popraviti (npr. mjemog uredaja) ili naknadno preracunati, proizlaziti mjerni rezu/tat.

gre~ka

Sistematske greIke pojavljuju se pod jednakim okolnostima i uvijek s jednakom vrijedno~u i jednakim predznakom. Mozemo ih lako ustanoviti i odgovarajuCe raeunski ispraviti (npr. netoenost

= gre~ka

mjemog

uredaja).

S/ueajne greIke javljaju se po mjestima i vremenu potpuno nesredeno, s razlienim vrijednostima i predznacima (npr. zbog istro~enosti, trenja i sl.). Ne mozemo ih predvidjeti, a ne mozemo ni popravljati mjerne rezuItate. Zbog slueajnih gre~aka postaju mjerni rezultati nepouzdani. Ovu manu mozemo smanjiti samo veCim brojem mjerenja. U suprotnosti sa sistematskim i slueajnim gre~kama koje prate svako mjerenje, su mjerne greIke, a to su mjerna odstupanja koja potieu od zabuna mjerioca, nepravilnog mjernog postupka, o~teCenog ili pokvarenog mjernog uredaja itd. Mjerne gre~ke treba bezuvjetno izlueiti pri ocjeni mjernih rezultata.

52

SUSTAVI MJERNIH JEDINlCA Velicinske jednadZbe i koberentne jedinice Vel i c i n a je svaki (fizikalni) pojam koji se moze mjeriti, npr.: put, :,mna, tezina, temperatura, elektricni otpor itd. Po srodnosti fizikalnih pojava s kojima su vezane, dijelimo velicine na geometrijske, vremenske, mehanicke Imasa, sila, rad i snaga), elektricne, magnetske itd. / Fizikalni zakoni odreduju medusobnu zavisnost raznovrsnih velicina. Svaki matematicki izraz, koji pokazuje samo medusobno zavisnost velicina zovemo '-elicins k om j e d n adz born.' Velicine mjerimo usporedivanjem s odredenom vrijedno~cu iste veliCine, toju smo odabrali za mjeru. Izmedu razlicitih mjera odabiremo najprikladniju jedinicu. Jedinice koje odgovaraju velicinskim jednadZbama su dim e n z i j ski to her e n t n e j e din ice. Od dimenzijski koherentnih jedinica mozemo samo neke odabrati po volji. ~azivamo ih 0 s n 0 v n i m j e din i c a m a. Sve ostale jedinice koje odredujemo iz osnovnih jedinica s pomocu odgovarajucih velicinskih jednadZbi (definicijske jednadZbe) nazivamo i z v e den i m j e din i c a m a. Broj osnovnih jedinica veoma je malen. Za sve geometrijske veliCine dovoljna je samo jedna osnovna jedinica: za duljinu. Kinematika treba vec dvije osnovne jedinice: za duljinu i vrijeme. U kinetici moramo tim dvjema dodati i trecu: za masu, a elektricne i magnetske veliCine traZe jo~ i cetvrtu: za jakost elektricne struje. Osim tih, potrebne su jo~ osnovne jedinice za temperaturu, svjetlosnu jakost i kolicinu tvari (materije). Sve druge jedinice mozemo izvesti iz tih osnovnih jedinica. Sus t a v i j e din i ca povezuju osnovne i izvedene jedinice u zajednicku dimenzijsku koherenciju. Novi me dun a rod n i sus t a v j e din i c a (SI) odlikuje se dimenzijskom koherencijom za sve znacajnije veliCine u fizici i tehnici. Brojeane jednadZbe Ako se pri izboru razliCitih veliCina ne bismo obazirali na jedinice ostalih velicina, mogli bismo fizikalne zakone prikazati samo jednadzbama u kojima bi kao parazitne koeficijente - trebalo uzimati u obzir i medusobne omjere razlicitih jedinica. Takav matematicki izraz, prilagoden povoljno odabranim dimenzijski nekoherentnim jedinicama, nije vi~e veliCinska jednadzba, vec samo b r 0 j can a j e d n a d z b a. Brojcane se jednadZbe upotrebljavaju samo kada se njima zeli prikazati medusobni omjer velicina (npr. prema rezultatima mjerenja kod pokusa) kojih medusobna fizikalna ovisnost Go~) nije poznata. U svim slueajevima kad su fizikalne ovisnosti poznate, opravdane su samo veliCinske jednadzbe.

U ovome su priru~niku sve jednadfbe

pisane u veli~inskom obliku.

53

MEDUNARODNI

SUSTA V JEDINICA

SI met a r za

Godine 1799. u Francuskoj su uredovno ustanovljene jedinice: duljinu i k i I 0 gr a m za masu.

Godine 1875. u Parizu je 17 dlfava potpisalo Medunarodnu metarsku konvenciju, kojoj su postupno pristupale nove dlfave clanice, tako da je konvencija nakon st~ godina imala 43 clanice potpisnice (medu njima i Jugoslaviju), dok je metarski sustav upotrebljavalo vee vi~ od 120 dlfava. Za primanje zakljueaka Medunarodne metarske konvencije bile su zadurene Generalne konferencije la utege i mjere. Godine 1901. je prof. Giorgi predlofio novi apsolutni sustav jedinica, koji je bio prvobitno sastavljen za potrebe elektrotehnike te je, osim jedinica metra i kilograma te se k u n d e kao jedinice za vrijeme, povezivao sve najznaeajnije elektrotehnicke jedinice. Taj (Giorgijev) sustav jedinica je pokazao velike prednosti i na drugim tehnickim podruCjima, napose u mehanici. Stoga ga je 9. generalna konferencija za utege i mjere u Parizu god. 1948. definitivno primila kao opCe prikladan sustav jedinica, koji ima, osim osnovnih jedinica (metra,
kilograma i sekunde) jo~ i eetvrtu osnovnu jedinicu

a m per

kao jedinicu

za

elektrienu MKSA.

struju, a nazvan je, po tim osnovnim jedinicama

sustav jedinica

10. generalna konferencija god. 1954. dodala je jo~ dvije osnovne jedinice: stupanj Kelvina (godine 1969. preimenovan u kelvin) za temperaturu i k and e I u zajakostsvjetla. 11. generalnakonferencijaje god. 1960. odredila mnogokratnike jedinica i novome sustavu jedinica dala ima Mectonarodni sustav jedinica SI (Systeme International d'Unites). Na 13. generalnoj konferenciji god. 1967. ustanovljena je nova definicija za sekundu, a na 14. generalnoj
konferenciji god. 1971 dodana je jo~ i sedma osnovna jedinica

m 0 I kao

osnovna jedinica za koliCinu tvari. Osnovne jedinice medunarodnoga sustava SI su sada:

za duljinu za"masu za vrijeme

za elektricnu struju

- metar

- kilogram - sekunda

za temperaturu
za jakost svjetla za koliCinutvari

- amper - kelvin - kandela - mol

m kg s A K cd mol

U Jugoslaviji je medunarodni sustav jedinica SI uzakonjen g. 1976. Novi zakon 0 mjernim jedinicama i mjerama objavljen je u veljaCi 1984. s vaZno~Cu od 17. svibnja 1984.

54

Osuome jediuice SI: Osnovna jedinica za duljinu - met a r (m), je bila najprije odredena razmakom dviju crtica na medunarodnom prametru od platine i iridija pri temperaam 0 DC. Prametar je bio odreden mjerenjem Zemljina kvadranta, i to kao Djegov 10-milijunti dio, ali je kasnijim mjerenjima ustanovljeno neznatno odstupanje od te definicije (kraCi je za 0,2 mm). 17. generalna konferencija za mjere i utege u Parizu je g. 1983. odredila now definiciju metra: to je duljina puta koju u vakuumu prevali svjetlost u L'299792458 sekunde. k i log r a m (kg) Osnovna jedinica za masu medunarodnog prakilograma od platine i iridija.

je odredena

masom

Prakilogram je najprije bio odreden masom 1 dm3 destilirane vode pri 4 DC i tlaku 1,01325 bar. Kasnijimje mjerenjinia ustanovljeno odstupanje i pri izradi prakilograma, koji stvarno odgovara masi od 1,000028 dm3 vode pri 4 DC. Osnovna jedinica za vrijeme se k u n d a (s) kao 86400. dio srednjeg Suneeva dana.

- prvobitno

je bila odredena

13. generalna konferencija za mjere i utege 1967. god u Parizu utvrdila je i now definiciju sekunde: to je trajanja 9192631 770 perioda zraeenja cezija \33Cs. Osnovna jedinica jakosti elektriene struje - a m per (A) - je istosmjema elektri~na struja koja protje~uCi u vakuumu kroz dva ravna i medusobno 1 m udaljena paralelna vodi~ beskona~ne duljine i zanemarljivo malena presjeka uzrokoje medu vodiCima po svakom metru duljine silu od 2 . 10-7 N. Osnovna jedinica za temperaturu (termodinami~ku) - k e I v in (K) - je 273,16. dio temperatumog intervala izmedu apsolutne nule i trojne to~ke vode. Osnovna jedinica za jakost svjetla - k and e I a (cd) - je jakost svjetla jednovalnoga zraeenja frekvencije 540 . 1012 Hz i snage 1/683 W/sr. (Hz, W i sr - vidi str. 57)
Jedinica za koliCinu tvari

m 0 I (mol) - jest ona koliCina tvari sustava

koja

sadrZi toliko elementamih eestica koliko je atoma u 12g ugljika 12C. Kad upotrebljavamo mol, moraju elementarne eestice biti posebno oznaCene. To mogu biti: atomi, molekule, ioni, elektroni i druge eestice iIi pqsebno oznaeene skupine takvih eestica. Broj eestica u molu odreduje Avogadrova konstanta

55

Izvedene jedinice SI Od osnovnih jedinica medunarodnog sustava jedinica SI izvedene su dimenzijski koherentJle jedinice geometrijskih i vremenskih veliCina: za povriinu m2 za ubrzanje - mls2 za volumen m3 za kutnu brzinu - lis za brzinu - mls za kutno ubrzanje - lIs2

Jedinica za silu proizlazi iz Newtonova zakona, da je sila F jednaka umno~ku mase m s ubrzanjem a(F=ma), iz kojeg slijedi dimenzijski koherentna jedinica . za silu - kg mls2 = N Ta jedinica sile - nazvana njutn (N) - je ona sila koja tijelu mase 1 kg daje ubrzanje 1 mls2.

Iz definicije, da je rad W umnozak sile F s putem s (W

dimenzijski koherentna
Ta jedinica energije

= Fs)

slijedi

jedinica za rad
(rada)

- Nm = J
dZul (J)

nazvana

je rad

sile

1 N na putu

od

Im. U medunarodnom sustavu jedinica SI J je istovremeno i koherentna jedinica za toplinu, koja je samo pose ban oblik energije.
Definicija za snagu P, koja je rad W obavljen u vremenu t (P

WIt) daje

dimenzijski koherentnu
Jedinica za snagu

jedinicu za snagu - J/s

nazvana vat (W)

=W
je rad 1 J, izvrien u 1 s. Jedinica za

energiju (rad) je dakle i J

= Ws.

Na te glavne dimenzijski hoherentne jedinice medunarodnog sustava jedinica SI nastavljaju se jedinice elektrienih i magnetskih veliCina. Iz zakona 0 snazi P istosmjeme elektri~ne struje, koja je umnoZak napona V i struje I (P = VI), slijedi dimenzijski koherentna jedinica
za napon

- W/A = V

Ta jedinica napona - nazvana volt (V) - je potencijaIna razIika izmedu dviju totaka vodi~ u kojem se pri protoku istosmeme struje od 1 A tro~i medu tim t~kama snaga od 1 W. Iz Ohmova zakona, po kojem je napon V jednak umno~ku struje I i elektrienog otpora R (V

= I R)

slijedi dimenzijski

koherentna

jedinica

.
t~a

za elektrieni otpor

- VIA = Q

Ta jedinica elektri~nog otpora - nazvana om (Q) - je otpor izmedu dviju vodi~ medu kojima pri naponu od 1 V tere istosmjema struja od 1 A. Slieno su definirane i ostaIe koherentne jedinice medunarodnoga sustava jedinica SI.

56 J

Izvedene jedinice medunarodnoga sustava jedinica SI koje nose posebno ime:

za frekvenciju

- herc (hertz)

I Hz

za silu - njutn (newton) I N = I kg m/s2 dzul (joule) IJ =INm za energiju vat (watt) I W = I J/s za snagu za tlak paskal (pascal) I Pa = I N/m2 za koli~inu elektriciteta kulon (coulomb) I C = I As za elektri~ni napon volt I V = I W/A za elektri~ni otpor om (ohm) I a = I V/A za elektri~nu vodljivost simens(siemens) I S = I a-I za elektri~ni kapacitet farad I F = I C/V za elektri~ni induktivitet henri (henry) I H = I VS/A za gustocu magnetskog toka - tesla IT = I N/A m za magnetski tok veber (weber) I Wb = I Tm2 lumen Ilm = I cd sr za svjetlosni tok za razsvijetljenost luks (lux) I Ix = Ilm/m2 za radioaktivnost bekerel (becquerel) I Bq = I S-1 za apsorbiranu dozu zrarenja grej (gray) I Gy = I J/kg za ekvivalentnu dozu zrarenja - sivert (sievert) I Sv = I J/kg Koherentne jedinice medunarodnoga sustava jedinica SI su i jedinice za kutove:

= IS-I

za ravninski kut radijan I rad = puni ravninski kut/2rt steradijan I sr = puni .prostorni kut/4rt za prostomi kut Osim navedenih izvedenih koherentnih jedinica koje imaju posebna imena, koherentne jedinice medunarodnog sustava jedinica SI su i sve jedinice izvedene neposredno iz osnovnih jedinica mnotenjem Hi dijeljenjem, npr. m2, m3, m4, 5-1, 5-2, K-1 m/s, m/s2, m2/s, m3/s, kg/s, kg/m3, kg m iJi iz vec izvedenih jedinica s posebnim imenom, npr. Nm, N/m2, N/m3, Nslm2, rad/s J/kg, J/K, J/kgK, W/(moK), W/m2K, W/m2K4 Pri jedinicama, koje su mnozenjem izvedene iz osnovnih jedinica Hiizvedenih jedinica s posebnim imenom, valja medu umnozenim jedinicama ostaviti vidljivprostor Hito~ku (znak za mnozenje), npr. kg m = kg 0m (ne: kgm), N m = Nom W/m K = W/(m . K) (ne: W/mK) Jednakovrijedni na~in pisanja 1~ mK (ne: Nm),

= 1 W/m K = 1 W/(m

K)

= 1 W/(m

K) ='1 Wm-l K-1 57

DedmaIDe mjeme jediuice S obrirom na to da se mjerena velicina gdjekada mora izraziti neprikladno velikim ili malim brojem jedinica, ustanovljeni su u medunarodnom sustavu jedinica SI i decimalni vi~e kra tnici jedin ica obiljezeni posebnim predmecima:

predmetak deka hekto kilo mega giga tera pela eksa

znak da h k M G T P E

vrijedllost predmetak deci 1()2 centi 101} 103 mili 106 mikro 109 nano 1012 piko 10" femo 1018 ato

znak d c m
IL

vrijednost 10-2 . 10-1} 10-3 10-6 10-9 10-12 10-13 10-18

n P f a

Ti se decimalni vgekratnici dodaju svim osnovnim i izvedenim jedinicama s posebnim imenom, a pgu se ispred Jihjedinica i tik uz njih (bez razmaka), npr.
km, mm, ILm; dag, mg; ms, ILS;mA kN, MN, mN; kJ, MJ; kW, MW, GW, Pisanjem predmetaka tik uz mjerne jedinice, decimalne se mjeme jedinice razlikuju od izvedenih jedinica koje su umnozak osnovnih ili izvedenih jedinica s posebnim imenom, pri kojima se mora ostaviti razmak (vidi str. 57). Tako treba razlikovati npr.

ms
mN W/mK

= milisekunda
= milinjutn = vat po milikelvinu

m s =m .s m N =m .N W/m K = W/(m

. K)

= metar-sekunda = metar-njutn = vat po

metar-kelvinu

Pri svakoj je decimalnoj mjemoj jedinici moguc samo jedan predmetak, npr. 1O-9m = 1 nm (ne: = llLmm), 106g = 1 Mg (ne: = I kkg) Decimalni se vi~ekratnici ne dodajujedinicama, izrafenim potencijom (npr. jedinicama za povr~inu, volumen, frekvenciju itd.) Dakle:
(lQ-3m)2 = IQ-6m2 (ne: = I m (m2) = 1O-3m2) Ins-I = (1Q-9s)-1 = 109s-1 (ne: = I n (s-I) = 1O-9s-l) I mm2fs = (lQ-3m)2fs = 1O-6m2fs (ne: = I m (m2fs) = 1O-3m2fs)

1 mm2

Upotreba vi~ekralnika da, h, die je ogranicena; Ireba ih upolrebljavali samo u slijedecim slucajevima: dag, dalm, dl, dm, dm', dm' ha. hi, cl, cm, cm2,cm). cm' 58

JEDINICE I MJERE VEUCINA

(dozvoljene jugoslavenskim zakonom 0 mjemim jedinicama i mjerilima) Geometrijske veliCiDe

1. Duljina I, put s Jedinica SI 1 metar (m) Druge nijere Iom = nanometar mikrometar 1 iJ.111 = milimetar 1 mm = ccntimetar 1 cm = dccimetar Idm = 1 km = kilometar = morska milja2. Ploha. povrsina A. S Jedinica SI 1 kvadratni

1O-9m = lO-6mm
IO-6m = 1O-3mm 1O-3m 1O-2m = 10 mm 10-1 m = 1.0cm 103m 1 852 m

metar (m2)
1 mm2

Druge mjere kvadratni milimetar kvadratni ccntimetar kvadratni decimetar ar hektar kvadratni kilometar

=
= = = = =

IO-6m2

1 cm2 1 dm2 la 1 ha 1 km2

IO-4m2 IO-2m2 102m2 104m2 = 100 a 106m2 = 100 ha

3. Volumen (obujam. zapremina) V Jedinica SI 1 kubni metar (m3) I mm3 I cm3

1 dm3

Druge mjere kubni milimetar kubni centimetar kubni decimetar

= = =

IO-9m3
1O-6m3 10-3 m3

Mjere za volumen litar" mikrolitar mililitar centilitar decilitar hektolitar

i zracnom saobraeaju. -

tekucina (i sipkih tvari) 1I (I L) = 1O-3m3= I!J.I (I !J.L) = 1O-9m3 = 1 ml (I mL) = 1O-6m3= I cl (1 cL) = IO-Sm3= 1dl (1 dL) = 10-4 m3 = 1 hI (1 hL) = 10-1m3 =

I dm3
10-6] (10-6L)

10-31 (l0-3L) 10-21 (lo-2L)

10-11 (10-1 L)

I02I (102L)
rijecnom

. Smije se upotrebljavati

..

samo za oznaavanje udaljenosti u pomorskom, Oznake za litar: 1 i L su jednakovrijedne.

59

4. Ravninski kut ex,ii Ravninski kut je dio ravnine izmedu dva pravca koji se sjeku u vrhu kuta. Merimo ga duljinom luka medu sjeci~tima pravaca i krutnice sa sredi~tem u vrhu kuta i to omjerima duljine luka i opsega krutnice ili duljine luka i polumjera krutnice (m/m = I). Prirodna jedinica za ravninski kut je I pun i k ut.. Puni kut je kut pri kojem je luk jednak opsegu kruinice. Opeenito su u upotrebi mjere za kut ex: kutni stupanj 1 = puni kut/360 kutna minuta I' = 1/60 kutna sekunda I" = 1'/60 = 1/3600 Druge kutne mjere: gradus iIi gon 18 = puni kut/400 pravi kut = puni kut/4 Jedinica SI za lucnu mjeru (= analiticki ravninski kut) ci je I radijan (rad). Radijan je kut, pri kojem je luk jednak polumjeru krutnice. I rad = puni kut/21t = 3600/21t= 57,29578 = 57 17'45" Zbog razlikovanja su u ovom prirucniku oznaeeni:
-

I. q, .
:"

rad 0,02 0,04 0,01 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 0,26 0,28 0,30

kutovi, mjereni u stupnjevima, oznakama ex, p, y... lucne mjere, mjerene u radijanima, oznakama ci, p, ji. . , Pretvaranje radijana u kutne stupnjeve

I
I

I
I

0,573 1,146 2,292 3,438 4,584 5,730 6,875 8,021 9,167 10,313 11,459 12,605 13,751 14,897 16,043 17,189

rad 0,32 0,34 0,36 0,38 0,40 0,42 0,44 0,46 0,48 0,50 0,52 0,54 0,56 0,58 0,60 0,62

rad
0,64 0,66 0,68 0,70 0,72 0,74 0,76 0,78 0,80 0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 0,92 04

rad
1,00 1,02 0'981 1,04 1,06 1,08 1,10 1,12 1,14 1,16 1,18 1,20 1,22 1,24 1,26

18,335 19,481 20,626 21,772 22,918 24,064 25,210 26,356 27,502 28,648 29,794 30,940 32,086 33,232 34,377 35,523

36,670 37,815 38,961 40,107 41,253 42,399 43,545 44,691 45,837 46,983 48,128 49,274 50,420 51,566 52,712 53,858

0,96 I 55,004 57,296 58,442 56,150 59,588 60,734 61,879 63,025 64,171 65,317 66,463 67,609 68,755 69,901 71,047 72,193

rad 1,28 1,30 1,32 1,34 1,36 1,38 1,40 1,42 1,44 1,46 1,48 1,50 1,52 1,54 1,56 1,57

73,339 74,485 75,630 76,776 77,922 79,068 80,214 81,360 82,506 83,652 84,798 85,944 87,090 88,236 89,381 89,954

plenus

Predlozena je (po DIN-u), no medunarodno jo~ nije usvojena, oznaka: pIa (lat.
angulus

(vidi str. 62).

= puni

kut). Jedinica puni kut potpuno

odgovara jedinici jedan okretaj

60

Pretvaranje

kutnih

stupnjeva,

minuta

i sekunda

u radijane

10= 0,017453 rad

o

l' = 0,000291 rad rad 0,3316 0,3491 0,366 5 0,3840 0,4014 0,4189 0,4363 0,453 8 0,4712 0,4887 0,5061 0,5236 0,5410 0,5585 0,5760 0,5934 0,6109 0,628 3
o

I" = 0,000005 rad

rad 0,0175 0,0349 0,0524 0,069 8 0,0873 0,1047 0,1222 0,1396 0,157 I 0,1745 0,1920 0,2094 0,2269 0,2443 0,2618 0,2793 0,296 7 0,3142

rad 0,645 8 0,6632 0,6807 0,6981 0,7156 0,7330 0,7505 0,7679 0,7854 0,8029 0,8203 0,837 8 0,8552 0,8727 0,890 I 0,9076 0,9250 0,9425

rad 0,9599 0,9774 0,994 8 1,012 1,030 1,047 1,064 1,082 1,099 1,117 1,134 1,152 1,169 1,187 1,204 1,222 1,239 1,256

rad 1,274 1,291 1,309 1,326 1,344 1,361 1,379 1,396 1,413 1,431 1,448 1,466 1,483 1,501 1,518 1,536 1,553 1,571

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36

37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54

55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72

73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90

Pretvaranje kutnih minuta i sekunda u decimale kutnih stupnjeva

I
I 2 3
I

I
4 5 6 "
I

I
7 8 9 "
I

I
"

I
50 60 40 "
I

0,033 0,050 0,017

0

0,083 0,100 0,067

0

0,133 0,150 0,117

0

20 . 0,333 30. I 0,167 0,500 10

0,833 1,000 0,667

0

" I 2 3

I
I

I
I

I
I

I
I

I
I

0,001 0,001 0,000

I

4 5 6

0,001 0,002 0,001

kutnih
0

7 8 9

0,002 0,003 0,002

20 30 10

0,006 0,008 0,003

50 60 40

0,014 0,017 0,011

Pretvaranje
0

decimala
0

stupnjeva

u kutne

minute

"
4" 7" 11" 14" 18"

" 22" 25" 29" 32" 36"

I' "
0'36" 1'12" 1'48" 2'24" 3'

0 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10

I'

0,001 0,002 0,003 0,004 0,005

0,006 0,007 0,008 0,009 0,010

0,01 0,02 0,03 0,04 0,05

" 3'36" 4'12" 4'48" 5'24" 6'

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5

i sekunde 0

I
36' 42' 48' 54' 60'

6' 12' 18' 24' 30'

0,6 0,7 0,8 0,9 1,0

5. Prostomi kut Jedinica za prostorni kut je 1 steradijan (sr) 1 sr = puni prostorni kutf47t 61

Vremenske

ve6Cine

1. Vrijeme t Jedinica SI Druge mjere

milisekunda 1 ms = 10-3s

1 sekunda (s)

kilosekunda 1 ks = 103s minuta 1 min = 60 s sat (hora) 1 h = 60 min = 3600 s dan (dies) 1 d = 24 h = 86 400 s godina (annus)*1 a = 8760 h = 31 536 ks
1 metar u sekundi (mls) 1 mlmin = metar u minuti 1 kmls = kilometar u sekundi kilometar na sat 1 kmlh = 1,852 kmlh = ~or (milja na sat) Co= brzina svjetlosti

2. Brzina v, S Jedinica SI Druge mjere

1/60 mls 103 mls

113,6 mls

0,5144 mls 299 792,458 kmls

3.. Ubrzanje, a, V, s Jedinica SI 1 metar u sekundi na kvadrat (mls2) Druga mjera zemaIjskoubrzanje g = 9.80665mls2 4. Frekvencijaf Jedinica SI Druge mjere 1 here (hertz) (Hz
kilohere 1 kHz

= S-I) = 103Hz

megahere 1 MHz = 106Hz gigahere 1 GHz = 109Hz 5. Kruina frekvencija Cl) Jedinica SI 1 sekunda na minus prvu (s-1) 6. Brzina vrtnje n Jedinica SI 1 okretaj u sekundi (okr.ls)" Druga mjera okretaj u minuti 1 okr.lmin
7. Kutna brzina Cl)

1I60okr.ls

Jedinica SI

1 radijan u sekundi (rad/s)

8. Kutno ubrzanje E Jediniea SI 1 radijan u sekundi na kvadrat (rad/s2)

. - ..

Sobziromnaprestupnegodinevrijediuprosjeku: 1 a = 8765,76b = 31 556,736ks Me<tunarodno je predlofena, aIi jo nije usvojena, oznaka: rev/s (Iat. revo/utio okretaj). Jedinica okretaj potpuno odgovara jedinici puni kilt (vidi str. 60).

62 . "." "-

Maseoe veli&e

1. Masa m Jedinica SI Droge mjere

1 kilogram (kg) miligram centigram decigram gram dekagram megagram tona kilotona megatona 1 1 1 1 1 1 1 1 1 mg cg dg g dag Mg t kt Mt

= 10-6 kg = 10-3 g = 10-5 kg = 10-2 g = 10-4 kg = 10-1 g = 10-3 kg = 10-2 kg = 10 g = 103 kg = 1 t

= =

atomskajedinicamase'
2. Duljinska masa m,

u = 1,660531. 10-27 g k

= 109kg = 106 t

103 kg 106 kg

= =

1 Mg
103 t

JedinicaSI
Droge mjere
3. Plosna masa mA Jedinica SI

1 kilogrampo metar(kglm)
kilogram po kilometro 1 kglkm = 10-3 kglm

teks, tex"

1 teks = 10-6kglm= 1glkm

metru (kglm2)

1 kilogram po kvadratnom

4. Volumna masa, gustoca (specificna masa) Jedinica SI Droge mjere 1 kilogram po kubicnom metru (kglm3) gram po kubnom decimetro gram po kubnom centimetru 1 gldm3 1 glcm3

= 1 kglm3

kilogram po kubnom decimetru 1 kgldm3 megagram po kubnom metru 1 Mglm3 ) tona po kubnom metro 1 t/m3 5. Specificni volumen v Jedinica SI Droga mjera 1 kubni metar po kilogramu (m3/kg) kubni decimetar po kilogramu 1 dm3/kg

= 103 kglm3

10-3 m3/kg

6. Moment tromosti mase J

Jedinica SI Droge mjere

1 kilogram-kvadratni

metar (kg m2) 1 g m2 1 kg mm2

gram-kvadratni metar kilogram-kvadratni milimetar

= 10-3
= 10-6

kg m2
kg m2

. ..

Upotreba Upotreba

je dozvoljena samo u kemiji i fizici. je dozvoljena samo za duZinsku masu tekstilnoga

vlakna ili konca.

63 10.1.H.

Protome 1. Pretok mase qm, q, m

ve6&e

Jedinica SI Druge mjere

1 kilogram u sekundi (kgls)

gramu sekundi
gram u OOnuti gram na sat kilogram u minuti kilogram na sat

1 gls

tonau sekundi tona u minuti tonana sat

2. Volumenski protok q.. V Jedinica SI
Druge mjere

1 glOOn = 10-3/60 kgls = 10-3/3600 kgls 1 gib 1 kglmin = 1/60 kgls 1 kglb = 1/3600 kgls

= 10-3kgls

1 tls 1 tlmin 1 tIh

= 103/60kgls = 103/3600 kgls

= 1/60 m3/s = 1/3600 m3/s = 1O-3m3/s

= 103kgls

1 kubni metar u sekundi (m3/s)

kubni metar u minuti

kubni metar na sat litar u sekundi litar u minuti litar na sat

1 m3/h 1 Us 1 Umin 1 lib

1 m3/min

= 10-3/60 m3/s

= 10-3/3600 m3/s

Ve6&e za silu 1. Sila F Jedinica SI Druge mjere

1 njutn, newton (N = kg m/s2)

OOkronjutn

1!IN

= 10-6 N

milinjutn
kilonjutn meganjutn

1 mN
1 kN 1 MN

= 10-3 N
= 103N
=
106 N

Upozorenje! VeliCine tezina i specifiQ\a tezina nisu spomenute zakonu 0 mjemim jedinicama i mjerilima.
TeZina G je sila, koja proistjeee iz privlaQ\osti Zemlje

u jugoslavenskom
za masu m (G

= mg);

mjerimo je dakle kao silu (N). U svakidanjem zivotu upotrebljavamo

teZinuza vaganjem ustanovljenu masu (g, kg, t).. SpecifiQ\ateZina y je (zbog prednosti nepromjenljive mase prema promjenljivoj teZini) izgubila svoj sOOsao;stoga je treba u potpunosti zamjeniti gustofum p (y = pg).
To je u smislu JUS A.A 1.025 (1980). Po DIN-u valja razlikovati tefinu-silu (Gewichlskraft), mjerenu uN, od tefine (Gewichl), mjerene u kg. 64

..

2. Moment site M, okretni moment T, M, Jedinica SI 1 njutn-metar (N m) Druge mjere milinjutn-metar 1 mN m

njutn-milimetar 1 N mm

kilonjutn-metar meganjutn-metar
3. Tlak P, naprezanje (J, 'r Jedinica SI. Druge mjere

= 10-3 N m 1 kN m = 103N m 1 MN m = 106N m

10-3 N m

1 paskal, (pascal) (Pa = N/m2) milipaskal kilopaskal megapaskal kilonjutn na kvadratni metar meganjutn na kvadratni metar njutn na kvadratni milimetar kilonjutn na kvadr. milimetar bar milibar mikrobar standardni atmosferski tlak

1 mPa
1 kPa

= 10-3 Pa
=

1 MPa 1 kN/m2 1 MN/m2

1 N/mm2

= 106 Pa = 1 kPa = 1 MPa

= 1 MPa

103 Pa

1 kN/mm2= 1 OPa 1 bar = 105Pa 1 mbar = 102Pa 1 J.lbar = 10-1 Pa Pa = 1013,25 mbar

Relativni
redovno)

atmosferskog

tlak Pe je ralika apsolutnoga tlaka Pa: Pe = P Pa

tIaka P i (nekog drugog ali

P > Pa P < Pa

Pe > 0 Pe < 0

pretIak podtlak

4. lmpuls site Ft, kolicina gibanja m v

Jedinica SI
Druge mjere

1 njutn-sekunda (N s)

=
1 mN s = 10-3 N s = 1 g mls

1 kilogram-metar

u sekundi (kg mls)

milinjutn-sekunda

kilonjutn-sekunda 5. Dinamicka viskoznost'1 Jedinica SI

1 kN s

= 103N s = 1 Mg mls

1 paskal-sekunda (Pa . s = N slm2)

Drugamjera milipaskai-sekunda 1 mPa. s

6. Kinematicka viskoznost v

= 10-3Pa . s

Jedinica SI Druga mjera

6 - Slrojarski prirucnik

kvadratni milimeter u sekundi 1 mm2/s = 10-6 m2/s

6S

1 kvadratni metar u sekundi (m2/s)

Energetske 1. Energija E, rod W, toplina Q

veliCine

Jedinica SI Druge mjere

1 dzul (Joule) (J kilodzul megadzul gigadZul vat-sekunda vat-sat kilovat-sekunda

kilovat-sat

= N m)
1 kJ 1 MJ 1 GJ 1Ws 1Wh 1 kW s 1 eV

. =1u6J

= 103J

= 1u9J

1 kW h

= 1J = 3600 J = 1 kJ = 3600 kJ = 0,160219 = 10-3

W

megavat-sat
elektron-volt
2. Snaga p, toplinski tok <P,(l Jedinica SI 1 vat (watt) (W = J/s) Druge mjere milivat kilovat megavat gigavat kilodZul u sekundi kilodzul na sat
Toplinske

1 MWh= 3600MJ

aJ

1mW 1 kW 1MW 1GW 1 kJ/s 1 kJth

= 103W = 106W = 109W = 1 kW = 1/3600 kW

1. Temperatura Jedinica SI za (termodinamicku) temperaturu je 1 kelvin (K). Jedinica kelvin je 273,16. dio temperatume razlike izmedu apsolutne nule i trojne tocke vode Druga mjera za temperaturu je stupanj Celzija eC). Stupanj Celzijaje 100. dio temperatume razlike (pri tlaku od 1,01325 bar) izmedu ledista i vrelista vode.
Jedinica kelvin i stupanj Celzija su jednaki: 1 K

veliCiDe

1 C

a) Temperatuma skala Apsolutna se temperatura T mjeri od apsolutne nule (0,00 K). Celzijeva se temperatura t mjeri od ledista vode (0,00 0C). T(K) - t(C) = 273,15 T t Dakle vrijedi: 0,00 K apsolutna nula -273,15 C lediste vode 273,15 K 0.00 C trojna tocka vode 0,01 C 273,16 K vreliste vode 100,00 C 373,15 K b) Medu istim je temperaturama temperatuma razlika ~ T, mjerena u kelvinima (K), jednaka temperatumoj razlici ~t, mjerenoj u stupnjevima Celzija

eC):
66

~T(K)

= ~teC)

Tmrperaturno raztezanjea, fJ
Jedinica SI 1 metar po metro i kelvinu mI(m

. K) = K-1)

Druga mjera mikrometar po metru i kelvinu If.U111(m . K) ~ Brzina zagrijavanjai ohladivanja Tit (dT/dt) Jedinica SI 1 kelvin u sekundi (Kls) Druge mjere kelvin u minuti kelvin na sat

= 10-6 K-1

1 Klmin 1 KIh

= 1/60 kls = 1/3600 kls

.:. Specificni top/inski kilpacitet c Jedinica SI 1 dZul po kilogramu i kelvinu (Jlkg K)

Druga mjera kilodZul po kilogramu i kelvinu 1 kJlkg K

103 Jlkg K

5. Entalpija H Jedinica SI Druga mjera

6. SpecifiCna

1 dZul (J) kilodZul

h

lkJ

= 103J = 103Jlkg = 103JIK

enta/pija

Jedinica SI Druga mjera

1 dZul po kilogramu (Jlkg) kilodZul po kilogramu

1 kJlkg

-.

Entropija S Jedinica SI Druga mjera 1 dZul po kelvinu (JIK) kilodZul po kelvinu

1 kJIK

s. Specificna entropija s Jednota SI 1 dZul po kelvinu i kilogramu (JIK kg) Druga mjera kilodZul po kelvinu i kilogramu 1 kJlK kg ~. Ogrjevna moc gornja Hs, i donja Hi Jedinica SI Druge mjere 1 dZul po kilogramu (Jlkg) kilodZul na kilogram megadtul po kilogramu

= 103 J/K = 103Jlkg

=
106 Jlkg

kg

1 kJlkg 1 MJlkg

~:::. Toplinska vod/jivost A

Jedinica SI
Druga mjera

1 vat po metru i kelvinu (W/(m

. K)

kilovat po metru i kelvinu 1 kW/(m

. K) =

103 W/(m

. K)

~1. Toplinski prije/az a, toplinski prolaz k Jedinica SI Druga mjera 1 vat po kvadratnom metru i kelvinu (W/m2 K) kilovat po kvadratnom metru i kelvinu

67 .......

MolDe

"e1iane

1. Molna masa mm Jedinica SI 1 kilogram po molu (kg/mol) 1 g/mol Druge mlere gram po molu 1 kglkmol kilogram po kilomolu 2. Molni volumen Vm Jedinica SI 1 kubni metar po molu (m3/mol)
Druga mjera kubni metar po kilomolu 1 m3lkmol

10-3 kg/mol 10-3 kg/mol

= =

1O-3/mol

3. Koncentracija/Van (molarnosl) lIVm Jedinica SI 1 mol po kubnom metru (mol/m3)

Druga mjera kilomol po kubnom metru 1 kmol/m3 103 mol/m3

4. Molni loplinski kapacilel Cm Jedinica SI 1 dZulpo molu i kelvinu (J/mol K) Druge mjere dZulpo kilomolu i kelvinu 1 JlkmolK
kiloZdul po kilomolu i kelvinu 1 kJlkmolK kilodZul po molu i kelvinu 1 kJ/mol K

= 1O-3J/molK = 1 J/mol K = 103 J/mol K

=

5. Molna enlalpijahm Jedinica SI 1 dZulpo molu (J/mol) 1 Jlkmol Druge mjere dZulpo kilomolu 1 kJlkmol kilodZulpo kilomolu 1 kJ/mol kilodful po molu 6. Molna enlropijaSm Jedinica SI 1 dZulpo kelvinu i molu (JIK mol)
Druge mjere dZul po kilomolu i kelvinu 1 JIK mol

= 1 J/mol

10-3 J/mol

= 103J/mol
= 1O-3JlKmol

kilodZulpo kilomolu i kelvinu 1 kJlK kmol = 1 JIK mol kilodful po molu i kelvinu 1 kJIK mol = 103J/K mol VeIi&e D'8CeDja 1. Aktivnosl radioaklivnogaizvoraA = dNldl (brojjezgri N raspalih u vremenu I) Jedinica SI 1 bekerel. becquerel (Bq = S-I) 2. Apsorbirana doza ionizirajucegazratenja D = Elm (energija zrarenja E, dovedena tijelu mase m) Jedinica SI 1 grej. gray (Gy = J/kg)
3. Ekvivalenlna doza ionizirajucega zratenja BD

= (biolo~ki

uan

raznih

vrsta

B=1O Jedinica SI 1 sivert. sievert (Sv = Jlkg) 4. Ekspozicijska doza ionizirajucegazratenja Qlm (ionizacijom izazvan naboj Q u zraku mase m) Jedinica SI 1 kulon po kilogramu (Clkg)
68

zrarenja s obzirom na rendgensko

zracenje: B

1; npr. za zrarenje a je

.
Ekktricna struja J Jedinica SI Druge mjere

Elektricne

velicine

I amper (ampere) nanoamper mikroamper miliamper kiloamper

(A) I nA I fJ-A J mA I kA

= = = =

10-9 A 10-6 A 10-3A 103A

:. Kolicina e/ektriciteta Jedinica SI

(e/ektricni naboj) Q (C

I kulon (coulomb)

= A s)
= = = = 10-3 C 103C IC 3600 C

Druge mjere

milikulon kilokulon amper-sekunda amper-sat

I mC I kC IAs I Ah

3 Elektricni napon V Jedinica SI I volt (V Druge mjere mikrovolt

milivolt kilovolt megavolt

= W/A)
IfJ-V ImV IkV IMV

10-6 V

= 10-3 V = 103V = 106V

4. Elektricna jakost po/ja E Jedinica SI Druge mjere I volt po metru (V/m = N/C) milivolt po metru I mY/m = 10-3V/m kilovolt po metru I kV/m = 103V/m
volt po milimetru I V/mm

103 V/m

5. Elektricni otpor R Jedinica SI Druge nijere I om (ohm) (0 = V/A) miliom I mO kiloom I ill
otpor e (Q m) milimetar na metar I Omm2/m = 10-6 Om

= 10-30 = 1030

6. Specijicni (e/ektricni) Jedinica SI Druga nijera

I om-meter om-kvadratni

7. E/ektricna vod/jivost G

Jedinica SI

I simens (siemens) (S

= I/U)
69

8. Kapacitet C Jedinica SI Druge mjere

. I farad (F = C/V) pikofarad nanofarad mikrofarad milifarad

IpF I nF IILF ImF

= 10-12F = 10-9 F
= 10-6F = 10-3F

9. lnduktivitet L Jedinica SI I henri (henry) (H = Vs/A) 1pH Druge mjere pikohenri nanohenri I nH mikrohenri I ILH milihenri . I mH
10. Gustoca magnetskoga Jedinica SI toka (magnetska I tesJa (T = N/A in =Wb/m2)

= 10-12 H = 10-9H = 10-6H = 10-3H

indukcija) B

Druge mjere

nanotesla
mikrotesla

I nT
lILT

10-9 T .

militesla

I mT

= 10-6T

= 10-3 T

11. Magnetski tok tI> Jedinica SI 1 veber (weber) (Wb

= T m2)
I mWb = 10-3Wb

Druga mjera miliveber

12. Magnetska jakost polja H

JedinicaSI
Druge mjere

1 amper po metru (A/m)

miliamper po metru
kiloamper po metru amper po milimetru

I mA/m
I kA/m I A/mm

= 10-3A/m
= =
103 A/m 103 A/m

Svjetlosne velil!ine 1. Jakost energetskoga zracenja Jedinica SI 1 vat na steradian (W/sr) 2. Jakost svjetla I Jedinica SI 1 kandela (candela) (cd) 3. Luminancija B Jedinica SI 4. Svjetlosni tok Jedinica SI 5. Rasvijetljenost I kandela na kvadratni I lumen (lm E metar (cd/m2)

= cd

. sr)

Jedinica SI 70

I luks (lux) (Ix = Im/m2)

STARE JEDINICE

I MJERE (ukljuCiv~i i anglosaske mjere)

Zakonom 0 mjemim jedinicama i mjerilima (1984) ove su jedinice z a bra ~j e n e z a j a v n u up 0 t r e b u u Jugoslaviji. Za ufa strucna podruCja jopuStene su iznimke (koje proizlaze iz medunarodnih ugovora Jugoslavije). ~- Za duljinu

ongstrem, (angstrom) mikron paIac, col, inch stopa, foot jard (yard) fadom, fathom =. Za povrsinu barn square inch square foot square yard 3. Za volumen cubic inch cubic foot cubic yard registarska tona 4. Za brzinu foot per minute foot per second yard per second

1A = 1 11 = 1 in. (") = 1 ft. (') = 1 yd. = 1 fm. =

0,1 nm 1 I1m 25,4 mm 12" 3' 2 yds.

= 10-10m

= 10-6m

= 0,0254 m = 0,3048 m = 0,9144 m = 1,8288m

1b = 100 fm2 = 10-28m2 1 sq. in. = 6,4516 cm2= 645,16 . 10-6 m2 1 sq. ft. =9,2903 dm2= 92,903 . 10-3 m2 1 sq. yd. = 0,83613 m2
1 1 1 1 cu. in. = 16,387 cm3= cu. ft. = 28,32 dm3 = cu.yd. = R. T. = 100 cu. ft. = 16,387 . 10-6 m3 28,32 . 10-3 m3 0,76455 m3 2,832 m3

1 ft.lmin. 1 ft.lsec. 1 yd.lsec.

= 0,00508 m/s = 0,3048 m/s = 0,9144 m/s = 0,01 m/s2 = 0,3048 m/s2 = 0,9144 m/s2

5. Za ubrzanje 1 Gal = 1 cm/s2 gal foot per sec. per sec. 1 ft.lsec. sec. yard per sec. per sec. 1 yd.lsec. sec.

6. Za masu
kvintal,metricka centa hyl funta, pound (libre) long-tona, long ton karat (metricki) 1q 1 hyl lib. 1 ur 1k

= 2240 lb.

= 100 kg = 9,80665 kg = 0,45359kg = 1016,05kg = 0,2 g

= 27680 kg/m3 = 16,017 kg/m3 = 0,59328 kg/m3

7. Za gustocu pound per cubic inch 1 lb.lcu. in pound per cubic foot 1 lb.lcu. ft. pound per cubic yard 1 lb.lcu. yd.

71

8. Za si/u miJipond pond kilopond megapond din sthene poundal 9. Za tlak i naprezanje fizikalna atmosfera tehnifka atmosfera stupac live (0 0c) stupac vode (4C) kilopond - po kvadratnom metro barye pieze hectopieze inch of mercury inch of water pound per square inch pound per square foot pound per square yard long ton per square inch long ton per square foot 10. Za dinamicku viskoznost centipoaz poaz (poise) dekapoaz 11. Za kinematicnu viskoznost centistoks stoks (stokes)

Imp Ip I kp IMp I dyn 1st 1pd. I atm I at I mm Hg I mm H20 I kp/m2

= to-3p
=
1O-3kp

= 9,80665.10-6 N = 9,80665 . 10-3 N = 9,80665 N

= 9,80665

= 103kp =IOILN

= 10-'N =I03N
=
101325

. 103

= 0,138254 N

= 760

mm Hg

Pa

= I kp/cm2 = 98066,5Pa = I kp/m2

= I mm H20 = I at

= 133,323Pa = 9,80665 Pa 9,80665 Pa 98066,5 Pa 9806650 Pa 10-1 Pa 103Pa 10' Pa 3386 Pa 249,1 Pa 6895 Pa 47,88 Pa 5,320 Pa 15444151 Pa IOn51 Pa

- po kvadratnom centimetru I kp/cm2

po kvadratnom

milimetru

= = = I kp/mm2 I barye = 0,1N/m2 = I pz = I kN/m2 = = = I bar I hpz = I in. Hg = I in. H20 = I p. s. i. = I p. s. f. = I p. s. y. = I LIT s. i. = I L/T s. f.

I cP IP I daP I eSt 1St

= 10-3Pas = 10-1 Pas = I Pas

= I mm2/s

= 10-6 m2/s

= 10-4m2/s
2,0 H,8 ~ 76,0

stupn,ievi po Engleru E: E 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,8 mm2/s 1,00 1,82 2,82 3,92 5,08 6,25 7,41 9,66 ~ ~ ~ U ~ U ~ ~ ~ mm2/s 16,7 21,1 29,5 37,4 45,2 52,9 60,8 68,4 Iznad IOOE= 76 mm2/s treba za svaki IOE dodati 7,6mm2/s. n

12. Za energiju, rad, toplinu kilopond-metar konjska snaga-sat kalorija kilokalorija

litar-atmosfera

erg foot-pound horse power-hour british thermal unit

1 kp m 1 KM h (KS h) 1 cal 1 kcal 11 at 1 erg 1 ft.-lb. 1 HP h 1 BTU

= 9,80665J
= = = = = = = = 2, 648 . 106J 4,1868 J 4186,8 J 98,0665 J 10-7J 1,3558J 2,685 . 106J 1,055 . 103J

13. Za snagu, toplinski tok = 9,80665 W 1 kp mls kilopond-metar u sekundi konjska snaga 1 KM (KS) = 735,499 W 1 calls kalorija u sekundi = 4,1868 W 1 kcallh = 1,163W kilokalorija na sat = 10-7W 1 ergls erg u sekundi 1 ft.-Ib.lsec. = 1,3558W foot-pound per second 1 HP = 745,7W horse power 1 BTU/h = 0,293W british thermal unit per hour 1~. Za temperaturu stupanj Fahrenheita eF) je definiran temperaturama: ledi~te vode 32 "P, vrelgte vode 212 of. Prerarunavanje na temperatumoj skali 9 9 15. Za elektricne velicine 1 gauss za gustoeu magnetskoga toka 1 maxwell za magnetski tok 1 oersted za magnetsku jakost polja 16. Za svjetlosne velicine 1 hefnerova svijeca za jakost svjetla 1 medunarodna svijeea = 1 sb stilb za luminanciju za rasvijetljenost 17. Za velicine zracenja za aktivnost radioaktivnoga izvora za apsorbiranu dozu ionizirajuceg zracenja za ekvivalentnu dozu ionizirajuceg zraeenja za ekspozicijsku dozu ioniziranoga zrarenja

x of = 2.. (x - 32) C = 2.. (x - 32) + 273 K ;= 10-4T = 10-8Wb = 103/4n Nm

= 0,917cd = 1,02cd
= 104 cd/m2

nit phot

= 1 nt = 1 ph

= 1 cd/m2 = 104Ix
= 3;7 . 1010Bq = 0,01 Gy = 0,01 Sv = 2,58,10-' C/kg 73

curie rad rem rontgen

= 1 Ci
= 1 rd = 1 rem =IR

POSEBNE

MJERE

1. ,.Standardni (nonnni) kubni metar je masa plina koja pri standardnom stanju (pri temperaturi .C i tlaku 1,013 25 bar) zaprema volumen od 1 m3. To je masa plina (kg) koja je brojcano jednaka njegovoj gustoci (kg/m3) pa ima stoga za svaki plin drugu vrijednost, npr.: 1,2505 kg du~ika 1,4290 kg kisika 1,9768 kg ugljicnog dioksida Volumen standardnoga kubnog metra je za razlicite temperature razliCit pa iznosi za idealni plin pri temperaturi.C volumen m3 -100 0,634 veoma

100 1,366

1000 4,663

(Pritom nije uzeto u obzir odstupanje realnih plinova od pona~anja idealnih, niti njihova disocijacija pri visokim temperaturama.) Standardni kubni metar je nepregledna, zastarjela mjera (u jugoslavenskom zakonu 0 mjernim jedinicama i mjerilima uopee nije spomenuta). 2. ,.8aume-ova areometarska skala slufi za odredivanje gustOCe kapljevina pomoeu stupnjeva Baume-a (OBe). a) Za kapljevine gustoCe (I;? 1 kg/dm3 odredena je Baumeova skala vrijednostima N

N = oBe pri (I= 1,0 kg/dm3 N = 66 oBe pri (I = 1,8427 kg/dm3 Za preraeunavanje vrijedi (I = 144,32/(144,32
b) Za kapljevine

- N)

(kg/dm3)
je Baumeova skala vrijed-

gustOCe (I ~ 1 kg/dm3 odredena

nostima N N = 10 oBe pri (I = 1,0 kg/dm3 N = 90 oBe pri (I = 0,6434 kg/dm3 Za preracunavanje vrijedi (I = 144,321(134,32 N) + (kg/dm3) 3. ,.8eaufortova skala oznacuje brzinu vjetra (u meteorologiji) pomocu posebne mjere bofor u ovisnosti 0 brzini vjetra v:

bofor 1 2 3 4 5 6
74

v km/h 1 ... 5 6... 11lahor 12 ... 19 20 . . . 28 vjetric 29 .. . 38 39 . . . 49 jaCivjetar

bofor v km/h 7 50.. . 61 8 62.. . 74 olujni vjetar 9 75.. . 88 10 89 . .. 102 vihor 11 103...117 12 > 117 orkan

TVARI
SASTAV TVARI Tvar (materija) se sastoji od kemijskih elemenata iIi qjihovih spojeva. Sve 1PC)jevemOZemo rastaviti na eIemente koje dalje ne mozema rastavljati nikatYim kemijskim sredstvima. Dio elementa koji dalje ne motemo vie dijeliti nazivamo atom. (Pro-

..

atoma iznosi po redu velicinepribliwo 0,1nm = 1O-lom.)

Nuklearna je fizika po svojim otkricima razviJa (Bohrov) model 0 zgradi atoma, prema lojem se sastoji atom svakoga elementa od jezgre, gdje su sabrani nukleoni, tj. pozitivno nabijeni protoni i elektricki neutralni neutroni, a jezgru okruzuju negativno nabijeni elektroni. U jezgri atoma (promjera reda velicine ::: 10-14 m) skupljena je gotovo sva masa atoma. Mase i naboji nukleona i elektrona iznose:

masa naboj proton 1,672 10-24 + 0,160.10-18 As g neutron 1,675 10-24g o elektron 0,9108. 10-27 g -0,160.10-18As

p ""'" protoni, n =- neutroni, e = elektroni

Naboj jezgre odreden je brojem protona koji je jednak rednom broju Z dementa. Tim su nabojem odredena kemijska i fizikalna svojstva elementa. Ukupan broj nukleona, tj. protona i neutrona, daje maseni broj A (relativnu atomsku masu) elementa. Npr. uranov atom (Z = 92) relativne atomske mase A = 238 sastoji se iz 92 protona i 146 neutrona. Pri elektricki neutralnim atomima je broj elektrona jednak broju protona (= rednom broju Z). Elektroni kruze oko atomske jezgre po odredenim stazama (kruwim odnosno elipticnim) koje teku po energetski razmjetenim Ijuskama K, L, M, N, 0, P i Q (kojih se polumjeri odnose kao kvadrati cijelih brojeva, tj. J2: 22: 32: . . .). Broj elektrona u svakoj Ijusci je ogranieen (2n2):

Ijuska najveci broj elektrona

K 2

L 8

M 18

N 32

(SO) (72) (98)

EIektronima su sasvim popunjene samo Ijuske K, L, MiN. 75

Kemijskl Simbol, redni (atomski) broj Z (= broj atomska masa A (s obzirom na ugljikov izotop 12(;) Element
vodik helij litij berilij bor ugljik duJik kisik fluor neon natrij magnezij aluminij silicij rosfor sumpor k10r argon kalij kalcij skandij titan vanadij krom mangan t.eljezo kobalt nikal bakar cink galij germanij aTSen selen brom kripton rubidij stroncij itrij cirkonij niobij molibden tehnecij rutenij rodij patadij 76

Simbol
H He Li Be B C N 0 F Ne Na Mg AI Si P S Cl Ar K Ca Se Ti V Cr Mn Fe Co Ni Cu Zn Ga Ge As Se Br Kr Rb Sr y Zr Nb Mo Tc Ru Rh Pd

Z
1 2 3 4 S 6 7 8 9 10 It 12 13 14 IS 16 17 18 19 20 21 22 23 24 2S 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46

A
1,008 4,003 6,939 9,012 10,81 12,01 14,01 16,00 19,00 20,18 22,99 24,31 26,98 28,09 30,97 32,06 3S,4S 39,9S 39,10 40,08 44,96 47,90 SO,94 S2,OO 54,94 55,85 58,93 S8,71 63,S4 65,37 69,72 72,59 74,92 78,96 79,91 83,80 8S,47 87,62 88,91 91,22 92,91 95,94 (99) 101,1 102,9 106,4

K 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 2 3 4 S 6 7 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

1 2 3 4 S 6 7 8 8 8 9 10 11 13 13 14 15 16 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

1 2 2 2 2 1 2 2 2 2 1 2 3 4 5 6 7 8 8 8 9 10 12 13 14 15 16 18

1 2 2 2 1 1 1 1 I

dementi ona u atomu), relativna i raspored elektrona po Ijuskama (K do Q) Element srebro bdmij mdij kosilar antimon idur jod benon azij barij lantan a:r praseodim neodim prometij samarij europij
I

Simbol Z
Ag Cd In Sn Sb Te J Xe Cs Ba La Cc Pr Nd Pm Srn Eu Gd Tb Dy Ho Er Tm Yb Lu Hf Ta VII Re Os lr Pt Au Hg TI Pb Bi Po At Rn Fr Ra Ac Tb Pa U 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92

A
I

K 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

L 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

M 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

N 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 20 21 22 23 24 25 25 27 28 29 30 31 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32

0 I 2 3 4 5 6 7 8 8 8 9 8 8 8 8 8 8 9 8 8 8 8 8 8 9 10 11 12 13 14 15 16 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 20 21

gadolinij.

terbij disprozij bolmij erbij tulij iterbij lutecij bafnij tantal volfram renij osmij iridij platina zIato Ziva talij olovo bizmut polonij aslat radon francij radij aktinij torij protaktinij man

74.

107,9 112,4 114,8 118,7 121,8 127,6 126,9 131,3 132,9 137,3 138,9 140,1 140,9 144,2 (145) 150,4 152,0 157,3 158,9 162,5 164,9 167,3 168,9 173,0 175,0 178,5 180,9 186,2 190,2 192,2 195,1 197,0 200,6 204,4 207,2 209,0 (210) (210) (222) (223) (226) (227) 232,0 (231) 238,0

183,9

I 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 3 4 5 6 7 8 8 8 9 10 9 9

1 2 2 2 2 2 77

Transurani su umjetno dobiveni (radioaktivni) Element neptunij plutonij americij kirij (curij) berkelij kaliCornij ajntajnij [ermij mendelevij nobelij lavrencij kurtatovij Simbol Np Pu Am Cm Bk CC Es Fm Md No Lw Ku Ha (Bo)

hanii [OOriD

elementi, kojih u prirodi nema: Z A* :::::: 93 (237) 94 (242) 95 (243) 96 (247) 97 (247) 98 (249) 99 (254) 100 (253) 101 (256) 102 (253) 103 (257) 104 (261) 105 (262)
izotop.

Podaci se iz raznih izvora znatno raz1ikuju, a vrijede za najstabilniji

Pri jednakom rednom broju Z (tj. pri jednakom broju protona) moguee su razlicite atomske mase A (zbog razliCitog broja neutrona). Elemente s jednakim rednim brojem (s jednakim nabojem jezgre), ali s razliCitim relativnim atomskim masama (masenim brojevima), nazivamo izotopima. Izotopi se vladaju kemijski potpuno jednako; razlikuju se samo po fizikalnim svojstvima.
Pri vodiku npr. poznamo tri izotopa: vodik H

tH (s protonom

i bez

neutrona), deuterij D = 2H (s protonom i jednim neutronom) i tritij T

= 3H (s

protonom i dvama neutronima). Prirodni se elementi sastoje veCinom od stalne mje~avine svojih izotopa, (Samo 22 prirodna elementa sastoje se od samo jednoga izotopa, npr. F, Na, AI, P, Co itd.). Na primjer: prirodni uran sadrZi 99,280% izotopa 238U, 0,714 % izotopa mU i 0,006% izotopa 234U. Pri jednakom pozitivnom naboju jezgre (tj. pri jednakom broju protona) broj elektrona moze biti veCi ili manji. Takav atom, koji nije vi~ elektricki neutralan, ilazivamo ion. Pozitivni ioni (kationi) nastaju od atoma, koji mogu odavati elektrone, tj. od takvih, koji imaju na vanjskoj Ijusci samo jedan ili dva elektrona (pri elementimasveCim brojem protonai vi~). Tosu tipiene k 0 v i n e (dobrovode elektricnu struju). VeCina kemijskih elemenata su kovine. Negativni ioni (anioni) nastaju od atoma, koji mogu primati elektrone, tj. od takvih, koji imaju na vanjskoj Ijusci sedam iIi ~est elektrona (pri elementima smalimbrojemprotonaimanje). Tosu tipicne ne k 0 v i n e (nevodeelektricnu struju). Medu elementima, koji formiraju samo katione ili anione, postoje elementi, koji pod odredenim okolnostima formiraju jedne ili druge atome. Elementi sa eetiri elektrona u vanjskoj Ijusci samo ponekad formiraju ione.

"78

Periodli!ni slstem elemenata Brojcvi povrh simbola su redn; brojevi Z.

(po Mendeljejevu)

Omaka +: elementi (kovine), koji tvore samo pozitivne ione (katione). Omaka -: elementi (nekqvine), koji tvore samo negativne lone (anione). Glavna skupina Period
I

I
H
3 Li Na 11-

11

III

IV

I -

I -

VI

I VII I VIII
-

1 2
3

MgA\ 12- I

k
13
In 81 Tt 3 Se
2\ -

-9

2 He

14Si 32 Ge 50 Sn 82 Pb

N 15P 33 As Sb

O. 16S 34 Se Te

F 17Cl 35 Br J

10 Ne 18 Ar 36 Kr 54 Xe 86 Rn

-JP
---- 5 --- 6
7

K Ca 19720711]: Ga RbSr 55 Cs 87 Fr

56 Ba 88 Ra

JUJUfBi 83 Po 84
I

At 85

Lijevo i pod debelom crtom

kovine; desno i iznad debele erte Sporedna skupina 6 5 23 V 24 Cr

- nekovine.

2 4

7 25 Mn 26 Fe

8 27 Co 28 Ni

I
-

Ti

22

29 Cu

30 Zt.

39 Y

40 Zr 41 Nb

42 Mo 43 Te 44 Ru 45 Rh 46 Pd

47 Ag

48 Cd La Hf Ta 74 W 75 Re 76 Os 77Ir 78 Pt

----5771172736 ". SO.

Au -----:;- Z = 58...71:

Hg Ae 104---WS 89"-;-1 Ku Ha
lantanidi-, Z = 90...103: aktinidi-. 79

U sporednoj skupini su svi elementi samo kovine.

Svojstva Promjer atoma nm 0,169 0,313 0,383 0,476 0,502 0,540 TaJi~te
I

Elemen~ skupina slmbol H A/ka/ne kovine Li Na I K Rb Cs Zemno-alka/ne kovine 11 Be Mg Ca Sr Ba

Valencija.
I

Vreli~te
I

Gustoea
I

C -259,4 186 97,7 63 39 28

0C -252,7 1370 892 770 680 690

(20C) kg/m' 0,084 530 970 860 1530 1900

I I I I I I

. 0,225
0,320 0,393 0,429 0,448

1280
650 850 770 704 2300 660,1 29,8 156,4 300 3700 1430 958 231,9 327,3 -210,0 44,1

2 2 2 2. 3 3 3 3 1, 3

2770 1110 1440 1380 1640 2550 2060 2071 1450 1460 4830 2300 2700 2270 1740 -195,8 280 610 1440 1420

1820 1740 1550 2600 3500 2300 2699 5910 7310 11 850 2220 2330 5360 7298 11 340 1,165 1820 5730 6620 9800 1,332 2070 4810 6240

Borova skupina B AI 111 Ga In TI Ugljikova skupino C Si IV Ge Sn Pb Duiikova skupina N P V As Sb Bi Ha/kogeni VI 0 S Se Te

0,282 0,270 0,314 0,342 -.--.-0,154 0,234 0,279 0,316 0,349 0,106 0,216 0,250 0,323 0,364

I;

4, 2 4 4 4,2 2,4 3, 5, 3, 3, 3, 5, 2 3 5 5 5

630,5 271,3 -218,8 119,0 220 450

Va/encijaje broj vodikovih atoma koje atom elementa moze vezati u molekulu ili ih u njoj moZe nadomjestiti. 80

0,212 0,232 0,290

2 6, 4, 2 4, 6, 2 2,4,6-

-183,0 444,6 680 1390

elemenata Promjer atoma nm 0,136 0,194 0,226 0,270 Tali~te

I

Elemen~ skupina stmbol Halogeni VII F Cl Br J

Valencija
I

C -223 -101 -7,2 114 -271,4 -248,6 -189,4 -157 -112

Vreli~te C -188,2 -34,7 58 183 -268,9 -246,0 -185,8 -152 -108

Gus toCa
I

(200C) . kg/m' 1,578 3,000 3120 4930

1 1, 7, 5 I, 5 I, 5, 7 0 0 0 0 0

Pkmeniti plinavi He Ne VIII Ar Kr Xe Kovine sporednih skupina Ti V Cr Mn Fe 4. period Co Ni Cu Zn Zr Nb Mo Tc Ru Rh Pd Ag Cd Hr Ta W Re Os Ir Pt Au Hg

priru~nik

0,320 0,382 0,400 0,440

0,166 0,839 1,663 3,488 5,495

0,293 0,271 0,257 0,250 0,252 0,250 0,249 0,255 0,275 0,319 0,294' 0,280 0,267 0,270 0,275 0,288 0,304 0,317 0,294 0,282 0,275 0,270 0,271 0,277 0,288 0,310

4, 5, 3, 2, 3, 2, 2,

3 4, 2 6, 2 3, 4 2 3 3

1820 1735 1930 1245 1539 1492 1453 1083 419,5 1750 2415 2625 2500 1960 1552 960,8 320,9 2996 3380 3170 2700 2443 1769 1063 -38,9

5100 3400 2500 2150 2740 2900 2730 2600 906 5050 3300 4800 4900 4500 4000 2210 765 3700 6100 5930 5900 5500 5300 4410 2970 356,6
I

4540 6000 7190 7430 7870 8900 8900 8960 7133 6500 8570 10200 11460 12200 12440 12000 10490 8650 11400 16600 19300 20000 22500 22 500 21450 19320 13 550 81

2, 1 2 4 5, 3 6, 3, 5 7 3,4, 6 3,4 2,4 1 2 4 5 6,4 7,4, 1 4,6 4, 3, 6 4,2 1, 3 2, 1

5. period

6. period

7 - Strojarski

KEMDSKl SPOJEVI
Kemljske veze 1. Alomske veze (homeopolame, kovalentne)

Atomske veze su veze medu nekovinskim atomima. Zajednifki elektroni vi~ atoma tvore molekule, i to od priprostih dvoatomnih do vrlo velikih molekllla 5 vi!!: stotina iIi vi!!: tisuCa atoma. Spojevi 5 atomskim vezama (molekularnu zgradu) obuhvaCaju razmjerno m~i broj anorganskih spojeva; posebno su znafajni organski spojevi. Anorganski spojevi 5 atomskim vezama su: pretemo plinovite tvari (s niskim talitima i vrelitima), npr. nekovin-

ski elementi (H2, 2, N~, nekovinski oksidi i hidridi (C02, S02. NH3, H~) i spojevi nekovina (SCI2, PCI3);
tvari dijamantnog tipa (s visokim talitima i vrelitima) s vrlo jakim atomskim vezama (tvrdoea!), npr. dijamant (C) i nekovinski karbidi (SiC, B4C). Tima su slifni takoder nekovinski nitridi (BN, Si3N4). Organski spojevi sefu od malih molekula, npr. priprostih ugljikovodika (C~, ~~), do veoma velikih molekula, npr. polivinilklorida (~H3Cl)n. S porastom broja atoma u molekuli prelaze te tvari iz plinovitih u tekuCe i potom u krute. Ne vode elektrifne struje.

2. Ionske veze (heteropolame, elektrovalentne) Ionske veze nastaju medu kovinskim i nekovinskim atomima na taj nafin, da kovinski atomi odaju vanjske (valentne) elektrone (jednoga iIi vie) te
postaju pozitivnim ionima kationima, nekovinski atomi pak primaju vanjske elektrone i postaju negativnim ionima - anionima. U plinovitom ill tekueem stanju (ili u otopini) su pozitivni i negativni ioni slobodno gibljivi, dok u krutom stanju formiraju skupnu kristalnu re!etku. Ionske su veze karakteristifne za kovinske okside (npr. Na20) i hidrokside (opr. NaOH) a narocito za sol i, koje su spojevi pozitivnih (kovinskih) i negativnih (oekovinskih) Iona (NaCI = Na+ + a-). Soli imaju visoka tali!ta i vreli!ta te su pravi elektroliti; u taljevini ill otopini vode elektrifnu struju, pri eemu su ioni nosioci naboja. 3. Kovinske veze Kovinske
valentnih

veze su veze medu kovinskim

re!etkama, koje tvore nabijeni, sve

atomima.
kovine, su atomi elektroni

U kristalnim elektrona

odavanjem medu

pozitivno

valentni

pa se kreeu

ojima u re!etki razmjerno slobodno. Kovinske su veze karakteristifne za sve kovine i njihove slitine, a odlikuju se narocito dobrom elektricnom i toplinskom vodljivoCu te tvrdoeom i gnjetljivoCu (mogucnost preoblikovanja, kovkost).

82

Kemijske reakcije ~edoIadZbe kemijskih reakcija prikazuju koliCinske odnose sudjelujuCih tvari 2 H2 + O2 2 mola 1 mol 2.2 g 1.32 g 2 m3 1 m3

= 2 H20
2 mola 2.18 g 2 m3

~. ;WDovitom stanju ~
:":c

Pri eksotermickim reakcijama se toplina oslobada (odvodi, -), pri endoterreakcijama se toplina tro~i (dovodi, +): 1

O2 = H20 - 286,7kJ/mol

C + 2" O2= CO - 124,0kJ/mol

CO +
C +

'-',:J = H2 +

+ O2 + 286,7 kJ/mol

O2

= CO2

- 282,9 kJ/mol

O2 = CO2 - 406,9 kJ/mol

?n kemijskoj reakciji odvedena ili dovedena toplina nije ovisna 0 toku reakcije - po medustupnjevima ili neposredno (Hessov zakon). Reakcije redukcija - oksidacija (red-oks) nastaju iz djelomiCnih reakcija =iakcije (oduzimanje kisika spoju) i oksidacije (spajanje s kisikom). Hidridi Hidridi su binami spojevi vodika s nekovinama ili nekim kovinama. Hidridi ~ pIinoviti, tekuci ili kruti (nekovinski su hidridi plinoviti ili tekuCi). S,'ojstva vodika i nekovinskih
T'Iar I molekularna Relativna

hidrida Vrelite .C GustoCa kg/m' (O.C) Opaska

masa

Talite .C

:-..t
H: Fdridi 3-0
H:02' '3 :1 RF He HBr a; H-5 H3J'

2.016
18,02 34,01 17,03 20,01 36,46 80,92 127,91 34,08 34,00 27.03

-259,4
0,00 -89 -77,7 -92,3 -112 -88,5 -50,8 -82,9 -133,5 -14

-252,7

0,090
voda (H oksid) H peroksid amonijak Ouorovodik Idorovodik bromovodik jodovodik sumporovodik fosforovodik ciianovodik

Ii'CN"

100,0 1000,OWc) 1465 152,1 -33,35 0,771 987 19,4 -83,7 1,64 -67,0 3,50 5,66 -35,4 (4 bar) -61,8 1,54 -87,4 1,53 26 688

Voda i vodikov peroksid su istodobno hidrid i oksid. " Pozitivno nabijena jednovaletna skupina NH.t = amonij. Negativno nabijena jed,novaientna skupina CN- = cijan..

83

Oksidi Oksidi su binarni spojevi kisika s elementima te su plinoviti, tekuci iIi kruti. Elementi s vie valencija mogu imati i vie razlicitih oksida. Svojstva kisika i oksida (pri Pa = 1,01325 bar) Tvar
I

molek. masa Relat.

C (s Tilte = sub!.) -218,8 -207 -78,5 s -102,3 -161 -9,3 -103 30 s -75,5 16,8

0C
I

VreIilte
-183,0

(OC) Gust

kgfm

Opaska
I

P,O,

Kisik 0, I 32,00 Nekovinski oksidi CO 28,01 44,01 CO, 44,01 N,O NO 30,01 NO, 46,01 76,01 N,O, N,O, 108,01 64,06 SO, SO, 80,06 I0995 P,O,

1,4291

-191,5

1,977 C dioksid
1,978 1,340 1447 1447 2050 2,926 1923 N (I) oksid N (11)oksid, N monoksid N dioksid N (Ill) oksid, N trioksid N pentoksid S dioksid S trioksid

1,250

C monoksid

-91,7 -151 21,3 3,5

141,94

23,8 250 s
s

-10,0 44,5 2630

173,1

1943
2387 2320

P trioksid

60,08 SiO, Kovinski oksidi Na,O 61,98

1710

P pentoksid Si dioksid, kremen

K,O MgO Cao

BaO Al,O, CrO

94,20 40,31 56,08

153,34 101,96 68,00

350 2500 2572 s

1923 2050

1275

2000 2250

2270 2320
3550 3400 5720 4000

magnezija
I

peno (tivo) vapno

Cr,O, CrO, CU,O CUO FeO Fe.O, Fe.0. MnO Mn,O, Mo,O. MoO, PbO PbO,
TiO

151,99 99,99 143,08 79,54 71,85 159,69 231,54 70,94 157,87 228,81 86,94 223,19 239,19
63,90

2200 196 1235 1420 1595 1538 1650 1080 1705 535

WO, WO, ZOO

84

215,90 231,90 81,37

1750 -

5210 2800 6000 6400 5990 5240 5180 5090 4500 4856 5026 9500
9365

Cr(U) oksid Cr(IlI) oksid Cr(1V)oksid Cu(I)oksid

CU(U) oksid

glinica, korund

Fe(U)oksid Fe(Ill) oksid Fe(II), Fe(III) oksid Mn(II) oksid Mn(Ill) oksid Mn(II), Mn(1I1)oksid Mn(1V)oksid Pb(lI) oksid
Pb (IV) oksid

5500
12110 5606

1373 1700 s

7160
I

W(lV)oksid W(VI)oksid
cinkovo bjelilo

Karbidl Karbidi su binami spojevi ugljika s kovinama, le s nekovinama B i Si. Karbidi su tvrde (i vrlo tvrde) tvari visokog taliMa. SPOjstvaug/jika i karbida Gustoea _ Relalivna Tali~te Vremte
1

T~

molek. . masa

C (s = sub!.) 3700 > 3500

C
1 1

kg/m' (OC) 2220 3510

Opaska

~i'9it ~ ~t, ~

12,01 12,01 55,25 40,10 64,10 180.01 284,00 179,55 176,83 107,95 104,92 192,96 59,91 62,95 195,86 379,71

4830 3500

) gustoea amorfnoga 1970 kg/m'

brusni materijal karborund s vodom: C.H,

C:

a.c

S.:-C ca.. Ok C:k F=.C ~ YoC ~ 7: TIC ~-c ~~ "';:;e

2350 2700 s 2300 1890 1665 1837 2570 3500 3877 3140 2830 2777 2857

5500 4300 3900

2515 3170 2220 6680 6950 7680 6890 8400 8200 13960 4250 5380 15700 16060

cementit u &licima

) tvrdi

karbidni metali

Nltridl Nitridi su binarni spojevi du~ika s kovinama, roCiio s B. S'JOjstva duIika i nitrida Re1ativna
1

medu nekovinama

pak na-

TaMte

T-/JIdik ..~ '........ me

-~ Crli Fe,~

molek. . masa

C (s = sub!.)

Vreli~te 0C
I

Gustoe~ _
I

kg/m' (OC)

Opaska
I

28,01 1-209,86 24,82 40,99 66,00 125,70 237,39 106,91 194,95 61,91 64,95 2730 s 2200 (4 bar) 1500 200 2050 3360 3220 2320

-195,8

1,2511 2255 3050 6350 6570 8260 14100 5190 5630 u ~elicima za nitriralije

re... " ~....

-;U; ~ .... 'i'

85

Sulfidi Sulfidi su binarni spojevi sumpora s kovinama, a medu nekovinama ato sa C (i H - vidi: hidridi, str. 83). Svojsrva sumpora i sulfida naro-

.C
5umpor 120 kristaliean amorfan I 256,48 32'061 5ulfidi CS, At,S, CrS Cu,5 CuS 76,13 150,12 84,07 159,20 95,63 112,8 {119,0 -111,6 1110 1350 1130 {1100

Opaska
I

(s

=.C subJ.)
444,6

kg/m' w..

444'61

2046 1960 2070 1261 2020 4100 5600 5780

monoklin ortoromban

46,3 1550 s

FeS FeS, MnS

87,90 119,96 86,99

160,07 239,27 150,76 248,04 97,44

1193 1171

220

4600 5010 5000

kubiean ortoromban

1375 s 1240 1200 s Fosfidi

MoS, PbS SnS WS, ZnS

1185 1114 882 1850 (150 bar)

4000 4800 7500 5080 7500 4087

pirit

Fosfidi su birani spojevi fosfora 5 kovinama. Svojsrva fosfora i fosfida Tvar Fosfor cmi crveni bijeli Fosfidi CrP Opaska

123,92 610 (43 bar) 1123,921 123,92 44,1 83,03

280

2690 2200 1820

plamite 725 .C
I

plamiJte400 .C

Cu,P Cu,P, SnP,

Fe,P Fe'p MnP 86

221,73 252,75 211,76

142,70 198,54 85,95

415
1290 1100 1190

5700 6700 6350

4100 6560 6740 5390

Kisellne i baze Kiseline su tvari, kojih moiekuie Hi ioni lako odavaju protone (vodikove .:czgre H +). Kiseline su vodene otopine spojeva vodika s halogenima iIi drugim ne.llD't'iDama(kiseline bez kisika), Hi pak nastaju pri reakciji nekovinskih oksida s 'IIOdom (kiseline s kisikom), npr.:

kiseline bez kisika

iluorovodicna klorovodicna (solna) bromovodicna jodovodicna sumporovodicna fosforovodicna cijanovodicna

kiseline s kisikom ugljicna H2CO) (C02 + H20 -+ H2CO) sumporasta H2SO) (S02 + H20 -+ H2SO) sumpoma H2S04 (SO) + H20 -+ H2S04) duicna HNOJ (N20s + H20 -+ 2 HNOJ) fosforna HJP04 (P20s + 3H20 -+ 2 H)P04) Karakterlstieni sastojak svih kiselina je vodik, koji je u vodenoj otopini ?OZitivnonabijen ion H+, dok je drug! dio kiseline negativno nabijena neko-.ilia ill atomska skupina: HCI = H+ + CIH2COJ = H2+ + colBaze (lufine) su spojevi, kojih molekule ill ioni lako primaju protone. Daze su hidroksidi, koji nastaju pri reakciji odredenih kovina,kovinskih atsida ili amonijaka s vodom, npr. natrijev hidroksid
kalijev hidroksid kalcijev hidroksid (gaeno vapno) amonijev hidroksid

= = = = = = =

vodena vodena vodena vodena vodena vodena vodena

otopina otopina otopina otopina otopina otopina otopina

HF HCI HBr HJ H2S H)P HCN

NaOH
KOH Ca(OHh N~OH

2 Na + 2 H20 -+ 2 NaOH + H2 Na20 + H20 -+ 2 NaOH

2 K + 2 H20 -+ 2 KOH + H2

K20 + H20 Ca + 2 H20 Cao + H20 NHJ + H20

-+ 2 KOH -+ Ca(OHh -+ Ca(OHh -+ NH40H

+ H2 t

Karakteristiena sastavina baza je negativno nabijena jednovalentna sku;Iim OH- - hidroksi1. Vodene otopine baza sadrfe pozitivne kovinske ione i negativne hidroksil:le stupine (te su dobri vodici elektricne struje), to vrijedi i za taljevine Z22.:

NaOH = Na+ + OH-

87
...

Svojstva kiselina ( baza Kiselina = vodena otopina HF HCI HBr HI HCN Tvar
I

Topivost (OC) koncentracija g/kg vode I max.% 00 823 2210 2,4 00 molck. masa Relativnal 98,08 63,02 98,00 100,47 40,00 56,11 74,10 100 45 69 0,24 lOO
Talite

Kiselina = vodena otopina H,S H,P CO, SO,

Topivost (OC) koncentracija max.% 0,67 0,04 0,34 18,6

g/kg vodc
6,7 0,4 3,4 228

C
I

Vrelite

0C

Wc) Gust

kg/m
I

Opaska

Kise!ine H2SO. HNO, H,PO. HCIO. Baze NaOH KOH Ca(OH)2

10,5 -42 42,35 -112 318,4 360,4 580

86 213 (39) 1388 1320

1834 1508 1834 1764 2130 2044

NH.OH

35,05

-77

2239

sumpoma kisclina dui(!na kisclina fosfoma kisc1ina kIoma kisclina (cksplozivna) vodcnc otopinc: natrijcva lulina - kalijeva lulina

- amonija(!na vodica

gdcno vapno

Vrijednost pH Mjera za stupanj kisclosti vodenih otopina je vrijednost pH (= potentia hydrogenii), koja je definirana negativnim dekadskim logaritmom koncentracije vodikovih iona a (mol. 1-1): Otuda - za - za - za pH = -Iga proizlaze vrijednosti: kiscle otopine neutralne otopine (!ista voda) bazi(!ne otopine

a> 10-7 a = 10-7 a < 10-7

pH < 7 pH = 7 pH> 7 (...14)

Vrijednost pH mjerimo pomocu elektrokemijskih jeniti raznobojnim indikatorima koji pri odredenoj boju, npr.: Indikator metilorant metilno crvenilo lakmus bromtimol (modri) fcnolftalein 88

mjerila, a motemo je ocivrijednosti pH promijene

~
crven 3

crveno 4,4- 6,2 tuto crven 5 - 8 modar zut 6 - 7,5 modar bezbojan 8 -10 erven

4,4 tut

SoIl Soli nastaju pri reakciji kiseline 5 bazom: Ha + NaOH ->-NaCI + H20 djelovanju halogena na kovine CI2 + 2 Na ->-2 NaCI djelovanju nekovinskih SO) + Cao ->-CaS04 2 HCI + Zn ->-ZnCI2 + H2 oksida na kovinske okside Hi baze CO2 + 2 NaOH ->-Na2CO) + H20 kovinu ili kovinski oksid

Soli nastaju i pri:

djelovanju kiselina na nep]emenitu

H2S04 + CuO ->-CUS04 + H20

Nazivi za soli Imena soli iz kiselinabez kisika svrbvaju na -id: CaF2 - Ca ftuorid Cu)p - Cu fosfid NaCI - Na klorid KCN - K cijanid AgBr- Ag brom~d K4Fe(CN)6 K Fe(II) cijanid KJ - K jodid K)Fe(CN)6- K Fe(III) cijanid PbS - Pb sulfid
lmena soli iz kiselina s kisikom svrbvaju na -at (it): Na2C03 - Na karbonat KCI04 K K K K K K klorat silikat kromat bikromat manganal AI sulfal

NaHCO) - Na hidrokarbonal
Na2SO)
Na2S04

Na2S20) NaNO) Na)P04 Na2HP04 NaH2P04

Sol klorid karbonat sulCat nitrat

K2SiO)
K2Cr04 K2Cr207 KMn04 KAI(S04h

Na sulfil Na sulfal Na liosulfat Na nitrat Na fosfat Na hidrofosfat Na bihidrofosfat

K KC] K2CO, potm K1SO.

Posebno znacajne a/ka/ne soli

Na

Ca CaCl1 Caco, vapnenac CaSO. sadra

Ba BaOl BaCO, BaSO. barit

NaO kuhinjska sol I Na2CO, kalcinirana soda Na2SO.

I

NH.+ NH.CI salmijak (NH.hCO, (NH.hSO. NH.NO, 89

NaNO, KNO, tilska salitra indijska salitra

Svojstva Sol BaCI2 BaCOJ BaS04 Ba(NJh molek. C I e kg/m' Opaska masa = sub1.) Ut (OC) Relat'j (sTali!le Ivr C !GUstoeal 962 1560 3856 208,25 4430 197,35 1380 4500 baritno bjelilo 233,40 1453 595 3245 261,35 4600 253,33 782 1600 2152 110,99 2711 vapnenac, kreda 100,09 898,6 s dolomit 184,41 2960 sadra (gips) 136,14 1450 128 163 2320 172,16 3080 310,14 1670

BaCr04
PiCI2 Caco, CacoJ" MgCOJ CaSo4 Caso4 " 2 H2O CaJ(P04h
CaHP04" 2 H2O CaCr04.2H2O

172,09 192,10

25 200

100

2316

CaSiOJ CUCI2 CuS CuCOJ " Cu(OHh CUS04 CUS04" 5H20 FeCI2 FeClJ FeS04" H2O
FeS04" 7 H2O KCI KCN

116,16 134,45 95,60 221,08 159,60 249,68 126,75 162,21 169,92

278,02 74,56 65,12

1540 498 103 20iJ 200 110 672 282

2905 993 3054 220 4600 4000 650 I 3600 150 2284 1023 2988 315 2894

modra galica Fe(lI) klorid Fe(III) klorid

zelena galica

64 776 634,5

300 1417

3040 1898 1989

KHCOJ K2COJ K2S04 KNOJ KJP04 K2HPO. KH2PO. KCIO.

100,12 138,21 174,27 101,11 212,28 174,18 136,09 138,55

150 896 588 337 1340 252,6 610

1069 400 300

1560 2180 2267 2664 2100 2564

cijankalij K. bikarbonat pepeljika (potUa) indijska salitra

2338

2525

K2SiOJ
KMnO. K2CrO. K2Cr207 90

154,29
158,04 194,20 294,19

976
240 968 236

2703 2732 2690

permanganat

soli Sol

Relai lTaJite V Iit Gustoea molek. C ~ c kg/m3 masa l (5 = subl.) C I (OC) 92

Opaska
I

KAl(S04h.t2

H20 474,39

K]Fe(CN)6 ~Fe(CN)6 . 3H20 MgCI2 MgCO] MgS04 MgS04 7 H20 NaF NaCI NaBr NaJ NaCN NaHCO] Na2C03 Na2CO] .10 H20 Na2S04 Na2S04.IOH20 NaNO] Na]P04.10H20 Na2HP04.2H20 NaH2P04. H20 Na2SiO] Na2S20] 5 H20 NH4Cl NH4Br NH4HCO] (NH4hC03' H20. (N~hS04 N~N03 (NH4hHP04 N~H2P04 PbS PbS04 Pbcr04 ZnCI2 ZnS ZnC03

329,26 422,41 95,22 84,32 120,37 246,48 41,99 58,44 102,90 149,89 49,01 84,01 105,99 286,14 142,04 I 322,19 84,99 344,09 177,99 137,99 122,06 248,18 53,49 97,95 79,06 114,10 132,14 80,04 132,06 115,03 239,25 303,25 323,18 136,28 97,43 125,38

70 712 350 1124 150 993 801 756 665 563,7 270 860 884 306,8 100 95 100 1088 48 5425 107,5 60 100 169,6

1412 900

200 1702 1449 1393 1300 1500

1750 1894 1850 2316 3010. 2660 1636 2790 2165 3203 3665 2221 2533 1446 2698 1465 2267 2536 2066 1910 2400 1750 1527 2429 1573 1770 1725 1619 1794 7500 6380 6300 2910 4102 4440

stipsa (alaun) crvena krvna sol futa krvna sol

I magriezit

Igorka sol
I kuhinjska sol
soda bikarbona kalcinirana soda kristalna soda
Glauberova sol cilska salitra

380 200 70

fiksirna sol salmijak (niador) bijela sol (fat.)

210

umjetno gnojivo

1114 1000 844 283 1020 300

730

91

Orgaosld

spojevi

U svim organskim spojevima sadlfan je ugljik. Medutim, u organske spojeve ne ubrajamo sJijedeee anorganske spojeve sa C: ugljiene okside CO, CO2 ugljicni disulfid CSz CN ugljicnu kiselinu H2CO) cijanovodik karbonate npr. CaCO) cijanide npr. KCN karbide npr. CaCz i sI. Organski su spojevi najee~ sastavljeniod ugljika i vodika (ugljikovodici), eesto jo~ i s N i S. U principu su u organskim spojevima moguCisvi elementi. U organskim spojevima prevladavaju u prvom redu atomske veze. 1 2 3 4 Nazivi organskih spojeva po broju atoma C u molekuli: atom: met5 atoma: pent9 atoma: nonatoma: et6 atoma: heks10 atoma: dek-. atoma: prop7 atoma: heptatoma: but8 atoma: okt-

Za molekule organskih spojeva karakteristiena je atomska struktura ugljika, koji se vefe u lance (Ianeani = aciklicki, alifatski spojevi) iJiu kolute
(kolutni = cikliCni spojevi). Molekule jednakog sastava mogu imati razliene strukture (izomeri). butan C.HIO

I I I H-C-C-C,-C-H
I I I

H
H

H
H

H
I
I

H
I

H
I

H
I
I

H-C-C-C-H I

H H H-C-H
I

CH)-CH2-CH2-CH)

I I H-C-C-H I I H-C-C-H I I H H

Ugljikovodici mogu biti: zasiceni nezasiceni: s dvojnimvezama

s trojnim vezama

- alkani, npr. etan CH)-CH) - alkeni, npr. eten CH2=CHz alkini, npr. etin CH=CH

Nezasiceni ugljikovodicl teze pretvorbi u spojeve sa stabilnijom vezom (u zasieene). Stoga su nezasieeni ugljikovodici kemijski vrlo aktivni pa se takode spajaju u velike molekule (polimeri). AlikiJi (opea oznaka -R) su atomske skupine koje imaju jedan vodikov atom manje nego Ji odgovarajuCi alkani, npr. metil -CH) etil -C2Hs propil butil -C)H7 -C.H9 pentil (amil)-CsHII

92

Organske spojeve koji, osim C i H, sadrze i druge elemente, mozemo '3ZVmati s obzirom na karakteristicne skupine atoma (prema kojima imaju .acna kemijska svojstva). Sistemske skupine organskih spojeva ime Skupina karakteristicni sastav CnHzn+z CnHZn CnHZn-2 -OH (hidroksil) -CHO (aldehidna skupina) -COOH (karboksil) -CO(karbonil) Broj atoma C u molekuli 1 CH, metan 2 C,H. etan 3 C,H, propan

iokani Iparafini)

*cm
(oIefini) .o.kini (acetileni) Wanoli (alkoholi) oOkanali (aldehidi) ../tanske kisline (karbonskek.) alkanoni (ketoni)

CH,OH metanol (metilalkohol) HCHO metanal (formaldehid) HCOOH metanska k. (mravlja k.)

C,H,
eten

C,H.
propen

C,H,
etin (acetilen) C,H,OH etanol (etilalkohol) CH,CHO etanal (acetaldehid) CH,COOH etanska k. (octena k.) I

C,H,
propin C,H,OH propanol (propilalkohol) C,H,CHO propanal C,H,COOH propanska k. p

Primjeri znacajnih organskih skupina Spoj eteri esteri epoksidi amini amidi mtrili
Karakteristicna atomska skupina

Primjer C,H,-O-C,H, CH,-COO-CH, CH,CI-HC'O CH, C,H,-NH, C,H,-CONH, CH,=CH-CN

vinil dietileter metiletanat klorepoksipropan etilamin propanamid propennitril
( vinilcianid)

-0-COO=c--"O"--C=

-NH, -CONH, -CN

Aromaticni ugljikovodici (beozenskog tipa) beozen (benzol) C6HsOH C6HsCH) C6HsC,H) C6HsSO)H C H 6 6 CW"'CH-CH'CH 'CH=CH"'-(fenil -C6Hs) ksilol tereftalna kiselina

fenol toluol stirol sulfonska kislina

C6H4(CH)h C6H4(COOHh

93

Reiat: Spoj
I
1

Tali~te
I

molek. .C masa
16,04 30,07 44,10 58,12 58,12 56,11 114,23 114,23 28,05 42,08 56,05 54,09 26,04 40,07 54,09 -182,5 -172 -187,7 -138,3 -159,6 -50 -57,0 -107,4 -169 -185,3 -130 -1 -81,S -102,7 -32,2

Svojsrva nekih Gustoea Vreli~te kgJm' Opaska .C (O.C) / I -161,7 -88,6 -42,1 -0,5 -11,7 10* 125,8 99,3 -103,5 -47,7 -6,5 2** -83,6 -23,2 27 64,7 78,4 97,8 117 -21 0,717 1,356 2,019 2,703 2,668 703 764 691 1,260 1,915 2,500 733 1,111 etilenu propilen" butilen" acetilen

metan etan propan n-butan izobutan ciklobutan n-oktan izooktan eten propen buten ciklobuten etin propin

CIi4 H6 C3Hs C4H1O C4H1o C4Hs CsHls CsH1s C21i4 C3H6 C4Hs C4H6 H2 C3H4 C4H6 CH30H C2H,OH C3H7OH C4H9OH HCHO

butin
metanol etanol propanol butanol metanal

693 792 789 804 810 metilalkohol etilalkohol propilalkohoJ butilalkohol

formaldehid2>

32,04 -97,8 46,07 -112 60,10 -127 74,12 -79,9 30,03 -92

783 807 817

etanal propanal butanal metanska kiselina

CH3CHO C2H,CHO C3H,cHO HCOOH

44,05 -123,5 58,08 -81 72,11 -99 46,03 60,05 8,6 16

20,2 49,S 75,7

100,8 1220 118,1 1049 141,1 164 992 964

etanka. CH COOH klsehna 3 proka

mravlja kiselina octena kiselina

klsehna

H COOH

'

74,08 -22 88,11 -4,7

butanska kiselina C3H7COOH propanon (CH3hCO propantriol (CH2OHhCHOH

58,08 -94,6 92,09 17,9

56,S 792 290 1260

maslana kiselina aceton glicerin

J) Zastarjela imena! 2>Rastopina formaldehida u vodi = formalin. * 968 mbar. ** 972 mbar. 94

L---8

----

organskih spojeva Spoj

I

Relat. molek. masa 50,49 84,93 119,38 153,82

Talit~ I Vrelite C I C -97,7 -96,7 -63,5 -22,6 -111 -155 -127 -139 -160 80,2 5,5 42 -6,2 -116,3 -15,6 261 -24 -40 61,2 76,8 24,9 -29,2 14,5 13 -12 217,9 80,1 182 184,4 34,6 197,4

Gustoca kg/m' (00C) 1,785 1,336 1489 1595 1494

Opaska
I

monoklormetan diklormetan triklormetan tetraklormetan mooftuortrlklorm.

CH Cl 3 CH2CI2 CHCI3 CCl. CFCI 3

metilklorid metilen klorid kloroform

137,37 120,91 102,92 64,52 '62,50 128,18 78,11 94,11 93,13 74,12 62,07 318,33

RH freon 1

diftuordiCF Cl klormetan 2 2 mnoftuordlklorm. monokloretan monokloreten naftalen benzen hidroksibenzen aminobenzen eter etandiol fenolftalein CHFCI 2

1426 917 0,908 1145 879 1071 1022 708 1113 1299

R12
freon 1 R21 etilklor vinilklorid naftalir benzo fenol anilin glikol

C H Cl 2 S C H Cl 2 3 CIOHs C6H6 C6HsOH C6HsNH2 (C2HshO C2H.(OHh oH1.04

.-

celuloza (C6HJoOs).
gIukoza C6HI206 saharin C7Hs03NS salicilnakis. HOC6H.COOH fosgen COCI2 iperit (C2H.ClhS gIiceril(02NO)3C3Hs nitrat trinitro(N02hC6H2CH3 toluen

(162,14).
180,16 183,19 138,12 98,92 159,08 227,09 227,13

146 226 s 159 -104 14

1350 1544

dekstro ,za salicil

1443 8,2 1,392 216 1279 160 13,3 (20mbar) 1601 280 81 1654 ekspl.

nitrogliceri trotit (TNT 95

Polimeri
Polimeri (umjetni organski spojevi) su makromolekularni
koji nastaju nizanjem molekula osnovnih tvari

organski spojevi

- monomera - u makromolekule

s vrlo velikim brojem atoma (do 1000 i vi~e). Relativna molekulama masa polimera iznosi prosjefuo oko 104 do 107. Brojem molekula - monomera, od kojih se sastoji molekula polimera, je odreden stupanj polimerizacije. S porastom stupnja polimerizacije mijenjaju se i svojstva polimera (viskoznost, mogucnost preoblikovanja, fvrstoCa, topivost itd.). Pojedine molekule polimera nisu jednake veliane. Stoga se stupanj polimerizacije moZe smatrati samo prosjefuim. BuduCi da je broj kemijski vezanih molekula (monomera) u molekuli polimera vrlo velik, to manje raz1ike u veliani makromolekula neee bitno utjecati na promjenu njihovih svojstava. Najobifuiji oblik makromolekule proizlazi iz laneanog nizanja monomera. Polimere dobivamo iz monomera sinteticki ili pretvorbom Glavni postupci za dobivanje polimera su: prirodnih tvari.

a) Polimerizacija je organska kemijska reakcija spajanja jednakih ili raz1iatih nezasieenih spojeva s malenim molekulama u makromolekulame tvari, i to bez nastajanja nusprodukata. b) Polikondenzacija je kemijska reakcija pri kojoj se osnovne tvari s malenim molekulama veZu u makromolekule uz izluavanje nusprodukata (naroato vode, alkanola, halogenida). c) Poliadicija je organska kemijska reakcija spajanja razliatih spojeva s malenim molekulama u makromolekulame tvari, bez nastajanja nusprodukata. Kopolimerizacija je polimerizacija barem dvaju raz1ifuih monomera, prieem nastaju makromolekule koje sadrZe medusobno povezane monomeme molekule kao osnovne skupine. Kopolimerizacijom nastaju polimeme tvari aja svojstva mogu biti u ~irokim granicama prilagodena potrebama za njihovu primjenu. Primjeri najznaeajnijih polimera: celuloza (CJ{\oOs). naravni kaucuk (CsHs). sinteticki kauCuk: polietilen polipropilen polistirol polivinilklorid poliakrilnitril

bona S bona N silikon 96

(C\2H\4). (C,HgN). (RSi02).

poliamid

(~~). (C3H6). (CsHs). (~H3Cl). (C3H3N). (C6HuON).

Pregled tvari

elementi Ciste tvari spojevi homogene smjese (molekulama disperzija) velicina eestica < Inm

cisti elementi (samo jedan red atoma) mijeani elementi (najmanje dva izotopa) anorganski spojevi organski spojevi plinovite smjese (zrak) tekuce otopine

- plinova (C02 u vodi)

(prave) otopine

oS c ],

tekucina (alkohol u vodi)' -..,. krutina (sol u vodi)

krute otopine otopinski kristali (austenit) plinoviti dispergenti (aerosoli) tekucina (magla) - krutina (dim. prah) tekuci dispergenti - plinova: koloidna pjena (sapunica) tekucina: koloidna emulzija (mlijeko) - krutina: koloidna otopina

heterogene Smjese smjese (disperzni -jedna sistemi) tvar u raznim fazama (voda iled) iIi vik tvari (voda i ulje) velicina eestica > Inm

koloidne otopine velicina eestica 1...IOOnm

kruti dispergenti

.s>

.. ""

- plinova I krute pjene tekucir.a (plovucac)

-krutina: suspenzije velicina eestica > lOOnm koloidni eutektik

Ta/oienje (sedimentacija) (eestice se talore zbog tefine Hi pomoeu centrifuge): - grubodisperzne suspenzije lako se talore, koloidne otopine taIore se pomoeu (ultra)centrifuge. prave se otopine ne taIore.

Filtriranje: - suspenzije se filtriraju kroz obiene filtre (otvori oCica 100 nm). - koloidi se filtriraju kroz specijaIne filtre (otvori oCica 1 nm). - prave se otopine ne mogu filtrirati. 8 - Strojarski priru~nik 97

MEHANIKA Masa i teiiDa M a s a m (kg) je svojstvo tijela koje se oCituje u ustrajnosti protiv promjena gibanja i u uzajamnom privlaeenju drugih tijela. Masu odredujemo usporedivanjem s drugim tijelima poznate mase (tj. vaganjem pomocu utega). Masa se ne mijenja s promjenom polofaja. Masa je takoder vaganjem odredena koliCina tvari. G u s t 0 c a e (kg/m3) je odnos mase m i volumena V: e Gustocom izrafena masa: m

= mIV.

= e V.

T e z i naG (N) je sila, kojom Zemlja privlaCi tijela. Odredena je masom m tijela i ubrzanjem zemaljske sile teze g = 9,80665 mls2; G = mg. TeZina nije konstantna, vec se mijenja s promjenom ubrzanja g sile tefe (koja se mijenja od ekvatora do polova od 9,78 do 9,83 mls2). U svakidaSnjem Zivotu oznacuje ..teZina i vaganjem ustanovljenu (g, kg, t). (Vidi upozorenje na str. 64!) Gustoea telmi&ih materijala (kg/m3) 0 tvarima: str. 88 str. 90, 91 str. 94, 95 masu

Cisti elerrumti i spojevi GustoCa Cistih elemenata i spojeva sabrana je u podacima Cisti elementi str. 80, 81 kiseline, baze hidridi, oksidi str. 84, 85 soli karbidi, nitridi str. 86 organski spojevi Tehnilke kovine i spojevi

- kovani

aluminij lijevani -

2750

2560

aIuminijevelitine 2600 . . . 2900 s bakar- tekuCi 8220 8900 . . . 8950 - lijevani 8300. . . 8920 - kovani,vaIjani 8800... 9000 bijelakovina 7500. . . 10100 bronca- kositrena8730 . . . 8800

- elektrolitski

- aluminijska

7400

. . . 8200

cink- tekuCi - lijevani - kovani eelik- lijevani - valjani - brzorezni 98

6480 6900 7000. . . 7200 7850 7850 8100. . . 9000

8600 2800 1800 elektron konstantan 8800 kositar - tekuci 7025 7200 - lijevani 8400 manganin 8400 . . . 8800 mjed(mesing) 8580 monelkovina 10640 olovo tekuce 11340 - lijevano 2500 . . . 2650 silumin 7250 sivilijev srebro- lijevano 10400 . . . 10500 10500. . . 10600 - kovano 19250 zlato,lijevano duralumin

deltakovina

Nekovinske

krutine

asfalt azbest
azbestna Ijepenka boksit celofan celuloid cement grafit guma, tvrda gumeni proizvodi kaucuk, sirovi keramicki proizvodi koks kolofonij korund kreda kreinen (kvare) kremeno staklo kriolit led (H20) mast pamuk papir

1050.. . 1380 2100. . . 2800

1200 2400. . . 2600 1420 1380 2200 .. . 3250 2000 ... 2500 1150 ... 1700 1000 ... 2000 910...930 1600...3900 1600. . . 1900 1070.. . 1090 3750. . .4000 1800. . . 2600 2100. . .2650 2200 2950 880 . . .920 910 . . . 960 1480 700. . . 1200

pepeo pluto poreulan smirak smola, prirodna staklo svila, umjetna ~amot ~ecer ~krob tinjae treset, posu~en troska ugljen ugljen, drveni ugljeni briketi vapnenae vapno zivo ga~eno vosak vuna zemlja Zemlja (planet).

1800. .. 2400 200...350 2150...2450 4000 1250. . .1330 2400 . . . 3000 1250. . . 1600 1800...2600 1610 1530 2600 . . . 3200 800 . . . 1600 2500 . . . 3000 1200. . . 1500 1400 .. . 1500

1250
1500...1700 900. . . 1300 1150. . . 1250

980.. .1040
1300. . . 1400 1300 . . . 2000

5530

Ukupna masa Zemlje iznosi 5960. 1018 t. Kap/jevine (pri 15C)

benzin -- laki -- te~ki cilindarsko uIje katran iz kamenog ugljena - smedeg ugljena katransko ulje iz kamenog ugljena -- smedeg ugljena laneno ulje morska voda nafta parafinsko ulje petrolej

680

.. . 720
930
I

< 760

plinsko ulje iz

katrana

880 . . . 900

1100...1200 850...910 1080 780 . . . 1040 940 1020 1030

700...1040 900...1020 760.. . 860

...

- nafte - smedegugljena repicinouIje ricinusovoulje solna otopina (NaCl)- 10% terpentinskoulje

~

kamenog ugljena 1020. . . 1080

860. . . 890 880. . . 900 911...918 959. . . 974 . 1071 860

. . 1080

ulje za lozenje lako

tclko

890.. . 980
1020.

voda

999,13 99

Gradiva
zid od prirodnog kamena: granit, porfir mramor pjescenjak gust vapnenac porozan zid od umjetnog gradiva: obicna opeka porozna puna opeka porozna suplja opeka suplja opeka fbuka: cement sadra

2600 2700 2400 2600 2200 1800 1100 1000 1450 2100 1200

vapno
vapno-cement

beton (od sljunka) drvo (prosuseno) borovina brezovina bukovina hrastovina javorovina jelovina lipovina smrekovina topolovina

1700 1900 2200 600 . . . 700

700 . . . 800 700 . . . 800 800 . . . 900 650 . . . 750 550 . . . 600
500 . . . 600

550 . . . 600 450 . . . 500

Sipke tvari 750 . . . 1250. . sol 1250 1200 . . . 1400 treset 300 . . . 900 - nabijen. 1900 . . . 2000 ugljen drveni drvo u cjepanicama 330 . . . 520 - od meka drveta 150 koks 320 . . . 450 I - od tvrda drveta 200 materijal 800 . . . 900 ugljen, kameni smedi za nasipavanje: 700 . . . 800 1700 sljunak - suh vapnenac 1400 - vlaZan 2000 vapno, gaseno 1150 . . . 1250 1000 fivo troska (sljaka) 1060 zemlja, pijesak, ilovaca zemlja 1600 . . . 2000 - mokra 2100 fito, krumpir, voce - prirodnovlaZna 1800 brasno, rastreseno 500 - suha 1600 jecam 650 pijesak, Ijevaonicki krumpir 750 - rastresen 1200 psenica 760 raZ - nabijen 1650 680 slama 45 voce 360 zob snijeg - svjefe zapao 80... 190 550 -mokar 200 . . . 800
briketi, ugljeni cement - rastresen

Kutovi

prirodnog

pokosa

cement grah, grasak jecam, lOb koks

100

40 35 40 . . . 45 35 . . . 50

psenica,raZ ugljen,kameni - smedi zemlja

25 . . . 35 45 35 . . . 50 27 . . . 35

STATIKA Sila 1 Sila F (N) je uzrok promjeni gibanja i oblika tijela. Sila je vektor odreden velicinom, smjerom i hvatitem.
Si/a u ravnini F - sila s hvatitem (Xo,Yo) komponente Fx, Fy IX kut to ga zatvara smjer sile F s osi x

F=Fx+Fy Fx= FooslX F~= FsinlX F2 F= V x + F.2 tanlX=F. /FoX y y

Sila u prostoru

F sila s hvatitem (xo, Yo' zo) Fx, Fy, Fz komponente

ex, p, y kutovi osima x, y, z

to ih zatvara

sila F s

~=F~IX

F= Fx + Fy + Fz ~=h~P ~=h~y
=
I

F=VFi+F/+Fl
COS21X+ COS2p + oos2y

Silstav!janje dviju si/a u ravnini

Sile koje sastavljamo Kut medu silama Ukupna sila Graficko rje!enje:

Fh F2 - komponente y R - rezultanta

trokl1t sila

paralelogram sila

ft,..!!-o/7. F,
R = F. + F2 =

AnalitiCko rjeenje:

VRi

+ Ri

R = VF.2 + F22+ 2F.F2oosy Rx i Ry su projekcije rezultante R na osi x i y Rx = FI + F2cos y Ry = F2sin y

101

Pri sastavljanju dviju paralelnih sila FI i F2 dodajemo dvije jednake. aIi suprotne sile +F' i -F'.
Sastavljanje vile si/a sa zajednickim hvatiltem Graficko rjdenje: poligon sila

AnalitiCko rjdenje Projekcija

I

R=2FI I-I

rezultante na os x (y) jednaka je zbroju projekcija svih kompoRx

nenata na os x(y):

= I-IFix 2

R, = I-IFt, 2

Hvati~te rezultante je u hvati~tu sila.

, I

Sastavljanje

vile si/a s raz/icitim hvatiltima Graficko rjdenje: verimi poligon

F,I)

,'
2 R Fi.' 0

AnalitiCko rjdenje DaIjnje rjebvanje

n R=2Fj I-I

(0 - po volji odabrani pol)

pomocu projekcija kao u prij~njem primjeru.

Rastavljanje si/e F u vile komponenata (\. 2 i 3). koje se ne sijeku sve u istoj tocki Graficko rjdenje:

c. p. = Culmannov pravac spaja sjeci~te pravca djelovanja sile F i jednog od zadanih pravaca sa ~eci~tem ostalih dvaju pravaca. 102

Stati&i

moment sUe

Statii!ki moment sile M (Nm) s obzirom na neku tocku (polO) je umnofak sile F i njena kraka a (tj. okomite udaljenosti te tocke od sm.iera sile F) M=Fa Po dogovoru moment je pozitivan ako niegovo djelovanie ima smisao suprotan smislu kazaljke na satu. Moment sile je vektor kojemu je smjer okomit na ravninu odredenu smjerom sHe i kraka. Vektor momenta sile ima takav smisao da je moment, gledan u suprotnom smislu, pozitivan. Moment sile u ravnini
Momenti komponenata sHe F y

Moment sile F

-M" = F"yo My = Fyxo + My = My-M"

n MR

a 01 '0

M=(-M,,)
Zbrajanje

momenata

s obzirom na istu tocku (os)

= I-I MI ~
osi x, y i z (vidi sliku: sile

Moment sile u prostoru Momenti s obzirom na pojedine koordinatne u prostoru na str. 101):

ukupni moment

M=VM,,2+Mi+

Ml

Spreg sila (par sila) su dvije jednako velike, usporedne i suprotno usmjerene sHe F i -F s medusobnim razmakom a. Te se dvije sile ne mogu sastaviti u rezultantu. Moment sprega sila iznosi

~/

M=Fa

;/
103

Spreg sHa mo~ se u istoj iIi paralelnoj ravnini po volji premj~tati ili zamijeniti drugim spregom sila koji ima isti moment:

Ramotefa

sila

Sile su u ravnotezi ako kruto tijelo, na kojeg djeluju, ostaje u mirova.uu (odn. ne mije.ua sta.ue giba.ua). Uvjeti ravnoteie a) Rezultanta svih sila mora biti jednaka n
.

nuli

R=~.Fj=O ;-1
komponenata jednake nuli
n Rz=~F,z=O

Stoga moraju
Rx

biti i rezultante
n

= ~FIx = 0
i-I

n Ry = I-I Fly= 0 ~
mora biti jednak
n
MR

I-I

Pri .grafickom rj~avanju

poligon sila mora biti zatvoren nuli

(R = 0).

b) Zbroj svih momenata

= ~M,=O

I-I
n

Zato moraju zbrojevi momenata s obzirom na pojedine koordinatne osi takoder biti jednaki nuli
n n

MRx=

~M,x I-I

=0

MRy=

~M,y 1-1

= 0

MRz = ~M'r I-I

=0

U sila koje imaju isto hvati~te nije potreban

uvjet za momente.

Stabilnost Tijelo je stabilno s obzirom na prevrta.ue ako je

~ momenata
Pri tome raeunamo

stabilnosti

>

~ momenata

prevrtanja

sve momente

s obzirom na brid prevrtanja.

Reakcije
Nepomicni

u osloncima
oslonac

(smjer)
Pomicni oslonac Njihajni oslonac

104

Nosai!i
Nosac na dva oslonca Reakeije u osJoncima -I

-I

-I

Zidni (okretni) nosac Reakeije u osloncima

I A",=B",=Fh Ay=F (C.p. = Culmannovpravae)

J)1 U
A

-i -i I H

"

H I

Reetkasti

nosac

(reetka)

Reakeije u osloneima A=B=!.. 2

H
er em on

in plan

sastavljen je od (zatvorenih) poligona sila koje djeluju u svakom cvoru, a nalaze se u ravnotezi. Najprije odrel1ujemo reakeije u osloneima A i B. Zatim crtamo plan tako da kod svih cvorova uzimamo u obzir redoslijed sila kakav je na sliei, pri <!emutreba usvojiti isti smisao promatranja (npr. x).

.. ..s

(-

+ vlacno naprezanje
tIacno naprezanje

ID
.

.,.3

.&

.,

.7

105

Statika uieta Uie upeto na razmaku I s progibom

A
K

J. Tezina jedinice duljine p = Aflg (N/m)

presjek uieta

fl

g
1. Maleni pro gib

(ukupni)

gustoea materijala uzeta ubrzanje teze (= 9,SI m/s2).

Uie Ce poprimiti

(dovolinom

t<>a10~cu) oblik parabole

y ~ 4//12

.x2

Duliina uieta 2s 0::I Tezina uieta G ~ pi Progib 10::p12/SH Prikloni kut tan ex~ 4//1 Sile u uietu: komponente V 0::pl/2 Ho:: p12/S1 rezultanta S 0::pl/S . V(l/f>2 + 16 2. ProizvoUni pro gib Y = h/2 (e"/h + e-xlh)- h Duljina uzeta 2s = 2V j2'+ 2/h
Progib

Ufe ce poprimiti oblik lan/!anice

h = H/p ~ 12/S[ Tezina uzeta

h Prikloni kut

1= h/2 . (~/2h + e-I/2h) -

G = 2ps
tan ex=

s/h

Sile u uietu: komponente V = ps H = ph rezultanta S = p(f + h)

TeZiJta Jinija 1. Duzina. Tezi~te je'na 2. Obod trokuta polovici duzine.

y.=-.2 a+b+c 3. Krumi luk s polumjeromr i kutom ex

sinex y. = r =ex ex= n/2 = 90 ex= n/4 = 45 ex= rr/6 = 30

b+c

(rad)

y. = 2r/n ~ 0.6366 r Y. = 2r/n. V2 0::0,9003 r Y. = 3r/n 0::0,9549 r

106

Tefita IIkova

1. Trokut
h
YO="3 2. Paralelogram. Tezi~te je u sjeci~tu duagonala. /)/2 /)/2 0

-I h y =-.- a + 2b 3 0 +b

3 Trn",

Oh --p\ "" .

o.c: >;;

-I

4. Pravilni vi~ekut i krug. Tezgte je u sredgtu. 5. KruZni isjeeak Yo

3 n et = - = 90.
2

= - r- U-

2 sinet -

et(rad)
' ~ 0,6002r

4r Y = - ~ 04244 r
0 31: 4J12 Yo = -r 3n

-I ;I '"I I 1

2r Yo = - ~ O,6366r n

~t

6. Kruzni odsjeeak 2
Yo

H I 1

sin3et
oc(rad)
sin et cos et

!-

3r
2

u- -

7. Isje~ak kruznog

vijenca R3-r3 sinot

Yo

3. R2-

r2 .

a.(rad)

,-

8. Sastavljeni lik Pojedine povriine Ai koordinate tezi~ta

Xo = 2: (Alxl)/A

Yo I-I (A/y,)/A 2:

. . =
I-I

y
n

A =2:Aj 1-1

~I
107

Tdita tijela
J. Kocka i prizma. Tezite je u sreditu.

;K:J

2. Piramida

i stoZac

h YO=4"
3. Kugla. Tezi~te je u sredi~tu. 4. Polukugla

3 yo=-r 8 5. Kuglin odsjecak (kalota) 3 (2r-h)2 Yo=-'-4 (3r-h) 6. Kuglin isjecak 3 Yo =. (2r-h) 8 7. Kuglina zona
Yo= a = Vh.(2r-h.) -3(a4-b4) 6h(a2 + b2) + 2h3 b = Vhb(2r-hb)

8. SastavUeno tijelo Pojedini volumeni Vj koordinate tezita " Xo = '2, ( VjXj)!V I-I " Yo = '2, (VIYj)/V I-I

" V='2,Vj j-I

"
Zo = '2, (VjZj)/V i-I

108

TRENJE Trenie je otpor pri klizanju dvaju tijela koja se dodiruju plohama. Sila trenja Ft ovisi 0 hrapavosti i materijaIu kliznib ploha, sredstvu za podmazivanje i 0 okomitoj (normalnoj) sili Fn. kojom jedna ploha tla<!idrugu. I. Trenje mirovanj a
flo

Sila trenia ~ Trenje gibanja F, = IIFn trenj a

koeficijent

trenja mirovania

Sila tren,ia 3. Koeficijenti Parovi materijala

<!elik na <!elik <!elik na lijev. fe-

11 -

koeficijent

tren,ia giban,ia

suho

I 0,12.
0,50

. . 0,30

iI

11 podmazano 0,10
I

suho

I 0,10
I

I podmazano
I 0,01 . . . 0,05
0,oI

Ijezo iIi broncu kovina na drvo drvo na drvo kola na kovinu kola na lijevano zeljezo
Koeficijent suho: 0,5...

0,19. . .0.20

. . . 0,65

0,10
0,16. . .0,20 0,20 0,10

0,18
0,20... 0,40 0,22 0,20. ..0,50

. . . 0,05

0,40 . . . 0,65 0,60 10,56

0,02.. . 0,10 0,04...0,16 0,12 10,12

1-

10,28

trenja 11 za gumeni kotac na dobroj cesti (asfalt, beton): 0,65; vlazno: 0,2...0,35; snijeg: 0,1 ...0.5; led: 0.05...0.15

4. Trenje

tijela
Fn

na kosini
G

Sila okomita na podlogu

= Gcosex

tezina

Sila u smjeru podloge (niz kosinu) Fo = G sin ex Tijelo miruje Pi;;;:;Fo

Kut trenja

zbog tren,ia -

u svakom polofaju kosine ako je F, = lIoFn = floGcos ex

110;;;:; ex tan
tan (10= flo
tan(1 =11

120;;;:; ex
(10

(1

kut trenja mirovania

kut trenja gibanja 109

5. T r e n j e u k Ii n as tom

u tor u pri djelovanju sile F na klin

F = 2 Fn sin a

Trenje mirovanja
Ft

= /lo

2 Fn

= -!!J1-- F = /lo' F Stn a

Koeficijent trenja klina /lo' = jIoisin a

6. Trenje
1

vijka
a) Vijak s plo s n a t i m navojem

..

rt1
rm

dl

Srednji polumjer Kut uspona a Koeficijent trenja

rm = tan a
tan

d + do

--L= 2rmit (! = 11
Q:

F'

Djelovanje vijka nasuprot sili opterecenja Sila gibanja bez trenja

..

Fo = Q tan a
Sila gibanja s trenjem P + 2rm itl1 2rmit - I1P

2r ,

Korisnost

+ p) 1/ = Fo/F = tan altan (a + (!)

F

= Q tan (a
(!o)

=Q

Sila samokocnosti P
Uvjet samokoenosti

= Q tan (a -

vijka a ~ Po. b) Vijaks trapeznim navojem

Koeficijent trenja /J' = /J/cos (/3/2) Say ostali proracun s plosnim navojem. trenja isti je kao i za vijak

7. Trenje

u k I i zn 0 m le z aj u u kojem djeluje sila F na povr~inu A

Specificni pritisak p

FI A

Moment trenja: za radijalni lezaj promjera d (polumjera r) i duljine 1 M =W F P = FIId za aksijalni lezaj s polumjerom rukavca r i polumjerom otvora u lezaju ro M = 2/3 . /Jp it(? - r03) p = Flit(r - ri)

110

8. Trenje

kotrljanja

Kota/! (kolut, kugla, valjak), optereeen silom (npr. te!inom G), kotrlja se po ravnoj podlozi zbog sile kotrljanja F koja na nj djeluje odnosno zbog momenta kotrljanja M. Hvatite (prema sreditu kola uperene) sile otpora R pomaknuto je za krak f pred kotarem.

Komponete sile otpora R: Rn = G Rt = F Trenje kotrljanja: fIr = Rt/Rn = F/G Sila kotrljanja i moment: F = fIr G M = fG

Kotrljanje pOCinje siimo pri nagibu podloge tan a > fir. Pri kotrljanju zbog momenta kotrljanja M mora biti koeficijent trenja izmedu kotal!a i podloge (tral!nice, ceste) Jl > fir. Krak momenta kotrljanja f: kaljena relil!na tijela (kugle, valjci) na relil!noj podlozi (kotrljajua le!aji) f = 0,01 mm relik, reli/!ni lijev iIi sivi lijev f= 0,5 mm na reliku (vozila na traancama) drvo na drvetu f= 5,0 mm

Trenje kotrljanja fIr za gumene kotal!e na cesti (automobili~: asfalt ::. 0,01; beton ::. 0,015; makadam ::. 0,03; pijesak do 0,3. 9. Kolutno obodno trenje Trenje ureta iIi trake na obodu koluta Obuhvatni kut (rad) = 180/x. (1.0 a) Trenje na u!nici F> Fo Najveea obodna tarna sila F.mu = F Fo = F(e"u-I)/e"u Najveci obodni tarni moment

Mtmu = Ftmaar = Fr(e"u-l)/e"u b) Trenje na zavornom kolutu F> Fo Tarna sila

Ft

= F-Fo

= Fo(ePu-l)

Tarni moment

111 l ..

CvRSTOCA
Naprezsnja Pri defonnacijama nastaju u materijalu naprezanja koja djeluju suprotno uzroku defonnacija: - nonnalne sHe Fn djeluju okomito na promatrani presjek S, i uzrokuju normalna naprezanja a a

= F,IS
u presjeku S samom i uzrokuju

tangencijalne

sHe Ft djeluju

T = FlS a) Normalna naprezanja a uzrokuju produljenje ili skraeenje materijala (npr. kod vlaka ili tlaka). Pri tom se pojavljuje aps. produljenje !:J.[= [- [0 reI. produljenje 8 = [/[0 aps. sUZenje !:J.d do- d = reI. surenje 8q= ~ /do [0, do- prvobitna du!jina odnosno promjer epruvete (bez naprezanja), [, d duljina i promjer epruvete pri naprezanju a. \

tangencija[na naprezanja T

8/8q = m za sivi lijev m = 5 ... 9

Poissonov broj /l = I/m

za kovine m = 3...4 (zaeelik:10/3)

Hookeov zanju zakon vrijedi ako je rastezanje linearno proporcionalno napre8 q

= a = 8E

= 1/ - modu! elasticnosti

koeficijent rastezanja

Hookeov zakon vrijedi (do granice linearne proporcionalnosti) za eelik, a prakticno i za bakar. aluminij i drvo. Deformacijski rad W = q 8/2. Potencijalni zakon (ustanovljen na temelju preciznih mjerenja) 8 = etoan vrijedi osobito za sivi lijev, gdje je 17.0:::: I/E, dok je n = 1,08 za vlak a n = 1,04 za tlak. Za neke druge materijale je npr. n> 1 - za lijevani cink, granit, beton (n = 1,14.. . 1,16) n < I - za kozu (n = 0,7), ufad od konoplje itd. Modul elasticnosti E (N/mm2) eelik 210000 eelicni lijev 200000 nodularni lijev ::::J80000 sivi lijev ::::IOOOJO karbidni tvrdi metali ::::580000 112 AI i AI-slitine Mg i Mg-slitine bakar mjed drvo
:::: 70000 :::: 39000 125000 :::: 90000 :::: 10 000

b) Ta (npr. kod Hookeovu r linearno

nge n cij a I n smicanja). Pri zakonu vrijedi proporcionalno

a nap reza nj a r uzrok su klizanju materijala tom se javlja tangencijalna deformacija y. Slitno za podruqe u kojem je tangencijalno naprezanje klizanje (deformaciji y)

y= fJr

fJ

= lIfJ + 1)

koeficijent smicanja modul smicanja

r = yG G Deformacijski rad W = ry/2.

G

Odnos izmedu modula elastitRosti E i modula smicanja G

= Em/2(m

= E/2(1

+ /J)

(Za telik je m

= 10/3 pa je G = 0,385E.)
Geometrijske kankteristike presjeka

S tat i t k i m 0 men t plo h e s obzirom na neku os jest suma umnofaka elementarnih povr~ina te plohe i udaIjenosti njihovih teZi~taod izabrane osi Mx = f ydS "" LyjSj
a jednak je umn~ku povrline njena teZi~ta T od osi x S i udaljenosti Yu

Mx
Moment tromosti

= YuS
. plo he

Statitki moment plohe s obzirom na os kroz teZi~te je nula.

Aksija/ni moment p/ohe je suma umnozaka elementarnih povr~ina i kvadrata udaIjenosti njihovih teZi~ta od izabrane osi, npr. od osi x iIi y:

Ix = f idS
Polumjer tromosti i

"" V/Sj

= ViiS
povr~ina
Ip

Po/ami moment tromosti p/ohe je suma umnofaka elementarnih i kvadrata udaIje,:!osti njihovih teZi~ta od izabranog pola (0)

f (>2dS

""

(>/Sj

Pri tom vrijedi ~ = x2 + y2 i Ip = Ix + Iy Moment tromosti plohe uvijek je pozitivan. Steinerovo pravilo Aksijalni moment tromosti plohe s obzirom na os koja je paralelna s osi kroz teZi~teiznosi Iu=Ix+a2S
Q Slrojarski priru~nik

Iv=Iy+b2S

:I@ ~
o
b

113

Vlak i dak Optereeenje F, koje zammjamo da je jednoliko raspodijeljeno S, uzrokuje naprezanje

+

po presjeku

() $=\ 5
()

t--r ~r

kod vlaka +U= ~ kod tlaka -u = - ~

Deformacija kOO vlaka (tIaka) - produljenje (skraeenje) f}.1= dIE

T e m per a t urn a nap r e z a n j a ur pojavljuju se pri zagrijavnju ohladivanju cvrsto upeta predmeta Hi

ur=EE=E.f}.lllo
M je lineamo temperatumo produljenje (skraeenje) (v. sir. 157) f}./ ar 10' f}.T

gdje su: 10- prvobitna duljina, f}.T - temperaturna razlika, ar - lin arni koeficijent temperaturnog rastezanja (K-1) (v. str. 158 i 159). UT = EaT' f}.T .

katkada vrlo velika.

Temperatuma

naprezanja

ne zavise od dimenzija predmeta

.

i mogu biti

Savijanje Moment savijanja M uzrokuje naprezanje u, koje zami~ljamo raspodijeljeno I po presjeku razmjemo prema udaljenosti od neutralne osi n. Neutralna os prolazi kroz teZi~te promatranog presjeka (na sI.: kroz tocku 0). Maksimalno naprezanje na savijanje umaks

+~

~=r - O'maks
~
Qj

kS

. cC'-. '

~
n

pojavljuje se. u toeki koj~.!e na!udaljenija f1 neutralne OSI(za eh ez), 1 IZDOSI

od

+ Um~ = MellI

-Uma. = MezlI
s obzirom na

Ako je presjek simetrican n (el = eZ = e), vrijedi

Umax Me/I = MIW = I - moment tromosti presjeka S s obzirom na n

W

- moment

otpora presjeka

= lIe

Progib nosacaf slijedi iz diferencijalne jednadZbe elastiene linije y" = -MIEI Mmax,f, I, W za najce~ceslueajeve dani su na str. 115 i 116.

114

Moment;

; prog;b; nosaca

Slika optereeenja

Moment

savijanja
Mmax FI ..
I

.a .:.:I [.~ 1-0 6.1

Pro gib f F El 13 3 na mjestu A (x = 0)

-I

:l

~
~ 12

B I I '/

x=Vs
--1FI
:

8 ___I,

'C

~:
I

13

C (x = 1/2)

El

192

~
A

.
I

"

B
/'~

I
i

QI

El

.-

/3 8 A (x = 0)

QI

5/3

12 -~--D- C

8
'

~
.

a
.

- I

C
B i

El -.-

384

C(x=I/2)

.- ,B

/.
I

(-) -

QI

8
I

I
I

-Q . -13
El QI.
El 3

185

x = 0,4215

a
I

I
! .

_A.
1

I
!

C (x -1/2)
115

AI C ~ ~l~",,~t B /.

(-)~ 12

B,

384 .-

Moment; tromosti Ix ; moment; otpoTa Wx

Presjek

.c
0

ah3 12 a4 8>

ah2 6 a3 -

!
i,

12

6 bh2 24 -,31
8

e = 2h/3

bh3 36 V3.,4= 16 = 0,5413,4

I I

I
,I d3

-Ttd4 64
e=
(3

Ttd3

32

4/Tt) d = 6 = 0,288 d

8 (-

9Tt 8 )/16.d4= = O,00686d4

0,0238 d3 Tt D4-d4 -0-32 D

D4-d4 ~O,ID

Za tanke stijenke s = (D d)/2

T

= (D

+ d)/2
Ttab2

4
Momente tromosti i momente otpora za standardne

4 eeliene profile vidi

. I poglavlju: Oblici kovinskih poluproizvoda

(str. 426 do 430).

116 ...

Smik (Odrez) Popreena sila F, koja djeluje u samom presjeku, a zamiSljamo je jednoliko raspodijeljenom po presjeku S, uzrokuje naprezanja na smik Ts'= FIS Naprezanja na smik uvijek su vezana s naprezanjem na savijanje. U kratkih svomjaka i zakovica mozemo naprezanje na savijanje zanemariti i izv~iti proracun samo na smik. Medutim, am se smicanju pridruZi i moment savijanja, naprezanja na smik se raspodijele po presjeku nejednoliko. Zbog toga se pojavljuje najveee naprezanje na smik: kod pravokutnog presjeka kod okruglog presjeka kod okruglog prstena s tankom stijenkom
Tsmax Tsmax

= (3/2) . FIS = (4/3) . FIS

Tsmax"" 2FIS

Torzija (Uvijanje) Moment torzije T T= Fa uzrokuje torziono naprezanje koje zami~Ijamo jednoliko razdijeljeno po presjeku i razmjemo prema udaljenosti od teZi~ta. Najvece torziono naprezanje pojavljuje se u toeki najudaljenijoj od tezgta (r)
Ttmax -Jp

(TIJp)r moment

TIWp

- polarni

tromosti

presjeka

Wp - polarni moment otpora presjeka Wp = Jp/r = nd4/32 ""

Za kruZni presjekje Kut torzije rp

npr.

Jp

0,1 d4

rp= TlIGJp
Kut torzije sveden na jedinicu duljine

rp(rad)

U= TIGJp

U(radlm)

Polami momenti otpora Wp i kutovi torzije svedeni na jedinicu duljine sabrani su za najvaZnije presjeke na str. 118.

117

Po/ami momenti otpora i kutovi torzije

Presjek

Polarni moment otpora Wp

Kut torzije na jedinicu duljine (j (rad/m) 32 1td4 T G

od3 16

Q33
Za tanke stijenke s = (D d)/2

1t -0- D4-d4 D 16
"" 21tsr2

T 32 01t(D4- d4) G T 1 ::::::;--21t s r3 G I a2+b2 T

r = (D + d)/2

.
I

.0

.ab2

;;. -;;3i3 of
0,208 a3 . .a4 I --.Clab3 G T G

.ab2 c2

Cl.=

3( I -

c2=1-1/=118 a b

0,630 + 0,052 n nS 0,65 1 + n3

Opterecenje i progib opruga 0- nonnalno naprezanje -r- tangencijalno naprezanje F - optereeenje f - progib F=-obh2 6 F 0 I 13 4/3 F 2[2 0

f=EfoT=~F:="3hF:
nbh2 F=~o F 13 4/3 F 2/2 0 f= 1/1 EfoT =1/1ni}h'J oF: =1/10"3h oF: n - broj lamela n 1 2 3 4 5 10 ""I 1/1 1,000 1,160 1,234 1,283 1,315 1,390 1,500:

F = bh2 ~o f = rlfi= ...L 1,2 = El F Ir2 Ir

= 12-: ~ lfi(rad)
it F=_o-0-r d3 16 r

= 2 TOE

f= 64nr3 oL= d4 G

32/~2 oL= itd G

- 4itnr2 02-2/r .2d G-d G n - broj zavoja opruge I - duljina Ziceopruge (Te jednadzbe vrijede samo ako je promjer Zicevrlo malen prema promjeru opruge!) 119

Izvijanje Najmanja sila pri kojoj se pojavljuje izvijanje je s it a i z v ij a nj a Ft. Djelovanje te sile na nosa~ presjeka S uzrokuje u njemu naprezanje
'.

izvij an j a UJc

UJc= ---L

Fi
S

Sita izvijanja Fk i naprezanje izvijanja UJcovise 0 v i t k 0 s t i J.

J.=~ I
gdje znare: 10 slobodnu duljinu izvijanja, i polumjer tromosti Slobodna duljina izvijanja 10za razliCite slu~jeve opterecenja na izvijanje iznosi: F

'/

10
,

= 21

10 = I

Polumjer tromosti i I i

= V/minIS

gdje je S presjek nosa~, a /min njegov najmanji aksijalni moment tromosti. E u I e r 0 v a jednadzba za elasti~no izvijanje F: 2 E/min k=nlT Odatle slijedi naprezanje Ok za elasti~no izvijanje Fk 2 E/min 2E

UJc=S=nt;TS=nJ:2
Te dvije jednadzbe vrijede samo za elasti~no tla~no podru~je, tj. kod ~elikaza vitkost J. > 105. Stvamu situ Fkojom mozemo opteretiti nosa~odredujemo pomocu faktora sigumosti v F=- Fk v . Faktor sigumosti v iznosi: za sivi lijev v = 8, za relik v = 5, za drvo , v = 6 . . . 12.

]20

T e t m a j e r 0 v e jednadZbe za naprezanje kojima se sluZimo pri gradnji strojeva:

Ok pri neelasticnom

izvijanju

Materijal sivi lijev celicni lijev celik:

E N/mm2 100000 200000 210000 210000 210000 10000

optereeenje

ak N/mm2 776 - 12,0 A + 0,053 .z 303 - 1,29 A 310 - 1,14 A 335 - 0,62 A 470 - 2,30 A 29,3:- 0,194 A
Fk F=-=~ v GkS v

Vitkost A A< 80 A < 112 A< A< A< A< 105 89 86 100

- mekan

- tvrd CrNi drvo

Dopusteno

Faktor sigurnosti v iznosi: za manje strojeve za vece strojeve

v = 8 . . . 10, v = 6. . .8.

Po s t u p a k Wupotrebljavamo za celicne i drvene konstrukcije.

u nosacu odredujemo F izrazom

Naprezanje

Sw=a
gdje su: S - presjek nosaca, F - tlacna sila kojom je optereeen, a naprezanje (normalno), w koeficijent izvijanja ovisan 0 vitkosti A i materijalu nosaca.

Koeficijenti

izvijanja

za celik cvrstoee 360 N/mm2 (W360)i 510 N/mm2 (WSIO): A 0 20 30 40 50 60 70 80 WJ60 1,00 1,04 1,08 1,14 1,21 1,30 1,41 1,55
WSIO

1,00 1,06 1,11 1,19 1,28 1,41

110 120 130 140 160 180

1,58
200

A
W360
WSIII

2,11 2,43 2,85 3,31 4,32 5,47

3,06 3,65 4,28 4,96 6,48 8,21

6,75
10,13

90 100 1,71 1,90 1,,79 2,05 2,53 220 240 250 8,17 9,73 10,55 12,26 14,59 15,83

za sivi lijev A 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 III 1,00 1,01 1,05 1,11 1,22 1,39 1,67 2,21 3,50 4,43 5,45 za drvo A o 10 20 30 40 60 80 100 120 140 150 W 1,00 1,01 1,03 1,08 1,14 1,42 2,07 3,22 4,64 6,31 7,25 121

Slozena opterecenja

a) V I a k i savijanje
Nosae optereeen na vlak silom F koja djeluje na nj ekscentrieno na udaljenosti a od osi nosaea dodatno je opterecen
momentom M

Fa.

Naprezanje zbog vlaka a = F/S . Najveee naprezanje zbog savijanja

+a. = Me./I -a2 = -Me/I

Najveca ukupna naprezanja b) Tlak o i savijanje

= Fae./I = -Fae2/1 art = a + al = F/S + Fael/I ar2 = a = F/S - Fae2/1

,a2

Tlaena sila F koja djeluje na nosae u udaljenosti a od osi nosaea uzrokuje opterecenje na tlak i dodatno opterecenje
momentom M

Fa.

Naprezanja zbog tlaka

Naprezanje zbog savijanja +al -a2 art

-a

= -F/S

= Me./I = Fael/I = -Me2/1 = -Fae2/1

Najveca ukupna naprezanja

= -a + a. = -F/S + Fae./I

ar2= -a - a2= -F/S - Fae/I

Nosaee koji su razmjerno vitki (velike duljine s obzirom na presjek) treba proraeunati i na izvijanje.

St~ se hvatgte sile F vise udaljuje od osi nosaea, dakle st~ se udaljenost a povecava, to se vge smanjuju tlaena naprezanja u rubu nosaea koji je nasuprot hvatistu sile F. Ta tlaena naprezanja poprimaju konaenu vrijednost jednaku nuli kad a naraste do vrijednosti a = I/Sel' Poveca Ii se udaljenost a iznad te vrijednosti, u suprotnom rubu nosaea pojavit ce se vlaena naprezanja. Sama tlaena naprezanja (npr. kod materijala koji ne podnose vlaena naprezanja) dobivamo ako sila djeluje na povrsini j e z g r e presjeka koja je omedena polumjerom jezgre r

r = I/Sel Polumjer jezgre r iznosi za razlieite nosaee: r = h/6 za kvadratni (sa stranicom h) u smjeru stranice - u smjeru dijagonale r = 0,1179h r = d/8 za okrugli (s promjerom d) za prstenasti (s promjerima diD) r = D/8 . [I + (d/D)2]

122

c) Smik

i torzija

Silu Fkoja djeluje na obodu cepa promjera.d mozemo zamijeniti silom koja djeluje u sredgtu eepa i momentom para sila T = Fr = Fd/2. Sila kroz sredi~te uzrokuje naprezanje na smik 's

's
Okretni

= (4/3) . FIS =
moment 't

(16/3)

. FI7td2
tangenci-

jalno naprezanje 't

dviju sila uzrokuje

16 Tf1td3

= 8F/1td2
iznosi

Najveee ukupno

naprezanje

'max = 's t 't = (16/3). F/1td2 + 8F/1td2 = 40F/31td2 d) Savijanje i torzija istovremeno momentom

~
-~ r
F1

--\

Presjek nosaea je optereeen nim momentom T.

savijanja M i okret-

U okruglog presjeka (ili kruznog vijenca) pojavljuju se najveee vrijednosti normalnog naprezanja a i tangencijalnog naprezanja , na rubu na istom mjestu. Okrugli presjek ima

moment otpora
polarni moment Kruzni vijenac ima otpora

Wp = 1td3/16

= 1t d3/32

= 2W

moment otpora
polarni Pojedinacna moment otpora naprezanja

W = (1t/32). (D4 d4)/D Wp = (1t/16) .(D4-d4)/D = 2W

a = M/W ,= T/ Wp = T/2 W

iznose

normalna naprezanja zbog savijanja tangencijalna naprezanja zbog torzije Ukupna su naprezanja am-x

= ~M/W
IX{)= adop/I,3 IX{)= adop/l,73 rdop 'dop

gdje vrijedi

~ = 0,35+ 0,65V~T/M)i po Huberu(i dr.) ~ = VI + 0,75 (IX{)T/M)2 - po Mohru ~=VI+(IX{)T/M)2

po Bachu

IX{)= adop/2 'doP

U svim je slucajevima adop dopu~teno normalno dopu~teno tangencijalno naprezanje (vidi str. 532).

naprezanje,

a 'dop je

123

DINAMIKA Dinamika je nauka 0 gibanju tijela. S obzirom na sile koje se javljaju pri gibanju, razlikujemo kinematiku, koja proucava gibanje tijela bez obzira . na sile koje na nj djeluju, i kinetiku, koja prouCava utjecaj djelovanja sila na gibanje tijela. Kinematika a) Pravocrtno gibanje materijalne Oznake: put poeetni put vrijeme S So t . tocke

brzina poeetna ubrzanje brzina

v=Vo

ds dt
dv

a=-

.
""
1,1

Jednoliko

gibanje

I'
I1

Ubrzanje + a

Usporenje -a

~ b . ~ ~ b
tl')

'

ds v = Vo= - = konst dt
s=so+vt t = (s

dt
(a=O)

s.

'0

v-v -Iconst

Zaso=O: s=vt
t

so)/v

= s/v

v = (s-so)/t

v = sit

Jednoliko

ubrzano

gibanje

dv d2s a= - = = konst dt dt2

'

\~,

.,.'l'

"

t ~

...kons'

I
,I I

s = So+(v + vo)t/2 s = So+ (v2- v02)/2a s = So+ vot + at2/2 v = Vo+ at Prirnjer slobodni pad

Za So = s= s= s= v=
ubrzanje dubina

0,

Vo= 0:

vt/2
v2/2a at2/2 at

a = g = 9,81 m/s2 s=h

I I 124

v =gt

= V2gh

t = v/g = V2h/g

b) Krivocrtno gibanje materijalne

tocke

Svako je krivocrtno gibanje ubrzano, jer se mijenja smjer brzine. Ubrzanje je uvijek usmjereno prema konkavnoj strani putanje. (Smjer ubrzanja ne podudara se sa smjerom brzine.)

Kos i hi tac (u zrakopraznom prostoru) Poeetna brzina Vopod kutom ex. x = votcosex. v, = Vocos ex. y = votsinex.-gt2/2 Vy= vosinex.-gt

:t

Trajanje uspona (Vy = 0)' th = Vosin ex./g Visina hica h = vo2/2g sin2ex. hmax = vo2/2g Domet hica I = vo2/g sin 21X Imax = v02/g

~
~

, I~Q :

"

..';2 ,.

pri ex.= 90 pri IX= 45

c) Kruzno gibanje Oznake:

kut ;p(rad) vrijeme t

kutna brzina

kutno ubrzanje

W=- dq; dt dw =dt

diP =konst dt qJ=wt

Jednoliko
Trajanje

kruzno
I okretaja

gibanje
(period vrtnje)

W=-

Kruzna frekvencija Brzina vrtnje Obodna brzina (na polumjeru titranje r)

T = 21t/w f = I/T (S-I) n = w/2rt (okr./s) u =rw=2rrtn

d) Harmonijsko Harmonijsko zanje razmjerno Otklon

titranje je pravocrtno putu. x

gibanje amo-tamo

pri kojem je ubr-

= r sin

qJ

= rsinwt

(p(rad)

amplituda = wt (w = konst) 2rt/w I/T = w/2rt rwcoswt -rw2sinwt = -W2X

Period (trajanje titraja) Frekvencija Brzina Ubrzanje

T= f = v = a =

125

Kinetika a) Newt 0 no v za k 0 n (osnovni zakon dinamike) Sila F je jednaka umno~ku mase m i ubrzanja a F

= ma

Ako su vektori sile i ubrzanja istog smjera, vrijedi F = ma. Suma komponenta (Fix, Fjy, Fjz) sile Fj koja djeluje na masu m proporcionalna je s komponentama ubrzanja (ax' ay, az)

[Fix = max

[Fjy = may

Izraz (- ma) nazivamo silom tromosti. Mehanicki je sl1stavu dinamickoj ravnotezi ako je suma svih vanjskih sila koje na nj djeluju i svih sila tromosti sustava jednaka nuli (D'Alembertov princip) \' r '- " '- F. - \' m.a. = 0 b) Zakretni moment T sile Fna kraku r Obodna sila F = Tlr

T= Fr

c) Ra d W sile F na putu s iIi zakretnog momenta T pri zakretu za kut cp (rad) iIi snage P u vremenu t iznosi p F iT

W = f Fds = f Fvdt
Kad su vektori F, vis F= konst W= Fs

W = f Tdtj! = f Trodt
istog smjera vrijedi: T= konst W= Ttj!

W = f Pdt
P ==konst W=Pt

~~ LW4
'0

Rad pomaka F = Fo = konst

t4
'0 126

W = [:ds = F(s so) '0 Elasticni deformacijski rad F= ks

k

- konstanta elasticnosti opruge W = ~ds = k S2 - s02 = F + Fo (s , 2 2

fo

so)

d) Sn aga P je rad obavljen u jedinici vremena t P

= dW =
dt
Wjt

Fv = F ds dt
P = Fv

P = T dql dt
P = Tw = T27Cn

U isto usmjerenih vektora F, vis

P

i pri konstantnoj snazi P vrijedi

e) Korisnost Korisnost nekog procesa, stroja Hi uredaja jest omjer izmedu korisno dobivene energije W (snage P) i utro~ene energije Wo (snage Po) 1/= WjWo= PjPo< I f) Kineticka energija Wk je energija mase u gibanju. Pri pravocrtnom gibanju izraZavamo kineticku energiju masom m i brzinom v
Wk

mt,2/2 tromosti

Pri kruinom gibanju izrazavamo kineticku energiju momentom mase J (vidi str. 129) i kutnom brzinom w
Wk

= Jw2j2
na Wk = mv2j2 + J(02j2

Za promjenu od potreban je rad

kineticke energije Wo

= mvo2j2

+ Jwo2j2

Zamdnjak Nejednoliki zakretni moment T pogonskog stroja, koji se mijenja za vrijeme jednog okretaja (27C), povecava kutnu brzinu zam~njaka do Wmax (u tocki I) i smanjuje je do Wmi. (u toeki 2).

w,
~

Stupanj nejednolikosti 15= (Wmax Wmi.)jW",cd Primljeni odnosno predani rad zama~njaka, koji ima moment mase J i prosjeenu brzinu vrtnje n, iznosi W = J(wmax2 Wmi.2)/2 = Jwmcd2t5 = J. 47C2nmedt5

Prosjecna kutna brzina COmed (Wmax+ =

wmi.)j2

, -w 2~Cl
tromosti

g) Potencijalna energija Wp je energija poloZaja (stanja). Tijelo mase m, tj. tezine G = mg, ima, S obzirom na neku ravninu. iznad koje se nalazi na visini h, potencijalnu energiju (energiju polozaja) Wp=mgh=Gh Osim toga primjera, potencijalna se energija pojavljuje i kao energija napete opruge Hi komprimiranog plina, kao toplinska iIi kemijska energija itd.

127

h) I mpuls s ile Fdt izraZava djelovanje sile F u vremenu t; a jednak 'je promjeni kolicine gibanja mv Fdt = mdv fFdt=m(v-vo) gdje je vo - pocetna brzina. Za F = konst vrijedi' F t=m(v-vo) Ako su vektori F i v istoga smjera, bit ce Ft=m(v-vo)

*
Za sustav materijalnih tocaka vrijedi
2: Fj = ao 2: mj gdje je ao ubrzanje tezi~ta. Tezi~te sustava materijalnih tocaka giba se kao da je u njemu zdruzena sva masa sustava sa svim vanjskim silama koje na nj djeluju. Nemali vanjskih sila (odnosno ako su u medusobnoj ravnotezi pa je njihova rezultanta jednaka nuli), vrijedi

I
!

2:m.a. = 0

2:m.v:. konst :
Tdt j'e 'moment kolicine gibanja mv s obzirom

i) Moment impulsa na neku toeku (po\) i1ios

u: Tdt=rmdv=Jdco 11' fTdt= rm(v-vo) =J(co-wo) gdje su: r - okomita udaIjenost tocke (osi) od smjera vektora brzine v,
J

moment tromosti

mase s obzirom

na tocku (os), co

kutna brzina.

Moment impulsa je vektor koji je okomit na ravninu vektora vir. Pri rotaciji sustava m!lterijalnih tocaka oko neke osi vrijedi
11

f Tdt = f Frdt
Moment tromosti mase

= 2: (rjmjv;)- 2: (rjmjvjo)= J(co- wo)

aksijalni (s obzirom na os x)
Jx = f r}dm polarni (s obzirom na pol)

J
Polumjer tromosti i

= f r2dm i =V J/m
i = D/2

r2

= x2 + y2 + z2
J = mi2 J = mD2/4 mD2 = 4J

Zam~ni moment mD2 128

M"",~,,"

Iromosti mase lijela (gustoce e)

VIIUllk

6 DL
:

1
m

7t

Jz=-mr2=-d4he 2 32

d27t/4.he

(D4-d4)he
I

11111'111Vlltjll

7t
+ 1'2) = -

Jz=

-m(R2

32

D
Innklh ,IUcn 1\ "111 (I) + d)/2 I (D d)/2 Jz

m = (D2-d2) mrm2

7t/4. he

= 2:. m3she d 4
dm7tshe

m
Jz

h IllIln "

21'

2 7t = -mr2 = -d'e 5 60
m = 7t/6 . d3

(114 : krm:
11111'1111 llgh k

redite)

I)

2R

"
"Ill I

21'
(D + d)/2 (D - d)/2

2 R'-r' Jz=-m5 R3-r3

7t = -(D'-d')e 60

m = 7t/6. (D3-d3)e 2 Jz-mrm 3 2 =- 7td4 Se m 6 m 7tdm2se

1'2) =

tnnklh ,IUen a

l'r'IOII

'I'IIII'II

!1t

~ @
-+z .I

,
Jz m (R2 +
27t2 Rr2

R2 +

1'2)

27t2Rr2e

Z..

'<'

1 1 Jz = - m(a2 + b2) = - abh(a2 + b2)e 12 12 m = abhe

Slclnerovo

pravilo

J. = J, + me2

J, - moment tromosti tijela s obzirom na os kroz lezite tijela J. - moment tromosti tijela s obzirom na os koja je paralelna s osi
kroz tezite i od nje udaljena za e
III Slrojarski prirutnik

129

CentrifugalDa sila Fe mase m, koja rotira obodnom brzinom U odnosno kutnom brzinom w na polumjeru ro (udaljenost tezista tijela od osi rotacije) izn

"'2

~
OSi

Fe=mu2/ro=mrow2

"', rn. -<:

-!::

"',

Dinamicka ravnoteia Osovina je u dinamickoj ravnotezi ako na nju ne djeluju nikakve eentrifugalne sile ili se utjeeaji tih sila medusobno ponistavaju (slobodna osovina). Uvjeti dinamicke ravnoteze su: Lmrsina

=0

Lmreosa Lmrlsina Lmrleosa

=0 =0 =0

Sudar je dodir dvaju tijela koji se zbiva u vrlo kratkom vremenu razmjerno velikim silama. . Centralnisudar Mase m. i m. koje se giblju po istom praveu

~~
.,

.,
UI

= VI -

sudaraju se brzinama (prije sudara) v. odn. v.. Brzine masa ml i m. m. nakon sudara (1 + E)(VI - v.) ml + m. (1 + E)(V,

U. Koeficient sudara

= V. +

- v.)
-

m. ml + m.
V2)

E = (U2

- UI)/(V.

Zbog gubitaka je (zvuk, deformacija, materijal obaju tijela E staklo 0,95 celik 0,6. . . 0,95

toplina) 0 < E < 1: slonovaca 0,9 pluto 0,55

drvo 0,5

(E U celiku raste s tvrdocom)

E

= 0 potpuno plastiean sudar UI = U. = (mtvt

=

+ m.v.)/(m. + m.)

1 potpuno elastican sudar U. = VI 2(v. - v.)m./(ml + m2) U2 = V. + 2(v. v.)ml/(mt + m.)

Gubitak energije pri sudaru W

= (1

~)(VI

v.).m.m./2(mt

+ m.)

130

11lrllnJe I Slobodno nepriguJeno titranje (lIhll Ii se materijalna tocka periodicno s frekvencijom f tako, da je sila I kolll nil nju djeluje razmjema razmaku Y od sredisnjeg polozaja, a supratna po .mJeru, bit ce gibanje harmonijsko F

= -cy
f

c - konstanta opruge
harmonijskoga titranja

VI/,.tlta frekvencija f neprigusenoga

1/211:. Vd;;; harmonijskoga titranja

11dlferencijalne jednadzbe neprigusenoga m(d2y/dt2) + cy I'ltIllll1zi rjesenje:

=0
Ym - amplituda Iuml= wYm laml = W2 m Y
titranja

put
brzina

Y = Ymsin (lOot + '1')

U

um cos (lOot + '1')

ubrzanje
!Idle 1nuCe: I vrijeme
Wo .. 211:f

= -am

sin (lOot + '1')

'1' faznu konstantu kruZna frekvencija vlastitog

Wo = Vd;;; - pri obicnom titranju Wo = Vd.i - pri "kruznom titranju Period (vrijeme njihaja) T

1/f

= 21t1wo

2.

PriguJeno s/obodno titranje

Djeluje li na materijalnu tocku sto titra otpor R koji je razmjeran brzini, ali K"protun po smjeru, bit ce titranje priguseno

= -k(dy/dt)

= konstanta prigusivanja
jednadzba

Za priguseno titranje vrijedi diferencijalna

m (d2y/dt2) + k (dy/dt) + cy

=0

IJvndenjem izraza

A = kl2m y

= VWo

= kl2

.vcm ~

dnbivamo Ijesenje diferencijalne jednadzbe

= yoe-IJ

sin (w t + '1')

IIdjc je krutna frekvencija prigusenoga titranja

W

= V(clm)

= Wo ~

v = 0 - nepriguseno njihanje v < 1 periodicko priguseno titranje Pri aperiodicnom gibanju (v > 1) nema titranja pa se put y postupno prihlizava nuli. 131

b
I I I E

3. Prisilno titranje Na materijalnu tocku koja titra djeluje - osim otpora R - jo i vanjska
sila F, npr. Za takvo titranje m{d2yldt2) F = Fo sin wt vrijedi jednadzba + k(dyldt) + ey

= Fosinwt

PribliZava Ii se kruzna frekvencija w prisilnog titranja kruznoJ frekvenciji Wo vlastitog titranja, amplituda titranja se povecava i dostiZe maksimum (rezonancija) pri kruznoj frekvenciji w = woYI-2v2 odnosno, uz neznatno priguivanje
Wk

pri kriticnoj
Wo

kruznoj frekvenciji Wk

Yelm
kriticne kru-

Pri prisilnom titranju bez priguivanja postala bi amplituda zne frekvencije beskonacno velikom. 4. Kriticna brzina vrtnje osovine Karakteristika macije y

s
n

je elasticnog progiba osovine omjer e izmedu sHe F i defor-

c = Fly Pri ekscentricnosti e tezita osovine mase m djeluje na nju pri rotaciji sila Fe, koja dodatno opterecuje osovinu za vrijednost y. Centrifugalna sHa, n koja zahvaCau teZitu, udaljenom za e + y od sredinjice osovine u mirovanju, iznosi pri rotaciji kutnom brzinom w Fe = mw2(e + y) = cy ~ Progib osovine pri rotaciji iznosi y = (mew2)/(e m(IJ2) Za kutnu brzinu kod koje bi bilo e = mw2 (ne uzimajuci u obzir priguivanje) bHo bi y = co. Tome odgovaraju

kriticna kutna brzina

ll'k

= "I(d;,

kriticna brzina vrtnje

nk

= w.j2n
= mg:
ll'k

Za odredivanje omjera e elasticnog progiba moZese uzeti progib yo osovine

u mirovanju to ga izaziva tezina osovine G

= Glyo = mglyo
w > ll'k

= ViiYo

Naraste Ii kutna brzina w iznad kriticne ll'k

smanjit re se progib y osovine pri rotaciji (osovina ce se sama centrirati).

I: 132

HIDROMEHANIKA ZlIkone hidromehanike primjenjujemo za fluide (tekucine u sirem smislu), 11 1111 kapljevine (tekucine u uzem smislu) i na plinove do granice do koje ih sve IliAII1l1zemosmatrati prakticki nestlacivima (inkompresibilnima), tj. do brzine -lIlIllIlIja oko 100 mls. Iskljucene su tzv. neprave tekuCine, kao npr. katran, lI_rllll, med i sI. Kod nestlacivog fluida mase m jesu volumen V i gustoca (! konstantni V = konst

(! = m/V = konst

U idea/nom fIuidu nema sila trenja. Takav fluid ne postoji, ali njime cestb l'uJednostavljujemo racunske probleme. Urea/nom fIuidu postoji trenje
IZlI1cdu Cestica

fluid je viskozan.

Viskoznost je otpor fluida protiv tangencijalnih r,:stica.

sila iIi kutnih deformacija

Dinamicka viskoznost 7Jdefinirana je Newtonovim zakonom.

dv r

= 7Jd",Y

I je naprezanje na smik, dv je razlika u brzini slojeva na razmaku dy, 7Jje IIpsolutna(dinamicka) viskoznost. Kinematicka viskoznost v je omjer dinamicke viskoznosti 7Ji gustoee (! v=
.21...

(!

Mjere za viskoznost - vidi str. 65 i 72. Brojcane vrijednosti za kinematicku viskoznost - vidi u tablicama na str. 212 do 214.

HIDROST A TIKA Hidrostaticki tlak p je tIak u tekuCini, sto ga uzrokuje tezina. Ovisi samo () visini h razine (nivoa) tekucine iznad mjesta mjerenja i gustoCi tekucine (! p = h(!g gdje je g zemaljsko ubrzanje (= 9.8 I m/s2). Sila tlaka F na horizontalno dno posude ovisi samo 0 hidrostatickom p i 0 povrSini dna A

tIaku

= pA = h(!gA

~---~--~

Ta sila tIaka, medutim, ne ovisi 0 obliku posude (hidrostaticki paradoks).

LJ UA ' A

A LJ 133

U z g 0 n Fv je sila kojom tekucina djeluje okomito prema gore na tijelo uronjeno u tekuCinu. Po velicini je jednak tezini istisnute tekucine, a hvatiSte mu je u njezinu teziStu (Arhimedov zakon)
Fv

= mg = (JgV

m je masa, V volumen istisnute tekuCine (istisnine), a (J njena gustoea.

Sila

tlaka

na stijenke

Sila tlaka F tekuCinegustoce (Jna ravnu stijenku posude kojoj je omocena ploha povrsine A iznosi
h, je vertikalna udaljenost teziSta (T) omocene plohe od razine tekucine. HvatiSte sile Fje, medutim, ispod teziSta plohe, na dubini hF=~ hTA

gdje je I geometrijski moment tromosti omocene plohe s obzirom na njezin rub u visini razine tekuCine (0).

Pascalov

zakon
Narinuti tlak siri se po tekuCini nesmanjeno i jednako u svim smjerovima. TIak P na dno posude u kojoj je iznad
povrsine tekucine (visine h i gustoce (J) tlak Po

~
A -

TIak P na dno posude, uzrokovan u tekucini silom F na stap povrsine A iznosi

-<::

"00.==:?;-=--

Atmosferski tlak Pa na povrsini tekucine prouzrokuje u tekuCini stvami tlak koji je veCi od hidrostatickog i iznosi P=Pa+h(Jg Pri proracunavanju posuda s obzirom na tlak tekucine, atmosferski tlak u tekuCini ne uzimamo u obzir jer on djeluje i s druge strane stijenke posude, pa se djelovanja, u odnosu na stijenke, medusobno ponistavaju.

134

Abnosfersko

stanje

Zracni tlak Po, temperatura t i gustoca (J Vi~egodi~nji prosjek (po: Mende/Simon)

Tlak Po mbar
Oodi~nje doba

Temperatura C

Gustoca (J kg/m3

na visini h (m)

o
~'Jccanj

2000 791 799 795

2000

0 1,28 1,23 1,25

2000

upunj lIodi~njiprosjek

1019 1015 1 016

0 -3 16 7 8 0

1,026 0,996 1,008

Zbog vremenskih upliva mijenjaju se: zracni tlak za :t 5%, gustoca zraka za .1;20%,a relativna vlaga (vidi str. 193) medu 60 i 100%.
Pri potpunoj zasieenosti zraka ({J= 100%) pcraturi t:
zavisi apsolutna vlaga x 0 tem-

C -20 -10 2,14 g/m3 0,883

0 4,86

10 9,46

20 17,5

30 31,1

S tan d a r d n e (n 0 r m ne) v r i j e d nos t i zracnoga tlaka Po' temperature t i gustoce (Jpri razlicitimnadmorskim visinama h (po ICAO - International Civil Aviation Organization) t t h (J h (J Po Po C m mbar m C mbar kg/m3 kg/m3 0 100 200 300 400 500 600 800 1000 1200 1500 2000 JOB 1001 989 978 966 954 943 921 898 877 845 795 15 14,35 13,7 13,05 12,4 11',75 11,1 9,8 8,5 7,2 5,25 2,0 1,225 1,214 1,202 1,191 1,179 1,167 1,157 1,135 1,111 1,091 1,060 1,007 2500 3000 4000 5000 6000 8000 10 000 12 000 15 000 20 000 25 000 30 000 737 701 616 540 472 356 265 195 121 55 25 12 - 1,25 - 4,5 -11 -17,5 -24 -37 -50 -56,5 -56,5 -56,5 -56,5 -42,8 0,945 0,910 0,819 0,736 0,660 0,526 0,413 0,314 0,195 0,0889 0,0406 0,0179 30 835,7 135

Kinematicka viskoznost v pri razliCitimnadmorskim visinama h: 25 10 15 20 0 5 h km v mm2/s 14,61 22,10 35,23 73,03 160,0 350,0

HIDRODINAMIKA Promatramo s t a c ion a r n 0 strujanje, tj. ono, pri kojem brzina u odredenoj tocki ne mijenja s vremenom ni veliCinu' ni smjer. Laminarno strujanje je ono, pri kojem se cestice gibaju u beskonacno tankim slojevima, ~to se klizu jedan po drugome bez mije~anja. Turbu/entno strujanje je ono, pri kojem se cestice gibaju nepravilno u svim smjerovima. U obzir uzimamo samo njihovo prosjeeno gibanje u smjeru strujanja. J ed n adzba ko n tin u i te t a glasi daje protok maseqm = konst, ~to motemo izraziti presjekom A, brzinom v i gustocom p qm

= Avp = konst =

= konst

Za nestlaCive fluide, za koje vrijedi p = konst, i volumenski je protok q.

qv = A v = konst

BemouIlijeva jednadZba za stacionarno strujanje nestlacivog fluida (bez trenja) glasi, da je suma svih energija (polozajne + tlacne + brzinske) u svakom presjeku (na svakoj strujnici) konstantna. Bernoullijevu jednadzbu mozemo izraziti (za dva promatrana presjeka I i 2)

speci fie nom

e nergij
.EL

om s obzirom na jedinicu mase

<Ig + p +

V2

= <2g +

J!J

; + -t-

V2

= e = konst
V,,2

t I a k 0 m (energijom za jedinicu volumena) v 2

<,pg + PI + PT

= <2Pg+ P2+ P2 n.
V 2

= P = konst
.

t Ia c nom

vis i nom (energijom za jedinicu tezine)

v 2

<I + J!.L + ~ = <2+ t:.L + L- = H = konst pg 2g pg 2g Bemoullijeva jednadZba za stacionarno strujanje realnog fluida uzima u obzir gubitke (od presjeka 1 do 2), koje izraZavamogubitkom tlaka lJ.Pt v2 V2

<,pg + p, + PT
ili gubitkom tlacne visine !!'ht <I + J!.L + v 2

= <2Pg+ P2+ P T
v 2

+ !!.p,

+ lJ.ht 1.- = <2 + ...1!1 + ~2 pg 2g pg g U tim su jednadzbama: <i - geodetska visina nad po volji odabranim horizontom, Pi = hipg staticki tIak u fluidu (gdje je hi tlacna visina),
gustoCa i Vi - brzina strujanja. . Gubitak tlaka lJ.Pt iIi tlacne visine lJ.ht racunamo formule (str. 141).

s pomoeu Darcyjeve

136

IIcrnoullijeva jednadzba

za sustav koji jednoliko

rotira (s gubicima)

:,Vg + PI + VWIZ/2 Vu.Z/2 J zzVg + pz + vwl/2 -

- vul/2

+ f!J.p.

Osim oznaka navedenihna kraju str. 136, u ovoj jednadzbi znace:

11', relativnu brzinu fIuida (s obzirom na rotirajuci kanal), U; '"llIcije sustava. Impulsni stavak ce pod utjecajem vanjskih sita =-R Slruja fluida protoka mase qm promijenil (ko]ih je suma F) brzinu za /:!.V F=qm' /:!.v = qm(V2-VI)

- obodnu brzinu

qmv - sekundni impuls. Buduci da su site i brzine vektorske naravi, treba istaknuti da je sm.ier .lIe F (odn. - R) identiC/lD sa smjerom promjene brzine /:!.v. Sita F kojom okolg djeluje na fluid, jest a k t i v n a s iI a, dok je sita R kojom fluid djeluje na okoli-reaktivna sila. (Npr.u turbinama fluid \ljeluje na lopatice sitom R, doku pumpama lopatice djeluju na fluid sitom Iq Pritisak mlaza nap I 0 h u Protok mase mlaza je qm' brzina mlaza je v. Ravna ploea smjelena okomilo I1l1utaje pritisku mlaza R= qmv na sm.ier mlaza izvr-

Ravna ploca 0 koju udara mlaz pod kutom P izvrgnuta Jc pritisku mlaza R = qmvcosp Konveksna I1loCa0 koju udara mlaz u sredini i otklanja RCod prvobitnog smjera pod kutom P izvrgnula je pritisku mlaza R

= qmv(l-cosP)
i skre-

Konkavna ploea 0 koju udara mlaz u sredini cc unatrag pod kutom P izvrgnuta je pritisku R = qmv(l

+ cosP)

Za kut P = O. pritisak mlaza iznosi R

= 2qmll

Konkavna ploCa 0 koju udara mlaz pod kutom PI i skreCe unatrag pod kutom P2 izvrgnuta je pritisku mlaza

= qmv(COSPI + COSP2)

Za kutove PI = P2= O. pritisak mlaza iznosi R = 2qmv ReakciJ a mlaza koji izlazi s prbtokom mase qm i brzinom v kroz izlazni otvor presjeka A iz posude gdje vlada tIak P iznosi R = qmv = 2Ap

137

Brzina istjec:anja Teorelska brzina iSljecan,ia kroz maleni olvor iz olvorene posude u kojoj je slalna razina lekucine visine h iznad izlaza (Torricellijeva formula)

vo = JI2gJ; gdje je g ubrzan,ie sile leze. Teoretska brzina iSljecanja iz posude u kojoj je iznad lekucine gustoce e pretlak /1p vo = V2(ih + /1pfe)
Ako visinu h ne treba uzeti u obzir (kod plinova i para), teoretska istjecanja pri pretlaku /1p brzina .

vo=

V e

T 2--.!.
.

Zbog trenja u mlazu i 0 sapnicu bit ce stvarna brzina man,ia v = 9'Vo U dobro zaobljene sapnice koeficijenl je brzine 9' = 0,95 ... 0,99.
Kolicina istjecanja a) Kolicina izoosi istjecaja kroz Olvor presjeka A izrafena qm = Ave gdje je v izlazna brzina i e gusloea fluida. Zbog kontrakcije vamo
Otje koeficijent istjecanja

prolokom

mase qm

mlaza Jl i uzimajuci qm
koji zdruzuje

u obzir koeficijenl

brzine 9' dobi-

= OtAvoe
koeficijente konlrakcije i brzine: Ot = Jl9'.

Pri istjecanju

tekucine

iz otvorene qm

posude je

OtAe V2glr tekucine pre-

Za iSljecan,ie iz zalvorene tlak /1p vrijedi

posude u kojoj je iznad povrsine

Za h

= 0 (Sto vrijedi

qm = OtA e V2(glr + /1pfe) za plinove i pare) dobiva se qm

= OtA V2e

. /1p
volumenskim pro-

b) Kolicina istjecanja tokom fluida q" iznosi

kroz olvor presjeka A izrafena

138

Protok I. Za odredivanje priguInice protoka kroz cjevovod slufe: sapnice

(gore

Ven/Urijeve sapnice

- kraci,

dolje

- dulji

oblik)

Protjere Ii najuZim otvorom presjeka A fluid gustoee p, nastat re pad tlaka t:.p. Protok izrafavamo:

- protokom mase qm - volumenskim protokom qv

qm

qv

= aA V2p . t:.p = aA '12 . t:.p/p

Koeficijent protjecanja a odreden je za svaku vrstu mjernog uredaja

u ovisnosti 0 omjeru m = (dlD)2, gdje je D promjer cijevi, a d promjer otvora protjecanja kojemu je prosjek A(= d2n14). Gubitak tlaka u prigu~nici odnosno sapnici .1PI ovisan je 0 omjeru m:

Koeficient a za
m

=(
0,05
0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50 0,55 0,60 0,65

'r

prinice 0,598
0,602 0,608 0,615 0,624 0,634 0,645 0,660 0,676 0,695 0,716 0,740 0,768

sapnice

. venturijeve sapnice

0,989 0,993 0,999 1,005 1,015 1,029 1,043 1,060 1,081 1,108 1,142 1,183

0,989 0,994 1,001 1,010 1,020 1,032 1,048 1,067 1,091 1,120 1,155

I1Pt

(1

- m) . I1p

(l-m)/(1+m)-l1p

= 0,1 . I1p 139

'r 2. Protok u otvorenim kanalima mjerimo s pomoeu preljeva. Za pravo-

b EJ1.c::1':-:-::-;;~
Koeficijent

,~

-~-~--~I _.'~g;. ~~-;~;;V/,

'-.

3 kutni preljev visine h i ~irine b vrijedi

h(m)

qv=~JJhbV2gh

JJ ovisan je 0 visinama H i h te iznosi

0,025
0,639 0,638 0,638 0,638

0,050 0,629 0,628 0,627 0,627

0,100 0,630 0,624 0,622 0,622

I
I

0,200 0,652 0,630 0,623 0,620

I 0.400 I
0,666 0,636 0,626

0,800

H = 0,6m H = I,Om H= 1,6m H = 2,4m

I t'l

0,693 0,650

Zakoni slil!nosti strujanja

Promjene pri strujanju ne motemo obuhvatiti samo teoretskim sredstvima, '1' vec ih treba i mjeriti. Strujanja, medutim, ne moramo mjeriti na predmetima u naravnoj velieini, vec to motemo naeiniti i na geometrijski slienim mode-

lima (manjima iIi vecima). U tu svrhu se mora - osim geometrijske - pori: stici jo~ kinematieka i dinamieka slienost strujanja. Reynoldsova znaeajka Re je najvi~ upotreb!javani kriterij za sHeI
I

nost strujanja nestlaeivih tekucina u potpuno ispunjenim cijevima gdje tezina ne utjeee na profil brzine. Reynoldsova znaeajka (bezdimenzUska) jest omjer silii tromosti i sila trenja i iznosi Re = t!!. v gdje su: v - brzina strujanja, kinematieka viskoznost. I karakteristiena linearna dimenzija, y -

Kinematieka viskoznost v iznosi (pri 20 GC)za vodu 1,01 mm2ts, za zrak pa 15,7 mm2ts. Kinematieka viskoznost za vodo, zrak i druge fluide pri razlil!nim temperaturama sabrana je na str. 212 do 214.

Kod okruglih je cijevi promjera d:

Opeenito vrijedi: d' je tzv. hidraulieki promjer

Re
Re

= Vdly
= vd'/v

I' gdje su:

d' = 4AIO A - presjek voda, 0 - ftuidom omoeeni opseg. Reynoldsovom znaeajkom razgranieujemo laminarno i turbulentno struRe > 2320

janje. Za strujanje u cijevima vrijedi Re < 2320 - laminarno strujanje

turbulentno

strujanje

1~

Otpori strujanja u cijevima i armaturama Gubitak tlaka zbog otpora pri strujanju I )I\rcyjeva formula f).p ( In koeficijent gubitaka, fluida gustoce f! brzinom v daje

'f!v2j2 presjeka iznosi

koji za ravne cijevi kruznog

, = Mjd
j 10 koeficijent trenja, I je duljina cijevi, d je promjer cijevi. I. Koeficijent trenja A Koeficijent trenja A ovisi 0 Reynoldsovoj znaeajci Re i relativnoj hrapavo8.1cijevi kjd. gdje je k apsolutna hrapavost (prosjecna visina izbocina) stijenke. U laminarnom podrucju (do Re < 2320) A ovisi 0 obliku cijevi loRe, te iznosi A = rp64j Re

" je faktor oblika cijevi. Za okrugle je cijevi rp= I pa je A = 64jRe = 64vjvd Pri turbulent
a) Hidraulicki

nom strujanju (Re> 2320) razlikujemo:

glatke cijevi. Cijevi smatramo Re ~ djk hidraulicki glatkima do

.Ig (0,1 djk)

2 djk

Za proracun

Ag sluzi PrandtI-Karmanova

formula

I/V~ = 21g(O,398 ReVIJ

105 0,018 106 0.01165 10' 0,008 11 108 0,005945
Cole-

Vrijednosti Agza razlicite Re: Re 2320 104 A, 0,04725 0,03089

Za prakticko racunanje brookovorn formulom U cijelorn prakticki nje ~:!: 1%.

sluzimo se eksplicitnorn,
Ag = 0.31j(lgO,143 Re)2

aproksirnativnorn

uporabivom

podrucju

Re

= 5 . 103 . . . 108 iznosi

formula

odstupa-

b) Prelazno podrucje, u kojern vrijedi Colebrookova IIV~ prakticki

= -21g

(0,269 kjd + 2.51/Re J/~ ~ 103djk. 141

zavrsava kod Re ~ 400djk .lg(3.715djk)

Za prakticko kova formula

proracunavanje

sluzi eksplicitna,

aproksimativna

Peeomi-

A = 0,25/[lg(l5/Re+ 0,269k/d)]2 koja vrijedi s maksimalnom pogre~kom od ~ 6% za Re = 4 .103...108 relativne hrapavosti kid = 10-2. . . 5 . 10-6.
c) Podrucje pntpune hrapavosti (koje obuhvaca vrijednosti Re > 400 d/k .Ig (3,715 d/k), u kojemu odredujemo Ab po Nikuradseovoj formuli Ab = 0,25/[lg(3,715d/k)]2 Vrijednosti d/k Ab Ab za razlicite d/k: 40 0,0529 60 0,0453 100 0,0378 200 0,0303 500 0,0234 1000 0,0196 10 0,1014

*
Sa stanovitim ogranicenjima (k/d < 0,01 in A < 0,05) i s ne~to manjom tocno~u (:t5%) vrijedi u podrucju Re = 4 .103. ..107 (dakle u svim podrucjima) Moodyjeva formula A = 5,5.10-3(1 podrucju 3 + V2. 104kid + 106/Re) hrapavom podrucju

U glatkom

je kid = 0, dok je u potpuno

J'b

Re ~ 00 pa formula prelazi u oblik Apsolutne prosjeene

= 5,5. 10-3 + 0,15 Vk/d

k (po Richteru) kmm

visine hrapavosti

Materijal i stanje cijevi Vu~ene cijevi od bakra, mjedi, bronce, aluminija, stakla, umjetnih tvari itd.
Vu~ne

malo zardale jako inkrustirane Zavarene ~li~ne cijevi - nove

a,li~ne cijevi

.. .0,002
0,02. . . 0,10

nove

nove, prevu~ne bitumenom

rabljene, jednoliko zardale nakon vi~godgnje uporabe malo inkrustirane

jako inkrustirane

Zakovane ~licne cijevi (prema n~inu izvedbe) nove Pociocane celi~ne cijevi

Cijeviod lijevanogzeljeza

nove, prevu~ne bitumenom rabljene, malo zardale

--

.. . 0,40 .. . 3 0,04...0,10 ~0,05 ~0,15 ~0,5 ~ 1,5 2.. .4 0,5.. .10 0,25 .. . I 0,1.. .0,15 I . . . 1,5 1,5...4 0,2...1 1..,3 0,3 .. .0,8
0,07. . .0,15

nove

inkrustirane
cijevi

Drvene cijevi, nove (uporabom postaju glade)

Betonske

zagladene

sirove

142

'" Koejicijentigubitaka C U lazna u~ca konicna (konfuzor) C = 0,20 ostra sa stijenkom zaob/jena

, > 0,5d C= 0,05

C= 0,50

ost'a bez stijenke C= 1,00

g~
Kru!ni lukovi polumjera zakrivJjenosti r, s kruznim iIi kvadratnim I'rrljckom i kutom skretanja J = 90.: 'Id C 1,0 1,5 2 3 4 5 6 10 0,27 0,20 0,15 0,13 0,10 0,10 0,10 0,11 Nllvcdeni C vrijede za tehni~ki glatke cijevi (npr. lim), Itllk za tehni~ki hrapave cijevi (npr. sivi Jijev, zide i sI.) u/hnamo dvostruke vrijednosti. Za kutove J = 0 ... 180. treba vrijednosti za .C II1no!itis faktorom n :
.,
11

I '-. ~

!~'\

. . f .-

30.

60.

90.

120.

ISO.

180.

0,4 Koljena

0,7

1,0

1,3

1,5

1,7

C.
"
150
Ch 0,04 0,06 Izlazni
provrt

30.
0,13 0,17

45.
0,24 0,32

60.
0,47 0,68

90.
1,13 1,27

105. 120.
1,80 2,00 2,26 2,54

Vrijcdnosti Ca vrijede za gIatke, a vrijednosti Ch za hrapave stijenke cijevi. otvori (otvori u stijenkama)

tv
u stijenki

cilindricni
nastavak C =0,5

(ost,i ,ubovi) C = 1,8

konicni nastavak C = 0,25

zaobljenje s nastavkom C =0,1 143

Odvojci
Volumenski protoci: qV!
qV2 Gubici

- u dovodu

= qV2 + qV) - u dovodu

2, 2: qV) l:1P2

- u odvojku

1,

- u odvodu

- u odvojku 3: v - brzina u dovodu 1

~2 (J t?/2 l:1PJ ~3(Jt?12

Odvojci jednakog krufnog presjeka (dl qV)!qvI c5= 90 c5= 45 2 3 2 3 0 0,05 0,96 0,04 0,90

= d2 = dJ)
0,4 -0,04 0,89 -0,04 0,47 0,6 0,07 0,96 0,07 0,33 0,8 0,21 1,10 0,20 0,29 1,0 0,35 1,29 0,33 0,35

0,2 -0,08 0,88 -0,06 0,66

Odvojci jednakog kvadratnog presjeka qV)/qV! c5= 90 c5= 45

Rac v e (Y

0 2 3 2 J 0,04 0,91 0,10 0,88

0,2 0,00 0,75 0,03 0,65

0,4 0,05 0,70 0,05 0,47

0,6 0,15 0,74 0,14 0,32

0,8 0,28 0,79 0,29 0,20

1,0 0,42 0,84 0,49 0,18

- komadi)

s krufnim iIi kvadratnim presjekom povr~ine A u dovodu 1: qv

Volumenski protok:

Gubici: Protok

l:1p = ~(Jv2/2

~ za
AI

o~tre

rubove

= A2

= A3

= AJ = O,SA,
0,75 1,35 =40%

od 1 prema2i 3 od 1 prema 2; dok je 3 zatvoren smanjenje ~ pri zaobljenju (r) za

0,55 0,50 =40%

~ se odnosi na brzinu v u dovodu 1.

144

't 111111 vl'l

",',
I/"}

QV'2+ qV] - u odvodu 1,

u dovodu 2,

qV] - u prikljucku 3

IllIhld
11

11dovodu 2: ~ P2 u prikljucku 3: ~ PJ hrzina U odvodu 1

krufnog presjeka

= ~2Qif/2 = ~J Q if/2
(d1

'1I1111IVl'l c:dnakog J

= d2 = dJ)
0,4 0,30 0,10 0,18 0,00 0,6 0,40 0,47 0,05 0,22 0,8 0,50 0,73 -0,20 0,37 1,0 0,60 0,92 -0,57 0,38

'/I,.f//I'I

0 2 J 2 J
sas

0,2 0,18 -0,40 0,17 -0,37

" "

'111" ,I"

0,06 -1,04 0,05 -0,90

t a V'C i (T

( k 111111 t i

- komadi)

kruznog ili kvadratnog presjeka A

Protok II.I) pnJllla 3; 1 zatv. .1111pl'lJllJa 2 i 3' lIill pl'Cllla 2; 3 zatv.'

IlIIlIlIJonjc ~ pri 1.lIobljcnju (r) za

, AJ

~ za o~tre rubove

= A2 = AJ
0,50 1,00 1,40

=AJ = 0,5AI
0,50 1,90 3,70 =60 %
@ CD

=20%
v u dovodu 1.

~Q)I

.~

vredi za brzinu

K 11sic i j e v nip r i k I j u c ci (45) kruznog presjeka, povr~ine A pri 1IIIIIIvljanju odnosno razdvajanju tokova (priblizne vrijednosti):

Protok
AJ = A2 = AJ 1111 I IIiI 2 11\1I 11.1J .1112 11\1 "
11

prcma prcma prema prcma prema prema

2; 1; 3; 1; 3; 2;

3 3 2 2 1 1

zatv. zatv. zatv. zatv. zatv. zatv.

0,15 0,05 0,50 0,50 3,0 3,0 145

slrojll,ski priru~nik

Promjene presjeka

od povrine A. na povrinu A2

Prije/az okruglog presjeka u kvadratni (iIi obmuto) jednake povrine

, = 0,1. . . 0,2.

Postupno prosirenje (difuzor) za kut proiren,ia IX. 8 . . . 14 =

,. = (0,2...0,4)[1- (AIIA2)2) Gubitak se odnosina brzinu v..

A21AI 1,25...1,75 2,00. . . 2,50 I
I

IX. 10...15 =

20

... 30

,. = 0,05
0,10

0,15 0,30 0,8 0,04 1,0 0,00

Naglo prosirenje ,. = (l-AI/A2)2 A.jA2 0 0,2 0,4 0,6 'I 1,00 0,64 0,36 0,16 Gubitak se odnosi na brzinu v..

Postupno suienje (konfuzor) za kutove suzen,ia IX. o 45: , = 0 d Naglo suienje za otre rubove A2IA. 0,2 0,4 0,5 0,6 0,7 'I 9,4 1,8 0,9 0,34 0,25 Gubitak se odnosi na brzinu VI' Za pravilna zaobljenja (r) je: ,~ 0,05. 0,8 0,16 0,9 0,10

Prigunice i sapnice (vidi str. 155) Gubici u prigunici iIi sapnici ovise 0 omjeru povriine n,iezina otvora AI i povrine cijevi A2, a odnose se na brzinu u cijevi V Prigusnice Sapnice
m = AIIA2

m = A.jA2

Venturijeveapnice = AI/A2 s m
Armature Normalni ventili Poboljbni ventili Ventili s nesmetanim

, , ,

0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,4 0,5 4 249 102 53 31 19 9 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 81 16 '5,4 2,25 1,0 0,44 0,18 0,06 0,1
17

0,15 0,2 0,25 0,3 0,4

7 3 2 1 0,5

0,5
0,3

,
3,9 2,5 .3,4 .. 0,6 0,2 0,05

Zaklopke (leptiraste) 146

prolazom

(elipticni pres,iek) otvoreni

otvorene

Zasuni (pravilno izvedeni)

Otpori gibanja u Duidu c 111'01 jllbanja tijela u fluidu (aerodinamicki otpor) iznosi

Fr = CrApk
.,1" 11I1I~e: Cr - koeficijent otpora (bezdimenzijski broj), A povrSinu kineticki tlak. 1""I~kl'l'e tlJcla na ravninu okomitu na smjer gibanja, Pk

hhl~IIt'lIi tlak pri gibanju tijela relativnom brzioom u u fluidu gustoCe 1'1'1111.1 Pk = (!u2/2 ~''''I'I'/~'''I olpora Cr

Predmet*
k111'"11 ncn I'

Cr

-+3

Vd = 1

I,ll 1,5 2 3 0,93 0,78 1,04 1,52 0,47 0,34 0,4 1,33 1,17 0,63
0,68 0,74 0,82 0,98
1,20

IJlnce

-tj3
-Ef)

kllltlll 1"lllIkllllln kllllv.kl IRa 1"'llIkllNln kllnkllvl In

Re> (1,5...4) 105 0,09. ..0,18

Re < (1,5.. . 4) 105

--Et
---Et

bez doa s doom bez doa s doom Re < 9.104;lId = 1

2 5 10 40
00

-lIlIlIk

i3
-r?l

Re> 5.105; id= 00 l Re > 105 Vd= 2

5 10 20

0,35

IIPltllllllnm l!rom

0,2 0,1
0,06 0,083 0,094

1t,.'11I0Ujola u fIuidu.

Strcllca na skiei pokazujc smjer djelovanja otpora

suprotno smjero relativne 147

IDDRAULICKI SISAUKE

STROJEVI CRPKE)

(PUMPE,

Sisaljke slide za prenos kapljevina s niZega na vi~i polozaj iIi s nizega na vi~i tlak iIi za oboje. Ka<Uto slide i tome da - posebnim uredajem (mlaznicom) postignemo znatniju izIaznu brzinu iz cijevi (npr. ~trcaljke).

Dobavna visina (napor) SisaIjke povetavaju specifienu engergiju e(Jlkg) kapljevine gustoee (J, od ulaza u sisaljku do izIaza iz nje. To poveeanje energije redovno izratavamo visinom stupca crpljene kapljevine, a nazivamo je d 0

bavnom

vis in om H H=..!:.... g

(g - zemljino ubrzanje)
Potrebnu dobavnu visinu H odredujemo karakteristikom prikljucenoga cijevnoga sistema He

P
H

- sisa/jlal

M - pogonski stroj

=H

=.l!l...::l! (Jg

+ h + h +-EL r 2g

h Pz:.EJ. 9.!1'Iv

gdje su: PI i P2 - tlakovi u usisnoj i tlacnoj posudi; h = hs + hi ukupna geodetska (usisna i tlacna) visina, hr - gubici u cijevnom sistemu; vi - izIazna brzina. (Ulazna je brzina zanemarena, dok je izIazna

brzina katkad znatna, npr. pri ~trcaljkama.) Karakteristika cijevnog sistema mijenja se s pro. tokom.

Povetanje specifiene energije u sisaljci iznosi e

~trca1jkama - vrijedi

= gH =

+ g(h + hr) +

Ako su tlakovi PI i P2 jednaki zracnome Pa (PI

= P2 = Pa) kao npr. pri -

= g(h +

hr) +

V;2 zadnji clan.

Kad je izI3Z!Ia brzina malena, zanemarujemo

148

Doputena usisoa visina 11 tlnku PI (apsolutnom) u prl temperaturi tekucine T, "Ima hp sisaljke (ovisnim 0

(geodetska) lisdop za kapljevine gustoce e ovisi donjoj (usisnoj) posudi, tlaku PT zasicene pare gubicima u usisnoj cijevi hrs i 0 posebnim gubivrsti sisaljke)

Ako je donja posuda otvorena (PI = Pa), doputena geodetska usisna viMina ovisi 0 zracnom tlaku Pa, koji se mijenja s nadmorskom visinom.

Za vodu su tlacne visine zraka ha (=Pa/eg) Ikoj visini:

nadmorska visina ha

500 9,7

u ovisnosti 0 nadmor1000 9,2 2500 m 7,7 m

o 10,3

100 10,2

300 9,9

TIak zasieene pare Pr ovisi 0 vrsti kapljevine i njenoj temperaturi T. Kod vode je tlacna visina zasicene pare hr(=Pr/eg) u ovisnosti 0 Icmperaturi T:

5 0,09

10 0,12

20 0,24

50 1,26

80 4,83

100 .C 10,33m

Gubitak tlaka u usisnoj cijevi racunamo prema Darcyju (str. 141).

Posebn i gubici u sisaljci su ovisni: pri stapnim sisaljkama od otvaranja usisnog ventila i utjecaja usisnog vjetrenika,
pri turbopumpama U dijagramu od pojave kavitacije. usisna vi./to,33 ~f=7 6
L

(desno) prikazanaje

sina vode na povrini mora u ovisnosti od ternperature vode.

Zbog navedenihutjecajane moZegeodetska

usisna visina hs u vode s temperaturom biti veea od 7 m, dok pri temperaturi od 15.C od 70C

voda mora sisaljki pritjecati. Lako hlapive kap- -;j. 20 tjevine moraju uvijek pritjecati sisaljki. (Kod bena - teoretska krivulja zina, npr. time sprijeeavamo nastajanje lako b - stvarna krivulja upaljivih para!)

149

Snagu, potrebnu za pogon sisaljke prorafunavamo na temelju prirasta specifime energije e odn. dobavne visine H. Za kapljevinu gusto&: (! pri masenom protoku qm odnosno volumenskom protoku qv iznosi: teoretska snaga unutarnja snaga efektivna snaga Po

= qm e = qmgH = qv(!gH

p.
I

= ..f9..
1Ij

p=...!l=~ 1Im 11

1Ij1lm 11 11 11
11 -

p = ..f9..= ..!J.JJL .9.m.E.l!...~, = =

gdje su: /jj

unutarnja

korisnost,

1Im

mehanicka

korisnost,

efektivna

korisnost, koja iznosi 11= 1Ij '1Im Korisnosti za razliCite vrste sisaljki i ventilatora iznose: 11 0,80. . .0,90 0,60. . .0,85 0,50. . .0,90

stapne sisaljke turbopumpe ventilatori

/jj 0,90. . .0,95

0,55. . .0,90

1Im 0,88. . .0,95 0,95

Te korisnosti vrijede za najpovoljnije pogonske uvjete. Pri promenljivim uvjetima djelovanja (promjenljiv protok, promjenljiva dobavna visina iIi brzina vrtnje) korisnosti se mijenjaju, i to osobito znatno kod turbopumpi (vidi str. 152).
Stapne sisaljke

Stapne su sisaljke izgubile svoj nekadunji znaeaj (male brzine), ali se upotrebljavaju i nadalje za male dobave iIi veoma visoke tlakove.
Volumenski protok iznosi teoretski: - kod jednoradnih stapnih sisaljki promjera cilindra d, stapaja s i brzine vrtnje n 1td2 qvo=~sn

I
1

kod dvoradnih sisaljki 5 promjerima stapajice dbl i db2 qvo

~ (2d2

- dbl2 - db/)sn

150

D 0 b a vas i s a Ij k e , tj. stvami volumenski protok qv, iznosi zbog volumetrijskih gubitaka (kod stapa, ventila itd.) samo

IIdjeje stupanj dobave ). = 0,93. . .0,98.

Dobava qv je kod stapnih sisaljki nejednolika. polotaju (kutu a) osnaca stapnog mehanizma. Dobava qv odgovara, prema sI. a, jednoradlIoj stapnoj sisaljci; prema sI. b dvoradnoj, odnos110jednoradnoj, ali la 2 cilindra (s osnacima pod kutom od 180). Nejednolikost stapnih sisaljki ublaZava se vjetrenicima (zracnim komorama) iIi veCim brojem cilindara (npr. kod triju cilindara su osnaci medusobno razmaknuti za 120, sI. c). Vjetrenici na usisnoj strani povecavaju usisnu visinu, a na tlacnoj strani su zaStita protiv hidraulickog udara. Brzina vrtnje stapnih pumpi iznosi 0,75...4,7 okr.ls (= 45...280 okr.lmin). Pri konstantnoj brzini vrtnje (i nepromijenjenom stapaju) bit re dobava konstantna. Usisna visina hs raeuna se pri stapnim pumpama do tIacnog'ventila i iznosi: - pri pumpama s usisnim vjetrenikom
qr =konst qv

Ona se mijenja vec prema

radna

tocka

gdje su: hrs

- gubitak

visine u usisnoj cijevi; hv - gubitak visine pri otvaranju

- pri pumpama

usisnog ventila ("" 2m);

bez usisnog vjetrenika

hsdop ;;;

- (hv+ an2 :s ) rls

cilindra pumpe, rAs

gdje su: a = 4,82 s2/m, n - brzina vrtnje (okr.ls),

usisne cijevi, A - korisni presjek

- presjek

radij osnaca, Is - duljina usisne cijevi.

151

Turbopumpe

Turbopumpe su skupno ime za radijalne i aksijalne (rotacijske) koje djeluju po Eulerovim zakonima za turbostrojeve.

pumpe

U praksi se testo sve turbopumpe (radijalne i aksijaIne) nepravilno nazivaju >x:entrifugalnim pumpama, iako su zapravo samo radijalne pumpe centrifugalne.

Brzohodnost

(specificna brzina vrtnje) nq

nq

= V~

VV~

pokazuje koju bi brzinu vrtnje morala imati geometrijski slicna pumpa, izvedena za dobavnu visinu H (m), protok (dobavu) qv (m3/s) i brzinu vrtnje n, da bi pri dobavnoj visini HI = 1 m dobavljala qv. = 1 m3/s. (Prividna nekoherentnost velicina u toj jednadZbi otpada, ako pod simbolima H i qv razumijevamo bezdimenzijske omjere H/H. i qv/qV!') . Sve geometrijski slicne turbopumpe koje imaju slicne protoene uvjete (geometrijski slicne trokute brzina) imaju i jednaku brzohodnost. Ona iznosi za razlicite turbopumpe: radijalne aksijalne (propelerne) Manjoj brzohodnosti dobavna visina. nq = 0,23. .. nq = 1,7 ...10 nq odgovara 1,7okr/s = 14...100 okr/min okr/s = 100... 600okr/min

manja brzina vrtnje, manji protok i veCa nq < 0,23 okr/s (odn.

Za visokotlacne sisaljke kojima je brzohodnost < 14okr/min), izabiremo sisaljke s vi~e stupnjeva.

K a r a k t e r i s t i k e turbopumpi (i ventilatora) Pri konstantnoj brzini vrtnje n dobavna visina H, korisnost 7J i snaga P potrebna za pogon sisaIjke ovise 0 dobavi qv (koju mozerno mijenjati
priguSivanjern).

U dijagramu radijalne sisaljke H

H P

tocke:
a

= {(qv)

odgovaraju
otvoru

radu

(qv

= 0); sva se snaga

pri potpuno

zatvorenom

izIaznorn

pretvara u toplinu (porast

temperature kapljevine!); (H

b radu pri optimalnim uvjetima (7Jmax); C - stvarnorn radu pri prikljucku pumpe na cjevovod

- radu

= He);

na prazno (H

= 0;

samo teoretski!).

152

1"1 I'llImJcni brzine vrtnje od nl na n2 mijenjaju se za jednu te istu sisaljku 1""Ink 'Iv, dobavna visina H i snaga P po zakonu afiniteta
3

~
QV2 ')_1"1111visina

= ..!!L
n2 hs je vertikalna kapljevine visina hsdop iznosi

J:!L =
H2 udaljenost u usisnoj

()
..!!L 2 n2 osi pumpe

..fJ

==

P2 (pri

()
..!!L n2 povrlini

ulaznoj

Io,III,n) lid povr~ine I )III'IIAlcna usisna

posudi

(crpili~tu).

~ ~ (!g

hrs

- oH

,,11' Ir kllvilacijski koeficijent oza pumpe (po Stepanovu) ovisan 0 brzohodno..1111'1 (okr.ls)

== 0,287

nq 4/3

1I',Ivlllnll nesuvislost u toj jednadZbi ne postoji, ako pod nq razumijevamo I" lI!lmcnzijski omjer nr/n., pri eemu je nl = 1 okr.ls) J'lIrhopumpne redovno ne mogu same usisati tekuCinu, vec se mora usisna dl"v lIupuniti tekucinom. Da bi usisna cijev i za vrijeme pogonskog prekida II.lnlll napllnjena tekucinom, ugraduje se na njezinu dnu odbojni (nozni) vVlltll ili zaklopka. - Ima, medutim, i tzv. samousisnih sisaljki u kojih je 11IIIIIIIIIcnposeban uredaj da mogu usisati tekuCinu i kad je usisna eijev nnl"IIIJena zrakom. Ventilatori Venlilatori sluze za transport plinova i para pa su zapravo sisaljke za I'!lnnvc i pare u podrucju njihove nestlaCivosti. Kilo turbostrojevi, oni se pokoravaju istim zakonima kojima i turbopumpe, ,"mu ~Io prirast specificne energije e, odnosno dobavnu visinu H izraZenu 11"IUpeU fluida, obieno izraZavamo prirastom (skokom) tlaka (naporom) /\/' t:.p = e (! = H (!g IIdJr Je (! gustoca dobavnog fluida. Kllrakteristika ejevovoda t:.pc (= He (!g) naeelno je jednaka onoj za pumpe
- f111.likom ~to

- zbog

male

gustoce

plinova

ne uzimamo

u obzir

geodetsku

vl_lnu h t:.pc

= P2 -

Uj2

PI + t:.pr+ !IT
na:

Vcntilatore dijelimo takoder prema brzohodnosti radijalne aksijalne (propelerne) Karakteristike (vldl str. 152). ventilatora

nq = 0,1 ... 1,67 okr.ls = 6... 1000kr.lmin nq = 1,17 . .. 10 okr.ls = 70 . . . 600 okr .Imin u naeelu su sliene karakteristikama turbopumpi

153

VODNE TURBINE Vodna soaga Po dana je raspolotivim protokom menskim protokom qv i korisnim padom H Po = qmKH = qvl}K H gde je I} gu5tOCa vode. Protok je ovisan 0 karakteristici rijeke kojoj pripada odrel1eno oborinsko podru/!je. Visokogorske rijeke (a - npr. Drava) imaju najveei protok u kasno proljeee i rano Ijeto. kad se u visokim planinama tope ledenjaci. Primorske rijeke (b - npr. Neretva) imaju najveeiprotok u doba zimskih kia. Srednjogorske rijeke (c vodne mase qm ili volu-

proljeee i ujeseo. ....... Proto1C je, osim toga. ovisan 0 vlafnosti .godine (su~ne i vlaine godine). Pri ocjenjivanju protoka uzimamo u obzir njegov prosjek kroz duzi niz godina (npr. 35 godina). .. Radi prosul1ivanja rentabilnosti postrojenja i izbora turbine ustanovljujemo osim naji' I , , I , , veeeg i najmanjeg protoka (qv.mu i qv.mi.) I , jo~ i protoke koji godi~nje traju (ukupno) 3 6 9 12 Irop"Jt lu m,.MOrnO I 3 mjeseca (qv,]), 6 mjeseci (qv.,,) iIi 9 mjeseci (Qv'9)' Nejednolikost protoka izravnavamo akumulacijom vode u vrijeme veCeg protoka odnosno manjeg potro~ka. Akumulacija moze biti dnevna iIi tjedna (brane) iIi godi~nja (dolinske brane). U posebnim slu/!ajevima vi~kom energije u vrijeme malog optereeenja crpimo vodu u visoko sm~tene akumulacijske bazene. da je odatle u vrijeme vrinog optereeenja iskori~tavamo.
1 U1UIVV VlYDWlIXXXlJCD

'~

npr. Sava) imaju po dva rnaksimuma

Korisnj pad H ovisi 0 geodetskom padu h (tj. 0 razlici vodenih razina na najvi~m mjestu i na izlazu iz turbinskog postrojenja) te 0 gubicima hr u dovodu (cjevovod, armature itd.) H~ h-hr Tomo odredivanje raspolozivog pada H je - za. rame vrste iurbinskih definirano u mel1unarodnim propisima za primopredaju vopostrojenja dnih turbina. Geodetski pad h mijenja se s promjenom protoka. Poveeani protok izaziva porast vodenih razina, a osobito razine na izlazu, zbog /!ega se srnanjuje geodetski pad. Pri razmjerno malom padu njegovo je smanjenje vrlo

osjetljivo i moze unato/! poveeanom protoku prouzro/!iti smanjenje vodne snage Po.
154

!'!nllJeIl urbine t I "Clretska snaga Po turbine jednaka je raspoloZivoj vodnoj snazi

Po

= qme = qrngH = qv(!gH

~oIlt.'1"" odnosno qvznaci maseni odnosno volumenski I',o,",k kroz turbinu. Unutarnja snaga Pi smanjena je za unutarnje gubit~, koJc uzimamo u obzir unutarnjom korisno~cu 7Ji Pi

= 7Ji Po

n Unutarnja korisnost turbina (umnozak hidraulicke ~orllnosti 7Jhi volumetrijske korisnosti 7Jv; 7Ji = 7Jh7Jv) IlIko nvisi 0 njenoj brzini vrtnje pa je dobra samo pri odredenim brzinama \IIIIJ~ (n'), za koje su izvedene turbinske lopatice. liIektivna snaga P smanjenaje jo~ za mehanicke gubitke (ukljuciv~i gubitke "'I"IRon pomoenih uredaja, regulatora itd.), ~to uzimamo u obzir mehanickom
k ollRno~cu 7Jrnodnosno efektivnom korisno~cu 7J

= 7Ji7Jrn

= 7JrnPi = 7JPo

P = 7Jqme 7JqmgH= 7Jqv(!gH =

7J= 0,75. . .0,85 7J= 0,85 . . .0,95

I!rektivna korisnost turbina iznosi: za m\lnje turbine za veee turbine

1111 i ne h

lHektivna korisnost ovisi 0 promjeni opterecenja P, i to razlicito za razlicite s razllovrsnim sistemima regulacije. Ovisnost 7J=f(P) pri konstantnoj 111,1111 vrtnje n prikazana je dijagramom u kojem krivulje znace,

p ~Itonove turbine F' sporohodne francisove turbine P' - brzohodne francisove turbine pr - propelerne turbine K - kaplanove turbine
IIrzobodnost turbinll (specifiena brzina YlllljC) nq

'I 1~---------------0.6 0). 0.2 o o 20 La 60

80%100

I'lIkllzuje kakvu bi brzinu vrtnje morala imati geometrijski slicna turbina, ~llIdcna za korisni pad H(m), protok qv (m3/s) i brzinu vrtnje n, da bi pri
kllrlRnom padu HI

1 m gutala

koliCinu

vode

qV)

1 m3/s.

(Koherentnost veliCina nije naru~ena ni ovdje ako pod simbolima Hi qv III/,lImijevamo bezdimenzijske omjere HI/H i qv/qvI')

155

Ima Ii turbina vi~e (i) sapnica (kod peltonovih turbina) Hi vi~ rotora na istoj osovini (kod peltonovih i francisovih turbina), bit ee brzohodnost nqi = nq Vi Geometrijski slicne vodne turbine imaju, uz slicne protocne uvjete (slicne trokute brzina), istu brzohodnost nq. Vodne turbine za velike padove imaju manju brzohodnost, a one za manje padove vefu brzohodnost. Podruga upotrebljivosti Vrste turbina pojedinih vrsta vodnih turbina:

H m 2000.. .100

okr.ls
0,02. . .0,16 0,08. . .0,37

nq

okr.lmin 1,2...9,5 5...22 20 .. . 45 45 .. . 70 70. ..100 100...350

Peltonove - s jednom sap. .- s vi~ sapnica } Francisove

- sporohodne - normaIne - brzohodne

500. . . 105 0,33. . .0,75 105... 55 0,75.. .1,17 55... 35 1,17...1,67

Propeleme
Kaplanove

}
nq = {(Umin)

35.. .

511,67...5,801

Izbor turbine ogranicen je kavitacijom. Brzohodnost nq odreduje se (na temelju dijagrama ispitivanja) u ovisnosti 0 minimalnom dopu~tenom koeficijentu kavitacije umin (Thominog broja) Umin '"

(p.j(!g- hd)fH

gdje SU:Pa - zracni tlak, hd - visina difuzora. B r z i n a v r t n j e vodnih turbina prilagoduje se trafenoj brzini vrtnje gonjenih strojeva. Redovno su to elektrieni generatori koji imaju odredenu brzinu vrtnje (vidi str. 266). Turbinu odabiremo tako da ima pri trafenoj brzini vrtnje najbolju korisnost 7J. Najveea brzina vrtnje nm..' koju turbina moze postiCi u slueaju potpunog rastereeenja i potpuno otvorenih privodnih lopatica (pobjegnuce) mnogo je veea od normalne brzine vrtnje n i iznosi: kod peltonovih turbina kod francisovih turbina kod kaplanovih turbina nmaks = (1,8.. .1,9)n nmaks = (1,8... 2,1)n nmaks = (2,3.. .3,0)n

Pri normalnom se radu brzina vrtnje turbine po pravilu ne smije povecati vi~e od 10%. Regulator koji pravilno djeluje mora sprijeciti da se pri normalnom radu vrtnje turbine poveea iznad dopu~tene vrijednosti. Medutim, svi radi sigurnosti rotirajuCi dijelovi turbine i prikljueenih strojeva moraju u slueaju gre~ke na regulatoru - izdrZati i najveeu brzinu vrtnje nm...

156

TOPLINA "1,,'ciIiCni top6nski kapacitet IlIplina dQ mijenja tijelu mase m temperaturu dQ za dT

= cmdT

, 11''p~cificni toplinski kapacitet tijela (JlkgK). U'idealnih je plinova - u najpriI'fII.t Ijl'm slueaju - konstantna, inaee opeenito ovisi 0 temperaturi i 0 tlaku. 'ill1l1lramo li c konstantnim, pi~mo Q = cm(T2

T1)

Vrljcdnosti specificnog toplinskog kapaciteta pojedinih tvari razabiru se iz Iolhlkll na str. 163 i 212 do 217. l'lll>romjenljivom specificnom kapacitetu racunamo katkada s "prosjecnim "1,,'lIhcllim kapacitetom izmedu temperatura TI i T2
Cmed

= f cdT/(T2
H

- Tt)
.

'i prosjecnim specifienim kapacitetom

racunamo kao da je konstantan.

Il.lltalpijaje odredena izrazom

= U + PV

11 IlIm je izrazu U - unutamja energija, a pV vanjska energija (energija 1',",llIra. p - tlak, V - volumen). .Spccificna entalpija h je entalpija jedinice mase s obzirom na - po volji ,,,hlhrllno - ishodi~te (npr. OC), gdje je h = O. Mjerimo je u Jlkg. Vrijednosti '111I'1'llicne entalpije za pare sloune su u tablicama na str. 169 do 191, a za vlafni 'Iolk 1111 194 do 197. str. 'I't'mperatuma I in ear not 11111' dTiznosi III
~IIII' MU:a -linearni koeficijent

raztezljivost (dilatacija) e m pe rat u r no r as te z a nj e zbog povi~enja temperadl

= a/odT
rastezanja (K-1), 10- prvobitna

temperaturnog

,IllIII il. n 'illllltramo Ii da je koeficijent a konstantan, vrijedi

I = 10[1 + a(T

To)]

KUllficijent raztezanja a pri vi~im temperaturama ""MIIIII cvrste tvari dane na str. 158 i 159. K ubi c no
11111'III dT iznosi
II,IJ" MII:

raste. Njegove su vrijed-

te m p e ra t u rno
.' dV

r a s t e za nj e zbog poveeanja tempera-

= P VodT
rastezanja (K-1), Vo - prvobitni

Yllhullcn. "lIIlIlramo Ii koeficijent P konstantnim, V = Vo[1 + P(T

p-

kubiCni koeficijenttemperatumog

bit ee

To)] raste. Njegove su

I ~uhlcni koeficijent rastezanja P pri vi~im temperaturama , Illrtlnusi za tekuCine i plinove dane na str. 159.

157

Linearni koeficijenti
Temperaturno podrucje;
I

temperaturnog
I

rastezanja at (K-1)

O...IOOC

0...500C
I

O. oolooOC

Kovine:
aluminij bakar .. cink

iridij .: . . . . . . . . . . . .. I kadmlJ.. . .. . .. .. ... . 0,0000360 I kobalt ... . . . . . . . . . . 0,0000130 kositar . . . . . . . . . . . . . 0,0000267 krom .............. 0,000 008 4 0,0000260 I magnezij ...........
I

0,000 023 8 ............ .. .. .. .. .. .. I 0,0000165 .. .. .. .. .. .. ... i 0,0000165 0,000 006 5

I

I I

i 0,000 0274

0,0000181

0,000 029 8

mangan

............

molibden
nikal olovo

.............. .. .. .. .. .. .. ..

...........

0,000 022 8

0,0000052
0,0000130

0,0000152

I I
I

0,0000168 0,0000102
0,000 004 6

I
I

platina . . . . . . . . . . . . . , srebro ............. volfram ............ zlato

feljezo

.............. (cisto) ........

.....

0,0000292 0,0000090 0,0000197 0,0000045

0,000 0142 0,0000123 0,0000180 0,0000120
I

0,0000095 0,0000209 0,0000045

0,0000152

Slitine:
bronca (kositrena) crveni lijev .. . ..

i 0,0000141

.. .. .
0,0000138 0,0000117 0,0000190 I, 0,0000115

eelik - neleg. 0,1 %C . .

0,6%C. . - legir.CrNi .... 18Cr8Ni..... I3%Cr ......

duralumin manganm

i I

I . 0,0000105
I

0,000 0160
0,000 001 5
0,000 023 5

.......... Ni). - invar (36%

...........

I ; I 0,000 003 4 i 0,000 0273

0,0000168 0,0000194
I

0,0000152
I

konstanan . . . . . . . . .. . mjed (mesing) . . . . . . ..

novosrebro. .. .. . ...
sivi lijev silumin tvrdi

I
I

0,000 017 5 0,0000184

0,0000180
0,000 0090 0,000 0220
0,0000104 0,000 005 5
I

I
0,0000102
I

platina-iridij (10% Ir) .. . . ... .... .... . .... ...... . ......... :

0,000 009 5

0,0000129

metali

158 L

Linearni koe/icijenli I'omperalurno podrucje:

I

temperalurnog
:

raslezanja (1 (K-1)

O...IOOC
0,000 012 0,000 101 0,000 002

0...500C

10...1000C

Nckovine:
htlton .............. coluloid ............

i
l

IIOllmanl
IImfll

........... ... . . . . . . . . . . .

I 0,000001 3 ' .
I

I
0,0000072! 0,0000126 0,0000082 0,0000139

amniI. .. . .. .. . .. .. knrund. . . . . . . . . . . . . rnnanezija (MgO) ..... upcka ............. Iloliamidi........... I'olivinilklorid . . . . . . . . I'orculan. . . . . . . . . . . . lIuklo- jensko ...... -kremeno ..... .lImpor ............

0,000 006 0,0000064 0,0000123

0,000 008

0,000 110
I

0,000 080

0,0000006

I
I

0,000 0030 0,000 003 6 0,000 003 5... 0,000 0040... .. .0,000 008 I .. .0,000 009 3
0,0000005 0,000 090 lemperalurnog

0,0000043
I

i
'

0,000 0005

Kubicni koe/icijenli

raslezanja P (K-1)

Kapljevina
voda 0 C 10.C 60C 100.C 200C

P
-0,000 060 0,000200 0,000 380 0,000 540 0,000780 0,000 550

Kapljevina
benzin benzen (benzol) etanol (alkohol) ulje za mazanje pentan propantriol (gticerin) terpenlinsko ulje transformatorsko ulje ziva

P
0,001 200 0,000106 0,001 150 0,000 740 0,000 160 0,000 520 0,000 097 0,000 690 0,000 180

20.C.

I
I

Plin

P
0,003 802 0,003 676 0,003 674 0,003 660 0,003 674 0,003 661

Plin
ugljicni dioksid ugljicni monoksid vodik sumporni dioksid idealni plin

amonijak
argon duik helij kisik neon

P
0,003 726 0,003 670 0,003 662 0,003 850 0,003 661 = = 1/273,15 159

OSNOVNI ZAKONl TERMODINAMIKE

Prvi glami zakon termodlnamike

Toplina je ekvivalentna mehanickom radu. (Mayer, 1842; Joule, 1843,) Dovodenje iIi odvodenje topline Q uzrokuje promjenu unutamje ener. gije U i apsolutnog rada A (dobivenoga iIi utroenoga), odnosno promjen entalpije Hi tehnickog rada W (dobivenoga ili utroenoga): ~ dQ = dU + dA +dQ = dovedena toplina I dQ = dH + dW -dQ = odvedena toplina Za slueaj mehanicke r&VDoteZe OZemorad izraziti tlakom p i volumenom JI m dA =pdV +dA, +dW = dobiveni rad dW=-Vdp -dA, -dW = utro!eni rad Entalpijski teorem: H2-H. = Q-W
Drug! glami zakon termodinamike Toplina ne prelazi nikada sama od sebe s hladnijega (Clausius, 1850; Thomson, 1851.) na toplije tijelo.

Po tome razlikujemo: a) povrative procese, tj. one koji su moguci u jednom ili drugom smislu, a da pri povratku ne ostane u prirodi nikakav trag (npr. isparivanje i kondenzacija, kompresija i ekspanzija itd.), i b) nepovrative procese, koji su moguci samo u jednom smislu (npr. prijelaz topline, trenje, prigu!ivanje, mije!anje itd). Entropija je za sve povrative procese odredena izrazom dS=dQ/T. U tom je izrazu dQ - promjena topline pri apsolutnoj temperaturi T. Specifiena entropija S je entropija jedinice mase racunana s obzirom na - po volji odabrano - ishodi!te (npr. kod OC), gdje je s = O. Mjerimo je u Jlkg K. Njene vrijednosti za pare dane su na str. 169 do 191. Entropija se zatvorenog sustava pri svim nepovrativim procesima poveCava (dS> 0). E k s erg i j a. E je maksimalni tehnicki rad !to ga s obzirom na stanje okoline (pri temperaturi To i tlaku Po) mOZemo dobiti iz unutamje energije tvari Ho To(S - So). kojoj je entalpija H i entropija S: E = H

Ho je entalpija, a So entropija tvari pri stanju okoline (To, Po)' An erg i j a. To(S - So) je dio unutamje energije iz kojega ne motemo dobiti tehnicki rad. Specifiena eksergija e je eksergija jedinice mase: e = h - ho - To(s - so).
gdje su: h - specifiena entalpija is

- specifiena

entropija

tvari

u promatranom

stanju, ho i So su specifiena entalpija i entropija okoline, specificna anergija b = To(s - so).

tvari pri tlaku i temperaturi

.
160

Te je nazive uvea prof. Z. Rant. Ljubljana (SV 1955/1 i SV 196211-2).

PromjeDe staoja tvari 1'111"'111*'111 staoja odredujemo uglavoom: VOlUmeDV, tlakp, temperaturu , '11""11111111 A, odo. tehnieki rad Wi toptinu Q. rnd I1 I'I .lIjllgrumu predoeeni su: apsolutni rad A povrsinom ispod krivulje 1"""1"'11" 111I1I)n, tehnieki rad W povra """111 IIlrvo od te krivulje 'fPdV W= -fVdp 11 1,\ .IIJngramu predoeena je toplina ,I 1"''''"111111 ispod krivulje povrative I" "'lIlplII' 111I1I)a Q = f TdS 'V,'IA I,,,,k Irristicnije promjene stanja: 1"lIhurll izobara I kOllsl p = koost

~'~
V

izoterma

izentropa

"

= konst

= konst

~
-

'~LL
J

'\dIJllblll" znaa promjenu stanja pri kojoj toplinu niti (izvana) dovodimo IIItI I" tltlvodimo, ati ona moze biti proizvedena u samom sistemu zbog I ""1111'"111.. konst. U idealnom su slueaju (bez gubitaka) adijabata i izen11"III,III""llcnl:. KruZni procesi 1llIlo"lnom (bez gubitaka i sI.) desnokretnom kruznom pracesu (tj. u smi,Ill ~""\IJk~ oa satu, vidi stiku!), koji odgovara procesu pogonskih strojeva, I"" "'lIf \lmcc:1'enezatvoreoom krivuljom povrative promjene stanja predstav111111 J'.dijagramu dobiveni rad Wk' u TS-dijagramu razliku toptioa Qk: Ill' Wk = Qk = Q Qo ,.11. ,., U dovedena, a Qo odvedeoa toplina It' VIt). I Mf/,lclska korisnost krufnog procesa I' 'lk -= WklQ = 1 - QolQ " IIlcvokretnom kruznom pracesu (protivnom smislu u stici), koji odgovara Wk (utroseni) i razlika toptioa I'"'' ".uloplioskih pumpi, negativni su i rad Ilk (dohlveoa) (Q < Qo). c 11 11 I 0 v k r u z nip r 0 c e s teee izmedu dviju I 0 I.. 1111111'"dviju izoterma. Za nj vrijedi i Qk = (T - To)8.S ""III'ljletska koristnost iznosi '1 1 TolT (Thomsonova jednadZba)

'lIollll\ki

prirutnik

161

IDEALNI PLINOVI Pod "idealnim plinQvima razumijevamo tako visoko pregrijane pa.re da se pokoravaju zakonu Boyleovu i Mariotteovu (pV = konst pri T = konst) te
Gay-Lussacovu (V/T

= konst

prip

= konst).

U prirodi

nema

idealnih

plinova,

no mnogi se realni plinovi po svojim svojstvima tako priblituju idealnim plinovima da za njih vrijede s dovoljnom tocno~cu navedeni zakoni, Tehnicki osobito vaZni realni plinovi jesu: jednoatomni dvoatomni vi~eatomni He, Ar H2' N2, O2, CO, zrak CH4, C2H2, C2H4, C2H6.

Pri malom tlaku i pogotovu jo~ pri visokoj temperaturi motemo zakone idealnih plinova primijeniti i na H20, CO2, S02. NH3 itd. Jednadtba stanja plina povezuje tlak p, gustocu p, odnosno specificni volumen v Hi volumen V te masu m i temperaturu T:

pIp

= RT

pv

= RT

pV= mRT

R = plinska konstanta, koja ovisi samo 0 sastavu plina. Mjerimo je u J/kgK. Vrijedl)osti za R - vidi str. 163. Opca plinska konstanta (umnotak molne mase mm i plinske konstante R) jednaka je za sve plinove i iznosi Rm = mmR = 8314,34J/kmol K

Avogadrov zakon 1 kmol bilo kojeg (idealnog) plina zauzima pri jednakom stanju uvijek isti volumen Vm,koji pri OCi tlaku 1,01325 bar iznosi Vm= RmT/p = 22,4136m3/kmol
Prema tome vrijedi za sve plinove (molne mase mm i gustoce p) Vm =
a za plinove medu sobom mml/mm2

mdp,

P./P2'

Specificni

toplinski

kapacitet

plinova

- pri konstantnom tlaku cp = dh/dT - pri konstantnom volumenu Cv = du/dT gdje su: dh - promjena specificne entalpije, du - promj'enaspecificneunutamje energije (u = U/m), dT - promjena temperature.
izobarski izovolumetricki Omjer specificnih toplinskih kapaciteta
Razlika cp specificnih

x
cp

= xR/(x

toplinskih 1)

kapaciteta

= cp/cv - Cv = R Cv = R/(x

1)

Entalpija plinova specifienaentalpija h = f cpdT + C. molna entalpija hm = mm f cpdT + C Podaci 0 molnoj entalpiji hm najpoznatijih plinova'11alaze na str. 164. Iz se molne se entalpije vrlo lako mote izracunati specificna entalpija h = hdmm' 162

Toplinska svojstva plinova I 'I~/I,ft('i kriticno stanje plinova Kem. simbol He Ar H, N, 0, CO CO, SO, NH, C,H, CH, CH,CI CF,CI, C,H, C,H, ,n, Vrelite (pri 1,013 25 bar) Iv .C -268,9 -185,9 -252,8 -195,8 -183,0 -194,0 -191,5 -78,5 -10,0 -33,4 -83,6 -161,7 -24,0 -30,0 -103,5 -88.6
specificni

1'1111

temperatura Ik .C -267,9 -122,4 -239,3 -147,1 -118,8 -140,7 -140,2 +31,0 + 157,3 + 132,4 +35,7 -83,0 +143,1 +111,5 +9,3 +35.0
kapacitet,

VeliQne kritinog stanja tlak gust. Tk K 5,3 150,8 33,3 126,1 154,4 132,5 133,0 304,2 430,5 405,6 308,9 190,7 416,3 384,7 282,5 308.2
gustoca

Tv K 4,3 87,3 20,4 77,4 90,2 79,2 81,7 194,7 263,2 289,8 189,6 111,5 249,2 243,2 169,7 184.6
toplinski

Pk bar 2,28 48,7 13,0 33,9 50,4 37,7 34,9 73,6 78,9 113,0 63,5 46,3 66,8 40,1 51,4 49.6

(1 kg/m' 69 531 31 311 430 310 301 460 524. 235 231 162 370 555 216 210

1,111 tit III

,m ,hl~l~ II.I~ '"~ 11.1 111111101

".1
1

.lIlIkll

111111'.lInk ""lIlIllnk IIIIIII"llIe IIH Ililt 1IIIIIIIklm HWIIIlI 11I11I"lIlIkle

11IIIII1U

J )

""'I"III~11 11111

1'I/ll.\'ka konstanta,

1'1111

Broj atoma u molekul; 1 1 2 2 2

Molna masa mm kglkmoJ 4,003 39,94 2,016 28,02 32,00 28,96 28,01 44,01 64,06 17,03 26,04 16,04 50,49 120,9 28,05 30.07

110 ,I 11

.,

'"

III~

III ,11, I~II. I 11 Ill, 111,11 1 1,1'1, I ,11. 1 ,11,

2 3 3 4 4 5 5 5 6 8

Plinska konstanta R Jlkg K 2078 208,2 4122 296,7 259,8 287,0 296,9 188,8 129,8 488,2 319,6 518,7 164,7 68,8 296,7 276.7

Specifina topl. kap. C J/kK 5237 523 14245 1038 913 1005 1042 820 607 2055 1511 2156 737 561 1612 1729

,,= 5!.... Cv

GustoCa.. (1. kg/m' 0,1785 1,7834 0,0899 1,2505 1,4290 1,2928 1,2500 1,9768 2,9265 0,7713 1,1709 0,7168 2,3084 5,0830 1,2604 1.3560

1,66 1,66 1,41 1,40 1,40 1,40 1,40 1,30 1,27 1,31 1,26 1,32 1,29 1,14 1,25 1.20

I'rl (I.C. -"

Pri O.C i 1,01325 bar. 163

Molna enlalpija hm plinova pri kOnslall/nOIll Ilakll p = 0 (bez obzira no disocijacijll)

Temperatura I T C K 0 273 100 373 200 473 300 573 400 673 500 773 600 873 700 973 ROO 1073 900 1173 1000 1273 1100 1373 1200 1473 1300 1573 1400 1673 1773 1500 1750 2023 2000 2273 2500 2773 3000 3273 Temperatura I T C K 0 273 100 373 200 473 300 573 400 673 500 773 600 873 700 973 800 1073 900 1173 1000 1273 1100 1373 1200 1473 1300 1573 1400 1673 1500 1773 1750 2023 2000 2273 2500 2773 3000 3273 164

hm H2 0 2897 5819 8765 11 690 14630 17610 20 620 23 630 26 690 29 790 32 970 36 140 39 380 42 660 45 960 54 380 63 040 80 960 99 500

kJ/kmol

N2

02 0 2951 5982 9113 12360 15680 19070 22 520 26 030 29570 33150 36 750 40 390 44 040 47720 51450 60 860 70410 89 890 109 900

0 2918 5860 8845 11 880 14970 18 110 21320 24610 27 960 31360 34 790 38 260 41760 45 290 48810 57 770
.

66810
85190 103 730

Zrak 0 2913 5865 8858 11920 15040 18260 21480 24 830 28210 31620 35 080 38570 42 070 45 630 49190 58190 67 330 85 330 104 600

hm kJ/kmol CO 0 2918 5860 8866 11 920 15050 18260 21520 24 870 28 250 31690 35 170 38 690 42 240 45 750 49310 58310 67440 85 940 104 500

CO2 0 3839 8079 12 630 17410 22 500 27 700 33 060 38 490 44 080 49 690 55 460 61 240 67060 72 920 78 860 93 720 100 400 139 100 169700

S02 0 4077 8498 13210 18150 23 250 28510 33840 39 250 44 750 50 270 55 840 61450 67 100 72710 78 360 94810 106 900 139000 164 500

H2O 0 3361 6798 10 320 13 960 17730 21 600 25610 29770 34 060 38 340 42 900 47470 52 130 56 970 61 790 74 340 87150 113 800 141000

Povrative Oznake

promjeoe

stanja ptinOYB str. 157 do 162

veliana

- na

,,'.ohora V=konst p/T=konst(=mR/V) p./P2=T'/T2 "".olntni rad A =0 Iphnl~ki rad W= V(PI-P2) R v Q = mc.(T2- T.) = m (T2- T.) (P2-P.) 1"1,lInn

,,-I

,,-I

I., ,. otHHa

P = konst V/T= konst(=mR/p) (Gay-Lussacov zakon) V./V2 = eie. = T./T2 "'Iollltni rad A = p( V2- VI) = mR(T2 - TI) I..hnll!ki rad W= 0 lopllna "R "P " c.J mCp(T2- T.> = m -(T2TI) = -(V2V.>=-A

,,-1

,,-1

,,-1

I '.olerma

T = konst P V = konst (= mRT) (Boyleov i Mariotteov zakon) P.V. =P2V2 V2 PI ~".nllllni rad A =p.V.ln=p.V.lnVI P2 = mRTln V2 = mRTln~ V. P2 W=A Q = A = W= T(S2-S.)

IIIhnlCki

rad

I"pllna

'" I.rntropa S=konst I'V' konst TV"-. = konst

...

(P)

1 "~1

= konst

"Iolnlni rad

A = ~.V.

,,-1 [ ~ ,,-I [ ~ 1 T2 P.V, =1-= -(P.VI-P2V2> ,,-I T. ,,-I mR =(T.- T~ = mc.(T.- T2) ,,-1

() ( )

1-

!2 "~I

=~

I-

()

V, "-I
]

IIIhnlCkirad pri izentropskoj promjeni staQia (= teoretski rad toplinskih "tnJcva> W = "A = mCp(T.- T~ = H.-H2 = m(h.-h2)

,o"lIna

Q= 0

165

e) Poli tropa predstavlja opcenitu promjenu stan,ia pri kojoj je promjena temperatu upravno razmjerna dovedenoj iIi odvedenoj toplini dQ = mcdT P VI' = konst
Apsolutni rad

n=

c-c c-c.
L. c

= c.,-

n-IC n-I
VI n-l V2 n-I

A = PIVI 1n-I

TcbniCki rad

Toplina Prol1\iena st~a

vedene povrative
p

n-I mR =-(TI-T~ n-I W=nA IC-n Q=-A IC-I po politropi

=-

PI VI

() ] [ () ] (1-- )=-(P.V.-P2V2)
PI T2

~ n:l = PI VI 11 n-I

TI

* kao opeenita

obuhvaea sve prije na.

101

promjene

stan.ia koje su samo n.iezini posebni slueajevi.

Usporedba politropa politropa izohora V = konst izobara P = konst izoterma T = konst izentropa S = konst

n :too

c
c. cp :too

o 1
IC= cplc.
PrigaSiTBDje

o
plinova vrijedi:

je nepovrativa

promjena

stanja

za koju

kod idealnih

izentalpa h 166

= konst

= konst

Smjese idealnib plinova 111I,1o.l.lhllll ,2. . . n oznacujemo veliCine koje pripadaju pojedinim sastavi1 II"II'~ 11Iml..I) q",,,, 111I11'.c IIIhllllrlllmjcse IIH~11111010
1'1

V P

= VI + Vz+ . .. = PI + pz + ."

I'

8Uparciialni tIakovi pojedinih plinova u smiesi (DaItonov zakon) PI = pVI/V pz = pV2/V

." '1I11olulinova vrijedi ista jednadzba stanja kao i za homogene plinove p pV = mRT
1'lIlIlkll knnstanta smjese R i prividna molna masa smjese mm

f' .!EL R; R= ~ m ;=1

n '\'V

(1= ~

;=1

Jf
m'

(1;

'1,,'.'llIenl toplinski kapaciteti i specificna entalpija smjese: n n

C',,='\'~ m Cp; ~ ;=1

cu- -

--L Cvi m

;=1

n .!ELh. I

;=1

'111111111% "" ,"I'~I

e+Ne+Kr+Xe 0,01 0,003

MlJr...nJe pUnova (nepovrativi proces) ., MII~,flll'lepri V = konst 1IIIIIIIjlllnllak p'= (PI VI/TI) t Ihl~ Imjese
Itl MII~.f(lIIlepri

. T/V

temperatura n

smjese

p = p' + p" + ...

p

T= Lm;cv;T; ;=1
temperatura n

konst

Lm;cv; ;=1
n

!,"ldJnlni volumen
-"llIlIIen smjese

V' = (PI VI/Tt) . T/p

smjese

V=V'+V"+,..

T= ;=1 Lm;cp;T;

Lm;cp; ;=1 167

PARE Zasicena para je smjesa dviju faza: tekuee i plinovite. Para ima u zasieenom stanju za svaku temperaturu tocno odredenu vrijednost tlaka. Omjer mase plinovite faze (suhe pare) i mase cjelokupne smjese (suhe pare i tekuCine) nazivamo suhoea pare x. S obzirom na x je zasieena para: (v rei a) x =0 o < x < 1 - m 0 k rap

pare

i (1

t e k u c in a (bez pare). a r a. koja u jedinici mase sadrfi x dijelova suhe

x) dijelova tekuCine.

x = 1

s u h a par a (samo para. bez tekuCine). v.

RazliCite veliCine stanja pare. napose gustoeu (l. specifi~ni volumen specifirou entalpiju h i specifi~nu entropiju s ozna~ujemo:

pri stanju x = 0 oznakom pri stanju x = 1 oznakom " Temperatura i odgovarajuci tlak te ostale velicine zasieene pare pri stanju
x

do 191. Za mokru paru (0 < x < 1) vrijedi: specifiroi volumen specifiroa entalpija specificna entropija

= 0 i x = 1 nalaze

se za najvaZnije pare u tablicama na str. 172 do 174 i 188

v. = v' + x(if v') h. = h' + x(h" h') s. = s' + x(s" - s')

Qapeyronova jednadfba prikazuje toplinu isparivanja r kao funkciju temperature zasieenja Ts. povecanja volumena pri isparivanju if

v' i diferencijal-

nogkvocijenta dpldT: r = Ts (v" - v') . (dpld1)

Pregrijana para

r = h"- h'

je realni plin koji je pregrijan iznad temperature zasieenja i ne sadrfi vi~

nikakve tekuCine. Obiroo smatramo pregrijanom onu paru koja nije pregrijana mnogo iznad temperature zasieenja i nju moramo raronati po posebnim zakonima za pregrijanu paru. dok se visoko pregrijane pare postupno pribli2:uju svojstvima idealnih plinova. VeliCine stanja pregrijane pare (P. v. h. s) funkcije su tlaka I temperature: pv

= RT

+ t. (P. 1)

h = h" + f cpdT cp = h (P. 1)

s = s" + f cp (dTI1)

Za pregrijanu paru sastavljene su razne tablice 0 parama. npr.: - za zrak (ako uzimamo u obzir odstupanje od ideainih plinova) na str. 169. - za pregrijanu vodenu paru na str. 175 do 187. Pregled ~ireg podruqa (zasicene i pregrijane) vodene pare prikazuje posebno zorno Mollierov h, s-dijagram (str. 170 i 171).

168
L--- -----

Zrak .." I""MIIIIIIIIIpllrn tkoji pri toenijem racunanju odstupa od zakona idealIIIIt 1'"1111"11)

Topllnskasvojstvapr; tlaku p ; temperatur;t

'1".,llIrllt volumen v, specifiena entalpija h*, specificna entropija s.

" I
" IIMI III 11 HI IIKI ""I I'MI 11,495I 11,/1393 1I,7K38 0,9265 1,071 1,356 1,930 mIlks
I

kJ/kg I bar 172,8 223,1 273,3 323,6 374,1 476,1 686,1

kJI:g K 6,359 6,656 6.859 7,026 7,172 7,415 7,775

v ml/kg

h
I

kJ/kg 5 bar

kJI:gK
5,843 6,106 6,311 6,479 6,584 6,868 7,229 5,403 5,687 5,900 6,072 6,221 6,467 6,830 4,944 5,3J5 5,552 5,734 5,890 6,142 6,510 4,652 5,114 5,420 5,567 5,729 5,987 6,359
je pri

0,09766 0,1273 0,1566 0,1854 0,2144 0,2716 0,3867 0,023 14 0,03129 0,03897 0,046 39 0,05380 0,06833 0,097 31 0,006 582 0,009 955 0,01283 0,01550 0,01811 0,02315 0,03300 0,003 270 0,005688 0,007604 0,009 328 0,01097 0,01411 0,02014
entropiju

170,0 221,3 272,1 322,8 373,5 475,7 686,1

"
III 11 III I'M' IIM' HMI

IIMI

0,04798
11,063 29 0,07817 II,O?271 0,1073 0,1361 0,1938

10bar 166.7
219,3 270,9 321,9 372,8 475,2 686,1

20 bar

5,632 5,899 6,121 6,277 6,424 6,668 7,030 5,137 5,460 5,685 5,862 6,015 6,263 6,629 4,938 5,204 5,454 5,641 5,800 6,056 6,425

159,7 215,3 268,0 319,9 371,5 474,4 686,1

"
IIMI III 11 III IINI "., "MI IIKI III 0 10 IIKI ItKI ItKI

40bar
144,4 207,1 262,8 316,2 368,9 473,2 686,2

60 bar
118,0 195,0 255,2 311,0 365,2 471,8 686,4 100 bar 94,6 183,7 248,1 306,1 361,9 470,2 686,8
s izabrano

"

0.01072 0.01529 0,01936 0,023 22 0,02703 0,03444 0,04908 0,004 512 0,007288 0,009 564 0,011 64 0,01365 0,01750 0,02496

80bar
109,2 191,2 252,8 309,3 364,0 471,2 686,6

l.hl"lIllc za specifinu entalpiju 11.10 .II,'lrnll(l1) psolutnoj nuli. n

h i specificnu

169

o .ai

....

o o CD

o o

.... ....

o o N

....

g ....

o o CD M

5!
M

o o

.... M

o ai

If) a)

If) a)

If) ....

::}I

o oD

If) on

0 o CD

o o

....

.... ....

o o N

....

o o o ....

o o CD M

o o CD M

o o .... M

It) on

Specificna entalpija h kJ/kg

170

0 0
... 0 '"

0 0 '" N

0 0 '" N

0 0 " N

0 0 N N

HI 1 '!;.:1 1.1'..I

1 .....I

1_'- 1'="1_'1""11>" \

.. ...
c:>.

I-

: -LN 11JI N NN

r\J{

J,';!.,,tHJ\

..=
I

'6

!J.I'111JJ I'll'

N I I'k'3\"'Nj'l",m

u.. :'::N '0 ::E 1

0> ...

'g

:..: Cl

"'" :::;"'"

:'\

i-IJ--PW f'l H N'V N.l'N"NtJ'iJl'l\',)f-----i. \rt-!

:::::-

g.
5i

1',Jt.\}lt\j1\WfHJliJlJjf'fl:flv'tlf'?:

.S
" Cl>

"I '"
0\ .,

"I"'"

\,...,

,.....

u..-""

IV

IIIV

IV

.',V,.

,"\.,

''''''\.1\1

VV "" "'....

o o N '"

8 '"

8 '"

o o '" N

o o " N

Specificna

entalpija h kJ/kg

171

Zasitena Toplinska Temperatura Is .C 0.0-1 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160 165 170 175 180 185 P bar 0,006 112 0,008 718 0,01227 0,01704 0,023 37 0,031 66 0,04241 0,056 22 0,073 75 0,095 82 0,1234 0,157 4 0,199 2 0,250 1 0,311 6 0,385 5 0,4736 0,578 0 0,7011 0,845 3 1,013 3 1,208 1,433 1,691 1,985 2,321 2,701 3,131 3,614 4,155 4,760 5,433 6,181 7,008 7,920 8,924 10,03 11,23 V' m3/kg 0,001 000 2 0,0010000 0,001 000 3 0,001001 0,001002 0,001003 0,00 1 004 0,001 006 0,001 008 0,001 010 0,001012 0,001015 0,001017 0,001 020 0,001 023 0,001 026 0,001 029 0,001 033 0,001 036 0,001 040 0,001 044 0,001 048 0,00 1 052 0,001 056 0,001061 0,001 065 0,00 1 070 0,001 075 0,001 080 0,00 1 085 0,001 091 0,001 096 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 102 108 115 121 128 134 svojstva pri

'5' tlak p, specificni volumen V', V"; h' kJ/kg 0,00 21,01 41,99 62,94 83,86 104,8 125,7 146,6 167,5 188,4 209,3 230,2 251,1 272,0 293,0 313,9 334,9 355,9 376,9 398,0 419,1 440,2 461,3 482,5 503,7 525,0 546,3 567,7 589,1 610,6 632,2 653,8 675,5 697,3 719,1 741,1 763,1 785,3 h" kJ/kg 2502 2511 2520 2529 2538 2547 2556 2565 2574 2583 2592 2601 2610 2618 2627 2635 2644 2652 2660 2668 2676 2684 2691 2699 2706 2713 2720 2727 2733 2739 2745 2751 2757 2762 2767 2772 2776 2780 s' s" kJfkg K kJ/kg K 9,158 9,027 8,902 8,783 0,296 3 8,668 0,3610 8,559 0,436 5 8,455 0,504 9 8,354 0,572 1 8,258 0,638 3 8,166 0,703 5 8,078 0,767 7 7,993 0,8310 7,911 0,893 3 7,832 0,954 8 7,757 1,015 7,684 1,075 7,613 1,134 7,545 1,193 7,480 1,250 7,417 1,307 7,355 1,363 7,296 1,419 7,239 1,473 7,183 1,528 7,129 1,581 7,077 1,634 7,026 1,687 6,977 1,739 1,791 1,842 1,892 1,943 1,992 2,042 2,091 2,139 2,188 6,928 6,882 6,836 6,791 6,748 6,705 6,663 6,622 6,582 6,542 0,000 0 0,076 2 0,1510 0,224 3

V" m3/kg 206,2 147,2 106,4 77,98 57,84 43,40 32,93 25,24 19,55 15,28 12,05 9,579 7,679 6,202 5,046 4,134 3,409 2,829 2,361 1,982 1,673 1,419 1,210 1,036 0,891 5 0,7702 0,668 1 0,581 8 0,508 0,446 0,392 0,346 0,306 0,272 0,242 0,216 0,193 0,173 5 0 4 4 8 4 6 5 8 9

172

"1"'I,IIIII'III11U 0 do 374,15"C od
111"1111 '1anlulpijah', I' hit r
110 I 11111 11 III I '11 11' I' III I '11

h"; specificna entropija s', s"

v" m3fkg 0,156 0,140 0,127 0,115 0,104 0,094 .1 8 2 0 2 63 h' kJ{kg 807,5 829,9 852,4 875,0 897,7 920,6 943,7 966,9 990,3 1014 1038 1062 1086 1110 11.15 1160 1185 1211 1237 1263 1290 1317 1345 1373 1402 14.12 1463 1494 1527 1560 1596 1633 1672 1717 1764 1818 1890 h" kJ {kg 2784 2788 2791 2794 2796 2798 2800 2801 2802 2802 2802 2802 2800 2799 2796 2794 2790 2786 2780 2774 2768 2760 2751 2741 2730 2718 2704 2688 2670 2650 2626 2599 2568 2530 2485 2428 2343 s" s' kJ{kg K kJ{kg K 2,236 2,283 2,331 2,378 2,425 2,471 2,518 2,564 2,610 2,656 2,702 2,748 2,794 2,839 2,885 2,931 2,976 3,022 3,068 3,115 3,161 3,208 3,255 3,303 3,351 3,400 3,450 3,501 3,553 3,606 3,662 3,719 3,780 3,849 6,504 6,465 6,428 6,391 6,354 6,318 6,282 6,246 6,211 6,176 6,141 6,106 6,071 6,036 6,001 5,966 5,930 5,895 5,859 5,822 5,785 5,747 5,708 5,669 5,628 5,586 5,542 5,497 5,449 5,398 5,343 5,283 5,218 5,144

v' m3{kg 0,001 142 0,001 149 0,001 157 0,001 164 0,001173 0,001 181 0,001 190 0,001 199 0,001 209 0,001219 0,001 229 0,00 I 240 0,001251 0,001 263 0,001 276 0,001 289 0,001 .103 0,001317 0,001 .132 0,001 349 0,00 I .166 0,00 I 384 0,001404 0,00 I 425 0,00 I 448 0,001 473 0,00 I 500 0,001 529 0,00 I 562 0,001 598 0,001 0,001 0,001 0,001 639 686 741 809

12,55 99 1.1, 15,55 17,24 19,08 21,06 20 2.1, 25, 50 27, 98 6.1 .10, 48 .1.1, .16,52 .W,78 4.1,25 46, 94 50,88 55,06 59,50 64, 20 69,19 74, 46 80, 04' 85, 93 92, 14 98, 70 105, 6
112, 9 120, 6 128, 6

0,086 04 0,078 35 0,071 45 0,065 25 0,059 65 0,054 61 0,050 04 0,045 90 0,042 0,038 0,035 0,032 0,030 0,027 0,025 0,023 1.1 71 59 74 13 73 54 51

If III 1ft, III

J""

'"1
"Ill "'~ 11111 ,,1\ \Ill \I, \ '11 ,!~ '\11

0,021 65 0,01993 0,01833 0,01686 0,015 48 0,014 19 0,012 99 0,011 85 0,010 78 0,009 763 0,008 799 0,007 859 0,006 940 0,006 012 0,004 973

"~ '.111 '.I~ I~II \~~ \1111 IM 170

1 1.17, 146,1 155,5 165,4 175,8

186,8 198,3 210, 5 '74,15 221, 20

0,001 896 0,002016 0,002 214

0,003 17

2 107,4

3,921 5,060 4,002 4,958 4,111 4,814 4,442 9

173

Zasicena vodena para (nastavak) Toplinska svojstva pri tlaku od 0,01 do 200 bar

TIak p, temper. 's, spec. vol. ,,', tl"; spec. entalp. h', h"; spec. entrop. s', s" P bar 0,oJ 0,02 0,04 0,06 0,08 0,1 0,12 0,16 0,2 0,25 0,3 0,4 0,5 0,6 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 2,5 3 4 5 6 8 10 12 16 20 25 30 40 50 60 80 100 120 160 200 174 Is .C 6,983 17,51 28,98 36,18 41,53 45,83 49,45 55,34 60,09 64,99 69,12 75,89 81,35 85,95 93,51 99,63 104,8 113,3 120,2 127,4 133,5 143,6 151,8 158,8 170,4 179,9 188,0 201,4 212,4 223,9 233,8 250,3 263,9 275,6 295,0 311,0 324,7 347,3 365,7 v' m3/kg 0,001 0,001 0,001 0,001 000 001 004 006 v" m3/kg 129,2 67,01 34,80 23,74 18,10 14,67 12,36 9,433 7,650 6,204 5,229 3,993 3,240 2,732 2,087 1,694 1,428 1,091 0,885 4 0,7184 h' kJ/kg 29,34 73,46 121,4 151,5 173,9 191,8 206,9 231,6 251,5 272,0 289,3 317,7 340,6 359,9 391,7 417,5 h" kJ/kg 2514 2534 2555 2568 2577 2585 2591 2602 2610 2618 2625 2637 2646 2654 2666 2675 2683 2696 2706 2716 2725 2738 2748 2756 2768 2776 2783 2792 2797 2801 2802 2800 2794 2785 2760 2728 2689 2585 2418 s' kJ/kgK 0,1060 0,260 7 0,422 5 0,520 9 0,592 5 0,649 3 0,696 3 0,772 1 0,832 1 0,893 2 0,9441 1,026 1,091 1,145 1,233 1,303 1,361 1,455 1,530 1,607 1,672 1,776 1,860 1,931 2,046 2,138 2,216 2,344 2,447 2,554 2,646 2,797 2,921 3,027 3,208 3,361 3,497 3,747 4,015 s" kJ/kgK 8,977 8,725 8,476 8,331 8,230 8,151 8,087 7,987 7,909 7,832 7,770 7,671 7,595 7,533 7,435 7,360 7,298 7,202, 7,127 7,052 6,991 6,894 6,819 6,758 6,660 6,583 6,519 6,418 6,337 6,254 6,184 6,069 5,974 5,891 5,747 5,620 5,500 5,253 4,941

0,001 008 0,001010 0,001 012 0,001 015 0,001017 0,001 020 0,001 022 0,001 027 0,001 030 0,001 033 0,001 039 0,001 043 0,00 1 048 0,001 055 0,001061 0,001 068 0,001 074 0,001084 0,001 093 0,001 101 0,001 115 0,001 127 0,001 139 0,001 159 0,001 177 0,001197 0,001216 0,001 252 0,001 286 0,001319 0,001 384 0,001 453 0,001 527 0,001 710 0,002 037

439,4 475,4 504,7 535,3 561,4 0,605 6 0,462 2 604,7 0,374 7 640,1 0,3155 670,4 0,240 3 720,9 0,1943 762,6 798,4 0,163 2 0,1237 858,6 0,099 54 908,6 0,07991 962,0 1008 0,066 63 1087 0,04975 0,039 43 1155 0,032 44 1214 0,023 53 1317 0,018 04 1408 1492 0,01428 0,009 308 1651 0,005 877 1 827

Voda i pregr1jana vodena para

I'oplinska "''',' 'I"III volumen svojstva tI, specificna pri tlaku entalpija p i temperaturi h, specificna t entropija s S

mIlk" I'

kJkg
0,01 bar

s kJ/kg K

I ! I

tI m3/kg

h ! kJ/kg

I !

kJ/kgK

- -_J

0,02bar

11 III '11 H'

I
I

tI,tH)IOOO2 'I 10\4,' 11',2 IH,7 172,2 1/1.1,0

-0,0
2576 2539 2613 2689 2651 0,04 bar
,O 83,9

I
I

I 0,0010002
I
I

,O
2538 2576 ! 2613 2651

i ,-

,OOO2

,0002
9,184 9,061 9,300 9,514 9,410

Ill' I oil I I'

67,58 72,21 76,84 81.46 86,08

2689'

i
. I

8,740 8,864 8,980 9,089 9,193

0,06 bar
0,2963
I

11 III

O,IH)! 0002 O,CH)! 002 -

III
1111

It,,08
lH,40

2575
2613

III I'M' I'll

40,71 4.1,03 4',34

-

2650 2688 2726

0,08 bar

8,543 8,659 8,769 8,873 8,972

,0002 I
i I ,

' 0,001002 2 0,001 000 24,04 25,59 27,13 28,68 30,22

83,9 ,O

,OOO2 0,296 3

2575 2612 2650 2688 2726

0,10 bar

1----s:Js4 8,471 8,581 8,685 8,785

I'
11 O,UOI001 III O,UO ItJO ill O,OOI~ I~I \9,\ Ill' 20,3 UM' 21,5' 1111 22,6

83,9 ,O 2612 2650 2688 2726 0,12 bar ,O 83,9 167,5 2611 2649 2687 2725 2764

0,2963 ,0002 8,337 8,448 8,552 8,652

0,0010002 !
0,001008

,O
167,5' 2612

,0002
0,5721 8,233

I
I

0.001002
15,34

83,9

0,2963
8,449 8,548 8.344

17,20 18,12 16,27

2688 I 2726 '2650 0,16 bar

I'

-,OOO 2 0,2963 0,5721 8,148 8,259 8,364 8,464 8,559

.0,0010002 0,001002 0,001008 9,570 10,16 10,74 11.32 11,90

'"

11

HI

0,0010002 0,001002
0,001008 12,77 13,55 14,33 15,10 15,87

II MII UN' /111

1'111

-0,0 83,9 - 167,5 2611 2649 2687 2725 2763

~,ooo 2 0,2963 0,5721 ---8,014 8,125 8,230 8,330 8,425 175

Voda i pregrijan Toplinska t .C svojstva pi s kJ{kg K

specifieni volumen v, specifieD

v
, p=
I

s
I

v
I

m3{kg

kJkg 0,2 bar -0,0 83,9 167,5 251,1 2648 2686 2725 2763 2802

kJ{kgK

m3{kg

kJkg 0,25 bar

0 20 40 60 80 100 120 140 160

0,00 1 000 2 0,001002 0,00 1 008 0,001017 8,117 8,585 9,051 9,516 9,980

-0,000 2 0,296 3 0,5721 0,8310 8,021 8,126 8,226 8,322 8,413

0,001 0002 0,001 002 0,001 008 0,001 017 6,488 6,864 7,237 7,611 7,982

-0,0 83,9 167,5 251,1 2647 2686 2724 2763 2801

-0,000 2 0,296 3 0,5721 0,8310 --r,9I6 8,022 8,123 8,219 8,310

p= 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 0,0010002 0,00 1 002 0,001008 0,001017 5,401 5,714 6,027 6,338 6,648 6,958

0,3 bar -0,0 83,9 167,5 251,1 2647 2685 2724 2762 2801 2840 -0,000 2 0,296 3 0,5721 0,8310 7,830 7,936 8,037 8,133 8,224 8,312 0,001 000 2 0,001002 0,001008 0,001017 4,042 4,279 4,515 4,749 4,983 5,215

0,4 bar 0,0 83,9 167,5 251,1 2645 2684 2723 2761 2800 2839 0,296 3 0,5721 -0'00021 0,8310 7,694 '1 7,801 7,902 7,999 8,090 8,178

p= 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 176 0,001 000 2 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029 3,418 3,607 3,796 3,983 4,170 4,356

0,5 bar 0,0 83,9 167,5 251,1 334,9 2683 2722 2761 2800 2839
2878

0,6 bar -0,000 2 0,296 3 0,5721 0,8310 1,075 7,695 7,797 7,894 7,986 8,074 0,0010002 0,001 002 0,001 008 0,001017 0,001 029 2,844 3,002 3,160 3,317 3,473 3,628 0,0 83,9 167,5 251,1 334,9 2681 2721 2760 2799 2838 2877 -0,000 2 0,296 3 0,5721 0,831 0 1,075 7,609 7,711 7,808 7,901 7,989 8,074

8,159

vmlcna tlnku

para

(nasta yak) t entropija s s

1

p i temperaturi h, specificna

""llIlpija I "C
I

v m3/kg p= --

v
I

s
I

kJkg 0,8 bar

kJ/kg K

m3/kg

kJkg 1,0 bar 84,0 167,5 251,2 0,1 335,0 2676 2717 2756 2796 2836 2875 2915 2955 2994 3034 3075

kJ/kg K

11 W
.111

nil Nil IINI 1111 HII IfoII INil IIHI , III ',Ill It,ll iNII 11111

0,001 000 2 0,001 002 0,001008 0,001 017 0,001 029 2,126 2,246 2,365 2,484 2,601 2,718 2,835 2,952 3,068 3,184 3,300

--I

-0,001 002 0,001 008 0,001017 0,001000 0;001029 2 1,696 1,793 1,889 1,984 2,078 2,172 2,266 2,359 2,453 2,546 2,639

83,9 0,2963 167,5 0,572 I 251,1 0,8310 0,0 -0,000 I I 334,9 1,075 --.2679 7,470 2719 7,574 2758 7,672 2798 7,766 2837 7,854 2876 2916 2955 2995 3035 3075 7,940 8,021 8,100 8,176 8,249 8,320

0,2963 0,572 I 0,8309 -0,000 1 1,075 !'-...:....--7,362 7,467 7,566 7,660 7,750 .7,835 7,917 7,996 8,072 8,145 8,217

I' . .
11 III III fill Nil
11,00I 000 2

1,2 bar
0,1 84,0 167,6 251,2 335,0 419,1 -0,000 1 0,296 3 0,5721 0,830 9 1,075 1,307 7,379 7,479 7,573 7,663 7,749
7,832 7,911

1,6bar
0,1 0,001 000 I 0,001 002 84,0 0,001 008 167,6 0,001017 . 251,2 0,001 029 I 335,0 0,001 044 1,112 1,173 1,234 1,294 1,353
1,413 1,471

11,00 002 I 11,00 008 I 11,001 017 11,00 029 I

-0,000 1 0,296 3 0,5721 0,830 9 1,075 1,307 7,237 7,340 7,436 7,527 7,613
7,696 7;776

IIHI 11,001 044 1111 liII 1,571 1..11 1,651 1111 1,730 IIHI
110

27f4
2755 2795 2835 2874
2914 2954

419,1 2710 2751 2792 2832 2873

2913 2953

1,808
1,887 1,965

'Ill
;1111

'HII IIHI

2,043 2,120 2,198

2994 3034 3074

7,987 8,061 8,132

1,530 1,588 1,647

2993 3033 3073

7,852 7,926 7,998 177

IIII'III"kll'rlruCnik

-Voda i pregrija Toplinska specificni volumen t I I

J

svojstva pr, v, specificnJ

v
m'/kg
I

h
kJ/kg

s
kJ/kg K

i
I

m'/kg

h
kJ/kg 2,5 bar

p=
0

2,0bar
84,0 167,6 0,2 335,0 -0,000 1 0,296 3 0,572 0 0,830 9 1,075 1,307 1,528 7,230 7,328 7,420 7,507 7,591 7,671 7,748 7,822 7,894
I

I
0,001002 0,001008 1 0,001 000 0,001 017 0,001029 0,001 044 0,001 061 0,7840

I kJ/kg K

20 40 60

80
100 120 140 160 180 200 220 240 280 300

'

0,001029

0,001 002 0,001008 0,001000 1 0,001 017

84,1 167,7 0,2

251,3 335,1,

I
I

0,296 2 0,5720 -0,000 1 I

0,8309 1,075 1,307
'

0,001044 419,1 1251'2 0,001061 503,7 2748 0,934 9 2789 0,984 0 2830 1,033 1,080 1,128 1,175 1,222 1,269 2871 2911 2951 2 991 3032 3072

I 419,2

503,8: 2786

1,528

I
I

0,8232

0,7440

I:-2827
I

I
I

7,218
7,312

7,118

'I

0,8620 0,900 4
1,014

2868 2909,
3030

7,400 7,485
7,717

260

1,316

I '

0,9763 I 2"9 0,9385, 2 990 1,052 3071

I

7,789 7,643

','"

0,001 000 1

20

0,001002

,-

"'"
I

0,3

-0,000

I
I

0,001 000

84,1

0,2962

0,001002
I

4..,

0,4

-0,000

84,2

0,29621

60 40 100 120 80
180 140

0,001017 0,001008 0,001044 0,001061 0,001029

0,6837 06167

251,3 1167,7

0,8308 0,5720 1,307 1,528 I,",S

I

0,001017 0,001008 0,001044 0,001061

I

251,4 167,8 419,3; 503,9:

0,8308 I 0,5720

I 419,2 503,8
,33S, I
2824 I 2739
I

0,001 "9

335,2
2818 I 589,1

160 240 200 220

260 300 280

0:6506

2782

7,222 7025

7:127, 7,478 7,312 7,397

7,556 7,631 7,703

I 0,001080 0,5093 0,4837

I

il
I

i i
i

1,307 1,527
1,0"
7,019 1,739

0,7805 I' 2948 0,7164 I 2907 2866: 0,1486

0,8123 0,8438 0,8753

0,5831 0,5343 0,5589

2860: i 2944' 2902'

7,340 1,171 1,258

1,419 7,568 7,495

I
I

2988 3070 3029

I
I

0,6012 0,6549 I 2985 0,6311 3067 3026

i I

178

. ",t."u para (nastavak)

II"~II I' i temperaturi t s

,,"lilh,Uu h, specificna entropija

v m'/kg p=
U III
.111 r,U HU IINI I AU
1.111

i kJ/kg I kJ/kg K
5 bar
0,5 84,3 167,9 251,5 335,3 419,4 503,9 589,2 2766 2811 2855 2898 2940 2982 3023 3065 3106 3147 3189 3230 3272 3314 3356 3398 3441 3484 3527 3570 3614 3657 3702 3746 3790

, ;

!
I

v m'/kg

kJ/kg
6 bar

I kJ/kg K
0,000 1 0,296 2 0,571 9 0,830 7 1,075

-I
-0,000 1 0,296 2 0,5719 0,830 7 1,075 1,307 1,527 1,739 6,863 6,965 7,059 7,148 7,232 7,312 7,388 7,461 7,532 7,601 7,667 7,732 7,795 7,856 7,916 7,975 8,032 8,088 8,143 8,197 8,250 8,302 8,353 8,403 8,452

0,001 000 0,001 002 0,001 008 0,001017 0,001 029 0,001 044 0,001 061 0,001 080 0,383 5 0,404 5 0,425 0 0,4450 0,464 7 0,4841 0,503 4 0,522 6 0,54) 6 0,5606 0,579 5 0,598 4 0,6172 0,635 9 0,6547 0,673 4 0,6921 0,7108 0,729 4 0,7481 0,7667 0,785 3 0,803 9 0,822 5 0,8411

0,001000 0,001 002 0,001008 0,001017 0,001 029 0,001 043 0,001060 0,001 080 0,3165 0,334 6
I

I
i
I

i I

"'T......,.,.

Inu IHU IUU 11U J'\II n,u 'HO

504,0 589,3 2758 281.5 2850 2894 2936 2979 3021

1,307 1,527 1,739 6,764 6,869 6,966 7,057 7,142 7,223 7,300 7,374 7,445 7,514 7,581 7,646 7,709 7,771 7,831 7,889 7,947 8,003 8,058 8,112 8,165 8,217 8,268 8,318 8,367 179

0,3520 0,369 0 0,385 7 0,4021 0,4183 0,434 4 0,450 4 0,466 3 0,482 1 0,497 9 0,513 6 0,529 3 0,545 0 0,560 6 0,5762 0,5918 0,607 4 0,623 0 0,638 6 0,6541 0,669 6 0,6851 0,700 7

om Illi I~O Inu IHO ~m ~w 0 ~M ~~ 'uu '20 ',10 .nO 'HO

',UO 020 MO

3062 3104 3145 3187 3229 3271 3313 3355 3397 3440 3483 3526 3569 3613 3657 .,.,n,

Voda i pregrijana Toplinska svojstva pr!

spedficni volumen v, specificnA' t .C v m3/kg p= 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640 180 0,001000 0,001 001 0,001 008 0,001017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001080 0,001102 0,2471 0,260 8 0,2740 0,286 9 0,299 5 0,311 9 0,3241 0,336 3 0,348 3 0,360 3 0,372 3 0,384 2 0,396 0 0,407 8 0,4196 0,4314 0,443 2 0,454 9 0,466 6 0,478 3 0,4900 0,5017 0,5134 O,5f51 $ kJ/kg K

kJkg
8 bar 0,8 84,6 168,2 251,7 335,5 419,6 504;1 589,4 675,6 2791 2839 2884 2929 2972 3015 3057 3099 3141 3183 3225 3268 3310 3352 3395 3438 3481 3524 3567 3611 3655 3699 3744 3788

I
I

V m3/kg

h I I kJ/kg 10b

I kJ/kg K

1___-0,000 1 0,296 I 0,5718 0,8306 1,075 1,306 1,527 1,739 1,942 6,712 6,815 6,909 6,998 7,081 7,160 7,235 7,307 7,377 7,444 7,509 7,573 7,635 7,695 7,754 7,812 7,868 7,923 7,977 8,030 8,082 8,134 8,184 8,233 0,001 000 0,001 001 0,001 007 0,001017 0,001029 0.001 043 0,001 060 0,001080 0,001 102 0,1944 0,205 9 0,2169 0,227 6 0,237 9 0,248 0 0,258 0,267 0,277 0,287 0,296 0 8 6 3 9

84,8 0,296 I 1,0 168,3 1-0,000 7 0,571 I 251,9 0,830 5 1,075 335,7 419,7 504,3 589,5 675,7 1,306 1,527 1,738 1,942 6,692 6,791 6,883 6,968 7,049 7,125 7,198 7,269 7,337 7,403 7,467 7,529 7,589 7,648 7,706 7,763 7,818 7,872 7,926 7,978 8,029 8,080 8,129

'-TIf,
2827 2875 2921 2965 3009 3052 3095 3137 3180 3222 3264 3307 3350 3392 3435 3478 3522 3565 3609 3653 3697 3742 3787

0,306 5 0,3160 0,325 6 0,335 0 0,344 5 0,354 0 0,363 4 0,372 8 0,382 2 0,3916 0,401 0 0,4104 0,4197

"""IIM pllm (nastavak)

1111 11

I' I tcmperaturi

'111111111)11 fr, specificna entropija v

m'{kg

s s kJ{kg K ;

fr

fr

kJ{kg

m'{kg

kJ{kg I kJ{kg K 16 bar

p= I) III 41) 1,1) HI) 1(10 110 14(1

11011

12 bar 1,2 85,0 168,5 252,1 335.8 419,9 504,4 589,6 675,8 763,2 2814 2865 2912 2958 3003 3047 3090 3133 3176 3219 3261 3304 3347 3390 3433 3476 3520 3563 3607 3651 3696 3740 3785 -0,000 I 0,2961 0,5717 0,830 4 1,075 1,306 1,527 1,738 1,942 2,139 6,587 6,691 6,786 6,874 6,956 7,034 7,109 7,10 7,248 7,315 7,379 7,442 7,502 7,562 7,620 7,677 7,732 7,786 7,840 7,892 7,944 7,994 8,044

-0,000 0 0,296 0 0,5715 0,830 I 1,074 1,306 1,526 1,738 1,941 2,139 2,331 6,524 6,626 6720 6,806 6,887 6,964 7,037 7,107 7,174 7,239 7,303 7,364 7,424 7,482 7,540 7,595 7,650 7,704 7,756 7,808 7,859 7,909 181

0,001 000 0,001 001 0,001 007 0,001017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001080 0.001 102 0,001 127 0,1692 0,1788 0,1879 0,1968 0,205 4 0,2139 0,222 2 0,230 4 0,238 6 0,246 7 0,254 0,262 0,270 0,278 0,286 7 7 7 7 6

0,000 999 4 1,6 85,4 0,001 001 0,001007 168,9 0,001016 252,4 I 336,1 0,001028 I 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 102 0,001 127 0,001 156 0,1310 0,1383 0,1453 0,1521 0,1587 0,165 I 0,1714 0,177 7 0,1838 0,1900 0,196 I 0,2021 0,208 2 0,2142 0,220 2 0,2261 0,232 I 0,2380 0,244 0 0,2499 0,255 8 0,2617 420,2 504,7 589,9 676,0 763,4 852,4 2843 2895 2944 2991 3036 3081 3125 3169 I 3212 3255 3298 3341 3385 3428 3472 3515 3559 3604 3648 3693 3737 3782

IHO 1(10 121) 140 1(,(1 IHO 1(1(1 120 "10 1t,1) 'HO .1(1) ,120 01,10 '1(,0 'IHO (IO

'I
I

no
40 tlO HO hOO (.20 MO

0,294 5 0,3024 0,3103 0,318 I 0,326 0 0,333 8 0,3417 0,349 5

Voda i pregrlJA Toplinska svojstva 0

specificni volumen ", specifle t .C

"
I

s
I

"
I

s
I

m'/kg p=

kJkg 20 bar 2,0 85,7 169,2 252,7 336,5 420,5 505,0 590,2 676,3 763,6 852,6 2820 2876 2928 2978 3025 3071 3116 3161 3205 3249 3292 3336 3380 3423 3467 3511 3556 3600 3644 3689 3734 3779

kJ/kg K

m3/kg

kJkg
25 bar

kJ/kg K

0 20 40 60 80 lOO 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 . 540 560 580 600 620 640 182

0,000 999 2 0,001 001 0,001 007 0,001016 0,001 028 0,001 043 0,001060 0,001079 0,001 101 0,001 127 0,001 156 0,1021 0,1084 0,1144 0,1200 0,1255 0,130 8 0,1360 0,1411 0,1461 0,1511 0,1561 0,1610 0,1659 0,1707 0,1756 0,1804 0,1852 0,1900 0,1947 0,1995 0,204 3 0,209 0

-0,0000 0,295 9 0,5713 0,829 9 1,074 1,305 1,526 1,737 1,941 2,138 2,330 6,383 6,494 6,594 6,685 6,770 6,849 6,924 6,995 7,064 7,130 7,194 7,256 7,316 7,375 7,432 7,489 7,544 7,597 7,650 7,702 7,753 7,803

0,000 999 0 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001028 0,001 043 0,00 I 059 0,001079 0,001 101 0,001 126 0,001 156 0,001 190 0,08436 0,089 5I 0,094 33 0,098 93 0,1034 0,1076 0,1118 0,1160 0,1200 0,1241 0,1281 0,1320 0,1360 0,1399 0,1438 0,1477 0,1515 0,1554 0,1592 0,1630 0,1669

2,5 86,2 169,7 253,2 336,9 420,9 505,3 590,5 676,6 763,9 852,8 943,7 2851 2907 2960 3010 3059 3105 3151 3196 3241 3285 3329 3373 3418 3462 3506 3551 3595 3640 3685 3730 3776

0,000 (I 0,295 H 0,5711 0,829 7 1,074 1,305 1,526 1,737 1,940 2,137 2,329 2,518 6,35r 6,461 6,558 6,647 6,730 6,807 6,880 ' 6,951 7,018 7,083 7,146 7,207 7,266 7,324 7,381 7,436 7,490 7,543 7,596 7,647 7,697

wdcna para (nastavak) Ilnku p i temperaturi t

.'lInlpija h, specificna entropije

I "C'

<

v m'/kg p=

kJ/kg
30 bar

"

r kJ/kg K I

t' m'/kg

his
kJ/kg

i
i

kJ/kg K

40 bar

o
20 40 60 I KO 100 120 I 140 160 180
I

0,000 998 -1--- 3,0. 7 0,001 000 86,7 0,00 I 007 170,I 0,001 016 253,6 0,001028 337,3 0,001042 0,001059 0,00 I 078 0,001 101 0,001 126 0,001 0,001 0,068 0,072 0,077 155 189 1"6 83 12

1-[ 0,000

I 0,2957 0,571 0 0,8294 1,073 1,305

0,000 998 2 .

4,0

0,0009999

i 0,001006 ' 0,001 015 . 0,001 027 0,001 042 0,001 058 0,001078 0,001 100 0,001 0,001 0,001 0,001 0,051 0,055 0,058 0,062 0,064 0,067 0,070 125 154 188 228 72 44 83 00 99 87 66 ; .

i
I

87,6; 171,0 i 254,4. 338, I 422,0, I 506,4! 591,5 I

0,000 2 0,295 5 0,570 6 0,828 9 1,073 1,304 1,524 1,735 1,939 2,135 2,327 2,515 2,701 6,135 6,258 6,364 6,459 6,546 6,627 6,702 6,773 6,841 6,907 6,970 7,031 7,091 7,149 7,206 7,261 7,315 7,368 7,420 7,471 183

421,2 505,7 I 590,8 676,9 764,1 I 853,0 943,9 "-~2 823 2 885 ' 2 942

1,525 1,736
1,940 2,137 2,328 6,224 6,343 6,448 6,542 6,629 6,709 6,784 6,856 6,925 6,991 7,054 7,116 7,176 7,235 7,292 7,347 7,402 7,455 7,508 7,559 7,610

I
:

677,5 I
764,6 853,4 944,1 1 038
I

200 220 240 260 280 300 .120 340 .160 .180 400 420 440 460 480

!
'
I

:~ '2902

0,081 16 0,085 00 0,088 71 0,092 32 0,095 84 0,099 31 0,1027 0,1061 0,1095 0,1128

I
I

2 995 3 045 3 094 3 141 j 187 3233 3278

'

I
.

2962 ! 3018 3070 , 3120 3 168

I
1

0,073 38
0,07604

3216 3262 3400

I
I

3322

3367 3412

0,078 66 0,081 25 0,083 81 0,086 0,088 0,091 0,093 34 86 35 84

! 3308 3354
, 3445

500 I 0,1161 520! 0,1194 ~4O' 0,1226 560 0,1259 580! 0,1291 600 620 640
I

, 3456

I 3501 3546
3591 3636 3681 ' 3727 3772

3490

0,132 3 0,1356 0,138 8

.
1

I 0,09631 I 0,098-76 I 0,1012 I 0,1036

3536 3581 3627 3673

i 3719 I 3765

Voda i pregrijana: Toplinska svojstva pri,i

specificni volumen v, specificna" t C

v
I

m'/kg p=

kJkg 50 bar 5,1 88,6 171,9 255,3 338,8 422,7 507,1 592,1 678,1 765,2 853,8 944,4 1038 1135 2857 2926 2987 3044 3098 3149 3198 3247 3294 3341 3387 3434 3480 3526 3572 3618 3665 3711 3757

s kJ/kg K

v m'/kg

I kJIkg h
I

kJ/kg K ':'i

I
0,000 2 0,295 2 0,570 2 0,828 3 1,072 1,303 1,523 1,734 1,937 2,134 2,325 2,513 2,698 2,884 6,089 6,211 6,316 6,411 6,497 6,576 6,651 6,722 6,789 6,854 6,916 6,977 7,036 7,093 7,149 7,204 7,258 7,310 7,362 0,000 997 2 0,000 999 0 0,001 005 0,001014 0,001 026 0,001 041 0,001057 0,001 076 0,001098 0,001 123 0,001 152 0,001 185 0,00 I 225 0,001 273 0,033 17 0,036 14 0,03874 0,041 11 0,043 30 0,045 39 0,047 0,049 0,051 0,053 0,054 38 31 18 02 82

60 bar 0,000 3 0,295 0 0,569 8 0,827 8 1,071 1,302 1,522 1,733 1,936 2,133 2,324 2,511 2,696 2,881

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640 184

0,000 997 7 0,000 999 5 0,00 1 006 0,001015 0,001 027 0,001041 0,001 058 0,00 I 077 0,001099 0,001 124 0,001 0,001 0,00 I 0,001 0,042 153 187 226 275 22

89,S 6,1 172,7 256,1 339,6 423,5 507,8 592,8 678,6 765,7 854,2 944,7 1038 1135 2805 2885 2954 3017 3074 3128 3180 3230 3279 3327 3375 3422 3469 3516 3563 3609 3656 3703 3750

5,927
6,069 6,188 6,291 6,384 6,468 6,546 6,620 6,689 6,756 6,820 6,882 6,942 7,000 7,057 7,112 7,166 7,220 7,272

'

0,045 30 0,04810 0,050 70 0,053 16 0,05551 0,057 79 0,06001 0,062 18 0,064 31 0,066 42 0,068 49 0,070 55 0,072 59 0,07461 0,076 62 0,078 62 0,080 60 0,082 58

0,056 59 0,058 34 0,060 08 0,06179 0,063 49 0,065 18 0,066 86 0,068 53

....1,,," para (nastavak) IIAII I' I temperaturi t '1I1"lrUnh, specificna entropija i

v m'/kg
s

I kJ/kg
80 bar
8,1 91,4 174,5 257,8 341,2 425,0 509,2 594,1 679,8 766,7

s I kJ/kg K

v
I

m'/kg

p=
0 10 O (.0 HO ItKI 0,000 996 21 0,000 998 I 0,001004 0,001 014 0,001 025 0,001 040 0,001 056 0,001075 0,001 097 0,001 122

I
0,000 4 0,294 6 0,5690 . 0,826 7 1,070 1,301 1,521 1,731 1,934 2,130 2,321 2,508 2,692 2,876 3,063 5,794 5,952 6,079 6,187 6,283 6,369 6,449 6,524 6,595 6,662 6,726 6,788 6,848 6,907 6,964 7,019 7,073 7,126 0,000 995 3 0,000 997 2 0,001 003 0,001013 0,001 025 0,001 039 0,001 055 0,001 074 0,001 095 0,001120 0,001 148 0,001 181 0,001219 0,001 265 0,001 322

'I

kJ/kg h

kJ/kg K

100 bar 10,1 93,2 176,3 259,4 342,8 426,5 510,6 595,4 681,0 767,8 855,9 945,9 1038 n34 1235 1343 2784 2883 2965 3036 3100 31':i0 3216 3271 3323. 3375 3425 3475 3525 3574 3623 3672 3720 0,000 5 0,294 2 0,568 2 0,825 7 1.069 1,299 1,519 1,729 .1,932 2,127 2,318 2,504 2,688 2,871 3,056 3,249 5,715 5,880 6,011 6,121 6,218 6,306 6,386 6,461 6,532 6,599 6,664 6,726 6,786 6,845 6,9'01 6,957 7,011 185

1'0
140 1110 IHO IIKI !O WI 1110 1HO 100 120 \,10 1110 IHO 400 420 440 4110 4HO '00 '20 '40 560 '"0 toOO 620 1\40

0,001150 855,1 0,001 183 945,3 1038 0,001 222 . 1135 0,001269 1236 0,001 328 0,024 26 0,026 81 0,028 96 0,030 88 0,032 65 0,034 0,035 0,037 0,038 0,040 31 89 40 87 30 2787 2879 2955 3023 3084 3142. 3196 3249 3300 3350 3399 3447 3496 3544 3592 3640 3687 3735

0,00 1 398 0,01926 0,021 <;7 0,023 31 0,024 93 0,02641 0,027 79 0,029 11 0,030 36 0,031 58 0,032 76 0,033 91 0,035 04 0,03615 0,037 24 0,038 32 0,039 39 0,04044

0,Q41 70 0,043 08 0,044 43 0,045 77 0,047 09 0,048 39 0,049 69 0,050 97

Voda i pregrijana Toplinska specificni volumen I svojstva pri v, specificna

I
I

.C

v m'fkg.

I
i

h kJfkg 120 bar

I
I

Ip =
o 20 40 60 80 100 120 140 160 180
200 220. 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640 186 0,000 994 3 0,000 996 3 0,001 003 0,001 012 0,001 024 0,001 038 0,001 054 0,001 073 0,001094 0,001 118 0,001 146 0,001 178 0,001216 0,001 261 0,001317 0,001390 0,001 494 0,01619 0,01811 0,01969 0,021 08 0,022 36 0,023 55 0,024 67 0,02575 0,026 79 0,027 79 0,028 77 0,029 73 0,030 68 0,031 60 0,032 52 0,033 42

: kJfkg K
1

v m'fkg

h kJfkg 160 bar , kJfkg K

I
0,000 6 I 0,000 992 3 0,293 7 I 0,000 994 6 0,567 4 ! 0,001 001 0,824'6 ' 0,001010 1,067 0,001022 i 1,298 0,001 036 I 1,517 0,001 052 1,727 0,001 070 I
1,929 2,125
I

12,1 . 95,1 78,0 I 261,1 i 344,4 428,0 512,1 596,7 682,2 768,8

16,1 ' 98,8 181,6 264,5 347,6 ' I 431,0 I 514,9 i

599,4' 684,6 I

0,000 8 0,292 8 0,565 9 0,822 5 1,065 1,295 1,514

1,723 1,925

i 56,8 , 946,6 1 039 1 134 1 234 1 341 1 461 2 795 2 898 2 982 3 055 3 21 3 82 3 240 3 296 3 350 3 402 3 454 ' 3 05 3 56 3 606 3 656 3 705
'

I I

0,001091

0,001 115 0,001 142 0,001 174 0,001 210 0,001 254 0,001 307 0,001 374 0,001 467 0,001 618 0,01104 0,01287
I

771,0

2,120 2,309 2,494 2,676 2,856 3,038 3,224 3,421 3,646 '5,463

2,315 2,500 2,684 2,866 3,050 3,240 3,445 5,841 5,971

858,6

1134 111233 , j'91 I 1337 1588 11452 I: 2951 3034 3108 , 3175 .

: 2851

5,673

I
I
I

6,081 6,178 6,265 6,345 6,420

0,01427 0,01546 0,01653 i 0,01751 ., 0,01842

5,824 5,946 6,050 6,143

6,491
6,558 6,622 6,684 6,744 6,802 6,859 6,914 ,

0,01929
0,020 13 0,020 93 0,02171 0,022 46

I 3237 . 3297
3355 ! 3410 3465 : 3518 3571 3623 ' 3675

6,227
6,305 6,379 6,448 6,514 6,578 6,639 6,698 6,755

i I

i 0,023 93 I 0,024 64

0,023 20

...101...para (nastavak)

I'Mku" i temperaturi t IIlnll)l!uh, specificna entropija s

, c
-----

h kJ/kg 200 bar

kJ/kg K i . __1_-

v m'/kg ' 0,000 988 I 0,000 990 7

0,000 997 1

h kJIkg

s kJ/kg K

250 bar '---,-'-25,1 107,1 0,000 9 0,290 7 0,562 3 0,8178 1,059 1,288 1,506 1,714 1,915 2,108 2,296 2,479 2,658 2,836 3,013 3,192 3,376 3,574 3,804 4,176 5,146 5,427 5,609 5,748 5,864 5,966 6,057 6,141 6,218 6,291 6,360 6,426 6,490 187

M
~

oI w m

0,000 990 4 0,000 992 9 0,000 999 2 0,001 008 0,001 020 0,001 034 0,001 050 0,001 068 0.001 089 0,001 112 0,001 139 0,001169 0.00 I 205 0,001 247 0,001 297 0,001 361 0,00 1 445 0,00 I 570 0,001 827 0,008 246 0,009947 0,01120 0,01224 0,01315 0,013 99 0,01477 0,01551 0,01621 0,01688 0,017 53 0,01816 0,018 78 0,019 38

I
1

,
I

I . 267,8 . 350,8:
102,5 185,1

20,1 ,

0,000 8 0,2919 . 0,564 3 0,8204 I

:
I

i
.

189,4

1,062

0,001 006 0,001018 0,001031 0,001047 0,001 065 0,001 085

272,0 354,8

.
,
I '

100 IW I~ IM IHO
~O() !20 1.\0 ~~O ~HO lOO 120 \40 \(,0 .IHO

434,0
602,0 687,1 773,1 860,4 949,3 1040 1134 1231

i 517'7
1

1,292 1,510 1,719 1,920 2,115 2,303 2,487 2,668 2,847 3,026 3,209 3,400 3,610 3,884

I 521,3 !
437,8"
690,2
862,8

605,4 i 775,9 .

0,001 108 0,001 134

I
I
I

I
I

I 334 . I 446 1 573 1 743

1

I , 0,00134511331 i 0,001 421 . I 439 !

0,001 164 0,001 198 0,001 238 0,001 286

951,2 ' I 042 I 134 I, I 230 .

0,001 527 0,001 698 0,002240 0,006014 0,007 580 0,008 696 0,009 609 0,01041 0,011 13 0,01180 0,01242 0,013 01 0,01358 0,01413 0,01465 0,01517

I 558

. 1 701 1941 I ' !

;

400 420 440 460 4HO ~OO '20 '40 '60

2660 , 2821 2933 3024 3 103 3 174

I

---

5,3Tf-1
5,559 5,723 5,852 5,962 6,058

'80

3241 3304 3365 3423 3480 3536 3590 3644

6,146 6,226 6,302 6,372 6,440 6,504 6,566 6,626

I I

2582 i 2774 , 2902 , 3002 3089

' 3166
I

3238 3305 3369

3430

I
I

riOO 620 640

I 3490 , 3548 I 3605

i ! i i

Zasicena para Toplinska svojstva

tlak p; specificni volumen t", v"; t. .C v' m3/kg v" m3{kg h' kJ/kg h" kJ{kg .s' kJ/kg K s" kJ{kgK

KrutifUl

Ugljicni dioksid CO2 para 0,000 639 0,000657 0,000627 0,000 661 para 0,000 849 0,000 867 0,000 897 0,000 931 0,000 950 0,000 971 0,000 994 0,001019 0,001 048 0,001081 0,001 120 0,001 166 0,001 223 0,001 298 0,001417 0,001 677 0,002 156 2,336 0,398 0,091 2 0,072 2 -150 -319 1-373 -313 -117 -105
85,4 66,1 56,S 46,S 36,0 24,7

- 80 0,896 - 60 4,10 -100 I 0,139 - 56,6 5,18

212 224 231 231

1,704

r 1,676
-0,467 -0,410 -0,327 -0,248 -0,209 -0,170 -0,130 -0,089 -0,046 0 0,043 0,091 0,142 0,196 0,263 0,357 0,460 2 0 1 3

-1,549 -1,400 -1,371

1,422 1,180 1,140

Kap/jevifUl

56,6

- 40 - 30 - 25
- 20 -

- 50

5,18 6,84 10,05 14,27 16,81 19,67 22,89 26,47 30,45 34,85 39,72 45,06 50,93 57,33 64,32 71,92 13,51

0,072 2 0,055 4 0,038 2 0,027 0 0,022 9 0,0195 0,0166 0,0142 0,012 1 0,0104 0,008 85 0,007 52 0,006 0,005 0,004 0,002 0,002 32 26 17 99 16

- 15 - 10
5 0 5 10 15 20 25 30 31

231 233 235 237 237 237 237 237 236 235 232 229 223 214 198 172 140

1,140 1,101 1,048 0,998 0,975 0,951 0,928 0,905 0,883 0,860 0,831 0,802 0,768 0,726 0,663 0,566 0,460

13,0 0 13,0 27,2 42,3 58,6 78,7 108 140

50

40 30 20 10
0 10 20 30 40 50

0,119

0,218'
0,380 0,635 1,014

1,554 2,296 3,284 4,566 6,186 8,189

Sumporni dioksid S02 2,429 61,S 1,378 50,2 0,000663 0,819 - 37,7 0,000674 0,507 25,S 0,000686 0,328 13,0 0,000 697 0 0,220 0,000 710 0,154 13,4 0,000 723 0,108 27,2 0,000 738 0,079 41,0 0,000754 0,059 55,7 0,045 0,000 772 69,9 0,000 642 0,000 652

353

359 365 370

375 379 383 387 391 393 396

-0,252

1,607

-0,198 -0,146 -0,097 1

-0,049 8 0 0,050 7 0,101 0,150 0,197 0,245

1,557 1,509 1,465

1,423 1,388 1,357 1,328 1,302 1,277 1,254

188

'..hl.,llIlh

Ivarl

1'01'.II1r<1rnIUri I, '1'..'IMnn cnlalpija P bar h', h"; specifina v' m3fkg v" m3fkg Amonijak 9,01 4,70 2,62 1,55 0,963 0,772 0,624 0,509 0,419 0,347 0,290 0,244 0,206 0,175 0,149 0,128 0,111 0,083 3 0,063 5 enlropija h' kJfkg NH3 -310,2 -267,5 .f', .f" h" klfkg s' klfkgK s" kl/kgK

1 '11 1111 .11 III III III

,
,

,.
III 11 \ I11 I' 111 III III .11

11,108 11,219 11,409 11,718 1,195 1,516 1,903 2,363 2,909 .\,549 4,294 5,157 fi,I50 7,283 H,572 tU,03 11,67 15,54 20,33

0,001 379 0,001 401 0,001 425 0,001449 0,001 476 0,001 490 0,001 504 0,001519 0,00 I 534 0,001 550 0,001 566 0,001 583 0,001 601 0,001619 0,001 639 0,001 659 0,001 680 0,001 726 0,001 777

-180,8 -136,5 -114,3

- 225,2

91,3 68,7 46,0

1 154 1172 1189 1206 1222 1229 1237 1244 1250 1256 1262 1268 1272 1277 1280 1284 1287 1291 1292 CH3CI 388 394 400 406 411 416 420 424

-1,307 -1,103 -0,907 5 -0,7137 -0,5266 -0,435 3 -0,345 8 -0,257 4 -0,1704 -0,084 6 0 0,083 7 0,1662 0,247 8 0,3286 0,408 0,487 0,643 0,797 6 7 8 0

5,903 5,653 5,433 5,237 5,061 4,980 4,902 4,827 4,756 4,688 4,622 4,558 4,496 4,436 4,378 4,322 4,266 4,158 4,052

- 23,0 0 23,0 46,5 69,9 93,8 117,6 141,5 190,5 240,3

III III III 11 III III III

.111

0,772 1,177 1,750 2,521 3,552 4,889 6,586 8,702

Monoklormetan 0,000 986 0,528 0,001 004 0,354 0,001 022 0,241 0,001 042 0,168 0,001 063 0,120 0,001 085 0,087 0,001 109 0,065 0,001 134 0,051

(melilklorid)

3 1 1

46,0 31,0 15,5

0 15,9 31,8 47,7 64,0

-0,178 3 -0,1180 -0,057 8 0 0,056 5 0,1118 0,1658 0,218 5

1,610 1,563 1,523 1,486 1,453 1,423 1,395 1,371

III III

tU
II .HI

0,0559 0,109 0,188

Diklormelan (metilenklorid) CH2CI2 353 4,14 28,5 358 2,35 - 14,2

-0,112 -0,053 2

1,399 1,363

0,299
0,469 0,693

0,000749 -

1,42
0,92 0,61 0,417

0
14,2 28,5 44,0

363
368 372 377

0
0,047 7 0,091 3 0,131

1,331
1,297 1,263 1,232 189

Zasleena parll Toplinska svojstvu

tlak p; specifi~ni volumen v', v"l ts C R 11

40 30

v' m3/kg

v" m3/kg

h' kJ/kg
C F Cl3

h" kJ/kB

20
10

0,051 0,092

0,157 0,256
0,402 1 0,605 6 0,886 5 1,261 1,748 2,357

0,0006335 0,000642 5
0,000 651 9 0,000 661 9 0,000672 2 0,000 683 3 0,000 695 0 0,000 707 5

monofluortriklormetan 0,0006167 2,760 0,000 625 0 1,533

0,963 0,616

33,20 25,00 16,71

170,3

175,3 180,3
185,3 190,4 195,5 200,5 205,5 210,5 215,3

0 10 20 30 40 50

0,405 0,277 0,194 0,140 0,103 0,077

8,374 0,000 8,457 17,04 25,71 34,50 43,46

R 12
70 50 40 30 20

0,123 4

- 10
0 10 20 30 40

0,2270 0,3922 0,6424 1,005 1,510 2,191

3,086 4,230 5,667 7,434 9,582
R 13

0,000634 9 0,000646 8 0,0006592 0,000672 5 0,000686 8 0,0007018

0,0007173 0,000734 2 0,0007524 0,000773 4 0,000 796 8

dijluordiklormetan C F2 Cl2 0,000 623 4 1,126 . - 59,29

0,6394 0,3854 0,2441 0,1613 0,1107 0,078 13

0,05667 0,042 0,031 0,024 0,018 04 75 33 82

- 43,58 51,58
35,38 26,92 9,211

- 18,21' 0,000 9,462 19,22 29,18 39,40 C F3 a -100,5

125,6 130,5 135,5 140,4 145,3

150,2 154,9 159,4 163,8 167,8 171,4

120,9

-100

- 80
60 50 40 30 20 10 0 10 20 190

0,332 6 1,098

2,817 4,204 6,051 8,394 11,43 15,15

19,70 25,19 31,78

0,000695 0,000717 0,000741 0,000769 0,000802 0,000842

0,000 894 0,000 962 0,001 079

- trijluormonoklormetan 0,000 626 0,407 0 0,000 658 0,1342

0,05542 0,03774 0,02642 0,01889 0,01373 0,010 10

0,007 47 0,005 49 0,003 829

57,99

82,86 64,18 54,30

44,00
33,45 22,57 11,43

66,40 74,44 78,13 I ,

81,56

84,53 86,96
88,84 89,93 89,68 86,21

0,000 12,52 28,26

1I11t1.dlllhtvarl (nastavak) 1',1 h'mpcraturi t. .1 III~nBentalpija p bar

h'. h"

v' m3Jkg

v" m3/kg

h' kJ/kg
C F3 Br 66,57 - 54,85 42,71 - 36,01

h" kJ/kg

Ill" ,Ill nil III 111 \11 111 III 11 III W \11 .\11

R 13 B 1 - trifluormonobrommetan 0,077 18 0,000 462 0 1,246 0,3050 0,000 479 5 0,3477 0,908 1 0,0004996 0,126 2 1,445 0,000 510 8 0,0818 2,200 3,222 4,568 6,292 8,454 11,12 14,35 18,22 22,83 R 21. 0,283 5 0,457 6

61,96 69,50 76,20 79,55 82,90 86,25 88,76 91,69 94,20 96,30 98,39 99,65 100,5 236,6 241,7 246,7 252,2 257,2 262,4 267,4 271,2 158,8 168,7 178,9 183,8 188,9 193,6 198,2 202,9 207,0 210,8 214,1 216,8 218,2 191

0,000 523 1 0,000 536 6 0,000 551 5 0,000 568 2 0,000587 2 0,0006092 0,000635 2 0,000667 1 0,000 708 4
0,000 679 8 0,000 690 3

0,055 11 0,03835 0,027 42 0,020 04 0,014 91 0,011 25 0,008559 0,006536 0,004 969

29,31 22,19 15,07 7,536 0,000 7,955 16,33 24,70 33,49

monofluordik/ormetan
0,7169 0,458 7

CH F Oz

III 1ft 11 1ft 111 \11 .\11 III

20,56 10,30

0,708 6 1,059 1,532 2,156 2,959 3,970

R 22

0,0007014 0,000 713 1 0,0007255 0,0007386 0,000 752 5 0,000767 2

0,305 3 0,2103 0,1491 0,1084 0,0804 0,0607

CH Fz 0

0,000 10,47 20,89 31,48 42,20 53,00 -108,4

difluormonok/ormetan

I till MII (,11 \11 .111 III III III 11 III III III .111

.0,020 6
0,103 0

0,000 640 9
0,000661 2

8,340
1,775

0,3746 1,055 1,647 2,461 3,560 5,001 6,855 9,169 12,02 15,48

0,6472

0,000695 0
0,000 708 6 0,000723 5 0,0007405 0,000758 2 0,0007785 0,0008004 0,0008244 0,000 8501 0,0008830

0,0006824

0,323
0,205 0,135 0,0929 0,0654 0,047 1 0,0346 0,0258 0,0194 0,014 8

0,535

- 66,36 - 55,68 - 44,92 - 33,91 - 22,69

12,64 25,67 39,52 53,47

87,34

11,51 0,000

M. H.

Promjene stanja pare racunamo pomoeu tablica odnosno dijagrama za vodenu paru (Oznake velicinQ - v. str. 157 do 160 i 168). a) Iz 0 h0 r a V

= konst

lip

VIm

= konst

Za odredeni tlak P uz odgovarajuee vrijednosti v' i v" vrijedi:

v < v' tekuCina v' < v < v" - mokra para v" < v - pregrijana para Odgovarajuee temperature i ostale veliCineodredujemo iz tablica iIi dijagrama. A = Apsolutni rad Q = m(h2 hI) V(P2 Pt) Toplina

b)

Izobara

i izoterma

11 11

U podruCju mokre pare svakom tlaku P odgovara tocno odredena temperatura Ts. Izobara je, dakle, ovdje identicna s izotermom, dok se izvan podrucju mokre pare od nje bitno razlikuje. P = konst Apsolutni rad A p(V2 - VI) Toplina Q = H2 - HI = m(h2 hI) T = konst Apsolutni rad A = fpdV Toplina Q = T(S2 - SI) = mT(s2 - sd c) Izentropa

Kao kod plinova, upotrebljavamo

p VX

i kod para za izentropu jednadZbu

= konst
je podrucju cp

gdje je " samo empirijski odredena vrijednost i nije ni u kojoj vezi sa

specifienim toplinskim kapacitetima cp i Cv (u zasieenom

Vrijednost " iznosi za vodenu paru: u pregrijanom podrucju (p < 25 bar) " = 1,30 u zasicenom podrucju
- za suho zasicenu paru (x

00).

= 1) ,,= 1,135
" = 1,035 + O,Ix

- za mokru paru (x > 0,75)

d) PriguHvanje pare h = konst Za razliku od plinova, za koje pri priguSivanjuvrijedi T = konst,temperatura se pare pri prigu~ivanjumijenja (Joule-Thomsonov efekt)

T * konst
Ispod odredene temperature (temperatura inverzije) temperatura pare pri prigu~ivanju pada, a iznad nje raste. Temperatura inverzije iznosi ~esterostruku do sedmerostruku vrijednost kritiene temperature (K).

192

SMJESE PLINOVA

I PARA

t I~IIl'nl IllIk smjese jednak je zbroju parcijalnih tlakova sastavina smjese ,~'." ~".I 'lIIjcslI plinova - vidi str. 167). "" I h,IIIIIIUVU zakonu smjesa pare i plina u ravnoteZi s tekuCinom koja je '"1"1'11"1" kllCl1lparcijalni tlak pare p' dosegne tlak zasicene pare Ps pri ,I,,,,' '"lIllIrO) Icmperaturi. To je stanje zasieenosti smjese. '" ""l" III.lccnosti se naru~ava promjenom temperature. Pri povecanju "'"1"""11111' rllsle tlak zasicene pare (Ps > p'), smjesa postaje nezasicenom (a I'" 11111111 IIn~grijanom), te je sposobna primiti nove kolicine pare koje pocinje , 111"1,1111111Ickucine (s~enje). Pri padu temperature pada i tlak zasieene I1 I ", 11' I")' smjesa vi~ ne moZe zadrfati sve koliane pare pa se iz smjese I 1111'IdllrlVllli suvi~ak tekucine (ro~enje). Smjesa zraka i vodene pare (vlaZan zrak) , 1'1 1111 I x (apsolutna vlaga) je omjer vodene pare mv i mase suhog S . .~, "', 11vl1l1,nomzraku . m)mz

= (R.)Rv)p'/(p- p') = O,622p'/(P- p')

I "" I, ~1I1I.llIlIlcza zrak i vodenu paru

/, 11, H7kJ/kgK ~ Rv = Rm/mm= 8,314/18 0,462kJ/kgK = I ,'ulllllllli Ilak vodene pare, p je ukupni tIak smjese, p p' = pz je

., 'i~11I1 IllIk suhog zraka. Ps) "11111111" 11rizasicenju (P' = Ps): Xs = O,622P.t(P 1IIIIIIIIII/IIsicenosti 1/1= x/xs I' , III 11v 11 v I a f nos t rp jest omjer parcijalnog tlaka vodene pare p' a

,1.1.

,,,h"'II)1I Ps ffJ= p'/Ps ('" 1/1), I" I It Icna entalpija smjese (kJ/kg*) u nezasicenom podrugu I, 1111111 izhodi~te pri ledi~tu vode, (gdje je h = 0) bit ce nil h = cpz' + x(cpvt+ r) specificni toplinski kapacitet zraka Cpz = 1,005 kJ/kgK specificni toplinski kapacitet vodne pare cp' = 1,926kJ/kgK r = 2500kJ/kg loplina isparivanja vode (pri OC) , 11'"'lIll'crulura u C pa je h = 1,005I + x (1,926, + 2500) 'IW"

,.It.

"'II'"IPlll1om zasicenju (P' = Ps' x = xs) je h = hs.I. 'I,Un.kll svojstva suhoga i zasicenoga zraka pri raznim temperaturama su ,1'1'11111 sir. 194, za vlafni zrak (nezasieen) na str. 195 do 197. Sve se nil I" ""1"111''Innja vlafnog zraka najbolje mogu pratiti u Mollierovu h, x - dija, """" '11 vlllfni zrak (str. 198). ~1,,','III~l1hrijednost odnosi se na 1 kg suhog zraka u vlatnoj smjesi, odn. na v I1 , 'I ~Nvlnt.ncsmjese.
Iltlll.,,\kl pr.ruCnik 193

parcijalni tlak

.C
-20 -18 -16 -14 -12 -10 - 8 - 6 - 4 2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95

mbar 1.031 1,248 1,505 1,810 2,171 2,596 3,097 3,684 4,371 5,172 6,106 7,055 8,129 9,345 10,72 12,27 14,01 15,97 18,17 20,62 23,37 26,42 29,82 33,60 37,78 42,42 47,53 53,18 59,40 66,24 73,75 81,99 91,00 100,9 111,6 123,4 157,4 199,2 250,-1 311,6 385,5 473,6 578,0 701,1 845,3

p.

Subl I zaslcenl vlafnl zrak Toplinska svojslva pri temperaturi t pare p" vlamost x, spec. entalpija h, Zasieeni vlafni zrak x h v kJ/kg m'/kg kg/kg -18,53 0,000 642 0,727 0,000 777 -16,18 0,733 0,000938 -13,77 0,739 -11,29 0,001 128 0,745 - 8,71 0,750 0,001 353 0,001619 - 6,04 0,756 0,001 932 - 3,24 0,762 - 0,31 0,768 0,002 300 0,002 731 + 2,78 0,774 6,06 0,003 234 0,780 0,003 821 9,55 0,786 13,08 0,004419 0,792 0,005 098 16,80 0,798 20,77 0,005 868 0,804 0,006 740 24,99 0,810 29,52 0,007 727 0,817 0,008 841 34,36 0,823 0,010 10 39,58 0,829 45,20 0,011 51 0,836 51,28 0,013 10 0,842 0,01488 57,87 0,849 65,01 0,01688 0,856 0,01912 72,78 0,863 81,25 0,021 62 0,870 0,024 42 90,49 0,877 0,027 55 100,6 0,885 0,031 04 111,6 0,892 123,7 0,034 94 0,900 0,039 28 137,0 0,908 0,044 12 151',6 0,916 0,049 53 167,7 0,925 0,055 55 185,5 0,934 205,0 0,062 27 0,943 0,069 77 226,7 0,953 0,078 15 250,6 0,963 0,087 52 277,2 0,973 357,7 0,1162 1,002 0,154 7 464,5 1,034 609,1 0,207 4 1,072 0,281 6 811,1 1,117 1106 0,390 2 1,170 1563 1,235 0,5596 2351 0,852 1 1,316 3983 1,459 1,418 9193 3,398 1,553

spec. volumen v Suhi zrak h " kJ/kg m'/kg -20,11 0,727 -18,10 0,733 -16,09 0,738 -14,08 0,744 -12,07 0,750 -10,06 0,756 - 8,04 0,761 - 6,03 0,767 4,02 0,773 - 2,01 0,778 0 0,784 2,01 0,790 4,02 0,796 6,03 0,801 8,04 0,807 10,06 0,813 12,07 0,819 14,08 0,824 16,09 0,830 18,10 0,836 20,11 0,842 0,847 22,12 24,13 0,853 26,14 0,859 28,15 0,865 30,17 0,870 32,18 0,876 34,19 0,882 36,20 0,888 38,21 0,893 40,22 0,899 42,23 0,905 44,24 0,911 46,25 0,916 48,26 0,922 50,28 0,928 55,30 0,942 60,33 0,957 65,36 0,971 70,39 0,985 75,41 1,000 1,014 80,44 85,47 1,028 90,50 1,043 9552 1,057

194

Vlaini zrak Toplinska svojstva pri temperaturi t

I'., IHIIIIII/lkpnre p' (mbar), vlafnost x (gfkg suhoga zraka), specificna

"1111111,1]/1 vlaznoga zraka " (kJf(1 + X) kg vlaznoga zraka)

I
In,l
/' 11

Relativna

vlafnost

'P

I .. I ""'1
1

I 0,2 I 0,3 I 0,4 I 0,5 I 0,6 I 0,7 I 0,8 I 0,9 I 1,0

1,83 1,14 2,85 2,12 1,32 5,30 2,44 1,52 3,80 2,82 1,76 6,40 3,06 1,91 4,75 3,53 2,20 7,50 3,67 2,29 5,70 4,23 2,64 8,60 4,28 2,67 6,65 4,89 3,06 7,60 5,50 3,44 8,55 6,11 3,82 9,55

1'2 Z II,IH 0,7 5 11,'1' 1,9'

,.

I I.

11'71 1,4I B 11,.1,1 0,8

1,10 4,2'
1

4,94 5,64 6,35 7,05 3,09 3,53 3,97 4,42 9,73 10,8 11,9 13,1

I"
I" I 1/1
,

3 II,HI,I 1,6 11,50 1,0Z ~,~5 6,5 5

2,44 I 3,25 4,07

1,52 7,81

4,88 5,69 6,50 7,32 8,13 2,03 2,54 3,05 3,56 4,07 4,59 5,10 9,09 10,4 11,6 12,9 14,2 15,5 16,8

11,')3 1,87 2,81 ' 3,74 4,68 5,61 6,55 7,48 8,42 9,35 1I,5S 1,17 1,75 2,34 2,92 3,51 4,10 4,69 5,28 5,87 '/,45 8,9 3 10,4 11,9 13,3 14,8 16,3 17,8 19,3 20,7

2,14 3,22 4,29 5,36 6,43 7,50 8,58 9,65 10,72 n,r.7 1,33 2,01 2,68 3,35 4,03 4,70 5,38 6,06 6,74 /1 I '),68 11,3 13,1 14,7 16,4 18,1 19,8 21,5 23,2 25,0

".11,07

I' 1nl \ /, I"

1,23 2,45 3,68 4,91 6,14 7,36 8,59 9,82 11,04 12,27 0,77 1,53 2,30 3,07 3,84 4,61 5,39 6,17 6,94 7,73 11,9 13,9 15,8 17,7 19,7 21,6 23,6 25,5 27,5 29,5
4,20 5,60 7,01 8,41 9,81 11,2 12,6 14,0

III

0,87 1,75 2,62 3,50 4,39 5,28 6,16 7,05 7,94 8,84 /1 14,2 16,4 18,6 20,8 23,1 25,3 27,5 29,8 32,0 34,3 1'4012'8'
\

() 11' 1'60 3'21 4,80 6,40 8,00 9,60 11,2 12,8 14,4 16,0 () I. I \ 1,00 2,00 3,00 4,01 5,02 6,03 7,05 8,06 9,09 10,1 " 16,5 19,1 21,6 24,1 26,7 29,2 31,8 34,4 37,0 39,5
1

195

VIaiui zrak
Toplinska svojstva Parcijalni tlak pare p' (mbar), vlafnost x (glkg suhoga zraka), specificna

t
.C
I I

Relativna 0,1

vlainost

rp

p 16 x h

I ,I

I 0,2 I 0,3 I 0,4 I 0,5 I 0,6 I 0,7 I 0,8 I 0,9 I 1,0

I I I I I I I I I
"

5,45 7,27 9,09 10,9 3,41 4,56 5,71 6,85 U,VV 7,J.J 24,6 27,5 30,4 33,3 36,2 39,1

16,4
10,3

42,1 18,6 11,8 47,9

,2 ,S ,1 ,6 ,I ,2 ,4 ,9 ,8 ,4 ,9 ,9 ,8 ',I ,6 ,6 ,6 ,I ,8 ,4 ,3 ,4 ,5 ,3 5 I 3

p' 2,06 4,12 6,19 8,25 10,3 12,4 14,4 16,5 18 x 1,28 2,57 3,87 5,17 6,47 7,81 9,09 10,4 h 21,2 24,5 27,8 31,1 34,4 37,8 41,0 44,3 p' 20 x 11,46 h 23,7 2,34

21,0 4,67 7,01 9,35 11,7 14,0 16,4 18,7 2,92 4,39 5,87 7,36 8,83 10,4 11,9 . 13,3 27,4 31,1 34,9 38,7 42,4 46,4 50,2 53,7 5,28 7,93 10,6 13,2 15,9 3,30 4,97 6,66 8,32 10,1 30,4 34,6 38,9 43,1 47,7 5,96 8,95 11,9 14,9 17,9 3,73 5,62 7,49 9,41 11,3 33,S 38,3 43,1 47,9 52,8 18,5 21,1 11,7 13,4 51,7 56,0 20,9 23,9 13,3 15,2 57,8 62,7 23,S 26,9 15,0 17,2 64,2 69,8 26,4 16,9 71,1 29,7 19,0 78,6 33,3 21,4 86,8 30,2 19,4 77,5 33,9 21,8 85,7 38,0 24,6 95,0 23,8 15,2 60,6 26,8 17,1 67,5 30,2 19,4 75,4 34,0 21,9 83,9 38,2 24,7 93,1 42,8 27,8 103,2

p' h p' Z81 x h p 30 x h ,

3,36 6,72 10,1 13,4 16,8 2,10 4,21 6,35 8,45 10,6 31,3 36,7 42,2 47,5 53,0 3,78 7,56 11,3 15,1 18,9 2,36 4,74 7,11 9,54 12,0 34,0 40,1 46,1 52,3 58,6 4,24 8,48 12,7 17,0 2,65 5,32 8,00 10,8 36,8 43,6 50,4 57,6 4,75 9,51 14,3 19,0 2,97 5,97 9,02 12,1 39.6 47.3 55,1 63,0 21,2 13,5 64,S 23,8 15,2 70,9

20,2 12,8 58,6 22,7 14,5 65,0 25,4 16,2 71,4 28,5 18,3 78,8

196

t"' 111"1" 'IIIUI'I,

IIIIOltdl" "

(I. '/11

I x) kg

vlaznoga zraka) Relativna vlaznost

Ip

11,1

I 0,21
(.,66 1,1

0,3

I 0,4 I 0,5 I 0,6 I 0,7 I 0,8 I 0,9 I

21,3 13,5 68,6 23,8 15,2 75,0 26,5 81,4 26,6 17,0 77,6 29,7 19,0 84,8 31,9 20,5 86,5

1,0

'.

\,1 111,6

I ,\I I, 1'1',

16,0 10,1 59,9 17,8 11,3 65,0 19,9

37,2 42,5 47,9 53,2 24,0 27,6 31,3 34,9 95,5 104,7 114,2 123,7

" ,
I,
III

I ',U,I 11,9 \,'P 7,49

H.'

5,2
'

35,6 23,0 27,0 31,2 35,2 39,3 41'61 47'8153'51 59,4 95,0 105,3 116,1 126,4 136,9

I'IN,'! 113'2 .1,1' 11,32 1"(,, 59,4

",.IK 14,8

12,6 16,9
70,4 22,11 29,5!

33,1 39,7 21,3 25,7 30,3 34,8 39,4 44, I 46'41 53,0 59'61 66,2 92,8 104,1 115,9 127,5 I 139,3 151,4 36,9 44,3 51,6 59,0 66,4 73,8

."
/,

9,34 14,1 18,9 23,8 28,8 33,8 39,0 44,2 49,5 ,I,h2 ,I,U 64,0 76,3 88,7 101,3 114,1 127,0 140,4 153,8 167,7
K,lO 16,4

'

"I
"
.1

I "3

" 14 10,4
68,8

24,6 32,8 41,0 49,2 57,4 65,6 73,8 82,0 15,7 21,1 26,6 32,2 37,9 43,7 49,6 55,5 82,5 96,4 110,6 125,0 139,7 154,7 169,9 185,3

I""
1/' \

'

27,3 36,4 45,5 54,6 63,7 72,8 81,9 91,0 ',71 11,5 17,5 23,5 29,7 35,9 42,3 48,8 55,5 62,3 11)'1018,2 89,2 104,7 120,7 136,8 153,2 170,0 187,3 204,9 'K,7 73,7
10,1 20,2 CI,35 12,8 30,3 19,4 40,3 26,1 50,4 33,0 60,5 40,1 70,6 47,3 80,7 54,6 90,8 100,8 62,1 69,8

I.

79,1 :" 6Z,4 I

\

'96,2 113,5 131,3 149,7 168,3 187,2 206,6 226,2 33,5 44,6 55,8 67,0 78,1 89,3 100,4 ,111,6 21,6 29,0 36,8 44,7 52,7 61,0 69,4 78,1 103,9 123,1 143,3 163,7 184,5 206,0 227,7 250,2 37,0 49,3 61,7 74,0 86,3 98,7 111,0 123,3 23,9 32,3 40,9 49,7 58,8 68,1 77,7 87,5 112,0 13,8 156,1 178,9 202,5 226,6 251,5 276,9 197

,. I'"

"

11,2 22,3 7,05 14,2 CI(,,3 84,8

1111\

7,75 15,8 "I 112'3 24,7 " 70,1 91,0

g. 1"'1
..
'<

. 'El .. !!

198

Promjene

stanja vlainoga zraka (hi

I MIJdanje vlainoga zraka s vlainim zrakom '/'''M"I'IJr vlainosli Mljl!Auli se vlafni zrak, mase suhoga zraka "". '''lIIperature I. i vlaZnostix. (stanje u tocki 11 ~ vlut.nim zrakom, mase suhoga zraka m2, "'IIIJljlrIlture 12i vlaZnosti X2 (stanje u tocki 2), '" ~I' ~C'zu smjesu proracunati:

x,

x2 x

vlu1nost specificna entalpija temperatura u C

x = (m.x. + m2x2)/(ml + m2) h = (m. h. + m2h2)/(m. + m2) I = (h - xr)/(cpz + xc v) =

= (h

2500x)/(I,OOS

+ 1,926

x)

five se te veliCine mogu direktno oCitati iz dijagrama h, x za stanje smjese 1Iltll'kl M, koja je odredena omjerom M2IMI = mt/m2' ~. Promjena slanja pri x

= konsl

(izohigra)

I'n zagrijavanju (od stanja 1 do 2) ugrije se vlaZni zrak za temperatumu tut.llku 12 - I. a specificna se entalpija povecava od hI do h2, pa je stoga 1"tlrebno dovoditi toplinu

Q = mz(h2

- h.)

"', Je masa suhoga zraka. I'ri hladenju medu istim stanjima vlafnoga lIuku (od 2 do I) valja istu kolicinu topline () ndvesti. 3. Hladenje do lemperature pod rosiStem Pri hladenju rashladnom povr~inom, koja ima temperaturu 10 nau od tomperature rosi~ta (R), moze se smatrati da je nastalo mije~anje vlafnog zraka Ilnnja 2 i granicnog sloja na rashladnoj povr~ini stanja Ro, pri eemu se vlafni lrllk ohladi do temperature I' (1), a time i osu~i. Vlafnost se smanjila od x do ,.,, jer se izluCila masa vode mz(x - x'). Odvesti treba toplinu

Q = mz(h2
I je konacna temperatura u cC.

- h'

- (x - x')IJ

4. Vlaienje vodom ili vodenom parom Dodavanjem mase mv vode Hivodene pare, specificne entalpije hv vlaZnom zraku, mase suhoga zraka mz, vlaZnosti XI i specificne entalpije hI> dobivamo:

vlafnost

smjese

X2

- specificnu entalpiju smjese

h2

= = h.
XI

+ mv/mz + hv mv/mz

]99

STRUJANJE

PLINOVA

I PARA

Pri s t aci 0 n a r n om s truj a nj u (pri kojem se na bilo kojem mjestll bnina ne mijenja s vremenom ni po veliani ni po smjeru) protok mase je q", konstantan, dok su druge veliane promjenljive od mjesta do mjesta. JednadZba kontinuiteta stacionamog strujanja povezuje presjek A, bninll v i gustoCu (J qm = A v (J = konst (vidi str. 160) uzmemo 11

Pr e t v 0 r b a e n erg i j e pri'strujanju Ako u prvom glavnom zakonu tennodinamike obzir i promjenu kineti/!ke energije Wk' vrijedi dQ
gdje je: Q rad, H -

dW

= dH

+ d Wk W

dovedena

iIi odvedena

toplina,

dobiveni

iIi utroeni

tehni/!ki

entalpija.

Pri procesima strujanja, gdje ne dobivamo niti tro~imo rad (dW = 0), vrijedi dQ dH = dWk' a pri izentropskom procesu (dQ = 0) jo~ i -dH = dWt> odnosno izrafeno specifimom entalpijom hi bninama v

- dh

= vdv

hi

h2

= (vl

- vI2)/2

B ern 0 u 1I i j e v a j e d n a d z b a za plinove i pare vrijedi za male razlikc tlakova f1p = PI P2, U kojoj moremo ra/!unati sa zanemarljivo malom promjenom gustoee, tj. s prosjemom gustoeom (Jmed"" konst (sli/!nost s nestla. avim fluidom) 2 2

PI + (Jmed( VI 12)

= P2

Qmed( V2 /2)

BniDa istjeamja
V2

= vo):

Teo re ts k a brzin

a is tj eca nj a Vo (bez trenja) iznosi (za VI = 0 i

Vo
"=

a) pri svim razlikama tlakova b) pri malim razlikama tlakova (J

= V2(h. -

h2)

konst)

Vo = V2(PI

- P2)/(J

S t v a r nab r z i n a is t j e can j a v je zbog trenja 0 stijenke i restica fluida medu sobom ne~to manja v = IpVo gdje je Ip

Korisnost pri istjecanju s koeficijentom Ipje '1 = Koli/!ina istjecanja

Koliana istjecanja (protok) mase qm a) pri svim razlikama tlakova
"=

- koeficijent nine (= 0,95 . . . 0,98 u dobrozaobljenihsapnica). b

qJ. = aAovo(J
qm iznosi:

= aAo(JV2(hl

b) pri malim raz1ikamatlakova (J konst) qm = aAo V2(J(P.

- P2)

h2)

Ao je asti presjek otvora sapnice, a je produkt koeficijenta smanjenja presjeka (kontrakcije) mlaza Jl i koeficijenta bnine Ip.

200

Istjecanje iz sapnica

IIrzina istjecanja Vose povecava ako se povecava razlika tlakova PI

I postite najvecu vrijednost Vz (Lavalova brzina) pri kritickom

P2 omjeru

Ilnkova

pz/P.

= [2/("

+ I)r/(.-I)

Taj kriticni omjer tlakova ovisi samo 0 fluidu (,,) i iznosi za razlicite fluide:

"

pz/P.

dvoatomni plinovi 1,40 0,530 pregrijana vodena para 1,30 0.546 zasiceni vodena para 1,135 0,577 Pri kriticnom omjeru tlakova pIp. postignuta brzina Vzjednaka je brzini I,vukai najveca je brzina koja se mote pojaviti u najufem presjeku sapnice
Vz = V"p!(!z S pomocu jednadtbe stanja plina mozemo pisati jo~ i (!z/(!. = [2/(" + I W/I><--1) TiT. = 2/(" + I) VZ=

V2["/(,, + I)] . (P./(!.) = V2["/(" + I)]RT.

gdje su temperatura, tlak i gustoea ispred sapnice T.. Plo (!.. a u najuzem presjeku sapnice Tz' Pz' (!z. NajveCi protok mase qmax koji protjece najuzim presjekom Amin pri kriticnom omjeru tlakova pIp. iznosi P'''Y(><--l) p ,., q max- aA mmV 1t;'1[2/( + I )] , gdje je a koeficijent istjecanja i iznosi:

" "

kod dobro izvedenih sapnica pri o~trim rubovima

a = 0,95...0.98 a = 0,64 . . .0,65

Pro ~ire n a sap n i c a (De Laval) Stanje u najuzem presjeku je odredeno kriticnim omjerom tlakova P!Pl i Lavalovom brzinom Vz V2(h. - hz), a u konacnom presjeku tlakom P2 i

brzinom V2 =

V2(h. - h2).
Prigusivauje

Pri prigu~ivanju se suma energija ne mijenja h. + vJ212 = h2 + vl/2 Ako je brzina slrujanja malena le je mozemo zanemarili (pri obicnom slrujanju u cijevima, armaturama, stapnim strojevima itd.), mozemo pisati h = konSI. U (idealnim) plinovima je tada T = konst, a u para T '*' konst (str. 192).

201

IZOARANJE Izgaranje je ekzotermni proces oksidacije goriva pri kojem se razvija ogrjevna toplina H.. 00 r i va su veeinom organski spojevi sastavljeni uglavnom od ugljika C, vodika H, sumpora S, kisika 0, du~ika N te pepela (p) i vlage (v). Sastav goriva odredujemo s obzirom na jedinicu kolieine - za kruta i tekuca goriva s obzirom na jedinicu mase C' + H' + S' + 0' + N' + p' + v' = 1 (kg/kg goriva) za plinovita goriva obieno s obzirom na jedinicu volumena H2' + CO' + CO/ + O2' + N2' + CH4' + C2H4'+ H20' = 1 (m3/m3goriva) Procesi izgaranja osnovnih sastavina krutih i lekucih goriva ugljika potpuno izgaranje C + O2 = CO2 nepotpuno izgaranje 2 C + O2 = 2 CO vodika 2 H2 + O2 = 2 H20 sumpora S + O2 = S02

Potreba kisika odnosno zraka a) U krutih i tekucih goriva iznosi najmanja potrebna kolieina kisika
Omin = C' /12

.u

kmol/kg goriva

u = karakteristika goriva: u = 1 + 3 [H' (0' S')/8J/C' U krutih je goriva 0 < u < 1,2 (u eistog ugljika: u = I; u ugljena: u= 1,1... 1,2); u tekucih gorivaje 17> 1,2 (u tdkih: u=I,2...1,3; u lakih: u < 1,6). b) U plinovitih goriva iznosi najmanja potrebna kolieina kisika Omin = H2'/2+ CO'/2+ 2 CH4'+ 3 C2H4' O2' kmol/kmol goriva Najmanja kolieina zraka Zmin= Omin!0,21 Stvarna kolicina zraka Z = A.Zmin gdje faktor pretieka zraka A.iznosi: za ruena lozi~ta A. = 1,6 ...2,0 za mehanieka lozi~ta A.= 1,3 .. .1,6 A.= 1,2 ... 1,4 za lozi~ta na ulje i ugljenu pra~inu za plinska lozi~ta A.= 1,05.. . 1,2

KoliCina dimnih plinova a) U krutih i tekucih goriva nastaje dimnih plinova (kmol/kg goriva) D = ),/0,21. C'/12. b) U plinovitih u + (H'/4 + 0'/32 + N'/28 + v'/18) goriva) goriva nastaje dimnih plinova (kmol/kmol

D = A./O,21. Omin + (H2'/2 + CO'/2 + CO2' + N2' + CH4' + C2H4' + O2')

202

. I'U"" "'

-)11" I 11111

Ogrjeme moCi

11g r j

e V0 a 100 C Hs (gomja kaloricoa vrijednosi) fe sva

VII Ill pr! izgaranju. " 11 r I I 11" 11111 11 j e v 0 a 100 C Hi (donja kaloriena vrijednost) je onaj dio ~ "'I' "_,Irvlld moci koji dobivamo kad dimoe plioove ohladimo samo do I '''1'' "'Ill'" 11.IIIIdrosi~ta vodeoe pare (i para sumpome kiseline, ukoliko .H'" .ull d Mlllllpor). Razlikuje se od gomje ogrjevne moo time ~to dimni ,11" ,I uIIII'" I vUlIII (H20" - v. str. 204). . 'Mill'"1111Imc (kaloricnu vrijedoost) mjerimo s obzirom na jedinicu koliI
'lit, '1IIIyn

.n kllllll IlckuCa goriva ,n pllllllvltll goriva

kJlkg kJ/m3 (0 .C; 1,013 25 bar)

I h '"1"111lIf,lrJcvna moc manja od gomje za toplinu isparivanja r vodene pare 'I'" 11'I I 11000 kJ/kmol = 2500 kJ/kg = 2000 kJ/m3 (O.C; 1,01325 bar) l'tllIl" 1I1I~t'vnc moei sastavina goriva ~I1I1I1Y gorlva 11111
".11111 I'"II'UII< , Izgaranje IWlllt1lnno izgaranje IItll"'"

kJ/kmol 406 900

kJ/kg

kJ/m' o .C. 1,013 25 bar

, " "I ,11.(ho I1zol) 111.h'II'",11, ( Il1flaHn)

, ,,,,,11 ,11.011 alkohol) '_'/ltllllllllllUkll ,""l 11,

{Hi Hs {Hs H {Hs H' {Hs Hi

I I

124000 296 600 286 700 241 700 3 273 900 3 138900 5 160500
4 980 500

10330 9260 142200 119900 41900 40 200 40 300

38 900

33 910

12800 10790

1 365 100
1 230 100 282 900

29 600
26 700

12600 39 700 35 700 64 700 60 700 58100

56100

till I 41;~ ('.IICI lIul,II.(IICCIII

889 100 799 100 1 449 200 1 359 200 1 302 300 I 257 300

I hlllJII ogrjevna moc fizikalnih smjesa gorivih spojeva (plinovitih goriva) (u

~ 1/11111 "1 I IltOOCO' + 10800 H2' + 35700 CH4' + 60700 C2H4'

I ItllI!1I ogrjevna '11111' "kIlRom. " moe sloZeoih i tekuCa spojeva goriva (opr. ugljeoa) Za kruta sluZi priblizoa formula

- 2000 H20'
odrediti (u kJlkg)

moze se toeno

1/,

'.1noo C' + 101700 H' + 6300 N' + 19100 S'

- 9800 0' - 2500 v'

203

Sastav

dimDib plinova

. Sastav je dimnih plinova pri potpunom izgaranju s obzirom na jedinicu volumena

CO2'' + H20" + N2" + O2'' = 1 (m3/m3 dimnih plinova) Udjeli pojedinih sastavina (kmollkmol dimnih plinova) iznose:

kod Cv1'stih i tekuCih

goriva

COt = C'/12 : D H20" = (H'/2 + v'/IS) : D N{ = (N'/28 + 79121. ..1. 0min) : D O{ = (..1. - 1) Omin: D - kod plinovitih goriva COt H20" N{ Ot = = = = (CO' + CO2' + CH. + 2C2H.) : D (H2' + 2CH. + 2C2H.) : D (N2' + 79/21 . ..1. 0min) : D (..1. 1) Omin: D -

Pri nepotpunom izgaranju sadlfe dimni plinovi jo~: CO, C~ itd. Njihov sastav odredujemo kemijskom ana1izom(npr. Orsatovim aparatom).
Eutalpija dimDib plinova Molna se entalpija dimnih plinova hmD (kJlkmol) pri raznim temperatu. rama moZe proracunati uz poznavanje sastava dimnih plinova i molne entalpijc njihovih sastavina pri tim temperaturama (vidi str. 164):

*
Molnu entalpiju dimnih plinova za tehnicka goriva mozemo odrediti tako. derpomoCu R os i n 0 v a i Fe h li n go v a hmD. T-dijagrama (vidi str. f05). koji uzima u obzir i disocijaciju iznad 1500 qc. Iz tog dijagrama mozemo za svaku izabranu temperaturu odrediti molnu entalpiju hmDI za..1. = 1 i molnu entalpiju hmDoo pri ..1. 00 (Cisti zrak). = Iz minimalne potrebne koliCine zraka Zmin. koliCine dimnih plinova D i poznatog faktora preticka zraka ..1.izracunavamo relativni udio zraka u dimnim plinovima Z' Z' = (..1. 1) Zmin : D Otuda proizlazi molna entalpija dimnih plinova (kJlkmol) hmD 204

= hmDI -

Z" (hmDl - hmDoo)

"'1111111

~J

..,," ...tI11 III

~ 11111111

111.11111 IUtlllU 11111111'

11111111'
1)1.. 11

200

LOO

600

800

1000

1200

HOO

1600

1800 T

"C

Dijagram Rosina i Fehlinga 'Teoretska temperatura Izgaranja

~IIIIIIII ontnlpiju dimnih plinova hmD odredujemo iz donje ogrjevne moei ~"',.. 1/" ~llCClfil!neentaJpije goriva hg i molne entalpije zriUca hm Z prije iz_."""8 I' kolll!ine zraka Z i dimnih plinova D hmD

= (Hi + hg + Zhmi)ID

\',illrlnr H" hg, Z i D odnose se kod I!vrstih i tekucih goriva na jedinicu malIudvu, 0 kod plinovitih gorivo na jedin!cu tvari I kmol goriva. I. Itublvonc molne entalpije hm D dimnih plinova odreduje se za odgova"11"'" IlIklor pretil!ka zraka..t teoretska temperatura izgaranja T pomoeu Ro-I" I ..hIlIlIlOVD "mD, T-dijagrama. Stvama temperatura izgaranjaje niu zbog .,. ''''''11)" lopline.

.. I ~~

Kontrola izgaranja I NI pcpco, ni dimni plinovi ne smiju sadrZavati gorivih ",,"II,'ulI goriva, /!ade, CO, CH4 itd.). oslataka (ne-

I "..I leak zraka..t (> I) mora biti ~to manji, ali ipak tolik da se osigura I"IIIIIIIU 11.IIOranje.Pretil!ak zraka kontroliramo sadrZajem CO2'' u dirnnim 1,lIlIlIvlll1l\. !ho je veei faktor pretil!ka zraka ..t, to je manji udio CO2''. Za ..In I Ickuca goriva s karakteristikom u pri pOlpunom izgaranju vrijedi

(COn.

= 1/[1 + u(..t/O,21-1)]

I .111' lco(C02"). sadrZaj CO2 u suhim dimnim plinovima (bez H20).

205

Prirodna goriva jesu: kruta

(zemno ulje) i plinovita zemni plin. Umjetna goriva dobivaju se preradom iz prirodnih goriva iIi drugih tvarl. Generatorski plin dobiva se iz krutih goriva (drveta, ugljena ill koksa) rasplinjavanjem, tj. nepotpunim izgaranjem u plinskim generatorima. (Dovodenjem zraka dobiva se zracni plin, a dodavanjem vodene pare vo. deni plin. Smjesu obaju plinova nazivamo mije~anim plinom.) Re tor t nip Ii n (rasvjetni i koksni plin) dobiva se iz prirodnih krutih goriva (ugljena, drveta) suhom destilacijom, tj. zagrijavanjem (pri 900.. .1100 C) u retortama bez pristupa zraka. Pri suhoj destilaciji dobiva se jo~ i tekuci proizvod - katran. Koks i drveni u'gljen su kruti ostaci pri suhoj destilaciji ugljena odn. drveta. Kao gorivo su prakticki cisti ugljik, a sadde jo~ i saY pepeo goriva, iz kojega su proizvedeni. Pogonska u Ij a: laka (benzin. benzen). polut~ka (plinsko ulje) i t~ka (Iozivo ulje, mazut) dobivaju se frakcioniranom destilacijom nafte i katrana. Udio lakih goriva poveeava se krekiranjem (cijepanjem velikih molekula). Laka pogonska ulja dobivaju se jo~ i hidriranjem (spajanjem s vodikom) i sintezom (rasplinjavanjem i zdruZivanjem molekula H2, CO itd.) iz ugljena, katrana iIi ostataka nafte, odnosno polimerizacijom (spajanjem malih molekula u veee) iz zemnog plina (sintetski benzin). E tan 01 C2HsOH (etilalkohol, zesta, ~pirit) dobiva se alkoholnim vre. njem iz ~kroba. . Et i n yH2 (acetiIen) razvija se djelovanjem vode na kalcijev karbid CaC2'

Goriva drvo, treset i ugljen; tekuCa

naft"

Pregled glavnih metoda preradeprirodnih goriva u umjetna i nacina njillOve upotrebe

Prirodna goriva:

Prerado

Umjetna

goriva:

teiko ulJe lmo:tut)

poluteiko ulje (phnskoJ

lako ulje lbenzin I

Nacin upotrebe:

vonjsko (u

IZgoronjQ loii~fjmo )

206

Pregled goriva t~~udvu SaSlav' % (u 1 kg) Oista tvarI

.Donja ogrJevna moe H,

I

IH I
6 7 5
1 1

,
.

'""" ~O . ,,,1,," /0 ',~1i"1I"1

S 0 2,0 1,0

I
1

0 N 43'9 0'1 20 1,0 8 1,0

pepeo <0,5 2...10 3...12

vJaga 10...20 12...60 0...10

kJ/kg 14700...16700 8400...20100 27200...34100

'17

0,5 0,8

0,7

1,0 8.. .10

1

I...

7 27800...30300
1

I , ' II'~II' vl'ijcdnosti. I, ~ 11'" IInrlva

, III ~'11

Sastav % (u H I 1kg) C
85 86 87 93,7 15 11 11 6,3

Gustoea kg/m)
720 875 940 977 884 794

Vreli!te c < 120 <350 >350

I',"

,,11,,11,1111 . ,II,(hlln, ,I I ,11,011 , ,I~ ,1".11

"."" .

Ill,. 1111'

HI ogr. IDOnja kJ/kgmoe 42700 41900 41 200

218
80,5 78,3

38850
40270 26750

1)1

92,2

52

I !

7,8 13

I
I

I .11110'"0 'C.

III nllvlln
, ,..,II'u

goriva
Sastav
82

% (u I m
CO2

I i CH.lc.H.1 I
CO

,Ill "" ",,,,,"k,ld

,I."
.. I 'f." 1'14H 11I.III~II)
1...1111111)

1"1,,,1

'"n . I'"11
,11..,

1""11 (11111 ,10,"1

11~lftll ,1111 "", 1111

I "lIn

/ //

50 51 49 12 6 4

8 8 42 28 23 28

H2 CO CH. C2H. C)H. C.H,o C2H. C2H2 29 4 32 4 0,5 3 0,2 3 0,2

2 2 5 3 5 8

: Gustoea :Donjaogr.moeH, kJ/m) : kg/m) I Oc, 1,013 S 2 bar Nz 0,08987 10790 1,250 12620 0,7168 36080 1,356 63 500 2,019 92970 2,668 121800 1,260 60570 1,171 56340 7 0,53 19300 3 0,50 20 SOO 3 0,71 10800 54 1,12 6000 62 1,19 4800 60 1,25 4000
I

207

Doma~1

Rudnik

Vrsta

Velicina zma mm

Kolicina sumpora vlaga pepeo va tvar % I I goriSastav u 43 43 43 43 43 43 20 22 22 22 24 34 21 22 22 24 24 32 19 20 21 22 26 36 19 19 19 19 20 20 8 8 9 9 12 5 12 14 15 16 17 19 9 10 12 13 17 18 7 8 9 11 13 25 13 15 17 18 21 21 49 49 48 48 45 52 68 64 63 62 59 47 70 68 66 63 59 50 74 72 70 67 61 39 68 66 64 63 59 59 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 1,8 1,0 1,0 1,0 1,0 2,1 0,9 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 2,3 2,2 2,1 2,0 2,4 2,4

DOIija ogrjevo& moe HI kJ/kg

Velenje

komad kocka orah grah sitni prah komad kocka orah grah sitni prah komad kocka orah grah sitni prah komad kocka orah grah sitni ksilit komad kocka orah grah sitni prah

>120 65...120 35...65 10...35 0...1 65 >60 40...60 18.. .40 10...18 3...10 0...3 >60 35...60 16...35 10...16 3...10 0...3 >60 30...60 15...30 10...15 5...10 0...5 >60 33...60 17...33 10...17 3...10 0...3

11 300 11 300 11 100 11 100 10 300 12000 18 000 17000 16 700 16 700 15 700 12 500 18 600 18 000 17 500 16 700 15 700 I.} 300 19800 19300 18 800 18 500 16400 10 500 18 000 17 500 17000 16700 15 700 15 700

Trbovlje

Zagorje

LaSko

Senovo

208

IIgljen; Sastav u Rudnik Vrsta vlaga

I

%
va
I

pepeo

tvar gori86 85 87 87 82 67 63 61 58 71 70 68 64 63 70 69 67 64 57 58 53 50 45 64 58 42 39 42,5 30 45 38

Koli<!ina sumpora % 9 8 8 8 8 1,1 1,3 0,6 0,4 1,3 1,4 1,5 1,2 0,5 2,4 2,3 2,8 2,2 2,1 0,5 0,4 0,2 0,2 0,8 0,9 0,4 0,4 0,7 0,6 0,7 0,6

Donja ogrjevna moe H, kJIkg 28 100 27 800 28 400 28 400 26 800 18700 17600 16 600 16 200 21 100 20 800 20 200 19000 18 700 19000 18 800 18200 17400 15 500 14 100 15 100 12 100 10 900 17400 15 800 9600 9300 9700 6800 9800 8200
209

RaSa

Banovici

komad kocka orah grah sitni komad koeka orah sitni

2 2 2 3 3 17 17 18 20 8 8 9 9 9 14 14 15 16 18 33 32 30 30 20 19 48 49 43 36 45 41

12 13 11 10 15 16 20 21 22 21 22 23 27 28 16 17 18 20 25 9 15 20 25 16 23 10 12 14,5 34 10 21

Kukanj

/,cnica

komad koeka - orah - sitni - prah - komad -kocka

- orah - sitni
J\.rcka - prah - komad -kocka - orah - sitni - komad sitni komad sitni

'injskoI{csavski "olubara "".Iolae KIIovo

komad sitni komad sitni

I~

Slrojarski prirurnik

PRIJENOS
TopliDska

TOPLINE
vodljivost

Toplinski tok <P(tj. prolaz topline Q u vremenu t) kroz tvar je po

iskustvenim zakonima upravo razmjeran temperatumoj razlici .6.T = T. i povr~ini A, a obrnuto razmjeran debljini ravne stijenke () <P=

T2

f- = ~

(T1

T2) A

).je koeficijent top Ii n s k e v 0 d Ij i v 0 s t i a mjerimo ga jedinicom W/(m.K). Toplinska se vodljivost mijenja s temperaturom. a kod plinova i para jo~ is tlakom. Brojcane vrijednosti)' za razlicite tvari sabrane su u tablicama na str. 212 do 217.
Prijelaz topline Toplinski tok <Pkoji prelazi s plinovite iIi tekuce tvari na krutu stijenku. iIi obratno, po iskustvuje upravno razmjeran temperaturnoj razlici .6. = T. T2 T

i povrlini A

a je k oefi

cij e n t pr ij e I a za izrafen jedinicom W/m2 K.

Prijelaz topline na slozen naCin ovisi 0 vrsti, temperaturi, tIaku i brzini plina. pare iIi tekuCine. koji toplinu predaju krutoj stijenki iIi je od nje primaju. Nadalje, prijelaz topline ovisi 0 obliku i kvaliteti povr~ine stijenke. Unatoc veoma opseznom istrafivackom radu, toplinski je prijelaz opeenito jo~ i danas sasvim iskustvena vrijednost koja se moze izracunati samo u nekim posebno jednostavnim slucajevima. Nusseltova teorija slicnosti omoguCila je odre\tivanje prijelaza topline pomocu bezdimenzijskih znacajki (brojeva): Reynoldsova znacajka PrandtIova znacajka Pecletova znacajka Grasshofova znacajka Nusseltova znacajka gdje su: d
(T.

Re = vd/v Pr = (! cv/). Pe = vd(!cI)' = Re . Pr

Gr = d3g(TI - T2){3Iv2

Nu = ad/)'
(K), f3 - volumenski koeficijent temperatur-

- promjer

(m), v- brzina (mls) , g - ubrzanje site teze (= 9,81 mls2),

razlika

T2)

- temperaturna

nog rastezanja (K-.). (! - gustoca (kg/m3). C- specificni toplinski kapacitet (u plinova je C = cp) [J/(kg' K), ). - koeficijent toplinske vodljivosti [W/(m. K). a - koeficijent prijelaza topline (W/m2K). v - kinematicka viskoznost (m2/s).

210 ,

'/' '/'.

Ako cijev nije okrugla, treba za d uvrstiti odgovarajuCihidraulicki promjer 4 A/O (A = povrsina, 0 = opseg). Za pravokutni je presjek cijevi 2 ab/(a + b).

Vrijednosti za f3 navedene su na str. 159, a vrijednosti za (1,c, A.i v tekutina I pllnova na str. 212 do 214.

Najjednostavniji primjeri proracuna mncujke Nu = ad/A.:

prijelaza topline pomotu Nusseltove

11) Slob od no strujanje plinova i tekutina I'rijelaz topline 5 vodoravne cijevi promjera d na miran zrak ili viskoznu tllkutinu vodljivosti A.:

- na zrak . ad/A. = 0,37 . GrO.25 - na tekuCinu ad/A. = 0,40 . (Gr. Pr)O.25 b) Prisilno strujanje pi in ova Strujanje duz ravne ploce duljine I pri v > 5 mls vrijedi aliA. = 0,075 . PeO,75 Strujanje okomito na os cijevi: za osamljenu cijev ad/A. = 0,092. PeO.75

- za snopcijevi

ad/A.= ~ . 0,075 . PeO.75

IIllJcza cijevi u poretku sahovskog polja, koje su jedna iza druge, vrijedi: broj redova cijevi 2 4 6 8 10 vrijednost za ~ 1,00 1,23 1,36 1,43 1,47
Strujanje kroz ravnu cijev

Brzinu v treba uzeti na najuzem mjestu izmedu dV~ucijevi!

ad/A

= 0,040. PeO.7

c) Prisilno strujanje tekutina Laminamo strujanje (koje se javlja u tekutina u uskim cijevima ako je U,' < 2300) kroz duge ravne cijevi ad/A"" 3,65
Turbulentno strujanje

ad/A.= 0,0396 Pr. Reo.75/!1+ 0,35 (Pr - I)

Kucficijent prijelaza topline a iznosi:

za plinove za tekutine

14. . . 40 W/m2K 2000. .. 4000 W/m2K

Pri promjeni agregatnog stanja ima prijelaz topline optenito mnogo vere vrijednosti. Za vodu iznosi: 3000. . . 16000 W/m2K pri vrenju pri kondenzaciji - filmskoj 6000.. .12000 W/m2K

- kapljicastoj 30000...46000 W/m2K 211

Toplinska Sfojstva tvari Toplinska svojstva plinova i para (pri tlaku 0,980665 bar "= 1 bar)

Plin (para) zrak

Temperatura t .C

Gustoea e IcgJm'
1,534 1,65 1,252 1,164 1,092 1,025 0,968 0,916 0,870 0,789 0,723 0,653 0,596 0,508 0,391 0,318 0,268 0,232 0,204 0,182 0,106 4 0,086 9 0,073 4 0,063 6 0,050 2 2,373 1,912 1,616 1,400 2,83

Spec.top!. kapacitet c. kJ/kg K

1,004 1,004 1,009 1,013 1,013 1,017 1,021 1,021 1,026 1,030 t,034 1,042 1,047 1,059 1,088 1,113 1,139 1,164 1,189 1,218

Koef.toplin. vodljivosti W/(m. K)

0,020 5 0,022 6 0,023 7 0,025 1 0,026 0,027 0,029 0,030 0,032 0,034 0,037 0,040 0,042 0,048 0,058 0,066 0,076 0,084 0,093 0,101 0,147 0,176 0,202 0,229 0,276 0,010 9 0,0143 0,017 8 0,021 3 0,008 4 5 9 3 7 0 4 0 0 9 5 1 9 1 5 0 2

).

Kinemat. viskoznost v mm'Is

9,65 12,0 13,9 15,7 17,6 19,4 21,5 23,6 25,9 30,6 35,5 42,2 49,2 64,6 98,8 137 181 227 278 332 69,1 97,1 128 16 240 4,76 7,23 10,0 13,2 4,09 -

50
20

0 20 40 60 80 100 120 160 200 250 300 400 600 800

1000 1200 1400 1600 vodik H.

50 0 50 100 200

14,232 14,358 14,442 14,525

ugljieni dioksid CO.

- 50 0

0,828 0,875 0,925 0,624 0,649 0,674 0,720 2,168 2,198 2,231 2,394

50 100

sumporni dioksid SO.

0 50 100 200 0 50 100 200

amonijak NH,

0,746 0,626 0,540 0,425

0,022 0 0,030 0

12,5 17,7 24,2 39,0

212

Top/inska svojstva vodene pare II.k " hili I Temperatura I .C lOO. 120. 140. 160. 180. 20.0. Oustoc" e kg/m' 0.,598 0.,557 0.,529 0.,50.4 0.,481 0.,460. 1,0.70. 1,0.16 0.,968 0.,926 0.,887 0.,851 2,067 1,963 1,872 1,789 1,715 1,647 1,585 3,160. 2,989 2,841 2,710. 2,593 2,487 2391 4,047 3,834 3,650. 3,486 3,339 3,20.6 3,0.85 2,974 5,144 4,857 4,610. 4,394 4,20.3 4,0.32 3,876 3.734 Spec. topl. kapacitel c. kJ/kg K 2,0.32 1,999 1,981 1,973 1,964 1,964 2,0.50. 2,0.24 2,0.0.7 1,999 1,998 1,998 2,149 2,10.6 2,0.75 2,0.58 2,045 2,041 2,041 2,315 2,226 2,162 2,123 2,10.1 2,0.88 20.78 2,364 2,265 2,199 2,161 2,135 2,118 2,110. 2,10.5 2,569 2,371 2,268 2,216 2,186 2,164 2,156 2.147 Koef. toplin. vodljivosti lW/(m.K) 0.,0.237 0.,0.25I 0.,0.265 0.,0.280. 0.,0.294 0.,0.30. 9 0.,0.277 0.,0.290. 0.,0.30. 2 0.,0.316 0.,0.330. 0.,0.345 0.,0.30. 9 0.,0.318 0.,0.33I 0.,0.343 0.,0.356 0.037 0. 0.,0.384 0.,0.33 0. 0.,0.337 0.,0.345 0.,0.356 0.,0.367 0.,0.380. 0.0.394 0.,0.362 0.,0.368 0.,0.375 0.,0.385 0.,0.396 0.,040.8 0.,042 2 0.,043 7 0.,040.9 0.,040.2 0.,040.3 0.,0410. 0.,042 0. 0.,043 1 0.,0.446 0.,046 0. Kinemal. viskoznost v mm'/s 21,4 23,9 26,5 29,4 32,2 35,3 13,4 14,8 16,2 17,8 19,3 21,3 7,43 8,13 8,93 9,70. 10.,7 11,5 12,5 4,98 5,48 6,02 6,58 7,15 7,72 838 4,14 4,58 5,0.1 5,44 5,89 6,35 6,84 7,33 3,43 3,78 4,13 4,48 4,88 5,26 5,65 6.0.3

140.
160. 180. 20.0. 220. 240. 160. 180. 200 220. 240. 260 280. 160. 180. 20.0. 220. 240. 260. 280. 180. 200 220. 240. 260. 280. 300 320. 180. 200 220. 240 260 280. 300 320.

0\

I>

10

213

Top/inska svojstva tekucina

Temporalura t .C 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 250 300 20 40 60 80 100 120 20 40 60 80 100. 20 30 -20 0 20 -20 0 20 -20 0 20 0 20 GUSIOCa e kg/m' 1000 998 992 983 972 958 944 926 908 887 863 794 700 871 858 845 832 820 807 866 852 842 830 818 771 596 1485 1435 1383 665 639 610 997 960 921 13 595 13546 Spec. lOp\. kapacilel

.
Koef.loplin. vodljivosli A W/(m.K) 0,555 0,598 0,627 0,651 0,669 0,681 0,685 0,684 0,680 0,673 0,665 0,644 0,564 0,144 0,143 0,142 0,141 0,140 0,138 0,124 0,123 0,122 0,120 0,119 0,087 0,071 Kinemal. viskoznosl v mm2/s 1,79 1,01 0,658 0,478 0,364 0,295 0,249 0,217 0,189 0,172 0,162 0,137 0,131 15,0 7,93 4,94 3,40 2,44 1,91 36,S 16,7 8,69 5,20 3, 0,0624 0,054 3 0,321 0,256 0,220 0,383 0,376 0,360 0,310 0,304 0,293 0,125 0,115

Tekucina voda

c,

kJ/kg K 4,219 4,182 4,178 4,190 4,199 4,215 4,232 4,257 4,282 4,395 4,500 4,855 5,693 1,850 1,934 2,018 2,101 2,185 2,269 1,892 1,993 2,093 2,198 2,294 3,642

mazivo uljc

transfonnatorsko uljc

ugljii!ni dioksid CO2 sumpomi dioksid S02 amonijak NH, monoklormetan CH)Cl uva HS 214

1,356 1,390 4,562 4,646 4,772 1,507 1,570 1,591 0,140 0,139

0,223
0,212 0,199 0,585 0,540 0,494 0,195 0,179 0,163 10,5 9,3

Toplinska svojstva kovina i kovinskih slitina Temperatura t C 20 20 20 20 Koef. toplin. vodljivosti A W/(m .K) 229 395 372

Kovina

Gustoca I!
I

kg/m' 2700 8930 8300 7800

Spec.top!.
kJ/kg K 0,896 0,383 0,419 0,419

kapacitet c

alUl Ilnij hllk r. /!isti

trgovacki
hlO ca, alumin.

kositrena
IIlnk ~'..voIIlijev ~IIII ,O,I%C

20 20 20 0 400

8750 7130 8600 7850

0,352 0,385 0,377 0,465

55 113 60 59

0,628

600

44
37 50 47 29 14 21 20 16 165

- O,6%C
-

O,2%C

- 13 %Cr
- Cr-Ni
- 18Cr 8 Ni 36%Ni IIlIr, lumin olok ron kosil (kalaj) .ar ezij, II111g1 cisti I Il\Jcd (mesing) monel nlkaI, cisti nov( srebro ulov0, cisto na plllti ~lIunin Alvilijev ro arcbl volfl 'am lhtte, lcljelO, cisto

20 20 20 20 500 20 20 20 100

7850 7840 7750 7900

7880 8130 2700

0,460 0,460 0,460 0,477 0,607 0,502 0,502 0,912

20
20 20 20 20 20 20 0 100 20 20 20 20 20
20 20

1800
7280 1740 :::::8600 8580 8800 11 340 21400 2600 :::::7250 10500 19300
19250 7850

0,226 1,017 0,381 0,500 0,446 0,393 0,128 0,134 0,133 0,900 0,540 0,234 0,134
0,129 0,465

181
116 65 143 ::::: 93 26 58 24 35 34 70 159 ::::: 58 417

310 67

215

Toplinska svojsiva anorganskih krutina

Materijal azbestne plaCe azbestna vuna beton, suhi granit kotlovac karbonatni
silikatni

Temperatura t C 20 20

Gustoea IJ kg/m3 2000 300

Spec. top!. kapacitet c kJlkgK -

Koef. top!. vodljivosti

}.

20
20 20 300
300

600
=2100 2900
1000 300 2000

W/(m . K) 0,7

0,09
0,20 "" 1,10 2,9
0,15

0,880 0,750 0,840 0,840 0,710 1,930 0,800 0,840

sulfatni kremen kremeno staklo led (H2O) mramor opeka,suha pijesak, suhi pjenjak porculan silikatna opeka

300 50 20 0 -50 20 20 20 20 20 100

. . . 2500 . . . 1200 . . . 2700

= 400 2210 917 924

. . . 2,30

= 2600
= 1700 1520 =2220 = 2360 "" 1850

0,08 . . . 0,23 0,7 ...2,30 "" 0,08 1,36 2,2 2,8 2,8 "" 0,46 0,33 "" 1,9 "" 1,2 1,10 0,15 0,036 0,043 0,76

0,710 0,800

(silika) snijeg
staklo bmotna opeka tlo, ilovasto vapnenac vuna od troske zid od opeke fbuka. zidna 216 staklena vuna

1000 0
20 20 20 100 1000 20 20 20 20 20 20

200
50 300 2700 = 1850

0,670 -

"" 1,60

1450 2650 200 500

0,840 0,840 1,130 0,880 0,840 0,750 -

= 0,8
"" 1,0 1,28 2,2 0,04 0,06

1690

0,840

= 0,75
0,80

Toplinska svojstva organskih krutina

Materijal

Temperatura t C 20 20 20 20 20 20 20

Gustoca (J kg/m3 2120 1270 81 245 330 1400 1190 1200 224

Spec. top!. Koef. toplinske kapacitet vodljivosti c A W/(m . K) kJ/kg K 0,74 0,920 1,590 1,300 0,23 0,059 0,077 0,070 0,215 0,16 '" 0,16

h P

1,420 1,420

c g' gl k dl

0,055

20 20

1400 '" 550

0,920 2,790
0,28 0,35 '" 0,10 0,37 0,06

0,14

dl P pi u' I U:

20 20 20 20 20 20 30 0 0 50 100 20 20 -

'" 700 '" 850 200 1000 200 '" 1200 730 1600 147

2,390 0,840 1,340 1,380 1,300 1,300 1,260 1,260

0,14 0,05 '" 0,21 0,12 0,6 0,045 0,055 0,060 '" 0,16

k V'

1000 9 176 380 190

1,510

1,670 -

0,036
0,04 0,050 0,06

20

Toplinsko zra&nje (lsljavanje) Zraeenje topline jest odavanje energije elektromagnelskim valovima du. Ijine 0,8. . . 300 (Lm(toplinske - infracrvene zrake). Apsorpcijski koeficijent a jest omjer energije Wakoju tijeloapsor. bira (upija) i sve energije W koja dospijeva na povr~inu tijela a= Wa!W< I Wa= W a= 1 - toplinski cmo tijelo Wa= 0 a= 0 toplinski bijelo tijelo Stvama tijela nisu ni toplinski bijela ni >>cma, ec toplinski siva: v o < Wa< W 0< a< 1 Emisijski koeficijent &jest omjer energije W, koju odaje pominn sivog tijela i energije We koju odaje pomina apsolutno crnog tijela: &=W./We<1

Po Kirchhoffovu

zakonu

vrijedi

(pri jednakoj

temperaturi):

= a.

Emisijski koeficijenti tehnicki vafnih tvari sabrani su na str. 219. Stefan-Boltzmannov zakon Toplinski tok tI>koji pri zraeenju odaSilje apsolutno crno tijelo upravno je razmjeran povr~ini A i 4. potenciji apsolutne temperature T tI>= 0'0T4A gdje je 0'0 = 5,66961.10-8 U tehnici se la jednadzba upotrebljava gdje je 0' konstanta zraeenja apsolutno
0'

W/m2K4 u obliku

tI>= O'(T/loor A crnog tijela

= 5,67

W/m2 K4

Za siva tijela vrijedi

tI>.= O'(T/loor A izmedu dvaju tijela apsolulnih koeficijenata &, i &2 (T 2/100)4] A paralelnih i ravnih ploha tem-

gdje je & emisijski koeficijent sivog tijela. Izmjena topline zracenjem peratura T, i T2 (T. > T2) i emisijskih gdje je 0":

tI>= 0"[(Tt/1OO)4 -

a) u vooma velikih. blizu smjcltenih,

(A = A, = AI> 0" = 0'/(1fe, + 1/2-1) b) ako drugo tijelo (2) potpuno okruzuje prvo tijelo (I) u' = 0'/[1/&, + W(I/62 -I)] Ako je ploha AI znatno manja od plohe A2 (co ~ 0), vrijedi: c) za proizvoljno 218 smjcltene plohe AI i A2 je 0" = &,&20'.

Emisijski koeficijent e povrlinskog zracenja POvrSina

II1l1torljnl L 11v In. MhlllllllU

Emisijski
stanje
I

I I

Tem:ratura
25 230 lOO 20 130 20 20 230 20 lOO 20 20 20 ISO 20 ISO 338 300 lOO 20 130 20 20 20 20 20 20 100 0 20 20 95 20 90 20 1200

koeficijent &

MIIIIII1.11 bronzir. "MLIII

oksidiran poliran namaz

I

0,07 0,05 0,30 0,78 0,76 0,030 0,25 0,045 0,85 0,80 0,77 0,61 0,24 0,128 0,07 0,058 0,22 0,05 0,045 0,28 0,06 0,43 0,025 0,025 0,90 0,93 0,90 0,925 0,966 0,93 0,93 0,85 0,93 0,94 0,77 0,60 219

.lnL <"Ilk

I I

klllltllr rnm 11\lnll nlklll u'uvo .Iv' lijev .rohro l.hllo

I I

tamno oksidiran oksidiran poliran oksidiran poliran tamno zardao lijevana povl!ina valjana pomina crveno zardao bruen sjajan, jetkan sjajan poliran oksidirana polirana poliran oksidirano polirano tokaren polirano polirano blanjano

lIokovine: IIrvo krovna Ijepenka '"k, emajl IlIk za radijatore led mramor opeka papir porculan staklo svilena tkanina lamot

gladak poliran gruba, crvena

Prolaz topline a) Prolaz topline kroz stijenke pri dovodenju loplinskog loka dodirom Toplinski tok koji prelazi s neke tvari (temperature T, i koeficijenta prijelaza 01:,) na stijenku, kroz tu stijenku (debljine 15i koeficijenta toplinske vodljivosti l) te sa stijenke na drugu tvar (temperature T2 i koeficijenta prijelaza Ot~ iznosi za povr~inu stijenke A <P= Q/I = k(T,k je koeficijent Koeficijent prolaza top line T2)A koji se dobiva iz jednadzbe kao i koeficijent

I/k = I/Ot. + t5p + I/Ot2 prolaza topline k mjerimo istim jedinicama ' a,~Al~~~a .~~a:~ prijelaza topline IX.,tj. u W/m2K. Za vi~lojne stijenke (npr. za stijenke od dva sloja, od kojih jedan ima debljinu 15. i vodljivost AI> a drugi debljinu 152 vodljivost A2) koeficijent prolaza i topline k racunamo po jednadzbi
I/k

T, 1j

1/01:. + t5./AI + t5JA2 + I/Ot2

~'
1 ....

Temperature na pojedinim mjestima stijenke mozemo odrediti trokutnim dijagramom (lijevo) Hi jednadzbama Ts. = Tt Ts
Ts2

k (1 /Ot,) (T,

T2)

= Tt- k (I/Ot, + t5t/A,)(Tt-

T2) = T, - k (I /Otl+ t5./AI+ t52/A2) .

,(T.- T2)

b) Pro/az lopline kroz slijenku pri dOl'odenju loplinskog i dodirom

loka zracenjem

Toplinski tok koji prelazi dodirom s neke tvari (temperature T. i koeficijenta prijelaza 01:.)i istodobno zracenjem s neke stijenke (temperature T i emisijskog koeficijenta ) na drugu stijenku (emisijskog koeficijenta s), te prolazi kroz tu stijenku (debljine 15i vodljivosti A) i s nje prelazi na drugu tvar (temperature T2 i koeficijenta prijelaza O(2)iznosi <P= k(T.Koeficijent k racunamo iz jednadzbe I/k = 1/(Ot+ 01:1) t5/A + I/Ot2 + gdje je Ot= u'[(T/IOO)4- (Ts./IOO)4]/(T,- Ts\) Vrijednost 0' izraamavamo iz poznatih koeficijenata E i Es (vidi str. 219), a temperaturu Ts, iz jednadZbe TSI = T, - kla + a, (T, - T2). 220

T2)A

Tehnicki Toplinski h'lIIl'0rulure

"

izmenjivaCi pocetne

topline temperature Tz' i konacne Tt' i konacne nize

tok

tP prelazi

s tvari

Tt" na tvar poeetne

temperature

vise temperature

I Tcmperatuma razlika izmedu obiju tvari na svakom je mjestu izmjenjivaca .hukNJII. !iIobzirom na medusobni smjer strujanja obiju tvari u izmjenjivacu, razliku11'1110 istosmjemo, protusmjemo i unakrsno strujanje. lstosmjerno stTujanje
PTotusmjerno stTujanje

L...l
T

:1. : To" :J..

ri

L..l 11~"
T

1t~
7;'

r =r:..L
-1

t72

fin
T,'

t:.T' = Tt' - Tz'

liT" = Tt" - T2" <P = k.

t:.T' = T1' - Tz" /:}.T" Ti"- Tt =

t:.Tmcd' A

Toplinski tok u izmjenjivacu topline racunamo pomocu prosjecne temperatume razlike t:.Tmed gdje su: k - koeficijent prolaza topline (vidi str. 220), A - povrsina izmjenjivaca. Prosjecna (Iogaritamska<,) temperaturna r~lika iznosi
t:.Tmed

(t:.T

t:.T")ftn

(t:.T' /t:.T")

Prosjecna (Iogaritamska) temperaluma razlika t:.Tmed pri protusmjernom strujanju veca je nego pri istosmjernom. Pri protusmjernom strujanju moze biti konacna temperatura tvari koji toplinu prima (grijuCi se) visa od konacne temperature tvari koji toplinu predaje (hladeci se). Pri istosmjernom je strujanju, medutim, konacna temperatura tvari koji toplinu prima uvijek nita od konacne temperature tvari koji toplinu predaje. Zato u izmjenjivacima topline protusmjerno strujanje ima uvijek prednost pred istosmemim. Unakrsno se strujanje po svom efektu pribliZuje protusmjernome.

22]

TOPLINSKIUREDAJI I STROJEVI

Simboli sirova voda

nei!ista i!ista I

\7

vode

kemijska priprema
parni kotao

(}-

turbina
stapni pogonski stroj

para

zrak

dimni plinovi gorivi plin

[J

rtr-

=ulje ugljen
ventil

parni kotao s pregrijai!em isparivac

(transformator pare)

0-

elektromotor gonjeni stroj (opcenito)

+t:-(}-

redukcioni entil v

odvodnik

kondenzata
otvoreni rezervoar
tlal!:ni ezervaar r

topline mijesanjem povrsinski izmjenjivai! topline povrsinski izmjenjivai! topline odvajai!

pare odvajai! prasine (ciklon) ejektor

izmjenjivai!

.
IQ]
(8)

-0
-<D

generator
(za ulje) gorionik

plinski

turbopumpa
stapna pumpa

6
t

topline ispuh

potrosai!

4J
I-@ {19

turbokompresor ventilator stapni kompresor transportni stroj

elektrii!ni generator

+>
I

kondenzator na mijeSanje
kondenzator

I <$I:

povrsinski

-0
I

$J

kondenzator (s povratnim

hladeniem) povriinski rashladni

.1...

mjerai!

I])

toranj

regulator
I

222

PARNI

KOTLOVI

Parni su kotlovi toplinski uredaji koji se sastoje od: a) uredaja za loienje, tj. lozi~ta (prostora za izgaranje), u kojem se izgaraIIjcm oslobada kemijski vezana energija goriva da bi pre~la na dimne plinove, , pomoenih uredaja za lozenje (ro~tilj, gorionik itd.), b) izmjenjivaca lopline (parnog kotla u uZem smislu), u kojem toplina Ilrclazi s dimnih plinova na vodu odnosno paru. Toplinski tok tP koji s gorivom dolazi u lozi~te izrafavamo potro~kom jloriva B (kgls) i njegovom donjom ogrjevnom moci Hi tP = B Hi Dovodimo li u lozi~te zagrijan zrak za izgaranje, dolazi s njime jo~ i toplin.ki lok tPz

= B Z hmz

IIdjc su: Z koliCina zraka za iz~aranje na jedinicu kolicine goriva (kmoVkg) (sir. 202), hmz - molna entalpija zraka (kJ/kmol) (str. 164). LoZiSta su gradena za: - izgaranje u sloju, tj. ro~tilju (ravnom rucnom iIi mehanickom, stom i sI. za komadno gorivo), stepeniea-

- izgaranje u lebdenju, tj. u komori za izgaranje (za ugljenu pra~inu, ulje iIi plin). Pominu ro~tilja R (m2) odredujemo na temelju povr~inskog toplinskog oplereeenja loZi~ta tP/R = BHj/R kojc iznosi za: ravni rueni ro~tilj mehanicki ro~tilj stepenasti ro~tilj 600. . . 1000 kW/m2 900...1600 kW/m2 700. .. 800 kW/m2 na temelju prostornog

Volumen loZi~nog prostora V (m3) ocjenjujemo Inplinskog optereeenja loZi~ta

koji iznosi:

(tP + tPz)/V = B(Hj + Zhmz)/V za mehanicki ro~tilj 250. .. 400 kW/m3 pri lozenju 170. .. 330 kW/m3 - ugljenom pra~inom

- uljem - plinom

900. . . 2500 kW/m3 1600. . . 2500 kW/m3

Pri izgaranju pod tlakom (ulja iIi plina) dostize specifieno optereeenje l(Jzl~la i do 8000 kW/m3. Presjek loZi~ta Sk (m2) ocjenjujemo na osnovu povclinskog toplinskog ol'lcreeenja presjeka loZi~ta
(tP + tPz)/Sk

B(Hj

+ Zhrnz)/Sk

koji iznosi za loZi~ta na ugljenu pra~inu 2300...2800

kW/m2.

223

Izmjenjivac topline s dimnih plinova na vodu odnosno paru izveden je kill! sistem cijevi. Vodu odn. paru zagrijavamo pri konstantnom tlakup koji odrZavamo regllh!

cijom lozenja, pri cemu napojne pumpe napajaju kotao protokom vode q (kg/I), , S obzirom na razlicite uvjete prijenosa topline na vodu odn. paru. rill' ' likujemo sI ijedeee dijelove izmjenjivaca topline: a) Zagrijac vode (ekonomajzer) u kojem se napojna voda temperatllr. Tv i specificne entalpije hv zagrijava do temperature Ta. pri cemu joj nara~1I specificna entalpija na ha. Da se voda ne bi isparavala vee u zagrijacu, m01l1 temperatura Ta biti nifu od temperature zasieenja Ts (koja odgovara tlakll p u parnom kotlu), Ta < Ts. Zato je takoder ha < h'. (Specificna entalpija 11' odredena je tlakom p.) U zagrijacu vode dovodimo vodi toplinski tok <Pa

<Pa= q(ha

hv)

b) lsparivac je namijenjen daljnjem zagrijavanju vode do temperatulo zasieenja r. i njenom isparivanju. U isparivacu dobivamo mokru paru ~u. hoee X = 0,95 . . .0,96 i entalpije hb = h' + x(h" - h'). (Specificne entalplJ' h' i h" odredene su tlakom p.) U isparivacu dovodimo vodi-pari toplinski tok <Pb
<Pb = q(hb

ha)

c) Pregriiac pare sluzi za su~enje pare do potpune suhoee x = 1 (suho 111' sieena para) i njenom pregrijavanju do temperature pregrijanja T, pri cemu MO pari poveea specificna entalpija na vrijednost h '(koja je odredena tlakOlIl

pare p i temperaturom
V pregrijacu

n.

pari toplinski tok <Pc <Pc= q(h - hb) Suprotno nacelu protustrujnog izmjenjivaea topline dimni plinovi prc' daju toplinu najprije isparivacu (buduei da voda koja se isparava dovoljlll) hladi cijevne stijenke pa ih mozemo smjestiti u podrucje najvi~ih tempern' plin slabo hladi cijevno tura), zatim pregrijacu (u kojemu pregrijana para stijenke pa ih stoga ne mozemo smjestiti u podrucje najvBih temperaturll) ., i konacno zagrijacu vode. U parnih kotlova koji upotrebljavaju zagrijan zrak J za izgaranje (Iozi~ta na ugljenu pra~inu, ulje ili plin) smje~ten je na krllJII puta dimnih plinova zagrijac zraka (koji vraea toplinski tok <Pz u lozi~tc). Zbog odvodenja toplinskih tokova iz dimnih plinova na isparivac i pro. grijac pare te na zagrijac vode i zraka, dimni se plinovi postupno ohladuju Konacna temperatura dimnih plinova, osobito ako sadrfe mnogo vlage, II~ smije biti manja od 140C (jer bi se kondenzacijom vlage na hladnim cijev. nim stijenkama stvarale kiseline koje bi ih najedale). Proracun velicine ogrjevnih povr~ina pojedinih dijelova izmjenjivacu

dovodimo

topline

- vidi

str. 221.

224

Kapaci'e' (soaga) pUDog kotbl odreden je toplinskim tokom koji u svim tlll~lovima izmjenjivaca topline dovodimo vodi-pari . ()sim toplinskog kllllovn tnkoder: 4>k 4>a + 4>b+ 4>c = q(h - hv) toka ~ upotrebljava se za oznaku kapaciteta

parnih

11) proizvodnja pare q (~to nije tocno jer uz istu proizvodnju pare q toplinski hv); IlIk 4>kovisi jo~ i 0 razlici entalpija h h) ogrjevna pov~ina izmjenjivaca A (~to je netocno jer toplinski tok ~ uz hlll~Cjcdnake ogrjevne povr~ine ovisi i 0 koeficijentu prolaza topline k i 0 pro.1~Olloj lemperaturnoj razlici t.T, vidi str. 221). Korisoost pUDoga koda

Toplinski tok ~, koji prelazi na vodu-paru bit ce manji od toplinskog toka ./1koji dolazi u loZi~te s gorivom (~ < 4, i to zbog gubitaka u parnom kotlu (lo1.IAtui izmnjenjivacu topline), tj. zbog

IIcizgorjelihostataka goriva u pepelu Icteceg koksa i cade IIcizgorjelihplinova - CO, CH. itd. topline dimnih plinova

do 5%, do 8%, do 1%, 8 ... 11%,

i 4>

zraeenja i prijenosa topline na okolinu do 12%. Korisnost parnog kotla T/kje omjer toplinskih tokova ~
T/k

4>k /4>

= q(h

hv)/BH;

11Izoosi za razne kotlove: za manje (5 ravnim ro~tiljem) za vece (5 mehanickim ro~tiljem) za najvece (pri lozenju ugljenom pra~inom, uljem iIi plinom)

T/k

= 0,72... 0,78

T/k = 0,77...0,84 T/k= 0,83. . . 0,91 '! .

Krivulja ovisnosti korisnosti 0 oprerecenju I"cc u ~irokom pojasu opterecenja vrlo poloziIll. (Ovdje nisu uracunati dodatni gubici zbog pogonskih prekida djelovanja kotla.) Najvecu korisnost T/k max postize pri naj-

~cAcemopterecenju, tj. pri 2/3...3/4

lIog kapaciteta kotla.

naziv1/.

1/2 31 1/1<1'.

Energija pare 5 obzirom na temperaturu okoline To proistjece - osim iz loplinskog toka 4>k- jo~ i iz toplinskog toka 4>0 ga je napojna voda primila ~to prije ulaza u parni kotao iz drugih izvora koji su joj poveeali specificnu entalpiju od ho pri temperaturi To na hv pri temperaturi Tv
4>0

= q(h, -

ho)

Ukupna energija pare na izlazu iz kotla izrazena je dakle toplinskim tokom 4>0+ 4>k = q(h
ICl Strojarski prirufnik

- ho)
225

Napojnc

pumpe

Svaki pami kotao mora imati najmanje dva uredaja za napajanje koji dobivaju pogonsku energiju iz medusobno nezavisnih izvora (npr. elektromotor i pami stroj, benzinski iIi dizelski motor i sl.). Za napajanje sluze ponajvise stapne pumpe i turbopumpe. K a p a c i t e t napojnih pumpi odabire se tako da bi pri kvaru na najvecoj pumpi sve preostale dobavljale protok qp koji je veci od najveceg protoka q vode-pare kroz pami kotao, i to: qp = 1,6q qp = 1,25q - ako.jl>.Dami kotao bez automatske regulacije, a protok je q ~ 30 1/h, - ako pami kotao ima automatsku regulaciju, a protok je q > 30 tIh iIi je pogon neposredno s glavnog pamog stroja.

Pot r e b n a s nag a za pogon napojnih pumpi iznosi:

- teoretska - efektivna
gdje znaci: P

Po = qp[ (p

=~

- p~

+ fj.p + ghg]

lip

- tlak

u kotlu,

Po - tlak u napojnom

spremniku,

fj.p - protocne

gubitke, (! - gustocu vode pri temperaturi napajanja Tv, hg - geo~~ vis.inu. razine vode u kotlu nad razinom u napojnom rezervoaru, g = 9,81 mIs2, lip
korisnost pumpe.

Pretoene gubitke fj.p ocjenjujemo s: 0,5. . . 1 bar - za zagrijac vode (ekonomajzer), 2,5 bar za napojni regulator, 2 . . . 3 bar - za otpore u cjevovodima Koristnost napojnih pumpi lip iznosi: lip = 0,9...0,97kod stapnih pumpi s neposrednim djelovanjem pogonskog stroja na stapajicu pumpe, lip = 0,8...0,9 - kod normalnih stapnih.pumpi, lip = 0,6. . .0,9 - kod turbopumpi.

Za visokotlacne pame kotlove, kod kojih moramo uzeti u obzir povecanje gustOCe vode pri napajanju, racunamo teoretsku snagu pumpe pomoeu entalpijske razlike vode

Po = qp(hv
gdje znare: hr

- hr)
tlaku Pa i tempera-

- specificnu

entalpiju

vode pri atmosferskom

turi ispred napojne pumpe, hv -. specificnu entalpiju vode nakon izentropskc kompresije u pumpi.

226

RADNA SPOSOBNOST PARE Energija pare je upotrebljiva u cijelosti samo kao toplina koju mozemo prenositi s jednog tijela na drugo (grijanje). Medutim, citava energija pare nije na raspolaganju za pretvorbu u mehanicki rad. Eksergija pare je radna sposobnost pare (sposobnost za pretvorbu njezine unutarnje energije u mehanicki rad) s obzirom na temperaturu okoline To. Specificna eksergija pare na izlazu iz parnog kotla iznosi e = (h-ho)-b b = To(s-so) adje su: b. - specificna anergija pare; h, s specificna entalpija odn. speolficna entropija pregrijane pare; ho, So - specificna entalpija odn. speciflena entropija vode pri stanju okoline. . Specificna eksergija pare e pokazuje koji bi se dio energije pare mogao looretski pretvoriti u mehanicki rad s obzirom na temperaturu okoline To. Raspoloiiyi pad entalpije lHd Eksergija pare medutim nije u cijelosti rII.poloziva za pretvorbu u mehanicki rad I, .Iijedeeih razloga: I. U cjevovodu od parnog kotla do parnllll stroja para se ohladuje s temperature r nil Tl (T- T. = 5...10 K) i priguuje . "lIka P na PI (uz brzinu protjecanja IU",50m/siznosip-p.: pri srednjim tJako-

2... 3 bar, pri najviim tlakovima Ill, ,15 bar). Temperatura TI i tlak PI odre5 So Ilnlll Il1ecificnu entalpiju hi pare ispred parnog .III.~II; hi < h. t Na kraju izentropske ekspanzije pare ne postizemo temperaturu oka111111 "0. nego temperaturu T2 koja je via Tz> To, i to: To malena III kod kondenzacionih je naprava temperaturna razlika Tz 1'1 . tK... 42 0c) i sluzi samo za prijenos topline spare na rashladnu vodu 11-lI1poruluri T2 orlgovara u kondenzatoru tlak P2 od 0,04. . .0,08 bar), hI kod ispunihje strojeva temperatura T2 znatno via (t2 = 102. . . 104QC) I ",llIuvurII konacnom tlaku P2 koji je vii od atmosferskoga za otpore tre",. 11lapulnim vodovima (P2 = 1,1 . . . 1,2bar), 1'1kud protutlacnih je strojeva temperatura T2 jOhia(tz = 120. . . 180 QC)
vhnn

I~ IlIludllovaraju

i vii konacni

tlakovi

(pz = 2

. . . 10 bar).

~,"nn60u je specificna entalpija pare n.apolo!lvi pad entalpije I1hd dan je I' ."h'110nn paCetnim stanjem (PI. T;), i I- ",It.donll lzentropom i temperaturom

I1hd = hl-hz

hz stoga vi<!. razlikom specificne entalpije hh koja konacne specificne entalpije hz, koja Tz (tlakom P2):

<e
227

PARNI STROJEVI Pami strojevi su pogonski strojevi koji upotrebljavaju vodenu paru kao neposredno pogonsko sredstvo; to su stapni strojevi i parne turbine. (Iznimno su parni strojevi gradeni i za pogon drugim parama, npr. zivinim.) Snaga pamih strojeva proizlazi iz protoka pare q i razpolozivog entalpijskog pada Md (vidi str. 227). Teoretska snaga Po iznosi
It

Po = qt::.hd = q(h.-h2) Stvarni entalpijski pad t::.h manji je od raspolozivoga zbog unutarnjih gubitaka u stroju (priguivanje pare, toplinska razmjena izmedu pare i stijenki stroja. nepotpuna ekspanzija itd.) t::.h = hJ -h2,

<

t::.hd

5,

gdje je h2, stvarna specificna entalpija na izlazu iz stroja. Unutarnja korisnost stroja
'Ii

pare

= t::.h/t::.hd
isko-

pokazuje koji dio raspolozivoga entalpijskog pada parni stroj stvarno ritava i time oznacuje stupanj valjanosti stroja. Unutarnja snaga stroja Pi iznosi Pi = qt::.h = 'Iiq!1hd = 'IiPo

fektivna snaga stroja P (na pogonskoj osovini) manja je zbog vimjskih gubitaka stroja (mehanickih gubitaka zbog trenja u lezajima i zglobovima stroja. pogona regulatora itd.) i iznosi p = 'ImPi = 'I Po = 'Iqt::.hd
gdje su: "m

mehanicka korisnost stroja "

'I='Ii'lm *

cjelokupna

korisnost

stroja

Valjanost se stroja jo gdjekada u praksi izrazava umjesto pravilno korisnocu jedinicnimpotro~kom pare". i to s obzirom na unutarnju snagu

qlP; ili s obzirom na efektivnu snagu qlP

= 1/(,,; . fJ.hd)
=
11("

. fJ.hd)

~to medutim ne pokazuje stvame valjanosti stroja. Jedinicni potroak pare nije naime ovisan samo 0 korisnosti "i odnosno ". vec i 0 raspolozivom entalpijskom padu fJ.hd. a on ne ovisi 0 stroju.

228

Stapnl

pami

strojevi

Stapni parni strojevi bili su prvi i stoga posebno znaeajni pogonski toplinski strojevi. Danas su stabilne parne strojeve potisnule parne turbine, dok au brodske i lokomotivske parne strojeve zamijenili naroeito dizelovi moton, 1\ na feljeznici jo~ i elektricna vuea. Iznimka su neke novije izvedbe brzih .>parnih motora. Indicirana snaga Pind IIdje znaCe: dprostoru cilindra),

Pind stroja iznosi

= (d2-

db2)"::' meds2 in P
4

promjer

promjer stapajice (u radnom pamog cilindra, db Pmed - prosjeeni indicirani tlak u cilindru, S stapaj,

1- broj cilindara (dvoradnih), n

brzinu vrtnje.

Zanemarimo Ii gubitak lopline cilindra na okolinu i gubitke pare zbog propustnosti stapa i ra~vodnika, indicirana snaga Pind priblizno je jednaka unutarnjoj snazi Pi Pind ~ Pi Prosjecni indicirani flak u cilindru Pmed odredujemo i7 indikatorskog dijagrama koji dobivamo indiciranjem. On ovisi u prvom redu 0 ulaznom tlaku pare Ph punjenju 8 (dijelu stapaja za vrijeme kojega ulazi para u cilindar) i brzini vrtnje n. Prosjeeni tlak u cilindru izraZavamo kao dio ulaznog tlaka Pmed = PI

< 1

Koeficijent ovisi 0 punjenju 8 i brzini vrtnje n te raste s veeim punjenjem (8 = 0,1 ...0,8) i manjom brzinom vrtnje n, a iznosi: ~ Tro~nje 0.25...0,75

stapnih prstenova smanjujemo ogranieavanjem prosjeene stapne brzine Vmed = 2 s n. Brzina vrtnje n ogranicena je inercijom masa mehanizama u translatornom gibanju, tj. stapa, stapajice, krizne glave i dijela ojnice (oko 2/5). Korisnosti Indicirana korisnost ITind= Pind/PO ovisi u prvom redu 0 punjenju 8i

brzini n, a priblizno je jednaka unutarnjoj korisnosti: ITind" ITi' " Mehanicka korisnost ITm takoder ovisi 0 brzini vrtnje n. Najbolje vrijednosti ukupne korisnosti IT= ITiITm ispu~nih stapnih strojeva na pregrijanu paru iznose

,,= 0,55..: 0,75

Manje se vrijednosti odnose na male, a veCe na velike strojeve.

229

Pame su turbine brzi rotacijski strojevi koji rade povoljno pri konstantnoj brzini vrtnje. Stoga su idealni strojevi za pogon elektri~nih generatora. U usporedbi sa stapnim pamim strojevima pame turbine imaju stanovite prednosti, u prvom redu jednoli~niji pogon i vecu moguCnost izvedbe od najmanjih do najveCihjedinica (0,5. . .200000 kW i vi~e). Izpu~na je para u njih prakti~ki bez ulja. Kod manjih izvedbi, npr. kao pomoeni strojevi, pame turbine imaju dodu~e manju korisnost nego stapni strojevi, ali zu zato jednostavnije i lalli te i u tom slu~ju dolaze u obzir. Pame turbine nisu prikladne za rad pri veoma promjenljivim brzinama vrtnje. Osim toga turbina se moze okretati samo u jednom smislu. U pamim se turbinama toplinska energija pare (raspoloZivi entalpijski pad l!..hd) pretvara u kineti~ku energiju pamog mlaza koji se - djelovanjem na
. pokretne lopatice rotora

- pretvara

u mehani~ki

rad.

Apsolutne brzine mlaza - Cl na ulazu u rotorske lopatice i Czna izlazu iz njih - ovisne su od raspoloZivog entalpijskog pada u staroru samom (stalnotla~no djelovanje - akcijsko) ili u statoru i rotoru (pretla~no djelovanje - reakcijsko).

S n aga

tu rb in e n a 0 b od u lopatienog kola Pu je Pu

= qu(cl

cos al + Czcos az)

gdje mare: q protok pame mase, U obodnu brzinu kola (lopatica), al - kut kut izmedu apsolutne izmedu apsolutne ulazne brzine i obodne brzine, az izlazne brzine i obodne brzine.

Obodna brzina U odredena je promjerom lopatienog kola d i brzinom vrtnje n U

= dnn

Korisnost na obodu lopati~noga kola 7Ju jest omjer snage na obodu Pu i teoretske snage Po (vidi str. 228); ona ovisi 0 omjeru obodne brzine i apsolutne ulazne brzine ulc.

,
kod akcijskih stupnjeva kod reakcijskih stupnjeva

7Ju

Pu/Po

= [(ulc.)

Najvecu korisnost 7Juma.dobivamo pri optimalnom omjeru (ulCI)Opt oji k iznosi: 0,4. . .0,5 0,6...0,7

Turbina radi dakle s dobrom korisn~ samo u uskom podruqu obodnih brzina Uodnosno brzina vrtnje n. Pri naglom rastereeenju mogla bi da pobjegne do brzine koja odgovara omjeru (ulc.)max "" 2(ulc1)opt(~to regulator mora sprijeati). 230

'i obzirom na Cvrstocu turbinskog rotora brzine vrtnje n ogranicene su maksiIIIlIlnimobodnim brzinama u koje iznose 120. . . 400 mls, no veee se vrijednosti lIIogu postiCi samo najboljim izvedbama (oblik kola, materijal!). Obodnu brzinu smanjujemo stupnjevanjem brzine u vi~e rotorskih vijenaca lupatica (Curtisovo kolo) iIi izvedbom s vi~e akcijskih iIi reakcijskih stupnjeva. Izvedene turbine vecinom su kombinacije osnovnih tipova. Unutarnja snag a turbine Pj iznosi Pi
gdje je Ah Unutamja

= qAh
gubitke trenja

- stvami

entalpijski snaga Pi manja

pad (vidi str. 228). je od obodne Pu za unutarnje snazi Pu: Pi "" Pu.

i ventilacije: Pi < P u' BuduCi da su ti gubici neznatni, uzimamo da je unutarnja

snaga Pi priblizno jednaka obodnoj Unutarnja korisnost 71iiznosi

71i = Pi/PO"" 'Iu Najveee vrijednosti unutamje korisnosti turbina kupne korisnosti 'I = 71j'lm parnih 71j,mehanicke
iznose:

korisnosti

'Im i cjelo-

Vrsta turbine velike, mnogo stupnjeva srednje male, nekoliko stupnjeva osobito male Najuobicajenije snaga

71i 0,80. . .0,86 0,72...0,78 0,60.. . 0,70

'Im 0,985 0,98 0,97

0,79

71

... 0,85 0,70...0,76 0,58. . .0,68 < 0,50

100. . . 200
500. ...600

vrijednosti tlaka p i temperature mala srednja

T pare ispred turbine: velika

p (bar)

15. .. 30

40. .. 70
450. . . 500

T ("C) 320. . . 450 Vrste tu rbi na:

Kondenzacijske pame turbine iskori~tavaju say entalpijski pad (od tlaka svjefe pare do kondenzacijskog tlaka). Imaju velik broj stupnjeva (visokotlacnih, srednjetlacnih i niskotlacnih) koji mogu biti rasporedeni u nekoliko kuCi~ta pa i na vi~e osovina. Upotrebljavaju se u parnim terrnoelektranama. Pri regenerativnom zagrijavanju napojne vode (str. 236) upotrebljavaju se kondenzacijske pame turbine s odvojcima za paru. Industrijske parne turbine su turbine prilagodene posebnim potrebama, npr.: - protutlacne turbine koje iskori~tavaju samo gomji dio entalpijskog pada, imaju manji broj stupnjeva (visokotlacnih i srednjetlacnih) pa su razmjerno manje. (Upotrebljavaju se takoder za toplane.); - turbine na otpadnu paru (iz drugih izvora) imaju samo niskotlacne stupnjeve.

231

KONDENZACIJA Iz parnog stroja otjece protok q vecinom vec mokre pare (x > 0,9) tIaka pz i odgovarajuce temperature Tz te specificne entalpije hz.. U kondenzatoru predaje para pri konstantnom tIaku pz toplinski tok <P,zbog cega se potpuno pretvara u kapljevinu (kondenzira) i obicno jo~ ne~to pothladi do temperature kondenzata Tk Tz) i entalpije hk' !Tz - Tk = 0...5 K). Zanemarimo Ii neznatan neposredni prijelaz topline s kondenzatora na okolinu, prelazi toplinski tok <Pna rashladnu vodu, koja se pri protoku qv ugrijava od temperature Tvt na Tv2' Ako je c specificni toplinski kapacitet vode, onda je

<P q(hz. - hk) = qvC(Tv2- Tvl) = U pov~inskih kondenzatora toplina mora prolaziti kroz stijenke, zbog eega rashladna voda mora uvijek biti hladnija od pare: Tv2< Tk; u kondenzatora na mije~anje para i rashladna voda su u neposrednom dodiru pa se konacne
temperature izjednacuju: Tv2

= Tk'

Ulazna temperatura rashladne vode TVI iznosi: a) pri dovodenjuvode neposredno iz okoline Ivl - iz rijeke, jezera iIimora O. . . 25C - iz bunara 5 . . . 15C b) pri dovodenjuvode iz rashladnog tornja 20. . . 35C, Da bismo postigli ~to vea podtlak u kondenzatoru, dopu~tamo samo neznatno zagrijavanje rashladne vode u kondenzatoru:
t!J.T = Tv2

Tv!

= 5. . . 10K

Zbog toga je potrebna vrlo velika koliCina rashladne vode, a njezin protok qv zavisi od protoka pare q i iznosi u pov~inskih kondenzatora qv = (50... 60)q u kondenzatora na mije~anje qv = (25. . .30)q Ovisno 0 temperaturi rashladne vode postizemo u kondenzatoru tIak s vodom iz okoline 0,04. . . 0,05 bar s vodom iz rashladnog tornja 0,07. . .0,08 bar U pov~inskom kondenzatoru, iako je rashladna voda obicne prirodne CistoCe, dobivamo potpuno Cist kondenzat (destilacija!) koji je vrlo prikladan za napajanje parnih kotlova. U kondenzatoru na rnije~anje kondenzat se mije~a s rashladnom vodom pa cistoea takve mje~avine zavisi od Cistoee rashladne vode. Upotrebljavamo Ii tu mjdavinu za napajanje parnih kotIova, mora rashladna voda biti u odgovarajueoj mjeri oCi~cena (kemijski omek~ana). Zrak u pari (koji se u kondenzatoru ne kondenzira) isisavamo iz kondenzatora posebnim zracnim pumpama iIi ejektorima (vodenim iIi parnim mlazom). Proracun prolazne povrsine kondenzatora vidi na str. 221. Pri brzini rashladne vode u cijevima v = 1,5 . . . 2,5 rnIs iznosi koeficijent prolaza topline k = 2900... 4100 W/mz K. (Prosjeeno mozemo za protok pare q = 1 kgls

racunati s pov~inom od 75...100 232

mZ.)

PARNA

POSTROJENJA

Kondenzacijska parna postrojenja namijenjena su iskljucivo za proizvodnju mehanicke energije, veeinom za pagon elektricnih generatora u parnim termoelektranama. Jednostavno kondenzacijsko parno postrojenje s kruznim protokom vode-pare q prikazano je u siijedeeoj shemi:

R Pk K C T G Ko Pko

spremnik napojne vode

napojna pumpa
parni kotao parni cjevovod paroi stroj (turbina) elektricni generator kondenzator

kondenzatnapumpa

Voda-para na kruZnom putu mijenja svoje toplinsko stanje. Karakteristicna mjesta razlicitih toplinskih stanja oznaeena su u shemi brojevima od 1 do 6, a tako i u Ts-dijagramu: Stanje TempeSpecifi~na na mjestu ratura TJak entalpija 1 T, Pa h, 2 Tv P hv 3 T P h 4 T. PI hi 5 T2 P2 h2. 6 Tk P2 hk Promjene specificne entalpije vode-pare

!!r
11 6

"-T;;-- -

---~S1.: 1
5

zbog promjene

1-2

u napojnoj pumpi

za + (hv

2-3 3-4 4-5 5-6 6-1

u parnom kotlu u parnomvodu u parnomstroju (turbini) u kondenzatoru u kondenzatnojpumpi -

za + (h- hv) za -(h-h.) za - (hi - h2') za - (h2, hk) za + (h,-hk)

stanja:

h,)

Za jednostavno

kondenzacijsko parno postrojenje mozemo obicno uzeti daje Tk ~ Tr ~ Tv i hk ~ hr ~ hv

pu su u tom slueaju toeke 6, 1 i 2 u Ts-dijagramu gotovo identicne. Kod kratkih parnih vodova izmedu parnog kotla i parnog stroja (turbine) IlIkoder je T~ TI pll su toeke 3 i 4 takoder i P ~ PI i zato gotovo identicne. h ~ hJ

233

~I

..

~ "2.

...

S ugljenom dovodimo u parni kotao toplinski tok 4>. Zbog gubitaka u kotlu <Pkna napojnu vodu prelazi samo toplinski tok 4>k' Tome se pridruzuje toplinski tok 4>0~to ga dovodimo s toplom napojnom vodom, jer je njezina temperatura Tv obicno vi~a od temeprature okoline To (Tv> To), i to stoga ~to je temperatura kondenzata koji pritjece u spremnik napojne vode vi~a od temperature okoline (pogotovu pri hladenju kondenzatora vodom iz rashladnog tornja). Osim toga cesto se iskori~tava jo~ i otpadna toplina ispu~ne pare iz pomocnih parnih strojeva itd. za zagrijavanje napojne vode. Para donosi iz parnog kotla toplinski tok

4>. = 4>k +
4>e

4>0

= q(h = 4>. -

ho)

Od toga toplinskog toka za pretvorbu u rad sposoban je samo eksergijski tok

= qe = q(h

- he)

qTo(s - So)

Za pretvorbu u rad ostaje neiskori~ten jo~ i eksergijski gubitak zbog gubitaka u parnom vodu
~

i gubitak zbog kondenzacije pare pri temperaturi

ture okoline To (Tz > To)
<Pko

Tz, koja je vi~a od tempera-

q(hz

- he)

Preostalom

raspoloZivom
4>d

padu entalpije
(<Pc

6.hd

hI

hz odgovarajuCi

toplinski tok odreduje teoretsku snagu stroja

= 4>e -

+ <Pko)

= q6.hd = Po
hz)

Unutarnji gubici u stroju

tp;

= q(hz. -

smanjuju toplinski tok na 4>;i odreduje unutarnju snagu stroja P;

4>;

= 4>d -

tp;

= 4>.

(<Pc

+ <Pko <Pi)= q6.h = Pi +

234

Zbog dodatnih mehanickih gubitaka u pamom stroju 9'm smanjuje se unutarnja snaga pamog stroja Pi na efektivnu (stvarnu) snagu na osovini stroja (turbine) Ph a zbog gubitaka u elektricnom generatoTu 9'. snaga generatora p. jo je manja (P. < Pt). Vlastiti potro~ elektriene energije u centrali Pp slu!i za pogon elektromotora za dizalice i transponne naprave (transport ugljena i pepela). za ventilatore. pumpe itd., dalje za rasvjetu i grijanje te napajanje razlicitih elektricnih uredaja u centrali. Za taj potro~. koji iznosi prosjeeno priblimo 8.. .10% snage generatora p.. smanjuje se snaga Pe' to je centrala predaje l1U'di. Korisnost
pamog kotla termicka 1Ik

= ~/<I> q(h-hy)/BH; =
110)

eksergije raspolo!ivog pada entalpije ukupna

'le = e/(h'Id = !!..hd/e

'I'b = 'I.'Id = !!..hd/(h -

ho)

pamog stroja unutarnja mehaniCka .

lIi = Pi/PO= f>hlMd IIm = P,/Pi

11, = lIi IIm = P,Iq f>hd

- ukupna (turbine)
elektricnoga Cjelokupna generatora korisnost

IIg = Pg/Pt Pe. BHj

parne centrale

p.. '1'01= 'Ik+ -- 'Ith''II''Ig'-=~ <I> p.

<1>0

Kad je temperatura napojne vode Ty pribli!no jednaka temperaturi okoline To. tako da njihovu razliku motemo zanemariti (Ty ~ To), onda vrijedi <1>0=0 pa je
'1'0' = 'Ik

. 'lIb' '1,' 'I.' -

Pel

Pg

=-

Pe.

BHj

Najloija je korisnost eksergije 'le' Da bi je popravili, te!imo to veCoj eksergiji pare, koju posti!emo to viom temperaturom pare i odgovaraju~im visokim tlakom. Temperature su vrlo ograniCene (otpomo~u stijenki pregrijaea) i iznose 360... 560 (.. . 650) .C. dok su tlakovi gotovo neogranieeni i iznose 12... 160 (. . . 300 i vie) bara.

235 ii

Regeneratimo

grijanje oapojne vode Iz pamog kotla dovodimo pami protok q u kondenzacijsku pamu turbinu s oduzimanjem, iz koje odvodimo kod prvog odvojka I (pri tlaku PI) protok qh kod drugog odvojka 11 (pri tlaku Pn) protok qlJ dok qlJ prelazi nakon preostali protok q ql potpune ekspanzije u kondenzator. Oduzetim protocima zagrijavamo napojnu vodu u zagrijaCima Cl in CIJ.

- -

U povdinskim para kondenzira,

u spremnik napojne

zagrijaCima ogrjevna se a kondenzat vodimo

vode

- vidi

sliku; u za-

grijaCima s mije~anjem ogrjevna mije~a s napojnom vodom.

se para

Unutamja snaga turbine smanjila se zbog oduzimanja ogrjevne pare protoka ql i qlJ te iznosi Pi

= q6.h -

[q(hl - h2) + qlJ(hlJ- h2)]

gdje su specifiene entalpije pare: hi - na odvojku I, hlJ - na odvojku 11, h2 - na izIazu iz turbine u kondenzator.
U zagrijaCima Cl in Cn (te s kondenzatom ~to ga uvodimo u rezervoar napojne vode) prenosi ogrjevna para na napojnu vodu top1inski tok 4>g = ql(hl

- hr) + qn(hn - hr)

gdje je hr specificna entalpija napojne vode u spremniku R. Toplinskom toku 4>0,~to ga s vec zagrijanom napojnom vodom dovodimo u parni s kotao (vidi shemu energijskog toga na str. 234), prudrufuje se jo~ toplinski tok 4>g. Budue da je hr -< h2, bit Cc smanjenje unutamje snage turbine znatno manje od poveeanja topline koju regenerativno dovodimo napojnoj vodi. Zato se cjelokupna korisnost poveCava i to prosjeeno za 6 do 12%. Pri regenerativnom zagrijavanju napojne vode, voda se u jednom stupnju zagrijava za pribli!no 40 K, za ~to se potro~i oko 5 . . . 10% pare, koja prilazi

236

turbini. (Pri peterostepenom regenerativnom zagrijavanju dolazi do kondenzatora samo jo~ 75 . . .50% pare koja prilazi turbini.) Zajednaku snagu turbine je stoga potreban osjetno veci dotok svjeze pare (q) nego pri turbini bez regenerativnog zagrijavanja. Medopregrijavanje Pri velikoj ekspanziji s visokoga poeetnog tlaka i temperature do vrlo niskog tIaka u kondenzatoru prdla bi para pri kraju ekspanzije u veoma vlamo podruqe (x < 0,9), ~to bi u niskotlacnim stupnjevima pamih turbina izazvalo nedopu~tenu er 0 z i j u lopatica. Da to sprijeCimo, pregrijavamo paru u medupregrijaeu (dimnim plinovima parnog kotIa ili svjerom vrueom parom), tako da u svakom slucaju ostane njena suhoea x ~ 0,9. Za medupregrijavanje treba nam dodatni toplinski tok 4>2.3= q (h3 pri eemu je q

- h2)

pregrijac. U obim turbina Tl in T2 dobivamo pri jednakom protoko pare q (tj. bez odcijepa) unutarnju snagu
Pi = q[(h1

- protok

pare pri ulazu u medu-

h2) + (h3

h.)]

Medupregrijavanje pare je uvijek zdrufeno i s regenerativnim zagrijavanjem napojne vode. U tom je slueaju prvi odvod pare u toeki stanja 2, a slijedeCi se odvodi smje~taju na drugu turbinu (T2). Proizvodnja U kondenzacijskom znatan toplinski tok elektrime i topIinske eoergije (toplane) odvodimo s rashladnom vodom

parnom postrojenju
4>2

= q(h2' - ho)

koji se sastoji od dijela toplinskog toka q To(s

u rad, od eksergijskih gubitaka q(e

stroja q(4hd - 4h); vidi str. 234. Taj se toplinski tok 4>2odvodi pri temperaturi T2' koja je u kondenzacijskom pamom postrojenju samo ndto vi~a od temperature okoline To, pa zato, opeenito, nije upotrebljiva za grijanje (osim za grijanje koparnnih bazena itd., gdje je dovoljna i mala temperatuma raz1ika T2 - To).

so) koji se ne da pretvoriti

gubitaka parnog

Mt.v

i od unutarnjih

h.H.

237

Povi~enjem protutlaka P2 povisujemo i temperaturu T2 pare iza parnog stroja, zbog rega para postaje prikladnom za grijanje. Zato takvu paru vodimo iz parnog stroja - umjesto u kondenzator - k potro~cima topline Q. Ukoliko se say cisti kondenzat ne vraea od potro~aca topline u spremnik napojne vode, moramo manjak nadomjestiti oCi~cenom (umek~anom) vodom iz okoline. Pri razlicitim protutlakovima P2 post iremo slijedeee temperature T2 koje su prikladne za grijanje zgrada Hi industrijskih naprava (osobito u papirnoj, tekstilnoj, kemijskoj i srodnoj industriji itd.): P2 (bar) T2 eC) 1 100 2 120 4 144 6 1'59 8 170 10 180 12 188 16 201

'j .

Povi~njem protutlaka P2 smanjuje se d04u~ entalpijski pad Ah, a time i unutarnja snaga stroja Pi = qAh, ali zato ostaje za grijanje upotrebljiv say toplinski tok <P2= q(h2. - ho). Stoga se znatno poveeava ekonomicnost pri skupnoj proizvodnji mehanickog rada za pogon generatora i topline za grijanj~. Zbog povi~enja protutlaka P2 postaje suvi~an niskotlacni dio parnog stroja (turbine). Buduci da se, osim toga, para iz stroja odvodi neposredno potro~ima topline, nije vge potreban ni kondenzator sa svim uredajima za rashladnu vodu. Cjelokupno se postrojenje veoma pojednostavnjuje. Tamo gdje se ne mofe vremenski potpuno uskladiti potro~ak elektriene energije i topline za grijanje, prikladna je kombinllcija dviju turbina - kondenzacijske Tk i protutlaene Tp. Protutlaena turbina daje toliko mehanicke energije koliko to odgovara potro~ku topline, dok kondenzacijska turbina dobavlja ostatak potrebne mehanicke energije. Dovod svjeze pare objema turbinama izveden je automatskim regulatorima tako da protutlaenom turbinom upravlja tlaeni regulator, a kondenzacijskom regulator brzine vrtnje.

. ! t !

238

MOTORIS

NUTARNJIM

IZGARANJEM

Motori s nuiarnjim izgaranjem su klipni strojevi kojima dovodimo prikladna goriva (koja ne ostavljaju pepela, smolastih ostataka itd.) zajedno sa zrakom za izgaranje neposredno u unutra~njost cilindra, gdje izgaraju i oslobadajuci toplinu povisuju tlak koji djeluje na klip i obavlja mehanicki rad. Sistemi Otto i Diesel - Si s tern 0 t t o. Smjesu goriva i znika za izgaranje, pripremljenu izvan cilindra, uvodimo u cilindar u kojem je klip komprimira (do 7.. .11 bar). Pri svr~etku kompresije smjesa se pali elektricnom iskrom, na~to u cilindru poraste tlak (25 . . .40 bar) koji pri slijedecem - radnom - stapaju slliZi za vr~enje rada. U motorima sistema OUo upotrebljavamo: . a) plinovita goriva (rasvjetni, koksni, generatorski, grotleni ili slican plin), koja se mijdaju sa zrakom u ventilu za mije~anje prije usisavanja ili u posebno konstruiranom usisnom ventilu; b) kapljevita goriva (benzin, benzen, alkohol itd.), koja se u rasplinjacu (karburatoru) raspr~uju (ne rasplinjuju!) u zraku za izgaranje kao fina maglica, a zatim se gorivo tek u cilindru pretvara u paru (plin) zbog kompresije i dovodenja topline sa stijenki.
Izgaranje u sistemu OUo zbiva se prilizno po izohori (Vk

1 iI

1 1 I' t I I I

vidi

na str.

240).

- S is tern Die s e I. Cisti zrak za izgaranje uvodimo u unutra~njost cilindra u kojem ga klip tako snaino komprimira (do 25 . . . 40 bar) da se pri koje kraju kompresije postize temperatura paljenja goriva (550 . . . 700C), u tom trenutku ubrizgavamo u cilindar. Povecani Hak (60 . . . 100 bar), prouzrocen izgaranjem, sluZi pri slijedeeem - radnom - stapaju za vr~enje rada. U dizelskim motorima upotrebljavamo jeftinija, polute~ka i te~ka ulja (plinska i dizelska ulja). Posebnom visokotlacnom pumpom (350...500 bar) ~trcamo gorivo kroz fine sapnice za raspr~ivanje u cilindar, tako da nastane uljna maglica koja u vrucem komprimiranom zraku odmah plane. Izgaranje se zbiva
najprije priblizno po izohori (Vk), a zatim po izobari (Pm,x

:i

1 II

- slika

na str. 240).

Za motore s u Zare nom g I a v 0 m (semidizelske m~tore) up.~trebIjavamo isto gorivo kao i za dizelske motore. Gorivo se za vrijeme kompresije zraka (koja nije tako velika kao u dizelskih motora) ubrizgava u posebnu

komoru za izgaranje, koja se liZarena.

4-taktui

- radi lak~eg paljenja - ne

hladi pa je zato

4 t a k t n i m 0 tor i imaju na svakom cilindru po dva ventila - usisni i ispmni.

U prvom taktu (I) klip se giba od unutamjeg (i vidi sliku indikatorskog dijagrama na str. 240 lijevo) prema vanjskom mrtvom polozaju (e) pri otvorenom usisnom i zatvorenom ispu~nom ventilu. U cilindru se stvara podtlak, zbog eega u cilindar ulazi smjesa goriva i zraka (Ouo odnosno cisti zrak (Diesel). smjesa odnosno cisti zrak U drugom se taktu (11) - uz oba zatvorena ventila

i 2-taktni

moton

239

komprimira (od e do i). Slijedi paIjenje smjese iskrom (Olto), odnosno paljenje goriva ubrizganoga u vruCi zrak (Diesel), a zatim izgorjeli plinovi uz jo~ uvijek potiskuju klip (od i do e) i me nid (treCi takt - Ill). zatvorene ventile Konacno se otvara ispu~ni ventil, a pri ponovnom stapaju (od e do i) istiskuje klip izgorjele plinove iz cilindra (eetvrti takt - IV). 2 - t a k t n i m 0 tor i su veCinom bez ventila. U njih se smjesa goriva sa zrakom (Ouo) odnosno Cist zrak (Diesel) tlaCi (pod malim pretlakom) u cilindar kroz raspore (za ispiranje), a izgorjeli plinovi se istiskuju kroz isp~ne raspore. Svi se raspori otvaraju u odgovarajucem polofaju klipa. 2-taktni motori imaju samo kompresijski i radni takt; ulafenje smjese odnosno zraka i ispiranje cilindra te istiskivanje plinova zbiva se za kratko vrijeme dok su raspori izmedu oba takta otvoreni. U usporedbi sa 4-taktnim motorima imaju 2-taktni slijedeee prednosti: vew snagu uz iste dimenzije, ventile nadomje~tene rasporima i jednolicniji zakretni moment; nedostaci su pak: veee toplinsko opterecenje uz iste dimenzije, potrebna je posebna pumpa za ispiranje (u malih su motora pumpe nadomje~tene pumpnim djelovanjem kartera), a u sistemu Olto jo~ su i gubici zbog ispiranja izgorjelih plinova gorivom smjesom. Stoga su laki motori sistema OUo veCinoma 4-taktni, a tdki motori sistema Diesel obicno 2-taktni.

Indikatorski

dijagram

v
Vs 4-taktni motori sistema alto
1 2 3
4

v
2-taktni motori sistema Diesel

- otvaranje - zatvaranje - otvaranje

- zatvaranje

ispu!nog ventila ispu!nog ventila usisnog ventila

usisnog ventila

5-

paljenje elektricnom

iskrom

2 - zatvaranje ispu!nog raspora 3 - otvaranje raspora za ispiranje 4 - zatvaranje raspora za ispiranje 5 - poretak ubrizgavanja goriva 6 - s~tak ubrizgavanja goriva
1 otvaranje ispu!nog raspora
Pa E = Vc/Vi

Barometarski tlak Kompresijski omjer

= (Vk +

Vs)/Vk

Volumen kompresijskog prastora

Stapajni volumen

Vk
Vs

= As = 1td2/4

.s

gdje znace: A - povr~inuklipa, d - promjer klipa, s - stapaj. 240

EkonomiCnost motora 5 nntamjim izgaranjem S gorivom dovodimo u motor toplinski tok

gdje su: B

4>1= BHi
(kgls), Hi

- potro~ak

goriva

u jedinici

vremena

- donja

ogrjevna

m~

goriva. , Zbog gubitaka pri izgaranju (nepotpuno izgaranje) samo dio te topline I prelazi na izgorjele plinove. I Budua da se u unutrdnjosti cilindra stvaraju veoma visoke temperature
1 (maksimalno do 2000 GC, a prosjefuo matno ni!e), moramo motor hladiti, pa
se zbog toga temperatura
1

stijenki

cilindara

ustali na 250

. . . 350

"C. IDadenje

je

u manjih motora obiblo zrablo, a u veah vodeno. Upotreba zrablog hladenja

ogranirena je zbog malog koeficijenta prijelaza topline a sa stijenki motora na

s koeficijentom prijelaza

I zrak. Pri brzini rashladnog zraka v motemo ra~nati

v (mls) 1...2 5...1020...30 40...50 60...100100...200 a (W/m'K) 6...12 30...7080...150160...210 230...350 350...640 Pri hladenju vodom najdjelotvomija je svjeta rashladna voda okoline, koja se mote ugrijati za 40...70 K do konable temperature 70... 80 GC. Pri
hladenju morskom vodom ra~amo s ugrijavanjem za 20. . . 40K i konablom temperaturom do 50 GC (iznimno i do 60 GC). Pri cirkulacijskom (optoblom) hladenju vodom (vozila!) ugrijavanje je 7.. .10K, do konable temperature

a:

80 .. . 90 .C.

Mnogo topline odlazi iz stroja j~ uvijek s vrlo vruam ispmim plinovima. Daljnji gubici nastaju zbog prigmivanja i propusnosti klipova i ventila. Zbog nepotpunog izgaranja, hladenja stroja, topline ispmnib plinova i ostalih gubitaka odvodimo iz stroja toplinski tok 4>2.On se sastoji od eksergijskog dijela (neiskori~tene topline koja bi se teoretski jo~ mogla pretvoriti u mehani~ki rad) i dijela koji nije iskoristiv za pretvorbu u rad. Un uta r n j a s nag a motora Pi proizlazi iz raz1ike medu dovedenim
i odvedenim toplinskim tokom Pi

4>1

4>2

Unutarnju snagu Pi odredujemo neposredno pom~ prosjefuog nog tIaka Pmed u cilindru Pj Pmedd21f14 . 2 snlz . i Pmed Vi. 2n1z -

indicira-

gdje su: d-promjer

i

cilindara.

- broj

klipa,s-stapaj,
(dvoradni cilindar

n- brzina vrtnje, z- broj taktova (4 ill 2),

vrijedi za dva), Vi

cilindara

- stapajni

volumen

svih

Prosjecni indicirani tlak Pmed brzih motora ne motemo odrediti jednostavnim sredstvima. No motemo ga izra~ati iz efektivne snage motora P Pmed

= P/(Vj . 2n1z . !]JII)

pri remu efektivnu snagu motora P OOredimo korenjem, a mehani~ku korisnost !]mpogonom motora iz stranog izvora. Prosje~ni indicirani tlak Pmed krere seizmedu ..9 bar. 5. .
17 - Strojarski prirutnik

241

Brzine vrtnje plinskih i dizelskih motora iznose 2. . .40 okr.ls (120. . . 2400 okr.lmin), lakih motora za vozila 50...100 okr.ls (3000...6000 okr.lmin). Prosjebta brzina klipa v = 2 s n stabilnih motora ne prem~uje vrijednost od 6 mls, a motora za vozila dosiZe do 12 mls (iznimno i do 18 mls). Unutarnja korisnost '1j je omjer izmedu unutarnje snage Pj i dovedenog toplinskog toka <1>1 BHj; ovisi u prvom redu 0 kompresijskom omjeru E (vidi str. 240): '1j = PjlBHj = [(I k/E"-I)

gdje znaCe:k faktor, ovisan 0 naanu izgaranja (Ouo: k = 1, Diesel:k> 1), " - omjer specifiCnihtoplinskih kapaciteta (= cp/cv)' Unutarnja korisnost je dakle to veea to je veei kompresijski omjer E. On je u motora sistema Ouo vrlo ogranicen zbog opasnosti od detonacije (kompresija gorive smjesef), dok u dizelskih motora taj omjer moze biti znatno veei (kompresija zraka!):

motori sistemaouo
motori s uzarenom dizelski motori Efektivna snaga

benzinski
plinski

E
E
E E

= 5... 8 (. . . 9) = 6...10
= 8.. .12

glavom motora P iznosi

= \2. . . 25 (. . . 35)

P = Pi tJm= B Hi tJ mehanicku korisnost, tJ - cjelokupnu korisnost. Mehanicka korisnost tJm uzima u obzir gubitke.zbog trenja u mehanizmu elektricnog generatora za sistem paljemotora i pogon pomoenih uredaja nja (Olto) ili pumpe za ulje (Diesel), ventilatora za zracno hladenje Hi ventilatora i pumpe za vodu pri hla<1enju vodom itd.

gdje znace: tJm

Cjelokupna korisnost tJ

tJ = tJitJm =

PIBHi
pribli-

uzima u obzir sve gubitke u motoru koji su, u prosjeku, raspodijeljeni

mo ovako:
gubici hla<1enjem
toplina ispunih plinova

28 %
30 %

gubici zbog trenja itd. (efektivna snaga stroja

motora P i brzine vrtnje n,

ostali unutarnji gubici

Cjelokupna korisnost a iznosi u najpovoljnijem kod kod kod kod

2%

zavisi od optereeenja podrucju rada: motora tJ = tJ = tJ = tJ = 'I =

kod lakih benzinskih

plinskih motora motora s uzarenom glavom malih dizelskih motora velikih dizelskih motora

0,22 . . . 0,25 0,27 . . . 0,35 0,22. . . 0,26 0,3\ . . . 0,34 0,35 . . . 0,4\

242

KOMPRESORI Kornpresori su strojcvi koji kOmprirnirlUu plinove iIi pare na odredeni tJak. Pomoeu njih dobivarno kornprirnirani zrak koji sluii za pogon pneumatskog alata (6...7 bar) iIi metaIurSkih peei itd. Daljn.ia upotreba kornpresora su: daljinski transport plinova (36 bar), rashladni uredaji -(12 bar), ukapljivanje zraka (200 bar), kernijski procesi (do 1000 bar i vi~). Prom~c Potrebni stanja pUna pri kompresiji kompresija (1-0)

1. lzotermna

rad (a lOb a)

= m To(sz-sl) pz Konacna je temperatura To = TI = konst. Za vrijeme kompresije treba odvoditi toplinu (a lOb a) Qo = m To(sz sI)

WI 0 =mRTo1n~

o Ter-:

~
2"

P2' 2

i .0 :
.

i i :_,I-ila'

P1

S2 :b

la SI

rot

2. lzentropska kompresija (1- 2) pri s = konst (tj. bez izmjene topline s okoli~em i bez unutarnjeg tren.ia). Potrebni rad (a 20 b a) = mCp(TITz) = WI.z = mllhd K K-l

=-PIVI
Ilhd

1-

(- )
PI

Pz (K-n/

l
S !!hd 4I,-h2 !! h =h,-h2'

Konaena

temperatura

Tz= TI--=

cp

'1'1 PI

()

PZ (K-IJ/K

3. Adijabatska kompresija(1- 2') - pOlitropska kompresija s eksponentom politrope n > K (postize se priblimo kod brzohodnih kompresora bez hladen.ia). Potrebni rad (a' 2' 0 b a') n Pz (--n/ WI.2' = mllh = mCp(TITr) = ~ PI VI 1- n-l PI Konacna ternperatura . (_-IJ/Ilh Tr=TI--=TI ~ cp PI

[ ()

()

243

4. Poli/ropska kompresija s eksponentom politrope re se priblizno kod hladenih stapnih kompresora). Potrebni rad (a I 2" 0 b a)
WI.2" = nln - I Odvedena toplina (a I 2" a" a)

n < K (1-

2") (pasti-

.PI

VI [1-

(P2IPI)(n-I)/nJ

Konacna temperatura

Q = (K-n)/(K-l). W1,2"/n T2" = Tl (P2Ip.y..n-t)/n Usporedivanjem razlicitih promjena stanja dobivamo: W.,2' > W.,2 > WI,2"> Wt,o T2' > T2> Tr> To Najman,ii je rad potreban za izotermnu kompresiju (Wt,o), a najblire smo joj pri obilnom hladenju (WI,2")' Najveci je rad potreban kod nehladenih strojeva (Wt,2')'
ViSestepena kompreslja Vi~tepena kompresiia omogucuje da se, bez obzira na vrstu kompresora (hladenoga Hi nehhidenoga) vrlo priblizimo izotermnoj kompre5iji. Tt lza svakog stupnja kompresije hladimo ugrijani komprimirani pi in po mogucnosti do paCetne temperature To. Time stedimo rad koji je predoeen u Ts dijagramu (desno) srafiranom povrsinom 2' I' 2" 1"2'" 22', Vi~tepena kompresiia s meduhladenjem poskupljuje uredaj to viSe sto je veei broj stupnjeva. Stoga se obicno ogranicujemo na 2 do 4 stupnja. Tlacni omjer svakog stupnja pri ukupno i stupnjeva je . ;x

= Vp2lp.

Kompresija do visokih /lakova Pri kompresiji na manje tlakove (do 30 bar) racunamo s realnim plinovima kao da su idealni. Pri visim tlakovima moramo jednadzbu stanja korigirati faktorom k Vriiednosti faktora p O.C 100.C zrak* O.C 100.C p v =?k R T k iznose:

bar

0 1,0 1,0 1,0 1,0

100 1,07 1,05 0,97 1,03

300 1,20 1,16 1,09 1,15

600 1,42 1,33 1,46 1,39

1000 1,71 1,56 1,98 1,80

. Za rafunanje sa zrakom kao pregrijanom parom villi str. 169. 244

Stapnl kompresori

Jednostepenim stapnim kompresorima postizemo tlak do 5 (. . . 7) bar, a vi~tepeDim postifemo u svakom stupQju tlacni ornjer 3 . . .4. Indikatorski dijagram iznosi

Stapajni volumen

V,= As = d2~/4.s
gdje znaCe: A
ci1indra, s

presjek cilindra, d ~ prornjer

- stapaj. v 0,04. . .0,08 (. . .0,15) V,

Stetni prostor
Vo =

Dobavni volumen (pri tlaku PI): V' Dobava kompresora s obzirom na volumen plina pri poeetnom tlaku PI (ispred kompresora) iznosi kod jednoradnih kompresora qv

= AVslnlil

gdje znaee: A stupanj dobave, VsI stapajni volumen u prvom stupnju (niskotlaenom), nl brzinu vrtnje u prvom stupnju, il broj paralelno djelujuCihcilindara u prvom stupnju (dvoradni cilindri racunaju se dvostruko). Stupanj dobave

,
I

A = Ao'lv

odreden je ))volumetruskom korisno~u 'Iv = V' / Vs (koja se znatno smanjuje poveeavanjem ~tetnog prostora) i faktorom Ao I) koji uzima u obzir ugrijavanje plina pri usisavanju le propusnost slapa i venlila. Stupanj dobave iznosi: kod malih kompresora kod puhala (npr. za visoke peCi) kod kompresora za tlak do 7 bar Pogonska snaga za kompresor U nul a r n j a s nag a Pi slapnih kompresora s hladenim cilindrima pribliZno je odredena radom W1.2", potrebnim za politropsku kompresiju (vidi sIr. 244 pod 4), i to pri brzini vrtnje n
Pi

r I I

A> 0,70
A = 0,82 . . . 0,90

A = 0,86 . . . 0,92

= WI./' ,n
zaoslalog plina iz ~tetnog politrope n = 1,32.. . 1,38.) s konslantnim eksponentom zatim uz znatno odvodenje

Pri tom zanemarujemo neznatni rad ekspanzije prostora. (Rad WI.2" racunamo s eksponenlom Zapravo se kompresija ne zbiva po politropi n, vee. najprije pribliZno po izentropi (n ~ le), a wpline (1 < n < le).

245

Unutarnju snagu za svaki cilindar odredu.iemo takoder pomoeu prosjeenog indiciranog tlaka Pmcd U cilindru presjeka A i stapaja s pri brzini vrtnje n Pt' = pmcdAsn Prosjeeni indicirani tlak Pmed mozemo izracunati iz rada WI 2" (ako uzmemo

u obzir da je VI = Vo + V,)

" Pmed - W 1,2 /V.,

Ukupna unutarnja snaga za vi~e cilindara iznosi Stvarno potrebna

korisnost

Pi=~P;' snaga za pogon kompresora iznosi

I
I

P=~~
gdje je mehanicka stapnih kompresora tfm =

0,78. . .0,95.

Turbokompresori Turbokompresori su radijalni (po konstrukciji su sliCni turbopumpama) iIi aksijalni (slicni parnim turbinama). U jednom se stupnju postiZu samo manji kompresijski omjeri do 1,7 (...4). Za vi~e su tlakove potrebni vi~stepeni kompresori. Kompresija se u turbokompresorima zbiva po adijabati (slueaj 3 na str. 243). Pri kompresijskim omjerima preko 2,5 porast je temperature tolik da je potrebno meduhladenje. Snaga za pogon turbokompresora Teoretsku Unutarnja gdje je unutarnja Stvarna snagu snaga odreduju izentropski rad WI,2 i brzina vrtnje n gubitaka Po = W.,2.n = qi::.hd

je veCa zbog unutarnjih

Pi = WI,2'.n = qi::.h korisnost

'1i

= PO/tfi
gubitaka (trenja)

= PO/Pi = i::.hd/i::.h
zbog vanjskih mehanickih

snaga

jo~jeveCa

P = Pi/tfm = Po/tf = qi::.hd/tf pri eemu je mehanicka korisnost turbokompresora tfm = 0,95 . . . 0,98, a cjelokupna korisnost tf =tfitfm' ' Dobavna kolicina (protok mase) turbokompresora dobiva se iz stvarne snage P, cjelokupne korisnosti tf i izentropske razlike entalpija i::.hd q

= tfP/i::.hd
protokom

DObaVDU kolicinu mOZemo takoder izraziti poeetnim volumenskim qv i poeetnom gustoeom plina (!

246

PLINSKE TURBINE Plinske turbine u ~irem smislu su pogonska postrojenja koja se sastoje - pri otvorenom procesu - od kompresora, komore za izgaranje i turbine. Kompresor K tIaa zrak iz atmosfere u komoru za izgaranje C, u kojoj izgara gorivo ubrizgano neposredno u komprimirani zrak (pri konstantnom tIaku). Izgotjeli (dimni) plinovi struje nato kroz turbinu T koja dijelom svoje snage goni kompresor, a preostalom snagom generator'G. Kao gorivo mozemo upotrijebiti jeftinija tekuCa goriva, obi~o petrolej iIi sli~o. Omjer potro~ka goriva B i protoka zraka q iznosi Blq = 0,008. . .0,012

(kglkg)

U komorama za izgaranje postiZu se kona~e temperature: u stacionarnim strojevima

u mlaznim strojevima

700 ... 850 .C

650...

700 .C

Pri otvorenom procesu je q protok zraka kroz kompresor do komore za izgaranje, dok protok dimnih plinova koji nastaju u komori za izgaranje i struje kroz turbinu iznosi

q' = q + B = q

a ujedno se nematno mijenja specificrri toplinski kapacitet cp' dimnih plinova, pomoeu kojeg rafunamo toplinski tok u komori za izgaranje'i snagu turbine. Krufni Proces plinske turbine motemo prikazati pojednostavljeno (bez vete gre~ke) pomoeu krulnog procesa zraka (vidi dijagram T, s). Promjene stanja zraka 1-2': 2'-3: 3-4': 4'-1; adijabatska kompresija od tlaka Pa na tIak p, dovodenje topline u komori za izgaranje pri tlaku P, adijabatska ekspanzija (s tr~njem) u turbini od tIaka P na tIak Pa' odvodenje topline u okoli~ pri tIaku Pa.

Za adijabatsku kompresiju treba kompresoru snaga

Pik

= qcP
zraka,

(T2 - TI)/'Iik

= qcP (Tz' -

T.)
kapacitet zraka, 'lit<

gdje su: q - protok

cp - specificrri toplinski

- kona~a
kona~a

unutarnja korisnost kompresora, T.

patetna temperatura zraka, T2

T2'

temperatura pri izentropskoj kompresiji, te!Dperatura zraka (vidi str. 243).

- stvarno

postignuta

247

Unutamja

koristnost kompresora l1ik

iznosi

= (Tt <1>

T2)/(Tt

T2,) = 0,80, , ,0,87

Komori za izgaranje dovodimo topJinski tok

= BHj = qcP

(T3 - T2,)/l1e

gdje maCe: B - potrobk goriva u jedinici vremena (kgls), Hi donju ogrjevnu najvi~u temperaturu u procesu (pri zavrktku dovodenja moc goriva, T3
topJine), l1e

korisnost

gorionika.

Pri adijabatskoj ekspanziji dobivamo u turbini unutarnju snagu

Pit = q' cp' (T3
gdje maCe:
T4'

T4)111it

= q' cp' (T3

cp' l1it

- Td
topJinski korisnost kapacitet

q'

- protok
zraka

dimnih

dimnih plinova (=cp), T4

- temperatura
Unutamja

- kona~u -

pJinova

(=q),

- specifi~ni
- unutamju

temperaturu

pri izentropskoj

ekspanziji,
turbine.

kod izIaza iz turbine,

korisnost turbine iznosi

l1it

= (TJ

Td/(T3

T4) = 0,85. . .0,88 (. . . 0,90)

U nut a r n j a k 0 r i s n a s nag a cjelokupnog postrojenja pJinske turbine iznosi Pj Pit + Pik

(pri Cemu upotrijebljena

snaga u kompresuru

Pi!, ima negativnu vrijednost).

S t v a r n a k 0 r i s n a s nag a cjelokupnog postrojenja pJinske turbine je zbog vanjskih gubitaka (trenja u lebjima, pogon regulatora itd.) manja P= Pjl1m gdje je l1mmehani~ka korisnost postrojenja.. Cj e I 0 k u p n a k oris
11

n os t postrojenja iznosi + Pik)/BHi

= PIBHj = (Pit

. l1m

Cjelokupna korisnost 11 ovisi u prvom redu 0 omjeru obiju krajnjih temperatura T31Tt (i to tako da raste s porasto~ tog omjera) i 0 tIa~om omjeruplPa. Svakom omjeru temperatura pripada odredeni optimalni tla~ omjer pri
kojem je 11maksimaJan, npr.

T31Tt (pIPa)opt l1max Da bi se postigao ~to vea omjer

2,5 3 3,5 3,6 5,8 8,3 0,18 0,22 0;24 temperatura, mora biti: materijaJa komore

a) temperatura T3~to vi~a,a ona je ograniCenaotpomo~ za izgaranje i turbine;

b) temperatura Tt ~to nib, a ona ovisi 0 temperaturi okoJine (stoga je korisnost veCazimi, u sjevemim zem1jamaiJi na veJikimvisinama). 248

Poboljlanje cjelokupne korisnosti Cjelokupnu korisnost pobolj~avaju: a) vi~stupna kompresija 5 meduhladenjem, ame smanjujemo potrebnu ukupnu snagu za pogon kompresora Pi!<; b) vi~stupna ekspanzija 5 meduzagrijavanjem, ~to poveCava ukupnu snagu nubina Pit; c) regeneracija topline, tj. upotreba vruCih izlaznih plinova iz poslj~dnje nubine, za zagrijavanje zraka iza kompresora, ~to smanjuje top1inski tok ,z,koji moramo dovoditi. Da bi postrojenje p1inske turbine (5 otvorenim procesom) postalo ~to jednostavnije (a uredaji ~to manji i jeftiniji) zadovoljavamo se a:sto samo 5 dva stupnja kompresije i jednim stupnjem ekspanzije. Na slici su: Kh K2 - kompresori,

R - hladnjak, E - izmjenjivaf topline,

C - komora za izgaranje, T - turbina.

MIami (reaktivni) motori koji slufe za pogon aviona imaju postrojenje 5 p1inskom turbinom otvorenog procesa, a njen ufin ne upotrebljava se samo za obavljanje vanjskoga mehanifkog rada na osovini turbine, vet plinovi izgaranja stvaraju potisnu (reaktivnu) silu svojim mlazom na izlazu iz stroja kroz naroatu sapnicu. Turbina mlaznog motora goni samo kompresor i tro~i T Pit = Pik/7Jm p gdje je 7Jm mehanifka korisnost stroja u cjelini, a snage turbine i kompresora su:
Pik
Pit

!.

= qCp(Tl -

T2')

= q'cp(T3 - To')

Zbog toga iz turbine istjefu plinovi koji imaju jo~ matan pretlak spram okoline, l:1.p= Po - Pa i zato imaju za ekspanziju do okolnog tlaka jo~ uvijek na raspolaganju toplinski (izentropski) pad l:1.hd= ho' - h5 = cp.(To' - T5) zbog kojega plinovi istjero kroz izlaznu sapnicu velikom brzinom v v = tpV2l:1.hd (tp = koeficijent brzine, vidi str. 200), ~to daje potisnu silu

F = q'v = q'tp'hl:1.hd

'

Za vrijeme leta ulazi u mlazni niotor zrak pod velikim dinamifkim pritiskom ~to smanjuje potrebnu snagu kompresora i poveeava potisnu silu mlaza.

249

TOPLINSKE

PUMPE energije

Toplinske su pumpe uredaji kojima crpimo - uz dodavanje - toplinu s nite temperature na visu.

Kompresijske toplinske pwope su strojevi za hladenje i grijanje. Krutni praces u kompresijskim toplinskim pumpama obavljaju posebno odabrane
pare, osobito rami freoni (npr. R 12

= difluordiklormetan

CF2CI2,

R 22 =

= difluormonoklormetan CHF2C1 itd.), nadalje monoklormetan (metilklorid) CH)CI, diklormetan (metilenklorid) CH202, sumporni dioksid S02, ugijitni dioksid CO2, amonijak NH) i sI. Jednostavna kompresijska toplinska pumpa:
K

- kompresor,

- kondenzator

(za okolinu:

s S n aga

zagrijac), V - regulacijski (prigusni) ventil, R - isparivac, refrigerator (za okolinu: hladnjak) , M - pogonski motor (elektritni iIi drugi). Promjene stanja pare: 1-2': adijabatska kompresija (s trenjem) od tlaka Pr na tIak Pc 2'-3: kondenzacija pri Pc = konst (odvodenje topline pri viwj temperaturi u okalinu) 3-4: prigusivanje u regulacijskom ventilu od tlaka Pc na tIak Pr (h) = h.) 4-1: isparivanje pri Pr = konst (dovodenje

topline pri niskoj temperaturi iz okoline).

za po go n k 0 m p re s 0 r a (stvarna)

gdje znace: q protok pare, hI specificnu entalpiju prije kompresije, h2 - specifienu entaIpiju na kraju izentropske kompresije, h2, stvarnu specifienu
entalpiju iza kompresora, I/m

- mehanicku
tok

korisnost,

1/- cjelokupnu

korisnost.

Odvedeni
Faktor grijanja

to pi in ski

<Pc= q(h2, - h)

Taj toplinski tok mote poslu1iti za grijanje okoline (ogIjevni stroj).

Eo = <pJP pokazuje koliko ogIjevnog toka <Pcdobivamo upotrebljavajua snagu P za pogon kompresora. Pri malim tIacnim (i temperaturnim) razlikam8'taj je faktor znatno vea od I, npr. Ec = 5 . . . 15 (i vise).

250

Dovedeni

toplinski

tok

4>, = q(hl Er = 4>IP

- h4)

Taj toplinski tok sluZi za hladenje okolice (rashladni stroj). Rashladni faktor

pokazuje koliko rashladnog toka 4>, dobivamo upotrebljavajua snagu P za pogon kompresora. Pri malim tlaCnim (i temperaturnim) razlikama i taj je faktor znatno vea od 1, npr. Er = 3 (i manje) do 12 (i vi~e).

*
Apsorpcijske toplinske pumpe sluze za apsorpcijske rashladne uredaje. U tu se svrhu iskori~tava promjenljiva topivost nekoga rashladnog sredstva u odredenom apsorpcijskom sredstvu. Najce~ce se upotrebljava amonijak (NH3) kao rashladno sredstvo, a voda (H20) kao apsorpcijsko sredstvo. Jakost otopine izrafavamo omjerom koliCine amonijaka i cjelokupne otopine ; = NH3/(NH3 + H20)

Najvecu topivost (zasicenje) prikazuje maksimalni omjer ;max, koji ovisi o tlaku i temperaturi, a iznosi:
;max pri temperaturi (0C) -10 0 +40 +10 +20 +60 pri tlaku -20 bar 0,2 0,364 0,306 0,253 0,202 0,155 0,068 0.5 0,475 0,406 0,347 0,294 0,244 0,152 0,071 +80 +100

~II

2.0

1.0

0,615 0,512 0,438 0,378 0,325 0,228 0,140 0,062 - 0.701 0.566 0.483 0.418 0.314 0.225 0.141 0.067

Za otapanje je potrebna toplina otapanja ra' koja je gotovo neovisna 0 tIaku i temperaturi, ali je ovisna 0 omjeru ;:

~ Ta

kJ/kg

0,00 837

0,25 641

209

0,75 42

Toplina isparivanja NH3 (pri +20 0c) iznosi

r = 1189 kJlkg.

Za otapanje (apsorpciju) amonijaka u vodi odnosno u blagoj (nezasieenoj) otopini (malo;) potrebna je znatna toplina r + ra koju otopina oduzima okolini (te je hladi). Apsorpcijom nastaje jaka otopina (veliko ;) iz koje opet izlucujemo amonijak grijanjem (vi~oj tempenituri odgovara manje ;max)' Prije ponovnog otapanja moramo amonijak i preostalu blagu otopinu - svaku posebno - ohladiti najprije na temperaturu okoline, da bi nakon apsorpcije postigli temperaturu niZu od okoline. Za grijanje u apsorpcijskom rashladnom uredaju tro~imo znatno vire energije nego - pri istom rashladnom uCinu za pogon kompresora u kompresijskoj toplinskoj pumpi.

" .0

251

Rashladne smjese Sastavni Sastavine

voda amonijev klorid (salmijak) kalijev nitrat (salitra) voda amonijev nitrat duicna kiselina (razr.) natrijev nitrat (cilska sal.) sumporna kiselina natrijev sulfat voda natrijev karbonat (soda) amonijev nitrat duicna kiselina (raze.) amonijev nitrat natrijev sulfat snijeg H2O NH.CI KNO) H2O NH.NO) HNO) NaNO) H2SO. Na2SO. H2O Na2CO) NH.NO) HNO) NH.NO) Na2SO. H2O

Temperatura poeetna
C +10
} J J
I

I dijelovi
(tezinski) 16 5 5 I I 2 3 4 5 I I I 4 5 6 2

konacna C -12 -15 -20 -20 -22 -40

I I I

+10 +10 +10 +10

I
}

I
I I

+10

natrijev klorid (kuh.sol) snijeg kuhinjska sol salmijak snijeg sumpornakiselina(razr.)

snijeg

solna kiselina (razr.) snijeg duicna kiselina (razr.) snijeg

NaCl H2O NaCI NH.CI H2O H2SO. Hp HCI H2O HNO) H2O
CaCl2

I 5 2 I 3
2.

I
\
J

0 0 0 0 0
0

I I I I I

-20 -25 -30 -32 -35

-40

8 5 7 4 4
5

kalcijev klorid

I I I I

Najnifa ledista vodenih otopina (eutekticnih) 5,9% Na2CO) 10,9 % KNO) 19,7% KCI 18.7% NH.CI 41.2% NH.NO)

2,IoC 2,9C

-l1,IC -158C -17,4C

36,9 % NaNO) 2,4 % NaCl' 20,6 % MgCI2 35;5 % K2CO) 29,9% CaCI2

-18,5C -21,2C -33,6C

-37.1 C
-55,OC

. Eutektiena vodeDa otopiDa NaCl ima (pri 15C) gustofu (! = 1170 kg/m) i specifiCnitoplinski kapacitet cp (pri temperaturi t): 0 I C -20 +20 3362 3320 3341 Jlkg K cp 252

KLlMATIZACIJA

I SUSENJE

KJimatizadja Svrha klimatizacije je odIiavanje temperature i vlage zraka u zatvorenoj prostOriji u granicama teljenih vrijednosti. 1977) iznose o,vjek odaje toplinu i iz/ucuje v/agu koje (po VDI2078 Izlucivanje vlage Temperatura zraka Odavanjc toplinc QC W ~ I I 18 12S 3S 20 120 3S 22 120 40 24 liS 60 26 lIS ~ pri polutdkom radu imosi odavanje topline 270W. Klimatizacija obuhvaea niz postupaka pO kojima se iz klimatiziranc prostorije P izJazeCi vlami zrak (stanja 1) mijda u mjeIKu M sa svjezim zrakom iz atmosfere A f5lanja a) u smjesu stanja 2 (koja je ovisna o omjeru mijdanja 3: 1 ...6: 1); nakon cega Ccta smjesa u hladnjaku H (Ijetni rad) Hiu zagrijaCu Gt i ovlaZivacu V (zimski rad) proJDijeniti svoje stanje do stanja 3, da bi se u dogrijacu G2 zagrijala do stanja 4, a cada je ventilator Vt tlaci u prostoriju P. Stanje zraka u prostoriji P uzimamo kao toeku mijdanja p, dobivenu iz 5lanja ulamog (4) i stanja izlamog (I) zraka. a) Ljetni pogan Vanjski zrak treba hladiti i su~iti. Stoga je ukljuCen hladnjak H, dok su zagrijae Gt i ovlazivac V iskljuCeni. . U hladnjaku H prelazi toplina sa smjese (stanja 2) na rashladnu vodu temperature pod rosi~tem smjese), pri Cemu se smjesa hladi i su~i (od 5lanja 2 do stanja 3), a rashladna se voda zagrijava. Konacno stanje smjese na izlazu iz hladnjaka (stanje 3) ovisno je 0 njegolIOj korisnosti. U dogrijacu G2 osu~na' se smjesa zagrije do odgovarajuce temperature T (stanje 4), nuto je ventilator Vt tIaei u prostoriju P. Pri prijelazu m (kg) smjese iz stanja .t u stanje 1 smjesa preuzima iz prostorije toplinu Q=m.Ah=m(ht-h.)

pri mirovanju i bez fizickog rada:

~ ~ ~ ~

vlagu

my = m. Ax = m(Xt-x.)

x ~3

b) Zimski pogon Vanjski zrak valja zagrijavati i vlafiti. Stoga su ukljureni zagrijai:! G. i ovlafivai:! V, dok je hladnjak H iskljuren. Uzagrijafu G. zagrijava se smjesa sta. nja 2 do stanja 2', u ovlafivafu V se vlafi i hladi do stanja 3. Nakon toga se smjesa dogrijava u dogrijafu G2 do stanja 4, a tada je ventilator Vt tlaa u prostoriju P. Pri prijelazu m (kg) smjese sa stanja 4 u stanje 1 smjesa predaje prostoriji toplinu a preuzima od nje vlagu

m.,= m . lu =' m(x. -

X4)

Suieaje v1aine tvari zagrijanim znkom Vlabloj tvari, koja saddi stanovitu kolianu vode, treba smanjiti tu kolianu vode do f:ljene vrijednosti. Zrak za smenje (vanjski) neka ima ulaznu vlablost Xv i ulaznu specifii:!nu en(h) talpiju hv (stanje 1). ZagrijavajuCi ga po izohigri (x = konst) do najvi~ dopmtene temperature Tmax on prelazi u stanje 1'. Tako zagrijan zrak nato u su~ionoj komori prima vlagu koja ishlapljuje iz viable tvari te se hladi po izentalpi (h = konst) do stanja 2. Taj se postupak vi~ puta ponavlja (2

Xi X

2' i 2'

3 i 3'

4) do

izlazne

specifii:!ne

entalpije h; i izlazne vlablosti Xi koja treba biti ~to veeom.

Za zagrijavanje mz (kg) zraka potrebna je toplina

Q
mv

= m.(h; - hv)
= mz(x; - xv)
.

a iz viable tvari je zrak preuzeo vlagu

Pri optoi:!nom postupku mijdamo izlazni zrak (stanje 4) s ulaznim zrakom (stanje 1) u omjeru koji daje smjesu stanja npr. 3". Ta se smjesa zagrijava do stanja 3' i mof: u su~ari preuzeti vlagu do stanja 4. Optok treba ponavljati do zatrafene suhore tvari.

254

ELEKTROTEHNIKA 51mboU

struja
struja

istosmjema

vodif
vodifa krifanje

----1. tri paralelna

vodifa

"""'-' izmjenifna

+
+....L

istosmjema
i izmjenifna

struja "'"'-'
trofazni sistem

vodifaspoj fusti spoJ rastvljivi vodifa

D Y
=w

trokutni spoj

zvjezdasti spoj

o
@ @
I

+-!-D-

ispravljaf, elekt. ventil

izvor

voltmetar

0- sklopka
otpor

-111) galvski struJe

()

ampermetar

vatmetar

o-c;zJotpor promjenljivi

ommetar

-E3,

osiguraf

@ @ @

generator istosmjerni generator izmjenifni

motor istosmjerni
motor izmjenifni

CD frekvencije mjeraf

---.--11--

namot

@
@
-J-

8
I
I

- mjeraf cos
registrirajuCi

namot s odvojcima kondenzator

kondenzator polarizirani

troilo struje, rasvjetno tijelo

w vatmetar
brojilo

uzemljenje
spoj s masom

4-=-

255

ISTOSMJERNA
ObmOY mon definira otpor R kao omjer napona

STRUJA

V i struje

= UtI

=I R

= VIR
je razmjeran s duljinom

Dj e I a t n i (ohmski) 0 t P 0 r R upravno I i obmuto razmjeran s presjekom A vodi~ R pHA P = Rll

.A
za svaki materijal.

s P e ci f i <! n i

0 t P 0 r

koji

je

karakteristi<!an

Speaficni

otpor P i presjek vodica A mjerimo koherentnim

jedinicama

medunarodn~ s'!stava jedinica (SI): Q m (= Qlm . ~2) ili izvedenom jc:dinicom Q mm Im (A u mm'). Specifi<!ni otpor P ovisi 0 temperaturi T. Specifi<!ni otpor PI pri temperaturi TI povetava se pri temperaturi T2 na P2 po formuli P2 = PI[l + a(T2 TI)] a = je temperaturni koeficijent elektri<!nog otpora mjeren u K-I. Koeficijent a takoder se mijenja s temperaturom, no te su promjene pri prakti<!ki vamim temperaturama tako nematne da ga Cesto mofemo smatrati konstantnim. Specifi<!ni otpori PI i temperaturni koeficijenti a odreduju se obi<!no pri temperaturi TI = 20.C = 293 K, a sabrani su za najvamije materijale na str. 257. Dj e I a t n a (omska) v 0 d Ij i v 0 St G je recipro<!na veliana omskom otporu R G l/R = Alpl

Specificna
KirdIholrovi moDi

vodljivost

je y = 1/p.

I Zbroj struja -koje dolaze u neku to<!ku elektri<!ne mrefe jednak je zbroju struja koje iz te to<!ke odlaze, tj. zbroj svih struja jednak je nuli ;=1

t t

Ij

=0
zbroju

o U svakom je zatvorenom krugu zbroj narinutih napona jednak umnofaka struja i pripadnih otpora (tj. zbroju padova napona)
;=1

Vi

=;=1
=

(I R)i

Snag. i nd istosmjeme struJe S nag a P istosmjeme struje jednaka je umnoku napona V i struje I
P

V I

= ]2

V21R

Ra d W istosmjeme

struje jednak je umnoku snage P i vremena t W=Pt= VIt=I2Rt

256

orpori {!,specifiCne yodJjiyosti y i temperatumi koeficijenti elektriCnog otpora a razliCitih materijala (pri 20 oq Specifian olpor (! Qmm' m 0,040 0,028 0,029 0,017 5 0,017 8 0,13...0,29 0,0278 Specifima vodljivosl y m Qmm' 25 36 34,5 57 56 7,7.. .3,4 36 Tcmperatumi koeficijcnl olpora a

Malerijal

K-'
0,0036 0,0040 0,0041 0,00393 0,00392 0,0006. . .0,001 0,0040

........

-Iijevani

- meki
-

- mdo

8Ieti

- rvrdo wreni
vureni

- aJuminijska

=--

- kosiuena

_I ...0

::IIIIiI. ZIiI; -Iimni -ti<:a 88tII:

-- odoamalim

0,060 0,1...0,25 0,142

0,27. . . 0,67

0,97 1,08 0,13

0,17 1,45

1,12

0,894 0,925 16,8 10.. . 4 7 7,7 3,7...1,5 5,9 0,69 2,0 8,3 23 2,32 14
14...12,5 2,38

l,03

0,00014 0,00008 0,0041

0,00052
0,0045 . . . 0,005

0,0045 0,0052 0,00006 -0,00005 0,0045 0,0041 0,00001

-..aman
..,.s

.-pain
8ibI

- lijcvana - wrena

0,12 0,043 0,43 0,071

0,07. . . 0,08 0,42

0,5 .

- srebro -..0
.-- -lijcvani - Iijcv sdIro
..uIfram zIato icIjc:zo(&10) an

---

0,09 0,38 0,21

0,10
0,059

11

0,0013. . . 0,001 9 0,0002

0,6.. .1,6
0,0165 0,055 0,023 0,10 0,958

10 17

4,8

2,63

0,0055

0,00007
0,0041
0,00392 0,004 0,0040 0,0048 0,0040 0,006 0,00099

1,7...6,3 61 18,1 43,5 10 1,04

Za desti1iranu vodu iznosi {! = 1010 Q mm2/m,

a za morsku je vodu {!= 3 . 105 Q mm2/m.

.3 - Strojarski prirurnik

257

Spajuje

djelatDib

(omsldb)

otpora

a) Serijski spojeni otpornici pojedinaCnih otpora Ri imaju ukupan otpor R jednak sumi pojedinaCnih otpora (koji je vea od najveeeg otpora)

=i=1 Ri = RI

+ R2 + . . . +Rn

te propu~taju struju Ii koja je u svim otpornicima jednaka

I = I. = 12= . . . = In
b) Paralelno spojeni otpomici pojedinacnih otpora Ri imaju ukupan otpor R koji je reciprocna vrijednost zbroja reciprocnih vrijednosti svih otpora (te je manji od najmanjega otpora), a dobiva se iz jednadZbe

~
,R' I I I

lIR
R, 3 R '

=;=1

lIRj

= lIRI + lIR2 + . . . + lIRn

jednaka je sumi

Ukupna struja I koju propmtaju struja Ii kroz pojedine otpornike

I =

i=1

Ij

= 11+

h + . . . + In

c) Elektrieni spoj triju otpora Spoj u zvijezdi (T-spoj) Spoj u trokutu (IT-spoj)

Otpor medu stezaljkama R

1i2

Otpor medu stezaljkama R

1i2

= R.

+ R2

RdR23 + R3d RI2 + R23 + R31

:!S8

~erenje

temperatnre otporom

Termometri na otpor iskori~Cuju ovisnost djelatnog otpora PTO temperaturi =- "'idi str. 256) PT = po[l + a(T - To)]
gdje su; (}o

tu QC.

= 273 K,

to = 0 C, (T

- specifiCni

otpor pri temperaturi

- To) je dakle temperatura

To

NaroCito je pogodna za termometre na otpor platina, Ciji j~ temperatumi mdicijent elektrienog otpora a lineamo ovisan 0 temperaturi.

a = (3907,841 t C -220 -200 -150 -100 - 50 0 50 100 a 10-6 K-1 4035,091 4023,523 3994,602 3965,682 3936,761 3907,841 . 3878,921 3850.000 t C 150 200 250 300 350 400 450 500

- 0,578

t) 10-6 K-1

a 10-6 K-1 3821,080 3792,159 3763,239 3734,318 3705,398 3676,478 3647,557 3618.637

t C 550 600 650 700 750 800 850

a 10-6 K-1 3589,716 3560,796 3531,876 3502,955 3474,035 3445,114 3416,194

Termonaponi Termitki se naponi pojavljuju na lemIjenim mjestiut ma dviju kovina ill slitina. Oni rastu s porastom tempe-0 rature, ~to se iskori~tava za mjerenje temperature. TermoelektriCni naponski niz (s obzirom na platinu) za temperatumu raz1iku medu lemIjenim mjestima 100 K (100C i 0 0c) iznosi:

Kovina (zlitina) Bi konstantan Ni Pt platinrodij (10% Rh) W

Termonapon mY -7,7 -3,47 . . . -3,04 -1,94. . . -1,20 0 +0,65 +0,65 . . . +0,90

Kovina (slitina) Ir Ag Cu Au Fe kromnikaJ

1.:ermonapon mY +0,67 +0,67 . . . +0,79 +0,72 . . . +0,77 +0,56 . . . +0,80 +1,88 +2,20 259

"
Termoe/ektricni noponi pri temperaturi T za razlifite kovinske parove s obzirom na baZdame temperature 0 i 20C Temperatura t C -200 -150 -100 konstantan OC -8,15 -6,60 -4,75 -2,51 0,00 2,65 5,37 8,15 10,95 13,75 16,56 19,36 22,16 25,00 27,85 30,75 33,67 36,64 39,72 42,92 20C OC

2.eljezo-

Kromnikal nikal 20C I

Platinrodij ...., platina OC 20C

I
50
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700 .
750

-9,20 -7,65 -5,80 -3,56 -1,05 1,60 4,32 7,10 9,90 12,70 15,51 18,31 21,11 23,95 26,80 29,70 32,62 35,59 38,67 41,87 45,17 48,58 52,09

0,00 2,02 4,10 6,13 8,13 10,16 12,21 14,29 16,40 18,51 20,65 22,78 24,91 27,03 29,14 31,23 33,30 35,34 37,36 39,35 41,31 43,25 45,16 47,04 48,89 50,69 , 52,46

-0,80 1,22 3,30 5,33 7,33 9,36 11,41 13,49 15,60 17,71 19,85 21,98 24,11 26,23 28,34 30,43 32,50 34,54 36,56 38,55 40,51 42,45 44,36 46,24 48,09 49,89 51,66

0,000 0,299 0,643 1,025 1,436 1,868 ,2,316 2,778 3,251 3,732 4,221 4,718 5,224 5,738 6,260 6,790 7,329 7,876 8,432 8,997 9,570 10,152 10,741 11,336 11,935 12,536 13,138 13,738 14,337 14,935 15,054

-0,113 0,186 0,530 0,912 1,323 1,755 2,203 2,665 3,138 3,619 4,108 4,605 5,111 5,625 6,147 6,677 7,216 7,763 8,319 8,884 9,457 10,039 10,628 11,223 11,822 12,423 13,025 13,625 14,224 14,822 14,941

800 850 900 950 1000 1050 1100 1150 1200 1250 1300 1350 1400 1450 1500

46,22 49,63 53,14

260

Faradayevl zakonl Faradayeva konstanta F je umnozak Avogadrove konstante

NA = 6,02205 .1023 mol-I I

elementarnoga naboja e = 0,160.10-18 As F= NAe = 96353As/mol

Elektrokemijski ekvivalent a odreden je molskom jom v elementa te Faradayevom konstantom F

masom mm i valenci-

kg/A s
Vrijednosti elektrokemijskog
o Materijal*
I

ekvivalenta
nekih materijala

a (u mg/A s

10-6 kg/A s)
a
I

zluminij
bakar

jednovalentni dvovalentni

ciok blij tositar

dvovalentni
retverovalentni

magnezij aatrij llikal dvovalentn i

trovalentni

a mg/A s 0,093 2 0,658 8 0,329 4 0,338 7 0,405 2 0,6151 0,307 5 0,1260 0,238 4 0,3041 0,202 7

Materijal*

. zlato
fiva

olovo platina srebro

!eljezo

* kisik (anion) vodik (kation)

dvovalentno trovalentno jednovalentna dvovalentna

mg/A s 1,0735 0,505 7 1,1180 0,6812 0,289 3

0,1929
2,078 9 1,0395 0,0829 0,010 44

* Valencija se odnosi na vezu kovine u kemijskom spoju.

Prvi Faradayev zakon Struja I koja protjeee elektroJitom izlucit ce na elektrodi u vremenu t masu m m = alt gdje je a

elektrokemijskl ekvivalent.

Drugi Faradayev zakon Mase ml i m2 razlicitlh tvari, izlucene Istom strujom u istom vremenu, odnose se medusobno kao kvocijenti relativnih atomskih masa A i kemijsklh valencija v tih tvari ml m2

=~ = AJ/vJ
a2 A2/V2 261

MAGNETSKO

I ELEKTRICNO

POUE magneta ili oko vodimjerenjem

Magnetsko polje nastaje oko polova permanentnih ea elektriene struje.

Jakost magnetskog poija H (A/m), koju najlakSe odredujemo elektricne struje I, iznosi

na okomitoj udaIjenosti r od beskonacno dugog vodica H = 1/2rrr u sredini kruZnog vodiea (= 1 zavoj) promjera d H = l/d u sredini svitka sa w zavoja na cilindru promjera d H = lw/d u sredini svitka sa w zavoja na zatvorenom (npr. kruznom) prstenu (obodne) duljjne I H = lw/I
Smjer magnetskog polja odreduje se pravilom desnog vUka: podudara Ii se smjer aksUalnog pomicanja vUka sa smjerom struje U vodicu, magnetsko ce polje imati smjer okretanja vUka. (Znak ~ znaci da promatrac gleda u smjeru struje, a znak 0 znaci da gleda suprotno smjeru struje. Na slici struja ulazi okomito u ravninu crteZa.)

Gustota magnetskog toka (magnetska

indukcUa)

B (T

= Vs/m2)
materija-

je magnetski tok <P(V s) na jedinicu povr~ine, ~to ga u razIicitim lima izaziva magnetsko polje jakosti H B = <P/A= pH = PoPrH

gdje su: A

presjek, P permeabilnost, Po stora (vakuuma), Pr - relativna permeabilnost. Permeabilnost Jlo =

permeabilnost praznog pro-

praznog prostora Po je konstanta

1,257. 10-6 Vs/A m.

Relativna permeabilnost Pr (bezdimenzUski broj) ovisi 0 materijalu i jakosti magnetskog poIja H. U vakuumu (a to vrijedi prakticki i za zrak) relativna je permeabilnost Pr = 1. Za feromagnetske materijale prikazujemo ovisnost gustoce magnetskog toka 0 jakosti 'magnetskog polja krivuljom +8 magnetiziranja B = f(H). b Prvo magnetiziranje Celika prikazuje pOCet" na (djevieanska) krivulja (a). Smanjimo li zatim jakost magnetskog polja do nule, ostat ce u Celiku remanentni magnetizam BR, koji +H -H mozemo poni~titi samo suprotnim magnetskim poljem jakosti HK (koercitivna sila). Magnetiziranjem Celika do zasicenja u jednom (b) i drugom smjeru (c) krivulja magne-B tiziranja opisuje petlju (histereza). 262

,
telici za permanentne magnete (magnetski tvrdi relici) imaju vrlo ~iroku aillereznu petlju. telici pogodni za izmjeni~ne magnete (magnetski meki .:zici) imaju vrlo (prakti~ki zanemarivo) usku histereznu petlju. Krivulja magnetiziranja B Krivu/ja magnetiziranja
1.80 T \60

= f(H)

za meki celik i sivi lijev

B = f(H)

za meki celik (1) i sivi lijev (1l)

..---:;;:

\'0

L------ -- ?
./

1.20

./

1,00 B 0.0

.-' .-' .-'

/

.-'/

/
./
/'"

1/
.-/
lY"

060 0.'0 020

o '00

I---1--160 250 '00 630

1000 H 1600 2500

Looo

Aim

10000

ab

- dinamo-/im

transformatorski /im

cd-

eelieni /ijev sivi /ijev

Nosivost magneta Na nosivim polovima magneta magnetske indukcije B i povdine ~ iz8DSi nosivost magneta F

F = B2A/2po Induktivitet Induktivitet L nekog svitka sa w zavoja moZe se prikazati kvocijentom promjene magnetskog toka tP i struje I koja ga stvara L

= wdtP/dl

Svitaksa w zavoja kojemuje presjekA i duljina I ima induktivitetL

L

= PoPr w2A/I

Induktivitet svitka hez Zeljezne jezgre (za zrak: Pr = 1) je dakle konstan- I 1aII. Induktivitet svitka sa Zeljeznom jezgrom zavisi od nagiba krivulje magoetiziranja (PoPr

= B/H). 263-

Energija svitka iznosi

Elektri&to polje nastaje izmedu medusobno izoliranih vodiea pod naponom (i opcenito: oko svakog statickog naboja). Jakost elektricnog polja E (VIm) izmedu dviju paralelnih ploea medu kojima je napon U, a njihova udaUenost a, izoosi

E=!! a
Na ploei koja ima naboj Q (C) na povrJini A (m2), iznosi gustoca naboja D (C/m2)

Q D=-=8E=80BrE A

~ gdje su: E - dielektricnost, 80- dielektricna konstanta (dielektricnost vakuuma), Er- relativna dielektrienost izolatora. Dielektricna konstanta praznog prostora 80 izoosi
80

= 8,854 . 10-12 A s/V m

Dielektricnost izolatora 8r zavisi od materijala (izmedu ploea) i izoosi za vakuum Br = I, za zrak 8. = 1,006. Vrijednosti za razlicite izolatore sabrane su u slijedeeoj tablici. Specificni elektricni otpori. relativna dielektricnost i probojna cvrstoca elektricnih izolatora Specifibli otpor e Relativna dielektrinost Probojna vrstoCa kV/mm Doputena maksimalna temperatura

Materijal

am

bakelit guma - meka - tvrda kremen mikanit

asfalt

8.

.C

10" 10" S.IO" 10". . . 10" 10" 10"

mramor
parafin

4,S... S,S 20 ...30

7 ... 9 2 .., 2,3

100 SS... 100 2,8 20 2,7... 7 10.. . 30 -30... +60 3 2,7 3,S 11'8. . . 1S,8 -40... +80 .., 10. 30 4 ... 4,8 3S ...40 1050

1,4... 2,8 8 ...20

650 6S 60.. . 70 -

polivinilklorid

- elastini
tvrdi

porculan staklo lak kriljevac tinjac

tvrda Ijepenka ulje (Iransformalorsko)

3 ... 4 3 ... 4 10" . . . 1012 S ... 6,3 S.107 4 .. .17 10" 2,9... 3,7 10< .., 1012 6 .. .10 10"...10" 6 ... 8 10<...10" S ... 6
10" 2

SO SO 30 ... 38 12 ... 20

7S

...

2,S

0,2 ... 0,4 20 ...60 10 ...30 8 ...12

130

8S

264

Kapadtet
Kapacitetom C definiramo omjer elektrienog naboja Q sabranog na dvjema dektrodama kondenzatorai napona V medu njima

C = QIV Kondenzator kojemu je povrSinaparaleInih ploca A, a razmak medu njima . ima kapacitet C
C

= BOBrAja

Kapacitet kondenzatora ovisi dakle 0 relativnoj medu ploeama (izolatora). Spoj vile kondenzatora a) u paralelnom

dielektricnosti

Br materijala

spoju (povecava se pOvrSina ploCa); daje ukupni kapa-

enet C

C = L C,= Cl + C2+ . . . + C. I-I b) u serijskom spoju (poveCavase razmak ploCa)daje ukupni kapacitet C premajednadfbi IjC = L IjC,= IjCI + IjC2+ . .. + IjC.

I-I

Energija kondenzatora

Wc

= CV2j2

Vodlc eIektrlcne struJe u magnetskom polju 1. Sila F (N) koja djeluje na vodic elektricne struje jakosti [(A), u ma!,DCtskompolju gustoce B (T), na duljini I (m), iznosi F=BII
Sila F je usmjerena prema manjoj gustoci magnetskog potia koje rezultira iz magnetskog poUa gustoce B i magnetskog poUa to nastaje oko vodiea struje jakosti 1. Ta se sila F iskoritava u elektromotorima. B

2. U vodicu duUine I (m) koji se giba brzinom v (mjs) kroz magnetsko poUe gustoce B (T) inducira se napon Vi (V) Vj=Bvl

.
F

Inducirani napon Vj uzrokuje struju takvoga smjera da se 'IOdic giba brzinom v prema veCoj gustoci magnetskog polja B loje rezultira iz magnetskog poUa gustoee B i magnetskog poUa nastalog oko vodiea struJe jakosti [. Ako se magnetski tok tP mijenja u vremenu t, u svitku sa w zavoja koji llliruje inducirat Cc. se napon Vj = -w(dtPjdt) Na tome se induciranom naponu Viosniva djelovanje elektricnih generatora.

m
265

IZMJENICNA

STRUJA

Izmjenibri napon ~to nastaje u vodiama elektribrih generatora izaziva u zatVorenom strujnom krugu izmjeni/!nu struju odredene frekvencije. F r e k v e n c i j a f izmjeni(!ne struje ovisi 0 broju pari polova p i brzini

vrtnje n generatora

= pn

Normalnafrekvencijaizmjeni(!ne struje u Evropi je f

= 50 Hz. Njoj

odgovaraju slijedeCi brojevi pari polova p i brzine vrtnje n koje se najvi~ upotrebljavaju: .. Broj Broj Broj Brzina vrtnje Broj pari pari n polova polova polova polova okr.ls okr .Imin p 2p p 2p 1 2 50 3000 8 16 25 2 4 1500 10 20 3 6 16'h 1000 12 24 4 8 750 16 32 12,5 5 600 20 40 10 10 12 8'h 500 24 48 6 Kruma frekvencija (pulzacija): w = 21tf
Otpor za izmjenimu struju

Brzina vnnje n okr.ls 6,25 5 4Y. 3,125 4,5 2Y" okr.lmin 375 300 250 187,5 150 125

Cjelokupni (prividIrl) otpor Z (impedancija) iznosi: Z = V + X2, gdje su: R2 djelatni (omski) otpor, X jalovi otpor (reaktancija).

Djelatni otpor za izmjeni(!nustruju - zbog potiskivanja (skin-efekta) - nije jednak djelatnom otporu za istosmjemu struju (vidi str. 256). Pri niskim freitvencijarna, medutim, ta je razlika neznatna. lIwC = XL Xc Jalovi 'je otpor X = wL gdje su: induktivni otpor (induktancija) XL = wL

kapacitivni otpor (kapacitancija) Spoj vile jaIovih otpora: a) u serijskom spoju X XL

Xc

lIwC

=;=1 L

Xi

= XLI

XL2

...+

XLn

Xc

b) u paralelnom spoju lIX

=i=1

= XCI

+ Xa +

. . . + XCn
+ . . . lIXcn

lIXi
lIXc = lIXc1 + lIXa

lIXL = lIXLI + lIXL2 + . . . + lIXLn

Kut faznog pomaka rp izmedu struje i napona tan rp = X/R = (XL - Xc)/R Ako je XL > Xc, struja vremenski zaostaje za naponom, ako je XL < Xc, struja prethodi naponu za kut rp.

266

Jednofazni Struja I Snaga p

sistem prividna snaga djelatna snaga jalova snaga faktor snage

RadW
Trofazni sistem

I = U/Z= U!VR2+X2 p. = UI . P = UlcoslfJ p. = UIsinlfJ COSIfJ PIP. = PIU I = W=Pt=UltcoslfJ

Trofazni sistem izmjenicne struje ima 3 napona kojima su faze medusobno pomaknute za kut 21t/3 (= 120). Linijski napon Linijska struja Spoj u zvijezdi U I
I -S

fa2Di napon fama struja

Ca2Di napon

Uf = u!V3 If = I
Uf

---------

Spoj u trokutu

=U

fama struja
Snaga P

If

= 1!V3
snaga

Spoj u zvi;ezdi

Spoj u trokutu

p. = 3 UrIr= V3. UI P =V3.UlcoslfJ jalova snaga p. = V3. UIsinlfJ Rad W W=Pt = V3. UltcoslfJ Pri racunaniu s~age P i rada W Caktor snage cos IfJodnosi se na fame
djelatna Ur i If. izmjeniene struje namotu transformatora . Transformacija

prividna snaga

vrijednosti

Inducirani naponi Uj u primarnom i sekundarnom odnose se kao njihovi brojevi zavoja w Napon Uz na stezalikama

Uj t/UjZ = wdW2 sekundarnog namota je zbog gubitaka manii Uz < UI (WZ/WI)

Korisnost transjormatora ", tj. omjer snage Pz = U2/2 (V A) sekundarne strane i snage PI = UI/I (VA) primarne strane, razmjerno je dobra (transCormatori nemaju gibJjjvih dije]ova): za male snage (npr. 1 kVA) ,,= 0,92 za velike snage (npr. 1000 kVA) ,,= 0,985

267

ELEKTRICNo GRIJANJE Jouleova toplina Q (J) je toplina koja se razvija u vodicu otpora R (Q) kojim teee struja I (A) u vremenu t (s) Q = J2Rt Za elektricno se grijanje upotrebljavaju ponajvi~e slijedeei materijali: a) za radne temperature 800.. . 1100.C slitine reljeza, nikla i kroma (cekas, nikrom itd.) - za kuhala, peci, industrijske peci; b) za radne temperature do 1350.C slitine feljeza, kroma, aluminija i kobalta (cekas ekstra, kantal itd.) - za peei za farenje, taljenje i temperovanje te peei u atmosferi sumpornih i drugih plinova;

c) za radne temperature do 1450.C karborundni ~tapovi (silit, silikarbon do 1400.C, kvarcilit do 1450.C drugi) - za peei keramicke industrije, peei za taljenje, laboratorijske peci itd.; d) .za radne temperature do 1700.C rodij, molibden, volfram (Mo i W u redukcijskoj atmosferi!) - za laboratorijske peei; e) za radne temperature do 2300.C elektrografit za elektrode elektricnih peei itd.

Osnovni podaci idce

upotreb/javanih otporniik ih materijala za grijanje Temperatumi koeficijent otpora K-1 0,00025 0,000 52 Maksimalna radna temperatura .C Talite .C 1370

Materijal cekas cekas I

Specifini otpor Omm'fm 1,08 0,97

cekas 11
cekas ekstra nikrom nikrom V kanta1 A kantal A, omaks

1,06
1,40 1,12 1,08 1,35 1,45 1,66

930

0,00005 0,000 17 0,00009 0,00008 0,00006 0,000 035

1100 1300 930 1100 1300 1350

1400 1500 1350 1400 1530 1530 1500

268

Toplina q (J/s mm2) to je otpornicka fica za grijanje predaje u jedinici wancna s jedinice povriine pri razlicitim temperaturama fice imosi priblifno: Tempcratura

lice

Toplina
I

.C

Jls mm'
0,02 0,01

Temperatura

fice .C

Toplina q Jls mm'

I

700. .. 800
900
I

1000 1100

0,006
I

. . . 0,008

0,004

. . . 0,006

Doputena optereeenja ycraturi fice oko 800.C: 1* A Struja 1,58 1,95 2,35 2,80 3,44 3,99 4,52 5,06 5,60 6,16 6,76 7,29 fice R. * mm aIm PromjerI Otpor 0,25 23,00 0,30 16,50 0,35 12,00 0,40 9,25 0,45 7,30 0,50 5,90 0,55 4,88 4.10 0,60 0,65 3,50 0,70 3,10 0,75 2,62 0,80 2,31

okrugle fice cekas 11 na amotnoj podJozi pri tem-

Dulj. masa gfm 0,4 0,6 0,8 1,0 1,3 1,6 2,0 2,7 3,2 3;7 4,2

1* A Struja 8,46 10,09 12,10 13,81 15,51 17,21 18,90 21,08 25,08 29,21

2.3

ficc R,* mm aIm Promjcr I Otpor j 0,90 1,82 1,00 1,48 1.10 1,22 1,20 1,02 1,30 0,81 1,40 0,76 1,50 0,65 1,60 0,58 0,45 1,80 2,00 0,37

Dulj. masa gfm 5,3 6,5 7,8 9,3 11,0 '12,8 14,7 16,7 21,0 26,1

. Pri800.C.
Proraam pea .
Za traZenu snagu elektriCnih grijalica P uz napon U odredujc se struja I

= !...

U
fice i njezin otpor

b. struju I odabere se iz tablice odgovarajuci promjcr RI za duljinu fice 1 m (o./m). Iz ukupno potrebnog otpora R (0.) U2

R=-

P
lice I (m)

;1roracuna se potrcbnao duljina odabrane

I=.!!.. RI
269

r I
I

ELEKTRICNA

RASVJETA

Svjetlosni tok 4> (Im) je ukupna koliana svjetlosti koju rasvjetno tijelo emitira u svim pravcima. Svjetlosna jakost I (cd) je svjetlosni tok 4> na jedinicu prostomog kuta w I = 4>lw Prostorni kut w je dio prostora koji obuhvaea plat isjetka kugle polumjera r ako je A osnovica isje~ka w Alr2

Rasvijetljenost (osvijetljenost) E (Ix) je gustoCa svjetlosnog toka 4> kojom izvor svjetlosti osvjetljuje povrsinu A E 4>IA = IIr2

Rasvijetljenost opada dakle s kvadratom udaljenosti od izvora svjetlosti. Luminancija (sjajnost) B (cdlm2) je svjetlosna jakost koju izvor svjetlosti zraa s jedinice svoje povdine.

Potrebna rasvijetljenost E (Ix) prostoriia Opta rasvjeta Vrsta rada grubi osrcdnji Iini vrlo Iini osrednja 20... 40... 40 80 Lokalna i opb rasvjeta opb na na)nepoosrednja volj. mjcstu 20 10 30 15 40 20 50 30

75. . . 150
150...300

na najneradnog povoljnijem mjesta mjestu 10 50... 100 20 100... 300 50 300.. .1000 100 1000... 5000

Pod pojedinim se vrstama rada razumijevaju: grubi rad osrednji rad fini rad vrlo fini rad lijevanje, kovanje, zemljani radovi i sI. normalni rad na alatnim strojevima, zidanje i sI. precizni,rad na strojevima, montah, atanje, pisanje i sI. fina mehanika, graviranje, cnanje i sI.

Potreban svjetlosni tok 4>za osvjetljenje povdine A rasvijetljenoSCu E

4>= EAI1I gdje korisnost rasvjete 11 ovisi0 narlivii naanu postavljanja rasvjetnog tijela te o obliku i boji zidova i stropa (veta je pri svjetlijim zidovima): direktna rasvjeta 11= 0,40...0,55
indirektna razvjeta 11=

0,15...0,35

Svetlosni tok 4> farulje s.kovinskom

niti snage P (kod 220 V)

P{W)

15 25 40 60 100 200 300 500 1000 1500 2000 tlI{Im) 112 194 322 555 1070 2500 4070 7550 17100 27500 42000 tlIlP(1mIW) 7,5 7,8 8,1 9,3 10,7 12,5 13,6 15,1 17,1 18,3 21,0

270

ELEKTROMOTORI Motorf istosmjerne struje 1. Serijski motori (imaju uzbudni namot vezan u seriji s rotorskim namotom). Serijski motori imaju meku karakteristiku. Pri porastu optereeenja raste moment M na osovini, a brzina vrtnje n pada. Obrnuto: rastereeeni motor teZi da pobjegne. Pokretni je moment M. znatno veei od nazivnoga (300% i vi~e).

Upotreba: elektricna vuCa (elektricne teljeznice,

tramvaj, trolejbus), dizala itd. 2. Paralelni (poredni) motori (imaju uzbudni namot vezan paralelno s rotorskim namotom). Paralelni motori imaju tvrdu karakteristiku.

'

"~

Pri opterecenju - tj. pri poveeanju momenta M

brzina se vrtnje n mijenja samo n~znatno. Pokretni je moment M. takoder veei bd nazivnoga. 3. Kompaundni motori su kombinacija serijskog i paralelnog Upotreba: za veee snage (npr. za pogon u valjaonicama).

motora.

*
Promjenu smjera vrtnje motora istosmjerne stroje postiiemo zamjenom stezaljki uzbudnog ili rotorskog namota. Brzinu vrtnje istosmjernih motora reguJiramo mijenjanjem uzbude (ekonomieno) ili otpornikom u seriji s rotorskim namotom (neekonomicno) ili mijenjanjem prikIjueenog napona.

Motorf izmjeol~ne struje . 1. Trofazni asinhronimotori djeluju na principu okretnog magnetskog polja. Statorski i rotorski namoti medusobno su odvojeni: statorski je vezan na trofaznu mrefu, a rotorski je zatvoren U svomu krugu, i to:

koluta - na otpore pokretaea;

a) ko/utni asinhroni

motor

ima rotorski

namot spojen

preko kJiznih

b) kavezni asinhroni motor ima otorski namot U obliku kaveza kratko spojen. To je najjednostavniji motor i zato u veJikoj upotrebi. Trofazni asinhroni motor ima tvrdu karakteristiku. Krivulja A vrijedi za ukIjueene otpore pokretaCa, B za kratko spojeni rotor (otpori iskljueeni). Pokretni je moment znatan (120...250% nazivnoga).

"t:L

271

f , t

Struja pokretanja trofaznih asinhronih motora je vrlo velika. Kod kratko spojenih rotora (kavezni motori) moze postia osmerostruku vrijednost nazivne struje. Zato se za iole veee jedinice upotrebljava kolutni motor, koji pokreeemo uz ukljueene otpore (manja struja pokretanja!), a zatim otpore postupno iskljueujemo. Kod kaveznih motora veee snage struju pokretanja smanjujemo posebnom preklopkom zvijezda-trokut. Brzinu vrtnje mozemo regulirati otporima u rotorskom krugu (samo kod kolutnih motora, redovno neekonomicno). Gruba regulacija brzine vrtnje moguea je, medutim, mijenjanjem broja statorskih polova preklapanjem (kod kolutnih i kaveznih motora). Smjer vrtnje mozemo promijeniti medusobnom zamjenom bilo kojih dviju faza na stezaljkama statora. 2. Trofazni sinhroni motor ima stator s trofaznim namotom, prikljueenim
na rnrero, i rotor s nizom polova

permanentnih

magneta

(za manje

snage)

iIi

elektromagneta napajanih preko kliznih koluta istosmjemom strujom iz posebnog izvora (za veee snage). Brzina vrtnje n je konstantna - sinhrona, ovisna samo 0 frekvenciji rnreze, a neovisna 0 optereeenju (momentu M). Pri optereeenjima veam od granienoga (MmaJ sinhroni motor ispada iz koraka te se zaustavlja. Sinhroni motor ne moze sam krenuti (osim u specijalnoj izvedbi). Treba ga dovesti na sinhronu brzinu (npr. posebnim motorom). Upotreba: tamo gdje je potrebna potpuno konstantna brzina vrtnje, pri znatnijim optereeenjima i za korekciju faznog pomaka. 3. Jednofazni asinhroni motor stvara okretno magnetno polje radnim i posebnim pomo6um namotom statora. Jednofazni motor ima takoder tvrdu karakteristiku, a pokretni moment iznosi 30 ... 200% nazivnoga. Upotreba: kao maIi motori u industriji i kueanstvu. 4. Kolektorski rrwtor ima kolektor (komutator) (poput istosmjernih motora) koji omogucuju regulaciju brzine vrtnje u ~irokim granicama (aIi je skuplji od asinhronih motora). Brzina se vrtnje regulira:

- regulacijskim transformatorom prikljueeni izmedu motora i rnreze, odvojcima na statorskim namotima,

pomicanjem eetkica.

Karakteristike kolektorskih motora slicne su karakteristikama motora istosmjeme struje: serijski kolektorski motor ima meku karakteristiku, paralelni kolektorski motor ima tvrdu karakteristiku. Upotreba: gdje god je potrebna regulacija brzine vrtnje kod motora izmjeniene struje (papima i tekstilna industrija, dizala, elektriene zeljeznice itd.).

272

Soaga elektromotora Snaga elektromotora koji iz mreze tro~i struju jakosti I pri naponu U (linijske vrijednosti, v. str. 267), iznosi: za istosmjernu struju za jednofazni sistem za trofazni sistem
Korisnosti elektromotora

P
P

= TlmotUI

= TlmotUlcosq; = Tlmoty?' Ulcosq; .

Tlmot iznose:

Vrsta struje istosmjerna jednofaz. sist. trofaz. sistem

do 1 0,65... 0,78 0.80

Za snagu motora P kW 2. .. 10 10. .. 50 0,78.. .0,86 0.85. ..0.88 0,86. . .0,90 0.88.. .0.91

50...100 0,90... 0,93 0.91. . .0.92

boor elektromotora Pri izboru snage motora za odredeni pogon odlueno je zagrijavanje motora. Zbog toga mozemo motor kratkotrajno opteretiti znatno vi~e nego je njegova nazivna snaga u trajnom pogonu. Razlikujemo razne vrste pogona motora, od kojih su najkarakteristienije sIijedece (prikazane dijagramima u kojima su: P - snaga, To - temperatura okoline. T - temperatura. t - vrijeme): 1. Trajni pogon Motor radi bez prekida i postiZe konaenu stacionarnu temperaturu koja ne smije prem~iti dopu~tenu maksimalnu temperaturu. 2. Kratkotrajni pogon Motor radi kratkotrajno (npr. 10,30 ill 60 min), tako da za vrijeme rada smije postiCi dopmtenu maksimalnu temperaturu, a za vrijeme mirovanja potpuno se ohladi na temperaturu oJwline. 3. Prekidni pogon Motor radi u kraCim periodima rada i mirovanja, tako da smije za vrijeme rada postiCi dopmtenu maksimalnu temperaturu, ali se za vrijeme prekida ne ohladi na temperaturu okoline. .;;.-----

To' dostiCi vrijednosti:

S obzirom na klasu izolacije motora moZe temperatura 90, 105, 120, 130, 155, 180C (ill i vi~e). 19- Strojarski prirutnik

273

Pri izboru snage motora

za neki pogon vrijedi pribliZno

Ifl, If,

If,

M = VL (MD2tD)/t gdje su: M za izbor motora odIuean jednoliki moment vrtnje u vremenu t, MD pojedini momenti vrtnje u pojedinim vremenima tn. Uz priblizno iste brzine vrtnje vrijedi to i za snagu P

ELEKTRICNI VODOVI NISKOG NAPONA Pad napona u u vodu je razlika izmedu napona Uo na izvoru elektricne struje i napona U kod potro!aea u = Uo

Uzmemo Ii presjek fice A (mm2), duljinu voda (ne fice!) I (m), specifiCni otpor materijala p (C mm2/m) te jakost struje I(A), odn. snagu el. struje peW), napon U(V) i fazni pomak 'P na mjestu potro!nje (za trofazni je sistem U linijski napon, vidi str. 267!), iznosit ce pad napona u (V) u vodu niskog napona polofenom u cijevi iIi kablu: za istosmjernu struju u = (21/ A) e 1 = (211A) e PI U u za jednofazni sistem

= (211A) e I cos rp = (21/ A) ePIU

za trofazni sistem u = (1IA)eJf3. Icosrp = (IIA) eP/U Iz tih jednadzbi mofemo izracunati presjek zice A za odredeni dopu!teni pad napona u. Kod niskonaponskih je zracnih vodova za izmjenicnu struju pad napona
.

u ne!to veci zbog dodatnog induktivnog otpora. U tom slueaju valja proraeunane vrijednosti za pad napona u pomnoziti faktorom iz tablice:

Presjek zice mm2

cosrp 0,9 0,8 0,7
I

10
1,15 1,2 1,1

I
I

16
1,24 1,32 1,15

i
I

25
1,36 1,5 1,2

I
I

35
1,3 1,5 1,7

I
I

50 1,4
1,7 1,9

I
I

70 1,6 1,9 2,2

95 1,8 2,2 2,6

Dopu!teni pad napona izrazen u postocima nazivnog napona mreze iznosi: za skupni dovod od uvoda do elektricnog brojila za rasvjetne instalacije od brojila do koje god svjetiljke za motorne instalacije od brojila do motora

274

ZaStita vodova Vodovi moraju biti zaStieeni od preoptereeenja kama) da se ne bi prekornjerno ugrijaIi. osiguracima (iIi rasklop-

Najveea dopuitena trajna struja u vodicima (= nazivna struja osiguraea) Presjek vodiCa mm' Cu 0,75 I 1,5 2,5 4 6 10 16 Al
I

rastalnih

siguraCa

Presjek vodiCa mm' Cu 25 35 50 70 95 120 150 185 Al 35 50 70 95 120 150 185 240
I

rastalnih

siguraCa

I II III Nazivna struja

2,5 4 6 10 16 25

10 16 20 25 35 50 63

I II III Nazivna struja 80 100 125 100 125 160 200 225 260 300 125 160 200 225 260 300 350 500

10 16 20 25 35 50 63 80

16 20 25 35 50 63 80 100

240

350
430

430

I: izoIirani vodici istoga strujnog kruga, poloZeni u izolacione cijevi; II: cijevni (oklopljeni) vodici, kabelski iIi vi~ezilni vodici koji nisu poIOZeni u cijevima, vi~ezilni savitljivi prikljucni vodovi; III: jednozilni izolirani vodici, spojni vodovi u rasklopnim 50 mm2 Cu iIi 70 mm2 AI. slobodno poloZeni u zraku, jednozilni postrojenjima, goIi vodovi presjeka do

Sve vrijednosti navedene u tablici vrijede za temperaturu okoli~a do 25 'C. Pri vi~im temperaturama vaIja ove vrijednosti pri vodovima, izoliranim pIIIlom iIi termoplastom, odgovarajuee sniziti (pri 40C za 25 odn. 18%, . pO 55C za 62 odn. 42 %). ZaStitne mjere u niskonaponsklm postrojenjirna

OSteeenjem elektricnih strojeva i naprava mogu vanjski dijelovi postrojaIja doei pod napon i time u sluCaju dodiradovesti u opasnost osoblje koje IIiima rukuje. Po propisima JUS 0 postrojenjima s naponom do 65 V prema zmlji nisu zaStitne mjere potrebne, izuzev kod rucnih svjetiljki i drugih elektrimill naprava u kotlovima i slienim tijesnim prostorima. U postrojenjima s mponom od 65 do 250 V prerna zemlji zaStitne su mjere potrebne tamo pIjc je prelazni otpor covjeka prema zemlji smanjen zbog vlage, topline i :ill:mijskih utjecaja, u prostorijama s kamenim iIi betonskim podom, kod me';DUb konstrukcija itd. Za napone preko 250 V potrebne su z~titne mjere u

-u:om slueaju.

275 1

U niskonaponskim zaStitne mjere:

postrojenjima

(do

1 kV)

primjenjujemo

slijedete

1. ZaJtitno izoliranje. Da bi se u slufaju kvara na elektriarim postrojenjima izbjegla opasnost od dodira onih metalnih dijelova koji bi tom prilikom mogli d08 pod napon (kuaAta skIopki, ruace polumih prekidafa itd.), prevlaCimo ih izolacijskim materijalom ill polafemo po tIu prostira~ od gume ill plastiarih masa. Treba onemoguati istovremeni dodir eventualno bliske vodovodne instalacije. 2. Primjeno malog nopono. U vlafnim prostorijama, kotIovnicama, garazama i sI., a osobito za prenosiva troAila (ruene svjetiljke, male motore i dr.) upotrebljavamo napon najviAe do 42 V, tzv. mali napon. Obifajno ga dobivamo transformatorom (s odijeljenim namotima!), a kod istosmjerne struje akumulatorom. Vafno je da strana malog napona bude galvanski potpuno odvojena od primarne strane i da ne bude uzemljena.

3 .,

, ,

1
'b:

L--~ -'

YT

s
T

3. Uzemljenje. Uzemljenje (a) ima zadatak da se u slufaju kvara na troAilu, kad vanjski dijelovi dodu pod napon, strujni krug zatvori kroz zemlju i da ta struja izbacivanjem osigurafa (b) sama prekine napajanje defektnog troAila. Da bi se to osiguraio, otpori uzemljenja moraju biti dovoljno maleni. Zato se uzemljenje yeah troAila iz ekonomskih razloga izbjegava.

4. Nulovanje. Nulovanje je spajanje dijelova postrojenja koje Zelimo zaStititi na uzemljeni neutralni vodie. Tune se postiZe da svaki spoj sa zaStiCcnim dijelom ostane kratki spoj i da struja kratkog spoja izazove isklapanje defektnog troAila. Valja paziti da vodovi budu dimenzionirani tako da pri kratkom spoju izmec1u faznog vodifa i nulvoda uistinu t~ struja koja Cc sigurno isklopiti. 5. Primjeno siste1TllJzaJtitnih vodova. U prostorno ograni~nim mrdama (tvornice, rudnici) s vlastitim generatorima ill transformatorima (s odijeljenim namotima) gdje je vafno odrZavati pogon i u slufaju dozemnog spoja jedne faze, vew se troAila na sistem zaStitnih vodova (meta1ne konstrukcije zgrada, vodovod, traarice i sI.) koji je uzemljen. 6. ZaJtitne sklopke. Kod s t r u j n e zaAtitne sklopke, pri kojoj je troAilo uzemljeno, struja defekta kroz uzemljivae prouzrokuje aktiviranje sklopke. Kod nap 0 n s k e sklopke, pri kojoj je troAilo uzemljeno kroz samu sklopku, dolazi do isklopa kad se na kuaAtu troAila zbog defekta pojavi odrec1eni napon.

276

ELEKTRICNA

OPREMA

MOTORNIH

VOZILA

Motoma vozila gone gotovo iskljuavo motori s unutamjim izgaranjem sislema OUo iIi Diesel (str. 255). Za njihovo djelovanje i za dodatne svrhe ,..mu je potrebna elektriena oprema koja se sastoji u prvom redu iz; . - akumulatorske baterije (B) pokretaca (Z) generatora (G) s regulatorom (R) z pri

- potro~ca u vozilu (V), motorima sistema Otto jo~ i iz - ure~lija za palje~e; indukcionog svitka

(T), prekidaea (P) s kon-

denzatorom (K), razvodnika (D) i svjeeica (S). Nazivni napon instalacije je 6, 12, 24 V.

v
M

Pokretai!

Motori 5 unutarnjim izgaranjem ne mogu krenuti sami od sebe. Valja

ih pokrenuti posebnim pokretacem, tj. elektromotorom ili pomocu komprimiranog zraka i 51. , Pri motomim vozilima je pokretac redovno istosmjemi serijski elektromotor kojega nlipaja akumulator. Uklapanje pokretacke sklopke (tzv. brave) (z) redovno je na elektromagnetski nacin. Potrebna 'pokretna struja je veoma velika (nekoliko stotina A, iznimno i 1000 A). Posebno je zimi optereeenje najveee kako za akumulatorsku bateriju (u kojoj niske temperature smanjuju brzinu reakcije elektrokemijskoga procesa), tako i za motor (u kojem niske temperature poveeavaju trenje u lefajima zbog viskoznijega maziva i koee rasplinjavanje .j paljenje goriva). Zbog velike pokretne struje smije pokretac biti u pogonu samo kratko vrijeme. Pokretac je u spoju 5 motorom motor samostalno krene, pokretac bni rasklopni ure~aj. vozila samo za vrijeme pokretanja. Kad se od njega odvoji, 0 eem se brine pose-

I
I

277

Generator

i regulator

Generator motornog vozila sluii za punjenje akumulatorske baterije u kojoj se skuplja za pokretanje potrebna elektricna energija, a njom se napajaju i ostali potroa.Ci u vozilu (signalne svjetiljke, zvucni signali, farovi itd.). Pri Otto-motorima generator dobavlja i struju za uredaj za. paljenje. Generator je vezan neposredno s motorom vozila. Stoga je njegova brzina vrtnje isto tako promjenljiva kao i brzina motora, to znaei, da generator proizvodi vrlo promjenljivi napon. Da bi se dobio potreban jednoHki napon, generatoru je prikljueen generatorski regulator koji upravlja njegovim pravilnim djelovanj,m. Generator moZe biti istosmjerni (dinamo) iIi izmjenicni (alternator). mjenicni generator mora imati jo i ispravljac. Ureofaj za paljenje Motori s unutarnjim izgaranjem sistema Otto trebaju jo i uredaj za paljenje kojim se stvaraju iskre na svjeeicama motora. U tu je svrhu potrebna struja visokog napona koju proizvodi indukcioni svitak. lndukcioni svitak je u stvari transformator s primarnim (p) i sekundarnim (s) namotajem. Kroz primarni namotaj teee istosmjerna struja (nazivnog napona instalacije), koja sama ne moZe inducirati napon u sekundarnom krugu. Za to je potreban prekidac struje tako vezan s motorom, da prekine primarnu struju u trenutku potrebne iskre na svjeeici. Trenutak nastanka iskre (pretpaljenje!) udeava se relativnim pomakom prekidnog batiea s obzirom na njegov pogon s osovine. Za vrijeme pogona motora nastajanje iskre prilagodava se brzini vrtnje motora centrifugalnom regulacijom, a u ovisnosti od podtlaka u usisnoj cijevi motora. Preveliko iskrenje na kontaktima prekidaCa (na platinama, koje su od volframa iIi slicne kovinske sHtine) smanjuje kondenzator koji uz to inducira vii napon. Prekinueem primarne struje smanjuje se u svitku za paljenje magnetsko zbog polje, to izazove u sekundarnom krugu inducirani napon koji je velikog broja sekundarnih zavoja veama visok (do 30 kV). Struja visokog Iz-

napona vodi se nato u razvodnik koji je prenosi na svjeeice. Elektrode na svjeeicama su razmaknute za 0,5 ... 0,7,mm, to je prilagodeno mogucnosti preskoka jake iskre. Razvodnik je vezan s motorom tako da iskrenje na svjeeicama odgovara potrebnom rasporedu djelovanja pojedinih cilindara motora.
Pri savremenijim motorima s unutarnjim paljenje na principu elektronike. izgaranjem izveden je uredaj za

278

Akumulatori

ElektriCni akumulatori su sabiraCi elektriene energije u kemijskom obliku. Osim posebnih izvedbi akumulatora (kao npr. aIkaInih sa eelienom odn. bdmijevom i nikalnom elektrodom i dr.) najrdireniji je olovni akumulator. o I 0 v n i a k u m u I a tor ima - u svakoj akumuJatorskoj eeliji po dvije dektrode od olova u razrijedenoj sumpomoj kiselini kao elektrolitu. Obje se dektrode u elektrolitu oblofe olovnim sulfatom PbS04. Pri punjenju akumulatora (dovodenjem istosmjeme struje) nastaju na pozitivnoj elektrodi (kao anodi) olovni dioksid Pb02 (smedi), na negativnoj dektrodi (kao katodi) Cisto olovo Pb (sivo), dok se u elektrolitu poveeava koncentracija sumpome kiseline H2S04. Pri pramjenju (kad pozitivna elekaoda djeluje kao katoda, a negativna elektroda kao anoda) proces je suprotan.

Za vrijeme punjenja i pramjenja

mijenja se gustoCa (! elektrolita:

stanje akumulatora gustoCa(!

prazan

normaIan 1,20... 1,24 24,1 ...27,9

pun 1,26... 1,285 29,8 ...32,0

1,12... 1,14 kgldm3 '1Je 15,5 ...17,7

PrikljuCni napon akumulatorske eelije je kraju punjenja dostife napon do 2,4 V, aIi pri poeetku pramjenja mjesta padne na = 2,15 V, da bi se potom ustaIio za dulje vrijeme pramjenja na 2 V. Kad napon padne do 1,8 V, vaIja pramjenje prekinuti.

= 2 V. Pri

2;

2.2 U 2.0

1,8

a - punjenje Kapacitet akumuJatora je odreden kolib - prainjenje Cinom elektriciteta (A h) koju akumuJator. mofe dati pri pramjenju. On je ovisan 0 veliCini i kakvoCi aktivnih povdina olovnih ploCa i njihovom broju u svakoj akumulatorskoj eeliji. Kapacitet akumuJatora se smanjuje s porastom struje tokom pramjenja. Nazivni je kapacitet odreden strujom pri kojoj se napunjeni akumulator prazni 20 sati. Ni k a 1- k a.d m ij s ki a k u m u I a to r djeluje po elektrokemijskom sistemu Ni-hidroksid-Cd te mofe biti hermetski zatvoren. Nazivni je napon 1,2 V, a pramjenje vaIja prekinuti pri napon 1 V. Kao elektrolit slufi kaIijeva lufina (KOH).

0 b

120h) t

279

Ii

ELEKTRONIKA ElektriCni ventlli Elelctriau ventlli posjeduju svojstvo da provode struju u jednom smjeru (pri malom otporu), dok je u suprotnom smjeru spretavaju (pri velikom otporu). Prema izradi mozemo ih podijeliti na glavne skupine: elektronlce, Zivine ventile i poluvodi~ke ventile. Elektronke su zrakoprazne (evakuirane) cijevi u kojima su ugradene anoda A i katoda K, a pri upravljanim elektronkama jo~ i mreZica za upravljanje M. Iz tdarene katode giblju se u praznom prostoru elektrom prema anodi, ~to maa da elektronka propu~ta struju u smjeru od anode (+) prema katodi (-), dok je u suprotnom smjeru ne propmta. Napon na mreZici za upravljanje vrlo jako utj~ na tok elektrona. Vee i mala promjena napona UM na mreZici izaziva veliku promjenu struje J kr;;l; elektronku. S obzirom na razne izvedbe elektronki moZe tea medu anodom i katodom struja J = 10-2..: 102 A pri matnom naponu U = 10...0,5 . 106V. Zivini ventili su zrakoprazne cijevi u kojima je katoda Ziva, dok su u prostoru cijevi iom Zivinih para. "Paljenje (elektriau spoj medu katodom i anodom) treba izvesti posebnom napravom. I u Zivinim ventllima t~ struja samo u smjeru od anode ka katodi.
Struja u Zivinim ventilima matno je veCa nego u elektronkama: J

10

...

lOs A, i to pri naponu U do 106 V. PoluvodiCki ventili . P 0 I u v 0 d i ~ i su tvari koje se po vodljivosti nalaze medu vodi~ima (kovi. nama) i izolatorima. Primjeri specifi~nog otpora (! u Q mm2/m: sillcij Si 102.. .1010 Vodia srebro Ag "" 10-21 Poluvodia Zeljezo Fe "" 1O~1 germanij Ge 102.. .106 Izolatori porcuIan "" 1018 Pod razliatim utjecajima imaju poluvotinjae "" 1020 dia svojstva vodi~ ill su bliZe izolatorima.

280

Poluprovodi~ki ventili (diode, tranzistori, tiristori) su zbog svojih dobrih 5izitalnih svojstava i razmjemo niske cijene nadomjestili druge. vrste ventila na

,.nti~o svimpodruqima.
Diode
Diode su neupravljani -zone P i zone N: ventili, sastavljeni od dvaju slojeva poluvodi~ P

- zona P nastaje, ako je u monokristalu 4Y:!Ientnoga poluvodi~ (npr. Ge) prisutan 3-vaIr:&tni lemenat (npr. In). Time nastaju u kristale 8Dj rcletki elektronske prazoine, koje daju kristaIu pozitivan naboj; zona N nastaje, ako je u monokristalu 4~ntnoga poluvodi~ prisutan S-valentni elemeEt (npr. Sb). Tada uzrokuju slobodni elektroni . kristainoj reetki negativan naboj.

++ -m-

+ + ---

+ --

~ci

Pri neposrednom dodiru zona PiN u jednostrukom kristalu nastaje na obiju zona zaporni sloj. Na strani zone P ima dioda anodu A, a na strani zone N katodu K.

Smjer provodnosti PrikljuQ li se na anodu prema katodi pozitivni napon UA; smanjit Cc se zaporni sloj. Pri difuzijskom naponu (pri Ge diodi: 0,2 - . .0,4 V, priSi diodi: 0,6. . .0,8 V)pojavit re se struja lA, koja s daIjnjim povienjem !'. oapona UA raste vrlo brzo. (Plosnata izvedba mA dioda omoguQ1je struju: pri Ge diodi do 100 A, pri Si diodi do SOOA i vie.) Zaporni smjer

PrikljuQ li se na anodu prema katodi negativni napon UK, zaporni sloj Cc se rmiriti i propustiti samo malenu struju (pri Ge u J1A. "A '. pri Si unA). Pri visokom (probojnom) naponu poraste struja IK skokomice (te moZe unititi diodu). Porast temperature zapomog sloja smanjuje napon U A i povefava struju

h.

Zbogkarakteristi~og svojstva dioda, da izrazito provodd struju .samo u jednom smjeru, upotrebljavaju se u prvom redu za ispravljare. 281

Ispravljal!i
Izmjenicnu .struju ispravljamo u istosmjernu kontaktnih iIi elektronickih ispravljaea. pomoCu motor-generatora,

Kontaktni ispravljaci su elektronicke sklopke, koje su sklopljene samo Z' vrijeme jedne polovine perioda izmjenicne struje. Sklopkama upravlja bregasta osovina koja se vrti sinhrono s frekvencijom u]aznog napona. Brzo istro~nje dijelova smanjuje ekonomicnost tih ispravljaea koja ogranicuje njihovu upotrebu jedino na podrucje jacih struja (I = 103. . . IOSA pri naponu od U = 50 . .. 103 V). Za elektronske ispravljaee se upotrebljavaju pretdno poluvodicki ventili, napose diode (za struje do 2000 A pri naponu do 4000 V). Spojevi ispravljai!a Ispred ispravljaea gotovo redoVDo je najprije transformator koji transformira struju i napon na vrijednost, prikladnu za ispravljac i ujedno izolira izlaz ispravljaea od mrefe. Nepofeljne vremenske oscilacije ispravljene struje smanjuju se ispravljackim filtrima koji se sastoje iz otpora, kondenzatora i prigu~nice (induktiviteta). Jo~ veca stabilnost struje postiZe se pomoCu dodatnih elektronickih stabilizatora napona ili struje. U slijedeeiin shemama
U.

znaCe: (V) (A)

I.

p.
U

izlazni napon transformatora izlaznu struju transformatora snagu transformatora istosmjerni istosmjernu otporno optereeenje napon (V) struju (A) (VA)

I Uc

R, L -

i induktivno suprotnim

optereeenje naponom (kondenzatorima, motorima).

akumulatorima I. Jednosmjerni spoj

i istosmjernim

R,L
U. ~ 2,22 U I, ~ 1,571 p. > 3,1 U I (poluvalno 0,85 U . 2,1 I 1,73 U 1 ispravljanje)

282

2. Sredinjispoj R, L e, = 1,11 V I, = 0,78 I P, > 1,48 V I

[Punovalno

Vc 0,8 V 1,111 1,48 V I

ispravljanje)

3. Mosni spoj R, L Vc

0,8 V Ir. = 1,111 1,57 I p. > 1,24 V I 1,24 V I [Punovalnoispravljanje)

4. Sredinji zvjezdasti spoj

U,= 1,11 V

]
'"

R,L

Vc

t', = 0,86 V ; = 0,58I P.>1,35VI

0,77 V

0,75I

1,57 VI

"l'rofazno poluvalno ispravljanje) 5. Mosni zvjezdasti spoj R,L Vc

I ~ ~. : tt
tu, !U'

e. = 0,74 V 0,74 V '" I, = 0,82 I 0,82 I P, > 1,05 V I 1,05 V I '7rofazno punovalno ispravljanje)
6. Mosni trokutni spoj

~ ~
.

,
u
I

8[t
. IUt

~L

e. = 0,74 V I, = 0,82 I p. > 1,05 V I

0,74 V 0,82 I. I 1,05 V

'7rofazno punovalno ispravljanje)

~
4

I u
J

ju.

283

Tnmzistori Bipolorni tranzistor (ukratko: tranzistor) je monokristalni germanijev i1i silicijev poluprovodni element s tri zone, razlicitog tipa vodljivosti, koje slijede jedna drugu. Razlikujemo dva tipa tranzistora: Tip PNP Tip NPN c c
+p+ 8

: N:
+P+
E

Poluprovodne elektrode

~
8

_8

~
+

sredi~nja zona:

vanjske zone:

baza (B) emiter (E) kolektor (C)

Baza je elektroda koja sluzi za upravljanje. Njenom strujom lB upravlja kolektorska struja le. (Pri tom moze struja IB biti 100 Hi vi~e puta manja od struje le.) Emiterska je struja lE zbroj bazne i kolektorske struje
lE

IB

+ le

Bazna struja IB ovisnaje od napona izmedu baze i emitera UBE, kolektorska struja le je ovisna od bazne struje IB i napona izmedu kolektora i emitera UeE: IB = I. (UBE)

le = .12 UeE) (lB,

'

za pojaeala i kao sklopke. Tranzistor kao pojaealo (sklopka S uklopljena): le =1(lB). Tranzistor kao sklopka (sklopka S isklopljena): le = 0, le = O. (Lijeva shema je pojednostavljena i samo naeelna. ) Niskofrekventni tranzistori pojaeavaju niskofrekventne (kao i istosmjerne) struje (U < 100 V, 1< 500 MA) uz faktore pojaeanja P( = 6./ef6./B) = = 30 .. . 300. Tranzistori snage pojaeavaju (iIi preklapaju) struje do 100 A pri naponu od vi~ stotina V.

Tranzistori

se upotl'ebljavaju

1/8

UCE

Osnomi tranzistorski U1 - ulazni izmjeniCnisignal Uz - izIazni izmjeniCni signal RE otpor emitera Rc Us

spoji

- otpor kolektora - istosmjerni napojni

napon

- napona - struje - snage Otpor - uIazni - izIazni

Pojai2nje

~
IU,

Bazni spoj
Rc

+
\

1~2

100 . .. 10000 10 . . . 500 1000 . . . 100000

<1 10 . . . 500 10 . . . 500

500 Q . . . 5 MQ 10 Q . . . 1 kQ 0

100 . . . 10000 < 1 100 . . . 10000

10 Q . .. 5 kQ 10 Q . . . 500 kQ 180 Fazni pomak

lednostavni stupanj pojaeanja napona

<lQ...1kQ 100 kQ . . . 10 MQ 0

Pojai2nje

Poja~nje

struje

~
"
I1

B
U2 '2

U2> U1 lz = 11
'J'imtori

Uz = U1 lz > 11

Tiristori (upravljane diode) su eetveroslojni poluprovodni elementi, oprem~ni elektrodom za upravljanje, a po djelovanju sliCni sklopkama (sa stanjem .isldjueeno i ukljueeno). Upotrebljavaju se zareguJaciju pri upravljanim ispravljaama i za isklapanje velikih snaga (svaka jedinica po vi~ desetina kW).

285

MJERENJE

ELEKTRICKIH

VELIClNA

S obzirom na vremenski promjenljive pojave pri mjerenju elektrifuih veliCina valja razlikqvati pojmove: Trenutna vrijednost Utje vrijednost izmjenifue veliCine u bilo kojem promatranom trenutku. Prosjecna vrijednost Us, je aritmeti~ka prosjefua vrijednost apsolutnih iznosa trenutnih vrijednosti. Efektivna vrijednost u je kvadratni korijen iz sUme kvadrata trenutnih T vrijednosti Ut

= f(t)

USl

~ Jolf(t)ldt
mjerila

Elektrieu8

1. Mjerilo s okretnim svitkom mjeri lineamu prosje~nu vrijednost istosmjeme struje. Kod njega je otklon kazaljke a upravno razmjeran Sistosmjemom
strujom I kroz mjerilo: a

= cl

(c

= konst).

Upotrebljava

se kao mjerilo napona

i struje. . Mjerilo.istosmjemog napona (voltmetar) Mjemo podruCje mjerila napona (45 mV.. .1500 V) motesepoveeatin-puta dodavanjem predotpora R R = Ro(n 1)
Ro

unutamji

otpor

mjerila.

Mjerilo istosmjeme struje (ampermetar) Mjemo se podruCjemjerilastruje (1 mA A) more poveeati n-puta ukljuCivanjem porednog otpora (shunt) R

. . . 1000

= Ro/(n - i)

Ro- unutamji otpor mjerila.

Mjerilo izmjenifuog napona ili struje mora biti opremljeno ispravljarem.

~
.

:to,l 0,1

- (transformatori).
:to,2 0,2 :to,5 0,5 :t1,O 1,0 :t1,5 1,5

Mjerilo-pokazuje prosjefuu vrijednost koja je jednaka efektivnoj samo u slueaju Cistih sinusnih veliCina. Pri mjerenju izmjenifue struje upotrebIjavaju se pri velikim strujama ili visokim naponima strujni odn. naponski reduktori

Tofuost mjerila

Mjema ~e~ka % Klasa tofuosti

:t2,5 2,5

:t5,O 5,0

286

2. Mjerilo S okretnim ielje1.om mjeri kvadratnu prosjetnu vrijednost odnosno efektivnu vrijednost mjerene veliane. Otklon kazaljke a upravno je razmjeran s kvadratom struje I kroz mjerllo: a = cP (c = konst). SkaIa za dektivnu vrijednost je kvadratna. Mjerilo s okretpim teljezom upotrebljivo je za istosmjemu i izmjeDibtu sttUju. Pri mjerenju napona (voltmetar) mote se mjemo podruqe poveeati predotporima, dok se pri mjerenju struje (ampermetar) ne upotrebljavaju poredni otpori v~ se umjesto toga podijeli magnetski namotaj na me odsjeka za me mjemih podmqa). 3. Elektrodinamicka m}erila

a) Elektrodinamicko mjerilo mjeri umnofak dviju velicina. O*lon kazaljke

ex = cIII2 (c

= konst).

Upotrebljava

se za

mjerenje snage (vatmetar). b) Ferrarisovo mjerilo koristi se vrtlotDim strujama za mjerenje energije izmjenicne struje (elektricna brojila). 4. Mjerenje elektricnog otpora Elektribti otpor R odreduje se mjerenjem struje I i pada napona t::. U kroz otpor: R = t::. U/I.
Elektricni otpor R mote se mjeriti pomoeu Wheatstoneovog mosta Rx Ro G S. Elektronska Najpoznatija mjerila elektronska mjerila su: trenutnih vrijednosti

= ~- RI
R2

- poznati otpor, RllRz se izmjeri, - gaIvanometar (mora pokazivati 0).

a) Oscilograf je brzo pisalo linija za registrlranje velicina pri frekvencijama do nekoliko kHz.

b) Osciloskop (katodni osciloskop) je kat(\dna cijev u kojoj se otklanjanjem elektronske zrake dobiva na zaslonu s ftuorescentnim slojem dvodimenzionalni prikaz trenutnih vrijednosti mjerenih velicina. Kod prikazivanja periodickih pojava uz vremenski pomak, uskladen s frekvencijom pojave, dobiva se njegova mirujuCa slika. c) Brojila impuJsasu uredaji pomocu kojih se mote prebrojiti broj periodickih pojava (ako ihje moguee prikazati elektribtim impulsima). Upotrebljavaju se u prvom redu za mjerenje frekvencije. Toenost brojenja iznosi 10-7. . . 10-8.

287

OPl1KA

I AKUSTIKA SYjedost

Vidljiva svjetlost je dio elektromagnetskih valova koji se .:. prema valnim dutinama A - dijeli na: . kozmifke zrake A= 0,1 ... 10fm A= 10 . .. 1000fm gama zrake rendgenske zrake .1.= 1 ...1000pm A= 1 . .. 390 nm ultravioletno zrafenje A= 390 . .. 770 nm vidnu svijetlost .1.= 0,77... 1000!lm infracrveno zrafenje .1.= 1 ...1000mm mikrovalove (televizija) radiovalove A= 1 . . . 10000m
Osjetljivost na svjetlo oka (najveea (koje se prelijevaju jedna u drugu):

1 pri .1.= 555 nm) i raspoznavanje

boja

A DID

Boja

Relativna osjedjivost na svjedost 0,0004 0,035 0,139 0,323 0,710 0,954 0,995 1,000

A DID 560 580 600 620 640 660 700 750 tuta

Boja

Relativna osjedjivost na svjedost 0,995 0,870 0,631 0,381 0,175 0,061 0,0041 0,00012

400 . I 450 VlOetna

480 500 520 540 550 555 modra modro-zelena zelena zeleno-tuta

narandfasta narandfasto-crvena crvena tamno crvena

Bl7.inasvjetlosti: - u praznom prostoru (vakuumu) u vodi u staklu u dijamantu

Co C

= 299792 458 rnIs = 224 . 106 rnIs

C C

= (176 . . . 195) 106 rnIs

= 122 . 106 rnIs

Lom svjetlosti
Clt I

Indeks loma n je omjer sinusa upadnog ku!3 al i kuta loma a2 te je jednak omjeru brzina svjetlosti
n

s~n at =...EL sm a2 C2

S obzirom na zrak iznosi indeks loma: za vodu n = 1,333

za staklo n

= 1,520

. . . 1,740

za dijamant n = 2,417 288

B17.ina valovnog gibanja c je umnotak c =fA

frekvencije f i dufine vala A

Refleksija
Pri refleksiji valova od ravne plohe je kut refleksije fJ jednak upadnom kutu a fJ=a Na konkavnoj kuglinoj plohi s polumjerom r upadni se valovi reflektiraju kroz Zari~te (fokus) F, koje je udaljeno od tjemena plohe za razmak t 1=

..! 2 2
1

(-

rosa

Pri malim upadnim kutovima a je

cos a'"
ZYUk ZvuQU valovi dijele se po frekvenciji f na:

I... r/2

B17.ina zvuka

infrazvuk
Q1jni (fiziolo~ki) zvuk

- uItrazvuk

f < 16 Hz f = 16 Hz . . . 20 kHz f> 20 kHz

Brzina zvuka u plinovima iznosi c = y;;jIT (vidi str. 201). Brzina zvuka u zraku iznosi 332 mls pri 0 GC; 341 mls pri 15 GC. Brzina zvuka u kapljevinama i krutinama (pri 20 GC): Tvar c mls

Tvar

c mls 5100 3800 5200 1430 4900 1300 2600 3700

voda led (-4 GC) drvo - meko - tvrdo pluto guma opeka staklo

1485 3200 4500 3400 500 50 3600 5000

AI Cu Fe Hg Ni Pb Sn Zn

Osnovna frekvencijaf titrajuee strune od materijala gustuee (J,prereza A, dufine t, a napete silom F, iznosi f= 1121. YF/A(J
20

- Strojarski

prirutnik

289

Zvucni tlak Efektivna vrijednost zvuenoga tlaka (pri f

= 1 kHz):
Pa kIavir 0,2 Pa orgulje 2 Pa sirena > 20 Pa

granica cujnosti 0,00002 ~apat 0,0002 Pa razgovor 0,002 Pa Pa gIasan razgovor 0,02
Jakost zvuka L odredena je izrazom

L zajakost zvukaje 1 decibel

= 20 Ig ...L Po
enjnosti (2

gdje je P zvuCni tIak, a Po zvuCni tIak na granici

. 10-5

Pa). Jedinica

(dB).

Jakost zvuka L u raznim okolnostima:

Sum, buka ~apat razgovor gIasan govor vika automobilska sirena pneumatski bat zakivanje kotlova reaktivni avion granica bola
Tonska skala

L dB

Dozvoljena granica buke u prostorijama koncertna dvorana bolesnicka soba Citaonica uCionica studijska soba . soba za sjednice kongresna dvorana ured (sa strojevima)

L dB 30 30. . . 35 35 40 40 50. . .60 55 70 . . . f75

10. . . 30 40. ..50 70 80 90 100 110 120 130

o kt
(stupnjem

a v a je podruCje
21/12

tonova

od poeetne

frekvencije

f do konaene

frekven-

cije 2f. Stupnjevanje

frekvencije

tonova u oktavi po 12-stupanjskoj

skali

= 1,059463):
des

Ton

~ es

ges

fu

~ as

.b

Stupanj 1,00 1,06 1,12 1,19 1,26 1,33 1,41 1,50 1,59 1,68 1,78 1,89 2,00 Ishodi~te tonske skale je oktava na granici enjnoga zvuka frekvencije tona c: fe = 16,35 Hz. Frekvencije fa tonova a u n-toj oktavi su 2n f:

Ro fa
290

27,5

1 55

2345678 110 220

.440

880

1760

3520 7040 Hz

UPRA VUANJE

REGULAWA

- AUTOMATIZACUA

Regulacijska tehnika obraduje oOOose medu uzrokom i posljedicom u tehllifkim sistemima. Njen je zadatak utjecanje na ulazne veliCine na taj naCin, da se dobiju feljene izlazne veliCine. REGULACUSKI CLANOVI

Regulacijski clanovi su prelazni flanovi regulacij~ stog sistema u kojima se dobivaju iz danih ulaznih I ~Cina Xv odredene izlazne veliCine Xi' Staticka karakteristika regu/acijskog clana U svakom su regulacijskom flanu ulazna i izlazna veliCina medusobno

ovisne:
Koeficijent (statickog)

xi

= I(xv)
K

Xi

= K Xv
oOOos izlazne i ulazne veliCine

poja,canja

= Xi/Xv je

. stacionarnom stanju, a more biti linearan (K = konst) ill nelinearan (K ~konst): X; O"'''''' Xi

o.

U regulacijskoj tehnici obraduju se linearni odnosi. Nelinearni odnosi trafe posebne postupke, a u uZim se podrugima festo uzimaju priblifno lineamima. Dinamicka karakteristika regu/acijskog clana U ovisne 0 vremenu Promjen:. ul aznih i izI~~lveIiCina vazd:iS

t r
~<

~
fo

~.

Ovisnost izlazne veliCine od ulazne nazivamo vremenski odziv

Lc ffi
i"

t.

\."

'"

> >c

fo

xj{t) = f[x.(t)]
Vremenski je odziv za pojedinu vrstu regulacijskog flana karakteristifan. U veani slufajeva izrafen je diferencijalnom jeOOadfbom koju jeOOostavnije IjeSavamo u obliku prenosne funkcije P. Prenosna funkcija P je odnos medu vremenski promjenljivom izlaznom i ulaznom veliCinom. Prorafunava se pomotu Laplaceove transformacije

1 1 i I.

pes)

Xi Xv s

= 0 e -SIXj(t) j

dt

jj
0

e -SIX.(t) dt

ri I' Ij

.~'e je s Laplaceova varijabla. Laplaceovom transformacijom prikazane veli&le oznafuju se velikim slovima. Prenosna se funkcija P postupno priblifava koeficijentu pojafanja K.

29]

Vremeusld odzM Vremenski odzivi prikazuju vremenski tok izlazne veliCine u ovisnosti o nekom vremenskom toku ulazne veliCine. Vremenske odzive kod kojih je vremenski tok ulazne veliCine udama funkcija (step-funkcija) (kao funkcija x..(t) na str. 201) nazivamo prelaznim funkcijtmUl. Njihovi su najmal!ajniji primjeri: 1. Proporcionalni

x. x;

clan (P)

x; (f)
Xi = Kpxv Primjeri: f poluga, tlak i protok kapljevine u cijevima

~--~.!!~-1L-o

2. Proporcionalni clan s usporenjem - 1. stupnja (PT!)

x. X;

T(j(

dxi

+ Xi= Kpxv

~V--f-

xi = KpXv (1 - e-IIT) Primjeri: o 3. Proporcionalni f temperatumo rastezanje, tlak i protok plina u p1inskim cijevDim sistemima

clan s usporenjem - 2. stupnja (PT2)

x;

x.

x;(t)
x (f)

,: '"1 --~

d2x' dxi Tp2 dt2' + 2dTp - d t + -

~-~

PXi = Kpxv

Tp nepngukno tltraJno vnJeme d taktor prigmivanja (npr. dopl'" 0,7) Primjer: pneumatski bat s povratnom oprugom

...

..

4.

Proporcionalni

clan s usporenjem ~

vi~eg stupnja

(PT.)

x.. x;

T: ~n) + . . . Tt xi + xi = Kpxv

o
292

Primjer: regulacija temperature

5. Integralni clan (I)

x.
x

Tn

I
Xi = KI f xvdt K( = KplTn Primjer:

~~~I
I

razina kapljevine u posudi

I I I

6. Derivabilni cion s usporenjem (DT1)

x.
x;

T,

7. Clan s mrtvim vremenom bez usporenja

x.
X;

x;(I)
><

~!.!)_.::~~---

t < Tz xi = 0 t > Tz xi = Kpxv Tz - mrtvo vrijeme Primjer: transportna traka

aT,

8. Clan s mrtvim vremenom i usporenjem

X. X;

Primjer:

mije~anje u posudi, zagrijavanje

293

SpaJauje reguJadjsldh CIauova Spoj clan ova u reguladjskim sistemima najlak~e se prikazuju prenosnim funkcijama regulacijskih clanova(P), koje su omjer, po Laplaceu transformiranih, izlaznih signala Xj(s) i ulaznih signala xv(s). 1. Serijski spoj

P,
Xii

P, = PIP2Xv
Xi

=~
Xi = PXv P = P,P2

= PIXv
Xi

Xii = Xv2

= P2Xv2

2. Paralelni spoj

Xi = XiI :t Xi2 Xii = PIXv Xi2 = P2Xv Xi = (PI :t P2)Xv

Xi = PXv
P = PI :t P2

3. Povratna veza - osnovni spoj regulacijskih petlji Na slici: + faznost

- protufaznost
P,
X
v

X
Xi = P, (Xv :t XR) XR = P2Xi 4. Sastavljeni paralelno-serijski

i-I

=+= 'P2 P

U jednadzbi: spoj

- faznost
+ protufaznost

XiI

Xv3 = Xii = PIXv

Xv3

:t Xi2

Xi2

= P2Xv
Xi

(P,

:t P2)Xv

Xi = P~v3 = (PI :t P2)P~v

294

Primjer: mjemi davat temperature rastezni ~tap 1 duljina I1 temperaturna rastez1jivost al 2 pla!t duljina 12 temperatuma rastezljivost a2 3 poluga . krakovi a, b

Promjena temperature Temperatumo rastezanje Pomak poluge (3)

rasteznog ~tapa

pla!ta (2) u totki M u totki N

t:J.l.

- t:J.l2= Xii - Xi2 = Xv3

t:.s = Xi

t:J.T= Xv t:J.l1 XiI = t:J.l2 Xj2 =

Prenosne funkcije p. = Xii/Xv = t:J.l1/t:J.T = l.a. P2 = Xi2/Xv = M2/t:J.T= l2a2 P3 = Xi/Xv3 = t:J.s/(t:J.l. M2) = (a + b)/a Pomak poluge u totki N
t:.s

- prikaz promjene temperature

a+b
P2)P3Xv

= Xi = (P. -

= (11 al -

l2a2)

;;-.

t:J.T

ZamjeCivuje veliCiDa Veliane i njihove vrijednosti zamjeeujemo osjelnicima djeluju neposredno, a to su:

(senzorima)

koji

ticala (za duljine i neke druge veliane) mjemi davaei (za veCinu veliana).

; i

Reguiacione veliane su veCinom samo posredno mjerljive (npr. temperatura iz temperaturnog rastezanja; brzina vrtnje iz centrifugalne sile. itd.). Odgovarajua mjemi davaa djeluju na raznim principtma: mehanitkom, toplinskom, kontaknom, kapacitivnom, induktivnom itd. Podaci se dobivaju posredno preratunavanjem iz odgovarajuah izmjerenih veliana (npr. duljinu puta odredujemo iz izmjerenog vremena i brzine; uan iz izmjerenog izvrknog rada i utroknog vremena; specifitni toplinski kapacitet iz izmjerene topline i temperaturne raz1ike itd.). Za daIjnju obradu su narooto podesni signali slijede6h veliana: puta, vremena, site, tIaka, protoka, elektritnog napona, elektritne struje, frekvencije i sI. Mjerenje mora biti veoma totno, jer regulatori obraduju vrlo mala odstupanja velitina, tj. razlike izmedu stvame i zeljene (poredbene, referentne) veliane.

295

RegaladJska petlJa Povratnu vezu kod regulacije prikazuje regulacijska petlja. 1 - objekt regulacije (staza, proces) 2 regulacijski uredaj 3 pretvarac regulirane veliCine

4 - pretvarac zeljene
5

6. -

veliCine diskriminator pretvarac poremeeajne veliCine

Regulirana veliCina je izIazna veliCina objekta regulacije Xi. Zeljena veliCina je Xo. ReguJirana i teljena veliCina sistema mogu biti fizikalno i dimenzijski razliCite. Da bi se omoguCila medusobna komparacija, moraju se signali osjetnika promijeniti u jedinstveni - obicno elektricni - oblik, a to se postiZe pretvaracima. U diskriminaloru se mora signal reguJirane veliCine Xi komparirati promijenjenom teljenom veliCinom Xo. Njihova je raz1ika regulacijsko odstupanje

X 0: p"xo

- PY(i
on ga pretvara

Regulacijsko odstupanje X je ulazna veliCina regulatora; u izIaznu veliCinu Y, a to je ;zvrIna naredba

Y = PR X
prieem je PR prelazna funkcija regulacijskog uredaja. Na sve clanove regulacijske petlje mogu uticati vanjski uplivi, a uzimaju se u obzir kao smetnja (poremetajne veliCina) Z. Izvrina naredba Y i smetnje Z daju ulaznu veliCinu objekta regulacije Xv

Xv

0:

Y + Pr,Z

U objektu regulacije se ulazna veliCina Xv pretvara u izIaznu veliCinu Xi

Xi

= PoXv

gdje je Po prelazna funkcija objekta regulacije. Karakteristicne veliCine objekta regulacije mogu se u veCini slueajeva odrediti jedino ispitivanjem. ReguJirana veliCina Xi mora postiCi ill odrZavati odredenu vrijednost teljene veliCine Xo, a ta mote biti: konstantna, - da se nakon odredenog vremena promijeni, - da slijedi odredenu promjenu. (npr. puta iIi kuta i 51.)

296

'

!'ri 1Ipravljanju i regulaciji, koje su (opCenito) postupak kojim utiremo E \'C!iCinuXv na taj naCin, da imaju izlazne veliane Xi feljene vrijednosli, l ~O - S obzirom na povratnu vezu: I : upravljanje nema povratne veze (npr. upravljanje stroja za pranje koje;.

~m

unapred obradeno); :. reguiaciju koja ima povratnu vezu, prirem izlazna velicina more biti:
(npr. alatni stroj koji radi po modelu - SablOlli)

<RIIlCnski nepromjenljiva

- 'OeIDenskiustaijena (npr. regulacija stalne brzine vrtnje turbine). ABtomatizacijaje zdrufivanje niza regulacijskih postupaka s automa' ~jem, tako da pri odredenoj uziaznoj veliani dobivamo reljenu iz .a&Iu nekog postupka, koja je opet ulazna veliCinaslijedeteg postupka..
Regaladjsld
Osim zamjeCivanja i mjerenja stvame

urec1aj
vrijednosti regulirane vliCine

8zme veliane iz regulacijskog objekta) Xi> odredivanja vrijednosti ~ Xo, pretvaranje regufuane i reljene veliane u fizikalno i dim, pd8aku velianu, odredivanje regulacijskog odstupanja X s kom: ~e i reljenje veliCine, regulacijski uredaj mora obavljati, u ~ joS i slijedete funkcije: 1. popravak regulacijskog odstupanja X odgovarajuam regulatorom, 2. pojaeanje signaia - posebno pri regulaciji koja trafi velike sile i b pojataJom, prirem je pomoena energija elektrima, hidrauliCb pneumatska, 3. namje!tanje vrijednosti izvr!ne naredbe Y postavnim tlanom.

L Y

I I I I L J

rl,

_Ct--"

-- - -:

1---

H
-

--~-~-6-{==J-~ -

;. - regulator, 2 - pojaCaio, 3 - postavni clan

Granitne reguIacijske naprave spreeavaju kao sigumosni uredaj !ir.mje donje i gomje granime vrijednosti regulirane veliane. Oznake za naan djelovanja regulacijske naprave su (po DIN 2481): otvaranje pri porastu regufuane veliane

eq:.
"='

otvaranje pri padu regulirane veliane

otvaranje pri dosegu gomje gramme vrijednosti pri dosegu donje granime vrijednosti A>- - zatvaranje pri dosegu gomje gramme vrijednosti V' zatvaranje pri dosegu donje granime vrijednosti

- otvaranje

Regulatod Regulatori su dijelovi regulacijskih naprava koji preraduju signale regulacij'skih odstupanja X kao svoje ulazne veliane. Regulatori bez pomocne energije su jeftine naprave, prikladne pri malim izvriuim silama i brzinama. Kod njih utjeee regulacijsko odstupanje neposredno na izvrinu naredbu. Primjer: regulacija razine kapljevine y X;

Cina)

pad razine (regulacijsko odstu-

-1-I. - -

-~

Y - zapomiventil(izvrinanaredba) x. - otjecanje ;. - panje)(poremeeajna veliCina) """', ("'j~ wHZ

hidraulickom, pneumat-

Regulatori s pomoenom energijom (elektrienom, skom) djeluju kontinuirano ili diskontinuirano. Regulatori s kontinuiranim djelovanjem

Kod njih je izlazna veliana Y ovisna 0 ulaznoj veliCini X. Za takve regulatore vrijede zakonitosti regulacijskih clanova. Vrste kontinuirano djelujuCih regulatora:

I y = K.fxdt PD

D y

y=

Kpx

= KDdx/dt
PID

PI

[J
L
+ K.Jxdt y = Kpx +

P- -1Je>-+ K.Jxdt l ---- =+ KDdx/dt y Kpx + +

L y-----Kpx + =

+ KDdx/dt

Prelazna funkcija: ide~

realmhregulatora - - -

regulatora

Navedene diferencijalne jedna<Ube vrijede za idealne regulatore.

Primjer spoja - regulator PI:

298

~
~

vezi regulatora

!'~..AjuO vremensko ponaSanjegotovo svih vrsta regulatora postizava se ...

. pomitnoj vezi, a to su: - c.rsra povratna veza: s regulacijskim clanom P, - paoratna veza s pojacanjem: s regulacijskim clanom PT!> - ~tna veza sa slabljenjem (derivaciona): s regulacijskim clanom D,

povratnomvezom.Na rad regulatorautjere vrsta regulacijskog

pamitna

veza s pojaeanjem

i slabljenjem:

s regulacijskim

clanoViina

PTt

; D D serijskom spoju.
.c'"lSta povratna veza

!'U9ratna veza s pojaeanjem

Povratna veza sa slabljenjem

Povratna veza s pojaeanjem i slabljenjem

Na sliean se nacm mogu stvarati najraz1iCitije kombinacije dBIova u regulatorima.

regulacijskih

299

Diskontinuirano djelujuci regulatori Kod tih regulatora nema kontinuirane ovisnosti medu izIaznom i uIaznom velianom, vec je moguc samo ograni~n broj izIaznih veliana koje odgovaraju ulaznim veliCinama. Primjer: relejni regulator (npr. bimetalni)

~~O='
"s Y
Yrn&II .

x < Xs X> Xs x

Y = Ym.. y=O

s preklopnom razlikom

x < Xmin
x

Y = Ym.. Y = Ymax
y=O

0 "m," ",

: tnL
I
I .

= Xmin ~

x=xm..
Xmax

y=O

(pri Xrnax:iskIapanje)
X=Xma:l~Xmin

"-

(pri Xmin: ukIapanje) djelujuCih regulatora s preklopnom

Vremensko

ponah"iije diskontinuirano

raz1ikom(uzimajuCiu obzir vremensko zaostajanje Tz)

"m "0

" y

yo
Izvrina naredba Y izaziva pri vrijednosti Ymax porast regulirane veliane x. Cim ona dosegne vrijednost xm' izvdna se naredba iskljua.je do vrijednosti 0; regulirana veliana x raste - uz vremensko zaostajanje Tz - dalje do vrijednosti xmax'a tek tada poCinjeopadati. Pri vrijednosti Xo izvdna se naredba ponovno
uklapa do vrijednosti Ymax, regulirana veliana x i dalje opada te poCinje rasti tek nakon vremenskog zaostajanja Tz. Podrulja primjene nekih regulacijskih naprava Vrsta regulatora P I PI + + + + + ++

I I

Velicina temperatura tlak protok razina kapljevine brzina vrtnje

PlD +

elektricninapon

+ +

++

Znakom + oznaceno je prikladno. a znakom - neprikladno podruCje primjene.

300

ELEKTRONICKA

OB RADA PODATAKA

"'formacija je vijest 0 zbivanjima u okoli~u promatranog sustava i u sustavu

_.

Vijestiprimamou oblikupodataka0 mjerenjima pojedinihveliana,

ICZIIIih na zbivanja, dakle 0 mjerenjima njihovih vrijednosti i promjena, . . obliku prikladnom za obradu. Stoga podaci sadrle u prvom redu broj~ne -osjednosti zbivanja, procesa i tokova. U tu su svrhu oznareni znakovima arojkama, slovima ill posebnim znakovima) ill funkcijama kao matematil!kim jllftlpisima 0 vrijednostima. Informatika je grana znanosti i tehnike koja obuhva~ metode i postupke aade podataka (dobivenih u prvom redu automatski). Prenos podataka oznal!ujemo kao signal, koji je nosilac informacija. SignaIi .. kontinuirani iIi diskretni:

lontinuirani

signali

teku

vremenski

neprekidno

- u skladu s vremenskim donose podatke;

tokom veliane
prekidno

0 kojoj
(poje-

s~

diskretni

signali

nifu

se vremenski

dinamo) i mnofinom impulsa daju podatke 0 opaZanoj veliani. Za signale se veCinom upotrebljava elektricna t muja i napon (aIi i put, tlak, toplina, svjetlost itd.). P'odaci se prikazuju u ovisnosti 0 njihovim vremenskim promjenama I(t) i U(t). Prerada podataka je praces pri kojem se iz uIaznih podataka po odredenom JRradbenom propisu dobivaju izIazni podaci. Prosti oblik signalaje harmonijsko titranje (opisano krumom frekvencijom , amplitudom). Podatke obradujemo elektronil!kim ral!unarima koji mogu biti analogni, ;igitalni iIi hibridni. Potonji se sastoje od analognih i digitalnih sastavnih ~elova. Elektronil!ki rafunari mogu preradivati samo one signale podataka koji su izraZeni u prikladnom obliku, tj. u prikladnom kodu. Stoga valja signale I13jprije kodirati. Kodirane podatke motemo spremiti (u memorijama). Obra!1cue podatke treba nato opet dekodirati u uporabivi oblik informacije.

sillmolilll

izvor informacija (okoli!)

kodiranje (osjetila)

pam~Dje, prerada (mozak)

dekodiranje (organi pokreta)

upotreba informacija (okoli!)

Tehnika automatizacije bavi se oblikovanjem automatski reguliranih procesa u fizikalno-tehnickim sistemima. To postize u prvom redu racunarskom tehnilcom. U velikom opsegu upotrebljava takoder opec priznate metode

- zaporeo

i naan opafnja, karakteristil!an za kibemetiku (koju je

i utemeljio N. Wiener, 1894-1964).

- po opecm priznanju
30]

....

Prindp analogne tebnike Analognim raeunarima, nazvanim po analognom naeelu djelovanja, prikazuju se kontinuirano dva razIiCita fizikalna sustava veliCina jednakim matematskim odnosima. Takva je npr. slienost medu mehanickim i elektrienim titrajnim sistemom: my + Dj + ky F(t) mehanicko titranje Lq + RiJ + lIC . q = U(t) elektricno titranje

Primjeri analogriih veliCina: Koliane put kut (analit.) volumen masa toplina el. naboj sila okret. moment tIacna razlika temper. razlika el. napon Kapaciteti
C = Fls

Protoci s

m Q Qc) F T,M 6.p 6.T U

brzina kutna brzina volumenski protok maseni protok toplinski tok el. struja
Otpori konstanta prigu~ivanja

w
qv
qm <P

= =
= = =

ds/dt dlildt dVldt

dmldt

dQldr
dQeJldr

Potencijalne razlike protocni otpor toplinski otpor el. otpor masa

moment tromosti el. induktivitet

{~r :

~v = 6.plqv ilK = 6.TI<t> R = VII

f:r;~

Tromost

konstanta opruge

cr = Mla

=-

J L

el. kapacitet

F dvldt M dwldt U
ct/ldt

. Analogni raeunari sluZe u prvom redu za simulaciju tehnicnih problema. Bit programiranja analognog racunara sastoji se u postavljanju analognog fizikalnog modela kojega treba preoblikovati u matematicki model te ga pretvoriti u radni sistem ra(;unara. Za rje~avanje posebnih i zapletenih zadataka moraju biti pojedini sastavni
dijelovi analognog racunara medusobno vezani odgovarajuCim redom

- ana-

logno fizikalnom procesu. Analogni raeunari djeluju kontinuirano (pa se i raeunane veliCine mogu kontinuirano mijenjati). Njihovo je djelovanje brzo pa se stoga mnogo upotrebljavaju u tehnici regulacije.

Najjednostavniji analogni racunar je opCe poznati logaritamski racunar pri kojem brojeve mnoZimo i dijelimo zbrajanjem i odbijanjem njihovih logaritama (predOCt:nih duZinama).

302

Prindp

digitalne

teluUke

~ ligitalnom su raronaru informacije prikazane konaaum nizom brojki

8IIip8ros)kojima zapisujemo brojeve.

... broju ima svaka brojka svoju vlastitu i svoju mjesnu vrijednost s obzirom - 8Ibrani brojfani sustav. Optenito vrijedi za svaki broj X: x= fNiBi ;=m ~ je B - osnova brojbmog sustava, N brojka u sustavu. Primjeri:

Decimalni sustav

B = 10, N = 0, I, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 X = 198710= 1. 103 + 9 . 102 + 8 . 101 + 7 . 10 - Binami (dua/ni) sustav B=2 N=O 1 X = 10110,12=' 1. 24+ O. 23+ 1 . 22+ 1 . 21 + 0 . 2 + 1 . Z-I = 22,510 - Oktalni sustav B = 8, N = 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 X = 120,48 = 1 . 82 + 2 . 81 + 0 . 8 + 4 . 8-1 = 80,510 - Heksadecimalnisustav B = 16, N = 0, 1,2,3,4,5,6,7,8,9, A (10), B (11), C (12), D (13), E (14), F (15)
X = 20C416 = 2

. 163 +
o1

. 162 +

C . 161 + 4 . 16

= 838810

U opeoj je upotrebi decimalni sustav. Kod digitalnih raronara je narOCito ,akladan binarni sustav, jer tehnil!ki potpuno odgovara dvjema stanjima s oznakama:
prolaz otvoren

- prolaz

zatvoren.

5wako od tih dvaju stanja mac 1 bit (binary digit). Oktalni i heksadecimalni sustav su namijenjeni laJcloj predodfbi 4-bitni binami zapis (kod) decimalnih brojki O. . .9:

brojeva.

Brojka o 1 2 3

Zapis 0000 0001 0010 0011

Brojka 4 5 6 7

Zapis 0100 0101 0110 0111

Brojka 8 9

Zapis 1000 1001

Primjer zapisa broja 1988: 0001 1001 1000 2000 Matematske operacije tako zapisanih brojeva ureduje program raronara. Sadanji digitalni raronari mogu obaviti vire od 107operacija u sekundi. Preradu prvenstveno brojl!anih podataka upotrebljavamo pri regulaciji
nfunarom (NC

- numeric

control).

h.k.

303

Kodiranje cIigitaInihpodataka Digitalni raeunari preraduju digitalne podatke, tj. takve podatke koje motemo oznaati samim znakovima. Znakovi proizlaze iz dogovome skupine znakova, a rasporedeni su u znakovnim nizovima, npr.:

niz decimalnih brojki (cifara)

nizvelikihlatinifuihslova niz malihlatinifuihslova niz posebnihznakova

A, B, C, ... a, b, C, ... !, ., #, ...

0, 1, 2,

...

Tako razlikujemo: - brojcane (numericke) podatke koji se sastoje iz brojki; - slovno-brojcane (alfanumericke) podatke koji se sastoje iz slova, brojki i posebnih znakova. Osim ovih znakova postoje i regulacijski lnakovi (NUL, ... DEL). Znakovi la (ISO-) 7-bitne kode (JUS I.B1.002 bitova b7 ... b\: 0 : 0 0
I
I

- 1982) sastavljeni su iz 0 I I I I

0
0 I I DLE DCI DC, DC, DC, NAK SYN ETB CAN EM SUB ESC FS GS RS US

I
0

I
I

0
0

0
I 5 P Q R S T U V W X Y Z S f) C C

I
0 6 Z a b c d e f g h i j k I m n
0

I
I 7 P q r s t u v w x Y z d C C
DEI

I
b, b, b, bl 0 0 0 0 0 0 0 I 0 0 I 0 0 0 1 1 0 I 0 0 0 1 0 I 0 I I 0 0 I I I I 0 0 0 I 0 0 I I 0 I 0 I 0 I I 1 I 0 0 I I 0 I I I I 0 I I I I

I b, I . I b,

redak Y 0 I 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

0 NUL SOH STX ETX -EaT ENQ ACK BEL BS HT LF VT FF CR SO SI

stupac X 2 4 3 Z SP 0 ! I A 2 B # 3 C S 4 D % 5 E F & 6 7 G H 8 ( I 9 ) J : + K ; < L - = M > N I ? 0

U 7-bitnom binarnom zapisuje znak K odreden nizom bitova: 1001011, podatak Srijeda 19.30 zapisom: 101 0011 111 0010 110 0101 110 0100 1100001 0100000 011 0001 011 1001 010 1110 011 0011 011 0000

304

L'Q - ENOUlRY EOT - END OF TRANSMISSION ESC - ESCAPE

Em "'F ~ !Fa J
~ ETX

V4

Znakovi upravljanja u 7-bitnom kodu rx - ACKNOWLEDGE ~ - BELL .is - BACKSPACE :.",-" - CANCEL ->I: - CARRIAGERETURN ::.c - DEVICECONTROL DE. - DELETE IX..E - DATA LINKESCAPE

END OF MEDIUM

znace: - potvrdaispravnog primitka - lOakaIanoa - pomakninatrag - poni~titi - pomaknosaeanatrag - lOaciza kontroluuredaja - izostaviti - slijedilOakposebnog lOa~nja - upit - svrielakprenosa - prelaz

kraj medija

- END OF TRANSMISSION BLOCK

- FILE SEPARATOR - GROUP SEPARATOR

END OF TEXT FORMAT FEED

~K

~lJL WS

'0

>:

SOH

SI' STX SUB SYN l'S

".T

NEGATIVEACKNOWLEDGE - potvrdaneispravnog primitka NULL - prazan lOak - RECORDSEPARATOR lOakza odvajanjeslogova - SHIFT-IN - povralakna standardnolOa~nje - SHIFT-OUT - nailaza!<lOakova s promijenjenim lOa~nJem - START OF HEADING - poeelak zaglavlja - SPACE razmak - STARTOF TEXT - poeelakleksta - SUBSTITUTE CHARACTER zamijeniti - SYNCHRONOUSDLE I - lOakza sinkronizaciju - VERTICALTABULATION UNITSEPARATOR - lOakza odvajanjepolja vertikalno tabeliranje

HORIZONTAL TABULATION LINE FEED

- srnelak teksta bloka - srnetak prenosa - odredivanje J)Ozicije za - lOak za odvajanje datoteka znak odvaJanJe blokova - horlzontalno tatiuliranje
-

odredivanje pozicije na slijedecu liniju

Logickozaldjucivanje Booleova logicka algebra sluti se skupom od dva elementa: 0 (krivo) I (pravilno).
Elementarne funkcije Booleove algebre Funkcija NE (NO) ILl (OR)
I (AND)

Simbol

Funkcija NE-ILl (NOR)

NE-I (NAND)

Simbol

Funkcija implikacija
ekvivalencija antivalencija

Simbol :::>
$

v
A

v
i\

Pomoeu elementamih funkcija Booleove algebre moremo u naeelu prikazati svaku logicku kombinaciju. a 0 0 1 1 b 0 1 0 I a I 0 b 0 I a v b 0 I I I Booleove funkcije a Ab avb aAb 0 I I I 0 0 0 0 1 1 0 0 a:::>b 1 I 0 I a=b I 0 0 I a$b 0 I I 0 305

21- Strojarski priru~nik

Pobraujivauje

podataka

Kodirane podatke moiemo pohraniti u memorijama i to za stalno (za ~to su prikJadne bmene kartice i trake) i1i s moguCno~ mijenjenja (~to omogueuju magnetske memorije). BuJene kortice i trake upotrebljavaju
Na nje buknjem zapisujemo dva stanja:

se za jednokratnu
0

snimku podataka.

nebukno

i 1

- bukno.

Bukna kartica (od kartona bez elektril!ki vodljivih dijelova, veliane 187,32 x 82,55 mm) obil!no je podijeljena: po visini na 10 normalnih redaka (0 ... 9) i na dva dodatna retka; po duljini pa npr. na 45, 80 i1i 90 stupaca. Svaki stupac pripada jednom kodiranom znaku, a svaki redak u stupcu jednom bitu (0 i1i 1). Bukne trake su na veliku duljinu razvurene kartice sa stupcima u razmaku po 2,5 mm i recima, razvurenima u nizove, a njihov broj mora odgovarati upotrebljenom kodu. Na presjeci~tima stupaca i redaka su mjesta za rupice. Izmedu redaka je niz manjih rupica za transport trake. Magnetske rnemorije iskori~ju magnetska svojstva vrlo tankih (= ll!1lll) feromagnetskih slojeva (NiFe, NiCo itd.), nanesenih na nosivu podlogu. Te slojeve moiemo lokalno (tol!kasto) magnetizirati i to u dva suprotna magnetska

stanja, ~to odgovara

- nalik na bu~nje - stanjima 0 i 1.

"

Magnetske memorije razlikujemo po nosivoj podlozi: Magnetske kartice su od plastil!ne umjetne tvari, veliane npr. 80 x 350 mm.

, r
r

- Magnetski bubnjevi su od slitina lakih kovina (promjera 500 ... 1000mm), sadrZei do 107znakova. Njihova prenosna brzina iznosi 106 bit/so
-

- Magnetske trake su takoder od plastiCnih umjetnih tvari (debljine 50 !1Ill), mnogo su uZe od kartica (npr. 3 ... 12 mm), ali znatno dulje (npr. 750 m). Brzina odvijanja je npr. 1,7m1s.

smje~taj znakova obje strane i stoga zauzimaju - uz isti kapacitet - znatno manji prostor od bubnjeva. Obil!no je 6 ... 12 koluta skupljeno u izmjenjivi kolutni slog. Mali magnetski koluti (diskete) (promjera 80 ... 250mm) imaju kapacitet do 1,6 . x 106 bit/so "Druge izvedbe magnetskih memorija su:

Magnetski

koluti

(diskovi)

(promjera

500

. ..

1500 mm) iskori~tavaju

za

Keramil!ke

plol!e s magnetskim

slojem

(NiFe)

koji je u vakuumu

parom

nanesen u debljini od samo (2 ... 20) . 10-2 J1II1. - Magnetske obrul!ne jezgre, pre~e od feromagnetskog materijala (u obrure pravokutnog presjeka). Sttujnim udarom preklapaju se izjednog u drugi magnetski smjer.
U magnetskim mamorijama spremljeni podaci mogu se

- po

potrebi

:...bri-

sati odnosno zamjenjivati.

306

Aparatuma oprema Aparatumu opremu &le elektriCni (elektronil!ki) i mehanil!ki sklopovi. Pri abradi podataka u njima se redaju odredene operacije serijski. Podatke i naredbe predstavljaju u digitalnim ral!unarima binarni makovi toji so obil!no zdrufeni u rijel!ima stalne duljine (4,6,8 = 1 bajt (byte), 12, 16, 32, 48, 60, 64 i vi!e bitova). Podaci i naredbe preraduju se u pojedinim jedinicama ral!unara u elektronil!kim spojevima koji su sastavljeni od logil!kih (pOluprovodil!kih) elemenata, funkcionalno vezanih (u velikoj gustoCi) na III3Iim ploacama -lipovima (chip). Broj u epu zdrufenih elemenata omal!uje se .jnt~gracijskim brojem. Broj demenata Vezivanje 10.. .100 SSI 50...500 MSI > 1000 LSI > 10000 VLSI Osnovni sastav (Small Scale Integration) (Medium Scale Integration) (Large Scale Integration) (Very Large Scale Integration) digitalnog ral!unara

rijetka osrednja . velika gustOCa vrlo velika ) .

i
I I I L I..!: 3 5

I I I I :.J

1 2 3 4
5

ulama jedinica perifeme jedinice sredi~nja memorija ral!unskajedinica

regulacijskajedinica }

procesor

izIame jedinice

UlDvul jedinica prima podatke i naredbe korisnika (etal!, tastatura . . .). Peri/erne jedinice obuhvaiaju procesne jedinice (procesnu periferiju, periZme memorijske jedinice: memorijske kartice, trake, kolute, bubnjeve). SrediInja memorija sprema informacije-podatke i naredbe. Karakteristil!an le za nju kapacitet za spremanje informacija (jedinica kapaciteta sredi~nje 210 = 1024 rijel!i) te brzina za njihovo un~nje 8eIIlorije je 1 kilobajt

i apljenje. Ralunska jedinica obavlja sve zahtijevane operacije:

- aritmetil!ke operacije ( zbrajanje, odbijanje, mnofenje, dijeljenje), - logil!ne operacije usporedivanje (>,~, =, ~, <, *) i odluevanje, - organizacijske operacije (prenos podataka i naredbi medu funkcijskim

jedinicama rai!unara). Regulacijska jedinica dirigira izvodenje naredbi po programu. Ral!unska i regulacijska jedinica zajedno sa&ljavaju procesor. Iz/Qzne jedinice (~tampal!, ,.plotter, ekran. . .) predavaju korisniku rezulDIe ral!unara. Digitalni ral!unari upotrebljavaju se za rjehvanje svih zadataka koji se 8DgU oblikovati u programima.

307

Programska Digitalni rafunar je automat u kojem

oprema teku informacijski procesi po tofuo

odredenimuputama.

Program je potpuni niz uputa za rjebvanje danog zadatka. Te upute sadrfe rafunske naredbe za aritmetifke operacije, usporedbene naredbe za logifke operacije itd. Programi za korijene i eksponente, trigonometrijske i druge funkcije koje spremati i po se javljaju u praksi veoma resto, mogu se posebno izradeni potrebi ukljuati u drugi program kao potprogram. Izrada programa ovisna je 0 strukturi i izvedbi elektronifke naprave za preradu podataka (rafunala). Algoritam je temelj programa te je takav popis svih uputa kojima se omogufuje rjeknje odredenog zadatka po koracima. U Diem su pojedini k6raci odredeni tako, da ih rafunar more razumjeti i izvesti, tj.: . - svaki algoritam sastoji se iz vi~ pojedinih koraka, a svaki korak iz rafunskih propisa koji predstavljaju neku funkciju; svaki korak sadrfi osto upute za slijedea korak;

svaki

je korak

algoritma

izvedljiv

jednoznafno,

a isto

tako

jednoznafan

je

i nastavak; - funkcija svakoga koraka mora biti izvodljiva, ame je osigurano, da je s konafnim brojem elementamih operacija ostvarljiva svaka funkcija. Programski jezik oblikuje skup svih uputa za opis algoritama. Programski su jezici: - strojno orijentirani, tj. sastoje se iz uputa koje imaju jednaki ill slifni sastav kao i naredbe odredenog rafunala; - problemsko orijentirani, tj. po svom su sastavu prikrojeni problemima koje treba rje~avati. a nisu ovisni 0 uredaju rafunara; Na1ik na materijalne proizvode, nastaje i programski izradak u vi~ faza od kojih su najznafajnije:

specifikacija,

tj. odredivanje

uporabnih

funkcija

ulaznih

i izlaznih

poda-

taka; - planiranje: program se dijeli na programske module (pojedine komponente veCihprograma); izvedba: moduli se dalje detaljiraju i kodiraju (zapisuju u odredenom programskom jeziku). S Porastom kompliciranosti zadataka rastu i ~kovi za programsku opremu. Naprave za elektronifku obradu podataka mogu obaviti samo osnovne rafunske operacije i odredene usporedbe po kojima moraju biti izgradeni algoritmi. Jednostavni zadaci rjebvaju se jednostavnom jedna~bom. Za zadatke iz prirodoslovlja i tehnike festo su potrebni sistemi diferencija1nihjedna~bi. Za

308

aIgoritme je karakteristieno stoga, da se komplicirani zadaci rje~avaju korakom, putem jednostavnih operacija. Dijagram toka programa je raeunska shema kojom je dan cjelokupan tok aIgoritma (programskog niza). Pojedine korake upisujemo u odgovarajure okvire (blokove), medusobno ih povefemo i ucrtamo smjer toka. Dijagram toka ra~a se samo pri odluci da ne Simboli za dijagrame od\jjanja operacija programa (JUs A.FO.004 -1971)
~

D
DJ

Operacija opeenito Odluka

Potprogram

o
V
.

Modifikacija programa operacija Ruena

Ulaz/izIaz

0
C)

Linija odvijanja programa

PriIdjuena toeka Ganieno mJesto

<::>

Simboli za dijagrame protoka podataka i dokumenata

D
D
'0

Obrada opeenito Pomocna funkcija

Ruena operacija
Rueno

o
'9

Ulaz/izIaz ovisnaod Memorija postrojenja

Memorija odvojena od sistema Dokument

Magnetni disk Matriena memorija

izIaz Dustrirani

to

c::J unDje

CJ

Linija podataka Transport

Dosa

V
6.

Zdrufivanje RazluCivanje Zdrufivanjel IrazluCivanje

o
t:::] Q

kartica BukDa traka BukDa traka

Magnetoa

protoka

podataka

Telekomuni....:s:- kacijska veza

Povezivanje NapoeDa

Sortiranje

CD bubanj

Magnetni

--{

309

Pr i mj er: kvadratna jedna~ba ax2 + bx + c AnalitiCko rje!enje:xl,2 = Algoritam: Karak 1 [a = 07] Karak 2 Karak 3 Karak 4: Karak 5 Karak 6 Karak 7 Karak 8 Karak 9 Karak 10 Karak 11
Dijagram

=0

:a :t fa Yb2- 4ac
da: prelaz na karak 2 ne: prelaz na korak 5 da: prelaz na karak 3 ne: prelaz na karak 4 da: jedna~bu ne: jedna~ba zadavaljava svaki X je pratuslovna

[b = 07] [e = 07]
Izraamati X

= -db;
= b2 -

s~tak

raCuna.

Izracunati d [d = 07]
Izraamati
. IzraCunati

4 ae; prelaz na karak 6

da: prelaz na karak 7 ne: prelaz na karak 8

x
e

= -b/2a; svr~tak = v'idi; prelaz na

racuna
karak 9

da: prelaz na karak 10 ne: prelaz na karak 11 IzraCunatiXI,2 = (-b :t e)/2a; svr~tak racuna IzraCunatiXI,2 = (-b :t ei)/2a; smetak raCuna.
toka programa:

[d> 07]

310

Programski jezld

Svaki je programski jezik (tj. skup uputa za opis algoritma) jednomaato sasravljen po odredenoj gramatici. Znakovi kao elementi jezika odredeni wodabranim nizovima (brojkama, slovima, posebnim znakovima, simbolima la rijeCi). Programskih jezika ima vrlo mnogo. Posebno vaZni su naredni: -'aDA(nazvan po prvoj programerki Augusti Adi Byron) je jezik za programiranje u prirodoslovlju i tehnici. (Standardiziran u SAD g. 1983.) ALGOL (ALGOrithmic Language) upotrebljava se za prikaz" ra~nskih propisa, a narooto za rje~avanje numeri~ko-matemati~kih, prirodoslovnih i tehni~kih problema

(paretak

razvoj:

1958

- ALGOL

58; nato ALGOL

60-68.

Standardiziran

je

u: ISOIR 1538 i DIN 66026.) _~L (A Programming Language) sluZiza opis algoritama. (Po~etak razvoja: 1957. Prvi puta upotrebljen za ra~unare IBM 360.) PT (Automaticaily Programed Tools) namijenjen tehnologiji obrade. Iz njega su se razVili specijalni jezici: ExAPT-l - za obradu buenjem, ~PT 2 za obradu tokarenjem, EXAPT 3 za obradu glodanjem.

(Nastao

je 1957.

Standardiziran

je po DIN

66025

za sastavljanje

programa

za ra~unarom regulirane alatne strojeve za odvajanje restica.) BASIC (Beginner's All purpose Symbolic Instruction Code) prikrojen je u prvom redu za probleme prirodoslovlja i tehnike. Veoma je rasprostranjen pri malim osobnim ra~unarima. (Standardiziran u SAD 1978.) roBOL (COmmon Business Oriented Language) sluZi za potrebe trgovine i ra~unovodstva. (Standardiziran po ISO/R 1989 i DIN 66028.) FORTRAN (FORmular TRANslating system) upotrebljava se u prvom redu za programiranje problema iz prirodoslovlja i tehnike, a upotrebljiv je i na komercijalnom podruqu. (Poretak: 1954., daljnji razvoj: FORTRAN 77. Standardiziran po ISOIR 1539, DIN 66027.) PASCAL (imenovan po francuskom matematilaru) sluZiza rjehvanje numeri~kih i nenumeri~kih problema. (Postanak: g. 1969. na ETH, Ziirich.) PL 1 (Programming Language 1) upotrebljiv"za vi~namjensku primjenu. (Standardiziran po ISOIR 6160 i DIN 66225.) PROLOG (PROgramming in LOgic) razvijen je za potrebe umjetne inteligencije. (Poretak: 1972, Marseille.) Ostali su programski jezici: CORAL, FORMAC, GPSS, LISP, LTR, PEARL, REDUCE, RPG; RTL, SNOBOL, SYMAP itd.

311

Procesui

nCunari

Procesni raeunari (procesori) su naprave za elektronicku obradu podataka pri raznim tehnickim procesima. Razvoj tehnologije poluvodiea omoguCio je izradu raeunara znatno manjeg miniraeunar i mikroraeunar. U njima je na vrlo maloj volumena (i cijene) povr~ini skupljeno mnogo tisuCa sastavnih elemenata (npr. 20000 jednopolnih tranzistora na Cipu povrline od 35 mm2). Mikroprocesori - procesni mikroraeunari veCim su dijelom sastavljeni i programirani za odredenu svrhu.

1 - proces
2 - procesor

3- sirovina 4- energija
nemjerljive smetnje mjerljive smetnje proizvod sporedni i otpadni materijal 9 trafene informacije 10 informacije s drugoga raalDara 11- informacije iz procesa 12 - izvrSna naredba 5 678-

10

Procesor dobiva (stalno ill u odredenim vremenskim razmacima) informacije 0 ulaznim veliCinama (sirovinama i energiji), 0 toku proizvodnoga procesa (i mjerljivim smetnjama) te 0 izlaznim veliCinama (proizvodu te 0 sporednom i otpadnom materijalu). To su analogni signali koji se u pretvaraCima pretvaraju u digitalne signale. U procesoru se usporeduju mjemi podaci sa zeljama. U skladu s ustanovljenim odstupanjima procesor nato utice neposredno na proces.
Pomoe nCuDara

Brzina, toeoost i preglednost rada s raeunarom su uzroci za sve opseZniji rad u tehnici pomoeu raeunara. Tako su se razvili znaeajni radni sistemi, vodeni raeunarom: CAD CAM C~E CIM CAP CAQ itd. (Computer (Computer (Computer (Computer (Computer (Computer Aided Design) za konstruiranje (planiranje) Aided Manufacturing) za izradu (produkciju) Aided Engineering) za optimiranje izradaka (produkta) Integrated Manufaturing) za sastavljenu (integriranu) izradu Aided Programming) za programiranje (planiranje rada) Aided Quality Ensurance) za osiguranje kvaliteta

312

DRUGI

DIO

ISPITIVANJE MATERUALA DUAGRAM 0, E

U ispitnom uzorku (pokusnom ~tapu) materijala, optererenom silom F, nastupaju naprezanja 0 koja izazivaju rastezanje. Nap r e z a n j e 0 je odnos sile F i presjeka ispitnog uzorka S (okomito na SIIIjer site)

0=-

F S 0) ispitni re se uzorak

Zbog djelovanja site F (i time nastalim naprezanjem 5 prvotne duljine Lo rastegnuti na duljinu L. Pr o-d u I j e n j e epruvete iznosi

6.L = L

- Lo
-

P os t otn 0

prod

u Ij e nj e epruvete

je produljenje

5 obzirom

na

E.= -6.L = ~L L Lo Lo Dijagram 0, Epokazuje medusobnu ovisnost naprezanja i postotnog produljenja. Poeetno je rastezanje lineamo (tj. postotno je produljenje upravno razmjemo naprezanju). U podruqu linearooga rastezanja materijal je elastiCan (tj. nakon prestanka djelovanja sile - odn. naprezanja vraea se na prvotnu dimenziju). ModuJ elastiCnosti E je odnos naprezanja i postotnog produljenja (u po-

prvotnu duljinu Lo

Cl

Eet Granica elastienosti je naprezanje pri kojem osjetljiva mjerila osjete prvo primjetno, trajno, postotno produljcnje materijala (pri jo~ nepromijenjenom presjeku S = So).. Povrb te granice (obieno na koncu lineamoga rastezanja) materijal se rastefe plastilno (tj. nakon prestanka djelovanja sile ne vraea se 'riSe na prvotnu dimenziju, vec ostaje stanovito, trajno, postotno produljenje, :I presjek se suzuje: S < So). Dijagram 0, E nastavlja se u smislu tlaCn1b naprezanja, kad tlaeno naprezaDje -0 izaziva relativno skrarenje -E.

drugu elastienosti)

!!n.

.
L

Tj. naprezanje

lea:nja

Rp 0.01- vidi sIr. 316.

313

MEHANlCKO

ISPITIV ANJE METALA

(JUS C.A4.001-1986) Vlamo Ispitivaoje (JUS C.A4.002-1985) Za vlaeno ispitivanje slure ispitni uzorci koji imaju rame oblike s obzirom na veliCinu i oblik raspoloZivog materijala i s obzirom na zahvatne eeljusti stroja za kidanje.. 1. Oznake dlmenzlJa ISpltnlh uzoraka 50 Lt - ukupna duljina ispitnog uzorka duljina ispitnog dijela ispit. uzorka Le L - mjerna duljina'

~ !J ~
Lo
Lt

Le

-.

- .-

-.

.-

S - povrlmapopreenogpresjekaISpltnoguzorka So - poCetna povrlinapresjeka So najmanja povrlinapresjeka(nakon L. - ::.,~ mi<ro. ojo. (~"." k;. d kidanja) L.

- ","'~m_,"";~' -

, Pri upotrebi ekstenzometra: mjerna duljina mjera~a produljenja Le (ekstenzora) Leo po~etna mjerna duljina mjera~a Leo mjerna duljina mjera~a nakon ki-

t
.

2. Dimenzije ispitnih uzoraka danja Pri proporcionalnom ispitnom uzorku je po a mjema duljina Lo razmjema s korijenom poeetnog presjeka So:Lo = k pa je kod ispitnih uzoraka kruznog presjeka proporcionalna promjeru: ~ Lo = kvSo = k -. do Uobicajene pocetne duljine Lo su: 4 za proporcionalni ispitni uzorak za presjek ispit. uzorka

Vi
Lo

kratki (normalni)

k y;j4

proizvoljni

kruZni

5,65

Lo = 5,65 So Lo = 5 do
Lo = 11,3

I dugi 11,3 10 Primjeri kratkih ispitnih uzoraka:

VS;

10 do

do mm 20 :t 0,150

Somm2 314
1

Lomm 100 :t 1,0

110

10 :t 0,075 78,5 SO :t 0,5 55 5 :t 0,040 I 19,6 25 :t 0,25 I 28 Pri neproporcionalnim uzorcima poeetna mjema duljina Lo nije ovisna od presjeka So (odn. promjera do). Ispitni uzorci za Zice i tapove, promjera do 4 mm moraju imati poCetnu mjerou duljinu Lo = 200 :t 2 mm ili Lo = 100 :t 1 mm. Ispitni uzorci za limove i trake, debljine 0,1 . . . 3 mm izrezuju se na irine b (12,5 odn. 20 mm), s poCetnom mjemom duljinom Lo (50. .-.80 mm) i ispitnim duljinama Le (75 odn. 120 mm). . , 314

cr.:-ke velicina pri rastezanju i sutivanju !'ri rastezanju vrijede oznake:

~ = .li." = c = A = Omaka A ~ona1nog

L
Lu

- Lo

mm

- Lo

mm - produljenjenakonkidanja

produljenje

(/)'L/Lo)' 100 % - postotno produljenje (/)'LufLo) . 100 % - postotno produljenje nakon kidanja vrijedi za postotno produljenje nakon kidanja u slueaju upotrebe ispitnog uzorka s vrijednofu koeficijenta k = 5,65. Pri

~ -.ti

proporcionalnih zorakas drugimkoeficijentom (npr. 11,3),valja u k A dodati tu vrijednostkao indeks (npr. An,). Pri proporcionalnim

-mm kruZnog presjeka ozoa~ujemo postotno produljenje nakon kidanja: - pri kratkim ispitnim uzorcima As pri dugim ispitnim uzorcima Alo, PO upotrebi neproporcionalnog ispitnog uzorka, poretne mjeme duljine Lo JIII;ILLo = 80 mm), treba ozoaki A dodati kao indeks vrijednost poretne

.~u

vrijednosti npr. Aso). (

PO suZivanju presjeka vrijede ozoake:

,1S tJ1

= 50

= (/).5150) . 100

= 50 -

-5

5u

mm2 mm2

% - postotno sqZenje
Dijagram sile F u ovisnosti od produIjenja /)"L snimamo neposredno na stroju za kidanje F (vla~a) sila najveCa sila Fm

suZenj~popre~og presjeka najveee suZenje (nakon kidanja)

= (/),,5u/50). 100 % - postotnosuZenje nakon kidanja . . . (kontrakcija) n l.- .[ ' h J, vu""'" SIa I naZlYnI naprezan]a

--71
I I I I L

l1L

Pri odredivanju najveee sile Fm mora brzina razmicanja reljusti stroja za kidanje izoositi ~ Le mmlmin (Le V mm).

Dijagram F, /)"L

*
Nazivna naprezanja R izrafena su silom F, dijeljenom s poretnim presjekom 50, V dijagramu R, E dana su nazivna naprezanja R u ovisnosti 0 postotnom produIjenju E, sukladno s dijagramom sile F u ovisnosti od produljenja /)"L.
R Rm

.'

I I I I LA Dijagram R, E

= FISo =
FdSo

(vlacno)

nazivno cvrstoca

naprezanje

(vlacna)

3]5

~
5. Znatajna postotna produ/jenja
Ag.

R:l----11 I I I I I I

- ukupno postotno produljenje pri

najvecoj sili

"

11 /I

Ag

A,
A

- neproporcionalno postotno produljenje pri najvecoj sili - ukupno postotno produljenje u trenutku kidanja - postotno produljenje nakon kidanja

,6. Naprezanja telenja Naprezanja prirodnog telenja R. Konvencionalno naprezanje telenja Rp (za materijale s kontinuiranim rastezanjem) U dijagramu R, E povuremo iz (odabrane) tDtke x na apscisi paralelu s poretnim (linearnim) dijelom krivulje rastezanja. Presjek paralele s krivuljom rastezanja odreduje konvencionalno naprezanje terenja pri postotnom produljenju E = x%, npr.:

gomje- RoB donje- R.L

(npr. kOO mekib

relika)
R
Re"

R.,

J ~- ,
1 j I I I I

rL
*

Rpo.ol pri E = 0,01 %1), RpO.2 pri E = 0,2 %2), Rpl pri E = 1%. I To je tehnicka granica elasticnosti. 2 Dosada zvana granica plasticnosti

Tok rastezanja u ovisnosti od naprezanja je za razne materijale razliCit i za njib karakteristiCan. Tako po obliku dijagrama R, E motemo raz1ikovati materijale: R Z i I a v i materijali se nakon poretnog elastiQiog (lineamog) rastezanja rastem do prekida vrlo plab stiQio, i to kontinuirano (npr. bakar) iIi u diskontinuitetu s pojavom terenja pri stalnom naprezanju (npr. meki relik). d K r b k i materijali se po poretnom elastiQiom rastezanju kidaju bez (zna~jnijeg) plastickog rastezanja (npr. sivi lijev). a tvrdi celik t mebki celik b P I a s tic n i materijali se rastem samo neznatno elastiQio (npr. olovo) ili su gotovo neelastiCni (npr. c - sivi lijev asfalt) . d - bakar

316

IspitinDje saYijaDjem (JUs C.A4.005 - 1985) Ispitni uzorci imaju pravolrutni, kvadratni ill okrugli presjek, a ispituju se i &avi profili. Debljina a neka bude veea od 30 mill. Sirina pravokutnih uzoraka imosi 25 do 50 mm. PreporuCllje se da duljina I ispitnog uzorka bude . a

1 i

= (D + 3a) :t T

Za savijanje slllte dva oslooca s polu.mjerimaR: za a ~ 12 mm R = 25 mm za a > 12 mm R = 50 mm

Promjer D vaIjka kojim savijamo uzorak uzima se prema posebnim propisima D materijaI koji se ispituje. Savijanje mora biti polagano i neprekidno do odredenog kuta savijanja a, odnosno do pojave prvih pukotina na vanjskoj strani uzorka.

Sivi lijev ispituje se u pogledu fvrstoa: oa savijanje sirovim ill obradenim 2lDrcima u obliku posebno odlivenih ravnih okrug1ih ~tapova promjera do, koje aslanjamo 0 dva vaIjkasta oslonca s razmakom I (izmedu osi oslonaca promjera D), a u sredini ih opterefujemo silom F do prekida. Cvrstoea sivog lijeva na savijanje 0sm slijedi iz najvete site Fsm pri lomu 0sm Promjer ispit. uzorka do 13 20 30 45

= Fsml/4W

Ut = ndo3f32 '" 0,1 do3

OsIonci promjer D 20. . . 30 50. . . 60 razmak 1 260 400 600 900 - 1954) Polumjer pritiskivaea r 10. . . 15 25. . . 30

Mjere uzoraka i uredaja (prema JUS C.A4.014 - 1973) u mm Duljina ispil. uzorka 300 450 650 1000

11ablo ispitivanje (JUS C.A4.006

Za tlaau pokus slufi ispitni uzorak koji je za kovine redovito okruglog presjeka, promjera do i visine ho = 2do (izuzetno je ho = do . . . 3do). Za nekovine uzorak je obieno kocka. Uzorak se tlaa lakim i a:stim udarcima rekieem ill prerom. Pri tome se pojavljuje (tlaau stoiac po kojem se materijaI ~iri u stranu. Uzorak se tlaa do odredene visine (u hladnom stanju do ho/2, u vrueem stanju do ho/3), odnosno dok se na boku ne pojave pukotine.

IJUIila

317

Ispitiyanje ilea torzijom (JUS C.A4.016

- 1986)

U posebnom uredaju suremo Zicu oko vlastite osi do loma. Da bi Ziea pri tom ostala ravna, optereeujemo je vlacnom silom koja u Zici ne smije izazvati naprezanja veeeg od 2 % evrstoee reliene Zice, odn. 5 % evrstoCe Zice od nereljeznih kovina. Slobodna duljina Zice 1 i najveCa brzina sukanja n iznose: premjer fiee d (mm) slobodna duljina 1 brzina sukanja n (okr.ls) - pri reliku - pri Cu i Cu-Iegurama 0,3... (1 200 d 3 5 1... (1,5 100 d 1 2 1,5... (3 100 d 1 1,5 3... (5 100 d 1 1 5... (7 50 d 0,5 0,5

Broj okretaja Zice do loma mjera je njene sposobnosti pri ispitivanju torzijom. lspitiYanje ilea lzmjeniCnim prepbanjem (JUS C.A4.018 - 1986)

Ispitivani komad Zice stegnemo u pokusnu napravu u kojoj pregibamo iicu naizmjence u jednu i drugu stranu do njezina loma. Karakteristiene su mjere pokusne naprave (u mm) d D h d D h 0,3 ...0,5 0,5)...0,7 0,7)...1,0 1,0). .. 1,5 1,5)...2,0 2,5 3,5 5,0 7,5 10,0 15 15 15 20 20 2,0)... 3,0 3,0)... 4,0 4,0)...6,0 6,0)... 8,0 8,0).. .10,0 15,0 20,0 30,0 40,0 50,0 25 35 50 75 100

Zieu pregibamo preko valjaka od kaljenog celika. Jednim pregibom smatramo savijanje iz pocetnog (srednjeg) polofaja za 90 u jednu stranu i natrag do poretnog polofaja (a obavljamo ga u 1 s). Broj pregiba do prekida Zice mjera je sposobnosti Zice za izmjenicno pregibanje. Ispitiyanje ilea navijanjem (JUS C.A4.019 - 1986). Ispitiyanje sposobnosti za izt'lacenje (JUS C.A4.021 - 1962). Sposobnost materijala za izv1arenje ispituje ,~ se utiskivanjem reliene kuglice u limeni ispitni uzorak. Za limove i trake debljine do 2 mm sluZi naprava po Eriehsenu, koja se stastoji od kaljene reliene kuglice za utiskivanje, matrice i drfa~ limenog uzorka. Kuglica se polagano i jednoliko (brzinom oko 0,1 mmls) utiskuje u uzorak do pojave prvih pukotina. Kao mjera sposobnosti materijala za izvlarenje navodi se postignuta dubina.

318

IspitivaDjem udarom po Cbarpyju Zz ispitivanjem udarom na savijanje po metodi Charpyja upotrebljavaju se -morci sa zarezom. Tim se postupkom odreduje zilavost materijala pri JIIIOift,S obzirom na utjecaj zareza). lspitni uzorak s V-zarezom

/spilni uzorak s U-zarezom

,rus C.A4.004 - 1984)

(JUS C.A4.025 - 1984)

55'0.' b

~ ~

= ~ mm - standardno

~~I~
-

= :3(2)mm plit~i zarez

~tni

}-,

+ 0 09

b = 10 mm - standardno + 0 11 mm mm b = 7,5 (5) mm- uskiuzorak -,

I~
}

se uzorak prelama batom (njihalom) koji pri padu udari u sredinu

.-la.

poduprtogana oslonce.

Udama energija bata Ghl

= 300

(ISO, 100) J.

L~i rad njihajnog bata teZine G, koji !*la s visine hI te dospije pri lomu na ~u h2 iznosi

..~m'
/ / I i
Y-

\ \. \.

K = G(h.'- h2) Oznaka udamog rada pri nazivnoj e8ergiji 300 J i pri standardnom ispit80IIl uzorku je: - pri uzorku s U-zarezom: KU - pri uzorku s V-zarezom: KV Udama Zilavost u opeem slu~ju raste s temperaturom. U ~irokom su temperatumom podrugu udamo vrlo Zilave kovine koje moteIIlO gnjeati: AI, Cu, Ni, austenitni relik (I); aeznatno Zilave su krhke materije: staklo, keramika, vrlo tvrdi retici (11). Za obi~e retike - nelegirane i malo legirane (Ill) zna~jna je. .-etika ovisnost udame Zilavosti od temp.: pn YiSojsu vrlo Zilavi, pri niskoj veoma krhki.

T
319

ISPITIV ANJE TRAJNE

CVRSTOCE

Ispitivauje trajne statiCke evrstoee Konstantnom (statickom) sHorn dugotrajno optereteni materijal pocet te se pod odredenim optereeenjem, u ovisnosti od temperature, postupno rastezati. Ova se pojava, koju nazivamo puienje, zaustavlja, ako se materijal pri rastezanju uevrsti, dok se u protivnom nastavlja do loma. Temperatura pri kojoj se pojavljuje ptdenje ovisna je 0 materijalu (npr. pri eeliku od 200C nawe; pri olovu ili plastici vec kod okolimje temperature). Najvete naprezanje kod kojega se pri odredenoj temperaturi konstantnom silom optereeeni materijal \lire trajno ne rastere (ne ptde) nazivamo trajnom statiCkom lvrstoeom materijala. Dugotrajnim je pokusima (100000 h) ustanovljeno, da stvamu trajnu staticku evrstotu ni nakon !ako dugog vremena ne moremo odrediti. Odrediti moremo u svakom slueaju samo vremenska staticka svojstva evrstote koja vrijede za odredeno ogranieeno trajanje optereeenja. Rezultati kratkotrajnih ispitivanja ne mogu se jednostavno upotrebiti pri dugotrajnim opteretenjima. Stoga je preporucljivo trajanje statickog ispitivanja

za kovine
za plastiene materijale

t
t

= 100000 h

10 000h.

Vremensko naprezanje telenja Rp .ltlT je naprezanje pri kojem se materijal rastegne do odredenog postotnog produljenja E (npr. 1%) za odredeno vrijeme t (npr. 100000 h) pri odredenoj temperaturi T (npr. 400 0c), ~to bi se za navedeni slucaj napisalo Rp 1/100000I400. Vremenska statilna lvrstoca RmtlT je najvete naprezanje koje materijal podnosi odredeno vrijeme t (npr. 100 000 h) pri odredenoj temperaturi T (npr. 600C). U navedenom slueaju omaenjemo to Rm lOOOOCl600. Ispitivanje dinamiCke Cvrstoee (JUS C.A4.035 - 1966) Cvrstoea je materijala matno manja ako materijal u toku vremena t nije jednoliko optereeen (primjer a na donjoj slici), vet nejednoliko (primjer b).

ruM:{Jl U1b
Potpuno nejednolika optereeenja nisu prikladna za usporedivanje ispitnih rezultata. Zato odredujemo dinamicka svojstva evrstote materijala za sinusoJ idna opteretenja, kod kojih naprezanje koleba za otklon (amplitudu) u. (Ta>od1 srednjeg naprezanja Um.d (Tm.d) (primjer c). Ta naprezanja mogu biti: I a) istosmjerna (primjeri c i d) b) izmjenicna (primjeri e i f). 320

Od raznih sinusoidnih opteretenja

posebno su zna~jna:

: pulzirajuce i/i titrajno dinamicko optereeenje (primjer d na slici na str. ~ pri kojem naprezanje utitra (pulzira) za amplitudu Gaizmedu vrijednosti t . oko srednjeg naprezanja umed;u. = Umed = Umax12; ~je :: nihajuce iti kolebljivo dinamicko opterecenje (primjer f), pri kojem U koleba za amplitudu Uaizmedu vrijednosti -Umax i + Um.,.; Ua
pri cemu je srednje naprezanje Umed

= ~.

= O.

Trcljnost materijala ovisi 0 broju titraja opterecenja. Smanjivanjem amplinaprezanja u. pri dinamickom optereeenju povecava se broj titraja N, koje

-=ijal

podnosibez loma.

Ovisnost u. = f(N) prikazuje W6hlero... trivulja (na slici desno). W6hlerova se -.ulja pri odredenom broju titraja ND (107 - tdik, 108 za lake kovine) priblihva stal8Ij vrijednosti <1i>, ojom definirctmo dinak 8fku evrstoeu. DinamiCka cvrstoca <1i> najvete napreje zmje Um.,. pri kojem se materijal ni pri bilo bkvom povetanju broja titraja optereeenja ae bi vi~ slomio. Dijagram dinamicke cvrstoce (Smithov ;iiagram) prikazuje dinamicku evrstocu av ,. ovisnosti 0 srednjem naprezanju umed za nzna dinamicka optereeenja:

tJ. ---o

~ ~

logNo ~,;

.01 I 00' .

1 av' = RpO.2 - za mimo optereeenje DO. . . av" - za pulzirajuee opterecenje / rn -av'" . .. + av'" -00. - za njihajuce optereeenje. -0,. Crta koja u dijagramu ide iz izhodi~ta pod kutom od 45 prikazuje srednje optereeenje. Udaljenosti od nje prema gore ili dolje do gomjega odnosno donjega granienog naprezanja jesu otkloni naprezanja. BuduCi da materijal u konstrukcijama po pravilu ne srnijemo optereCivati iznad naprezanja teeenja RpO.2je tom granicom u dijagramu dinamicke evrstoee ogranieeno podruqe dopmtenog opteretenja. Na dinarnicku evrstocu veoma jako utjeee djelovanje zareza (nejednolika rclZdioba naprezanja), ~to mofe evrstoeu znatno sniziti ispod vrijednosti koju materijal ima bez zareza. Zato je dinarnicka evrstoea zavarenih spojeva (zbog zavamog zareza) ili predmeta 5 grubo obradenom povriinom (koja se zapravo sastoji od mnogih sitnih zareza) IDDogo manja.
22 - Strojarski prirua,ik 321

ISPmY ANJE TVRDOCE Mjera za tvrdofu ovisi 0 postupku ispitivanja. 1. IspitmmjetvnIoeepo BrineDuHB (JUS C.A4.003 -1985 i 032 -1986)

~
~ . d
mora trajati

U Cistu se i ravnu povrlinu pokusnog materijala (kovine) utiskuje odredenom silom F(N) kuglica promjera D(mm). Mjeri se promjer otiska d(mm). Mjera Brineliove tvrdoce iznosi 0,102 F 2 /

= 0,102 F 1tD(D - VD2 - d2) HB = ~ gdje je A povrlina otiska (kalote). Vrijednosti Brinellove tvrdoa: HB za pojedine promjere otiska d sabrane su u tablicama na s1. 324 i 325.. OdlufujuCa je prosjefua vrijednost koja je rezultat barem dvaju mjerenja. Kuglica je: do tvrdoee 450 HB od zakaljenog b:lika, do tvrdoee 650 HB od tvrdog metala. (Tvrdoea iznad 650 HB ispituje se po Vickersu - s1.326). Sila pritiska F mora rasti do nazivne 2 . . . 8 s, a djelovanje nazivne sile
10

...

15 s.

11il 11'
II!

Upo1ebljavaju se slijedeee sile pritiska F (N) odn. odgovarajuCe vrijednosti rasporedene u skupine po 0,102 F (u zagradi) i promjeri kuglica D (mm) vrijednostima 0,102 F1D2:

I
0,102 F D'
30 15 10 5 2,5 1,25 (1500) 9807 114710 (1000) I 4903 (500) I 2452 (250) I 1226 (125) 980,7 (100) 2452 (250) 1226 (125) 612,9 (62,5) 306,5 (31,25) 245,2 (25)
I

FN (0,102 F) 10 I 29420 (3000) 1 294,2 (30)

612,9 (62,5) 306,5 (31,25) 153,2 (15,625) 76,61 (7,8125) 61,29 (6,25)

392.2 (40) 196,1 (20) 98,07 (10) 49,03 (5) 39,23 (4)

98,07 (10) 49,03 (5) 24,52 (2,5) 12,26 (1,25) 9,807 (1)

Primjeri omaka tvrdoee po Brinellu:

350 HBS 5n50

maCi tvrdofu

350 HB pri upo1ebi

b:liroe

kuglice

prom-

jera D

= 5 mmipri vrijednosti pritiska F = 7355 N).

0,102 F= 750 (tj. pri sill

322

Vrijednosti 0,102 FID2 odabiremo

s obzirom na vrstu materijala ispitnog Tvrdoea HB 0,102 FID'

..n

i njegovoj vrdoa: t
Materijal

...a

30
< 140
> 140 < 35 35.. .200 > 200 < 35 35.. . 80 > 80 10 30 5 10 30 1,25 2,5 5 10 15 10 15 1 1,25

.-. feljezo
-i bakrene slitine

JIIitovine i slitine "IIiIRnkositar i

Najmanja debljina uzorka (u mm) u ovisnosti od promjera kuglice

1J : promjera otiska d:

...

d 1 0,08 0,18 0,33 0,54 0,80 2 .2 :.3 .A ..5

Dmm 2,5 5

d mm 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0 5,2 5,4 5,6 5,8 6,0

Dmm 5 2,46 2,92 3,43 4,00 10 1,17 1,38 1,60 1,84 2,10 2,38 2,68 3,00 3,34 3,70 4,08 4,48 4,91 5,36 5,83 6,33 6,86 7,42 8,00

..6
'." '.8 ..9

..0
hi

.2 .:.3 .A

0,25 0,37 0,51 0,67 0,86 1,07 1,32 1,60

..5
...6 i.7

0,29 0,40 0,53 0,67 0,83 1,02 1,23 1,46 1,72 2,00

..8
..9 .O 2 Za eelik mozemo iz pomate 1IqOvu evrstofu Rm (N/mm2)

0,58 0,69 0,80 0,92 1,05 1,19 1,34 1,50 1,67 2,04

Brinellove

tvrdoee HB pribliZno odrediti

Rm = 3,6 HB Rm = 3,5 HB - Cr-Ni Rm = 3,4 HB Usporedbena tablica (pribliZna)izmedu evrstoee i tvrdoee eelika nalazi se - 5tt. 322 i 323. za ugljiCnieelik za legirani eelik

- Cr

323

Tvrdoca po
pri 10 2,40 2,45 2,50 2,55 2,60 2,65 2,70 2,75 2,80 2,85 2,90 2,95 3,00 3,05 3,10 3,15 3,20 3,25 3,30 3,35 3,40 3,45 3,50 3,55 3,60 3,65 3,70 3,75 3,80 3,85 3,90 3,95 4,00 4,05 4,10 4,15 4,20 4,25 Promjer otiska d..mm promjeru kuglice D mm: 5 2,5 2 1 1,20 0,60 0,48 0,24 0,49 1,25 0,50 0,25 0,51" 1,30 0,65 0,52 0,26 0,53 1,35 0,54 0,27 0,55 1,40 0,70 0,56 0,28 0,57 1,45 0,58 0,29 0,59 1.50 0,75 0,60 0,30 0,61 1,55 0,62 0,31 0,63 1,60 0,80 0,64 0,32 0,65 1,65 0,66 0,33 0,67 1,70 0,85 0,68 0,34 0,69 1,75 0,70 0,35 0,71 1,80 0,90 0,72 0,36 0,73 1,85 0,74 0,37 0,75 1,90 0,95 0,76 0,38 0,77 1,95 0,78 0,39 0,79 2,00 1,00 0,80 0,40 0,81 2,05 0,82 0,41 0,83 2,10 1,05 0,84 0,42 0,85 Tvrdoea po Brinellu HB za vrijednost O,102FID': 15 10 5 2,5 1,25 327 218. 109 54,5 27,2 313 209 104 52,2 26,1 301 200 100 50,1 25,1 289 193 96,3 48,1 24,1 278 185 92,6 46,3 23,1 267 178 89,0 44,5 22,3 257 171 85,7 42,9 21,4 248 165 82,6 41,3 20,6 239 159 79,6 39,8 19,9 230 154 76,8 38,4 19,2 222 148 74,1 37,0 18,5 215 143 71,5 35,8 17,9 207 138 69,1 34,6 17,3 200 134 66,8 33,4 16,7 194 129 64,6 32,3 16,2 188 125 62,5 31,3 15,6 182 121 60,5 30,3 15,1 176 117 58,6 29,3 14,7 170 114 56,8 28,4 14,2 165 110 55,1 27,5 13,8 160 107 53,4 26,7 13,4 156 104 51,8 25,9 13,0 151 101 50,3 25,2 12,6 147 97,7 48,9 24,4 12,2 142 95,0 47,5 23,7 11,9 138 92,3 46,1 23,1 11,5 135 89,7 44,9 22,4 11,2 131 87,2 43,6 21,8 10,9 127 84,9 42,4 21,2 10,6 124 82,6 41,3 20,6 10,3 121 80,4 40,2 20,1 10,0 117 78,3 39,1 19,6 9,79 114 76,3' 38,1 19,1 9,53 111 74,3 37,1 18,6 9,29 109 72,4 36,2 18,1 9,05 106 70,6 35,3 17,6 8,82 103 68,8 34,4 17,2 8,61 101 67,1 33,6 16,8 8,39

30 653 627 601 578 555 534 514 495 477 461 444 429 415 401 388 375 363 352 341 331 321 311 302 293 285 277 269 262 255 248 241 235 229 223 217 212 207 201

1 21,8 20,9 20,0 19,3 18,5 17,8 17,1 16,5 15,9 15,4 14,8 14,3 13,8 13,4 12,9 12,5 12,1 11,7 11,4 11.0 10,7 10,4 10,1 9,77 9,50 9,23 8,97 8,72 8,49 8,26 8,04 7,83 7,63 7,43 7,24 7,06 6,88 6,71

324

Hrmellu

H lJ

Promjer otiska d mm pri promjeru kuglice D mm: 10 5 2,5 2 1 .UO 2,15 0,86 0,43 ~.35 0,87 ~.40 ~.45 ~.50 ~.55 ~.60 ~.65 ~.70 ~.75 ~.80 ~.85 4.90 ~.95 5.00 5.05 5.10 5.15 2,20 2,25 2,30 2,35 2,40 2,45 2,50 2,55 2,60 2,65 2,70 2,75 2,80 2,85 2,90 2,95 3,00 1,50 1,45 1,40 1,35 1,30 1,25 1,20 1,15 1,10 0,88 0,89 0,90 0,91 0.92 0,93 0,94 0,95 0,96 0,97 0,98 0,99 1,00 1,01 1,02 1,03 0,44 30 197 192 15

Tvrdoea po Brinellu HB za vrijednost 0,102 FID2: 10 5 2,5 1,25 32,8 16,4 32,0 16,0 31,2 30,5 29,8 29,1 28.4 27,8 27,1 26,5 15,6 15,2 14,9 14,5 14,2 13,9 13,6 13,3 8,19 7,99 7,80 7,62 7,44 7,27 7,10 6,94 6,78 6,63 6,48 6,34 6,20 6,07 5,94 5,81 5,69 5,57 5,46 5,34 5,24 5,13 5,03 4,93 4.83 4,73 4,64 4,55 4,46 4,38 4,29 4,21 4,13 4,05 1 6,55 6,39 6,24 6,09 5,95 5,81 5,68 5,55 5.43 5,30 5,19 5,07 4,96 4,86 4.75 4.65 4,55 4,46 4,37 4,28 4,19 4,10 4,02 3,94 3,86 3,79 3,71 3,64 3,57 3,50 3,43 3,37 3,31 3,24 3,18

98,3 65,5 95,9 63,9 93,6 91,4 89,3 87,2 85.2 83,3 81,4 79,6 77.8 76,1 74,4 72,8 71,3 69,8 68,3 66,9 65,5 64,1 62,8 61.5 60,3 59,1 57.9 56.8 55.7 54.6 53,5 52,5 51.5 50,5 49.6 48,7 62,4 60,9 59,5 58,1 56.8 55.5 54,3 53,0 51,9 50,7 49,6 48,6 47,5 46,5 45,5 44,6 43,7 42,8 41,9 41,0 40.2 39.4 38,6 37,9 37.1 36,4 35,7 35,0 34,3 33,7 33.1 32,4

187 183 0,45 179 174 0,46 170 167 0,47 163 159 0,48 0.49 0,50 0,51 0,52 0,53 0,54 156 152 149 146 143 140 137 134

25,9 13,0 25,4 12,7 24,8 12.4 24,3 12,1 23,8 11,9 23,3 11,6 22,8 11,4 22,3 11,1 21,8 21,4 20,9 20,5 10,9 10,7 10,5 10,3

5.25 .
5.30 5.35 5.40 5.45 5.50 5.55 5.60 5.65 5,70 5,75 5,80 5,85 5,90 5,95 6.00

5.20

1,05
1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 I,ll 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20

1,04

128
126 123

131

121 118 0,55 116 114 0,56 III 109 107 105

20,1 10,1 19,7 9,85 19,3 9,66 18,9 9,47 18,6 18,2 17,8 17,5 17,2 16,8 16,5 16,2 15,9 9,28 9,10 8,92 8,75 8,59 8,42 8,26 8,11

0,57

0,58 103 101 0,59 99,2 97,3 0,60 95,5

47,7 31,8

7,96 3,98

325

2. IspitiVIIDjetvrdoee po Vkkersa HV (JUS C.A4.033 - 1984) U povriinu ispitanog materijaIa utisnemo dijamantni ~iljak u obliku piramide (5 kutom 136) proizvoljnom silom F. Vickersova tvrdoea HV se rablna iz sile p,ritiska F (N) i povriine utisnutog pluta piramide A (mm ), koju odredujemo mjerenjem dijagonaIa d1 i d2 (mm) F d2 HV

= 0,102 A

A = 2 sin (136/2)

d=~

HV "" 0,1891

-;[2

DijagonaIe dl i d2 mjerimo tOCn~ od :tO,OOl mm. Debljina ispitnog uzorka mora iznositi najmanje 1,5 d. Po pravilu upotrebljavamo slijedeee sile pritiska F, koje su rasporedene po zaokrutenim vrijednostima 0,102 F dodajuCi ih (za prikaz upotrebljene sile pritiska) omaci tvrdoee po Vickersu HV: F N 0.102 F HV 49,03 5 HV 5 98.07 10 HV 10 196.1 20 HV 20
294.2 30 HV 30

490.3 5U HV 50

980.7 100 HV 100

Pri mjerenju tvrdoee veoma tankih slojeva upotrebljavamo sile pritiska od 2.. . 50 N; pri mjerenju mikrotvrdoee (tvrdoee sastavina zmatih materijaIa) i manje sile od 2 F. Vrijednosti Vickersove tvrdoee HV (HV 5, HV 10, HV 100) sabrane su u tablicama na str. 326 do 329. Za jednake otiske nekon drugom silom F iznosi Vickersova tvrdoea HV' = HV . .I....F Tvrdoea po Vickersu HV je do vrijednosti 250 HV broj~o po Brinellu HB 250 HV = 250 iiB 420 HV "" 400 HB Tvrdoca po Vickersu HV 5 pri sili pritiska F = 49,03 N (0,102 F = 5)
za promjere otisaka d

jednaka tvrdoCi

povrh ove vrijednosti raste Vickersova tvrdoea btfe nego Brinellova, tako da je

= 0,056 . . . 0,099 mm
4 5 2 195 1 648 1 283 I 027 6 2 957 2 129 1 605 1 254 1 006 7 2 854 2 066 1 564 1 225 985 8 2 756 2 00$ I 524 1 197 965 9 2 664 2 948 I 486 I 171 946

dmml
0.05. 0.06'

1 2492 1 839 1 413 I 120

2 576 0.07. 1 892 0.08. 1 449 0.09. 1 145

1

2412 2 336 2 264 1 789 1 740 1 693 1 379 I 346 1 314 I 096 I 072 1 049

326

Tvrdoca po Vickersu HV 10 pri sill pritiska F = 98,07 N (0,102 F = 10) za promjere otisaka d = 0,100 . . . 0,549mm .5OID I ....0 ....8 ....1 ....5 ....6.. ....7 ....9 ....2 ....3 ....4 1855 1818 1782 1748 1715 1682 1651 1620 1590 1561 1533 1505 1478 1452 1427 1402 1378 1355 1332 1310 ..i. ., 1288 1267 1246 1226 1206 1187 1168 1150 1132 1114 988 974 960 3- 1097 1081 1064 1048 1033 1018 1003 920 907 894 882 870 858 847 835 ,j.946 933 734 813 803 792 782 772 762 752 743 ';5. 824 690 681 673 665 657 649 724 715 707 698 :6. , 592 585 579 634 627 620 613 606 599 642 542 536 530 525 519 572 566 560 554 548 S. 508 503 498 493 488 483 478 473 468 9. 514 441 454 450 446 437 433 429 425 ". 464 459 417 405 401 397 394 390 387 ':1. 421 413 409 380 376 373 370 366 363 360 357 354 383 339 336 333 330 327 325 351 348 345 342 23304 302 299 319 317 314 311 309 306 .24. 322 279 276 294 292 290 287 285 283 281 25. 297 256 272 264 262 260 258 274 270 268 266 ':6. 247 240 238 251 249 245 243 242 254 253 ':1. 224 235 230 228 227 225 222 ':8. 237 233 232 216 215 210 209 207 219 218 213 212 29. 221 199 198 194 206 203 202 201 197 195 39. 205 191 189 186 185 183 182 193 192 188 187 .31. 174 173 179 178 177 176 172 171 t.32. 181 180 167 163 162 161 169 168 166 165 164 L33. 170 154 159 157 156 155 153 152 . 160 159 158 145 144 151 149 148 147 146 146 151 150 ...35. 140 138 137 136 143 142 142 141 139 138 ...36. 131 130 130 129 134 133 133 132 135 135 ..37. 126 125 124 124 123 123 128 127 126 ..38. 128 117 116 121 121 119 119 118 118 122 120 39. 112 111 115 114 114 113 113 111 AO. 116 115 108 107 106 106 110 109 109 108 107 -1. 110 101 101 104 104 103 102 102 105 105 103 1. ...;.3. 100 99.8 99.4 98,9 98.5 98.0 97.6 97.1 96.7 96.2 . 95.8 95.4 94.9 94.5 94.1 93.6 93.2 92.8 92,4 92.0 AS. 91.6 91.2 90,8 90,4 90.0 89.6 89.2 88.8 88,4 88.0 46. 87.6 87.3 86.9 86.5 86.1 85.8 85,4 85.0 84.7 84.3 7. 84.0 83.6 83.2 82.9 82.5 82.2 81.8 81.5 81.2 80,8 .48. 80.5 80,2 79.8 79.5 79.2 78.8 78.5 78.2 77.9 77.6 A9. 77.2 76.9 76.6 76.3 76.0 75.7 75.4 75.1 74.8 74.5 ..50. 74.2 73.9 73.6 73.3 73.0 72.7 72.4 72.1 71.9 . 71.6 ' .51. 71.3 71.0 70.7 70.5 70.2 69.9 69.7 69,4 69,1 68.8 2. 68.6 68.3 68.1 67.8 67.5 67.3 67.0 66.8 66.5 66.3 63.8 .53. 66.0 65.8 65,S 65,3 65.0 64.8 64.6 64.3 64.1 61.8 61.5 34. 63.6 63.4 63.1 62,9 62.7 62.4 62.2 62.0

327

Tvrdoea po Vickersu BV 10 pri sill pritiska F = 98,07 N (0,102 F = 10) za premjere otisaka d = 0,550 . . . 0,999 mm dmm 0.55. 0.56. 0.57. 0.58. 0,59. 0,60. 0.61. 0,62. 0.63. 0.64. 0.65. 0.66. 0,67. 0,68. 0.69. 0.70. 0.71. 0.72. 0.73. 0.74. 0.75. 0.76. 0.77. 0.78. 0.79. 0.80. 0.81. 0.82. 0.83.. 0.84. 0.85. 0,86. 0.87. 0.88. 0.89. 0.90. 0.91. 0.92. 0.93. 0.94. 0.95. 0.96. 0.97. 0.98. 0.99. 328 0 61.3 59.1 57.1 55.1 53.3 51,5 49.8 48.2 46.7 45.3 43.9 42.6 41.3 40.1 39.0 37.8 36.8 35.8 34.8 D~ 33.0 32.1 31.3 30,5 29.7 29.0 28.3 27.6 26.9 26.3 ~~ 25,1 24.5 D~ 23,4 22.9 22.4 21.9 21,4 21.0 20,5 20.1 19.7 19.3 18.9 .,.. I 61.1 58.9 56.9 54.9 53.1 51.3 49.7 48.1 46.6 45.1 43.8 42.4 41.2 40.0 38.8 37.7 36.7 35.7 34.7 D~ 32.9 32.0 31.2 30,4 29.6 28.9 28.2 27.5 26.9 26.2 ~A 25.0 24.4 D~ 23,4 22.8 22,3 21.9 21,4 20,9 20,5 20,1 19.7 19.3 18.9 2 60.9 58.7 56.7 54.7 52.9 51,2 49,5 47.9 46.4 45.0 43.6 42,3 41.1 39,9 38,7 37,6 36.6 35.6 34,6 D~ 32,8 31,9 31,1 30,3 29.6 28,8 28,1 27,4 26.8 26.2 ~.5 25.0 24,4 D~ 23.3 22.8 22.3 21.8 21.3 20,9 20.5 20.0 19.6 19.2 18.8 3 60.6 58.5 56.5 54.6 52,7 51.0 49,4 47,8 46,3 44.9 43.5 42.2 40.9 39.8 38,6 37.5 36.5 35.5 34.5 DA 32.7 31,9 31,0 30,2 29.5 28,8 28.1 27,4 26,7 26,1 ~.5 24,9 24,3 D~ 23.3 22.7 22.2 21,8 21,3 20.9 20,4 20.0 19.6 19.2 18.8 4 60.4 58.3 56.3 54,4 52,6 50,8 49.2 47.6 46.1 44.7 43.4 42.1 40.8 39.6 38.5 37,4 36.4 35,4 34.4 D.5 32.6 31,8 31.0 30.2 29,4 28.7 28.0 27,3 26,7 26.0 ~,4 24.8 24.3 D~ 23.2 22.7 22.2 21.7 21,3 20,8 20.4 20,0 19.5 19.2 18.8 5 60.2 58.1 56.1 54.2 52,4 50.7 49.0 47.5 46.0 44.6 43.2 41.9 40.7 39.5 38.4 37.3 36.3 35.3 34.3 D,4 32.5 31.7 30.9 30.1 29.3 28.6 27.9 27.2 26.6 26.0 ~,4 24,8 24,2 D~ 23.2 22,6 22,2 21,7 21,2 20,8 20,3 19,9 19,5 19.1 18,7 6 60.0 57.9 55.9 54.0 52,2 50.5 48,9 47.3 45.8 44.4 43.1 41.8 40.6 39,4 38.3 37.2 36.2 35.2 34.2 D~ 32,4 31.6 30.8 30.0 29.3 28.5 27.9 27.2 26,5 25,9 ~~ 24,7 24.2 DA 23.1 22,6 22,1 21,6 21.2 20,7 20.3 19,9 19.5 19,1 18.7 7 59.8 57.7 55.7 53.8 52.0 50.3 48.7 47.2 45.7 44.3 43.0 41.7 40.5 39.3 38.2 37.1 36.1 35.1 34.1 D~ 32.4 31.5 30.7 29.9 29.2 28.5 27.8 27,1 26,5 25,9 ~~ 24,7 24,1 DA 23.0 22.5 22,1 21,6 21.1 20,7 20.2 19.8 19.4 19,0 18.7 8 59.6 57.5 55.5 53.6 51,9 50,2 48.6 47.0 45.6 44.2 42.8 41.6 40.3 39.2 38,1 37.0 36.0 35.0 34.0 33.1 32,3 31,4 30.6 29.9 29,1 28.4 27.7 27.0 26,4 25,8 25,2 24.6 24.1 23.5 23.0 22.5 22,0 21.5 21,1 20,6 20.2 19.8 19.4 19.0 18,6 9 59.3 57,3 55,3 53.5 51.7 50.0 48.4 46.9 45.4 44.0 42.7 41.4 40.2 39.1 38.0 36.9 35.9 34.9 34.0 33.1 32.2 31,4 30.6 29.8 29.0 28.3 27,6 27,0 26.3 25.7 25.1 24.6 '24.0 23.5 22.9 22,4 22,0 21.5 21.0 20.6 20.2 19.8 19,3 19.0 18.6

.ofmm

:":1. : .1. :.2.

,.3.

.,

:.4. ,.,5. :.6.

1.8. 1.9.

....0 185 153 129 110 94.6 82.4 72.4 64.2 57.2 51.4 d

Tvrdoea po Vickersu HV 100 pri sill pritiska F = 980,7 N (0,102 F = za promjere otisaka d = 1,00. . . 1,99 ....1 ....2 ....3 .,..4 ....5 ....6 182 175 171 165 178 168 151 148 145 143 140 138 127 125 123 121 119 117 108 106 105 103 102 100 92.0 90.7 89,4 88.2 87.0 93.3 81.3 80.3 79.2 78.2 77.2 76.2 71.5 70.7 69.8 69.0 68.1 67.3 63.4 62.7 62.0 61.3 60.6 59.9 56.6 56.0 55,4 54.8 54.2 53.6 50.8 50.3 49.8 49.3 48.8 48.3

100) mm
....7 ....8 ....9 162 156 159 135 133 131 I11 115 113 98.8 97.4 96.0 85.8 84.7 83.5 75.2 74.3 73.4 66.5 65.7 64.9 59.2 58.5 57.9 53.0 52.5 51.9 47.8 47.3 46.8

- srednja
konveksna 0.994 0.989 0.983 0.978 0.973 0.968 0.963 0.958 0.953 0.949 0.941 0.932 0.924 0.917 0.910

Kon/aumi jakJori dijagonala otiska, D promjer ispitnog uzorka

,;iD 0.005 0.01 0.015 0.02 0.025 0.03 0.035 0.04 0.045 0.05 0.06 0.07 0.08 0.09 0.10

Kug1astapovdina konkavna 1.006 1.013 1.019 1.025 1.031 1.038 1.045 1.053 1.060 1.068 1.085 1.103 1.122 1.143 konveksna

Valjkasta povdina konkavna konveksna

+ konkavna

1.006 1.009 1.012 1.015 1.018 1.021 1.024 1.027 1.030 1.036 1.043 1.049 1.056

0.995 0.992 0.990 0.987 0.985 0.982 0.980 0.978 0.977 0.973 0.969 0.966 0.964

1.006 1.009 1.013 1.016 1.020 1.024 1.028 1.032 1.037 1.047 1,059 1.071 1.085
1.118

0.11
0.12

0.903
0.896

0.13

0,890

0.14 0.15 0.16 0.17 0.18 0.19 0.20

0.21 0.22
o

0.884 0.878 0.873 0,868 0.863 0.858 0.853

0.994 0.991 0.988 0.986 0.983 0.980 0.977 0.974 0.972 0.966 0.961 0.956 0.950
0.940

0.945

1.062
1.069

0.961
0.959

1.100
1.140

0.935 0.925

1.076

0.956

0.930 0.920 0.915 0.910 0.905

0.900 0.895

1.082
1.089

0.954
0.952

1.096 1.104 1.111 1.118

1.126 1.133 1.141

0.951 0.949 0.948 0.946

0;945 0.944 0.943

11

1.148

0.942

x dijagonale otiska pod 45 s osi uzorka

+ jedna dijagonala otiska para1elna s osi uzorka

329

3. lspitiv8llje tvrdoee kovina po RockweDu (ISO, JUS C.A4.031-1980) Pri Rockwellovoj metodi utiskuje se odredenom silom u pominu ispitivanoga materijala posebni utiskivac, pri eemu se ne mjeri pomina otiska, vec njegova dubina. Utiskivac je dijamantni stofac mnoga kuta 120. (i polumjera zaolcru!enja 0,2 mm) ill eeliena kuglica promjera 1,5875 mm. Utiskivac se prisloni na pominu ispitivanoga materijala poeetnom silom Fo, pri eemu se dobiva otisak dubine ho. To je ishodi~ni polofaj za koji valja mjerilo za dubinu namjestiti na ishodi~nu vrijednost ,,0. Nato se poveCa pritisak utiskivaea (u vremenu od 4 do 8 s) dodatnom silom Ft na ukupnu silu F. Vrijeme optereeenja ukupnom silom F ovisno je 0 naklonosti ispitivanoga materijala pufenju i traje od 2 s (za materijal bez pojave pufenja) do vi~ od 30 s (za materijal s pojavama pufenja). Potom se ukloni dodatna sila Ft te se pri optereeenju poeetnom silom Fo oCita na mjerilu dubinu otiska e (mm). Debljina ispitnog uzorka mora iznositi najmanje 8 e. a) Odredivanje tvrdote swlcem

)t
.
I

'

, ,
.

'i

Najvi~ se upotrebljava postupak HRC (za kaljeni

eeliki slitine),u posebnimslueajevimao~ i postupci j

HRA (za tvrde metale) i HRI5N, HR30N i HR45N (za tanke uzorke ill male ispitne plohe). Pritisna sila i odgovarajuCatvrdoea su:
HRC 98,07 1373 1471 HRA HRI5N 29,42 117,7 147,1 HR30N 29,42 264,8 294,2 100-1000 e HR45N 29,42 411,9 441,3

'"

Postupak: FoN Sile F, N FN HR... =

98,07 490,3 588,4 100-500 e

b) Odredivanje tvrdote kuglicom . Najvi~ se upotrebljava postupak HRB (za nekaljeni eelik, mjed, broncu), za posebne svrhe jo~ i postupci HRF (za bladno valjani tanki lim, bakar), HRG (za slitine bakra s fosforom) te HRI5T, HR30T i HR45T (za vrlo tanke uzorke ill male ispitne plohe). Pritisna sila i trdoea su: Postupak: FoN Sile F, N FN HR... = HRB 98,07 882,6 980,7 HRF 98,07 490,3 588,4 13(1-500 e HRG 98,7 1373 1471 HRI5T 29,42 117,7 147,1 HR30T 29,42 264,8 294,2 100-1000 e HR45T 29,42 411,9 441,3

330

Podrueja upotrebljivosti e mm 0.010 0.020 0,030 0.040 0.050 0.060 0,070 0,080 0,090 0,100 0.110 0.120 0.130 0.140 0,150 0.160 0,170 0.180 0.190 HRC HRA HR 15N 90 80 70

postupka za ispitivanje tvrdoce po Rockwellu razlicitim dubinoma otiska e HR 30N 80 70 60 50 40 HR 45N HRB HRF HRG HR 15T 90 80 70 60 50 100 95 90 85 80 75 70 65 60 55 50 45 40 35 100 95 90 85 80 75 70 65 60 100 95 90 85 80 75 70 HR 30T 80 70 60 50 40 30 20 10

pri HR 45T 1

i I!

70 65 60 55 50 45 40 35 30 25 20

90 85 80 75 70 65 60

70 60 50 40 30 20

70 60 50 40 30 20 10

I1

, ,
lij

lspravljene vrijednosti tvrdoce po Rockwellu pri ispitivanju tvrdoce no valjkastim (konveksnim) plohama promjera d HR... HRC HRA 20 10 d(mm) 16
.

25

HR.. . HRB HRF HRG

10

d(mm) 16

25

30
40 50 60 70 80 90 HRN 20 30 40 50 60 70 80 90

42,5 52,0 61,0 71,0 80,5 90,0 22,0 32,0 41,5 51,5 61,0 71,0 80,5 90,0

22,5 32,0
41,5 51,0 60,5 70,5 80,5 90,0 21,5 31,5 41,0 51,0 61,0 70,5 80,5 90,0

21,5 31,0
41,0 50,5 60,5 70,5 80,0 90,0 21,5 31,0 41,0 50,5 60,5 70,5 80,0 90,0

30 40

50 60 70 80 90 100 HRT 20 30 40 50 60 70 80 90

65,0 74,0 83,5 93,0 102,5

34,5
44,0 53,5 63,0 72,5 82,0 91,5 101,5

32,5
42,5 52,0 62,0 71,5 81,5 91,0 100,5 22,0 32,0 42,0 51,5 61,5 71,0 80,5 90,5

63,0 72,5 81.5 91,0

43,0 52,5 62,0 71,5 81,0 90,5

331

I )

11

PribliZan

odnos

razliCitlh

mjen

Brinellu HB

Tvrdoca po Rockwellu Vickersu HV HRB HRC 70 1175 1085 68 66 1000 64 930 845 790 735 692 645 608 575 546 520 496 473 454 62 60 58 57 55 53 52 50 49 47 46 45 115 114 114 113 113 112 111 111 110 109 108 107 107 106 105 104 103 102 101 100 99 98 97 96 44 42 41 40 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 26 25 24 23 22 21 20 19 18

CvrstOCaeelika u N/mm2 C 2720 2680 2560 2460 2350 2260 2160 2080 2000 1920 1850 1780 1720 1660 1600 1550 1490 1440 1400 1350 1310 1270 1220 1190 1160 1120 1090 1040 1030 1000 970 940 920 890 870 850 820 800 780 760 Cr 2640 2610 2490 2390 2290 2200 2100 2020 1940 1870 1800 1730 1670 1610 1550 1510 1450 1400 1360 1310 Cr-Ni 2560 2530 2420 2320 2220 2130 2040 1970 1880 1820 1750 1680 1620 1570 1510 1460 1410 1360 1320 1280 1240 1200 1160 1130 1090 1060 1030 990 970 940 920 890 870 840 820 800 780 760 740 720

400 388 375 363 352 341 330 321 311 302 293 285 277 269 262 255 248 241 235 229 223 217 212

437 420 404 389 375 363 350 339 327 316 305 296 287 279 270 263 256 248 241 235 229 223 217 212

1270 1220 1190 1160 1120 1090 1060 1020 1000 970 940 920 890 870 840 820 800 780 760 740

332

Brinellu HB 207 201 197 192 187 183 179 174 170 167 163 159 156 152 149 146 143 140 137 133 131 128 126 123 121 118 116 114 III 109 107 105 103 101 99 97 95 92 89 86

Tvrdoea po Rockwellu Vickersu HV HRB HRC 17 207 95 201 94 16 197 93 15 92 192 14 187 183 179 174 170 167 163 159 156 152 149 146 143 140 137 133 131 128 126 123 121 118 116 114 111 109 107 105 103 101 99 97 95 91 90 89 88 87 86 85 84 83 82 81 80 79 78 77 76 75 74 73 72 71 69 68 67 65 64 62 61 59 58 56 54 52

Cvrstoea relika u N/mm2 C 750 720 710 690 670 660 640 630 610 600 590 570 560 550 540 530 520 500 490 480 470 460 450 440 440 430 420 410 400 390 390 380 370 360 360 350 340 330 320 310 333 Cr 730 700 690 670 660 640 630 610 600 580 570 560 550 530 520 510 500 490 480 470 460 450 440 430 420 410 410 400 390 380 380 370 Cr-Ni 700 680 670 650 640 620 610 590 580 560 550 540 530 520 510 500 490 480 470 460 450 440 430 420 410 400 390 390 380 370 360 360

11

..

11 :1

4.

Ispltivaoje

tmloie tvrdote

plastiCllih tvari termoplasta i gume upotrebljavaju se postupci:

Za ispitivanje

la meke ispitne uzorke

postupak Shore A

la tvrde ispitne uzorke - postupak Shore D. Za tOCnijaispitivanja upotrebljava se postupak IRHD. a) PostupciShore A i Shore B (JUS 0.S2.125 -1986 i 0.S2.525 -1984) Ispitni uzorak (debljine > 6 mm, promjera > 30 mm) pritisnemo na podJogu pritisnom plofum s rupom, kroz koja utiskujemo utisnu iglu odredenog oblika: Shore A Shore D F ~

a = 0 3,00 b = 0 16,0

c = 2,5 d = 0 1,25

do = 0 0,79
r

0,10

a = 350 fi=3W

Pritisnom plofum pritisnemo epruvetu na podlogu silom 12,5 N (Shore A) odnosno 50 N (Shore D). Utisnu iglu utiskujemo u uzorke oprugom, aja se oprufna sila F (N) mijenja s dubinom otiska h (mm) prema jednadZbama: la postupak Shore A: F = 8,065 - 3,006 h
la postupak Shore D: F

= 44,50

17,8 h

Tvrdoea H po postupcima Shore AiD odredena je dubinom otiska h:

= 100 - 40 h
~ mm

tako da je:
H

0 Sh pri h = 2,5 mm

H = 100 Sh pri h =

Primjer oznake tvrdote po postupku Shore A pri nastaJoj dubini otiska h = 0,8 mm:H = 68 Sh A. Temperatura ispitivanjaje 23 c :t 2 c. 334

Jcdinice Dubina tVrdOCe otiska po Shorn F(N) 0 2,5 10 2,25 20 2,0 30 1,75 40 1,5 50 1,25 60 1,0 70 0,75 80 0,5 90 0,25 100 0

Oprufna sila F(N) Shore A Shore D 0 0,55 1,30 4,45 2,05 . 8,90 2,805 13,35 3,555 17,80 4,305 22,25 5,06 26,70 5,81 31,15 6,56 35,60 7,31 40,05 8,065 44.50

...

b) Postupak po medunarodnoj skali za tvrdocu za gumu IRHD (Intenu:rtiRubber Hardness Degree) (JUS G.S2.143 - 1986) Po tom se postupku ispituje u prvom redu tvrdoea (meke) gume i 10 IIIisoom dubinom h (mm) reliene kuglice, odredenog promjera D, pri odreIspitne uzorke pri~mo na podlogu pritisnom plorom silom 8,3 N. Poeetna sila pritiska na kugijcu iznosi 0,3 N, dodatna 5,4 N, a ukupna 5,7 K

*-'i sillpritiska.
~
se dubina otiska h koji odreduje tvrdocu IRHD po slijedecoj tablici, a Z2

ilpitivanje kuglicom promjera D: za manju tvrdofu za veliku tvrdofu D=5mm h h IRHD IRHD mm mm

za osrednju

tvrdoeu

D=5mm D = 2,5 mm D=lmm

D - 2,5 mm h .IRHD mm 100 99,3 97,1 94,0 . 90,6 87,1 83,6 80,2 77,0 73,9 71,0 68,2 65,5 63,0 60,6 58,3 56,2 5.4,2 52,3 50,5 1,00 1,05 1,10 1,15 1,20 1,25 1,30 1,35 1,40 1,45 1,50 1,55 1,60 1,65 1,70 1,75 1,80 IRHD 48,8 47,1 45,6 44,1 42,7 41,4 40,1 38,9 37,8 36,7 35,6 34,6 33,6 32,6 31,7 30,9 30,0 D= Imm h mm IHRD 0,02 0,06 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 0,26 0,28 0,30 0,32 0,34 0,36 0,38 0,40 0,42 0,44
VJC8tu

h mm

;.10 2,10 17,8 0,00 34,9 1.15 33,6 2,15 17,3 0,05 1.20 32,4 2,20 16,8 0,10 0,15 J.25 2,25 16,3 31,2 1.30 2,30 15,8 30,0 0,20 1.35 0,25 29,0 2,35 15,3 :.40 0,30 28,0 2,40 14,9 1.45 0,35 27,0 2,45 14,5 1.50 0,40 26,1 2,50 14,1 1.55 13,7 25,2 2,55 0,45 1.60 24,4 13,4 0,50 2,60 1.65 13,0 23,6 2,65 0,55 1,70 22,8 2,70 12,7 0,60 1.75 22,0 2,75 12,4 0,65 1.80 12,1 0,70 21,3 2,80 2,85 11,8 0,75 1,85 20,7 1.90 11,5 0,80 20,1 2,90 1.95 19,5 2,95 11,2 0,85 2.00 18,9 3,00 11,0 0,90 10,7 0,95 2.05 18,4 3,05 Primjer oznake tvrdoee po postupku
Odrectivanje
.

100 99.6 98.s 98.3 97.6 97.C 962 95." 94.6 93.8 92.9 92":' 91.1 90.2 89'--" 88'87.5 86.6 85. 8.U

IRHD: H

= 70

IRHD

temperature

smekSav8Dja

termoplasta

(JUSG.S2.641- 1970)

- po

Upotrebljavamo ispitni uzorak oblika kvadratne ploace, bridova 10i debljine 3. . .6,4 mm. Odredujemo temperaturu pri kojoj se utisna igla, promjera krufnog pesJtb 1,000 :t 0,015 mm utisne 1 mm duboko u uzorak pri optereeenju koje imosi 9,81 N po metodi A iIi 49,03 N po metodi B. Ispitni uzorak zagrijavamo u tekuCini (npr. u parafinu, glicerinu, transfoI-_torskom iIi silikonskom ulju i sl.).

335

ISPITIV ANJA BEZ OSTECIV ANJA MA TERDALA

Magnetsko ispitivlllQe

Predmete koji se mogu magnetizirati (sivi lijev, eelik) premaiemo slojem rijetkog ulja (petroleja) kojemu smo dodali zeleznog praha te ih magnetizi.. ramo. U homogenom materijalu nastaje jednoliko magnetsko polje, pri eemo se i zeljezni prah raspodijeli jednoliko. Svaka nehomogenost u materijalo (~upljine, strana tijela) ili sitne, za oko nevidljive pukotine, uzrokuju otkloo magnetskog polja, ~to se oatuje u nejednolikoj raspodjeli Zeljeznog praha oa povr~ini i time se otkrivaju pogre~ke. One re se pokazati iako su pod povr~inom. . Otklon magnetskog polja osobito je jak ako su pogrdke okomite na smjer magnetskog polja, dok pogre~ke u smjeru polja na nj bitno ne utjefu. Zato predmet treba ispitivati u magnetskim poljima koja su medusobno okomita, kako bismo mogli otkriti sve pogre~ke. a) Za popreeno smje~tene pogre~ke magnetiziramo predmet pomoeo magneta ill elektrienog svitka. Magnetsko je polje usmjereno uzdm predmeta te otkriva popreene pogre~ke. b) Za uzduZne pogre~ke ukljufujemo predmet kao otpornik u elektriCni vod kojim tea: jaka struja (200. . . 1500A). Ta struja izaziva okomito na svoj smjer (tj. popreeno) magnetsko polje, koje otkriva uzduZne pogre~ke. Ako je predmet ~upalj, provlaamo elektriCni vodic kroz ~upljinu. Suplji predmet mOZemo upotrijebiti i kao sekundarni namot transformatora pa time u njemu otkrivamo popreene pogre~ke (lijeva slika). Kombinirani uredaji omogueujo pregled na oba naana (desna slika).

E8~
-

~ ~
336

Ispitivanje ultrazvukom Ultrazvuk je mehanicko titranje frekvencijom{> 20 kHz. U biti'on ima ista svojstva kao i fujni zvuk if = 16...20000 Hz), ali se ultrazvukom moze prenositi mnogo veca energija, koju iskori~tavamo za ispitivanje materijala. Ultrazvuk dobivamo na razliate naane. Za ispitivanje materijala najCdre upotrebljavamo piezoelektriCni efekt kremenog kristala, tj. njegovu deformaciju zbog djelovanja elektrienog polja. IzloZimo li takav kristal djelovanju izmjenienog elektrienog napona, on re se rastezati i stezati s frekvencijom napona. Nastat re mehanicko titranje - ultrazvuk.

:'""Ibzzmk prenosimo na okolinu prisnim dodirom kremenog kristala predmeta. Kroz homogeni materijal prodire ultrazvuk veoma ~ Damna prodiranja ultrazvuka ovisna je 0 njegovoj frekvenciji i 0 r- Ako je dovoljno jak, prodire do suprotne plohe predmeta (stijenke) iI8Ii . se odbija. Na taj naCin mOZemo- pomocu reftektiranog zvuka c debljinu predmeta. Najmanji prekidi u materijalu (vet i zraCniraspor -..r od samo 10-3mm) za ultrazvuk su .skoro nepremostiva zapreka, to -=-- loo je frekvencija zvuka vi~. Na tim se zaprekama ultrazvuk odbija, ~

.~
~

ultrazvuk ihotkriva.

~je

sivog lijeva ultrazvukom gotovo da ne dolazi u obzir zbog apsorpcije zvuka u njemu.

Ispitivanja rendgensklm zrakama ~enske su zrake etektromagnetski titraji valne duljine 0,2 do 0,002 11& Znke vere vaIne duljine (oko 0,1 nm) nazivamo mekim, a one manje duljine tvrdim. St~ su rendgenske zrake tvrde, to la~e prodiru kroz
~

- ana

ih manje

apsorbira.

Energija

rendgenskih

zraka

mora

biti to veta,

ar ~ deblji materijaI kroz koji treba da prodru. ~dgeriske zrake, koje dobivamo rendgenskim

cijevima, upotrebljavamo

. 2Ipitivanje materijala, i to za: a', finostrukturno ispitivanje, koje se zasniva na svojstvu rendgendo zraka, da se u kristaJima ogibaju i odbijaju. Time nam otkrivaju razw;dIaj atoma u kristalima i smjer osi kristala; i)' grubostrukturno ispitivanje, koje se zasniva na svojstvu rendgendi zraka, da ih tvari manje gustoce slabije apsorbiraju nego gu&:e tvari. Wadgenske zrake, koje izviru gotovo iz toeke i sire se pravocrtno, bacaju - 3uorescentni zaslon Hi na fotografsku ploeu sjene rl!Zlicite jakosti, pre- tome je li tvar gu&:a iIi rjeda, i tako otkrivaju njihove oblike. N~ taj
.an opliZamo bez ostetivanja materijala

pogreske

u nutrini

materija.-

. -:5upljine,pukotine, trosku itd.). Najfinije pak pukotine (Iroje ustanovlju,ODDultrazvukom) ne mOZemozapaziti rendgenskim zrakama. Pri ispitivanju rendgenskim zrakama slu;timo se uredajem u kojemu je !adgenska cijev pod naponom od 80... 300kV (iznirnno i do 600 kV). P;obojna moe iznosi: pri 200 kV 60 mm Fe pri 80kV 40mmAl pri 230 kV 60 mm Cu pri 110 kV 100 mm AI

l
I

Ispitivanje y-zrakama y-zrake su elektromagnetski vaIovi duljine oko 0,000 5 nm (= 0,5 pm). Te su JOke tvrde od rendgenskih i stoga dublje prodiru u materijaI. y-zrake dobivamo iz radija iIi mezotorija, te -'u novije vrijeme- osobito fz izotopa kobaIta 60. Po~u tih zraka mOZemo ispitivati materijal do debljine 250 mm. Sliku st~ je daju zrake dobivamo na fotografskoj ploei, a osvetljavanje traje i po nekoliko dana.
:3 - Strojarski priruenik

337

ISPITIVANJE

SASTAVA

MATERIJALA

Kemijska analiza Kemijskom analizom odredujemo kvalitativni i kvantitativni sastav materijala. Za odredivanje glavnih sastavina dovoljno je nekoliko grama materijala; za odredivanje primjesa i nel!istoea potrebno je IO do 50 grama, U imimnim slueajevima pri analizi male kolicine nel!istoea i do I kg. Za brzo ustanovljivanje pojedinih elemenata u materijalu sluzimo se raz1icitim postupcima karakteristicnih povr~inskih reakcija, koje medutim otkrivaju samo sastav pov~inskog sloja. SpektraIna analiza

U uZarenom stanju atomi emitiraju svjetlosne zrake koje imaju za svaki element karakteristicne valne duljine. Odgovarajuce spektralne crte ovise samo 0 kemijskom sastavu, dok "njihov intenzitet ovisi 0 udjelu pojedinih elementa u ispitivanoj tvari. Osjetljivost je toga postupka veoma velika i !la taj se nacin mogu ustanoviti elementi kojih kolicina iznosi 0,01 % i manje. Zato je taj postupak osobito prikladan kod manjih koncentracija. Spektralna je analiza ogranieena na veoma usko podrucje uZarenog mjesta na povr~ini materijala. To, medutim, omogucuje i anaIizu sitnih stranih primjesa u materijalu. Spektralnom anaIizom mo!emo nadomjestiti kvalitativnu, a u ogranieenom opsegu i kvantitativnu kemijsku anaIizu. Za nju dostaju veoma mali djeliCi materijala; mozemo je primijeniti i na gotovim predmetima, a da ih time ne o~tetimo. Ako pak za spektralnu anaIizu izradujemo posebne ispitne uzorke, njihove su prikladne dimenzije 30 x 5 x 1 mm. Ispitivanje iskrenjem pri br~ju Za brzo, a grubo, razlikovanje pojedinib ~ta eelika, sivoga i temperovanog lijeva te tvrdih metala sluZc" nam slike i boje pri bruknju, koje su karakteristiene za pojedini materijal (vidi str. 339). Ugljicni konstrukcijski eelici se mogu po iskrama razlikovati za svakilo, 0,1 /~ C. Meki eelici daju snop iskara u obliku buzdovana s rijetkim zvjezdicr ma. S porastom kolicine C mnoZe se i za nj karakteristicne zvjezdice. Cr, Ni: W u eeIiku smanjuju broj zvjezdica unatoe prisutnosti C. Cr se u eeliku razazna. je po zutocrvenim iskrama, W po njihovoj tamnocrvenoj boji (brzoremi eelici!} Tvrdi metali imaju vrlo kratke iskre tamnocrvene boje, bez zvjezdica. Raspomavanje eelika i srodnih kovina po brusnim iskrama zahtije\'2 veliko iskustvo. Za olak~je raspomavanja sluZe komadi za usporedivan~ toeno poznate vrste eelika. Ispitivanje iskrenjem ne mOZemo primjeniti na neZeljeme kovine i slitine. Za ispitivanje iskrenjem upotrebljavamo polutvrdu brusnu ploeu velicilJl: zma 60.. . 80 pri brzini bru~nja 20. . . 35 m/so

338

.
Slike iskara pri bruIenju Uglji~ni ~elici meki polutvrdi tvrdi Manganski Ner4ajuci ~lici ~lici

Cr-W-alatni ~lici

Brzorezni ~lici

Tvrdi metali

Sivi lijev

Temperovani lijev

339

.
Metalografski pregl~ Makroskopski pregled (pri poveeanju do npr. 20 puta) otkriva upljine, mjehure, pukotine, trosku, pOgreke u valjanju itd. Mikroskopski pregled (pri poveeanju do 1000 puta i vie) otkriva strukturu (raspored, oblik i velicinu kristalnih zma), koja je ovisna 0 kemijskom sastavu i uvjetima skrucivanja te 0 naknadnoj obradi matenjala (toploj i hladooj). Da bi struktura postala vidljivom, moramo povriiou pokusoog predmeta izbrusiti smirkom, i to uvijek finijim, te konacoo najfioije polirati. Za otkrivanje pojedinih sastavioa strukture mora se poliraoa povriioa jetkati. Sredstva za jetkanje ovise 0 vrsti materijala i svrsi pregleda. Najuobieajeoija sredstva za jetkanje pri metalografskim ispitivanjima su: za celik - za nelegirane i legirane eelike: 2%-toa (za poseboe slueajeve 4%-tnaj alkoholna duicna kiselina; - za oerdajuce kromne eelike: alkoholna solna kiselina; za austenitoe eelike: alkoholna zlatotopka (carska vodica) sastava: 8 crW duieoekiselioe(I,4O), 12cm3 soloe kiseline(I,19)i lOOOcm3alkohola iIipakam~ ricko sredstvo: 7. . . 8 cm3 koncentrirane duicne kiseline, 2. . . 3 cm3 koncentrirane solne kiseline i 0,5 g bakreoog klorida CuCI2 (to se sredstvo moZe samo krat~otrajoo oddati); - za otkrivanje fosfomih segregata: Oberhofferovo sredstvo - 0,5 g kositrenog klorida SnCI2, 1,0 g bakrenog klorida CuCI2, 30 g Zeljeznog klorida FeCI). 30cm3 solne kiseline (1,19), 5OOcm3 destiIirane vode i 5OOcm3 alkohola; - za otkrivanje sumpornih segregata Bauroannov postupak: fotografski se papir (srebrni bromid) stavi kratko vrijeme u 5%-tnu sumpomu kiselinu, a za tim oa staklenu ploeu sa slojem prema gore. Na sloj pritiskujemo pomno oCiCenu bruenu plohu ispitivanog dijela I do 10 min, a potom papir kratko is~ remo vodom i konaeno fiksiramo u normalnoj fiksimoj kupclji (Na2S203); za bakar i bakrene slitine za bakar i Ot-mjed: 109 amonijeva 'pcrsulfata otopljenog u loocmJ vode (otopioa mora biti uvijek svjefe pripremljena); - za bakar, Ot-p-mjed i broncu: amonijaena otopina bakrenog kloridz (lOg bakrenog amonijeva klorida otopi se u 120cm3 destiIirane vode i dodz toliko.otopine amonijaka da se prije nastaIi talog upravo otopi); za olovo i olovne slitine otopina od 16 (iIi 8) cm3 duicne kiseline (1,40), 16 (iIi 8) cm3 octene kiseline i 68 (ili 84) cm3 gIicerina; za aluminij i aluminijske slitine

najprije

I g natrijeve

luzine

u lOO cm3 vode,

zatim

%-tna

duicna

kiselina:

340

za magnezij i magnezijske slitine razrijedena alkoholna dUiena kiselina.

KOVINSKI MATERUALI KristaIDa straktura koYiDa Sve kovine u krutom stanju imaju kristalnu strukturu. Njeni najCe~ oblicl

- {.gere Unm):
Kubna prostomo I centrirana reIetkD Kovina Fea Dim~ozija 0,286 Promjer aloma d 0,248 0,250 0,262 0,272 0,274

:ID
.b--/

:~ :

Cr

Mo

V W

0,288

0,303 0,314 0,316

Takader: Feo, Tip, Rb, Nb, Ba, Ta Dimenzija a 0,356 0,352 0,362 0,405 Promjer atOIQ3 d 0,252 0,248 0,256 0,286

Kubna ploJno centrirana reIetka Kovina

I"'"

Fey NI Cu AI a Heksagonalna reIetkD

Pb 0,495 0,350 Takader: COp, Sr, Rh, Pd, Ce, Ag, Au, Pt, Ir Kovina COa Ti" Zn Mg Dimenzija a c 0,251 0,407 0,295 0,473 0,266 0,294 0,320 0,520 Promjer atoma d 0,250 0,292 0,260 0,320

Takader: Zr, Tc, Ru, Cd, Gd, Re, Os, Tl

T etragonalna reIetka

Kovina

~'a
-

Sn

Dimenzija a c 0,583 0,318

Promjer atoma d 0,302

As, Sb, Te i Bi imaju kompleksnu kristalnu strukturu. Neke se kovine mogu pojaviti u vi~ kristaInih oblika modifikacija (pOlimorfizam). Promjena modifikacije - pretvorba - javlja se pri odredenoj aemperaturi, npr. Coa Cop: 420 .C Fea Fey: 91O.C Tia - Tip: 882 .C Fey - Feo : 1390 .C

MD i In kristaliziraju kubno i ortorombno.

341

Slitine (legure) Slit i n e su sastavljene od najmanje dviju komponenata od kojih je barem jedna kovina, dok je druga kovina', nekovina iIi spoj. Legiranj~m postiZemo mnoga mehanicka i druga fizikalna. svojstva koja ciste kovine nemaju. Slitinama nazivamo samo takve kovinske materijale kod kojih nekoj kovini namj er no dodajemo druge (kovinske iIi nekovinske) komponente. Kovinske materijale koji sadrZe nenamjerno dodane (npr. pri dobivanju) druge komponente, uglavnom u malim kolicinama, ubrajamo u neeistoCe. Slitine nastaju od komponenata koje se u tekucem stanju taljevini medusobno otapaju. Komponente koje se medusobno otapaju i u krutom stanju stvaraju kristale mjeiance, i to u slucaju potpune topivosti u svim omjerima (koncentracijama) sastavina, a u slueaju djelomicne topivosti samo . do odredenog sastava - zasicenja. Slitine takva sastava koji prelazi granicu zasicenja (otopinska praznina) mogu se sastojati samo od smjese kristala mjeanaca. Mnoge slitine tvore (pri najnizoj temperaturi skruCivanja) osobito sitnozrnatu smjesu kristala mjeanaca - eutektik. Binarni sistemi slitilla (sistemi slitina s dvjema komponentama) Binarne (dvojne) sisteme slitina prikazujemo faznim dijagramima temperatura-sastav. U slijedeeim dijagramima osnovnih binarnih sistema znaee:

- taljevinu, A i B - komponente slitine, ex i p - kristale mjeance pine B u kristalnoj reetki A, odn. A u reetki B), E - eutektik.
t

(oto.

Sistem potpune topivosti Komponente A i B otapaju se medusobno u krutom stanju u svim mogucim omjerima sastavina. Slitina je sastavljena od samih homogenih kristala mjeanaca (ex). Sistem djelomicne topivosti Komponente A i B otapaju se jedna u drugoj samo do odredenog sastava (zasicenja). Slitina se do tog sastava sastoji od homogenih kristala mjeanaca (exin P), a inaee od heterogene smjese kristala (ex,PiE). Eutektik E je sitnozrnata smjesa kristala ex i p u toeno odredenom omjeru. Potpune netopivosti nema, ali podrucja kristala mjeanaca (exi P) mogu biti tako neznatna (sastav kristala mjeanaca pri zasicenju gotovo je jednak cistoj kovini) da djelomicnu topivost mOZemo u tom slueaju zanemariti.

-%8

342

ZEUEZO

I NJEGOVE

SLITINE

Cbto zelJezo Pri zagrijavanju astog ieljeza primjeeujemo tri temperaturne (stojne) lOCke, u kojima odredeno vrijeme zastaje porast temperature (zbog unutamjih bista1nih promjena): Stojite A2 768'C (Curiejeva temperatura) omafuje temperatumB ~cu do koje je ieljezo magnetiCio. Modifikaciju ieljeza do te granice I13Zivamo a (magnetifno), a iznad te granice fJ (nemagnetiCio). Krista1na je

struktura

za obje

modifikacije

ista

reSetka. Totka pretvorbe A3 - 910.C - oznafuje promjenu kristalne strukture fJ u kubnu plono centriranu reetku, koju nazivamo modifikacijom y (neI118gnetiCia).

kubna

prostorno

centrirana

kristaloa

~ 8

Totka pretvorbe- A4 - 1390 .C - omafuje promjenu kristalne strukture y u modifikaciju 6, strukturno identiCiu modifikaciji fJ (nemagnetiCia). T~te je astog ieljeza na 1534 .C. Cisto ieljezo u fvrstom stanju kristalizira prema tome u dva oblika: Fea (koje obuhva61 krista1no jednake modifikacije Cl. a) kao ieljezo a fJ i 6), koje je magnetiCio do 768 .C, nemagnetiCio izmedu 768 i 910"C (C izmedu 1390 i 1534 'C; b) kao y-ieljezo - Fey izmedu 910 i 1390 'C, nemagnetiCio. U a-ieljezu otapa se samo vrlo malo ugljika, a u y-ieljezu moie se otopili do 2,06% (pri 1147 .C). Cisto je ieljezo pri temperaturi okoline (Fea) razmjerno veoma otporBO prema koroziji, priliCio je mekano (45. . .55 HB), male je fvrstoee (180. . . ~ N/mm}) i vrlo rastezljivo (50...40%). Zbog male fvrstoee i skupog dobiv . (elektro1iza!) njegova je primjena u tehnici nematna. Najvie iskom' . njegovu izvanrednu sposobnost za magnetiziranje.

Tehni&o ieljezo Tehni~ko ieljezo saddi uvijek ugljik C i nematne primjese, pi u procesu proizvodnje - stalne pratioce mangan (Mo) i silicij (Si) te ne-fosfor (P) i sumpor (S). Ugljik ima najveCi utjecaj na nelegirano tehni~ko ieljezo; veC u dije postotka snaZno utjete na njegova svojstva. Pri ugrijavanju ieljeza, koje saddi ma i nematnu kolianu ugljika, op 723 .C. jo i (stojnu) totku Al Prema sadIfaju ugljika tehni~ko ieljezo dijelimo na: a) telik sa C < 2,06%, b) lijevano ieljezo sa C > 2,06%.

Legirane vrste tehni~kog ieljeza sadrie j~ i druge elemente, namjerno dodani radi postizanja odredenih svojstava.

toji

Sistem zeljezo-ugljik Pune linije: metastabilni sistem Fe Fe)C (zeljezo-cementit) Isprekidane linije: stabilni sistem Fe - C (ieljezo-grafit)
153 1500 -I.C J uoo :N 1390 I 1300

"'"

""-

f!J'

t
.......... r-..... t+a
lE 1 1 I I I 1+ a+Cs

./
.I

) 1201 HO )

....................

i
C I I I I I

V
I+c.

-t +'cp

1 320
,53

a
#' /f '/ a+ Cs ..L.

-:-

"

1000 910 900 T 800 768 . 700.

600 500

K', 38

,s _,I
Pics

,I
I( P+js
2,03

I I
3

..3

'-5 II+Cp , '/.C 6.69

'-P(f+-,!
)0.02 /0,801 0'9

,\1.06

r! , / '.30' '.25

ferit
2 jI/'1'///////

!
t

0,80

-,.

perlit ////I.d.burit
2,06 ',30 "IoC 6,69

1.- ledeburit, p - perlit

taljevina, a

austenit, f

ferit, c" i c, - primami i sekundami cementi' .

Strukturni sastojci u sistemu ieljezo-ugljik: ferit je kristalni oblik cx-zeljeza,

austenit cementit ledeburit perlit graftt je je je je je rastopinski kristal y-zeljeza i ugljika (0. . . 2,06 % C) kristalni oblik ieljeznog karbida Fe)C (6,6~ % C) eutektik u sistemu zeljezo-cementit (4,30 % C) eutektoid zeljeza i cementita (0,80% C) kristalni oblik ugljika C. sastavina (prosjetne
I

Mehanicka svojstva struktumih

vrijednosti)

Sastavina
ferit austenit cementit, perlit grafit 344 ledeburit

Cm.too. (N/mm')
250...300 750 700...900 20

Tvrdoo.HV
90 210 850 220

I postO(.J.)o
35 60 10

Skrucivanje po metastabi/nom i/i stabi/nom sistemu ze[jezo-ug[jik CeIici se sastoje od struktumih sastavina metastabilnog sistema. Lijevano se ieljezo sastoji od strukturnih sastavina obaju sistema: metastabilnog i stabilnog. .2eljezni karbid Fe3C (cementit) u ieljeznom Iijevu ima metastabilan karakter. On nastaje (bijeli lijev) pri skrucivanju taljevine sirovog ieIjeza u okolnostima koje sprijeeavaju njegovo raspadanje, tj. pri razmjemo brzom ohladivanju i u prisutnosti izvjesnih elemenata, osobito Mn (te Mo, V, Cr, S). Pri polaganom ohladivanju (iIi duzem iarenju) ieIjezni se karbid raspada, a ugljik se izlucuje u obliku kristalnih zrna (listiea) grafita. Taj raspad olak~va prisutnost nekih elemenata, osobito Si (te AI, Ni, Co, P). Pri potpunom izlucivanju ugIjika osnovna se masa sastoji od rerita, u kojem zrna grafita sadrie say ugljik (feritni sivi lijev). Pri djelomicnom izlucivanju ugIjika osnovna se masa sastoji od perlita, koji sam sadrzi dio ugljika, a samo se ostatak ugljika izlucuje kao grafit (perlitni sivi lijev). Utjecaj brzine ohla4ivanja austenita DB strukturU Celika a-ieljezo nema gotovo nikakvih sposobnosti za otapanje ugIjika, dok ga y-ieljezo moZe prilieno dobro otapati, i to u obliku rastopinskih kristaIa austenita. Pri polaganom ohlacfivanju raspada austenit pri perlitnoj temperaturi . (723C) u perlit, a ugIjik otprije otopljen u austenitu, izluet re se i pojaviti u perlitnom cementitu. Sliku raspada pothladenog austenita prikazuje Bainov dijagram (TTT-diagram,,*) . alOO- poeetak ..x- k I raspada austemta

I 1

11

80 - sv"...ta

martenzitne pretvorbe sv akJ Austenit raspada pri polaganom ohladivanju (I) u grubi perlit PI' a pri briem (2) u fini perlit Pr. Ohladivanje velikom brzinom (3) sprijeeava u kriticnom temperaturnom podrucju (~ 550C) raspad austenita pa se potife podrucje n~to stabilnijeg pothladenog austenita (~250C), to omogucava izotermni raspad (3') u bainit 10 10's Irf t (b), a manjom (3") iIi prvotnom (3"') 1 brzinom ohladivanja promjenu u martenzit (m). Bainit je cvriCi i tvrdi (50.. .60 HRc) od perlita. Martenzit (prezasireno Ot-ieIjezo) je vrlo tvrd (~66 HRc) sastojak zakaljenog eelika. Martenzit pri ugrijavanju iznad 200C raspada i prelazi postupno preko struktumih oblika trustita i sorbita iznad 600C u zmati cementit.

M Ms r

~-

tak

* Time -

Temperature -

Transformation.

345 i -

Utjecaj elemeoata DBstruktoru eelika 1. Elementi koji prosiruju austenitno podrucje U tu skupinu spadaju naroCito Mn, Ni in Co. (Ugljik pro~iruje austenitno podruCje samo u ogranirenom opsegu.) Austenitno se podruCje pro~iruje i postiZe temperaturu okoline pri odredenom sadnaju x (%) elementa, dodanog za legiranje. Slitine sa sadnajem dodanog elementa vetim od x imaju, dakle, austenitnu strukturu postojanu i pri obicnoj temperaturi. Takve celike "~ nazivamo "austenitnim celicima. 1390 Znacajna su svojstva austenitnih celika da nisu magne910 }' ticni;' ne mogu se kaliti; evrstota i tvrdoca su im dodu~e razmjerno male, ali ti celici pri vetim detormacijama a u hladnom neobicno otvrdnu i postaju vrlo otpomi prema x -I._I-m habanju; otpomi su prema koroziji.

U tu skupinu spadaju Be, AI, Si, P, Ti, V, Cr, Mo, W. Austenitno je podruCje suzeno. Iznad stanovitog sastava y, ni pri kojoj se temperaturi vi~e ne pojavljuje austenit, 15~ vet imamo na svim temperaturama samo a-strukturu 1390 - terit. Takve celike nazivamo "teritnim celicima. 910 1 Znaeajna su svojstva teritnih celika da se ne mogu kaliti; naginju gruboj kristalizaciji; istezljivost u hladnom I" I stanju manja je nego kod austenitnih relika pa zato pri Y "..I.m. hladnom gnjerenju i manje otvrdnu; otporni su prema koroziji. 3. Elementi koji stvaraju karbide

~ ~

2. Elementi koji suzuju austenitno podrucje

Neki elementi stvaraju neposredno sa C karbide. Pri tome su osobito vaZni Mn, Cr, W, Mo, V, Ti itd. 11 Karbidi tih kovina su znacajni zbog tvrdote i velikog utjecaja na polaganiju promjenu strukture relika. Ugrijani do austenitnog podruCja otapaju se u njemu polagano. Spreeavaju rast kristala i time podupiru nastanak finozmate strukture. Uz brzo ohladivanje pri kaljenju se ti karbidi ne izlucuju, vet ostaju otopljeni u martenzitu. Time smanjuju kriticnu brzinu hladenja potrebnu za nastanak martenzita (~to omogutuje kaljenje u ulju ili na zraku) te povisuju temperaturu postojanosti martenzita pri napu~tanju, zadnavaju dakle raspad tvrde martenzitne strukture i na vi~im radnim temperaturama. Celici jako legirani s Cr in W koji sadne vi~estruke karbide ("Iedeburitni relici), vrlo su tvrdi i veoma otporni prema habanju, i to stoga ~to karbidi u isti mah sprecavaju raspadanje martenzita i zadnavaju tvrdotu (kaljenog) celika i pri radu na vi~im temperaturama (brzorezni relici).
346

Utjecaj legirnih elemenata na svojstva ce/ika

Svojstva eelika

:1UtoCa

T1OIdoCa
'"8IoIno produljenje

+ + + +

+ + +

- + + +

Sastialost Z.::una tilavost

- - - -

+ +

, + + + + + + + + + + + + + + + + + + + - + + + + + + + + +

+ +

+ + + +

+ +

+ + -

statieka
e.rstoCa (pri viim

IaDpCraturama)

+ +

+ +

+ + + + + + +
+ + + + + + + + + +

:Jiaamieka eYrstoCa
OIpomost prema

tan. utjecajima
ORffia vatri za izvlal!enje

OIpomost
5!;Josobnost

5!Josobnost
za kovanje

bnost
za zavarivanje

- - - - - + - - - + +

+ - -

+ + + + + + + + + + + - + + +

+ + + -

- -

- +

Sposobnost
za obradivanje

+ + +
+

- - + + +

- -

Jiposobnost
za rezanje (alat)

OIpomost

pn:ma poptanju

+ + + + + + + + + + + + +

U tablici + maci-utjecaj u smislu poveeanja odgovarajueeg svojstva :ita, a - maci smanj;vanjc tog svojstva. Dvostruki znakovi maCe :l8jaeaD utjecaj. 347 ,.

TOPLINSKA

OBRADA

CELIKA

ZareDje CeIika Zarenje relika je postupak kojim relik grijemo na odredenoj temperaturi odredeno vrijeme i zatim ga na odgovarajuCi naan hladimo, da bismo time postigli u. Ijene struktume promjene. Raz1iatim postupcima pri farenju postifemo izjednarenje kemijskog sastava i kristalne strukture, pove6mje filavosti, smanjenje veliane kristalnih zma, pove6mje mekoee relika ill 0.80 2.06 ...C odstranjenje unutamjih napetosti. :tarenje ugljilnog (nelegiranog) Pri farenju relika vrlo su vame tempe&/ika rature strukturnih promjena: A3 (linija a) difta.ijsko iarenje G-O-S u sistemu uljezo-ugljik, vidi str. b) iarenje radi kovanja 344) - kao donja granica austenitnog poc) norma1;zacija d) iarenje radi omeldavanja druqa, i AI (723.C za ugljifue relike) e) f.arenje 2a odslTanjivanje kao granica rpada austenita u perlit. napetosli Za legirane su relike odgovarajuCe temperature navedene u tablicama za relik. 1. Difuzijsko hrenje jedugotrajnofarenje relika pri visokim temperaturama, a sluZi izjednarenju nejednolike strukture nastale pri lijevanju, koja otefava obradu i smanjuje vrijednost proizvoda. To se farenje redovno izvadi veC pri proizvodnji relika. Grubozmata struktura nastala prilikom difuzijskog farenja mou se odstraniti gnjerenjem u toplom , stanju ill nOIDIalizacijom. 2. Z are n j e radi toplog gnjecenja (kovanja, prdanja, valjanja itd.) Kristali relika nastali iz taljevine primamom kristalizacijom ill narasli difuzijskim farenjem su grubozmati. Oni mogu postati mnogo finijim gnjerenjem u toplom stanju. Pri pravi1nom gnjerenju mora materijal biti temeljito prognjeren do sdi. Gnjerenje dopire dublje pri valjanju i prdanju nego pri kovanju. Zato je pa!ljivost pri farenju za kovanje osobito vama.

3. Normalizicija Gruba struktura u reliClim odIjevcima, koji se zbog odrfanja oblika ne mogu gnjeati, i gruba struktura u velikim otkovcima, koji se kovanjem ne mogu do sdi prognjeati, ostaje pri ohladivanju ispod granice austenitnog podruqa A3u novoj, perlitno-feritnoj strukturi takoder grubozmata. Tu strukturn moumo nOIDIalizacijom uaniti finijom.
348

TIIII se postupkom C!elik zagrije za 30...50.C temperature pretvorbe A3, i to kratkovrijeme

- zt roliko da se struktura upravo promijeni opet &85tenitnu. Pri toj se pretvorbi stvaraju novi fini ~tni kristali, koji se zatim pri normalnom ohlaIPo8ju na zraku raspadaju u kristale ferita i perlita, . =- zadrZavajufinu strukturu i pri temperaturi okojar I Pri previsokoj temperaturi iIi predugom grijanju u austenitnom podrutju aisali bi opet narasli te bi korist normalizacije propala. Pregrijani se grubozr..: relik moZe ispravno provedenom normalizacijom opet popraviti. Xormalizacijom se pobolj~vaju svojstva cvrstoCe. 4. Zarenje radi omekavanja Stanovite VTSteeelika Zari'gO da bismo dobili C!eliku to ~ stanju, prikladnom za w:baniCku obradu. Ujedno je to ;;8Ije polaziteza ispravno kalje. bez opasnosti da se predJr.et ZO'iIoperiiIi popuca.
Meke stanje postizemo: a) kod podeutektoidnih C!elika duljim grijanjem pred meta (2. . . 20 h) na Zl8j)eraturi tik ispod perlitne temperature AI' a zatim ohladivanjem (pri !mm brzina ohladivanja nije osobito vazna, ali mora biti jednolika); b) kod telika oko eutektoidnog sastava jednolikim ugrijavanjem predmeta iD perlitne temperature AI' zatim pOlaganim ohladivanjem na 600... 650.C

IT

---

_A..L-

I '
!
[ I

,pri eemu brzina daljnjeg ohladivanja nije osobito vama);

c) kod nadeutektoidnih ::Gature A I' 5. Zarenje C!elika kolebanjem temperature oko perlitne tern-

rad i odstranj

ivanja

unutarnjih

napetosti

Nejednoliko ohladivanje, obrada rezanjem, hladno gnjerenje (kovanje, va'jmje, izvlacenje) itd. izazivaju napetosti u predmetima. Zbog tih se napetosti ;lRdmeti vitopere pri ugr ija vanju sve do temperatura

- kojima se granica plastii:!nosti materijalasnizuje

-.00 unutarnjeg naprezanja (oslobodena naprezanja
iazivaju plasticne deformacije).

T
"C

500

taljem pri priblimo500(. . .6(0).C i zatimpolaganim

8tladivanjem predmeta.

Unutarnja naprezanja u eeliku odstranjujemo la-

~
-

11

-1

.1

I 349

!I

KalJeaje

CeIika

1. Obi(!no kaljenje Kaljenjem nazivamo top1insku obradu brzog ohladivanja kaljivib /!elika s odredene temperature kaljenja (s podrui!ja austenita), pri /!emu se stvara posebno tvrda struktura (martenzit). Temperature kaljenja treba za pojedine vrste T /!elika odabrati tofuo prema podacima u tablicaOC 1 ma. Grijanje do tih temperatura treba da bude 11" OCjednoliko i takvo da prodre kroz cijeli presjek. Za dobivanje tvrde strukture kaljenja (martenzita) treba predmet ohladivati s temperature 723.C kaljenja najmanje ,.kritiC!nom brzinom ohladivanja. UgljiC!nii neki malo legirani /!elici imaju vrlo veliku kritiC!nu brzinu ohladivanja, koju molemo ,OO~~ ~80 "I. ~ C postia samo hlac.1enjem u vodi. Srednje legirani /!elici imaju takvu kritiC!nu brzinu ohladivanja da TemperalUre Icaljenja je molemo postia u ulju, a za jako legirane /!elike za ugljifni &lik dovoljno je veC ohladivanje na zraku. Pri brzom ohladivanju pojavljuju se raz1ike u temperaturama na povdini izaziva i u dubini predmeta, Ato zbog razliate temperatume rastezljivosti naprezanja i opasnost od pucanja. Zato nikada ne upotrebljavamo sredstva za hlac.1enje koja djeluju br!e nego je to potrebno. Za izradu predmeta koje treba kaliti odabiremo po moguClosti vrstu /!elika koja ima manju kritiC!nu brzinu ohladivanja pa se zato mole kaliti u rashladnom sredstvu koje bla!e djeluje. Velika UDutamja naprezanja koja nastaju pri kaljenju ublafujemo popuAtanjem ill napuAtanjem. tj. ugrijavanjem do 180.C (gdje /!elik joA ne gubi tvrdoeu), i to neposredno nakon kaljenja Go~ prije nego se predmet potpuno ohladi do temperature okoline). U tu se svrhu preporufuju uljene ili solne kupelji (najmanje V,h).

2. Posebni postupci pri kaljenju a) Prekidrw kaIjenje upotrebljavamo za komplicirane predmete. Ohlac.1ujemoih najprije u sredstvu koje brfe hladi, a kad se dovoljno ohlade (Ato osigurava nastanak martenzita), hladimo ih dalje u rashladnom sredstvu koje bla!e djeluje i time smanjujemo naprezanje. b) Stupnjevito kaIjenje (termalno kaljenje) upotrebljavamo za komplicirane dijelove od legiranog /!elika. Prvo hlac.1enje obavimo u solnoj ill kovinskoj kupelji pri temperaturi blizu Dad martenzitnom. Time osiguravamo kasnije stvaranje martenzita. On nastaje pri daljnjem ohladivanju koje molemo izvditi na zraku (vidi krivulju 3" u Bainovu dijagramu na str. 345).

350

3~ Poboljhvanje ~a rn-store relika pobolj~avamoposeb- ?OSWpkom se sastojiod obimog kaljenja koji : ~tanja pri vi~im temperaturama (do 8O"'C), pri remu martenzit raspada u finozmate ~ture (trustit, $Orbit)do zmatog cemen-- Izborom temperature poptdtanja mofemo
]I8IIiCi sva feljena

i meko menog stanja. Posebnim postupkom pobolj~vanja ohla.lljemo predmet s temperature kaljenja nepo8Cdoo u $Olnoj i kovinskoj kupelji na temperaturi iJIIbolj~vanja i zatim ga ostavljamo dufe vrijeme - toj temperaturi ("izotermno pobolj~vanje, wiIi krivulju 3' li Bainovu dijagramu na stt. 345). S3 taj naan nastaje razmjemo tilava struktura

svojstva

rn-store

izmedu

zaka-

00 500 600 'C 700 T Primjer poboljlavanja

Rm
RpO.2

= l!vrstoca
naprezanje

lelilea te&nja

"irainit).

A
l-

= 7contrakclja

= postotno p'rodulj.

4. Povr~insko

kaljenje

Grijanjem posebnim naeinom kojim vrlo brzo ugrijavamo povriinu predg:ta do temperature kaljenja i neposredno zatim ohladivanjem (dok su dublji sIojevi jo~ hladni) zakalimo samo povr~inski sloj. Time postifemo tvrdu povrnu, aje78a ostaje tilava. Potrebno brzo ugrijavanje povriine mofemo postici: a) potapanjem predmeta u solnu kupelj na temperaturi mnogo imad temperature kaljenja, b) plomenom acetiIena i kisika, c) visokofrekventnom strujom, koja zbog unutamje indukcije ugrijava samo povriinu (skin-efekt), i to sloj toliko tanji koliko je vi~ frekvencija. S. Cementiranje (uglji~enje) Da bismo dobili na filavom (mekom) reliku osobito tvrdu povr~inu, upotrebljavamo cementiranje, tj. farenje pri 870.".. 930C u sredstvu za cementiranje, koje mofe biti kruto (drveni ugljen s dodatkom BaC03), tekuCe (specijalne solne kupelji na bazi NaCN) iIi plinovito (CO). Cementiranje traje u krutom sredstvu 4. . . 10 h za cementirani sloj dubine oko 1,2... 1,6 mm koji
sadrfi oko 1 % C. U tekuCem iIi plinovitom sredstvu cementiranje je mamo traCe.

Nakon cementiranja treba predmet toplinski obraditi, i to nakon cementiranja (I) ga ohladimo i zatim kalimo najprije pri temperaturi kaljenja za meki relik (2), a onda jo~ pri temperaturi kaljenja za pougljireni povdinski sloj (4). )zmedu oba kaljenja mofe biti ukljureno jo~ i medufarenje (3). Na kraju predmet popu~tamo (5) pri najvi~ 180C.

351

6. Nitriranje
Specijalne eelike za nitriranje zagrijavamo 10... 100 h u struji amonijakZ (NH3) pri 500C. Time dobivamo 0,3...1,0 mm debeo, prirodno tvrd povr~ins1i sloj tvrdoce 900. . . 1100 HV (koja se naglo smanjuje prema jezgri predmeta~ Cijaniranje je nitriranje u posebnoj solnoj kupelji (na bazi NaCN\, u kojoj pri 500... 530C u toku I... 3 h dobivamo nitrirani sloj dubok, 0,125 mm tvrdoce 1100 HV. OpCe upute za toplinsku obradu &Iika

1. Zagrijavanje

,
I

Celik se pri zagrijavanju rasteze. Naglo je zagrijavanje uzrok nejednolike, temperature razlicitih dijelova predmeta, koji obradujemo (tanji sei ~iIjasti dijelovi i rubovi brze ugriju do vi~ih temperatura), ~to moze izazvati jake unutarnje' napetosti. Ako je materijal razmjerno zilav, napetosti se ublafuju plasticnom deformacijom i izvijanjem odn. vitoperenjem predmeta (predmet se baca), dok se kod tvrdeg materijala pojavljuju pukotine. One.se pojavljuju to vi~e ~to jCl! eeIik vi~e legiran, jer je toplinska vodljivost pri jacem legiranju manja. Zato celik treba zagrijavati to opreznije, ~to je vi~e sklon pucanju. Tvrdel i legirane eelike, osobito alatne, moramo zagrijavati polako od temperaturel okoline do 400... 500C. Odatle dalje eelik postaje mekaniji pa ga zato mOZemo i brze zagrijavati.

&

2. Temperatura

zagrijavanja

Da bismo postigIi ~to bolje rezultate toplinske obrade, potrebno je ~to je moguce toenije postici temperaturu, odredenu za pojedini postupak. Toeno mOZemo temperaturu odrediti samo razlicitim mjerilima temperature. a) Zivini termometri se mogu upotrijebiti do 500C (iznad 350C u specijalnoj izvedbi punjeni s N2 iIi CO2 pod tlakom). b) Termoelementi za razIiCita temperaturna podruCja, npr.:

CU - konstantan

do 400C

Ni - NiCr (9%Cr)

do 1000C

Fe - konstantan do 800C Pt - PtRh (lO%Rh) do 1500C c) Opticki termometri (pirometri) upotrebljivi su od ~OOC do najvi~ih temperatura . Osim navedenih instrumenata za mjerenje temperature, koji su neophodni za predmete s veam zahtjevima, mozemo za jednostavmje predmete i s manjim zahtjevima ocijeniti temperaturu po boji uiarenog eelika (vidi skalu boja uiarenog eelika!). . Isto se tako u praksi eesto ocjenjuju' temperature eelika pri popmtanju u temperatumom podruCju od 200 do 350C po 'oksidacijskim bojarna (vidi Ijestvicu boja pri popu~tanju eelika!). Boje koje odgovaraju pojedinim temperaturama popu~tanja vrijede dodu~e za vecinu eelika, no ne vrijedi za nerdajuce celike, kod kojih su temperature ~to pripadaju pojedinim bojama znatno vi~e.

352

3. Trajanje grijanja Za toplinsku je obradu veoma vahlo 'i trajanje grijanja predmeta na edenoj temperaturi. To ovisi 0 debljini stijenki predmeta, njegovoj toplin; vodijivosti i 0 sredstvu u kojem predmet grijemo. Ako je grijanje prekratko, nutrina se debljih predmeta ne ugrije do Irebne temperature, zOOgrega tada more izostati uvjet za tok odredenog xesa toplinske obrade. Ako je pak grijanje predugo, more se pojaviti Dbozmatastruktura i smanjivanje koliane ugljika u reliku. 4. Sredstva za zagrijavanje Ako zagrijavamo predmete samo pri niZimtemperaturama do 180.C (npr. a popu~tanje), redovito upotrebljavamo mineralna ulja. Ako temperatura mora biti visoka, ugrijavamo predmete veeinom u Zarnim :ima. U njima su izvrgnuti oksidacijskom djelovanju kisika iz zraka. Otuda gubici materijala zOOgizgaranja. Oni su veei u elektricno grijanim komornim :ima nego u pceima na plin ili naftu. Oksidacijskom utjCCliju atmosfere pri visokim temperaturama najOOlje Ijegavamo zagrijavanjem u kupeljima. Naj~e upotrebljavamo: solne kupe[ji: za 770. . . lOOO.C 3 dijela BaCI2 za 250... 6OO.C 1 dio KN03 2 dijelaKCI 1 dio NaN03 iznad lOOO.C Ba02 za 600.. . 770.C 1 dio NaO kovinske kupe/ji 1 dio KCI za 250... 550.C 2 dijela Pb 1 dio BaCI2 3 dijela Sn 2 dijela Ca02 za 550... 900.C Pb Zagrijavanje u kupeljima je brfe od zagrijavanja u Zarnim peeima. Zato su ~peraturne napetosti pri zagrijavanju u kupeljima veee, ~to pri nifim tempenturama (manja filavost obradivanih predmeta) poveeava opasnost od vitoperenja i pucanja. 5. Sredstva za hladenje
Za gaknje (brzo ohladivanje s visokih temperatura) upotrebljavamo vee vodu, ulje ili zrak. prema potrebnoj brzini ohladivanja (vrsta relika!) Pri g~enju u vodi kaljenje veoma ovisi 0 temperaturi i gibanju vode. Potreboo je jako mij~je iIi mlaz vode da bi se odstranili nastali mjehuri pare, koji ,spreeavaju prijelaz topline. (Rashladno se djelovanje vode znatno poveeava, ;ako vodi dodamo natrijeve lufine - NaOH.) Pri gaknju u ulju (repicnom ili mineralnom) temperatura ulja u podruc-

od 40 do 70.C nema znatnijeg utjecaja na brzinu hladenja. Vafua je

Yiskoznost ulja, koja pri 20.C treba da iznosi oko 16 (...50) mm2fs. Pri hladenju zrakom upotrebljavamo zraeni mlaz, koji mora biti potpuno suh, iIi pak predmet naprosto hladimo na zraku. Pri osobito sporom hladenju ukopamo predmet u pepeo ili ga ostavimo u peei da se zajedno s njom ohladi.

--

14- Strojarski primrnik

353

LUEV ANO ZEUEZO Lijevano zeljezo dobivamo lijevanjem sirovog zeljeza (C > 2,06%). K<iir ina ugljika C iznosi obicno 2,5 ... 3,5%, a razlikujemo: a) si v i lij e v, u kojemu je ugljik saY iIi vea dio po cijelom presjeb izIueen kao grafit (C); b) t v r d i (b ij e li) lij e v, u kojem je ugljik po cijelom presjeku Ddredenom dijelu presjeka potpuno vezan kao zeljezni karbid (Fe3C)' Lijevano zeljezo sadrZi redovno osim ugljika jos i manje kolicine drugt primjesa: Si, Mn, PiS. Sivi lijev Nor m a I n e vrste sivog lijeva s Ijuskastim grafitom (ISO) (JUS C.J2.020 1973)

11 I1

Nelegirani i malo legirani sivi lijev Promjer neobradenog ispitnog uzorka. mm 30 13 20 20 45 13 20 30 45 13 20 30 45 20 30 45 20 30 45 30 45

je ispitni

Oznaka

VIaCniposkus promjer obravlana cvrstoa denog Rm ispitnog uzorka (min.) mm N/mm' 20 8 12,5 20 32 8 12,5 20 32 8 12,5 20 32 12,5 20 32 12,5 20 32 20 32
uzorak izraden

Pokus savijanja razmak simetrala oslonaca (min.) mm

rstoa

na savijanje (min.) N/mm'

..

GustOCa kg/m'

SL 10 SL 15

SL 20

SL 25

1I 11

SL 30 SL 35

I " 1\ 11 "

SL 40

..
354

100 230 180 150 110 280 230 200 160 330 280 250 210 330 300 260 380 350 310 400 360
od poscbno

260 400 600 900 260 400 600 900

340 320 300 270 410 390 360 330 7200

400 600 900

460 420 390

600 900

480 450

7350

600 900 600 900

odlivcnog

540 510 600 570

uzorka dcbljine 30 mm..

Standardni

CvYstoCs savijanje odnose se na neobradene ispitne uzorke. na

Sivi lijev posebnih magnetskih svojstava Oznaka ESL 10 Vlabla I!vrsto6l Rm N/mm2 100 Magnetska indukcija B u magnetskom polju H: H = 1250 2500 5000 10000 AIm B = 0,40 0,60 0,80 0,95 T

K v a lit e t n i si v i Ii j e v ima manje ugljika, manje grafitne Ijuske i bolju osnovnu strukturu, ~to postiZemo promjenom sastava, postupkom
Qijenja (vi~m temperaturom 'pregrijavanja) i cijepljenjem

- modificiranjem

I'qepivima: ferosillcijem, silikokalcijem AI, Ca~ i dr., koja djeluju kao tllDjetneklice i pospj~uju sitnozmato izluavanje grafita). Qjepljenjem postiJlcmorn-stoa: od 300 ... 400 N/mm2 (modificirani lijev). Sivi lijev s kuglastim grafitom dobivamododatkomMg(Ce, Ca), koji dezoksidira taljevinu, i cjepivana bazi Si, koje unosi u taljevinu klice: izlueujese kuglasti grafit (nodulami ill sferoidni ill duktilni sivi lijev itd.). Nodulami lijev (JUS C.J2.022 - 1974) Oznaka NL 38 NL 42 NL 50 NL 60 NL 70 Legirani
a) otporan

Naprezanje teeenja Rpo~ N/mm2 min.

Vlabla I!vrsto6l Rm N/mm2 min.

Postot. produIj. As % min.

Tvrdo6l HB

Zmatost

240 280 350 400 450

380 420 500 600 700

17 12 7 2 2

140... 150... 170... 190... 210 ...

180 200 240 290 300

feritna pretemoferitna feritno-perlitna perlitno-feritna perlitna

Udarna Zilavost nodularnog lijeva NL 38 iznosi: KV

= 12 J.
2,5%) Si, Cr, Ni,

si vi Hjev je:
prema babanju

- s manjim

dodacima

(do""

Mo; b) austenitni
i prema koroziji

otporan prema oksidaciji na visokim temperaturama

dodatkom Ni (12

- s velikim

... 36%)

i ne~to Si, Mo, Cr, Cu.

Austenitni sivi lijev mou sadrlavati Ijuskasti grafit (Rm N/mm2) ill kuglasti grafit (Rm = 380 ... 420 N/mm2).

140

...

180

Tmti 6jev Li j e v s t vr d 0 m k 0 r 0 m ima ugljik u jezgri izluren kao grafit, a u pominskom sloju (kori) vezan kao uljezni karbid. Upotrebljava se za valjke i dijelove, izvrgnute babanju. B i j e Ii Ii j e v saddi ugljikpo cijelompresjeku vezan kao uljezni karbid, a upotrebljava se za m1inskekugle, mIaznice za ~trcanje pijeska i sI. 355

Temperovamilijev (JUS C.J2.021-1958) Temperovani lijev dobivamo od bijelog lijevanog uljeza temperovanjem. Bijeli temperovani lijev ima nakeD tarenja u oksidacijskoj atmosferi bijeli prijelom (zbog oksidacije ugljika). Crni temperovani lijev ima nakeD tarenja u neutralnoj atmosferi crni prijelom (zbog ugljika izIul!enog u obliku grafita). Bijeli temperovani lijev BrincUova VIafna Postot. Promjcr tvrdo6l evt'stOCa produlj. Dcbljina ispitnog Omaka uzorka A, Rm % HB mm mm N/mm2 B Te L 00 B Tc L 35

340

5 3 3 2 10 5 3 3 Postol. produlj.

250 200

4 ... 9 9).. .13 13).. .18 18).. .30

B Te L 40 Crni ) temperovani

9 12 15 18 9 12 15 18

380

200

lijev VIafna Promjcr evt'sto6l Dcbljina ispitnog Omaka uzorka Rm mm mm N/mm2 4 ... 9 9 12 9) .. . 13 330 C Te L 35* 15 13).. .18 18 18).. .40 4 ... 9 9 12 9)...13 370 C Te L 38* 15 13).. .18 18 18)...40 4 ... 9 9 12 9).. .13 400 C Te L 45*. 15 13)...18 18 18).. .40 * Fcritni lijcv. -.. Perlitni lijcv. Magnetska svojstva temperovanog lijeva Tcmpcrovani lijcv bijcli cmi 356 H

BrincUova tvrdo6l HB 150

A,
% 8

12

140

250

= 2500

Magnctska indikcija B u magnctskom polju H 5000 10000Nm 1.10 1,25 1,20T 1.35T

B = 1.00 B = 1,15

VRSTE CELIKA iIi i s drugim Celici su kovke slitine zeljeza s ugljikom do 2,06 %C dl:mentima. Pri veeem saddaju dodanih elemenata za legiranje moze saddaj Gb biti i nclto veei od 2,06%. Sve vrsteeelikasadde - iz procesaproizvodnje jo i manje kolicine *. Si, PiS. Celike koji sadrZe Mn < 0,8% i Si < 0,6% jo ne smatramo cpanim. SadrZaj PiS gotovo je uvijek nepofeljan. Razdioba cellka Pmna postupku proizvodnje: z) obicni celici dobivaju se veeinom iz Siemens-Martinovih peci (SM eelici) iIi iz konvertera (BessemerovihiIi Thomasovih); obicni celici su nelegirani (ugljicni) iIi malo legirani, a upotrebljavamo ih redovno bez toplinske obrade; =) plemeniti celici dobivaju se rafinacijom iIi rafinacijom i legiranjem u elektricnim peeima (>>elektroeelici). Plemeniti se celici redovno toplinski obraduju. :. Prema sadrZaju: a, ugljicni celici su one vrste eelika u kojima odlucujuci utjecaj na svojstva eelika ima ugJjik, a drugih elemenata ima samo u kolicinama Itoje nemaju bitnog utjecaja, tj. Mn < 0,80%, Cr < 0,20%, Co < 0,05% Si < 0,60%, W < 0,10%, Ti < 0,05% Ni< 0,30%, Mo < 0,05%, AI < 0,05% Cu < 0,30%, V < 0,05%, :. legiranicelici su one vrste eelika u kojima odlucujuci utjecaj na svojstva eelika imaju legirni elementi (tj. oni koji se namjerno dodaju da bi se postigla odredena svojstva); malo legirani eelici imaju do 5% do-

danih elemenata,

a jako legirani vi~ od 5 %.

~ !'::ana upotrebi: L konstrukcijski celici su ugljicni eelici (obicni iIi plemeniti) sa sadrZajem C < 0,6% iIi legirani (uglavnom sa Mn, Si, Cr, Ni, Mo, V itd.). Upotrebljavamo ih za izradu eelicnih konstrukcija, sastavnih dijelova sttojeva, aparata i razlicitih uredaja. Razlikujemo: - obicne (ugljicne iIi malo legirane) celike za opee svrhe (masovna upotreba), - plemenite (rafinirane) ugljicne iIi legirane celike za dijelove s veeim zahtjevima (dijelove strojeva itd.);
,. tJlatni celici su plemeniti ugljicni eelici sa sadrZajem C > 0,6

% 2,06%)

iIi legirani (uglavnom sa Cr, W, V, Mo, Co itd.). Upotrebljavamo ih za izradu alata.

357

~ ~
-

Omafuanje VIStaee6ka prema JUS (JUS C.BO.002-1986)" Oznaka eelika sastoji se od tri dijela: C. XXXX. X - slovnogsimbola C I osnovne oznake od b:tiriju ill petero brojfanih simbola
dodatne drugih oznake dodatnih od jednoga oznaka ill vi~e slovtanih ill brojfanih simbola

Osnovna oznaka oznabIje vrstu b:lika: 1. (;elici s negarantiranim sastavom Simbol na 1. mjestu : 0 Simbol na 2. mjestu oznabIje grupu minimalne viable ~tOCe: tvntOOl tvntOOl Simbol Simbol N/mm2 N/mni2 5 490.. .580 0 6 590 . . . 680 .. .320 1 7 690...780 330 . . . 350 2 790.. . 880 360 . . . 380 8 3

390.. .480

890.. .

Simbol na 3. i 4. (i 5.) mjestu oznabIje redni broj b:lika: o . . . 44 - ugljicrri b:lici s negarantiranom astorom 45 . . . 79 - ugljicrri b:lici s ogranib:nim udjelom neastoCa udjelom SiP te propisanim 80 . . . 99 - ugljicrri b:lici s ogranil!enim . udjelom C, Si i Mn. 2. Ugljitni i legirani telici s garantiranim sastavom Simboli na 1. i 2. mjestu: a) kod ugljicrrih l!elika simbol na 1. mjestu: 1 - simbol na 2. mjestu: deseterostruka vrijednost maksimalnog postotka ugljika zaokru!ena na desetine: brojfani simbol za C = 0,9% jest 9;

b) kod legiranihl!elika

- simbol na 1. mjestu: oznaka najutjecajnijeg

legimog elementa
legimog elementa; za

simbol

na 2. mjestu:

oznaka

drugog

(po redu)

jednostruko Element: Oznaka:

legirane b:like brojfani je simbol 1. C Si MD Cr Ni W 1 2 3 4 5 6

Mo 7

V 8

drugi 9

Pod najutjecajnijim legimim elementom razumijeva se onaj kojemu pripada najvea umnolak saddaja u b:liku (%) i faktora vrijednosti: Element Si MD Cr Ni W' Mo V Co Ti Cu AI drugi Faktor vrijednosti 1 1 4 4 7 14 17 20 30 1 1 30 Ako visestruko legirani l!elici imaju viSe legirnih elemenata s istim umnoskom, smatrat Ccse najutjecajnijim elementom onaj kojemu oznaka ima vi~i broj. <::RN,CRO, Mr, MD itd.) 358

Osim ovog standarda

telici se po JUS-u omablju

posebnim oznakama

(npr. CRY,

Simboli Da 3. i 4. (i 5.) mjestu oma~ju

O. .. 9 (101. . : 199)
20. . .29 30. . .39 40. . .59 60. . . 69 70 . . . 79 (201. . .299) (301 . . . 399) (401 . . . 599) (601. . . 699) (701 . . .799)

- b:lici koji nisu DamijeDjeni toplinskoj

redni broj b:lika:

obradi, b:lici za cemeDtiranje, b:lici za poboljhvanje, ugljiau i malo legirani aIatni b:lici, b:lici s posebnim fizikalnim svojstvima,

- kemijski otporni i vatrostalni felici, 80. . . 89 (801 . . . 899) - brzoremi felici, 90. . .99 (901 . . .999) - felici za automate. D od a tD a 0 ZDak a oma~je stanje felika: o bez odredeDe toplinske obrade, 6 IjuSteD, 1 fareD, 7 - bru~D 2 - fareDdo Dajbolje bradivosti, o 8 kODtroliranohIadeD 9 obradeDpo posebnim 3 Dorma1iziran, 4 poboljhn, uputama. 5 hIadno preoblikovan,

Dodatne su oZDakejo~: 2A, 2B, 2C, 2D, BA, 8B, K, H, S, V, Z. Ta se omaka upotrebljava santo za poluproizvode, i to santo u dokumeDtaciji u vezi s dobavom. Ne OdDosi e Dagotove ugradeDedijelove i DeUDosi e s s 11 crtere. Po s e b De 0 ZDa k e mogu se dodati u pojedinaaum slu~jevima
Oznaeivanje leliko u skladiItima bojom (JUS C.BO.003 - 1957)

- od oSDovne omake koju aDe b:tiri trake, a dobiva se zamjeDom broj~rib simbola oSDovne broj~e omake b:lika odgovarajurom bojom, - od dodatne omake koju aoe jedna ill dvije trake, a dobiva se zamjeDom
)roj~b simbola dodatne broj~e Brojl!ani simboli 0 1 2 3 4 Boja trakc crna bijela crvena naranfasta futa omake b:lika odgovarajurom Brojl!ani simboli 5 6 7 8 9 Boja trake zeleDa modra Ijubifasta smeda siva bojom.

Oznaka felika bojom sastoji se od dva dijela, i to:

. SiriDa obojeDe trake treba da je prilagodeDa veliani proizvoda, DO po lOgufnOSti treba upotrebljavati ~irine 5. . . 16 mm. Neobojeni pojas izmedu :aka imosi poloviDU ~iriDe obojeDe trake, a izmedu dijelova omake za b:lik imosi dvostruku ~irinu obojeDe trake. oSDovne i dodatne

359

KONSTRUKCIJSKI Opci konstrukcijski Sastav (0/0) Omaka t.OOOO

CELIK

celici (JUS C.BO.500 - 1970 i 1972) C p males. S maks. N maks.

Stanje

=
0,15 0,17
0,15 0,17 0,17 0,17 0,20 0,17 0,25 0,22 0,22 0,22 0,25 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,30 0,40

smireno nesmireno
nesmireno smireno spec. smireno spec. smireno nesmireno nesmireno smireno smireno spec. smireno spec. smireno nesmireno smireno spec. smireno spec. smireno smireno spec. smireno spec. smireno smireno smireno

0,06 0.06
0,06 0,05 0,045 0,045 0,06 0,05 0,06 0,05 0,045 0,045 0,05 0,05 0,045 0,045 0,05 0,045 0,045 . 0,05 0,05

0,05 0,06
0,05 0,05 0,045 0,045 0,06 0,05 0,06 0,05 0,045 0,045 0,05 0,05 0,045 0,045 0,05 0,045 0,045 0,05 0,05

0,007

t.0261 t.0270
t.0271 t.0361 t.0362 t.0363 t.0370 t.0460 t.0461 t.0462 t.0463 t.0471 t.0481 t.0482 t.0483 t.0561 t.0562 t.0563 t.0545 t.0645

0,007 0,007 0,009 0,009

t.0371 '.

0,007

0,007 0,007 0,007 0,007 0,007 0,009 0,009 0,007 0,009 0,009
:...

t.0745

smireno

0,50

0,05

0,05

Upotreba

Toplinska obrada i upotreba Omaka Kovanje .C Normalizir.nje

(;.0000
(;.0261, (;.0361, (;.0370, (;.0460, (;.0463 (;.0481, (;.0270, (;.0271 (;.0362, <::.0363 (;.0371, (;.0461, (;.0462 (;.0471 (;.0482, (;.0483

1200...900

.C -

za sporedne svrhe meki telik

900 .. . 930

1150.. .900 1150...900 1100. :.850

850 .. . 880 830 . .. 860 810. .. 840 780. .. 810

polutvrdi relik tvrdi telik vrlo tvrdi telik

(;.0561, (;.0562, (;.0563 (;.0545 (;.0645 (;.0745

360

Mehanil!ka

svojslVa

Oznaka

Naprezanje terenja Re N/mm' min.

Vlana vrstofu Rm N/mm2

330 . . . 500

Udama iilavost Pokus Postol. KV produlj. savijanja. As (a = 180.) J' .C %

<':.0000

210
240

28
25

D = 3a D = O,5a
D

<':.0261
<':.0270, <::.0271

340.. .420
370. . . 450

28
28 28 28 -

+20 +20 0 -20

<':.036J <':.0362 <':.0363 <':.0370,<::.0371

<':.0460, <::.0461 <':.0462, <::.0463

la

260 420.. .500 22 D

= 2a = 2a

28 28 28 28 28 28 28

+20 +20 0 -20 +20 0 -20

<':.0471 <':.0481 <':.0482 <':.0483 <':.0561 <':.0562 <':.0563

290

440 . . . 540

22

360

520 .. . 620 500.. .600

22 20

D = 2a

<':.0745

<':.0645

<':.0545

340 370

300

600...720 700. . . 850

15 10
a

ispitnog uzorka.

a - kut savijanja, D - promjer pritiskivafu,

- debljina

Nelegirani retici za vijke i zakovice: JUS C.BO.506 - 1974. UgljiCui koDStrukdjsld lelid 5 ganntlrllDlm sastavom (JUS C.B2.020 - 1958) Sastav. % Sastav. % Si Omaka MD C Mn C maks 0,08...0,12 0,08.. .0,14 0,10...0,15 0,12.. .0,18 0.14... 0,22 0,18...0,25 0,18...0,25 0.26...0,32 0,30. . . 0,60 0,30. . . 0,60 0,30. . . 0,60 0,30. . . 0,60 0,30. . . 0,60 0,30...0,60 0,35... 0,60 0,40...0,60 (;.1400 0,35 (;.1500 (;.1501 0,35 (;.1600 (;.1601 (;.1700 0,35 (;.1701 0,35 0,32. . . 0,38 0,38. . .0,45 0.42. . .0,48 0,48. . .0,55 0,52. . .0,58 0,58...0,65 0,62...0,70 0,50. . .0,80 0,50. . . 0,80 0,50. . . 0,80 0,50. . . 0,80 0,50. . . 0,80 0,50...0,80 0,50... 0,80

Oznaka (;.1100 (;.1101 (;.1209 (;.1210 (;.1211 (;.1300 (;.1301 (;.1302

Si maks. 0,35 0,35 0,35 0,35 0,35 0,35 0,35

Svi ti relici imaju jD! Pmax = 0,06%, Smax= 0,06%, P +.S ~ 0,10%.

361

Sitnozmati konstnkcijski ieHk (JUS C.BO.502 - 1979)

Yrste: CRO. . .osnovni relik

CRY. . . relici za visoke temperature CRN . . . reliciza nisketemperature Sastav (%)
Oznaka
K va/iterni i!e/ici

C males. 250 250 280 280 310 310 350 350 380 380 420 0,18 0,16 0,18 0,16 0,18 0,16 0,20 0,18 0,22 0,22 0,22 0,22

Si maks. 0,40 0,40 0,40 0,40 0,45 0,45 0,10.. .0,50 0,10...0,50

Mn 0,40.. . 1,30 0,50...1,30 0,50.. . 1,40 0,60. . . 1,40 0,60. . . 1,50 0,70...1,50 0,90...1,60 0,90...1,60

P males. 0,040 0,030 0,040 0,030 0,040 0,030 0,040 0,030 0,040 0,035

S males. 0,040 0,030 0,040 0,030 0,040 0,030 0,040 0,030 0,040 0,035

I,
I

{; RO 250 {; RV {; RN {; RO 280 {; RV {; RN {; RO 310 (; RV {; RN (; RO 350 {; RV {; RN Plemenili i!elici (; RO 380 (; RV {; RN {; RO 420 {; RV

(; RN 420 {; RO 460 {;RV 460

{; RN 460

0,22 0,22 0,23 0.23

{; RO 500 {;RV 500 {; RN 500

Mehanilko Oznaka 'CRO.. . CRV.. . CRN.. . .. . 250 .. . 280 ...310 .. . 350 .. . 380 ...420 .. . 460 .. . 500

okoline) evrstOOi Rm N/mm' pri debljini do 50 mm 360 .. . 480 390.. . 510 440 .. . 560 490 .. . 630 500 .. . 650 530.. .680 560 .. . 730 610...770
a

0,040 0,040 0,035 0,035

0,040

0,035 0,035 0,040 0,040

0,035 0,035

0,040

svojstva (pri temperaturi

Naprezanje tetenja Re N/mm' (min.) pri debljini (mm) ...16 16).. .35 35). .. 50 250 240 250 270 280 280 310 300 310 350 340 350 380 370 360 400 420 410 460 450 440 470 500 480
kut savijanja, D

Postot. Pokus savijaprodulj. nja' a = 180' D A, % uzdut. popr. 25 la la 24 2a 1,5a 2a 23 2.5a 22 2a 3a 20 2,5a 3,5a 19 2,5a 3,5a 17 3a 4a 3a 4a 16

.a 362

- promjer

pritiskivata,

debljina ispitnog uzorka.

Naprezanje tecenja celika za visoke temperature Oznaka telika 100 t t t t RV RV RV RV 250 280 310 350 220 240 260 290 320 350 390 410 150 200 230 240 270 300 330 360 380 Naprczanje tetenja R.,(NImm'). pri temperaturi (0C) 200 250 300 190 210 230 250 280 310 340 360 170 190 210 230 260 280 310 330 140 160 .180 220 240 260 290 310 350 120 140 160 200 220 230 260 280 400 110 120 140 170 190 210 230 250

t RV 380 t RV 420
RV 460

t RV 500

rama 100 i 150C naprezanja tetenja Wa za 10 N/mm2.) Zilavost celika pri niskim temperaturama Oznaka telika Smjer ispitivanja -60 tR0310 tR0350 t RO 380 t RO 420 RO 250 RO 280 t RO 460 t RO 500 tRV310
t RV 250 380

Pri debljini ispitnog uzorka do 50 mm. (Pri debljinama

do 35 mm su pri temperatu-

:l.i1avost.KV (J). mm pr; temperaturi r:) -40 -20 0 48 34 48 34 48 34 48 45 62 41 55 38 55 38 55 41 51 41 48 41 62 45 58 41 55 38 +20 62 41 62 41 55 41 62 41 58 41 55 41 62 45 62 45 62 41

}
}

uzdutno popreroo uzdutno poprdno uzdumo poprdno uzdumo poprdno uzdutno poprcblo uzdumo POPrcQ1o 34 24 41 31 38 27 34 27
stanju.

t t

tRV350
RV 280 420

t RV 460

RV 500

41 55 38 51 34 48 31

t t

RN 310 RN 250 380

t t

RN 350 RN 280 420

t
t

RN 460
RN 500

pop

31 24 27 24

Pri debljini do 50 mm i u Dorma1iziranom

363

tend za cementinmje (JUS C.B9.020 - 1974)

Sastav i mehani.lka svojstva

Omaka
C

Sastav. % Mn 0,45 0,45 0,45 0.50 1.15 1.25 1,15 1,25 0,50 1,05 1,05 0.75 0,75 0,75 0,75 0,50 0,50 Cr drugo

Za-

Jezgra

- kaIjena

vlacna evrstoea Rm N/mm'

C.1120 C. 1121 C. 1220 C. 1221 C. 1281 C.4120 C. 4320 C. 4321 C. 4381 C. 4382

0,10 0.15 0,15 0,15 0,16 0,20 0,17 0,20 0,16 0,20 0,21 0,20 0,26 0,20 0,26 0,15 0,18

131
146 146

300 360 360

500 . . . 650

16 14 14 11
'

600...800 600...800 700 . .. 900 800...1100

0,55 0,95 1.15 0,92 1,15

1,65 1,25 1,25 0,40 0,50 0,40 0,50 1,55 1,95

147 1,450 207 217 207 217 600 700 600 700 800 800 800
600 700 600 700 650 800

10

1000. . . 1300
800...1100 1000 .. . 1300 1100..,1350 1100.. . 1400
1100. ' . 1400 800...1100 1000 . , . 1300 800.. . 1100 1000 . ' . 1300 900...1200 1200. . . 1450

8
10 8 8 7 7 10 8 10 8 9 7

C.4520

0,30 MO 229 1.55 Ni 0,25 Mo l 217 0,25 Mo 0,45 Mo 0,45 Mo 0,45 Mo 0,45 Mo 1.55 Ni 1,95 Ni 217 207 217 207 217 217 235

C.4721 C.4781
C.7420 C. 7421

C.7480

C.7481 C.5420 C.5421

Si, legirani 0,15...0,40%

Smax = 0,045%,

Navedene su prosjecne vrijednosti.

Si. - Celici C. 1120 i C. 1220 imaju Pmax = 0,045% i svi ostali celici imaju Pmax = 0,035% i Smax= 0.035%.

- Svi nelegirani celici imaju jo~ 0.15...0.35%

364

Toplinska obradal)2) Oznaka :.1120 C.1121 ;.1220 C. 1221 KaIjen!e jezgre ) .C 890. .. 920 Medufarenje4) .C Kaljenje povriine3) .C PopuAtanje .C

;.1281 .4120

v.k

810.. .840 u

150...180 150...180
170... 210

870. . . 900 v, k
850.. . 880 u, k 890 . .. 920

t. 4320 C. 4321
C .4381 C. 4382 C.4 520 C. 4721

.
U

C.4781 t. 7420 C.7421 t.7480 t.7481 C. 5420 C. 5421

p ,800...830u.k

170...210 170...210

840...870u, v, k

1) Kovanje pri 1100...850 .C. - 2) Ugljieenje pri 900. . . 950 .C. - 3) Gdenje: v- u vodi, u -U ulju, k -U solnoj kupelji 160...250 .C. - 4) Hladenje: p- u peCi,z-na zraku. ..
Prokaljivost

Oznaka eelika
t. 4320 C. 4381

Tvrdoea HRC.
I

I I I I I I

C. 4321 t.4520

t.

4382

I.5 47 39 49 41 48 40 50 42 49 41 52 44 47 39 49 41

3 46 35 49 39 48 40 50 41 47 35 51 41 47 38 49 41

na 5 44 31 48 36 48 39 49 39 43 30 50 37 46 36 49 40

udaljenosti 7 9 41 37 28 24 46 33 48 38 48 38 40 27 47 33 45 35 49 39 44 31 47 37 47 36 36 23 43 30 43 32 49 39

od eeone plohe (mm) 12 15 20 25 30 34 21 33 31 30 29 41 28 46 35 45 34 32 39 26 41 29 49 37 40 25 46 34 44 32 29 36 24 39 26 49 36 37 23 44 32 42 29 26 33 21 31 24 48 35 35 21 43 31 41 27 24 31 35 22 47 35 34 42 30 40 26 23 30 34 21 47 34

35 28 33 41 29 39 25 22 29 34 20 46 34

40 27 31 41 29 38 24 21 28 33 20 46 33

t.472(t.4781 C.7420 t.7480

t.

7421 C.7481

C. 5420 t.5421

I I

Gomji i donji broj oznafuju

granible

vrijednosti

rvrdoee.

365

.....

tend za poboljiavuje (JUS C.B9.021 - 1974) Sastav i mehanicka svojstva Poboljsano" Zareno I--Sastav. tvrdo- napr. vlacna postot. % ca taenja evrst. prod. Omaka HB Rp02 min. A, % C Mn Cr Mo drugo max. N/min2 N/mm2 t. 1330
t.1331 t.1430 t.1431 t.1480

0,22 0,45
0,22 0,35 0,35 0,35 0,46 0,45 0,65 0,65 0,65 0,65 0,75 0.75 0,75 0,75 0,75 1,48 0,75 0;65 0,65 0,65 0,75 0,65 0,75 0,65 0,65 0,65 0,65 0,55 0,55 0,65 0,65 0,90 0,65 0,55 0.45

t. 1530
t. 1580 t. 1630

0,46 0,65 0,46 0,65 0,56 0,75

t.1531

" it
~I

t.1631 t.1680 t.1730 t.1731 t.1780

t. t.

0,56 0,56 0,61 0,61 0,61 0,28 0,33 0,42 0,38 0,46 0,38 0,42 0,38 0,25 0,34 0,42 0,50 0,30 0,32 0,34 0,42 0,51 0,36 0,34 0,30
Navedene

156 156 183 183 207

183

300 300 370 370

500 500 590 590

22 22 19 19

370
420

590
670

19 16 16

16 14 14 14 14 14

207 207
229 229 229 241 241

420 420
470 470 470 500 500

670 670
750 750 750 800 800

3130 3135

0,40 0,95

1,05 1,05 0,50 0,50 1,05

t.4130 t.4131 t.4132 t.4133 t.4134

241
217 223 211 217 207 207

500
550 500 600 680 450 550

800
800 700 800 900 700 800

13
14 15 14 12 15 14

0,38 Si

t.4180
t.4181 t.4184 t.4730 t.4731 t.4732 t.4733 t.4734 t.4738 t.4781 t.4782 t.4830 t.5430 t.5431 t.5432

0,33 0,75

1,05
1,05 1,05 1,05 1,05 1,05 1,05 2,50 3,05 1,05 1,05 1,05 1,05 1,55 2,00

0,22 0,22 0,22 0,22 0,20 0,40 0,22 0,22

217
217 217 217 212 217 217 235 248 248 217 217 235 217 235 248

640
600 680 640 600 680 780 800 1050 1050 680 780 800 800 900 1050

800
800 900 800 800 900 1000 1000 1250 1250 900 1000 1000 1000 1100 1250

13
14 12 13 14 12 11 10 9 9 12 11 10 11 10 9

0,15 V 0,30 Ni

0,22 0,22 0.40

0,15 1,05 1,55 2,00

V Ni Ni Ni

okoO,25. ..0,35% Si.-" PmaxiSmaxsuzasvecelike C. 1330, C. 1430, C.1530, C.1630 i C.1730 po 0,045%, za sve druge relike po 0,035%. 366

su prpsjecne vrijednosti.

Svi celici (osim t. 3130 i C. 3230) imaju jos

Toplinska obrada Oznaka Kovanje .C Meto !arenjc Normalizacija Poboljanje. .. kaljcnjc uvodi kaljcnjc u ulju

.C
650...700
650 . . .700

.C
880...910
860 . . . 890

.C

.C

C. 1330
C.1331 C.1430 C. 1431 C.1480 C.1530 C. 1531

1100...900
1100...850

860 . . . 890

870. . .900 850 . . . 880

840 . . . 870

1100. . .850

650 . . . 700

840 . . . 870

C. 1580 C.1630 C. 1631

C. 1680 C. 1730 C. 1731 C.1780 C. 3130 C.3139 C. 4130 C.4131 C. 4132 C, 4133 C. 4134 C.4180 C. 4181 C. 4184

820. . . 850
805 . . . 835

830 . . . 860

1050

. . . 850

650 . . . 700

830 . . . 860

815. . . 845

1050...850 1100...850
1050. . . 850

650...700
650 . . . 700

820 . . . 850
850 . . . 880 850 . . . 890

800...830
820 . . . 850

.810...840
830 . . . 860

1050. . .850 1100...850 1100... 850

1050 . . . 850

680...720 680...720
650 . . . 700

1050...850
1050. . . 850 1050 . . . 850 1050. . . 850

650...700 680...720 680...720 680...120 680...720

680...720

840...880 850. . . 880 840...870 845...885 850...890 840...880 845...885

860...900

830...860 820.. .850 830 ... . 860 820...850 825. . . 855 830...860 820...850 825 . . . 855
840 . . . 870 830 . . . 860

840. . . 870 830 . . . 860 840 . . . 870 830...860 835 . . . 865 840 . . . 870 830 . . .860
835 . . . 865

C.4730
C. 4731 C. 4732 C. 4733 C. 4734 C. 4738 C. 4781 C. 4782 C. 4830 C. 5430

1050. . . 850
1050 . . . 850

680...720
680...720

850 . . . 890
840 . . . 880

820...850
820 . . . 850

1050...850 1050. . . 850 1100. ..900 1050.. .850 1050.. .850 1050. . .850 1050.. .850
1050. . . 850 1050. . . 850

680...720 680...720 680...720 680...720 680...720 680...720

650 . . . 700 650 . . . 700 650 . . . 700

840...880 860...900
880 . . 920

840...870

850. . . 890 840...880 840...880

830.. .860 820...850 (820. . . 850)

850. .. 880 840...870 830...860 830...860 850. . . 880 860 . . .900 840...870 830 . .. 860
830 . . . 860

850.. . 880
850. . . 880

820.. .850

C.5431
C. 5432

850. . . 880

830...860
830.. .860
830 . . . 860

.. Vrijcdnosti za mehani~ka svojstva u poboljbnom stanju (str. 366) vrijcdc pri dcbljinama matcrijala 16...50 mm. Pri manjim (v~ debljinama vrijcdnosti su za naprczanjc tea:nja i ~toCu yea: (manjc), a za produl]enje manje (vea:). Popmtanjc nakon kaljcnja pri 550. . .660 .C. .

...

367

Kaljivost celika za po.boljlanje

Tvrdoea"RC.
Oznaka eelika C.3139
C. 4130, C. 4180 C.4131,C.4181

C.4132 C.4133 I C.4134,C.4184 I

.1 I

C.4730 C.4731,C.4781
C. 4732, C. 4782

C.4733
I

C.4734 C.4738

I
I

C.4830 C.5430
C.5431 C.5432

],5 55 46 57 49 61 53 59 5] 63 54 59 51 52 44 57 49 61 53 64 56 56 48 57 49 65 57 59 51 58 50 57 49

na udaljenosti 3 5 7 9 54 51 48 45 .43 37 31 27 57 56 54 52 48 45 41 35 61 60 59 58 52 50 47 44 57 54 49 43 46 37' 29 25 61 57 52 46 49 40 32 28 59 58 57 55 50 48 44 39 52 51 50 48 43 40 37 34 57 57 56 55 49 48 45 42 61 61 60 60 53 52 51 50 64 64 63 63 55 54 53 51 56 56 56 56 48 47 47 46 57 57 57 57 48 48 48 47 65 64 64 63 56 56 55 53 59 58 58 57 50 49 49 48 58 58 58 57 50 49 49 48 57 57 57 56 49 49 49 48

od eeone plohe (mm) 12 15 20 25 30 40 37 33 3] 29 22 47 44 39- 37 35 30 27 23 2] 20 40 55 52 46 42 39 35 30 27 25 38 21 35 32 30 27 41 38 35 24 22 20 33 31 51 48 42 39 37 34 31 26 24 22 44 41 37 35 33 30 23 21 20 53 521. 48 45 43 38 34: 30 28 27 59 58: 56 53 51 46 43 38 35 34 61 60 59 57 55 49 46 42 40 39 56 55 54 53 52 45 44 41 39 38 57 57 56 55 55 47 46 46 46 46 62 61 60 58 56 51 48 44 41 40 57 56 55 54 53 46 45 43 ~] 39 57 56 56 56 55 48 47 46. 45 44 56 56 56 55 55 48 47 47 46 46

40 50 27 26 33 31 37 35 22 20 24 22 28 26

35 33 31 40 25 47 32 53 37 50 36 54 45 54 38 5] 36 55 43 55 45 31 39 24 45 32 52 36 48 34 53 44 53 37 49 33 55 41 55 44

Gornji i donji broj oznatuju granitne vrijednosti tvrdoee.

36R

Celici za nitriranje Sastav i mehanilka svojstva

l
i

Oznaka po
JUS C er

Sastay 0/0
Mo AI 0,1 0.1 ostalo

HB

t. 4531 0,34 1,7 0,2 t. 4734 0,30 2,5 0,2 t. 4739 0.33 1.1 0.2
Toplinska obrada
'
.-

1,0 Ni 245 0,15 V 248 248

U poboljlanom stanju naprez. vlabla post. povrIine tet. Rp..> I!vrstota prod. N/mm' N/mm' A. 0/0 HV 590 780... 980 13 950 980. .. 1180 11 750 785 590 780... 980 14 900

Tvrdota oitrirane

Normali-

Oznaka
I

Koyanje C

2arenje C

ziranje C

C.4531

C. 4734 C.4739

1050... 850 650.. . 700 580...660 850. . . 900 ulje 1050.. . 850 680.. . 720 860.. . 900 850.. . 880 ulje 580.. . 630 1050.. . 850 680...710 900. ..930 870...910 yoda 580...650
1

Kaljenje C

Popultanje C

Magnetskl

lim za transfonnatore (JUS C. K5.020 -

i elektrifne 1955)

strojeve

Gubici (WIkg) za B (T) 1,0 I 1,5 Transfonnatorski MT93 MT 100 MT 110 MT 125 MT 135 MT 145 Dinamo-lim
MD 170
I

Magnetska indukcija B (T) 40

u magnetskom polju H (Aim) 160 11000 15000 1100001500001100000

lim 0,45 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 1,02 0,87 0,87 0,87 0,87 0,87 1'36 1'55 1,34 1,55 1,34 1,55 1 1,55 1,34 1,34 1,55 1,34 1 1,55

0,93 . 2,40 1,00 2,60 1,10 2,80 1,25 3,10 1,35 3,40 1,45 ,. 3,70

MD MD MD MD

200 140 280 700

1,70 4,30 ' 2,00 5,30 2,40 6,80 2,80 8,00 ...7,00 .. .16,00

0,86 0,92 0,92 0,92 0'8611

I 1,34
1,391,39 1,39 ,34

1,57 1,57 1,63 1,63 1,63

1,70 1,70 1,75 1,75 1,75

2,01 2,01 2,08 2,08 2,08

2,09 2,09 2,17 2,17 2,17 369

25 - Strojarski prirufnik

Celici za automate (JUS C.BO.505 Sastav % Si Mo do 0,25 0,10.. .0,40 0,10.. .0,40 0,10...0,40 0,10...0,40 do 0,05 do 0.05 do 0.05 - 1984) S Upotrcba P za max. 0.07 cementiranje 0,07 cementiranje 0.07 poboljanje 0.07 poboljanje 0.07 cemcntiraoje 0.11 0,11 0.11 0.15...0.35Pb Postotoo produlj. A, % min. 9 25 8 23 8 18 16 7 14 13 8 20 8 23 8 23

Omaka

C. 1190
C. C. C. C.

0,07...0,12 0,12...0,18 0,32. . .0,39 0,42. . . 0.50 0,14.. .0,20 C. 3990 0,08...0.14 C. 3991 0,10...0,15 C. 3993 0.08...0.14 1290 1490 1590 3190 Mehanitka Omaka

0,60. . . 0,90 0,18...0,25 0,60. . .0,90 0.18...0,26 0.60. . . 0,90 0.15...0,25 0,60. . .0,90 0,15.. .0.25 1,10...1,40 0,20. . .0,25 0,90...1,30 0,24. . .0,32 1,00 .. . 1.50 0,30. . .0,40 0.90. . . 1.30 0.24. . .0.32

svojstva (pri debljini 16. . .40 mm) Stanje hladno vureDO normalizirano hladno vureno normalizirano hladno vureno normalizirano poboljo hladno vureDO Dormalizirano poboljano hladno vureDo normaliziraDo hladDo vureDo DormaIizirano hladno vureno normalizirano hladno vuceDo oormalizirano Naprezanje teanja Re N/mm2 355 215 375 225 315 285 365 375 325 410 410 250 375 225 Vlaroa evrstoea N/mm2 460 .. . 710 > 350 460...710 > 370 540.. .740 480 .. . 600 580 .. . 730 640 . .. 830 580.. . 700 660...800 510...760 > 380 460...710 > 370 490...740 > 370

C,1190 C. 1290 . C.1490

C.1590 C.3190 C. 3990

.C .C .C 650.. . 700 u prku 850. . . 930 1. kaljcnje890. . . 920/v,u mcduiar.650. . . 680 C.1290 (zavure- 890. .. 920 u sol. kup.780. . . 930 2. kaljenje770. . . 800/v,u C. 1190} ni relik C.3190 600.. .620 u plinu 900. . . 920 poputanje 150 (1 h)
Gdcnjc: v

390 225 375 460...710 8 C. 3993 225 > 370 23 Toplinska obrada telika zaautomate pri cementiranju Mcko NormaliToplinska obrada Ugljirenjc Oznaka hrCDjC zacija Dakon ugljireDjaO .C

C. 3991

- u vodi, u - u ulju.

370

Toplinsko

obrada

i!eliko ;za automate

;za poboljlanje PoboljAanje*

Omaka

Meko farenje .C

Norroalizacija .C 860 ... 890 840 ... 870

t. 1490 650 ... 700 t. 1590 650 ... 700

* GaAenje: v

gaknje OC 840 ... 870/v aIi 850 ... 880/u 830 ... 860/u

poptanje .C 530 ... 670 530 '" 670

- u vow, u - u uIju.
Celld (JUS za oprage - 1984) C.BO.551

Sastav i mehanii!ko svojstva Sastav (prosjeroe vrijednosti) %

C

Zarenje

PoboljAano

Omaka

tvrdoea
HB maks. 245 255 255 255 248 241

naprez.
tenja Rp..,
N/mm'

vlaa,a
rn-stoea Rm
N/mm'

-0
.

e Q.
6

Si

Mo

Cr

...'<:

' 0 6

0,60 1,65 0,85 t. 4230 0,67 1,30 0,50 t. 4332 0,55 0,25 0,85 t. 4830 0,51 0,25 0,90 Toplinska obrada Omaka

t. 2133 t. 2330 t. 2332 t. 2430

0,55 1,65 0,85

0,60 1,45 1.05

0,64 1,65 0,85

- 0,30 0,50 0,85 1,05 0,15

255

1130 1130 1130 1180 1180 1180

1130

1320 ... 1570 1320 ... 1320 ... 1370... 1370 ... 1370 ... 1570 1570 1620 1620 1670

1320... 1570

6 6 6 6 6

Kovanje .C

Meko tarenje .C

Norroalizacija .C

PoboljAanje*

kaljenje .C

poptanje .C

t.

2330
}

t. 2332 t. 2133 t. 2430

1050 ... 850 640 ... 680

830 ... 860 830 .... 860/u 350 ... 550

t. 4332 4230 t. 4830 }

1100 ... 850 640 ... 680

850 ... 880 830 .... 860/u 350 ... 550

* GaAenje: u

u ulju.

*
Celici;za lance: JUS C.BO.507 - 1973.

371

0maJea.

IIJadDO vaIJani CeIibd Bm od malougljiClOg jjelika (JUS C.B4.016 - 1978) VIaa.a Postot. Naprez. Sastav(%) oo-stoea produlj. Tvrdoea tDja C Mo P S A. R. Rm maks. maks. maks. maks. N/mm2 N/mm2 0/0 HRB HRJOT 0,15 0,12 0,10 0,08 0,60 0,50 0,45 0,45 0,050 0,040 0,030 0,030 0,050 0,040 0,030 0,030

t. 0145 t. 0146 t. 0147 t. 0148

280 250 220

200 .. . 500
280... 410
280 280

... 380 ... 360

28 32 36

65 57 50

60 55 50

Pri <::.0145 do <::.0148: dodatna oznaka N: neumireoo Pri <::.0147 i <::.0148: j~ i dodatna oznaka SU: specijalno umireno Upotreba: <::.0145 - za opCu upotrebu; <::.0146 - za izvlaeenje; <::.0147 - za duboko izvlaeenje; <::.0148 - za veoma duboko izvlaeenje IIJadDO vaIJme CeliCDe trUe od malOUgljiClOg jjelika

(JUSC.B3.521- 1967)
Vrste jjelika: (;.0146, Dopunska 0maJea Hf28 Hf30 Hf32 Hf40 Hf45 Hf55 Hf60 Stupanj tvrdOCe meko ojai!ano 1/8 tvrdo 1/4 tvrdo 1/2 tvrdo 3/4 tvrdo tvrdo (;.0147, (;.0148 VIaa.a oo-stoCaRm N/mm' 300 .. .420 320 .. .440 400 ... 500
450 280

.. . 400

550. .. 650 >600

.. . 550

Postot. prod. Al. % 25 23 16 10 5 3 2 }

Upotrebljivost

) izvlaeeDje
izvlaeeoje !tancanje probijanje

Skupina A Z8N

0maJea ticc. Z8U

VaIJ- CeIiCIIalea i (JUS C.BO.501 - 1977) Sastav(%)..

Si

Mo

PS

drugo O,~40 0,050 O,~40

.
Z22N PZ12

.
Z22U

O,~8 0,22 O,~5

O,~O O,~8 0,30 0,58

O,~40 0,050 O,~40 0,040

O,fO O,~5 0,20 0,50

:
0,040

PZ90 I 0,95 . N - neumireno, U - umircno. .. Prosjea.e vrijednosti.

0,025 Co 0,015 er } 0,015 Ni

Vulena obilna lelilna iica (JUS C.B6.01O - 1980) Vueena lelilna iica za posebne svrhe (JUS C.B6.011 - 1980) Vueena lelilna iica za op'"ge (JUS C.B6.018 - 1980) 372

CeIici Z8 valjane

djeYi propisanih

mebanifkih

svojstava

Oznaka C C.1212 C.I213 C.1402 C. 1502 C.3100 do 0,17 do 0,22 do 0,36

% Mn min.

(JUS C.B5.021 - 1964) Sastav. Naprez. ,

Si

Postot. Vlaena Ieb:nja R.' fvrslota Rm produlj A, N/mm' % Nlmm' min. min. 240 350 . . . 450 260 450 . . . 550 550 . . . 650 300 400 650. . . 750 360 520 . .. 620 is;;; 0,05%. 25 21 17 12 22

0,40 0,40 0,40 = 0,45 0,40 do 0,22 ;;; 1,50 Sve vrste felika le skupine

0,10...0,35 0,10...0,35 0,10. ..0,35 0,10...0,35 0,10...0,55 imaju P ;;; 0,05%

teHd Z8valjanedjeYi za vi~ temperature (JUS C.B5.022 - 1965) Sastav (%)

Oma. ka C.1214 C.1215 C do 0,17 do 0,22 Si 0,10...0,35 0,10...0,35 0,15...0,35 0.15...0.50 Mn do 0,40 do 0,45 er Mo P males. Inls. 0,05 0,05

C.7100 0,12...0,20 0,15...0,35 0,50...0,80

C.7400 0,10...0,18 C.7401 do 0.15 Mehanilka
Oznaka

0,05 0,05

0,40...0,700,7...1,0 0.40...0.602.0...2.5

0,25. . . 0,35 0,04 0,04 0,40...0,50 0,04 0,04 0.9 ...1.1 0.04 0.04

svojstva
Naprezanje lefenja R. N/mm'. Postot. Vlaen& fvrslota Rm prod.A,

C. 1215

C.1214

255 206 186 157 137 128 108

255 235 206 275 255 235 245 235 226 naprezanje tefenja 186 177 167 216 206 196 216 206 196 i ~rstoCa razabiru

20 235

200 186

pri temperatuti "C 250 300 350 400 167 137 118 108

Nlmm'

450 88

500

% min

C.7100 285 295 C.7400 C.7401 265 Vremensko

21 440 . . . 540 22 147 440 . . . 570 176 440. . . 570 22 20 186 440 . . . 590 se iz lablice na sIr. 375.
POboljAanje kaljenje. DC popuJtanje DC

340 . . . 440

25

Toplinska obrada brenje na.

Omaka Oblikovanje u vrum DC kon oblikOV. u hladnom DC 650 . . . 700 650 . . . 700 Normalizacija DC 900 . . . 930

C.1214

C.1215 C.7100 C.7400

C.7401

.-

1100.. .850 1100...850 1100...850

1100...850

1100...850

870...900

910. . . 940 z
900 .. . 960 z

660...700
680 . . . 720 730 . . . 780

910. . .940

650 . . . 720
680 . . . 780

z hladenje na zraku.
373

CeUkzakodovsld1im Sastav i top/inska obrada Omaka C Si Sastav (%)' Mo Cr

(JUS C.B4.014-1977)

Mo

VmCa obrada C

Normalizacija C 910...940
890 . . . 920

Zarenje za popu!t. napetosti C

t. t.
t. t.
t,

t.

t.

< 0.16 < 0.35 > 0.40 < 0,30 1204 < 0,20 < 0,35 > 0,50 < 0,30 1206 < 0,22 < 0,35 > 0,55 < 0,30 3105 0,17 0,30 1.05 < 0,30 3133 0,20 0,50 1,15 < 0.30 7100 0,16 0,25 0,30 0,60 7400 0.14 0.25 0,55 0,85 0.45
1202

1000 880...910 ... 880...910 850 910...940

}600...650 }550 . . . 620 600. . . 650

650 . . . 720

0,040% PiS.-u telikt. pri 650 .. . 720C. MehaniCka svojstva

telici

t. 1202 do 1206 imaju najvi~

po 0,050%

PiS,

dmgi relici pa najvi~

po

7400pobo1j~vaseka1jenjempri 910...940

Ci popu!tanjem

Naprezanje terenja R. N/mm' Omaka t.1202 t. 1204 t.1206 t. 3105 t. 3133 pri temperaturi C 20 200 300 400 450 500 215 245 265 315 275 285 295 177 206 226 265 245 255 275 137 157 177 226 206 206 235 98 118 137 176 157 177 206 78 98 118 156 136 167 147 196 176 20 210000

Vlab1a tOCa N/mm' 340 .. . 440 400.. .490 430 .. . 520 510...610 460 .. . 550 440 .. . 570 440 .. . 570 300 185000

Post. prod. As % 25 22 21 18 19 21 20 400 175000

,:1

t. t.

7100

7400

ZilaPokus vost savijanja KV/3 (a = 180) J 56 D = 0,5 a 49 D = 2a 42 D = 2.5 a 35 D = 3.5 a 35 D = 3a 42 D =3 a 42 D =3 a

. a - kut savijanja,D - promjerpritiskivaea, a

Temperatura Modu1e1asti~nostiE C N/mm'

debljina ispitnog uzorka.

500 165000

600 155000

Top/inska vod/jivost i temperatumi koeficijent rastezanja

0::-1
20 t.1202 t.1204 t.1206 C.3105 54.7 53.5 52.3 53.5 49.4 44,2 100 52.9 51.7 50.6 51.2 48.3 43.0

Toplinska vodljivost ). W/mK 200 50.0 48.8 48.3 47.7 45.9 41.3 pri temperaturi C 300 400 47.1 45.9 45,3 44.2 43,6 39.5 44.2 43.0 42.4 39.5 40.7 37.2 500 40.7 40.1 39.5 34.9 37.8 34.3 600

C. 7100 t. 7400

34.9 31.4

Izmedu 20C i temper.ature C Temperatumi koef. rastezanja a lUJII(m. K) 374

100 200 300 400 500 600 11.1 12.1 12.9 13.5 13.9 14.1

Vremensko naprezanje telenja i lvrstoea Vremensko naprezanje postotno produljenje 10/0: tecenja Rp!/, je naprezanje koje izaziva trajno

Rp1/l0000 Rp1/l00000
Vremenska

-v

- v 100000 h -

10000 h

Cvrstoea Rm/, je naprezanje koje izaziva lom:

R,;/lOOOO v 10000 h Rm/l00000 - v 100000 h Rm1200000 - v 200000 h

Oznaka eelika C.1202 C. 1204 C.1206 C.1214 C.1215 C. 3105 C. 3133 hRm Imm2 R ,/10000
R:,IIOOOOO

R,,/10000 R,,/100000 R,,/200 000 R ,/10000

R:,II 00 000

380 164 118 229 165 145

R,,/10000 R,,/100000 R,,/200000 460 199 147 279 211 193 227 167 338 252 229

400 136 95 191 132 115 167 118 250 177 158 480 166 107 228 143 121 192 133 284 190 167 179 130 240 184 170

Tempera!ura .C 420 440 460 113 91 72 42 74 57 127 100 158 103 79 59 89 67 48 135 107 82 92 69 51 200 156 121 75 136 103 119 89 65 Temperatura .C 500 520 540 132 99 71 74 46 28 86 177 127 93 59 38 74 45 28 157 122 90 70 46 98 172 230 125 137 94 61 115 76 47 119 147 94 103 78 58 157 123 196 142 78 108 128 95 68

480 53 30 75 42 33 63 38 90 53 44 560

500 520 38 21 54 29 24 49 39 29 22 69 54 39 30 32 26 580 600

.'

C.7100

C. 7400

R ,/10000 R:,II 00 000 Rm/10000 R,,/IOO000 R,,/200000 R ,110000 R:,/IOO000 R,,/10000 R,,/100000 R,,/200000 R ,/10000
R:,IlOOOOO

C.7401

R,,/10000 R,,/100000 R,,/200000

64 30 86 40 31 73 41 95 56 47

57 30 74 41 33

44 23 59 29 24

375

tend

otporni

prema kemijsldm

utjecajima

Sastav i mehanicka svojstva*

JUS C.4170 C.4171 C.4172 C. 4570 C. 4572 C. 4573 C.4574 C. 4580 C.4582 C.4583

e Cl. evrstoea Zelezama Si, Rm C Cr Ni OSlo i"Q Ravne Mo c.."<: Zr:::,o. N/mm2 - 400 550...700 16 Prokron I 0,08 13,0 Prokron 2 0,15 13,0 450 650 . . . 800 16 Prokron 3 0,20 13,0 550 800. . .950 14 600 800 . . . 950 14 Prokron 2 spec. 0,20 17,0 2,0 + Ti 205 500. . .750 35 Prokron 11 spec. 0,08 18,0 10,5 Prokron 12 205 500 . . . 700 40 0,0817,512,5 2,0 Mo Prokron 12 spec. 0,0817,5 12,5 2,0 Mo + Ti 225 500. . . 750 35 Prokron 11 ex. 0,07 18,0 11,0 185 500 . . . 700 45 + Nb 205 500.. . 750 35 Prokron 11 Nb 0,10 18.0 10,0 Prokron 12 Nb 0,10 18.0 12,0 2,0 Mo + Nb 225 500.. . 750 35
%

Oznaka

Sastav

><.iNs

z .. N

Vlaena

.,;

Za eelike od C. 4170 do C. 4570 u pobolj~anom stanju, za austenitne eelike od . C. 4571 do C. 4583 u ga~enom stanju. Cvrstoca pri viIim temperaturama Cvrstoea N/mm' Oznaka 20 C.4171 C.4172 C. 4570 100 700 700 200 650 650 300 600 600 pri C 400 550 550 500 500 500 600 340 340 700 240 240 800 65 65

}750
750

Toplinska obrada Oznaka C.4170 C.4171 C. 4172 C. 4570 Kovanje' C 1150.. 1150.. 1150.. 1100.. . 750 . 750 . 750 . 750 Zarenje C 750.. .800 750...800 750...800 660 .. . 700 Kaljenje" C 950. . . 1000 u,Z 980. . . 1030 u,Z 950...1030 u,Z 1000. . . 1050 u Popmtanje'" C 700. .. 750 700. .. 750 650...700 630 .. . 720

...

Polagano zagrijavati i polagano ohladivati. Gaknje: Boje popu~tanja za te eelike ne vrijede (vidi str. 352).

..

- u ulju, z- na zraku.

Austenitne ~elike (C. 4571 do C. 4583) kujemo pri 1150...750 1050. . . 1100 C u vodi.

QC, a gasimo pri

376

telid Sastav i mehanicka svojstva

za ventile stanju)

(u pobolj~anom

Oznaka
po JUS Zelezarna Ravne C Si

Sastav
% Cr Ni

C.2331 2Si C. 4270 Prokron8 0,45 3,2 9,0 C.4581 C. 4588 C. 4870 Prokron9 21-4-N 28-30-4-N 0,80 2,0 20,0 1,4 0.50 - 21,0 4,0 - 21.0 3,8 0.5

0,60 1.7 -

Vlatna N"'S tvrstoca Rm N/mm2 f;o oS drugo ZQ::"2 685 880 . . . 1030 700 800...1100 685 880 . . . 1130 980 . . . 1180 O,40N 540 9,OMn' 600 950...1150 N

.u "

] Co
o . "-...;

12
14 5 10 10

, Takoder: 1,0 Mo; 1.0 V; 1,0 Nb; 0,40 N. Toplinska obrada Oznaka C. C. C. C. 2331 4270 4581 4588 Kovanje 'C 1050...1080 1100. .. 900.) 1100... 9001). 1150... 900') 1100... 9501) iarenje 'C 680 .. . 720 700 .. . 820 820 .. . 860 Kaljenje2) 'C 830 ... 850 u 1000.. .1050 u 1050.. .1180 u, z
1140.. . 1180 v

Popmtanje 'C 620...680 700 , , . 820') 700.. . 750

C.4870

770.. . 820

1140.. . 1180 u, z

650...750

') Ohladivanje u pepelu. - 2) Oznake: u i Z znate gaknje u wju, odn. Ra zraku. - ') Ohladivanje 1 . . . 2 b na zraku. VatrostaJoi celid Sastav i mehanicka svojstva

Oznaka
po JUS C. 4972 C. 4578 C. 4579 Zelezarna Ravne C

Sastav
% Si Mn Cr

.u B
Ni NE go oS AI ZQ::"2 1.5 280 N

Vlatna
tvrstoea Rm N/mm2 520 . . . 720

.,;

e Co
15

C:4970 Prokroni(j
Prokronl9 Prokron 20

C. 4973 X 10Cr AI 180,\2 1.0

X 10 Cr Al 13 0,12 1.0

0,12 1,3

- 13,0

24,0

18,0 1,0 0,20 2,0 1.5 25,0 20,0 0,15 1.7 1.5 16,035,0 -

o . "-...;

10 12 30 30

1,0 250
270 230 230

450.. . 650
500 . . . 700 550 . . . 800 550 . . . 800

Toplinska obrada i upotreba Oznaka Kovanje Zarenje Gaenje u vodi Upotreba postoj. u vatri do 850'C podnosl postoj.u vatrido 1150'C . postoj. u vatri do 1000'C } S

C. 4970 1100... 750 750.. .850 C. 4972 1100...800 800 .. . 850 C. 4973 1100.. .800 800 .. . 850 C, 4578 1150.. . 850

1500. . . 1100 1500. . . 1100

C. 4579 1100...850

}postojan do 1200 'C }S austenitn; telik, ne

podnosi

377

CeHd postoJ8IIi pri viSim tempentunma . Za standardirane vrste l!elika

C.

7100

C.

7400

vidi podatke

na str. 374!

Sastav i mehanilka svojstva (u pobolj~anom stanju) Oznaka po JUS VIama Naprez. teteoja Rpo.2 C!vrstoa Rm N/mm N/mm2 Postot. rod. A, %

t. 7432

t. 7431

0,2

500 550

650... 800 700.. . 850

15 16

Trajna lvrstoca pri viSim temperaturama

Oznaka
400 550 (~

Upotreba (do 530 .C)

t.
t.

7431
7432

320 360

dijelovi pamih turbina (osovioe, diskovi)

Toplinska obrada

Oznaka t. 7431 t.7432

u

Ohladivaoje u pepelu. - u ulju.

CeHci

Kovaoje. Zareoje" .C .C 1100... 850 700.. . 730 1100...850 660...710

..

Kaljeoje". Popmtaoje .C .C 900...930 870.. .900 u 600.. . 660 900.. .930 900... 950 u. 2 600.. . 680
CC

Normalizacija

Ohladivaoje u pea. prema babauJu

... O.oje:

- na

zraku,

otpomi

Sastav i mehanilka

svojstva

po JUS t.3134 t. 3160

Oznaka Zelez.
Ravne 2Mn 12Mn

Sastav
C

I
I

Staoje
relika

Naprez.
tetenja Rpo,2 N/mm 1050 350

VIana

Postot.

Mn

0,5 1,2

poboljAano 1,8 12,0 g.no

rstoca Rm prod. A, N/mm2 % 1200...1400 7 800.. .1000 30

Top/inska obrada

Oznaka

Kovaoje .C
1 1

t. 3134.. 1050...850 t. 3160 1050.. .850

i ~ l

Zarenje .C 680...700

.u

.C 830... 850

Normalizacija

.C 480...520

Popmtaoje

g.nje u ulju.-

..

Austenitni relik

t.

3160 gasimo pri 1050 .C u vodi.

378

ALATNI CELlCI
UgUlCui alatDi Celid

Sastav i upotreba Oznaka Zclczama Ravnc CK45 CK60 OC70 OC80 QC 100 QC 100 extra QC 120 OC 120 cxtra Kosc QCP 135 Sastav. C % 0,45 0,60 0,70 0,80

JUS

Upotrcba kia, sjcldrc, J!Ofevi,svrd1aza drvo tekia za kamcn, pilc, ddaIa za aIat mcki tclik za vrlo tilav alat t i la v i c Ii k za aIat za obradu mekog matcrijala til a vo. t v rd i tclik za aIat koji treba da jc prilimo Md i odgovarajure tilavosti polutvrdi tclik za aIat koji trcba da jc osobito Md uz manju tilavost

t.

t. t. t.

1531 1731 1740 1840

t. 1940 t. 1941 t. 1943 t. 1944

} 1,0"
1,2

1,2..
0,80 1,3 turp"

t. 1841 t. 1948

.. Cclicit. 1941it. 1944sadde joi 0,1% V.

Toplinska obrada Oznaka Kovanjc. .C Meko tarenjc" tvrooa. .C Kaljcnje (u vodi)". tVrdo6t .C IIRC 820 . . . 850 v 54 800 . . . 930 0 61 770 . . . 800 v 63 770 . . . 800 v 64 65 760. . .790 v 760.. .800 v 65 65 760...790 v 65 760. ..800 v 65 780. . . 810 0
760. . . 780 v

Svi ti tclici imaju najvik po 0,30% Si i Mn.

HB

t. t. t.
C. C. C. C.

1531 1740 1940

1100.: . 850
1050. . . 850

t. 1731 t. 1840 1941 1943 1944 1841

1050. . . 800 1050. . . 800

650...700 650...700 690...720

690 ". .720

197
231

180
190

1000 . . ".800 1000 . . . 800 1000 . . . 800 1000...800 1050...800

1000 . . . 800

C. 1948
..

690...720 690 .. . 720 690...720 690...720 680 .. . 720 690...720

na zraku.

200 200 210 210 175 210

65

Nakon kovanja ohladivanje

:tarenjc 3

. . . 10

b.

...

Popu!tanjc

pri 100. . . 200 "C.

379

LegiraDi

alalni CeIki

- - --- --Ozoaka JUS C.4141 C.4143 C.4145 C.4149 C.4150 C.4650 C.4750 C.4850 C.4172 C.41702 C.41704

Legirani alatni retici z a r a d u h Ia d nom

Sastav 0/0 C 1,15 1,4 1,0 1,4 2,1 2,1 1,65 1,55 0,20 0,32 0,45 0,45 0,85 0,60 er 0,70 0,70 1,5 0,50 11,5 11,5 11,5 12,0 13,0 13,0 13,0 14,0 V 0,10 W ostalo

Zelezama Ravne OCR 1 OCR 3 OCR 4 extra OCR 3 extra OCR 12 OCR 12 spec. OCR 12 extra OCR 12 VM Prokron 3 Pronon 4 Prokron 4 ex Prokron 5 84NiV4 OH 49

Upolreba

0,70 0,15 0,50 0,6Mo 1,0 0,9 Mo

C.47702
C.8140

C.5840 C.7440

3,3

145V 33

1,45

- 3,2

0,10 0,15 0,15.

O,50Mo 0,9 Ni

1,1Mo

p
Popu!lanje .C 150.. .250 150...250 100...300 150...250 150...400 150.. .400 150...400 150...550 150. .. 450 150.. .450 100... 400 150.. .450 150. . .250 100...600 180. . . 350
z

Toplinska obrada Oznaka C.4141 C.4143 C.4145 C.4149 C.4150 C.4650 C. 4750 C. 4850 C.4172 C.41702 C. 41704 C. 47702 C. 5840 C. 7440 C. 8140 Kovanje .C Meko wenje tvrd. .C HB Kaljenje tvrd. hI.' HRC v 64.. .66 780... 820 800 ... 840 U 64.. .66 v 65.. .67 780 . 770..... 810 U 65.. .67 840 U 63.. .66 820 ... 860 v 63.. .67 790... 820 770... 810 v 65.. .67 940... 980 u,l 63...65 940... 980 u,l 64.. .66 980.. .1020 u,I,2 63.. .65 1000. ..1040 U,I,2 62.. .64 950.. .1020 u, z 44.. .53 950. . . 1020 u, z 52.. .58 990.. .1020 U,z 53 .. . 58 950. .. 1020 u, z 53.. . 60 780 . .. 840 v 64.. .66 950. . . 1000 u, z 61...63 v 64.. .67 840.... 950 u 64.. .67 800 .. 880 .C

1050 . . . 850 720. . . 760 220

1000 . . .800 720...760

220

1050.. .850 760. . . 800 225

1000 . . . 800 720...760

{ { {

1050. .. 850 800. . . 840 1050. . . 850 800 . .. 840 1050. . . 850 800.. :840 1050 . . .850 840...880 1100...850 770...800 1100...850 770. . . 800 1050...850 760. ..800 1050.. .850 770...800 1050...850 700...740 1050...850 820. . . 850 1100... 900 720...760

220 250 250 250 250 220 225 225 250 220 240 230

hI. - hIadenje pri kaljenju: v

- voda,

{
u

- ulje, 1 - lermalna

kupka,

- zrak.

380

Legirani aIatnHelici S8stav i upolreba Oznaka po JUS 755 : 4756 ;:.. 4835 . 4844 :: 6443 t.. 6444 t.. 6445 t 3840 t. 6440 t. 6840 t.. 6441 t. 6842 t. 6850 Zelezama Ravoe CRY CRV2 OA2 31 Cr V 3 OL 2 spec. OSIKRO 2 OSIKRO 4 OSIKRO sp. Merilo Merilo extra OWl OW3 OW spec. OW5 C 1,0 0,53 1,0 0,33 0,80 0,45 0,60 0,80 0,90 1,05 1,2 1,1 1,0 1.4 Cr 10,0 8,5 5,0 0,60 0,50 1,0 1,0 1,0 0,30 1,0 0,20 1,2 V 0,25 0,10 0,25 0,10 0,20 0,20 0,15 0,30 0,10

za

r a d u hi a d n 0 ID

Sastav % W ostalo 1,1 Mo 0,9 Si; 1,2 Mo 1,2 1,0 Mo

Upotreba

"54

pir
2,0 2,0 2,0 1,0 Si 0,60 Si 2,0 Mo 1,0 Mo

1,2 1,10 1,0 0,20 1,3 0,2 1,0 0.50 0.25 4.5

Toplinska obrada Oznaka t. t. t. t. t. 4754 4755 4756 4835 4844 Meko fareoje tvrd. .C HB 1050...850 840 . . . 870 250 1050.. .900 840. . . 870 250 1050. . .850 830 . . . 870 250 1050. . .850 680...720 220 1000.. .800 680 . . . 720 230 Kovaoje .C 1050.. .850 720...750 230 Kaljeoje tvrd. HRC 1000...1020 u 61. . . 63 1000...1020 u 59...63 940... 980 z,u,t 62.. .65 830... 860 v 52.. .55 800... 830 u 63.. .65 u 5"6-. . 59 . 860... 900 v 61... 64 890... 930 860... 900 u 60.. .64 860... 890 u 61...65 u 63...65 770... 800 t 63.. .65 760... 810 u 63.. .66 790... 830 800 ... 840 t 63.. .66 v 65.. .67 760... 820 800 ... 840 u 63.. .65 u 64.. .66 800... 860 780... 830 v 65.. .67 v 65.. .67 820 ... 860 u 64.. .66 780... 820 800... 830 v 66. ..68 .C hI.' Popmtaoje .C 150.. .550 150...550 150.. .550 100 . . .400 160...400 150.. .400 150...400 150.. .400 100... 300 100...300 150...250 150. ..300 150. . .250 100. .. 250

t. 6443 t. 6444 C: 6445

1050.. .850 720.. . 750 240 1050. . .850 720...750 250 220

C. 3840 1050. . .850 690...720

C. 6440 C. 6840 C. 6441 C. 6842 C. 6850 1050. . .850 720...750 1050.. .850 720. .. 750 1050. . .850 720...750 1050. . .850 720...750 1050.. .850 720...750
sredstvo:

{ 230 { 230 { 230 { 2,30 {

270

hi. - rashladno

v - voda, u - ulje, t - termalna

kupelj, z - zrak.

381

Legirani alatni retici z a r a d u v rue e m

SasWII i upolTeba

Oznaka po JUS C. 4742 C. 4751 C. 4752 C. 4753 C. 4757 C. 4758 C. 5741 C. 5742 C. 6450 C.6451 C. 7450 C. 9750 Zelezarna Ravne Utop Utop Utop Utop Utop Utop Utop Utop Utop Utop Utop Utop N Mo 1 3 Mo 2 Mo 4 Mo 6 extra 1 extra 2 1 2 33 Co 2 C 0,40 0,40 0,36 0,40 0,50 0,72 0,55 0,55 0,30 0,30 0,32 0,32 Cr 1,9 5,0 5,0 5,0 5,0 5,5 0,70 1,1 1,0 2,5 3,0 3,0

Sastav %

~
0,40 0,25 1,0 1,0 0,65 0,10 0,10 0,20 0,40 0,50 0,50

Upotreba

drugo 0,2 1,5 Mn 1,3 1,0 Si 1,0 Si 1,411,4 1,3 1,0 Si 1,5 1,0 Si 1,211,35 1,0 Si 0,30 1,7 Ni 0,50 1,7 Ni 4,0 1,0 Si 9,0 3~ 3~ 3,0 Co

utopi, matrice tmovi, kokile

Toplinsko obrada

Omaka

Kovanje .C

Meko farenje tvrd. .C HB

Kaljenje .C hI.' tvrd. HRC

Popu!tanje .C 600...680

C. 474211080...8501700...7401230 C. 4751 C. 4752 C. 4753 C. 4757 C. 4758 C. 5741 C. 5742 C. 6450 C. 6451 C. 7450 C. 9750 1100...900 1100...900 1100...850
800.. . 8301 250 I

{ ~:~:::~~~

\U ~L:~~

980... 1050 z 52... 55 1000. .. 1030 u, t 50.. . 561570 . .. 700 u, t 54...581400...650 z 52 .. . 57

750...80012501 800...8301250

u, t 52...561550... 700 z 50.. . 55 u,t 54...58 1450 1100... 850 800 .. . 83012501{ 1000'... 1040 z 52. .. 56 .. . 650 1000...1040 u, t 60... 63 450...600 1080. . .850 830. ..850 250 1000...1040 z 59...62 670.. . 700 250 830 . .. 870 U 57.. . 61 400...700 1050...850 1000...1040

{ 890...1040 890.. . 1040 I { 1000. ... 1030 1000.. 1030

1050.

. . 850

670 . . .700 250

1100., .850 740. . . 760 250 1100... 900 780. ..810 1050. . . 900 780...830 1100.. . 850 800...840 250 250 250

58.. . { 830... 870 z 54...5862 400... 700 860... 900 960... 1000 v 49.. . 53 500...700 {1000...1040 U 46...50 {1080... 1160 u,z t 47...53 550...700 1080...1160 42...47 49...54 {1010...1050 t,zU 42...46 500...700 1010...1050 {1020...1060 u,z t 49...53 550...700 1020...1060 42...46
U
1

. bl. - rasbladno sredstvo: v - voda, U- uIje, t - termalna kupka, z - zrak.

382

Brzoremi

teUd

Upotreba

W1 standardni brzoremi telik za sve VlStebrzoremog alata

t. 6980 1 BRC

0,80118,0 14,0 I 5,0 I 0,7 11,51 Co-brzoremi telik za rezanje tYrdih materijala velikim brzinama 5 debelom Strugotinom 0,90 6,514,0 5,011,9 Mo-brzorezni telik za obradu kovina pri veCimudarnim opteretenjima, osobito za nofeve i glodaIa (za grubu obradu)

t. 7680 1 BRM 2

t. 9682 1 BRC 3

0,76118,014,0

I 9,5 I 0,7 11,51 jakolegiraniCo-brzoremiteIik za najve61opteretenja i za rezanje najtvrdih materijala 110,0 I 3,5 I 3,2 I univerzalni brzoremi
najveteg ueinka gruboj obradi

t.

9683 1 BRU

1,25

9,5

I 4,0

telik

pri finoj ill

C. 9780 I BRC Mol 0,92

6,5 I 4,0 I 5,0 I 5,0 11,91

Co-Mo-brzoremi telik za najtefu grubu obradu gdje se posebno zahtijeva tilavost

C. 9880 I OSV I

1,5

6,5 I 4,5

I 5,0 I 3,5 I 5,0 I vrlo optereteni

alat, probija-

a, glodaIa nofevizaobradu i kovina

Popultanje .C tvrdOOl HRC

Toplinska obrada Oznaka Kovanje .C 1150...900 1150...900 1100...900

1150 . . . 900

Zarenje

.C
800 .. . 830 800...830 780. . . 810
800 . . . 830

tvrdoo HB 300 300 300 300 300 300 300

KaljenjeO

.C

C.6880 C.6980 C.7680 C.9682 C.9683 C.9780 C.9880

1230. . . 1290

1260. ..1300 1180...1230 1250.. . 1310 1210...1250

1200. . . 1240 1180. . . 1260

530.. .560 63.. .65 540.. .580 63. ..66 530 . . . 560 63.. .66
550 . . . 590 63.. .67 540 . . . 570 64.. .67 540 . . . 570 63. ..66 480 . . . 520 62.. .65

1100. .. 900 1100...900

1100. . . 900

800...860 780...810
870 . . . 900

Ga!enje u ulju, na zraku ill u termalnoj

kupki (540. . .550 .C).

383

CELICNI LIJEV Celiau lijev je svaki eelik dobiven postupkom taljici ili elektrienoj pea i lijevan u kalupe. UgljlCni (nelegirani) cellCni IIjev Vla. Postol. Naprez. Oznaka teenja Re vrst. Rm produlj. N/mm' N/mm A,% po JUS min. min. min. CL. 0300 CL. 0301 CL.0400 185 225 375 440 25 22 u martenki, konverteru.

(JUS C.J3.0H - 1973) Kon- 1.ila- Pokus Magn. indukcija T trak. vost savijanja pri jakosti polja Z% KUI3 (a=1800) AIm min. J min. D 2500 5000 1000c:. 35 30

34

2a

1.45 1,60 1.'5

CL. 0401

27

CL.0500 CL.0600
CL, 0601

CL. 0501

255 295

510 590 610

18 15 15 12

25

3a 4a

1.40 1.55 l.'7f 1.35 1,55 1."

1.30 1,50 1.65

21 14

CL. 0602

CL.0603 345 CL.0700 410

685

14 -

. Svi odljevci moraju biti toplo obradeni i to: urenjem ranjem ili normaliziranjem i tarenjem na meko.

na meko iIi normalizi-

Sastav

Legirani cellCni IIjev za poboljSauje

Oznaka
po JUS CL. CL. CL. CL. CL. CL. 1330 4730 4731 4732 7130 7431 Zelezarna Ravne Lg-C 25 CrMo 60 L CrMo 80 L CrMo 100 L LgZ-45 Mo GS17CrMo55 C 0.20 0.25 0.33 0.42 0.21 0.18

Sastav % Cr 1.0 1.0 1.0 1.3

Mo 0.25 0.25 0,25 0.40 0.50

Mehanicka svojstvaSu poboljsanom Oznaka po JUS CL. 1330

I

stanju) i upotreba PostOI. produlj. A S% 22 16 12 9 22 20

Upotreba

CL. 4730
CL. CL. CL. CL. 384 4731 4732 7130 7431

Naprez. te~enJa ~e N/~m mm. 245 390 510 665 245 315

Vlaroa ~rstOCa Rm N/mm' 400... 590. 590... 740 740... 890 880.. .1030 440... 590 490... 640

ventili (do 450C) } optereceni dijelovi statiki i dinamiki ventili (300. . . 540C) ja optereeeni dijelovi

Sastav Oznaka JUS

I

Kemijski otporan ceDtni Djev Sastav % C maks. 0,20 0,12 0,08 0,12 0,08 0,45 1,3 0,40 0.35 Si Cr Ni Mo ostalo

ZelezarnaRavne
Prokron Prokron Prokron Prokron Prokron 2L 11 L 11 sp. L 12 L 12 sp. L.

"mIajua lijev CL.4171 CL. 4571 CL. 4572 tL. 4573 CL. 4574 "3!rOstalni lijev

1,5 1,0 1.5 1.0 1,7 1,7 1,5 1.5

13,5 18,0 18,0 18.0 18,0 29,0 29,0 27,0 25.0

9,0 10,0 10,0 11,5

+Nb 2.0

2.0

+Nb

cr..4273 CL. 4576 CL.4271 CL. 4577

Oznaka JUS a.. 4171 . 4571 .l. 4572 a.. 4573 a... 4574 A.. cr.. 0.. cr.. 4271 4273 4576 4577

Prokron 16 L Prokron AS L Prokron10L Prokron 15 L svojstva i upotreba Stanje Naprez. terenja Re N/mm2 440 175 175 185 185 Tvrdoea

4.0 12.0
1I

Mehanitka

pobolj. g. (v) g. (v) g. (v) ga. (v) !areno fareno fareno as. (v) gas.(v)

Vlana rstoca Rm N/mm' 590.. . 790 440...640 440...640 440.. .640 440 .. . 640

Postol. prod.

As %
12 20 20 20 20

Upotreba

otpomost prema rdi i kiselinama

250 . . . 330 HB 200 .. . 300 HB 150. 300 rOO.. ... 230 HB

}pea dijelovi

industrijskih

u vatri do 1100 .C u vatri do 1150 .C

CeDtni Djevotporan prema babanjo Sastav i mehanitka svojstva

Oznaka JUS CL. 3134 lL.3160 l1.. 3161 CL. 3460 CL. 3462 CL. 7361 tI... 7362 tI... 4758 CL. 4759 CL. 4771 Zelezarna Ravne 2 Mn L V 12 Mn L N 12 Mn L V 12 MnCr L 12 MnCr L 12 MnMo L V 12.MnMo L 15.3 LC-L 15-3 HC-L Prokron 3 M-L C 0.45 1.2 1.0 1.2 1.2 1,1 J,3 2.6 3.3 0.30 Mn 1,8 13.0 12,0 13.0 13,0 12,0 12,0 Sastav % Cr Mo Ni
11

Svojstva toCe'

1.0 1.8 2.0 2,0 15.0 2,8 15.0 2,8 17,0 0,6 As

1.6

poDoIJ

Re

- granica naravnog te~enja (N/mm'),

- postotno produljenje (%).

385

~ - Strojarski ;Iriru~nik

OZNAKE

CELIKA

JUS

Omake eelika prema standanlima JUS i DIN DIN JUS DIN SI 00 SI 10 U SI 12. SI 12 US113.RS113 RR SI 14 U SI 35-2 R SI 35-2 U SI 36-1 (6 PlO) (U 7 S 10) U SI 36-2 U IOS6 RS134-2 UQ SI 36-2 U 10S 10 U SI 34-1 U St 34-2 R SI 36-2 U SI 38-1 U SI 38-2 R SI 37-2 SI 37-3 (SI 37-3) UQ SI 38-2 U SI 37-1 U SI 37-2 R SI 38-2 R SI 44-2 (6 P 20) R SI 42-1 R SI 42-2 SI 42-3 (SI 42-3) U SI 42-2 R SI 46-2 SI 46-3 (SI 46-3) SI 50-2 (SI 52-3) SI 52-3 (SI 52-3) C. 0645 C. 0745 C.lloo C.llOI C. 1120 C. 1121 C.II90 C. 1202 C.1204 C.1206 C.1209 C.1210 C.I211 C.1212 C.1213 C.1214 C. 1215 C.1220 C.1221 C.1281 C.1290 C. 1300 C. 1301 C. 1302 C. 1330 C. 1331 C. 1400 C.1402 C.1430 C.1431 C.1480 C.1490 C.1500 C.1501 C.1502 C.1530 C.1531 C.1540 C.1580 C.1590 C.16oo C.1601 SI 60-2 SI 70-2

C.0000
C.0145 C.0146 C.0147 C.0148 C.0210 C. 0211 C. 0245 C. 0246 C. 0247 C. 0255 C.0257 C.0261 C.0265 C. 0267 C. 0270 C. 0271 C.0275 C. 0345 C.0355 C.0361 C.0362 C. 0363 C. 0365 C.0370 C. 0371 C.0375 C. 0411 C. 0445 C. 0446 C. 0460 C.0461 C. 0462 C. 0463 C.0471 C.0481 C. 0482 C. 0483 C.0545 C.0561 C. 0562 C. 0563 386

CIO Ckl0 (lOS 20) HI HII HllI

SI 35-4 SI 45-4 SI 35-8 SI 45-8 CI5 Ck 15 Cm 15 15S 20

C22 Ck22 SI 55-4 C35 Ck 35 Cm 35 35 S 20

C45 Ck45 (C 45 W 3) Cm 45 45 S 20

O:make celika prema standardima JUS i DIN (nastavak) JUS DIN JUS DIN C.1630 C.1631 C.1680 C.1700 C.1701 C.1730 C.1731 C.1740 C.1741 C.1780 C.1840 C.1940 C. 1941 C. 1943 C.1944 C.1946 C.1948 C.2130 C.2131 C.2132 C.2133 . C.2134
...

C 55 Ck 55 On 55 C60 Ck60 (C67W3) (C 67 W 3) On 60 (C 80W 1) (C 105 W 1) 100 W 1 (C 125 W) (C 125 W) (CIIOW2) (C 135 W 2) (38 Si 7) 46 Si 7 51 S! 7 55 SI7 66 Si 7

C.4141 C.4143 C.4145 C.4149 C.4150 C.4170 C.4171 C.4172 C.4173 C.4175 C.4180 C.4181 C.4184 C.4230 C.4270 C.4320 C.4321 C.4381 C.4382 C.4520 ... ~. 4531 C.4571 C.4572 C.4573 C.4574

C.4570

115 Crv 3 140 er 3 IOOCr6 (140 Cr 2) X 210 Cr 12 X7Cr13 X15Cr13 X20Cr13 (X 40 Cr 13) X42Cr13 34 CrS 4 41 CrS 4 37 CrS 4 67 SiCr 5 X 45 CrSi 9 3 16 MnCr5 20 MnCr 5 16 MnCrS 5 20 MnCrS 5 17 CrNiMo 6 ' AIN 7 34 Cr

X 22 CrNI 17
X12CrNil88 X 10 CrNiTi 189 X 5 CrNiMo 18 10 X 10 CrNiMoTi 18 10

~.2330 C.2331 C.3100 C.3105 C.3111 C.3112 C 3130 . C.3133 C.3134 C.3139 C.316O C.3190

(6OS!Mn5) (65 SI 7) St 52-4 19 Mn 5

4OMn4 17Mn4 50Mn7 28 Mn 6 (X 120 Mn 12) -

C.4578
C.4579 C.4580 C.4581 C 4582 C:4583 C.4588 C.4650 C.4721

X 15CrNiSi2520
X 12 CrNiSi 36 16 X 5CrNi189 X 80 CrNiSi 20 X 10 CrNiNb 189 X10CrNiMoNbl810 (X 53 CrMnNiN 219) X 210 CrW 12 20 CrMo 5

C.3811
C.3840 C. 3990 C.4120 C.4130 C.4131 C.4132' C.4133 C.4134

90 MnV 8 9 SMn 28 15 Cr 3 34Cr4 41 Cr 4 38 Cr 2 46 Cr 2 37 Cr 4

C.4730
C.4731 C.4732 C.4733 C.4734 C.4738 C.4739 C.4750 C.4751

25CrMo4
34 CrMo4 42 CrMo 4 50 CrMo4 30CrMoV9 32 CrMo 12 34 CrAIMo 5 X 165 CrMoV 12 X 38 CrMoV 5 1

387

Oznake celika prema standardima JUS i DIN (nastavak) JU5 C.4753 C.4754 C.4755 C.4756 C.4757 C.4770 C.4771 DIN X 40 CrMoV 5 I (X 50 CrMoW 9 11) X 100 CrMoV 5 I (X 50 CrVMo 5 I) X 55 CrMo 14 JU5 C.7480 C.7481 C.7680 C 9682 C: 9683 C . 9750 DIN 20 MoCrS 4 2S MoCrS 4 56-5-2 518-1-2-10 5 10-4-3-10

11

III

III

C.4781 C. 4782 C.4811 C.4830 C.4831 "" \ 4835 C.4850 C.4970 C.4972 C.5420 C.5421 C.5430 C.5431 C.5432 C.5741 . C.5742 C.644O C.6441 C.6443 C.6444 C. 6445 C.6450 C.6451 C.684O C.6842 C. 6850 C.6880 C.6980 C.7100 C.7400 C.7401 C. 7420 C.7421 C.7431 C.7432 388

42 CrMoS4 50CrY4 58CrY4 31CrY3 (X 155CrVMo121) X 10CrAI24 X 10CrAII3 15CrNi 6 18CrNi 8 36CrNiMo4 34CrNiMo6 30CrNiMo8 55NiCrMoV6 56NiCrMoV7 105wcr 6 (IIOWCrV5) 45 WCrV7 60WCrV7 80WCrV8 X 30WCrV4 I X 30wcrv 9 3 120WV4 100WV4 (142WV 13) 5 18-0-1 518-1-2-5 15Mo3 13CrMo4 4 10CrMo 910 20 MoCr4 25 MoCr4 22 CrMo44 24CrMoV5 5

C.978O CL. 0300 CL. 0301 ~. "" . ~~OO CL. 0501 CL. 0600 CL. 0601 CL. 0602 CL.0603 CL.0700 CL. 1330 CL 3134 CL' CL' ~:~ "" . \...L. 460 3 CL. 3462 CL. 4171 CL. 4271 CL. 4273 CL. 4571 CL. 4572 CL. 4573 CL. 4574 CL. 4576 CL.4577 CL. 4730 CL. 4731 CL. 4732 CL.4758 CL.4759 CL.4771 CL.7130 CL. 7361 CL.7362

5 6-5-2-5
05-38 05-38.3 05-45 05-45.3 05-52 05-52.3 05-60 05-60.3 05-62 05-62.3 05-70 05-C 2S (05-36 Mo S) (O-X 120 Mo 12) (O-X 120 Mo 12) (O-X 120 Mo 12) (O-X 120 Mo 12) O-X 20 cr 14 O-X 40 Cr5i 29 O-X 130 Cr5i 29 O-X 10 CrNi 18 8 O-X 7 CrNiNb 18 9 O-X 10 CrNiMo 189 O-X 7 CrNiMoNb 18 10 O-X 40 CrNi5i 27 4 O-X 35 CrNi5i 2S 12 (05-25 CrMo 4) (05-34 CrMo 4) (05-42 CrMo 4) (O-X 300 CrMo 15 3) 05-22 Mo 4 (O-X 125 MoMo 122) (O-X 125 MoMo 122)

Omake

domaCih

i nekib

stranib

alatnih

eelika*

JUS t. 1S40
1740

2elezarna Ravne OCSO OC70 OC80 OCIOO QC 100extra OCI20 OC 120extra

Bohler (Austrija) MS45; EMS45 Extra weich Extra zah Extra zah hart 100 Extra S Extra zah hart Extra zah hart Prima weich Pr. mittel hart 11S

Poldi (CsSR)
I
I

(SSSR) (rush siova !) GOST

t.

C.184O C.194O C.1941 C.1943 C.1944

TSWextra 6 5 EZH EZH spec. FS FS

YI2A Y7 Y8 YII

C.1946 C.1948 C.4835

C.1741 OCP65

OCP 110 OCP 135 VCV130

Prima hart

T5P K2 2

Y13

CV; SSC

RCRI
KLZ

C.4141 OCRI
C.4149 C.4150

C.4143 OCR3 C.4145 OCR 4 extra C.4750

KlSO

C.4650 C.6840

OCR 3extra OCR 12 OCR 12spec.

OCR 12extra

C.6841 C. 6443

C.6444
C. 5742 C.6451

t.5741

C.4751

OWl OW3 OSIKRO2 OSIKRO4 Utop Mo I

Utop extra I Utop extra 2 Utop2 Merilo Merilo extra Prokron 3 Prokron 4

SpezialK SpezialKR SpezialKNL WV; SSWY

RCRI 2002 2002spec. 2002M

X05 XI2

XI2M BI 5XB2C 6XBC

SXHM 45 XHM <I> 3X2B8

MY extra KL US ultra
GNM GNME WKZ MST Amutit WKW2

SPS TenaxN TenaxNB TLH

TBMI TBM Extra I HPS; 212 Stabil spec. Solar AK 2 spec.

C.6440
C.4172 C.4173

C.3840

XBr 2X13

C.4770 Prokron5
C. 6880 t. 6882 BRW BRW2

WKW4 SuperRapid Extra S.R.E.HVN

AK 3 spec. Max.spec.
Max. sp. Gex.

4XI3 P 18 PI8KS<I>2 PKJO

t. t. t. t. t.

6980 7680 9682 9683 9780

BRC BRM2 BRC3 BRU BRCMo

S.R.E. 00 5 S.R.E. o M CC
Mo RapidEx. 500 Mo RaDid Ex. 1200 p

MK -

Max.spec.SS

389

Usporedba sli<!nih <!elikaje po kvaliteti samo priblitna.

,
TVRDI MET ALl Tvrdi metali sastavljeni su od jednog iIi vi~e karbida kao nosilaca tvrdoee i od kobalta kao veziva. Tvrdi metali nisu Celici i njihova se struktura ne moZe mijenjati nikakvom toplinskom obradom. Ne mogu se kovati ni valjati; oblikuju se samo lijevanjem odn. sinterovanjem i bru~enjem. 1. LlJevaui tvnIi metali Pojavili su se najprije u USA pod nazivom stellit. Sastavljeni su na bazi Co (33...65%), Cr (25.. .32%) i W (6.. .17%) s pribliZno 0...5% C te lijevani. Kasnije je bio Co - zbog visoke cijene - djelomice zamijenjen sa Fe. Svoju prirodnu tvrdocu zadrtavaju do visokih temperatura (pri 750 .C mogu imati jo~ tvrdoeu do 750 HV). Veoma su otporni prema habanju, ali su krhki i vrlo osjetIjiv prema udarcima. Upotrebljavamo ih za navarivanje. 2. Sinterovaui tvnIi metali Nastali su u Njemackoj (Krupp, 1926) pod nazivom widia. Bitno su utjecali na razvoj tehnike obrade. Sastoje se od kristala WC, TiC (TaC, MoC) te Co kao veziva. TiC je tvrdi od WC, ali smanjuje Zilavost. Sinterovani tvrdi metali oblikuju se u plocice, koje se sinteruju. Njihova tvrdoca, koja iznosi 1400. . . 1750 HV, opada do 1000 .C tek za 10%. Sinterovani tvrdi metali sa TiC jos su na 700.C znatno tvrdi od brzoleznog celika pri temperaturi okoline. Njihova je zilavost takoder znatna (cvrstoca na savijanje iznosi 2500...1250 N/mm2). Tlacna cvrstoca je vrlo velika (oko 4250 N/mm2). Tvrdi metali za alat za preoblikovanje (JUS K. A9. 025 - 1974)

Oznaka G05 G 10 G20 G30 G40 G50 G60 390

velika otpomost rila

Upotreba prema habanju, manja Zilavost; za matrice, mje-

otpomost prema habanju; za matrice, vodice otpomost prema habanju i dovoljna Zilavost; matrice za izradu cijevi, profilirane matrice, matrice za duboko izvlaCenje alat za preoblikovanje pecatanje i odvajanje cestica; za nozeve u ~tancama, za

za jednaki alat kao pri G 30, aIi s povecanom Zilavo~cu aIat za odvajanje Cestica, savijanje, kovanje, prdanje (u hladnom i toplom stanju) za jednaki alat kao pri G 50, aIi s poveeanom Zilavoscu

Tvrdi

metaIi roDalat roDodvDjanje

lestica

(JUS

K.A9.020

- 1966)

Oznaka P 01 PlO PZO P30

Upotreba Najfinije tokarenje i bu~nje relika velikom brzinom do 1,7

os ...: m/s (100 m/min) 5 posmakom od 0,1 mmlokr.

~ '"
.~

Odvajanje restica 5 relika ~terostrukom

Odvajanje restica 5 relika retverostrukom

nib relika 5 najmanjim posmacima do 1 mmlokr.

brzinom brzorez-

~
~ ~
o

brzinom brzorez-

nib relika 5 osrednjim posmacima do 2 mmlokr. Odvajanje restica 5 relika dvostrukom brzinom brzoreznih relika 5 veam posmacima do 3 mm/okr. Blanjanje sivog

:Q :I

P40 PSO KOl

:[
.

lijeva.
Tokarenje i odvajanje restica na autornatirna rnalorn brzinom, ali 5 velikim presjekorn strugotine. Tokarenje i odvajanje restica na autornatirna malorn brzinom rezanja i velikim presjekorn strugotine. Odvajanje restica 5 tvrdog i sivog lijeva vea: tvrdoee (do 60

~
K 10

HRC),aluminijskihlitinasa silicijem, aljenogrelika,plas k

stiauh masa, papira, keramike.
Odvajanje restica s tvrdog sivog lijeva (nad 220 HB), tvrdog

I ~.~ os 0 u...:

relika (Rm > 1800 N/mm2), slitina AI i Cu, plasticnih tvari, . . .;; ~ stakla,porculanaI k arnen]a.

K ZO t~.;
:.g.~

Odvajanje restica sa sivog lijeva (nad 220 HB), slitina Al

i Cu, plasticnih tvari, keramike i kamenja. vurenje i valjanje. Odvajanje restica sa sivog lijeva i relika manje evrstoee, ukorenib drvenih ploea i 51. VruCe i hladno

] ~
K 30 t.!!, ' 1.;1, os-

K 40

t~ 11
o C

Odvajanje Cestica 5 drveta, vlaknastih tvari, keramike

i kamenja (udarna svrdla). Matrice za vurenje tvrdog relika. Odvajanje restica velikom brzinom 5 ma1im presjekom stru-

~ "'...: gotine. Obrada tvrdog Mn-eelika. M ZO I.~ ~ Odvajanje restica osrednjom brzinom s osrednjim presjekom :i.;;; strugotine. Obrada tvrdog Mn-eelika i austenitnih relika. > M 30 t.!!, Odvajanje restica rnalom "brzinorn 5 vearn presjecirna strugo1; ~ tine. Obrada austenitnih relika. .~.~ M 40 t~:J OdvajanLe "~st~~ Ee~k31 !I1_alcr. cv~to~, osobito na autorna0...: tima. Obrada neieljeznih kovina

M 10 I ~.~

391

LAKE KOVINE Aluminij (JUS C.C2.100 - 1986)

Osobite prednosti aluminija su mala gustoea i velika otpornost prema koroziji i kemijskim utjecajima. Aluminij ima takoder veliku toplinsku i elektrienu vodljivost. Sastav i upotreba Dopu!tene neastoee (%) maks. Oznaka AI 99,8.00 AI 99,7.00 AI 99,5.00 AI 99,3.00 AI 99,0.00 ukupno 0.2 0.3 0.5 0.7 1.0 Cu 0.03 0.03 0.05 0.05 0.05 Mg 0.02 0.03 0.05 0.05 0.05 Si 0.15 0.20 0.25 0.7 0.5 Fe 0.15 0.25 0.40 0.7 0.8 Zn 0.06 0.07 0.07 0.10 0.10 Mn 0.02 0.03 0.05 0.05 0.10 Ti 0.02 0.03 0.05 0.05 0.05 Ga ostalo 0.03 0.02 0.03 0.03 0.05 0.04

Gustoca aluminija iznosi od 2560 kg/m3 (lijevanog) do 2750 kg/m3 (kovanog, valjanog ili vurenog).
Mehanitka
"

svojstva

aluminija

(AI 99,S)

VIae. fvrst. Stanje aluminija

Postot. produlj.

lijev
trake i limovi

Rm N/mm' 90.. .120

70

Al. 25.. .18

22
I

A,

Tvrdoea HB 24.. .32 20 30

I

25

- polutvrdo
I

- meki (hreni)
valjani
I

- tvrdo
-

100
130

6
I

7
5 20

valjani

4 18

35

Iipke, lice, cijevi i profiJi

- polutvrdo

meki (prelani vureni

ill 1areni)
I

- tvrdo

vureni

100 70 130 (... 170) I

5
3
I

7
4
I

20
28
35

Najbolja svojstva u meko Zarenom stanju dobivamo, ako nakon ~to vece plasticne deformacije (70... 90% smanjenja presjeka) zarimo Al pri 360 .. . 400C. Najvecu kemijsku otpornost postizemo Zarenjem pri 450 . . . 500C.

Zice za aluminijsku uzad moraju imati postotno produljenje dina se Zica prije pletenja ispituje na pregib i torziju.

> 2%. Poje-

392

Aluminijske sUtine Aluminijske sJitine imaju stanovite prednosti pred cistim aluminijem, i ID U pogledu cvrstoee i sposobnosti za Jijevanje i gnjeeenje. Neke aluminijske *IDe dosezu svojom znatnom cvrstoeom svojstva felika. Kaljenje aluminijskih sJitina

Aluminijske slitine na bazi AICu, AICuNi, AICuMg i AIMgSi mogu se bliti (oevr~ivati), to im daje svojstva cvrstoce sJicna onima felika. Kaljenje (oevr~ivanje) aluminijskih slitina se esniva na promjenIjivoj topljivosti stanovitih eleT menata (npr. Cu, Si, Mg itd.) u aluminiju. Alu"C 3inij moze u podrucju oko 500C dobro otapati 660 le elemente, dok mu je sposobnost za otapanje na liZim temperaturama neznatna. Ako krutu otopi8U pri 500C brzo ohladimo, otopljeni se elementi IX mogu pravovremeno izluciti, pa ostaju u prezasi. cenoj otopini. Kad se viak otopIjenih elemenata s m:menom izluci u kristalnim zmcima iIi medu njio x .'.etem. ma, sJitina postaje znatno cvr~ (starenje). x = dodatni element Kaljenje (oevnCivanje) aluminijskih slitina poIX= kruta otopina stiZemo dakle iarenjem (4...6 h) pri. temperaturi odredenoj za svaku slitinu (oko 500... 570C) i gaenjem u vodi te naknadnim starenjem. Starenje je kod nekih slitina (npr. AICuMg) prirodno - pri okolnoj temperaturi, u drugih pak (npr. AIMgSi) umjetno - pri povienoj temperaturi ~8... 15 h pri 100... 200C). Kaljene slitine imaju mnogo bolja svojstva cvrstoee i mogu se upotrebljavati pri temperaturarna do 120C. Kaljene se slitine omekavaju pri 360. . . 400 QC. Aluminijske slitine sa Cu slabo su otpome prema koroziji. Primjeri poznatijih Naziv antikorodal duralumin duraJumin K duralumin W duranalij duranalij 2S bidronalij silal silalK silalV silumin silumin y tr g 0 vac k i h n a z i v a aluminijskih Sastav ("/0)A1+ 2,OSi, O,7Mg, O,6...0,8Mn, O,I...O,2Ti 3...4,5 Cu, 0,2...0,7 Si, 0.. .1,6 Mg, 0...1,2 MD 0,5... 2 Mg, 0,3...1,5 Si, 0... 1,5 MD 3,5.. .4,5 Cu, 1,8...2,2 Ni, \.. .1,8 Mg 2,5... 9 Mg, 0,3...0,6 MD 2.. . 2,5 Mg, 1...2 Mn 3. ..12 Mg, 0,2...1 Si, 0,2. ..0,5 Mn 1,5...4,4 Cu, 0,6...1,2 Mg, 0,6... I MD, 0,3...0,6 1,5 Mn, 0...0,5 Mg 0,8.. .1,5 Mg, 0,5...1 MD, 0,3.. .0,7 Si, 0,3 Ti 12.. .13,5 Si, 0,3.. .0,45 MD 12,25.. .12,75 Si, 0,35...0,65 MD, 0,25...0,35 Mg slitina

Si, ...0,1 Ti

393

Aluminijske slitine za gnjefenje (JUS C.C2.100 - 1986)

Sastav (%)*

Oznaka (ISO)""
AI Mal AI Ma 1 Cu AlMgl AIMgZ AIMg3 AIMg4 AIMgS AI Mg3Mn

AI+
I

. Cu

Mg

Si

Fe

Zn

Mn
0,8 1,5 1,0 1,5

Cr

ITi + Zr
0,20

0,1 0,05 0,20

0,3

0,6

0,7

0,2

0,10 0,10 0,1

0,6 0,5 1,1 1,7 2,4 2,6 3,5 3,5 4,6 4,5 5,6 2,4 3,4.

0,7

0,2

0,20

0,4

0,7

0,2

0,2

0,2

0,20 0,10 0,10

0,5

0,5

0,2

0,5

0,35

0,2

0,5

0,5

0,2

0,4

0,35

0,2

0,10

0,5

0,5

0,2

0,8

0,35

0,2

0,10

0,5

0,5

0,2

0,5 0,3 1,0

0,35

0,2

0,5

0,2

0,25

0,2

0,10

0,5

AISI1 Mg
AI Ma SI 0,5 AIMglSICu AICuZMg AI Cu4MgSI AlCu4Mgl AI Cu4SIMg

0,10

0,6 1,4 0,4

0,9 0,8 1,2 0,2 0,5 0,3 1,2 1,0 1,8 0,2 0,8

0,6 1,6 0,3

0,7 0,4 0,8

0,2

0,5

0,4
1,0

0,35

0,2

0,5

0,2

0,3 0,15

0,10 0,15 0,35

0,2

0,10 0,15 0,40 2,0 3,0 3,5 4,7 3,8 4,9 3,8 5,0

0,7

0,2

0,25

0,8 0,2 0,8

0,2 0,5

0,2 0,3 1,0 0,3 1,2 0,3 1,2

-..

0,1

0,2

0,7

0,7 0,5 0,7

0,2 0,2

0,5 0,5 1,2

samo neke zna~ajnije slitine, dok su druge saddane U gore navedenom standardu. 394

Gornji i donji brojevi zna~e grani~ne vrijedno5ti sadrtaja.

Uzete su U obzir

Mehanitka svojstva i upotreba nekih aluminijskih slitina za gnjeeenje (prosjecne vrijednosti) .. ";:'N Oznaka Stanje* Postat. prod. Alo %

'U

--:z
2

B Q:;

Co... zQ:; :;:z AlMnl

I

A,
%

Tvrdata

Smjemicc za

HB

upotrebu

polutvrdo tvrdo meko!areno

I AIMg2
I

I polutvrdo tvrdo mekofareno

100 120 40

120 5 6 35 koroziji, dobro 150 118120 4 I 42 se zavaruje 3 90 221 otpomaprema I I I I I

140 230 7 8 55 koroziji 180 1180 1133 1154 I 45 I otpoma prema 80 260 65 (morske vode)

I
AIMg3
1

I
polutrdo tvrdo meko!areno

I
65 75 421

I
veQ otpomost

AIMg4
I

polutvrdo tvrdo meko!areno polutvrdo meko!areno tvrdo

kaljeno

I AIMg5
I

I AISi1 Mg
I

I prema koroziji (i u morskoj vodi); 160 270 7 9 72 s porastam%Mg 220 310 3 4 85 1100 1230114 1161 521 smanjujese I I I I I I sposobnost zavarivanja 200 340 1130 1240 1147 1168 1 90 I 65 I I I I I I
I

140 230 8 9 180 1180 1141161 4 3 80 260

.
I.

[
. I
I

kaljeno- t. meko!areno

- h.

150 170 3 4 55 100 200 11 13 60 210 1110114117135180 290 8 10 50

dobrose kaIi, otpo. prema kOroZlJI .

tvrdo 220 280 2 3 75 kali,prema kaljeno- h. 260 400 10 12 100 koroziji kaljeno- h.-g. 80 450 3 70 neotpoma AICu4 SiMg I meko!areno I 3201180 1102 1121 120I vrlodobrose I I I I I I I
AI Cu 5 Pb Bi

I kaljeno - h.

I 250 I 380 I 10 I 12 1100 I.m automate

* h. - stareno pri temperaturi okoline (bladno), t. - stareno pri poviknoj temperatoo (toplo), g. - bladno gnjeeeno.

Pre!ane aIuminijske slitine za gnjeeenje inlaju priblimo jednaka mehanicka svojstva kao u meko itarenom stanju. 395

r
AI uminij Sastav (%)* Oznaka
Slitine za lijevanje u pijesak iIi kokilu

ske

sli tine

za lij ev anj e (JUS C.C2.300 - 1983)

AI Si 12.00 AI Si 12 Cu .00 AI Si 8 Cu 3.00 AI Si 6 Cu 4.00 AI Si 10 Mg .00 AI Si 5 Mg .00 AI Mg 5 Si .00 AI Mg 3 Si 1.00 AI Mg 3.00 AICu4Mg Ti .00

11,0 13,5 11,0 13,5 7,5 9,5 5,0 7,5 9,0 11,0 5,0 6,0 0,9 1,5 0,9 1,3 (0,5) (0,18)

(0,05) 0,1 1,2 2,0 3,5 3,0 5,0 (0,05) (0,05) (0,05) (0,05) (0,05) 4,2 4,9

(0,05) (0,3) (0,3) 0,1 0,3 0,2 0,5 0,4 0,8 4,5 5,5 2,5 3,5 2,5 3,5 0,15 0,3

(0,15) (0,15) (0,15) (O,r5) (0,15) 0,01 0,20 0,01 0,20 0,01 0,20 0,01 0,20 0,15 0,30

0,01 0,4 0,2 0,5 0,2 0,5 0,01 0,6 0.01 0,4 0,01 0,4 0,01 0,4 0,01 0,4 0,01 0,4 (0,05)

0,50 0,8 0,8 \,0 0,5 0,50 0,50 0,50 0,3 0,20

0,10 0,5 1,2 2,0 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,07 1) 2) 3)

Slitine za tlacno lijevanje

AI Si 12 (Fe) .00 AI Si 12 Cu (Fe) .00 AI Si 8 Cu 3 (Fe) .00 AISi6Cu4 (Fe) .00 AI Si 10 Mg (Fe) .00 AI Mg 10.00

11,0 13,5 11,0 13,5 7,5 9,5 5,0 7,5 9,0 1\,0 0,1 2,5

(0,10) 0,1 1,2 2.0 3,5 3,0 5,0 (0,05) (0,05)

(0,1) (0,3) (0,3) 0,1 0,3 0,2 0,5 8,0 10,5

(0,15) (0,15) (0,15) (0,15) (0,15) (0,15)

0,01 0,4 0,2 0,5 0,2 0,5 0,3 0,6 0,01 0,4 0.2 0.5

1,3 1,3 \,5 1,3 1,3 \,0

0,10 0,8 2,0 2,0 0,2 0,10 1) 2) 3)

Gomji i donji brojevi znate granitne vrijednosli. - U zagtadama su najvece dozvoljene vrijednosli saslavina kao netisloca. - 1) 0,2Ni; 0,2Pb; 0,1 Sn. - 2) O,3Ni; O,2Pb; O,ISn; 3) 0,3Ni; O,3Pb; O,ISn.

396

MehanilkD svojstva i upotreba slitina za lijevanje u pijesak VIaa.a POSIOI. Naprezanje lo6l Tvrdo6l lerenja prod. Oznaka. HB Rm As RpO,2 N/mm' N/mm' % AI Si 12 .01 70...100 160.. .210 5 .. .10 45 ... 60 63 80.. .110 160.. .210 6 ...12 SO... 60 02 80...110 180.. .240 6 .. .12 SO... 60 64 80.. .110 180.. .240 6 .. .12 SO... 60 AI Si 12 Cu .01 02 AI Si 8Cu 3.01 02 AlSi6Cu4.01 02 AI Si 10. Mg .01 81 02 82 AlSi5 Mg .01 61 81 02 62 82 AlMg5 Si .01 02 AI Mg 3 Si 1.01 81 02 82 AI Mg 3.01 02 80...100 90...120 100...150 100.. . 160 100.. .150 120.. .180 80...100 180...260 90.. .120 210...280 100. ..130 150.. . 180 220 .. . 290 120.. . 160 160.. .190 240 .. . 290 110.. . 130 110... 150 80...100 120. .. 160 80.. .100 120.. . 180 70.. .100 70.. .100 150. .. 220 1 180...260 2 160...200 170...220 160...200 180...240 170.. .220 200.. .320 180.. .240 240.. .320 140...180 180.. .250 240 .. . 300 160... 200 210...270 260.. .320 ... ... 4 4 3 3 3 3 6 4 6 4 SO... SO... 65 75

ili kokilu Upotreba

tanke stijeoke odljevaka, dobra kemijska otpornost tanke stijeoke, kem. manje otporan vik temperalure vik temperalure veea tvrdo6l, za motore, prehrambena industrija za motore, prehrambena industrija otpornost prema morskoj vodi vik temperature, dekorat. dijelovi otpornost prema mor. vodi, dekorativni dijelovi

1 ... 1 ... 1 ... 1 ...

65...90 70...100 60... 80 70...100 SO... 60 80...100 60... 80 85.. .115

2 ... 1 ... 2 ... 1 ... 1 ... 2 ... 0,5 ... 1,5... 2 ... 1 ... 160... 200 2 ... 180. ..240 2 ... 3 2 4 3 3 5

3
5 2 4 8 3 4

SS... 70
70... 85 80...110 60... 75 70... 90 90...100 60... 75 65...85 SO... 65... SO... 65... SO... SO... 60 90 65 90 60 60

140.. .190 200...280 150.. .200 220 .. . 300 140...190 150. ..200

... 8 ... 8 .. .10 .. .10 ... 8 .. .12

AlCu4MgTi.61

Dodatne oznake znare: 01-lijevano u pijesak, 02-lijevano u kokilu; 61-lijevano u Pijesak i kaljeno (utvritivano)
62-lijevano u kokilu

220 .. . 280 81 240...350 6. 220... 300 8 260 .. . 380

300. ..400 350...420 320.. .420 350.. .440

5 3 8 3

.. .15

90...115

...10
.. .18 .. .12

100.. . 130 dorom

95 . .. 115 s velikom tvr-

95. . . 125 za dijelove

63-lijevano u pijesak i meko !areno 64-lijevano u kokilu le galeno, 81-lijevano u pijesak i kaljeno s na.

s prirodnim

staranjem,

82-lijevano

u kokilu

} }

ravoim

slaranjem.

397

MehaniCka svojstva i upotreba aluminijskih slitina za tlacni lijev Omaka AISit2. OS AISiI2{Fe).OS AISil2Cu.OS AISit2Cu{Fe).OS AISiSCu3.OS AISiSCu3(Fe).OS AISi6Cu4.0S AISi6Cu4{Fc).OS Naprezanje terenja RpO.2 N/mm' 140.. .ISO 140...220 160.. .240 ISO.. . 220 VIaC!na ~tob Rm N/mm' 220 .. . 2S0 220.. . 300 Postot. prod. A, 0/0 I ...3 Tvrdob HB 60... 60...

SO tanke stijenke. dobra kem. SO tankc stijcnkc,. slaba kem. otpR v!Jc temperaL. iU"a upotrcba

240.. . 310 O,S. .. 3 70. ..100

220 .. . 300 O,S. .. 3 SO... 110 vUe temper.,upotreba 220.. . 300 220 .. . 300 1...3 70... 90 motori, prelrra. industrija kem. otpornost. dekor. djelovi

AISitOMg.OS 140...200 AISitOMg(Fe).OS AIMglO.OS 140...220

I.. . S 70...100

Dodatna omaka OSma/3 tlaati lijcv. MllgnezlJske slitine Sam magnezij je premekan za neposrednu upotrebu. Potrebnu ~toe. dobiva tek legiranjem. Magnezijske se slitine odlikuju osobito malom gustooom, oko 1800 kg/m3. Prema koroziji nisu naroato otporne. ,.Elektron je zajedni~ki naziv za me magnezijskih slitina koje osim ~ sadde uglavnom do 10% Al, do 4,5% Zo, do 2,2% Mo i do 1,5% Si. Magnezijske slitine za gnje~enje Sastav i upotreba Sastav 0/0. Dopmtene Omaka Mg+ ne&tore DIN 0/0,mw. AI Zn Mn MJMDZ MgAl6Zn MgAJ8Zn (DIN 172911-1982}

Smjernice za upotrebu otporna prema korji, dobro se zavaruJe djclomice se more zavarivati mofc se kaliti (titi)

S,S 7,0 7,S 9,2

O,S 1.5 0,2 O,S

1,2 2,0 O,IS 0,4 0,12 0,3

0,1 Si O,OSCu 0,1 Si 0,1 Cu 0,1 Si O,OSCu

. Mehanicka svojstva Napreztee. VIae. ~t. Omaka Rm Rp.., N/mm' N/mm' 100...160 200...220 MgMn2
MgAI6Zn 398 160... 190
1

Gomji i donji brojcvi mare gramme vrijcdnosti saddaja.

Postotno produljenje

~
l,S...2 6... 10

~
I,S... 2 S...l1

Tvrdob HB 40 SS

270... 2S0

...

..!aezijske

slitine

za lijevanje

(DIN 1"'2912-1973)
Sastav %

-~

i sastav
Omab DIW
AI Zo 9,0

MD

ne&l.xe (maks.) Si I Cu lostale

o;-\I;Al8Zo1 ~-\I;Al8Zo1 Q8 - ''I AI 8Zn 1 r;-~Al9Zo1 Q-:MgAl9Znl Q-)!&Al9Znl '-MgAl9Zn2 a.-ltIgAl9Zn2 m-MgAl9Zn2

7,5...
}

I 0,3..

.1,0 10,15.. .0,310,3010.2010.20

8,3. . . 10,01 0,3...

}

1,0 I 0,15. . .0,31

0.30 I 0.20 I 0,20

7,5.. .9,5
}

0,5...2,0

10,15...0,310,5010,3510,20

- ami lijev.
Mdumilka Omaka DIN

. Poi!etni dijeloYi omaka mate:

0 -lijevanje

u pijesak, OK -lijevanje

u kokilu, OD

svojstva Naan lijeIvanja p k I Naprez. tdenja Rp... Vlaroa. rsl. Rm N/mm' POSIOI. Tvrdo6l prod. HB Dinam. I.na :!:N/mm' 50...65 50...65 60...85 55...70 65.. .90 55...70 65...90 65...85 50...70 50...70 60.. .85 70...90 70...90 50.. .60 80...100 80.. .100 80.. .100 80... lOO 40.. .50 70.. .90 70.. .90 40.. .50

N/mm'

A,

savij. ..

G-MgAI8Znl GIC-MgAI8Znl ;:;D- Mg AI 8 Zn I G-MgAI9Zn GK-MgAI9Zn I I

.GD-MgAI9Zn I G-MgAI9Zn2 GK - Mg AI 9 Zn 2 oD-MgAI9Zn2

90.. .120 90...120 140...160 h 110...130 Pu 140.. .150 k u 110.. .130 h 140.. .150 1 150...170 90 . . . 130 P k 90 . . . 130 t 140.. .170

160.. .220 2.. .6 2.. .6 160...220 200. . . 240 1...2 240...280 6.. .10 240...280 2.. .4 240 . .. 280 6...10 240 . . . 280 2.. .4 220.. .250 0,5 . . . 1,5 160 . . .220 2.. .5 160...220 2.. .5 200 . . . 250 0,5...2

" - loplo u~rsnulo.

p -lijevano Pri 50

u pijesak, k - lijevano u kokilu, 1- tlaroi li)ev; h - homogenizirano, tilraja.

..

. 10.

399

BAKAR I BAKRENE

SLITINE

. Bakar
Katodni bakar je elektrolitifki rafinirani (na katodi izlufeni) bakar, namijenjen u prvom redu za pretaljivanje u elektrolitski bakar. S obzirom na naan rafiniranja raz1ikujemo: talioniCki bakar, dobiven pirometaludkom rafinacijom

elektrolitski bakar, dobiven pretaljivanjem katodnog bakra.

S obzirom na kisik u bakru razlikujemo: bakar bez kisika, taljen u wtitnoj atmosferi ill vakuumu, bakar s kisikom, taljen u oksidacijskoj atmosferi, dezoksidirani bakar, dobiven upotrebom kovinskih ill nekovinskih dezoksi-

danata.

Standardne vrste bakra (JUS C.D1.002

- 1986)

Omaka
Katodni bakar

Sastav. (%

P
r

Napomena

99.99 EK2-Cu. I 99,95 Sakar bez kisika EB1.Cu 99.99 EB2-Cu 99,95 I Saka, s kisikom ETl-Cu 99,90 ET2-Cu 99,90 Tl-Cu 99,90 T2-Cu 99,70 I Dezoksidirtmi bakar ED-Cu 99,90 DNP-Cu 99,90 DVP1-Cu 99,90 DVP2-Cu I 99,70

'EKJ:CU

} za katode
0.001 0,005 ... 0,04 0,005 ... 0,04 0,005 ... 0.08 ...0.01 0,003 0,005 ... 0,014 0,015 ... 0,04 0,015 ... 0,05
bakar nije odlubn

} elektrolitski } za lijevanje

bakar

elektrolitski bakar talioni~ki bakar

elektrolitski bakar s malo P

ET2-Cu in ED-Cu), v~ samo elektrima vodljivost (u mekom stanju, pri 20 .C: najmanje 58 miC mm2). Mehanilka Stanje meko polutvrdo tvrdo VI. svojstva bakra t. Rm N/mm2 Post. prod. As % > 38 > 10 > 6 Tvrdota HB 40...60 60...90 > 90

} s moogo'p

Za elektrotebniW

kemijski sastav (EB1-Cu,

EB2-Cu, ET1-Cu,

210.. .250 250 .. . 300 > 300

400

Bllkreneslitlne Z8glQeCenje (JUS C.D2.100 -1982) S lit i n e b a k r asci

OZ1lQ/CQ i sastilv

n k 0 m (Mjedi)
Sastav %

Omaka Ca Za 5.00 Ca Za 10.00 Ca Za 15.00 Ca C. Ca Ca Ca Za 30.00 ZII 33.00 Za 36.00 Za 37.00 Za 40.00 Mehanitka

Cu 94,0. . . 96,0 89,0...91,0 84,0. . . 86,0

Zn

oeastOCe (malts.)

ICa Za 20.00 Ca Za 28.00

79,0...81,0
69,0. . .73,0 69,0. . . 71,0 66,0. . . 68,S

ostatak

0,2 Ni ostale ukupoo 0,3 (Al, Fe, Mo, Ph, So, Sb)
"il

63,4. ..65,0
62,0. . . 64,S

59,0...61,5

O,3 Ni, 0,1.. .0,2 Pb ostale ukupoo 0,5

, h
,I:

svojstva (prosjetne vrijednosti) i smjemice za upolrebu

Vlaata % prod. .g Staoje t.Rm sliOOe N/mm' A,. A, % % Cu Zn 10.00 meka 250 40 55 30 70 polutYr 320 tYrda 400 15 90 250 40 55 CuZn 15.00 meka 70 30 polutYr 320 tvrda 400 15 90 Cu Zn 20.00 meka 260 40 55 30 70 polutYr 330 - 90 tYrda 420 15 Omaka

Smjemicc
za upotrebu

iostalacijski djelovi za elektrotehni1ru,ukrasni predmeti

cijevi za manometre, instalacijski dijelovi za elektrotehni1ru, ultrasni predmeti vrlo dobra za bJadoo oblikovaoje, mote se platirati l!elikom, cijevi, duboke posude pove6ma sposoboost za bJadoo oblikovanje, fifane mrefe, cijevoe zakovicc, vijci najvafoija sliOOaza bJadoo oblikovanje (vul!eoje, valjanje, preianje); vijci, cijevi za toplo i bJadoo oblikovanje; dijelovi za preianje u toplom staoju 401

Cu Zn 28.00

meka polutYr tvrda meka polutYr tYrda meka polutYr tYrda meka polutYr tYrda meka polutYr tYrda

250 320 380 260 340 430 280 380 500 290 350 410 340 410 480

Cu Zn 30.00

40 30 18 40 24 12 40 15 5 45 25 15 30 15 10

45 32 20

50 70 90

Cu Zn 33.00

Cu Zn 37.00

45 52 26 80 14 100 45 55 18 90 6 115 48 60 28 75 17 95 33 70 18 95 12 125

Cu Zn 40.00

27 - Strojarski prirutnik

SIitine
Oznaka i sastav

bakra s cinkom i olovom (Mjedi s olovom)

Sastav 0/0

Oznaka Co Zn Co Zn Co Zn Co Zn Co Zn Co Zn 36 36 38 39 39 44 Pb Pb Pb Pb Pb Pb 1,5.00 3 .00 1,5.00 2 .00 3 .00 2 .00

Cu 62.0. . . 64,0 60,0. . . 62,0 59,5...61,5 57.0...59,0 57,0.. . 59,0 53.5 . . . 56,0

Pb 0,7. . . 2.5 2,5...3.5 1,5...2,5 1.5.. . 2.5 2.5 . .. 3,5 1,0.. .2,5

Zn

ne&toee (maks.) Ni ostale 0,3 0,3 0,3 0,3 0.5 0.5 0.5 0.5 0,5 1.0 1.0 1.0

Mehanicka svojstva (prosjeate vrijednosti) i smjernice za upotrebu EN PostoL .. ..a:: e prod. '8i:Q Stanje .5..;. Smjernice % Oznaka z 'EX slitine za opotrebo

A,. A,
30 15 10 25 10 5

Cu Zo 36 Pb 3.00

meka polutvr. tvrda meka polutvr . tvrda Posebne

Cu Zo 39 Pb 2.00

340 410 .480 370 440 510

33 70 za toplo i bJadno oblikovanje, 18 95 dijelovi za prdanje u toplom m 12 125 stanju 28 75 ] za 12 105 ] 'a 6 125 ,

slitine bakra s cinkom (Posebne mjedi) Sastav %

Oznaka i sastav Omaka Cu Zn 20 AI 2.00 Co Zn 28 Sn 1.00 Co Zn 31 Si 1.00 Co Zn 35 Ni 2,5.00 Co Zn 38 Sn 1.00 Co Zn 40 AI 1.00 Cu Zn 40 AI 2.00 Co Zn 40 Ni 2.00 Co Zn 40 Mn 2.00 CoZn38A12Mn3Ni.0 Cu Zn 39 AI Fe Mn.OO Cu IAlIMD 'I I 76,0...79,011,8...2,3 70,0. . . 73,0 M,O. . .70.0 58,0...61,0 I0,3...1.5 I 1,5...2,5 59.5. ..63.5 56.5. ..59,5 0,4. . . 1.6 0,4... 1.8 55,5. ..59,0 1,3...2,3 1,0...2,4 56,0. . .58,0 0,5.. .1,0 1.0.. . 2.5 57,0...59,0 2,0.. . 3,0 3,0.. .4,0 61.0...63,0 56,0. ..61,0 0,2. . . 1.5 0,2...2,0 I
1 1

ostalo 0,02. . .0,035As 0,9 ... 1,3 So" 0,7 ...1,3 Si 2,0 ...3,0 Ni 0,7 ...1.4 So 1.0 ... 2,0 Ni 0,3 ...0.5 Ni" 0,2 ... 1.5 Fe

I) Takoder 0,02. . ,0,035 As. - ') Takoder 0,3 . . .0,7 Fe. 402

Slitine

bakra s kositrom (Kositrena bronca)

Oznaka, sastav i upotreba

Omaka Cu So 2.00 Cu So 6.00 Cu So g.OO So 1.0...2.5 5.5...7.5 7,5...9,0 Sastav % P 0,01.. .0,4 0,01.. .0,4 0.01.. .0,4 ostatak Cu Upotreba vijci, opruge, za elektr, vodljve opruge opruge, savitIjive cijevi za maoometre, JDrdc za sita opruge, cijevi veCe otpomosti prema habanju i koroziji

Slitine

bakra s kositrom (Crvena kovina)

Sastav %

i cinkom

Oznaka, sastav i upotreba

Omaka Cu So 4 Zo 4.00 CuSo4Pb4Zo4.00 So 3,0...5,0 3,0...5,0 Zo 3,0.. .5,3 3,0...5,0 Pb 3,0.. .5,0 P maks 0,1 0,4 Cu Upotreba

os a- site opruge } tatt za manometarza k1iznelefaje

Slitine

bakra s aluminijem (Aluminijske bronce)

Sastav % Ni

Oznaka, sastav i upotreba

Omaka Cu AI 5.00 Cu AI 5 As.OO Cu AI 8.00 AI 4.0.. .6,0 4,0.. .6,0 7,0.. .9,0 As, Fe Cu Upotreba As za kotne poja0,0.. .0,3 0,0.. .0,8 se, prigu!iva6: 0,0.. .0,8 osciIacija Mn 0.0.. .0,5 0,0.. .0,5 -= otpor. prema
]!

C! selini

sump. i oct. kivelika evrstoea

Cu AI 8 Fe 3.00 Cu AltO Fe 3.00 CuAllOFe5Ni5.00 Cu AI 9 Mo 2.00

6,5...8,5 8.5...11,0 8,5...11,5 8,0...10,0

Fe 0,0.. .0,8 0,0.. .0,8 1.5...3,5 1,5...3,5 0,0...1.0 2,0.. .4,0 0,0... 1.5 4,0.. .6,0 2,0.. .8,0 1,5.. .2,5

(i na poviknoj pomost prema kiseIinama i mor. vodi le vatri r"P"" ..

403

Slitine Sastav i upotreba

b a k r a s n i k 10 m ("Niklena bronca) Mo -Fe 6,0 1,0.. .1,5 0,3. ..0,8 1,0. ..2,0 0,3...1,0

. Cu Ni 5 Fe 1 Mo .00
Omaka
[

Ni -4,0...

Saslav "10

. I

Upotrcba
za cijcvi i aparatc osobita ot.!'. prema eroziji, korozlji I kavit. ... to
13

Cu Ni 10 Fe 1 Mo .OC 9,0...11,0 Cu Ni ZO.OO 19,0.. .22,0

0,4...1,0 -

0,0...0,5 0,5...1,5 0,0.. .0,5 0,5...1,5 0,5. ..2,0

sposobnost za duboko izvlarenje, platiranje

Cu Ni ZOMo 1 Fe .OC 19,0...22,0 Cu Ni Z5.00 24,0... 26,0

za kondcnzator. cijcvi

za kovaninovaei platiranje velika otp. prema eroziji, korozJjii kavit. sposobnost oblikovanja, lako oksidira

Cu Ni 30 Mo 1 Fe .OC 29,0.. .32,0 0,4...1,0 Cu Ni 44 Mo 1.00 43,0.. .45,0 -

Slitine
Sastav i upotreba Omaka Cu Ni 10 Zn Z7.00 CuNilOZn4ZPItZ.0( Cu Ni 12 Zn Z4.00 Cu Ni 15 Zn Zl.OO Cu Ni 18 Zn 20.00 Cu Ni 18 Zn 27.00 CuNil8Znl9Pbl.0( Co

bakra s niklom <"Novo srebro)

Sastav "10 Ni 8,0...11,0 9,0...11.0 11,0.. .13,C 13,5... 16,5 17,0...19,C 17,0. .19,C

i cinkom

Pb -

Zn

Upotreba dobro se lijeva i prea; za unut. arhitekturu dobro se preb i kuje, za open upotrebu

61,0...65,0 45,0...48,0 62,0...66,0 63,0...67,0 60,0...64,0 59,0...63,0

0,5...2,0 -

dobra spos. obl., za 0... pruge; za pribor za jelo :3 dobro se prcla, kuje 0 i obraduje dobra sposobnost ob!., za ukrasne predmete optenito za finu mehaniku i optiku: Idiurevc

59,0... 63,0 17,O...19,U 0,3...1,5

Poznati trgovacki nazivi za novo srebro: alpaka, argentan, pakfong. Kitajsko srebro je starije ime za posrebreno novo srebro.

Slilina bakra sa silicijem (silicijska bronca) - (2,8. . . 3,5"10 Si; 1 . . . 1,5"10 Mo; ost. Co) - sluZi za oprugc koje su clcktriari vodia, kovinska sita itd.
Slilina bakra s berilijem (berilijska bronca)

(otvrdnjava),

ame se postiZe tvrdoea do 400 HB.

- (1,5...2,5"10 Be) - lako se kali

404

Slitine OZ1Ulka i sastav

BlIkroye slitine za lijeulQe (JUS C.D2.300 -1980/1986) bakra sa cinkom i olovom (,.Mjedi za lijevanje) Sastav % Cu Ph 1,0...3,0' 0,5.. .2,0 0,5.. . 2,5 AI 0,0.. .0,5 0,2.. . 0,8 Zn ostatak 63,0...67,0

Omaka

. CuZn40Pb.00

.CuZn39Pb .00 .

Co Zn 33 Pb 2.00

60,0...63,0 58,0.. .63,0

MeJumiCka svojstva i upotreba Naprcz. teoja OzuaJca

Vlaf. Postot. TvrdOOl rn-st. prod. HB A, 1011000 Rm Nmm> Nlmm> % Rfn" 70 80 120 180 250 250 12 25 15 450 750 750

Upotreba oost prema korOZl)I,armature armature Z8 plin ivodu

armature, okovi,

P. Cu Zo 33 Pb 2.01 K. Cu Zo 39 Pb .02 T. Cu Zo 39 Pb .05 P. Cu Zo 40 Pb .01

220
280

15
IS

750

precizna mebanika K. T. Cu Zo 40 Pb .02 .05 Slitine bakra sa cinkom te aluminijem, teljezom i. m a n g a nom ("Posebne mjedi za lijevanje) O:t.1Ulkai sastav OzuaJca

120

60,0...66,0 4,5...7,0 2,0...4,0 1,5...4,0 tatak 60,0...66,02,5...5,01,5...4,01,5...4,0 os . Cu Zn 35 AI Fe MD .00 57,0...65,0 0,5. . .2,5 0,5...2,0 0,1...3,0 MehaniCka svojstva i upolTeba Naprez. Vlaf. Postot. Tvrd06 rn-st. prod. Ozuaka toja HB Upotreba A, 101100( Rm Nmm> N/mm> % Rfn" 400 725 10 1800 statiai jako opteP. Cu Zo 25 AI 6 Fe 3 Mo 3.01 dijelovi 10 400 740 1900 reteui C. MD 3.03 N. Cu Zo 25 AI 6 Fe 3 Mo 3.04 konstrukdja 300 600 P. Cu Zo 26 AI 4 Fe 3 Mo 3.01 18 1400 velika stati&a
1

. Cu Zo 25 AI 6 Fe 3 MD3.0 'CoZo26A14Fe3MD3.0

Cu

AI

Sastav % Fe

MD

Zn

C. Cu Zo 26 Al44 Fe 3 Mo 3.03} N. AI MD 3.04 P. Cu Zo 35 AI Fe MD .01 C. Cu Zo 35 AI Fe Mo .03 N. Cu Zo 35 AI Fe Mo .04 K. Cu Zo 35 AI Fe Mo .05 T. Cu Zo 35 AIFe Mo .02 }

300 170 200

600 450 475

18 20 18

1500 rn-stOOl i tvrdOOl 1100 1100 umjereoa klizna mebani&a svojstva, brodski propeleri

405

-SI i ti n e b ak r ask Oznake i sastav

Oznaka

0 si t rom (Kositrena broncaza lijevanje)

So Sastav % Ni Pb 1.2 .. .2,5 -

. Cu . Cu So 14.00 2.00 . So . Cu So 12 Ni 2.00 . Co So 12 Pb 11 P.OO

Cu So 12.00

Cu

P < 0,2 0,05. . .0,40 0,05.. .0,40 0,05.. .0,40 0,15...1.5 0,5 .. . 1.0 P. K. C. N. P. C N P C

. .

CD So 10.00

CDSo 10 P.OO
MeJumiCko

85,0...87,0 12,9...15,0 85,0. . .88,5 10,8... 12,8 84,0.. .87,5 11,0... 13,0 1,5...2,5 84,0.. .87,5 11,0... 13,0 86,0...89,510,0...12,0 88,0...91,0 9,0...10,7 87,0...89,5 10,0...11,5
i upotreba

svojstva

Omaka P. Cu So 14.01 C. Cu So 14.03 N. Cu So 14.04 P. Cu So 12.01 K. Cu So 12.02 C. Cu So 12.03 N. Cu So 12.04 P. CD So 12 Ni 2.01 C. Cu So 12 Ni 2.03 N. Cu So 12 Ni 2.04 P. Cu So 12 Pb 2.01 C. Cu So 12 Pb 2.03 N. Cu So 12 Pb 2.04 P. Cu So 10.01 C. Cu So 10.03 N. Cu So 10.04

Naprez. Vlaf. Postot rrvroCa tefeoja fvnt. prod. HB A, Rm 1011000 Nmm2 N/mm2 % RA;0.2 140 150 150 130 150 15Q 150 160 180 180 130 150 150 130 150 150 200 220 220 240 270 270 270 280 300 300 240 280 280 240 270 270 3 1,5 2 6 4 4 4 12 8 10 4 5 7 5 7 7

"

Upotreba

F r

850 950 velika otpomost oa 950 kolOziju i mor. vodu 800 velika otpomost pre950 ma babanju, kolOziji 900 i morskoj vodi 900 dobra otpomost pre1000 ma babanju, koroziji 1000 i morskoj vodi 800 dobra otpomost pre900 ma babanju, kolOziji 900 i morskoj vodi 700 velika tilavost, ot950 pomost oa koroziju 900 i morsku vodu

Slitine (P., K., c., N.). Cu Sn 11 P.OO i Cu Sn 10 P.OO (01, 02, 03, 04) su otpome prema habanju, koroziji i morsiCoj vodi. Slitine bakra s olovom i kositrom (0Iovno-kositrena Oznaka bronca za lijevanje) Sastav % Pb 8,0. . . 10.0 8,0 . . . 11.0 13,0...17.0 18,0...23.0

Sastav

. CDPb 910So 5.00 . CD Ph So to.OO .CD Pb 15 So 8.00

Cu 80.0...87,0 78,0. . . 82.0 75,0.. .79,0 70,0. . . 78,0

So 4,0... 6.0 9.0...11,0 7.0... 9,0 4,0... 6,0

CD Ph 20 So 5.00

406

Mehanillal svojstva i upotreba Oznaka P. Cu Pb K. Cu Pb C. Cu Pb N. Cu Pb P. Cu Pb C. Cu Pb N. Cu Pb P. Cu Pb C. Cu Pb N. Cu Pb 9 Sn 5.01 9 Sn 5.02 9 Sn 5.03 9 Sn 5.04 10 Sn 10.01 10 Sn 10.03 10 Sn 10.04 15 Sn 8.01 15 Sn 8.03 15 Sn 8.04 Naprez. VIa. Postot. Tvrd06 C!vrst. prod. tnja HB Upotreba A, 10/100e Rm Rfn.2 Nmm' N/mm' % - otpomost na korozi7 80 160 - ju (za pare sumpor. 200 5 80 - i solne kiseline). kliz220 6 80 - ni lehji 230 9 130 80 180 7 650 dobra otpomost pre140 220 3 700 ma habanju i korozi110 220 6 700 ji. klizni lehji 170 5 80 600 dobra kIizna svojstva. 220 8 100 650 otpomost na sumpor. 220 8 100 650 i solnu kiselinu 60
80

P. Cu Pb 20 Sn 5.01
N. Cu Pb 20 Sn 5.04

150
180

5
7

500

. .

...

por. na KOrOZt]

Sliti!1e

bakr,a

Omaka

s kositrom. ,

cinkom

. Cu Sn 10 Zn 2.00 . Cu Sn8 Pb 2,00 .CuSn7Pb7Zn3.00 . CuSn 5 Pb 5 Zn 5.00

Cu Sn 3 Zn 9 Pb 7.00

9,1...11,0 6,0... 9,0 . 6,0... 8,0 4.0... 6,0 78,0. . .82,0 2,5... 3.5

Cu 86.0...89,0 82,0.. .91,0 81,0...85,0 84,0. . .86,0

i olovom Sastav % Sn Zn 1,0...

(,.Crvenilijev) -Pb 3,0 0,5. .. 4,0 5,0. .. 8,0 4,0.. .6,0 6,0.. .8,0

2,0... 5,0 4,0... 6,0 7,0...10,0

Mehanitlal svojstva i upotreba Naprez. terenja Oznaka O.2 Nmm' P. Cu Sn 10 Zn 2.01 120 C. Cu Sn 10 Zn 2.03 149 N. Cu Sn 10 Zn 2.04 140 P. Cu Sn 8 Pb 2.01 130 130 K. Cu Sn 8 Pb 2.02 -c. Cu Sn 8 Pb 2.03 130

N. Cu Sn8 Pb 2.04
P. C. P. C. Cu Sn 7 Cu Sn 7 Cu Sn 5 Cu Sn 5 Pb Pb Pb Pb 7 7 5 5 Zn Zn Zn Zn 3.01: 3.03 5.01 5.03 )

130

lOO 120 90 100 90 lOO

P. Cu Sn 3 Zn 9 Pb 7.01 C. Cu Sn 3 Zn 9 Pb 7.03

VIa, Postot. C!vrst. prod. Tvrd06 HB Upotreba Rm A, N/mm' % 10/lOO( 12 750 umjereno optereteni 240 270 7 850 klizni dijelovi, otpor. 7 270 800 na morsku vodu - otpomost na morsku 250 16 - vodu i koroziju, za 220 2 - armature i ku&ta 230 4 - pumpi 270 5 210 12 650 otpomost na mrozi260 12 750 ju i morsku vodu 200 13 600 otpomost na korozi- ju i morslru vodu 250 13 200 18 500 201 16 550

j! ,J

I) Takoder K. Cu Sn 7 Pb 7 Zn 3.02, - 2) Takoder N. Cu Sn 7 Pb 7 Zn 3.04,." 3) Takoder K. Cu Sn 5 Pb 5 Zn 5.02. - 4) Takoder N. Cu Sn 5 Pb 5 Zn 5.04. 407

Slit i n e b a k r a s a I u m i n ij e m (AIuminijska bronca za lijevanje) Sastav Omaka Co AI 9.00 CD AI 10 Fe 3.00 CoAlIOFeSNiS.OO Mehanilka Cu 88,0. . .92,0 83,0...89,0 76 Sastav % AI Fe 8,0...10,5 8.5...11,0 2,0. .. 5,0 8,5...11,0 3,5.. .5,5 Ni

3.5.. .6,5

svojstva i upotreba Postot. Tvrdo6l Naprez. Vl. tea:nja I!vrst. prod. HB A, 10/1000 Rm Rp..> % N/mm' N/mm' 120 140 180 200 } 250 300 600 600 680 10 12 12 1400 1500 1600 320 450 500 550 15 15 13 15 800 850 1150 1150 Upotreba otpor. na koroziju, za prehr. industrijo onito za mehanieki opterea:ne dijelove (pri temper. -200 do +200DC) otpomost na korozijo i velika I!vrstoQi, za brodske propelere

Oznaka P. Co AI 9.01 K. CDAI 9.02 P. Co AI 10 Fe K. CD AI 10 Fe e. CD AI 10 Fe N. CD AI 10 Fe

3.01 3.02 3.03 3.04

P. CD AI 10 Fe 5 Ni 5.01 K. CD AI 10 Fe 5 Ni 5.02 C. CD 5.03 N. Co AI 10 Fe 5 Ni 5.04

280

NIKAL I NIKLENE SLmNE Cisti DikaI

TehniC!ki asti nikal sadJfi: imad 99,6% Ni - za kemijske aparate (osobito za platiranje), imad 98,7% Ni za anode, imad 98,0% Ni - za opCu upotrebu (i za slitine).

Mehanilka S6tina 98,0% Ni

svojstva Stanje meko tvrdo Vlaa.a I!vrsto6l Rm N/mm'

400 . . . 450

Postot. prod.

A,
%

Tvrdo6l HB 80... 90 180... 200

750

30.. .45 1

408

N'ddeDe

slitine

za lijevanje

(DIN 17730

- 1971)

Sastav
Omaka po DlN G-Ni95 Sastav % Ni > 95 Cu Fe Mn Si ostaIo

G.Ni93C
G.Ni90Si
G-NiCu30Nb G-NiCu30Si3 G-NiCu30Si4

> 93
> 90 62.. .68 61...68 60.. .68

5,5..

I)

26...33 1,0...2,5 0,5.. .1,5 0,5.. 27.. .33 1,0.. .2,5 2,7.. 27.. .31 1,0...2,5 0,5...1,5 3,5..

1,0 . . . 2,5 C ') 3) I,OC .6,5 .1,5 1,0.. .1,5Nb 4) .3,7 0,5... 1,5AI 4) 4) .4,5

Neastoec: I) 2,OSi, 1,Oe, 1,2Cu, l,OFe, l,5Mn, O,OlS, 0,19 ostalo ') 2,OSi, 1,2Cu, I,OFe, 1,5Mn, O,OIS, 1,19 ostalo 3) 1,2Cu, l,OFe, l,5Mn, O,OIS, 0,19 ostalo 4) 1,0 razno . Mehanilka Oznaka slitine G-Ni95 G-Ni 93C G-Ni90Si G-NiCu30Nb G-NiCu30Si3 G-NiCu30Si4 svojstva i upotreba Naprez. Vlaaaa Postot. tOOi prod. TvrdOOi tea:nja HB Rm As Rpo.> N/mm' N/mm' % min. min. min. min. 120 160 350 220 350 500 320 340 500 450 650 750 12 10 3 25 10 1 80 85 180 120 220 260

Upotreba

} ziji, za armature, aparate i 51. dobraotpomostpremakoro-

(i kavitacijskoj), koroziji; ve} dobra otpomost prema eroziji lika postojanost u mor. vodi

*
Monel je slitina 5 prib1i!no 66% Ni, 29% Cu, 3% Mn (+ Si, Fe, C), a vcoma je otpoma prema koroziji. Upotrebljava se za kODdenzatorske cijevi, lopatice vodnih turbiDa, dijelove kUCallskih aparata i sI.

409

Nildeue sHtlne Z8 gnJeCenje (DIN 17741, 17742, 17743, Sastav i upotreba Omaka po DIN Ni99,4 Fe NiMnI NiMn2 NiMn3A1 NiMn5 NiCr8020 NiCr7030 NiCr6015 NiCr20AlSi NiCrl5Fe NiCr23 Fe NiCr20TI NiCr20TIAI NiCu30Fe NiCu30Al NiMol6Crl6Ti NiMo28 NiCr22Mo6Cu NiCr22 Mo7Cu NiMol6Crl5W NiCr22Mo9Nb NiCr2lMo6Cu NiCr21Mo NiFelSMo NiFel6CuCr NiFel6CuMo NiFe48Cr NiFe47Cr Ni49 Ni48 Ni42 NiFe47 NiFe46 NiFe4S NiFe44 NiCo2918 NiCo2823 Sastav. % Ni Mo Cr Cu c Fe AI min 99,4 98 97 94 94 76 60 59 73 72 58 72 65 63 63 0,4 0,6 2,0 3,0 5,0 20 5 1,0 30 0,5 15 21 1 0,7 20 15 8 18 1,0 23 0,5 5 1,0 20 0,5 1,0- 20 1,5 31 1,5 1 30 1,0 16 0,5 16 3 1,0 1 0,5 28 2 6 20 1,5 22 2 7 20 1,0 22 2 1,0 15 0,5 16 5 22 0,5 9 3 0,5 1,0 21 2,5 }os!. 1,0 21 2,0 4 15 2 5 16 5 4 16 1 47 47 1,0 6 1 49 51 57 1,0 47 0,6 46 0,6 45 44 0,5 54 48 0,5
vrijednosti.

17744

- 1983

i 17745 -1973)

ostalo

Upotreba otporni termometri kem. aparati motorske svjeCice termoelementi, mretice za elektronke tice za grijala } otpornici otpornici

1,5 1 Si 1 Si 2 Si 3,2 2 Si

39 38 79 76 76 51 47 48 46 41 50 51 53 53 28 27

1,4 O,5Ti 1 Si; O,4Ti } vatrosta1ni dijelovi 1,4 1 Si; 2,3 TI trajno opter. dijelovi otpor. na koroziju 3,0 O,6Ti kaljivo - kem.apar. 2 Co 1 Co 1 Si: 2 Co 5Co dijelovi otporni 2 Co; 4 W na koroziju 1 Co; 4 Nb 1 Co 1Co;O,9Ti } slitine magnetske meke

utaljivanje u mekom staklu

18 Co 23 Co

.
410

Prosjea.e

i zaokrufene

CINK I CINCANE SLITINE Cisti dnk Tebnifki asti dnk

- u ploauna

(JUS C.El.020 - 1970)

Sastav i upotreba Sastav 0/0 Oznaka netist Zn min. males. Zn 99,995 Zn 99,99 Zn 99,95 Zn 99,S Zn 98,S Zn 97,5 99,995 99,99 99,95 99,5 98,5 97.5 0,005 0,01 0,05 0,5 1,5 2.5

Upotteba

}slitine s cinkom (i niklom); zalijcvanje, izvlafcnje za cinane slitine za damo duboko za bakrcne
za galvansko cinanje, za slitine } no galvansko i toplo cinanje, slitine s cinkom, cini!aza bjelilo itd.

Cineane ditine Z8 6JevauJe (JUS C.J6.040-1963 i DIN 1743/2 -1967 Oznaka i sastav Oznaka JUS DIN Netis 0/0 males.

Sastav 0/0 AI Cu Mg Zn

- po JUS:
T. Zn AI 4 T. Zn AI 4 Cu 1

- po DIN GK - Zn AI 4 Cu 3 GK - Zn AI 6 Cu 1

3,5.. .4,3 0,0.. .0,5 0,02.. .0,06 0,02.. .0,06 3,5.. .4,3 0,5...1,2 3,5.. .4,3 2,5.. . 3,2 0,03. . .0,06 5,6.. .6,0 1,2...1,6 0,005).

'! S

}0,08 Fe 0,005 Cd 0,007 Pb 0,003 So

0,009 Pb + Cd } 0,002 Sn 0,075 Fe

no netistata.
svojstva i upotreba Naprcz. VlafDa POSIOI. TYrI. tcfcnja prod. data As Rm HB Nmm1 N/mm1 Rfn.2 0/0 min. min. min. min. 200 220 170 200 150 170 250 270 220 240 180 220 1,5 2 0,5 1 1 1,5 70 80 90 100 80 80

Mehanilka Oznaka

Upotteba

T. Zn AI 4 T. Zn AI 4 Cu 1 G-Zo AI 4 Cu 3 GK-Zo AI 4 Cu 3 G-Zo AI 6 Cu 1 GK-Zo AI 6 Cu 1

daarl odIjcvci toaJih dimenzija daarl odIjevci tankih stijenki odIjcvci u pijesku odIjevci u kokili

}Ijevafld odIjevci u pijesku odnosuo kokili

411

. .

OLOVO I OLOVNE SI,ITINE tisto olovo Rafinirano olovo

- u bloku (JUS C.El.030

Sastav %

- 1978)

Sastav i upotreba

Oznaka
Pb Pb Pb Pb 99,99 99,985 99,95 99,9

Pb min. 99,99 99,985 99,95 99,90 99,90

Cu

neCistore males. O,QI 0,015 0,05 0,10

Upotreba

za opti~ko staklo, akumulatore za kemijske aparate

}
{

za slitine,kabelskepla!teve
za kemijske aparate pri povi~nim temperaturama - 1966)

Pb H. 99,9

0,04. ..0,10

0,06

Slltine olova s kositrom i antimoDom Tiskarske slitine Sastav i upotreba Sastav Oznaka % Pb Sn 3 93 GPbSn3Sb4 4 GPbSo4Sb15 81 5 83 G Pb So 5 Sb 12 5 G Pb So 5 Sb 14 81 9 74 G Pb So 9 Sb 17 64 30 D Pb So 30 Sb 6' D Pb So 5 Sb 28' 67 5 (JUS C.El.l01 Tiskarska oznaka slitine 3/4 4/15 5/12 5/14 9/17 30/6 5/28

Sb 4 15 12 14 17 6 28

Upotreba

.
~

po

Dodatne slitine. elektri~ib Sastav % Sn Sb kablove (JUS C.El.040 - 1963)

Slitine za pl~teve Sastav i upotreba

i
E E E E

Omaka Pb Pb Pb Pb 99,9 Cu Sb So Sb

Cu

0,04
I

0,40

0,85 0,20'

Pb > 99,90 ostatak

I

Upotreba vrlo meko, za posebne svrbe vrlo meko, za open upotrebu tvrdo, za telefonske kabele meko, za brodske kabele - 1963)

Slitine alava s antimanam Sastav %

(JUS C.El.035

l limovi,trake,cijevi,fire Upotreba
.

armature plore za wtitu od radioaktivnog zrarenja

}za akumulatore
412

Kositrene i olome slitine za leiaje (JUS C.E1.100 (Bijela kovina) Omaka Sastav % 88.. .90 3. ..4 7. ..8 79...81 8.. .10 11.. . 12 79.. . 81 5...7 11...13 1...3 8...10 0,5...1,5 13. .. 15 0,75...1,0 0,75...1,0 0,4.. .0,6 ost. 5...7 0,5...1,5 14...16 0,75... 1,0 0,75.. .1,0 0,4 .. .0,6 ost. So Cu Sb So Cu Sb So Cu Sb Pb So Cu Sb Cd As Ni Pb So Cu Sb Cd As Ni Pb TvrdOOlHB pri .C 50 100 12 Talilte .C

- 1963)

20

Temperatura lijevanja .C 424 . .. 450

L. So 89

24,S 19 27 20

241. .. 354

L. So 80

10

230.. .400

440.. .460

L. So 80 Pb

27

20

10

182... 400

440...460

L.PbSo9Cd

28

23

15

240.. .400

450 .. . 520

L. Pb So6 Cd

26

21

15

245 .. .420

480.. . 520

L, Pb So 10

9,5...10,5 So 0,5.. .1,5 Cu 14,5. . . 16,5 Sb ost. Pb 4,5.. . 5,5 0,5...1,5 14,5. ..16,5 ost. So Cu Sb Pb

23

16

235.. . 370

420 .. . 450

L.PbSoS

22

13

240.. .420

450.. . 520

l!potreba

t: ~::~
L. So 80 Pb L. Pb So 9 Cd

}za dinamilli } }

. .. .. -~-' b L. Pb So6 Cd za I Je d0bre kIime sposo oast!pn velikim opte oJuna .. L. Pb So 10 b L. Pb So 5 za I Je d0bre kIime sposo oostipn UDlJerenun opte oJUDa
413

tdleo optereteoe letaje uz povi!eou temperaturu za dinamieki teAkoopterereoe le!aje

LEMOVI
Tvrdi lemovi

Mjedeni lemovi (JUS C.D2.306 - 1957)

Oznaka S. S. S. S. S. Co 85 Cn 63 Cn 60 Cn 54 Cn 48 Zo Zo Zo Zo Zn Co 84.. .86 62...64 59.. .61 53...55 47.. .49 41...43 Sastav % Zn min. 13 35 38 44 50 56 Si .0,4 . .0,4 .0,4 .0,4 Temper. lemljerija

.e

Upotreba

0.2.. 0,2. 0,2.. 0,2..

1020 910 900 890 870 845

i lijevano bakrene slitine, relik za bakar, 1eljezo

}jevano 1eljezo slitine i Ii. za bakrene i niklene

za bakrene i nikleoe slitine

S. Cn 42 Zo

Bakreni lemovi (DIN 8513/1 - 1979)

Oznaka po
DIN Co > > > 99,90 91 99,90 86

Sastav

I
I

% So

Temper.
P lemljenja

.e

Upotreba

LoCu Ill!
IIf

LoSF Cn L-Cu Sn6 LoCu Su 12

0,02. . .0,05 5 .. .8 O. . .0,4 -. . 13 0..- .0,4 11.

1083 1083 1040 990

} za

nelegirani

relik

}slitine i niklene za 1eljezne

Meld lemovi (JUS C.E1.041 Oznaka S. S. S, S. S, S. S. S. S. Sn 20 Sn 25 Sn 30 Sn 33 So 35 So 40 So 50 So 60 So 75 Sastav' % Sn Pb 20 80 75 25 70 30 33 67 35 65 40 60 50 50 60 40 75 25 Najnifa temperatura

- 1963) Upotreba

lemljenja.e
275 257 249 242 237 223 200 185 185 I J 1 J

IJenJ

p.

Dopustive neastore (maks.) %: 0,25 Bi; 0,02 Fe; 0,05 As; 0,005 AI; 0,005 Zn.

*
Slitine
Woodova

s ekstremno

niskim

talihem:

Roseova slitina: 50% Bi, 25% Pb, 25% Sn

slitina: 50% Bi, 25% Pb, 12,5% Sn, 12,5% Cd

- tamte 94 .c. - tamte 70.e.

414

Srebmi lemon (JUS C.D2.307 - 1957) Sastav % Omaka Cu razno Cd Ag aks maks. 7.. .9 55 S.Cu55ZnAg8 11...13 52 S. Co 52 Zn Ag 12 11... \3 52 5.. .9 S. Cu 52 Zn Ag 12 Cd 14.. .16 49 8...12 S. CD49 Zn Ag 15 Cd 19.. .21 43 13...17 S. CD 43 Zn Ag 20 Cd 24.. .26 43 S. CD 43 Zn Ag 25

Zo

TaIi!tc .C 870 830 800 770 750

770 3...7 29.. .31 36 10...14 700 S. CD 36 Zn Ag 30 Cd 37.. .39 42 4 So 800 S. CD 42 Zn Ag 38 Sn 43.. .45 730 32 S. CD32 Zn Ag 44 44.. .46 19 18.. .22 620 S. CD 19 Zo Ag 45 Cd 48.. .50 18 690 8 MD. 5 Ni S. CD 18 Zn Ag 49 Mn 49.. .51 32 3...7 700 S. CD 32 Zn Ag 50 Cd Upotreba Srebrni so lemovi oamijeojeni oJXenito za lemljeoje b:lika, Ujeveoog:reljeza, bakra i bakrenib sUtina, a osobito: S. Cu 52 Zo Ag 12 Cd, S. Cu 49 Zo Ag 15 Cd, S. Cu 43 Zo Ag 20 Cd - za lemljeoje b:lika (i platiranib b:Umih Umova)s bakrom; S. Cu 40 Zo Ag 27 Mo za kemijski otpome b:like i tvrde metaJe; S. Cu 42 Zo Ag 38 So - kao lem otporan prema morskoj vodi; S. Cu 32 Zo Ag 44 - kao vatrosta\ni lem; S. Cu 32 Zo Ag 50 Cd - kao lem otporan prema koroziji.
Aluminijski lemon
Tvrdi lemovi za aluminij (DIN 8513/4

S. CD42 Zn Ag25 Cd S. CD40 Zn Ag27 Mn S. CD44 Zn Ag30 Cd

24.. .26 26...28 29...31

42 40 44

12...16

10 MD. 6 Ni

::.: '" !!

780 730 840

1981)
Temperatura

Omaka po DIN L-AI Si 7,5 L-AI Si 10 L-AI SI 12

Meki lemovi

Sastav % Si AI

lernljenjo 'C 605... 615 595. ..605 590...600

Upotreba
oJXenito za aJomioij (oaroeito za slitine AI Mo)

6,8...
1

8,2
ostatak
1

9,0. ..10,5 11,0... 13,5

za aluminij

(DIN

1707

1981)

Omaka po DIN

Sastav % So Zo 8.. .15 Cdl drugo

Temper. lemljenja 'C

Upotreba

!.-So Zo 10 85.. .92

L-SoZn 40 55.. .70 L-CdZo 20 L-ZoAI5

30...45 17...25 94,0... 96,0

75...8 -1

200.. .340 }!ami leD 265...280 manje , premak 4,O...6,OAI380...390 lemlj.u1 komio 415

200...250

-POSEBNE
SHtine Z8 e1ektriCne

SLITINE ZA ELEKTROTEHNIKU
otpomike (DIN 17471

1983)

Sastav Oznaka % po DIN MD Ni AI 2 Cu Mo 12 Ni' 12 Cu Ni 20 MD 10 10 20 Cu Ni 44" 1 44 CUMD2A1 2 0,8 Co Ni 30 Mo 3 30 5 1,2 Cu MD 12 Ni AI 12

Co

Specifiari elektriari otpor Q mm'/m 20.C 100 .C 300 "C 500 "C 0,43 0,49 0,49 0,130 0,405 0,50

Upotreba

0,43 0,49 0,49 os\. 0,125 0,40 '0,50

0,49 0,49

mJeme p 0,49 } za. reciz. otpomike 0,417 0,432 otpomike 0,50 0,50 } za opec

. Manganin. - .. Konstantan. NikeUn je slitina sa (%): 55...68 Co, 31...32 Ni, 0.. .13 Zo, a ima specifiari elektriari otpor 0,40. . . 0,44 Q mm'/m. . SHtine Z8 elekrieue ike Z8 vIsoke tempenture (DIN 17470 1984) Oznaka Sastav Specifiari elektriari otpor Upotreba % Q mm'/m po do"C DIN er Ni AI Fe 20.C 400 .C 800 .C 1200 .C Ni Cr 80 20') 20 os\. 1200 1,12 1,15 1,14 1,17 IS OS\. 22 1150 Ni Cr 60 15') 1,13 1,20 1,22 1,28 - ost. 1.04 1,17 1,26 Ni Cr 30 20') 20 30 1100 er Ni 25 20') ost. 0,95 1050 25 20 I,ll 1,22 CrAl255 25 5 os\. 1,44 1,45 1,48 1,49 1300 CrAl205 20 5 os\. 1,37 1200 1,39 1,44 1,45

1) Cekas n. - ') Cekas. - ') Cekas 0. -') Cekas 1. Kanlal je slitiDasa (%): 30 Cr, 5 AI, 3 Co i ost. Fe, a upotrebljava se do 1350.C. SHtine posebDe elektrieue permeablJoosti

Naziv
slitina 1040

Sastavu %
Ni 72

Co

Mo

MD

14

permalloy A permalloy B permalloy C

Naziv permeDdur koerzit 15 Co 70

78,5 48 78,5

Cr

Fe

<0,1

<0,1
I

11 21,S 52
18

0,5

< 0,1

SHtine Z8 permaoentDe magnete Co 49 16 Sasta u % Mo Ni AI

1,6

koerzit30 Co 90
500 koerzit 120 700 koerzit 160 slitine Misbima: 1)

31

4,7

2) 416

10 7,5

0,4

27,S 24,S 26 27

razno 2V

Fe 49

4,8 Ti

13 11,5 14 6

4Cu + Cu + Cu

O5t.

TITAN I TITANOVE tisti titan

SLITINE

Titan kristalizira u dva krjstalna oblika: pod temperaturom pretvorbe 82C je Ti" koji kristaJizira heksagonalno, nad tom temperaturom nastaje Ti, oji kristalizira u kubnoj prostomo centra1iziranoj rdetki. qustoea titana lefi medu gustoeama te~kih i lakih kovina: T... (20C) fl = 4505 kgfm3 T'IJ (900C) fl = 4320 kgfm3
Tehnitki tisti titDn (DIN 17850

1985)

Oznaka 3.7025

nON

mw.

Sastav (%) C

maks.

mw.

maks.
0,13 0,13 0,13 0,13

T1

0,20 0,10 3.7035 0,25 0,20 3.7055 0,30 0,25 I 3.7065 0,35 0,30 I Meluutitlw svojstva lcQvanog titana VIana Naprcz. lea-nja Oznaka evrsl<XaR.. N mm2 N/mm2 Rfn0'> Rp I N/mm2. 3.7025.10 > 180 > 200 250...410 > 270 390 . .. 540 3.7035.10 >250 3.7055.10 > 320 > 350 460 .. . 590 3.7065.10 > 390 > 410 540.. . 740

0,05 0,08 0,06 0,08 0,06 0,10 0,07 I 0,10 I (DIN 17864 1973)

I os.
I

Poslol. produij. Tvrd<Xa Wav. KU/3 J A,% HB uzd. popr. uzd. popr. 30 25 120 85 60 22 20 150 40 35 170 28 16 35 25 16 15 200 25 20

Tehnicki Cisti titan je otporan pr em a koroziji, postojan u morskoj vodi i morskoj Idimi. Upotreba: za kemijske aparate i u zrakoplovstvu.
1itIUIove slitine (DIN 17851

1973)

Oznaka TtAI 6 V 4 TtAI 5 Sn 2 0,200.

AI 5,5...6,75 4,0.. . 6,0

Sastav (0/0). V

T1 ost. Fe, 0,015...0,020

GusI<Xa kg/m' 4450 4500 H, 0,05 N,

Dozvoljene ne&t06: (%): 0,08 C, 0,30...0,50

Mehanitlw Oznaka TtAI 6 V 4-F89 TiAI 5 Sn 2-F79

svojstva tifQnovih slilina (DIN 17864) VIafua Naprez. Modui evrsl<Xa Postol. lea-nja e1ast. E produij. Rm Rpo.> N/mm2 % Nlmm2 N/mm2 111000

ZiIavosI KU/3 J 31

Upotreba do 480 .C do 500 OC

760

820

790

890

10

Titanove slitine dobro se zavaruju, otpome su prema koroziji. Njihova znama evrstoCa i razmjemo mala gustoea omogueuju konstruiranje najlak~ih dijelova (zrakoplovstvo, svemirska tehnika). 28 - Strojarski prirufnik
417

,.
OBLICI KOVINSKIH POLUPROIZVODA ODUEVCI OD SIVOG LIJEVA za tla~e cjevovode Cijevi 5 kolMom (JUS C.J1.030 - 1961)
Razredo Nazivni lIak bar Ispitni tlak bar

za DN (mm) za DN (mm) 50, 6S !80... 1200 ...600 ! 600)--

.
.

B
k

LA h L A

c c g
c

16

12,5

10 12,5 10
16

20 25 20
30

15 20 15
25

c Nazivni promjer DN mm 50 65 80 100 125 150 200 250 300 350 400 450 500 600 700 800 900 1000 1100 1200

g 12,5 centn 'f- 101 r'Ijev, g uga .

25... k" graVltaCljs I Ij'"

D,

I
I

D2

'

mm I mm ,mm 84 66 I 78 82 I 94 100 98 110 116 118 137 131 157 163 144 170 183 189 222 235 241 287 294 274 326 339 346 378 398 391 429 442 449 480 494 501 532 546 553 650 657 635 738 753 760 842 857 865 945 968 960 1048 1064 1072 1152 . 1169 1177 1256 1273 1281

D3

Dimenzije ~~(mm) h
I

mmlLAI

pri razredu
A

I B

77 80 84 88 91 94 100 103 105 107 110 112 115 120 122 125 128 130 135 140

6,7 6,9 7,2 7,5 7,9 8,3 9,2 10,0 10,8 11,7 12,5 13,3 14,2 15,8 17,5 19,2 20,8 22,5 24,2 25,8

7,3 7,6 7,9 8,3 8,7 9,2 10,1 11,0 11,9 12,8 13,8 14,7 15,6 17,4 19,3 21,1 22,9 24,8 26,6 28,4

I Masa Ikol~ka cijevi l kg kg/m

l

8,6 9,0 9,5 10,0 11,0 12,0 13,0 14,0 15,0 16,0 17,0 19,0 21,0 23,0 25,0 27,0 29,0 31,0

3,3 4,4 5,5 7,1 9,2 11,5 16,8 22,9 29,8 37,5 46,3 56,0 66,0 89,3 116,8 147,8 182,6 222,3 265,6 313,2

8,9 11,6 14,7 18,6 24,2 31,1 44,0 59,3 76,5 96,3 116,9 141,0 165,2 219,8 283,2 354,9 431,8 518,3 613,1 712,9

Masa cijevi vrijedi za razred LA. Mase cijevi za razrede A i B su prib1izno za 10 odnosno 20% veCe. Nazivni promjeri Duljine L DN

50, 65 2 i3

80. . . 150 3, 4 j 5

200 ... 4 j.5

mm m

418 -.-......

Cijevi s prirubnicom (JUS C.Jl.033 1961)

NaRaz- zivni red- tlak

I

Ispitni tlak (bar) za DH (mm)

I

(bar)

.. .300 1300)...600 1600)...

g 12,5 25 20 - g gravitacijski lijev (u pje~

kalupima).

15

L Dimenzije Rupe za vijke Masa

nice CIJCV1 10,4 13,7 17,3 22,0 28,7 35,9 52,1 70,6 91,4 114,5 139,5 169,0 196,7 262,9 338,2 423,1 516,6 619,2 731,5 853,0
,

Nazivoi promjer
DH mm

mm I mm I mm I mm I mm D b 6 50 66 98 165 20,5 8,0 65 82 118 185 8,3 21,0 98 80 133 200 21,0 8,6 100 118 153 220 22,0 9,0 125 144 183 250 22,5 9,5 150 209 285 170 23,0 10,0 200 222 264 340 24,5 11,0 250 274 395 319 26,0 12,0 300 326 367 445 27,5 13,0 350 378 427 505 29,0 14,0 429 400 477 565 30,0 15,0 450 480 615 528 31,5 16,0 SOO 532 582 670 17,0 33,0 600 635 682 780 36,0 19,0 700 738 797 895 38,5 21,0 800 842 904 1015 41,5 23,0 945 1004 1115 900 44,0 25,0 1000 1048 1111 1230 47,0 27,0 1100 1152 1221 1340 29,0 50,0 1200 1256 1329 1455 52,5 31,0

1n125 145 160 180 210 240 295 350 400 460 515 565 620 725 840 950 1050 1160 1270 1380 4 4 4 8 8 8 8 12 12 16 16 20 20 20 24 24 28 28 32 32

I :m
19 19 19 19 19 23 23 23 23 23 28 28 28 31 31 34 34 37 37 40

kg prirub-I kg/m. .. 2,7 3,3 3,7 4,2 5,3 6,7 9,3 12,0 14,8 19,0 23,4 26,5 32,1 44,0 59,9 80,8 94,6 120,0 139,0 173,0

- n

broj rupa.

Vrijednost c na slici iznosi: DN = 50... 250 300...500 c = 3 4

l>N: I, 2, 3 iIi 4 m.

600.. .1200 5

mm mm

Duljinc L iznose za DN = 50,65 i 80 mm: 1,2 iIi 3 m, za sve ostale ~9

Fazonski cijevni komadl (JUS c.JI. Spojni komadi s koleakom i s koleacima prirubnicom (JUS C.J1.040) (JUS C.J1.04I)

040. . .081 -

1961)

s prirubnicom (JUS CJl.042)

s prirubnicama (JUS C.J1.043)

50...1200 DN= 50...1200 DN = SO...1200 DN= b = 10,1. .. 38,0 b = 9,3...36,2 b = 9,3. ..36,2 1= 150.. .500 1= 155.. .210 1= 400. ..800 (Sve su mjere u mm) Redukcijski komadi s koleacima (JUS C.J1.050) s prirubnicama (JUS C.J1,051)

DN = 50. ..1200 b= 9,3...36,2 1= 100.. .900

DN= dn = b, = <h = I~

65...1200mm 50...1100 mm 9,7. ..36,2 mm 9,3.. .33,8 mm

200...600 mm

DN = dn= b, = b2= 1=

65...1200mm 50...1100mm 9,7...36,2 mm 9,3.. .33,8 mm 200...600 mm

"32luk (JUS C.l1.063)

Lukovi- s kolcacima ',.Iuk ',.Iuk

(JUS C.Jl.06O) (JUS C.J1.06I)

',..Iuk (JUSC.J1.062)

DN = SO...500 b = 9,3... 19,8 R = 110.. .515 10= 40... .85

DN= b= R= 10=

50...1200 DN= 50...1200 DN = 50.. .1200 9;3.. .36,2 b = 9,3.. .36,2 b = 9.3...36,2 250. ..1400 R = 250.. .1400 R=250...1400 40.. .155 10= 40.. .155 10= 40.. .155 (Sve su mjere u mm)

420

5 prirubnicama 'i.luk (JUS C.JI.064)

'/.luk (JUS C.JL065)

luk sa stopalom (JUS C.JL068)

DN= 50...12oomm /j = 9,3.. .36,2 mm R = 110.. .1145 mm .1.= 40...155 mm

~.~

~~
DN = SO.. .1200 mm /j = 9,3.. .36,2 mm R = 266.. .1400 mm I. = 40.. .155 mm s prirubnicama (JUSC.JI.071)

DN= /j = R= I. =

-llij
50...600 mm 9,2.. .22,2 mm 110.. .605 mm 40...95 mm

Odvojci s kolacima (JUSC.JI.070)

s kolcacima i prirubnicom (JUS C.JI.072)

6
DN

= 50...600 do = 50...600 /j = 9,3...22,2 1= 111. ..940

mm

DN

mm
mm mm

= SO.. .1200 mm dn = 50...12oomm /j = 9,3.. .36,2 mm 1= 300.. .1700 mm

F~
.

.
DN

= SO.. .1200mm

dn =' 50...12oomm /j = '9,3.. .36,2 mm 1= 110...1780mm

Krifni komadi s kolacima (JUS C.J 1.080)

s prirubnicama (JUS C.JI.081)

DN = 50...600 mm /j = 9,3.. .22,2mm 1= 110.. .940 mm

DN = SO...1200mm /j = 9,3.. .36,2 mm 1= 300. ..11oomm

421

CEUCNI POLUPROIZVODI Mase materijaIa po jedinici duljine (kglm) iIi jedinici povriine (kglm~ izraamane su s obzirom na gustoeu felika 7850 kglm3. Ce6kaiipbmavrufe valjan:
ofaugli kvadrami (JUS C.B3.024 - 1984) leslOOkutni

,JUS0.1-1984) Nazivna debljina mm 5,5 6 6,5 7 7,5 8 10 12 14 16 18 20 22 24 25 27 28 30 31 32 35 37 38 Duljinska masa kg/m kvadr. okrugli 0,187 0,222 0,260 0,302 0,347 0,395 0,502 0,617 0,785 0,888 1,13 1,21 1,58 2,00 2,47 2,98 3,55 3,85 4,49 4,83 5,55 5,92 6,31 7,55 8,44 8,90 1,54 2,01 2,54 J,14 3,80 4,91 Nazivna debljina mm 40 . 42 44 45 50 52 55 60 65 70 75 80 90 100 110 120 140 150 160 180 200 220

7,07 8,04 9,62

Nazivni Duljinska masa kg/m zijev klju kvadr . mm okrugli 13 9,86 12,6 14 10,9 15 11,9 16 12,5 18 15,4 19,6 20,5 16,7 22,5 18,7 23,5 28,3 22,2 25,5 26,0 28,5 30,2 38,5 31,5 34,7 33,5 39,5 50,2 37,5 39,5 49,9 61,7 78,5 42,5 74,6 47,5 113 88,8 52 55 121 57 139 62 158 200 62,5 67 247 72 298 78 83 88 93 98 103

'JUSi-I984J
Duljinska masa kg/m 1,15 1,33 1,53 1,74 2,20 2,86 3,44 3,75 4,42 5,52 6,74 7,63 9,58 10,6 12,2 15,3 18,4 20,6 22,1 26,1 26,5 30,5 35,2 41,4 46,8 52,6 58,8 65,3 72,1

Navedeni so samo telid debljine skupine A koji se obimo upotrebljavaju. (Za telike debljine skupine B koji se upotrebljavaju samo iznimno vidi gore navedeni standardl)

Okrugli betonski lelik (JUS C.K6.020 - 1955) Promjeri: 5, 6, 7,8, 10,12,14,16,18,20,22,25,28,30,32,36,40. Preporufuje se upotreba deblje tiskanih promjera. 422

Vu~eDi Okrugli vuleni lelki

~elici

u ~ipkama
- 1984) i

wfeDi u tolerancijskom

polju ISO b 11 (JUS C.B3.411

ISO b 9 (JUS C.B3.412 - 1984) Promjer d mm 10 10,5 11 11,5 12 12,5 13 13,5 14 14,5 15 16 17 18 19 20 Masa Promjer d mm kg/m 21 0,617 22 0,611) 23 0,74"6 24 0,815 25 0,888 26 0,963 27 1,04 28 1,12 30 1,21 31 1,30 32 1,39 33 1,58 34 1,78 35 2,00 36 2,23 37 2,47 Masa kg/m 2,72 2,98 3,26 3,55 3,85 4,17 4,49 4,83 5,55 5,92 6,31 6,71 7,13 7,55 7,99 8,44 Promjer d mm 38 39 40 42 44 45 46 48 50 52 55 58 60 63 65 70 Masa kglm 8,90 9,38 9,86 10,9 11,9 12,5 13,0 14,2 15,4 16,7 18,7 20,7 22,2 24,5 26,0 30,2 Promjer d mm 75 80 85 90 95' 100 110 120 125 130 140 150 160 180 200 Masa kg/m. 34,7 39,5 44,5 49,9 55,6 61,7 74,6 88,8 96,3 104 121 139 158 200 247

I'

,
"

Standardizirano samo u tolerancijskom podrutju ISO b 11.

Kvadralni vuleni lelici (JUS C.B3.421 - 1986) wfeDi u tolerancijskom polju ISO b 11 Masa Debljina a Masa Debljina a Debljinaa mm mm mm kg/m kg/m 2 10 22 0,0314 0,785 3 11 0,0707 0,950 (24) 12 25 3,5 0,0962 1,13 13 4 0,126 1,33 (27) 14 28 0,159 1,54 4,5 5 0,196 1,77 (15) (30) 32 16 5,5 0,237 2,01 6 0,283 2,27 (17) (35) 7 18 36 2,54 0,385 40 8 (19) 2,83 0,502 20 9 45 0,636 3,14

Masa kg/m 3,80 4,52 4,91 5,72 6,15 7,07 8,04 9,62 10,2 12,6 15,9

Debljina a mm 50 (55) (60) 63 (65) 70 (75) 80 100

Masa kg/m 19,6 23,7 28,3 31,2 33,2 38,5 44,2 50,2 78,5

Dimeozije u zagradama upotrebljavaju se jedino u iznimnim sluCijevima.

* b 11).
Sesterokutni vuhni lelid

- JUS

C.B3.441

- 1984 (wfeDi u tolerancijskom

polju ISO

423

PIomati

CeIik

~
Sirina a mm 10 5

vru~e

valjan (JUSC.B3.025-1984) Debljine 5. . . 14 mm

Duljinska masa kg/m za debljinu b mm 9 10 11

12
14 15 16

0,393

18
20 22 25 26 28 30 32 35

0,550 0,659 0,769 0,879 0,589 0,707 0,824 0,942 0,628 0,754 0,879 1,00

0,471 0,565

0,707 0,848
0,942 1,04 1,18 1,22 1,32 1,41 1,51 1,65

1,13

1,13

1,27
1,41

1,18 1,26 1,57 1,73 1,96 2,04 2,20 2,36 2,51 2,75 2,98 3,14 3,53 3,93 4,32 4,71 5,10
5,50

1,38

1,41

1#

13

38
40 45 50 55 60 65 70

0,785 0,864 0,981 1,02 1,10 1,18 1,26 1,37 1,57 1,77 1,96 2,16 2,36 2,55 2,75 3,14 3,53 3,93

1,10 1,21 1,37 1,43 1,54 1,65

1,49 1,79
1,88 2,12 2,36 2,59 2,83 3,06 3,30 3,77 4,24 4,71

1,92

2,20 2,47 2,75 3,30

75
80 90 100 110 120 130 140 150

2,94 3,53

3,85 -

1,26 1,38 1,57 1,63 1,76 1,88 2,01 2,20 2,39 2,51 2,83 3,14 3,45 3,77 4,08 4,40
4,71

2,07 2,36 2,45 2,64 2,83 3,01 3,58 3,77 4,24 4,71 5,18 5,65

14

1,88 2,04
2,25 2,55 2,65 2,86 3,06 3,27 3,88 4,08 4,59 5,10 5,61 6,12

2,12 2,47 2,83

1,90

3,30 3,57 3,85

4,18 4,40 4,95 5,50 6,04 7,14

2,42 2,75 2,86 3,08 3,30 3,52

3,53 -

4,24 4,59

4,40 4,95 5,50

5,02 5,65 6,28 6,91

6,36

7,54
8,16

8,48
9,18

7,77

5,89 6,28 7,07 7,85 8,64 10,2

6,12 6,63 6,59 7,14 7,07 7,65

9,42 10,4 11,3 12,2

11,2

6,91 7,54 8,16 7,77 8,48 9,18 8,64 9,42 10,2' 11,0 9,50 10,4 11,2 12,1

8,79
9,42

9,89 11,0

11,8

130

12,2 13,2 14,1

13,3

14,3 165

153

Debelo otisnute mase vrijede za obiajne Duljina plosnatog relika: nonnalno: 3. . .4 m, najv~: 12 m.

dimenzije; ostale su izvanredne.

424

Vrute valjani plosnati &1ik (JUS C.B3.025

- 1984)

- --- -- -- . - --Sirina a mm Duljinska masa kg/m za debljinu b mm 20 25 30 18

15 2,36

16

22 25 26
28

20

2,59 2,94 3,14 3,06 3,27

17

35

40

50

-. -

30 32 35 38 40 45 50 55 60 65 70
75

3,52

3,53 3,77 4,12 4,47 4,71 5,30 5,S9 6,48 7,07 7,65 8,24
8,83 10,6 11,S 13,0 14,1 17.7

3,77 4,02 4,40 4,77 5,02 5,65 6,28 6,91 7,54 8,16 8,79
11,3 12,3 13,8 15,1 18.8

3,67 3,96 4,24

4,71 5,50 6,28

5,89 6,87 7,85

5,02 6,28 5,97 7,46

4,95

9,42

5,65 7,07 7,77

7,07 8,83 10,6

7,85 9,SI l1,S 8,64 10,8 13,0 12,8 13,7 15,3 16,5

10,6
12,0 13,3 14,7 16,0

15,7

8,48 9,42 l1,S 14,1

9,18 10,2 9,89 11,0

16,5 18,8
19,2 22,0 20,4 22,0 25,1 2S,3 31,4 34,5 44,0

80
90 100 110 120

9,42 10,0

9,42 10,0

11,8 14,7 17,7

12,6 14,1 15,7 17,3 IS,8 20,4 15,7 17,7 19,6 21,6 23,6 25,5 IS,S 21,2 23,6 25,9 2S,3 30,6

20,6 23,6

27,5 31,4 35,3 39,3 43,2 55,0

130 140
150

15,3 16,3 16,5 17,6

12,7 14,1 15,5 17,0 18,4

22,0 27,5 33,0 23.6 29.4 35.3

37,7 47,1 40,8 51,0 47.1 5S,9

Duljina plosnatog

C!elika: normalna

3 . . .4 m, maksimaina 12 m.

Sirold plosnati &Iik - lamele, vru~ va1jan (JUS C.B3.030 - 1986): fuina a ISO ... 1250mm. debljina b 40... 80mm. duljina I 2... 12m. Plosnati &Iik s rebrom - za lisnate opruge, vru~ va1jan

(JUS C.B3.031- 1966):

Vuleni plosnati lelik (JUS C.B3.431 - 1986):

lirinaa debljinab fuina a debljinab

60.. .120 mm, 10. .. 16mm.

5 ...50mm. 1.5...50mm. do 600 mm, 0,08. .. 5,0 mm. 10...190 mm, I... 5 mm. 425

fuina a debljina b Tralauti (obrulni) lelik, vru~ va1jan (JUS C.B3.SS0 - 1960): lirina a debljina b

H1adno valjiIM &1ilne /rake (JUS C.B3.S30 - 1967):

CeUmi kutni proIDi Jednakokracni kutni profili 1962)

vruee valjani Raznokracni

:...1

kutni profili 1962)

(JUS C.B3.101 -

(JUS C.B3.111 -

I I i

Stati~ke veliane: I moment tromosti plohe W moment otpora i

- polumjer

tromosti mjere

Konstrukcijske Jednakokracni

- vidi str.

431!

kutni profili

Oznaka

Presjek S mm2
I

--rbXbXd mm 20X20X3
25 X 25 X 3 25 X 25 X 4 30 X 30 X 3

Dulj. masa kg/m

Stati~ke veli~ine e

(" = Iy
I

1()4 mm4

I I.
I

w..= Wy
0,28 0,45 0,58 0,65 0,86 1,04 1,18 1,56 1,91 2,43 3,05 3,61 4,40

1()3 mm3

I Wo
I

mm 0,88 1,12 1,45 1,36 1,78 2,18 2,10 2,42 2,97 3,38 3,77 4,47 4,95

(= cm4) 0,15 0,31 0,40 0,57 0,76 0,91 1,24 1,86 2,22 3,25 4,59 5,24 7,24

(= cm3) 0,18 0,30 0,37 0,48 0,61 0,70 0,88 1,18 1,35 1,80 2,32 2,57 3,28

mm 3,7 4,7 4,7 5,7 5,8 5,7 6,8 7,8 7,7 8,7 9,8 9,6 10,7

30X30X4 30X 30X 5 35x 35"x4 40X40X4 4OX4OX5 45X45X 5

50 X 50 X 5 50 X 50 X 6 55 X 55 X 6

112 142 185 174 227 278 267 308 379 430 480 569 631

6,0 0,39 7,3 0,79 7,6 1,01 8,4 1,41 8,9 1,81 9,2 2,16 10,0 2,96 11,2 4,48 11,6 5,43 12,8 7,83 14,0 11,0 14,5 12,8 15,6 17,3

426

lednakokracni Oznaka

kutni pro/ili (nastavak)

I

sjek s bxbxd mm2 IT!m 691 5,42 60X 60x 6 903 7,09 60X 60X 8 870 6,83 65 X 65 X 7 940 7,38 70X 70x 7 70X 70X 9 1190 9,34 75 X 75 X 8 1150 9,03 75X 75X 10 1410 lI,l 80X 80X 8 1230 9,66 80X 80X 10 1510 ll,9 80X 80x 12 1790 14,1 90X 90X 9 1550 12,2 90X 90X II 1870 14,7 lOOX 100X 10 1920 15,1 100x 100x 12 2270 17,8 1I0x 1I0x 10 2120 16,6 1l0x 1l0x 12 2510 19,7 2540 19,9 120Xl20XlI 120X 120X 13 2970 23,3 130 x 130 X 12 3000 23,6 130 X 130 X 14 3470 27,2 140x 140x 14 3720 29,2 140X 140X 16 4220 33,2 150X 150X 14 4030 31,6 150X 150X 16 4570 35,9 160x 160X 15 4610 36,2 160X 160X 17 5180 40,7 200 X 200 X 16 6180 48,5 200 X 200 X 18 6910 54,3

Pre- Dulj.
masa kg/m
10"

Staticke velicine

mm \ Ix =(= cm4) e Iy I 16,9 17,7 18,5 19,7 20,5 21,3 22,1 22,6 23,4 24,1 25,4 26,2 28,2 29,0 30,7 31,5 33,6 34,4 36,4 37,2 40,2 40,9 42,1 42,9 44,9 45,7 55,2 56,0 22,8 29,1 33,4 42,4 52,6 58,9 71,4 72,3 87,5 102 116 138 177 207 239 280 341 394 472 540 692 775 845 949 1100 1230 2340 2600

mm4
9,43 12,1 13,8 17,6 22,0 24,4 29,8 29,6 35,9 43,0 47,8 57,1 73,3 86,2 98,6 116 140 162 194 223 282 318 347 391 453 506 943 1050

103 mm]
IWx= (= cm3) Wyl W I mm i

5,29 6,88 7,18 8,43 10,6 lI,O 13,5 12,6 15,5 18,2 18,0 21,6 24,7 29,2 30,1 35,7 39,5 46,0 50,4 58,2 69,3 78,2 78,2 88,7 95,6 108 162 181

3,95 1I,7 4,84 lI,6 5,27 12,6 6,31 13,7 7,59 13,6 8,1I 14,6 9,55 14,5 9,25 15,5 10,9 15,4 12,6 15,3 13,3 15,4 18,4 21,0 22,7 26,1 29,5 33,3 37,7 42,4 49,7 55,0 58,3 64,4 71,3 78,3 121 133 m. 427 17,6 17,5 19,5 19,5 21,6 21,5 23,5 23,4 25,4 25,3' 27,5 27,4 29,4 29,3 31,4 31,3 39,1 39,0

II

'\
li

I!

Normalne duljine jednakokracnih kutnih profila: 3...15

Raznokracni

kutni profili

Oznaka

L
bXhXd mm 20X 20X 20X 30 X 30X 30X 40X 45 X 3 4 3 4

PreDulj. sjek masa S kg/m mm2 142 185 172 287

Staticke velicine
Ix ex

mm

ey

104mm4 (= cm4) 1,25 1,59 2,79 5,78 17,2 20,1 23,0 44,9 23,1 31,0 141 47,9 71,7 92,S 68,1 141 167 321 276 226 276323 358 420 552 650 1440 1650 0,44 0,55 0,47 2,05 6,11 7,12 8,07 7,59 11,9 15,8 23,4 21,8 25,8 33,0 40,1 46,7 55,1 54,2 68,3 80,8 98,1 114 141 165 198 232 247 282

Iy I

Wx

103mm3 (= cm3) 0;62 0,81 1,08 1,91 4,25 5,03 5,79 8,73 5,11 6,99 22,2 9,39 11,7 15,4 12,3 21,0 25,3 38,4 31,9 27,6 34,1 40,4 40,S 48,0 54,1 64,2 111 128 0,29 0,38 0,30 0,91 2,02 2,38 2,74 2,44 3,18 4,31 6,17 5,32 5,61 7,31 8,41 9,52 11,4 10,7 11,7 13,2 16,2 19,1 20,6 24,4 25,8 30,6 31,3 36,1

Wy

I,ll 9,9 1,45 10,3 1,35 14,3 2,25 14,8

5,0 5,4 4,4

40X 60X 5 479 3,76 40X 60X 6 568 4,46 40X 60X 7 655 5,14 689 5,41 40X 80x 6 50 X 65 X 5 554 4,35 50 X 65 X 7 760 5,97 50 X 100 X 10 1410 11,1 55 X 75X 7 866 6,80 60X 90X 6 869 6,82 60X 90X 8 1140 8,96 65X 80X 8 1100 8,66 65X 100X 9 1420 11,1 65X 100 X 11 1710 13,4 65X130Xl0 1860 14,6 75 X 130 X 8 1590 12,5 80X 120X 8 1550 12,2 80X 120X 10 1910 15,0 80X 120X 12 2270 17,8 90X 130 X 10 2120 16,6 90 X 130 X 12 2510 19,7 100X150Xl0 2420 19,0 100X150X12 2870 22,6 100 X 200 X 12 3480 27,3 100 X 200 X 14 4030 31,6

7,4 19,6 9,7 20,0 10,1 20,4 10,5 28,S 8,8 19,9 12,5 20,7 13,3 36,7 12,0

24,0 14,1 28,9 14,1 29,7 14,9 24,7 17,3 33,2 15,9 34,0 16,7 46,S 14,5 43,6 16,5 38,3 18,7 39,2 19,5 40,0 20,3 41,S 21,8 42,4 22,6 48,0 48,9 70,3 71,2 23,4 24,2 21,0 21,8

Norma1ne duljine raznokracnih

kutnih profila:

3... 15 m.

428

CelibJi profili vruce valjani (JUS C.B3.141 Stati~ke veli~ine: 1962)

W I

moment tromosti moment otpora tromosti: ix

plohe

Polumjer

= VI,)A iy= VIy/A

Konstrukcijske mjere

vidi str. 431! Statike veliine e Ix ly 1()4 mm4

.
0

.. -'" ..
15

Dimenzije mm

Presjek s mm2

.. "" .5 '5 Cl

1()3mm3
I

C
6,5 8 10 12 14 16 18 20 (22) 24 26 (28) 30 65 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 42 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 7,5 8 8,5 7 9 7 10 7,5 10,5 8 11 8,5 11,5 9 12,5 9,5 13 10 14 10 15 10 16 5,5 6 6 903 7,09 1100 8,64 1350 10,6 1700 13,4 2040 16,0 2400 18,8 2800 22,0 3220 25,3 3740 29,4 4230 33,2 4830 37,9 5330 41,8 5880 46,2

mI
14,2 14,5 IS,S 16,0 17,5 18,4 19,2 20,1 21,4

( = cm4)

( Wx

= cm3) I Wy

57,S 14,1 106 19,4 206 29,3 364 43,2 605 62,7 925 85,3 1350 114 1910 148 2690 197 248 317 399 495

17,7 5,07 26,S 6,36 41,2 8,49 60,7 86,4 116 150 191 245 300 371 448 535 11,1 14,8 18,3 22,4 27,0 33,6 39,6 47,7 57,2 67,8

22,3 3600 25,3 6280 27,0 8030 23'614820

Treba se kloniti dimenzija u zagradama.

Normalne duljine ~Ii~nih profila [: 4... 15m.

429

CeliCni

pro61i

I
1962)

b :...1

vruce valjani (JUS C.B3.13I Staticke velicine: d

I

moment tromosti

plohe

moment otpora
tromosti:

Polumjer

i" = VI,,/A iy = VIy/A

Konstrukcijske mjere

vidi str. 431!

.
T

os c N 0

os -'"

Dimenzije mm t

Presjek S mm2

masa
kg/m

Dulj.

Staticke velicine I" Iy IO"mm4

Wy W" 103mm3
I

8 10 12 14 16 18 20 (22) 24 26 (28) 30 (32) 34 (36) (38) 40

h I 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400

bid

(= cm4) 5,9 6,8 7,7 8,6 9,5 10,4 11,3 12,2 13,1 14,1 15,2 16,2 17,3 18,3 19,5 20,5 21,6 758 5,95 1060 8,32 1420 11,2 1830 14,4 2280 17,9 2790 21,9 3350 26,3 3960 31,1 4610 38,2 5340 41,9 6110 48,0 6910 54,2 7780 61,1 8680 68,1 9710 76,2 10700 84,0 11 800 92,6 77,8 171 328 573 935 1450 2140 3060 -.... 4250 5740 7590 9800 12510 15700 19610 24010 29210 6,3 12,2 21,5 35,2 54,7 81,3 117 162 221 288 364 451 555 674 818 975 1160

(= cm3) 19,5 34,2 54,7 81,9 117 161 214 278 354 442 543 653 3,00 4,88 7,41 10,7 14,8 19,8 26,0 33,1 41,7 51,0 61,2 72,2 84,7 98,4 114 131 149

42 50 58 66

3,9 4,5 5,1 5,7

74 6,3 82 6,9 90 7,5 98 8,1 106 8,7 113 9,4 119 10,1 125 10,8 131 11,5 137 12,2 143 13,0 149 13,7 155 14,4

782 923 1090 1250 1460

Treba se kloniti dimenzija u zagradama.

Normalne duljine eelicnih profila I: 4.. .15 m. 430

Konstrakcijske mjere celimih profila (po DIN 997) Sve mjere u mm te/icni kutni pro/ili b b do C, C, C, C2 max. h h 20 12

do max,

c,
b

25
"

15
17 18

30 35

4,3 6,4 11
11 13 13 17 17 8,4

75 80
90

40 45
50

60
70 80 90 95 105

23 23
25

40
45 50 55 60 65

22
25 30 30 35 35

100
110 120 130 140 150

45
45 50 50 50 50

25
25 25 25 28 28

<:11 H

70

40

21 21

160 200

60 60

115 28 150 28

I
te/icni pro/ili

C
b 42 C 25 25 30 30 35 35 40 do max. 11 13 13 17 17 21 21 h, 33 46 64 82 98 115 133 b 75 80 85 90 95 100 C 40 45 45 50 50 55 do max. 23 23 25 25 25 25 hI 151 167 184 200 216 222

cl

I 45

'F
'I
1;" ii 1I

50 55

60 65 70 te/icni profili

I
b 42 50 58 66 74 82 90 98 106
C

do max. 6,4 6,4 8,4 11 11 13 13 13 17

hi 59 75 92 109 125 142 159 176 192

b 113 119 125 131 137 143 149 155

C 60 62 64 70 74 76 82 86

do max. 17 17 21 21 21 23 23 23

hI 208 225 241 258 274 290 306 323

22 28 32 34 40 44 48 52 56

431

ZeljezniCke

traCoice (duljinske (JUS C.K1.021

mase vece od 20 kg/m) - 1963)

Oznaka tipa tracnice 22 45 49

Dulj. masa kg/m 22,12 45,44 49,43

Presjek S mm' 2818 5784 6297

Moment tromosti Ix 104 mm4 (= cm4) 375,5 1552 I 819

Momenl olpora W 103 mm3 t= cm3) 73.6 215 240

Tip 22

Ttp '5

~ ~

~ g

J Tip'9 432 L

Ce6Coi limovi

CeliCnidebeli limovi (JUS C.B4.110 - 1972)

Dcbljina u skoko400) . . . 700 vUnapo 5 ... 7 0,5 mm " skokovUn mm po 20 mm 7)...301 30) .. . 50 2 !DID " skokovUn 50) .. . 60 3 mm 5 mm po 50 mm 60) ... mm SiriDamm
700) . . . 1500 1500) . . . 300

Duljina mm .. .6000 6000) . . .

u skokovima po 50 mm" u skokovUna skokovUn skokovUna u skokovUna po 100 mm po 500 mm po 1000 mm po 100 mm

Celicni osrednji limovi (JUS C.B4.111 - 1956) Debljina 3, 3,5 4, 4,5 4,75 mm .. . 1200... 1450... 1700mm Sirina Duljina . . . 4000. . . 5000. . . 6000 . . . 7000 mm Trgova/!ki formati 1000 x 2000mm 1250 x 2500 mm Celicni tanki limovi (JUS C.B4.112 - 1962 in 113 - 1978) Debljina 0,4. . .0,8 mm u razmaku po 0,05 mm 0,9 .. .1,1 mmu razmakupo 0,1 mm 1,25. . .2,75 mm u razmaku po 0,25 mm Sirina 550. . .600, 750. . . 1000, 1100, 1200 mm Duljina 1500...2000,2250,2500,3000 mm Plo!na masa celicnih limova
DcbIjina mm 0,40 0,45 0,50 0,55 0,60 0,65 0,70 0,75 0,80 0,85 0,90 0,95 1,00 1,25 1,50 1.75 Plmna masa kglm2 3,14 3,53 3,93 4,32 4,71 5,10 5,50 5,89 6,28 6,67 7,07 7,46 7,85 9,81 11,78 13.74 DcbIjina mm 2,00 2,25 2,50 2,75 3,00 3,25 3,50 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 6,5 7,0 7,5 8.0 Plona masa kglm2 15,70 17,66 19,63 21,59 23,55 25,51 27,48 31,40 35,32 39,25 43,18 47,10 51,03 54,95 58,88 62.80 DcbIjina mm 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Plona masa kglm2 70,65 78,50 86,35 94,20 102,0 109,9 117,8 125,6 133,4 141,3 149,2 157,0 164,8 172,7 180,6 188.4 DcbIjina mm 25 26 27 28 29 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 Plmna masa kglm2 196,2 204,1 211,9 219,8 227,6 235,5 251,2 266,9 282,6 298,3 31'4,0 329,7 345,4 361,1 376,8 392.5

.1

Pocincani lim (JUS C.B4.081 - 1984) Debljina 0,45. . .4 mm; irina 1000 mm; duljina 2000 (2500) mm.
29
~

Strojarski prirutnik

433

Celime

beSavne cijevi (ISO)

Materijal cijevi: celik C. 0000 (JUS celik C. 1212(JUS celik C. 1213(JUS celik C. 1402(JUS eelik C. 3100 (JUS
Nazivni promjer mm 10 Vanjski Debljina promjer slijenke mm mm 16 17,2 1,8 1,8

C.B5.226 C.B5.122 C.B5.123 C.B5.124 C.B5.125 Dulj. masa kg/m

1968) 1968) 1968) 1968) 1968)

Nazivni tlak (bar) C. 14021 C. 3100 100 100 100 100

C.OOOO C. 12121 C. 1213 100 25 100 0,632 100 25 100 - 0,688

15 20 25

32
40

20 21,3 25 26,9 30 33,7 38 42,4

44,5 48,3

2,0 2,0 2,0 2,3 2,6 2,6 2,6 2,6

2,6 2,6

0,890 0,962 1,13 - 1,41 1,77 - 2,01 2,29 2,57

2,70 2,95

25 25 25 25 25 25 25 25
25 25

I---

100 100 100 100 100 100 100 100

100 100 100 100 100 100 100

100 100

100 100 100 100 100 100 100

100 100

100 100 100 100 100 100 100

100 100

100 100

100 - 100 - 100 -,100 100 80

100

50 65

57 60,3 76,1

2,9 2,9 2,9 3,2

3,90 5,28 5,80

25 25 25

100 100

80

88,9

3,6
3,2 3,6

6,49
6,81 7,63

100

108

4,0
3,6 4,0

8,43
9,33 10,3

25 25

80

100 100 100

100 64

100 100 100

100

80

80

80
100

100
80
100

100
80 100

100

4,5 5,0

11,4 12,7

64

80

100

434

(:elicne belavne Nazi~ni promJer mm Vanjs,ki D~~ljina promJer stlJenke mm I mm . 3,6 Dulj. masa kg/m . 9,90

cijevi (nastavak) Nazivni tlak (bar)

"

C.ooooC. 12121C. 12131C. 1402/ C.3100 I

25

lOO

114,3

4,0 4,5 5,0

11,0 12,1 13,5

40

80
I

64 80 lOO

80
I

100

100

lOO

-'~'~I2.82S~
133

'~I---SOllOO
64 80 lOO 80 . lOO 80 40
I

125 1-1
139,7

4,5 5,0 5,6 . 6,3

4,0 4,5

14,2 15,8 17,6 19,8

13,5 14,9

80
lOO

lOO

40 64

lOO

5,0 5,6 6,3 5,0 5,6 6,3

4,5 5,0 5,6 6,3

. 16,6 18,5 20,8 19,0 21,1 23,8

18,1 20,1 22,4 25,3

25

80 lOO 64 80 lOO

80
1

80
lOO

-1-'---:t,S17,12S~~
159

---S0 '---SO
I

lOO

lOO

150 I-I~~~~
168,3

40

64 80 lOO
I

25

25

40 64 80
.
I

80 lOO

80

--~~~~I~,-,(175).1193,7 -'-1-1-1_1-1_1-1-

1s,4...8,825...40,
6,0" 6,3 31,1 32,6

40

40

200 I 216.. I 7,1 8,0

36,6 41,0
45,0 50,8

64

..
;.

8,8 10,0

80

80 lOO

64
I

80
I

80
lOO

lOO

lOO

Nazivni promjer 175 mm JUS ne preporublje. Dimenzije nisu prema ISO. 435

Celicne be!avne cijevi (nastavak) Debljina promjer promjer stijenke mm mm NazivniI Vanjski mm Dulj. masa kg/m Nazivni tlak (bar)
1 C,OOOOC,12121 C,I213 I.C,1402 1 C.3100

200

219,1

5,9 6,3 7,1

31,0 33,2 37,2

25

S,O
S,S 10,0 6,3 7,1

41,S
45,4 51,6 40,6 45,6

267

25

40

40

64

SO

- 100
40

SO

64 SO

SO 100

100

100

40 64

S,O S,S 10,0 7,1 S,O

250

11,0 69,7 6,3 41,6

46,7 52,1
57,1 273 S,

50,9 55,S 63,4

25

40

SO

64 SO

100 40

10,0 11,0

31S* 300 -

12;5 SO,9
7,5* S,O S,S 10,0 11,0 12,5 14,2 7,1 S,O
S,S

64,9 71,4

16

64 SO 100 40

SO 100

100

- -

40
64 SO

SO

64

64
SO

SO

100
I~

100

64 SO

57,4 61,2 67,1 76,0 S3,3 94,2 -106 55,6 62,1

6S,l

100 40

100 40 SO 100 40

40
SO

SO

100

100 -

- 100

40

16

40

323,9

10,0 11,0 12,5

14,2 109

77,4 S5,3 96,7

64
SO

SO

SO

100

100 -

100

SO

100

* Dimenzije nisu po ISO. 436

.;.."IIi

telicne Nazivni promjer mm Vanjski Debljina promjer stijenke mm I mm

besavne cijevi (nastavak)

Doli.
I

.
355,6

8,0 8,8
10,0

Nazivni tlak (bar) masa kg/m ' C.OOOOC.12121 I C.1213~C.I402' C.3100 40 64 68,3 1~ I 40 40 74,9 80
85,2

80

100

11,0

93,9

80 100 100

12,5 14,2 16,0

350 1-1

107 120 133 70,8 77,7

88,3 97,3

80 100 40 40

40

8,0 8,8
368 10,0 11,0

16

80 100

64
80 100

64 80
100

80 100

12,5 14,2 16,0

110 124 138

97,8 108 122 138

-'-'
406,4

S:S
10,0 11,0

85'916~~ -

4()

12,5 14,2

80

64
I

80 100

80 100

80 100

400 I~I

17,5 168
10,0
11,0

16

100
40

40

101
111

--

40
64
I

80
100

80 100

64 80 100

419

12,5 14,2 16,0 17,5

12,5 14,2 16,0 17,5 20,0
22,2

126 142 158 173

154 173 193 211 241
266

80 100

-'-'Il.0135
500 508

J04040I
64 80 100 80

;W80 100

40 64 100

I -

100

Od pojedinih vrsta eelika je ozn~ nazivni tlak.

dolaze U obzir cijevi onih dimenzija za koje 437

..

--

Predme

Celieue cijeYi

vub:ne ill hladno vaIjane (JUS C.BS.2S0 - 1983)

LW
Vanjski promjer D mm 10 12 16

+
"

Polami moment tromosti

1p = 21x Wp= 2 Wx
Moment Moment tromosti otpora W Ix 10' mm' (= cm') 10' mm' (= cm') 0,028 98 0,057 96 0,037 30 0,074 60 0,052 0,069 0,133 0,181 0,219 70 58 1 5 9 0,087 0,116 0,166 0,226 0,274 0,215 0,296 0,363 0,270 0,375 0,463 0,536 0,596 0,331 0,463 0,576 0,672 0,752 0,435 0,614 0,770 0,905 1,022 0,552 0,785 0,992 1,174 1,334 83 0 4 9 9 I 3 0 I 4 7 9 8 4 8 9 7 9 0 1 2 6 9 7 I

x Polami moment otpora

Presjek S mmz 28,3 40,0 34,S 49,S 47,1 68,3 88,0 53,4 77,7 100,5 59,7 87,2 113,1 137,4 160,2 66,0 96,6 125,7 153,1 179,1 75,4 110,7 144,5 176,7 207,3 84,8 124,8 163,4 200,3 235,6 Duljinska masa s mm 1 1,5 1 1,5 I 1,5 2 1 1,5 2 1 1,5 2 2,5 3 I 1,5 2 2,5 3 1 1,5 2 2,5 3 1 1,5 2 "2,5 3

Debljina

m,
kg/m 0,222 0,314 0,271 0,388 0,370 0,536 0,690 0,419 0,610 0,789 0,468 0,684 0,888 1,079 1,258 0,518 0,758 . 0,986 1,202 1,406 0,592 0,869 1,134 1,387 1,627 0,666 0,980 1,282 1,572 1,849

18

0,193 6 0,266 8 0,326 7 0,270 0,375 0,463 0,536 0,596 0,364 0,510 0,634 0,739 0,828 0,543 0,767 0,962 1,132 1,278 I 4 7 9 8 5 2 6 9 2 8 6 8

20

22

25

28

0,774 0 1,100 1,389 1,644 1,867

438

Precime

eeliCne

dJeYi

wrene Vanjski promjer D mm Debljina s mm 1 1,5 2 2,5 3 1 1,5 2 2,5 3 1 1,5 2 2,5 3 4 1 1,5 2 2,5 3 4 1 1,5 2 2,5 3 4 1,5 2 2,5 3 4 1,5 2 2,5 3 4

30

32

35

38

ill hladno valjane (nastavak) Moment Moment Prcsjek Duljinska masa tromosti tPOra S m, I" W" mm1 kgfm 10' mm' (= cm') 10' mm>(= cm') 91,1 0,715 0,958 9 0,639 3 134,3 1,054 1,367 0,911 3 175,9 1,381 1,733 1,155 1,695 2,059 216,0 1,373 254,5 1,997 2,347 1,565 97,4 0,764 1,171 0,731 9 143,7 1,128 1,675 1,047 188,5 2,130 1,480 1,331 231,7 2,538 1,586 1,819 273,3 2,145 2,904 1,815 106,8 0,838 1,545 0,882 9 2,219 157,9 1,239 1,268 207,3 1,627 2,833 1,619 2,003 255,2 3;390 1,937 301,6 2,225 2,367 3,894 389,5 3,058 4,757 2,718 0,912 1,991 1,048 116,2 2,869 1,510 172,0 1,350 1,935 226,2 1,776 3,676 278,8 4,414 2,323 2,189 329,9 2,589 5,088 2,678 427,2 3,354 6,259 3,294 122,5 181,4 238,8 294,5 348,7 452,4 205,0 270,2 333,8 395,8 515,2 228,5 301,6 373,1 443,0 578,0 0,962 1,424 1,874 2,312 2,737 3,551 1,609 2,121 2,620 3,107 4,044 1,794 2,367 2,929 3,477 4,537 2,331 3,367 4,322 5,200 6,007 7,419 4,854 6,258 7,563 8,773 10,929 6,727 8,701 10,551 12,281 15,405 1,166 1,684 2,161 2,600 3,004 3,710 2,157 2,781 3,361 3,899 4,857 2,691 3,480 4,220 4,912 6,162

40

45

50

439

weene Vanjski promjer D mm Debljina s mm 1,5 2 2,5 3 4 1,5 2 2,5 3 .4 1,5 2 2,5 3 4 2 2,5 3 4 2 2,5 3 4 2 2,5 3 4 2 2,5 3 4 2 2,5 3 4

56

63

Predme ceUene djevi iIi hladno valjane (nastavak) Moment Moment Presjek Duljinska masa tromosti otpora S ml 1% W% mm' 10' mm' (= cm') 10' mm' (= cm') kg/m 256,8 2.016 9,543 3,408 339,3 2,663 12,384 4,423 15.066 420,2 3,298 5,381 499,5 3,921 17.595 6,284 653,5 5.129 22.217 7,935 2,275 13.710 289,8 4,352 383,3 3,009 17.846 5,665 475.2 3,730 21,777 6,913 565,5 4,439 25.510 8,098 741.4 5,820 32,409 10,289 322,8 427.3 530,1 631.5 829,4 369,9 490,1 608,7 725,7 955,0 552.9 687.2 820,0 1080,7 615.8 765,8 914,2 1206,4 678,6 844,3 1008,5 1332,0 741.4 922,8 1102,7 1457,7 2,534 3,354 4,161 4,957 6,511 2,904 3.847 4.778 5,697 7,497 4,340 5,395 6,436 8,483 4,833 6,012 7,176 9,470 5,327 6.628 7,916 10,456 5,820 7,244 8,656. 11,443 18.942 24,717 30,235 35,504 45,326 28,505 37.296 45.746 53,866 69.145 53.550 65.823 77.670 100,127 73,952 91,054 107.624 139,215 98,971 122,028 144,435 187,351 129,080 159,334 188,809 245,476 5,412 7,062 8,639 10,144 12,950 7.126 9.324 11.437 13,467 17.286 11,900 14,627 17,260 22,250 14,790 18.211 21.525 27,843 17.995 22,187 26,261 34,064 21.513 26.556 31.468 40,913

70

1,5 .

80

90

100

110

120

440

Ce6me cijevi za cijevni oavoj Celilne cijevi propisanih mehanilkih svojstava (JUS C.B5.222 - 1968) Nazivni promjer mm col" 1/8 Vanjski promjer mm 10,2 1...50 debljina stijenke mm dulj. masa kg/m Nazivni tIak (bar) 80 debljina stijenke mm dulj. masa kg/m 100 debljina stijenke mm dulj. masa kg/m

13,5 10 17,2 15 21,3 20 26,9 25 1 33,7 32 1 1/4 42,4 40 1 1/2 48,3 SO 2 60,3. 65 21/2 76,1 80 3 88,9 100 4 114,3 125 5 139,7
150 6 165,1

.8

1/4 3/8 1/2 3/4

17,8 21,2

5,4 5,4

2,65 2,9

0,493 0,769

5,4
7,1 8,0

14,4
23,3 30,9

2,9 3,25 3,25 4,05 4,05 4,05 4,50 4,50 4,85 6,3
8,0 8,8

1,02 1,45 1,9 2,97 3,84 4,43 6,17 7,90 10,1 16,8
25,9 33,8

Celilne cijevi bez propisanih mehanilkih Nazivni promjer col mm 6 8 10 15 20 25 32 40 SO 65 80 100 125 150 1/8 1/4 3/8 1/2 3/4 1 1 1/4 1 1/2 2 21/2 3 4 5 6 Vanjski . promjer mm 10,2 13.5 17,2 21,3 26,9 33.7 42,4 48,3 60,3 76,1 88,9 114,3 139,7 165,1 debljina stijenke mm 2,0 2,35 2,35 2,65 2,65 3,25 3,25 3,25 3,65 3,65 4,05 4,5 4.85 4.85

svojstava (JUS C.B5.225 - 1968) Teke cijevi debljina stijenke mm 2,65 2,9 2,9 3,25 3,25 4,05 4,05 4,05 4,5 4,5 4,85 5,4 5,4 5.4 dulj. masa kg/m 0,493 0,769 1,02 1,45 1,90 2,97 3,84 4,43 6,17 7,90 10,1 14,4 17.8 21.8 dulj. masa kg/m 0,407 0,650 0,852 1,22 1,58 2,44 3,14 3,61 5,10 6,51 8,47 12,1 16.2 19,2

Polutdke cijevi

" Nap~tena stara oznaka. 441

Ceuma iica OkruglDVuCelUl &licna lico (JUS C.B6.110 - 1982)

Nazivni promjer mm 0,1 0.12 0,14 0,16 0,18 0,2 0,22 0,24 0,26 0,28 0,31 0,34 0,37 0,4 0,45 0,5 0,55 0,6 0,7 0,8 0,9
.

Tolerancija mm :t 0,005 :t 0,01

Presjek mm2 0,00785 0,0113 0,0154 0,0201 0,0254 0,0314 0,0380 0,0452 0,0531 0,0616 0,0755 0,0908 0,108 0,126 0,159 0,196 0,238 0,283 0,385 0,503 0,636 0,785 0,950 1,13 1,33

Dulj. masa kglkm 0.0617 0,0888 0,121 0,158 0,200 0,247 0,298 0,355 0,417 0,483 0,592 0,713 0,844 0,986 1,25 1,54 1,87 2,22 3,02 3,95 4,99 6,17 7,46 8,88 10,4

Nazivni promjer mm 1,4 1,6 1,8 2 2,2 2,5 2,8 3,1 3,4 3,8 4 4,2 4,6 5 5,5 6 6,5 7 8 9 10 11 12 13 14

Tolerancija mm :t 0.04 :t 0,06

Presjek mm2 1,54 2,01 2,54 3,14 3,80 4,91 6,16 7,55 9,08 11,3 12,6 13,9 16,6 19,6 23,8 28,3 33,2 38,5 50,3 63,6 78,5 95 113 133 154

Dulj. masa kgIkm 12,1 15,8 20,0 24,7 29,8 38,5 48,3 59,2 71,3 89 99 109 130 154 187 222 260 302 395 499 617 746 888 1040 1210

:t 0,08

:t 0,015

:t 0,02

:to,IO

:t 0,03

I'-I 1,2 1,3 :to,04

:to,15

*
I

I'

OkruglD

vueelUl celiCna lica od malougljiCnog

celika za posebne

svrhe

(JUS

C.B6.011 - 1980) Nazivni promjer 0,1. . . 14 mm. OkruglD &liCnalica, VuCelUl bruIelUlu tolerancijskom polju ISO h 11 ili (JUS C.B6.111- 1982): Nazivni promjer 1...9,8 mm

442

3..::-. . .
"';

::.,/ \

:..:- \ .: ,./ t" v .' ..{ :--:..,..1...........

.
Celi\!na
..,-~{:.'(._~:~.-.,\ ,

eelima

uiad

za opCe svrhe

uiad

bez

jezgre

-r),
'.:

Diad bez jezgre (srZi) je spletena od Zica istog promjera. Oko srediAnjeZice sukano je u prvom
sloju 6 ill u drugome 12, ill joA u treeem 18 Zica.. Sukanje prvog sloja moZe biti desno (tj. nonnalno) ill lijevo. S~anje u.slije~~ slojevima uvijekje suprotno sukanJu u sloJu pOJe toga.

;:"", ,:<

Zice za uZad bez jezgre su od relika nazivne vla\!ne \!vrstoee Rm

= 1570 ili 1770 N/mm2

Zice mogu biti gole ili pocin\!ane.

Uie 1 x 7 (JUS C.H1.060 - 1982); Izvedba Dieta: 1 + 6 Zica DZe se sastoji od sedam Zica od kojih je est ovijeno oko sredinje Zice. PrekidDa sUa Fr rafuoska, FmiD Dajmaoja Nazivoi Duljioska pri DaziVDoj toQ Hca promjer masa uteta Rm 1570 N/mmz Rm = 1770 N/mmz FmiD d FmiD Fr Fr ml kN kN kN mm kN kg/m

I1 .11 " I

0,6 0,8 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 6 7 8 9 10 12 14 16

0,00181 0,003 21 0,005 02 0,011 3 0,020 1 0,031 4 0,045 2 0,061 5 0,080 3 0,102 0,126 0,181 0,246 0,321 0,407 0,502 0,723 0,984 1,29

0,342 0,608 0,950 2,14 3,80 5,93 8,55 11,6 15,2 19,2 23,7 34,2 46,5 60,8 76,9 95,0 137 186 243

0,308 0,547 0,855 1,92 3,42 5,34 7,69 10,5 13,7 17,3 21,4 30,8 41,9 54,7 69,2 85,5 123 167 219

0,385 0,685 1,07 2,41 4,28 6,69 9,63 13,1 17,1 21,7 26,8 38,5 52,4 68,5 86,7 107 154 210 274

0,347 0,617 0,963 2,17 3,85 6,02 8,67 11,8 15,4 19,5 24,1 34,7 47,2 61,7 78,0 96,3 139 189 247

'I J I

443

Vie 1 x 19 (JUS C.H1.061 - 1982) U~ se sastojiod 19 (1 + 6 + 12) fica od kojihje oko sredinjefiee ovijeno u prvom sloju 6 fica, a u drugom 12 fica.
Nazivni promjer u!eta d mm 1, 1,5 2 2,5 3 3,5 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 Fr Duljinska mass m( kg/m 0,004 95 0,011 1 0,019 8 0,031 0 0,044 6 0,060 7 0,079 3 0,124 0,178 0,243 0,317 0,401 0,495 0,599 0,713 0,837 0,971 1,11 1,27 1,43 1,61 1,79 1,98 2,18 2,40 2,62 2,85 3,10 Rm Fr -kN 0,937 2,11 3,75 5,86 8,43 11,5 15,0 23,4 33,7 45,9 60,0 75,9 93,7 113 135 158 184 211 240 271 304 338 375 413 454 496 540 586

- rabmska, Fmin- oajmanja

pri nazivnoj tYrstoa fica Rm = 1770 N/mm2 Fmin kN 0,825 1,86 3,30 5,15 7,42 10,1 13,2 20,6 29,7 40,4 52,8 66,8 82,5 99,8 119 139 162 186 211 238 267 298 330 364 399 436 475 515 Fr kN 1,06 2,38 4,23 6,61 9,51 12,9 16,9 26,4 38,1 51.8 67,6 85,6 106 128 152 179 207 238 271 305 342 382 423 466 512 559 609 661 Fmin kN 0,930 2,09 3,72 5,81 8,37 11,4 14,9 23,2 33,5 45,6 59,5 75,3 93,0 112 134 157 182 209 238 269 301 336 372 410 450 492 536 581

Prekidna siIa

= 1570 N/mm2

11

444

Vie

1 x 37 (JUS

C.H1.062

1982)

Ufe se sastoji od 37 (1 + 6 + 12 + 18) tica od kojih je oko sred&je ovijeno u prvom sloju 6 tica, u drugom 12 tica i u treeem 18 5ca..
Fr

tice

Nazivni promjer ufeta d

Duljinska masa ml kg/m 0,044 0 0,078 2 0,122 0,176. 0,240 0,313 0,396 0,489 0,704 0,958 1,25 1,58 1,96 2,37 2,82 3,31 3,83 4.40 5,01 5,65 6,34

- rabmska,
Fmin kN

Prekidna siIa
Fmin

- oajmDja
Fr kN

pri nazivnoj 00st0a tica

Rm

1570 N/mm2

Rm

mm
3 4 5 6 7

Fr kN 8,32 14,8 23.1 33,3 45,3 59,2 74,9 92,5 133 181 237 . 300 370 448 533 625 725 832 947 1070 1200

= 1770 x..= FiN

8
9 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36

7,24 12,9 20,1 29,0 39,4 51.5 65,2 80,5 116 158 206 261 322 389 463 544 631 724 824 30 1040

9,39 16,7 26,1 37.5 51.1 66,8 84,5 104 150 204 267 338 417 505 601 705 818 939 1070 1210 1350

!.,1-'..5 .... 3:..-

--

5"-

.,. i3. I.....

-' 5::

-,
&:9'::'lOO I.

Celitna uiad za izvozne uretlaje u rudarstvu JUS C,H1.03OJOS1AIS5'Q

- 1980}
CelillUl uiad za vitw i slilno (JUS C.H1.051

Spojleeza &libzu uiad (JUS C.H1.300/301 1975) V/lee za &libzu uiad (JUS C.H1.306 - 1983) Stremenje (JUS C.H4.080 - 1975)

- 1968)

CeliC!ria uhd s jezgrom (duom) Utad s jezgrom ima 6 fiC!anihstrukova (u izvedbi kao kOOuZeta bez jezgre, v. str. 443 do
445) sukanih oko vlaknene ill C!e1iC!ne jezgre.

Sukanje fiC!anih strukova (normalno) iIi lijevo.

moZe biti desno

Prema tome da Ii je gomji sloj struka sukan desno ill lijevo moZe me biti sukano krifuo (normalno) iIi istosmjemo.

s - iitani struk y - vlaknena jezgra Uie 6 x 7 (JUS C.Hl.070 - 1982) Izvedba uZeta: 6 strukova po 7 (1 + 6) fica, ovijenih oko vlaknaste jezgre.
DuIjinska masa
Rm

NaziVDi promjer llteta d mm 2

Fr

= 1570

Prckidna sUa FmiJI najmanja pri nazivnoj crrstoa tica

rafunska,

N/mm2

Rm

= 1770

N/mm2

m, 0,032 2 0,0572
0,089 4 0,129 kg/m 0,014 3

Fr kN

3 4

FmiJI kN

5 6

0,175

Fr kN

FmiJI kN

2,61 5,88
10,5 16,3

2,35 5,29
9,41 '14,7

23,5
32,0
41,8 52,9 65,3 79,1 94,1 110 128 167 212 261 316 376 442 512 669 847 1050

21,1
28,8 37,6 47,6 58,8 71,1 84,7 99,4 115 151 191 235 285 339 397 461 602 762 941

* Obitno uie 8 x 7 (JUSC.Hl.080 - 1982) 446

8 9 10 11 12 13 14 16 18 20 22 24 26 28 32 36 40

0,229 0,289 0,357 0,432 0,515 0,604 0,701 0,915 1,16 1,43 1,73 2,06' 2,42 2,80 3,66 4,63 5,72

37,1 46,9 58,0 70,1 83,4 97,9 114 148 188 232 280 334 392 454 593 751 927

33,4 42,2 52,2 63,1 75,1 . 88,1 102 134 169 209 252 300 353 409 534 676 835

Pri reliCioj jczgri su duIjinska masa i prekidna

sila nc!to vere.

Ule 6 x 19 (JUS C.H1.072 - 1982) Ub: se sastoji od 6 strukova po 19 (1 + 6 + 12) Dca od kojih je oko sredgnje Dee ovijeno u prvom sloju 6 Dca, u drugom 12 Dca, a strukovi su ovijeni oko vlaknaste jezgre.
Nazivni promjer uteta d mm Fr DuljiDska masa ml kglm 0,031 1 Rm

-raamska, FmiD- najmanja

pri nazivnoj /!vntoQ tica Rm = 1770 Nfmm2 FmiD kN Fr kN FmiD kN

Prekidna sUa

= 1570 Nlmm2

Fr kN

4 5
6 7 8 9 10 11 12 13 14 16 18 20 22 24 26 28 32 36 40 44 48 52 56

0,0554 0,0865
0,125 0,170 0,221 0,280 0,346 0,419 0,498 0,585 0,678 0,886 1,12 1,38 1,67 1,99 2,34 2.71 3.54 4,48 5,54 6,70 7,97 9,36 10,9

5,69 10,1
15,8 22,8 31,0 40,5 51,2 63,3 76,5 91,1 107 124 162 205 253 306 364 428 496 648 820 1010 1220 1460 1710 1980

4,90 8,70
13,6 19.6 26,7 34,8 44,1 54,4 65,8 78,3 91,9 107 139 176 218 263 313 368 426 557 705 870 1050 1250 1470 1710

35,9 45.4 56.1 67,9 80,8 94.8 110 144 182 224 272 323 379 440 575 727 898 1090 1290 1520 1760

30,9 39,1 48,2 58,4 69,5 81,5 94.6 124 156 193 234 278 326 378 494 625 722 934 1110 1300 1510

Ule 6 X 19

- ispunjeno licoma (JUS C.H1.086 - 1982) Ule 8 X 19 - ispunjeno licoma (JUS C.H1.088 - 1982) Ule Warrington6 X 19 (JUS C.H1.090 - 1982) Ule Warrington8 X 19 (JUS C.H1.096 - 1982) Ule Seale 6 X 19 (JUS C.Hl.l00 - 1982) Ule Seale 8 X 19 (JUS C.Hl.l04 - 1982)
447

Vie 6 x 37 (JUS C.Hl.074

- 1982)

Vze se sastoji od 6 strukova po 37 (1 + 6 + 12 + 18) lica od kojih je oko sredisnje lice ovijeno u prvom sloju 6 lica, u drugom 12 lica, u trecem 18 zica, a strukovi su ovijeni oko vlaknaste jezgre. Prekidna sUa Fr raeunska, FmiD najmaoja pri oazivnoj evrstOCitica

Nazivni promjer ufeta d mm 6 7 8 9 10 11 12 13 14 16 18 20 22 24 26 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64

Duljioska masa
Rm

= 1570

N/mm'

Rm

= 1770

N/mm'

!I ,.

m) kg/m 0.125 0,170 0,221 0,280 0,346 0,419 0,498 0,585 0,678 0,886 1,12 1,38 1,67 1,99 2,34 2,71 3,54 4,48 5,54 6,70 7,97 9,36 10,9 12,5 142

Fr kN

F.. mm kN

Fr kN 22,8 31,0 40,S 51,2 63,3 76,5 91,1 107 124 162 205 253 306 364 428 496 648 820 1010 1220 1460 1710 1980 2280 2590

F.. mm kN 18,8 25,6 33,4 42,3 52,2 63,1 75,1 88,2 102 134 169 209 253 301 353 409 534 676 835 1010 1200 1410 1640 1880 2140

35,9 45,4 56,1 67,9 80,8 94,8 110 144 182 224 272 323 379 440 575 727 898 1090 1290 1520 1760 2020 2300

29,6 37,S 46,3 56,0 66,6 78,2 90,7 118 150 185 224 267 313 363 474 600 741 896 1070 1250 1450 1670 1900

*
Obitno uie 8 x 37 (JUS C.Hl.084 - 1982) Vie Seale 6 x 37 (JUS C.Hl.l02 - 1982) Vie 6 x 12 + 7 vlaknastihjezgri (JUS C.Hl.076 - 1982) Vie 6 x 24 + 7 vlaknastihjezgri (JUS C.Hl.078 - 1982) Vie Warrington-Seale6 x 31 (JUS C.Hl.l06 - 1982) Vie Warrington-Seale6 x 36 (JUS C.Hl.l08 - 1982) Vie Warrington-Seale8 x 36 (JUS C.Hl.112 - 1982) 448

Lanci za dizala (JUS C.H4.021 - 1978) (kalibrirani) Nazivni promjer d Korak h Sirina l\lanka b mm 42 52 58 65 74 Duljinska masa m, kg/m 3,80 5,80 7,30 9,00 12.0 Opteretenje dozvoljeno ispitno

mm
13 16 18 20 23

mm
36 45 50 56 64

15,7 24,5 30,9 39,2 49.1

31,4 49,1 61,8 78,5 98.1

Lanci za dizala (JUS C.H4.0221023/024 - 1978) kvalitetni razred: 5, 6, 8 Nazivni promjer. d mm 4 5 (5) 6 (6) 7 (7) 8 9 10 11 13 14 16 18 Korak. h mm 12 15 (18,5) 18 (18,5) 21 (22) 24 27 28 31 36 41 45 50 Sirina l\lanka vanjska unutarnja b maks. bn min. mm mm 13,7 16,9 16,9 20,2 20,2 23,6 23,6 27 30,4 34 37,4 44;2 47,6 54,4 63.0 5 6 6 7,2 7,2 8,4 8,4 9,6 10,8 12 13,2 15,6 16,8 19,2 21.6 Duljinska masa ml kg/m 0,35 0,54

0,50

0,78 0,77 1,07 1,05 1,40 1,75 2,25 2,70 3,80 4,40 5,75 7.30

. Dimenzije u zagradama treba izbjegavati.

*
Komadni lanci za opeu upotrebu s kratkim clancima (JUS C.H4.025 - 1978). Lanci za transportere s dugim clancima (JUS C.H4.030 - 1978). Lanci za transportere sa srednje dugim clancima (JUS C.H4.031 - 1978).

450

ALUMINIJSKI POLUPROIZVODl
Mase poluproizvoda po jedinici duljine (kg/m) iIi jedinici povrsine (kg/m2) izracunane su sobzirom na prosjecnu gustoeu aluminija od 2700kg/m3. Aluminijske sipke i tice

Okrugle sipke i fiee od aluminija i aluminijskih slitina, .vucene ili preiane (JUS C.C3.030/031/130!131 - 1963) Promjer. mm vureno al sI al,sl I prclano 1 1 1,2 1,4 jek mm' Dulj. masa kg/m mm
I

esjek

m.J

1,5 1,6 1,8 2,0 2 2,2 2,5 2,8 3,0

3,2

3,5 3,8 4,0 4

4,5 5,0 5
5,5 7,0

0,785 1,131 1,539 1,767 2,011 3,142 3,801 4,909 6,158 7,069 8,042 9,621
11,34

0,00212 0,00305 0,00416 0,00477 0,00543 0,00848 0,0103 0,0133 0,0166 0,0191 0,0217 0,0260
0,030 6

al 51 omjer. aI, 51 I mm' II vureno preSano 20 20 20 314,2 21 346,4 22 380,1 415,5 23 24 452,4

2,545 0,006 87

-5 6 7 8 10 -

26 27 28 29 30 30 32 32 34 35 35

25 25

25 -

Dui' kg/m 0,848 0,935 1,03 1,12 1,22

1,33

490,9

30 35 -

530,9 572,6 615,8 660,5 706,9 804,2 907,9

962,1

1,43 1,55 1,66 1,78 1,91 2,17 2,45

2,60

11

12,57 0,0339 15,90 0,0429

19,63 0,053 0 0,076 3 0,104 0,136 0,212 0,305

36 38 38
40 40

1018

6,0 6 8,0
9,0

11 12
13

10

8 10 12

23,76 0,0641
28,27 38,48 50,27

42 42
45 45 48 48 50 50

45 50 55

40

63,62 0,172
78,54

52 52
53

95,03 0,257

54
55

1134 1257 1385 1590 1810 1963 2124. 2376

2,75
3,06 3,39 .3,74 4,29 4,89 5,30 5,73

2206 2290

5,96 6,18
.6,41

14 15 15
16 17
18 19

15

132,7 0,358 153,9 0,416 176,7 0,477

201,1
227,0 254,5 283,5

113,1

56 57 58 58
60 60
65 65 70 70 75 75

55

60
65 70 15

2463
2642 2827
3318 3848 4418

2552

0,543
0,613 0,687 0,766

7,13 7,63
8,96 10,4 11,9

6,65 6,89

poluproizvode

(Nastavak na sir. 452) Vrijednosti al. vrijede za poluproizvode od aluminija, a vrijednosti 51. za
od aluminijskih slitina.

451

Okrugle Iipke i lice od aluminija i aluminijskih slitina, vucene ili preiane (nastavak)

Promjer* mm Presjek mm' vureno al 51 I preano al,sl 80 90 95 100

Dulj. masa kg/m 13,6 17,2

mm al Promjer* 51 al,sl vureno prebno

Presjek
I

80 90

80 90

7088 11310
7854 9503

5027 6362

100 110

100 110

19,1
21,2 25,7

170 180 190 200

mm' 22 698 25 447 28 353 31416

Dolj, masa kg/m 61,3 68,7 76,6 84,8

210

120

130 140 150

160

120

13273 15394

41,6
47,7
54,3

30,S 35,8

17672
20 106

220 230 240

250

34 636 45 239 49 087

38013 103 41548 112

122 133

93,S

Vidi opasku na Sir. 451! i lice od aluminija i aluminijskih (JUS C.C3.034{035{134{135 Dolj. masa kg/m 0,0108 slitina, 1963) vucene ili preiane

Kvadratne Iipke

Debljina* mm Presjek mm' vureno al 51 I preano al,sl 2 4

5 -6

3 4 4

4,5 5,5 6

7 7
8 8

9 '10 10 -11 12 12 ,- 14

-6 -8

9 16 20,25 25
30,25 36

0,0243 0,0432 0,0547 0,0675

0,0817 0,097 2

Debljina* mm Presjek mm' vureno al 51 al,sl IPreano 22 22 484 24 576

Dolj. masa kg/m

25 -

25

27

28 30 30 32 -

625 729 784

1,31 1,56
1,69

30

900

1,97 2,12
2,43

49 81 100 121 144

64

0,132
0,173

35
40

15 16 - 17 18 - 19
20 -

15 -

10

20

196 225 256 289 324 361

400

0,529 0,608 0,691

0,780 0,975 1,08

0,219 0,273 0,327 0,389

45 50 55 60 -

50 60

1024
1225 1600

2,76
3,31 4,32

40

65 70 75 -

7!} 80 100
120 150

0,8'75

14400 22 500

4225 11,4 4900 13,2 5625 15,2 6400 17,3 10000 27,3
38,9 60,8

2025 2500 3025 3600

5,47 6,75 8,17 9,72

.
452

Vidi opasku na sir. 451!

Sesterokutne

Iipke i lice od aluminija i aluminijskih slitina, vucene ifi presane (JUS C.C3.036j037jI36j131 - 1963) Presjek
I

mm

Otvor al 51 aI, pres. vureno klju. 51 II 3 3 3,5 3,5 4 4 4,5 4,5

5 6 7 8 5 6 7 8

mm' 7,794 10,61 13,86

17,54 21,65

DuIj. masa kg/m

mm vueno klju. Otvor al 51 pres. al,sl 25 25 27 27 28

Presjek
I

0,0210 0,0286 0,0374

0,047 3 0,058 5 0,084 2

30 32

30 32

30

mm' .I 541,3 631,3 678,9

779,4

DuIj. masa kg/m

1,46 1,70 1,83

2,10

5,5 5,5

6 8

26,20
31,18

0,0707 0,115
0,150

33
35 38

886,8
943,0 1060 I 122

2,39
2,55 2,86 3,03

42,44
55,43

36 36

9 9 10 10
11 11

10

12 12 13 14 14

15

70,15 86,60 104,8 124,7

146,4 169,7 194,8

0,189 0,234 0,283 0,337

0,394 0,458 0,526

41 41 42 45 46 46 50 50 55 -

40 -

1250 1384
1456

3,38 3,74
3,93

50

1527 1753 1833

2165 2620

4,12 4,73 4,95

5,85 7,07

17

18

17 -

20

19 19

20 22 22
24 24

Vrijednosti al vrijede za poluproizvode od aluminija, a vrijednosti 51za . poluproizvode od aluminijskih slitina.

250,3 280,6 312,6 346,0 419,2 498,8

0,676 0,750 0,934 1,13 0,844 1,35

60

- - - -

60
70

3118
4243

8,42
11,46

80 100
120 150
I

8660
12 470 19481 5542

14,96 23,42
36,70 52,60

Plosnate sipke i lice od aluminija i aluminijskih slitina. vucene ili prelane (JUS C.C3.200j201 - 1963) res)e mml DuIj. masa kg/m mm !;irina X debljina vuceno preno resJC l pmm k . DuIj. masa kg/m

!;irinaXIdebljinaI p vuceno prdano

5X2

mm

5x3 5x4 6X2 6X3

.kI 10 15 20 12 18

0,027 0,041 0,054 0,032 0,049

6X4 6x5 8X2 8X3 8x4

24 30 16 24 32

0,065 0,081 0,043 0,065 0,086

453

(Nastavak na Sir. 454 i 455.)

Plosnate sipke i lice od aluminija i aluminijskih (nastavak) Sirina X debljina mm vuceno preano 8X 5 8X 5 Pres jek nim2 40 Dulj. masa kg/m 0,108

slitina, vucene i presane

Sirina X debljina mm vuceno preano

Presjek 75 lOO 125 150 200 250 300 400 500 120 150 180 240 300 360 480 600 750 200 240 320 400 480 640 800 1000 1200
250 300 400 500 600 800

mm2

Dulj. masa kg/m

8x

8x

10X 2 10x 3 IOx 4 10X 10x 10x 12x 12x 12X 12X 12X 12X 12X 16x 16X 16x 16X 16x 16x 16X 16X 20X 20x 20X 20x
20X 20X 20 X 20X 20X

10x 10x IOX 12x 12x 12X 5 6 8

5 6 8 2 3 4 5 6 8 10 2 3 4 5 6 8 10 12 2 3 4 5
6 8 10 12 16

5 6 8

48 20 30 40 50 60 80 24 36 48 60 72 96 120 32

0,130 0,054 0,081 0,108 0,135 0,162 0,216 0,065 0,097 0,130 0,162 0,194 0,259 0,324 0,086

4 5 25x 5 6 25X 6 8 25X 8 25x 10 25X 10 25X 12 25 X 12 25 X 16 25 ><'16 25 X 20

25x 25X 25X 25 X

25 X 3

0,202 0,270 0,338 0,405 0,540 0,675 0,810 1,08 1,35 0,324 0,405 0,486 0,648 0,810 0,972 1,30 1,62 2,03 0,540 6,648 0,864 1,08 1,30 1,73 2,16 2,70 3,24
0,675 0,810 1,08 1,35 1,62 2,16

30x 30x 30X 30X 30x

4 5 6 8 10

30X 30X 30X 30X

5 6 8 10

16X 5 16X 6 16X 8 16X 10

48
64 80 96 128 160 192 40 60 80 100
120 160 200 240 320

0,130
0,173 0,216 0,259 0,346 0,432 0,518 0,108 0,162 0,216 0,270
0,324 0,432 0,540 0,648 0,864

30 X 12 30 X 16 30 X 20 40X 5 40X 6 40X 8 40X 10 40x 12 40X 16 40X20 40x25 40x 30

30X25

30x 12 30 X 16 30 X 20

40x 5 40X 6 40X 8 40X 10 40x 12 40X 16 40X20 40X25

20x
20X

5
6

20x 8 20XI0 20X 12

50X 50 X 50X 50x 50 X

6 8 10 12 16

50X 5 50 X 6 50X 8 50 ><..10 50X 12 50 X 16

454

P/OS1Ulte Iipke i lice od a/uminija i a/uminijskih slitina, vucene i preSane (nastavak) !iirina X debljina mm mm2 masa kWm vueeno preano Presjek I DoIj. 125X 10 1250 2,70 3,38 3,38 125 X 12 1500 4,05 4,05 125X 16 125X 16 2000 5,40 5,40 125 X 20 125 X 20 2500 6,75 8,44 0,972 125 X 25 125 X 25 3125 1,30 125 X 30 125 X 30 3750 10,13 1,62 125 X 40 125 X 40 5000 13,50 125 X 50 6250 16,87 1,94 125 X 60 7500 20,25 2,59 masa kWm DoIj.

mm mm2 vueeno I prno !iirinaXdebljina I PresjekI 50X20 50X20 1000 50 X'25 50 X 25 1250 50 X 30 50x30 1500 50X40 2000 360 60X 6 60X 8 60X 8 480 60XIO 60XIO 600 60 X 12 60X 12 720 60xI6 60x 16 960 60 X 20 60X20 1200

3,24
4,05 4,86

60 X 25 60X30

60x25 60 X 30

1500 1800

160x 10 160 X 12

1600 1920

4,32 5,18

60X4O 80X 10 80X 12 80x 16

80X20

60X40 80X 8 80X 10 80X 12 80X 16

80x20

2400 640 800 960 1280

1600

6,48 1,73 2,16 2,59 3,45

4,32

160 X 20 160 X 25 160 X 30 160X40

80X25 80 X 30
80 40

80 X 25 80x30
80X40

2000 2400
3200

5,40 6,48
8,64

80 X 50 100 X 10 100 X 12 100X 12 100 X 16 100 X 16 100 X 20 100 X 20

IOOx25. 100 X 25

4000 1000 1200 1600 2000

2500

10,80 2,70 3,24 4,32 5,40

6,75

160X 16 160X20 160 X 25 160 X 30 160X4O 160X50

160 X 60 180X 10

2560 3200 4000 4800 6400 8000

9600 1800

6,91 8,64 10,80 12,96 17,28 21,60

25,92 4,86

180X 12
180X 16

2160
2880

5,83
7,78

100X30 100X40

100 X 30 100 X 40 100 X 50 100 X 60

3000 4000 5000 6000

8,10 10,80 13,50 16,20

180 X 20 180 X 25 180 X 30 180 X 40 200 X 10

200 X 12

3600 4500 5400 7200 2000

2400

9,72 12,15 14,58 19,44 5,40

6,48

200 X 16 200 X 20 I 200 X 25 200 X 30 1200X4O

3200 4000 5000 6000 8000

8,64 10,80 13,50 16,20 21,60

455

Aluminijski proflli I Jednakokracni kutni pro/iIi od aluminija i aluminijskih slitina. preiani (JUS C.C3.202 - 1963) m krakova IJlDa mm Duljina I mm b-I 40 2 0,0518 40 4 0,0761 0,099 3 50 4 5 50 0,0626 0,0745 60 5 60 6 0,1165 0,1532 6 80 0,189 8 80 0,207 lOO 8 0,256 10 lOO 0,304 125 10 0,261 12 125 0,324 12 140 0,466 140 14 0,612 160 12 16 160 DuIj. masa kg/m DuIj. masa J2 mm Pres'ek I kg/m 156,8 0,423 0,828 307,0 387 1,045 480 1,296 580 1,565 691 1,86 931 2,51 1229 3,32 1549 4,18 1920 5,18 2420 6,53 2885 7,78 3245 8,76 3763 10,15 ,3725 10,06 4915 13,27

krakova Ijina DuljinaII Debmm mm I 10 10 1,5 2 10 I 12 12 1,2 15 1,5 2 15 15 2,5 20 2 20 2,5 20 3 25 2 25 2,5 30 3 4 30

Pres' k
19,2 28,2 36,8 23,2 27,6 43,2 56,8 70,0 76,8 95,0 112,8 96,8 120,0 172,8 227,0

Profili T od aluminija i aluminijskih slitina. preiani (JUS C.C3.204 - 1963) Sirina v.-. _ 20 20 30 30 16 16 25 25 30 30 DebI

. k DuIj.
resJ~ mm
I

noge I ISlDa Ijina mm I mm I mm

masa kg/m

20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 I 456

1,6 2 2 3 1,6 2 2 2,5 2 2,5

62,6 78 98 145 64 80 98 121 118 146

0,169 0,212 0,264 0,391 0,173 0,216 0,264 0,328 0,318 0,394

Sirina noge mm 30 30 30 40 40 40 40 50 50 50

V..
I

ISlDa mm 30 45 45 25 25 40 40 50 50 50
I

DebPr . k DuIj. Ijina eSJ~ masa mm mm \ kg/m 3 175 0,472 3 220 0,594 4 291 0,785 2,5 159 0,429 3 190 0,513 3 235 0,634 4 311 0,839 3 295 0,796 4 391 1,055 5 485 1,310
' I

Proftli

od aluminija i aluminijskih slirina. preIani (nastavak)

i.

Isma .. PresJek 2 noge mm IJma mm I v' . mm Sirina Deb-Imm . 60 40 4 391 40 485 60 5 60 5 60 585 6 699 60 60 80 50 5 635 50 759 80 6 80 80 6 939 1242 80 80 8 8 1562 100 100 10 100 1941 125 80 8 1602 100
I

J. masa noge Isma mm mm I kg/m Sirina I V" Dui' 80 1,055 125 125 1,310 125 125 125 1,58 1,87 90 140 140 90 1,71 140 140 2,05 140 140 2,53 3,35 160 100 160 100 4,23 160 160 5,24 160 160 4,33

Ijina mm Deb-/ 10 10 12 10 12 12 14 12 14 14 16

resJ Pmm kl . 1991 2441 2915 2241 2675 3275 3804 3035 3524 4364 4969

m kg/m Dulj 5,38 6,59 7,87 6,05 7,22 8,84 10,27 8,19 9,52 11,77 13,41

Proftli

od aluminija i a(uminijskih slir/na. preIani (JUS C.C3.203 - 1963) Dui

'

11

Vlsma mm noge mm 25 16 32 16 32 20 40 20 40 25 40 30 40 40 50 25 50 30 50 40 60 30 60 30 60 40 60 40 80 40 80 40
I

"

Sirina
I

Deb- -

.. Presjek J. Visina IJma 2 masa mm . noge mm mm \ mm kg/m 80 50 1,6 87,1 0,235 80 50 2 122 0,329 50 2 138 0,372 , 100 50 2 154 0,416 , 100 80 2,5 215 0,581 125 80 3 286 0,772 125 4 455 1,228 140 90 90 2,5 240 0,648 140 3 316 0,853 160 80 80 4 495 1,335 1,60 100 4 455 1,228 160 160 100 5 560 1,51 4 535 1,44 100 200 5 660 1,78 125 200 4 615 1,66 250 100 125 5 760 2,05 250
I
I

Sirina DebI

Dulj. masa Ijina* Presjek mm mm2 - kg/m 4 693 1,87 5 860 2,32 5 960 2,59 6 1143 3,08 6 1653 4,47 8 2178 5,88 8 2458 6,64 10 3041 8,21 8 2458 6,64 10 3041 8,21 8 2778 7,50 10 3441 9,30 12(10) 4219 11,39 16(12) 6121 16,53 16(12) 5921 15,99 16(12) 6721 18,15
I I

1 ~Il
11

n, II

I .

* Vrijednosti u zagradama vrijede za debljinu noge. 457

:r
I

Pro/ili

od aluminija i aluminijskih slitina. presani (JUS C.C3.205 - 1963) 15ma mm 125 125 125 140 140 140 140 160 160 160 160 200 200 200 200 250 250 250 250 .. resJe noge IJma mm2 mm I Deb-Ip mm I Sirina . kI 80 8 2205 6 2208 125 125 8 2925 8 2485 90 3083 90 10 8 3285 140 140 10 4083 100 8 2805 100 10 3483 3765 160 8 160 10 4683 125 125 200 200 160 160 250 250 I 10 12 10 12 12 16 12 16 4383 5231 5883 7031 6671 8820 8831 11700 . masa kg/m Dulj 5,95 5,96 7,90 6,72 8,33 8,86 11,02 7,57 9,42 10,17 12,64 11,85 14,12 15,90 18,98 18,01 23,80 23,84 31,60

15ma mm noge mm V" Sirina 16 25 25 25 30 20 30 30 40 40 50 50 50 60 60 60 80 80 80 80 100 100 125 25 40 30 50 50 40 50 60 50 50 80 80 100 100 80

r' esJe J. ma mm2 masa mm kg/m Deb-IPr . k lour 1,6 1,6 2 2 2,5 4 3 3 5 4 4 5 4 5 4 5 5 6 6 88,2 0,238 117 0,316 135 0,364 175 0,473 218 0,588 461 1,245 319 0,861 439 1,185 721 1,947 541 1,46 621 1,68 871 2,35 701 1,89 871 2,35 941 2,54 1171 3,16 1471 3,97 1758 4,74 1668 4,50

V"

Toplo valjani Urn od aluminija i aluminijskih slitina (JUS C.C4.019 - 1963) Sirina

mm Debljina 4 5 6 8 10 12
Duljine:

mm do do do do do do 2 500 2500 3 000 3 000 3 000 3 000

PloIt. masa kg/m2 10,8 13,5 16,2 21,6 27,0 32,4

mm Debljina 15 20 25 30 40

Sirina mm do do do do do 3 000 3 000 I 000 I 000 1 000

PloIt. masa kg/m2 40,5 54,0 67,5 81,0 108

do 10000 mm.

*
Hladna valjane trake od aluminija i aluminijskih slitino (J US C.C4.051 /151 - J963). HIadno valjoni lim od aluminija i aluminijskih slitino (JUS C.C4.050/J50 -- 1963).

458

.. E Dcbljina stiDcbljina stijcnkc" mm Presjck Dulj. Q. E jcnkc" mm Prcsjck Dulj. 6.0 mm2 masa 'C'- vueeno pno mm2 masa "C'- vueeno po kg/m "'= kg/m al 51 ai, 51 al 51 ai, 51 S ;>E

.. E

Okruglc cijcvi od aluminija i aluminijskih slitina. vucene i prelane (JUS C.C5.030j03Ij130jl3l - 1966)

0,50,5 4 0,80,8 - -I 0,50,5 5 0,80,8 -I I 0,50,5 0,80.8

8 I I 1,21,2 1,61,6 0.50,80,8 I I 1,21.2 1,61,6 2 2 0,50.80.8 I I 1,21,2 1,61,6 2 2 0,5-

--

5,49 8,04 - 9,42 7,07 10,55 12,57 11,78 18,10

0.015 0,022 0,025 0,019 20 0,029 0,034 0,032 0,049 -

0,50,80,8 I I 1,21,2 1,61,6 2 2 2,52,5 3 3

0,50,80,8 1 I 1,21.2 1,61,6 2 2 2,52.5 3 3 0,80.8 I I 1,21.2 1,61,6 2 2 2.52,5 3 3 4 4

59.690,161
70,87 92.49 113,1 137,4 160,2
38.49 60,82 74,40 89,72 117,6 144,5 176,7 207,4 78,41 97,39 116.1 152.8 188,5 231,7 273.3 351,9

30,63 0,083 48,26 0,130 0,191 0.250 0,305 0.371 0,433

0,104 0,164 0,204 0,242 0,318 0,390 0.477 0,560 0.212 0.263 0.314 0,413 0,509 0,626 0,738 0,950

"--

22,01 0,059 25,64 0,069 32,17 0,086 14,92 23,12 28,27 33,18 42,22 50.27 0.040 25 0,062 0,076 0.090 0,114 0,136 0,049 0,076 0,093 0,110 32 0,141 0,170

10

1.2 1,6 2 2,5 3

12

'--

0,80,8 I I 16 1,21,2 1,61.6 2 2 2,52.5

18,06 28,15 34.46 40.72 52,28 62,83 24,35 0,066

1.2 1,6 2 2,5 3 4

I
I

Uzcti su U obzir samo promjeri standardnih brojeva osnovnog reda RIO. Vrijednosti al vrijede za cijevi od a1uminija, a vrijednosti sl za cijevi od aluminijskih slitina.

..

87,97 0,238 106,0 0,286

38,20 47,12 55.80 72.38

0,103 0.127 0.151 0,195

5
6 8

5 6 8

424,1 490,1 603,2

1,15 1,32 1,63

(Nastavak - str. 460 i 461.)

459

Okrugle eijevi od aluminija i a!uminijskih slitina. vucene i preSane

(nastavak)

>-

'e Debljina stiE jenke" mm Presjek Q..0 vueeno preS. mm2 'c"'co: al 51 al 51

0,8-

1 I 1,2 1,2 1,6 1,6 2 2 2

.'"e Debljina stiee Dulj. e Q..0 masa kg/m 'c"'co: vueeno I al 51 IPreSjekl Dulj. al 51 mm g/ro jenke" pres. mm2 asa

>-

98,68 0,266 122,7 0,331 146,3 0,395 193,0 0,521

238,9 0,645

63 -

6 8

10
1,61,6 2 2

6 8 10

1074 1382 -1665

394,1

2,90 3,73 -4,50

1,06

40 I 2,5 3 4 5

2,5
3 4 5 6 8

-,-

2,5 3 4 5 6 8

294,7 348,9 452,6 549.6 640,9 804,3

0,795 0,942 1,22 1,48 1,73 2,17

80

2,52,5 3 3 4 4 5 5 6 6 8 8

1 1,2 1,6 2 I 2,5 3 4 5

1 1,2 1,6 2
2,5 3 4 5 6 8

50

153,9 183,9 243,3 301,6 2,5 373,1 3 444,0 4 578,1 5 706,9 6 829,4 8 1055

1,21,2 1,61,6 2 2
63

-10 0,416 2 2 0,497 2,52,5 0,657 3 3 0,814 4 4 1,01 1,20 100 5 5 6 6 1,56 8 8 1,91 10 10 2,24 -2,85 3 3 4 4
125 5 5 6 6
8 8 10 10 12 12

490,1 608,8 727,7 4 955,1 5 5 1178 6 6 1385 8 8 1810 1010 2199 -615,8 -765,8 -914,2 4 4 1206 5 5 1492 6 6 1772 8 8 .2312 1010 2827

I 2,5 2,5
3 3

4 5

233,0 0,629 308,6 0,833

383,3 475,2
565,5 741,2 911,1

-1150 4 4 1521
5 5 1885 6 6 2243
8 8 1010 122941 3613 4260

12- -3318 8,96

5,09 6,06
7,94 9,76 11,5

1,31 1,64 1,96 2,58 3,18 3,74 4,89 5,94 1,66 2,07 2,47 3,26 4,03 4,78 6,24 7,63

3,11 4,11

1,04 1,28
1,53 2,00 2,46

4 5

4 5

. .. Vidi primjedbe na sir. 459.

460

Okrugle cijevi od aluminija i aluminijskih (nastavak)

., S Ss
e

Debljinasrimm ai, 51 pre.

jenke" o 0c-.. a1 51 vueenoI > 3456160 8-

-4 4 5 5 6 6 8 8 1010 ]24 4 5 5

200

10 12 -

. ..

45-

's S Presjek Dulj. masa 6' mm2 kg/m '2'.. > 1480 4,00 1960 5,29 2425 6,55 200 2903 7,84 3820 10,3 4712 12,7 5580 15,1 250 2463 6,65 3063 8,27
na sir. 459!

s/itina. vucene i prelane

Debljina stijenke" mm vueeno I ai, 51 alsl prcl. 66 6 8 8 81010 10 12 1256810 12 5 5 6 6 8 8 ]010 12-

Presjek Dulj. masa mm2 kg/m 3657 4824 5969 7087 3849 4599 6082 7540 8972 9,87 13,0 16,1 - 19,1 ]0,4 12,4 ]6,4 20,4 24,2

Vidi primjedbe

Okrugle cijevi od aluminija i aluminijsk(h s/itina. koje imaju promjere standardnih brojeva osnovnih redova R 20 i R 40 Vanjski promjer mm R 20 R40 6 Debljine stijenke mm aluminijvune alum.slitine
I

preMne aluminij I alum.slitine

]4 ]8 22 28 30 36 38 45 56 70 90 110 140 180 220

0,5... ],2 0,5... 2 0,5... 2,5 0,5 .., 3 0,5... 3 0,8 ... 4 0,8... 4 5J,8... 4 1... 5 ],2... 5 1,6..: 6 2... 8 3.. .10 3... 12 4... ]2 5...12

0,5...1,2 0,8 . .. 2 0,8 . .. 2,5 0,8. .. 3 0,8...3 0,8...6 0,8 . .. 8 0,8. .. 8

1,2... 3 1,2... 6 1,6... 8 2... 8 2,5... 8 3... 8 4... 8 5... 8 5.. . ]2 4... ]2 4...12 5...12

1,2... 3 1,2... 6 1,6... 8 2... 8 2,5... 8 3... 8 5... 8 5... 8 5.. . 10 4.. . 10 4.. .10 5.. .10
461

1,2.. .8 1,6... 8 2... 8 -

iii

POLUPROIZVODI
Okrugle Iipke, vutene

OD BAKRA I'BAKRENIH Babene

(JUS

SLITINA

Sipke, Iim i iiea

C,D3:520

1982)

Promjer mm 0,5 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,5 2,8 3 3,5 4

Dulj. masa kg/m 0,00175 0,00252 0,00447 0,00699 0,0101 0,0137 0,0175 0,0226 0,0279 0,0338 0,0437 0,0548 0,0629 0,0856 0.112

Promjer mm 4,5 5 5,5 6 6,5 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20

Dulj. masa kg/m 0,141 0,175 0,211 0,252 0,295 0,342 0,447 0,566 0,699 0,846 1,01 1,37 1,79 2,26 2,79

Promjer mm 22 25 28 32 36 40 45 50 56 60 63 70 75 80

Dulj. masa kg/m 3,38 4,37 5,48 7,16 9,06 11,2 14,1 17,5 21,9 25,2 27,7 34,2 39,3 44,7

Kvadratne Iipke, vutene (JUS C.D3.525 - 1972) debljina: 2. . .60 mm Sesterokutne Iipke, vutene (JUS C.D3.527 - 1972) otvor klju~: 3. . . 60 mm Plosnate Iipke, vutene (JUS C.D3.523 - 1982) debljina: 2 . . . 40 mm, ~irina: 4 . . . 200 mm Limovi, hlildno valjani (JUS C.D4.520 -1972)

Debljina mm

2,0 0,70 0,20 2,5 0,80 0,25 3,0 0,90 0,30 3,5 1,0 0,35 4,0 1,1 0,40 4,5 1,2 0,45 5,0 1,5 0,50 1 SI 0.60 I ...,u Sirina: 1000 mm, duljina: 20000 mm. Tanki limovi, hladno valjani (JUS C.D4.521 - 1972)

Plot. masa kg/m2 1,89 2,11 2,53 2,96 3,38 3,80 4,23 ' ,VU (I':;

Debljina mm

Plot. masa 'kg/m2 5,91 6,75 7,60 8,45 9,30 10,1 12,7 1, , ?

Debljina mm

Plot.

masa kg/m2 16,9 21,1 25,4 29,6 34,8 38,0 42,3

462

Zica. vucena (JUS C.D6.520 -

1972)

1 mm Debljina kglkm Dulj.masa

mm kglkm Debljina I Dulj.masa Okrugla 0,02 0,05 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,25 0,28 0,30
0,36

mm Debljina

kglkm Dulj.masa

0,40 Kvadratna 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5

zica 0,002 8 0,017 5 0,025 I 0,034 2 0,044 7 0,056 6 0,068 9 0,101 0,137 0,179 0,226 0,280 0,330 0,437 0,548 0,629 0,906 1,12 zica 80,1 109 142 180 222 269 zica 69,4 94,4 123 156 193 233

0,45 0,50 0,56 0,60 0,70 0,80 0,90 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,5 2,8 3,0 3,2

1,42 1,75 2,19 2,52 3,42 4,47 5,66 6,99 10,1 13,7 17,9 22,6 28,0 33,8 43,7 54,8 62,9 71,6

3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 6,5 7,0 8 9 10 11 12 14 16 18

85,6 112 142 175 211 252 295 342 447 566 699 846 1010 1370 1790 2265

11"

6 7 8 9 10 11

320 436 570 721 890 1077

12 13 14 16 17

1282 1504 1744 2278 2572

Sesterokutna 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5

6 7 8 9 10 11

277 378 493 624 771 933

12 13 14 17

1120 1303 1510 2238

463

Konstrukcija uzeta

Bakrena uZad (za elektricne yodice) I Vanjski Ukupni promjer presjek promjer broj iica uzeta kg/km zica x Bee mm mm mm' I Dulj.masa x x x x x x x x 1,70 2,10. 2,5 3,0 2,1 2,5 2,8 2,25 5,10 6,30 7,50 9,00 10,50 12,50 14,00 16,50 16 25 35 50 70 95 120 150 143 222 311 443 620 844 1064 1340

Omski otpor (20 .C) O/km I,ll 0,715 0,51 0,36 0,26 0,19 0,15 0,12

7 7 7 7 19 19 19 (19 + 18)

Bakrene cijevi, yucene (JUS C.D5.500-1972, 501-1973) Vanjski promjer mm 4 5 6 7 8 9 10 12 14 15 16 18 20 22 Duljinska masa cijevi (kg/m)I

0,50 0,05 0,06 0,08 0,09 0,10 0,12 0,13 0,16 0,19 0,20 0,22 0,24

0,75 0,07 0,09 0,11 0,13 0,15 0,17 0,19 0,24 0,28 0,30 0,32 0,36 0,40

24 25
28

I -

pri 1,0 0,08 0,11 0,14 0,17 0,20 0,22 0,25 0,31 0,36 0,39 0,42 0,48 0,53

debljini stijenke (mm) 3,0 1,5 2,5 2,0

4,0

5,0

0,27 0,31 036 0,44 0,52 0,57 0,61 0,69 0,78

0,45 0,56 0,67 0,73 0,78 0,89 1,01

,-

0,87 0,94 1,08 1,22

1,26 1,43

1,79 2,35 2,80

0,59
0,64 0,67

0,86

1,12
1,23 1,29

1,36

1,59

0,99

1,57

1,85

30
32 35 38 40

0,75
0,81

I,ll
1,20

1,45
1,57

1,78
1,92 2,27 2,48

2,10
2,26 2,68 2,94

2,68
2,91 3,80

3,50

0,87
0,95 1,03

1,28
1,40 1,53 1,70

1,68
1,85 2,01

42
44,5 45

1,09
1,15

1,61

2,12
2,24

2,62
2,76 2,94

3,10
3,27 3,48

4,89
5,17 5,52

48 50

4,25 4,53

1,82 1,95
2,03

2,40 2,57
2,68

2,97

3,52 3,77

5,59 6.29

4,92

1,37

3,32 . 3,94

- Vidiprimjedbu str. 465! na 464

Bakrene Vanjski

cijevi,

vucene

(nastavak)

Duljinska masa cijevi (kg/m)"

I

promjer mm 54 55

1,5 2,20

2,0 2,91

pri debljini stijenke (mm) 3,0 2,5 4,0

5,0

56 57 58 60

3,67

4,45

5,93 6,04
6,26

65 66 70 74 75 76 80 84 85 86 89 100 105 106 108 114 120 130 133 150

64

2,62

3,24 3,47

3,80
4,03

4,02 4,37 4,72 5,07 5,14

5,42

3,81

4,53

7,27 7,41
7,69

4,78

5,28

8,05 8,50

9,09 9,93 10,5

6,12

4,59

4,64

5,48 -

5,77 6,05
7.16

6,96 7,21 8,14

9,51

11,7

8,64 8,81 9,31

8,21

159

170 .190 194

200
219 267 273 324 368 419

11,6 12,3

14,4

10,9

14,4

16,1 17,5

17,3
18,6

20.3 21,5 25,9 27,3

23,1

21,2

24,0 29,4 30,1 40,7

46,4

35,8

" Standardizirane su one cijevi, za koje je u tablici navedena duljinska masa. 31 - Slrojarski prirufnik 465

Cijevi od bakrenih slitina, vUCene (JUS C.D5.520 Vanjski promjer mm 4 1972, 522 1973)

Duljinska masa cijevi (kg/m)" 0,50 0,05 0,75 0,07 1,0 pri debljini slijenke (mm) 1,5 2,5 3,0 2,0 4,0 5,0

5 6
7

0,08

0,06 0,08

0,09 0,11

0,11 0,14
0,17

0,27

0,34

0,52
0,66

8
9

0,10 0,13
0,16

0,15 0,19
0,24

0,20
0,22 0,31

10
12

0,25 0,36
0,39 0,42

0,36
0,44

0,45
0,56

0,59
0,75

0,89

14
15 16 20 22

0,19
0,20 0,22

0,28
0,30 0,32

0,52
0,57 0,61

0,67
0,73 0,78

0,80
0,87 0,94

0,92
1,01 1,09 1,26 1,43

1,12
1,23 1,34 1,57 1,79

- i -

18 25
28 30 32 35 38

0,24
0,27

0,36
0,40

0,48
0,53

0,69
0,78

0,89
1,01

0,45
0,51

0,59
0,67 0,75 0,81

0,86
0,99 1,11 1,20

1,12
1,29 1,45 1,57 1,85 2,01

1,22 1,57 1,78 1,92

1,82 2,10

1,59
1,85 2,10 2,26

2,01
2,35 2,68 2,91

2,38

2,80 3,22 3,50

0,87
0,95 1,03

1,28
1,40 1,53

1,68

2,27 2,48

2,68 2,94

3,47 3,80

4,19 4,61

42
44,5 45

40

1,09 1,15

48
50 55 57 58 60 64 65 66 70

56

1,61 1,70 1,80 1,82 1,95

2,03

2,12 2,24 2,38 2,40 2,57

2,68

2,62 2,76 2,94 2,97

3,32

3,10 3,27 3,48 3,52

4,03

4,89

4,92 5,14

1,37

3,94

3,67

4,36
4,45

6,29

6,99

2,33
2,45

3,08
3,24 3,47

4,02 4,37

3,81

4,53

2,87

3,80

4,78 -

6,04 6,26

7,69

4,72

5,28 5,62

7,38

9,09

" Vidi primjedbu na sir. 467! 466

Cijevi od bakrenih s/itina. vucene (nastavak) Vanjski Duljinska masa cijevi (kg/m)O
I

promjer mm 75 76 80 85 86 89 100 104 105 106 108 114 120 125 130 133 150 159 160 168 170 190 194 200 219 267 273 324

4,14 4,64

2,0

2,5

pri debljini stijenke (mm) 3,0 4,0 5,0 6,12 6,46

6,0

5,07 5,14 5,42 5,77 6,05 7,16

4,87 5,48 5,70

8,50

10,5 11,2 13,3

6,96 7,21 8,14 8,64 8,81 9,31

10,7

7,31 7,79
8,21 8,56

11,6

13,5 14,4

9,12

10,9

10,9 11,6

13,1 13,8

13,4 -

17,3 17,5 18,3

16,1 16,8 17,5 17,9 20,3 21,S 23,1 25,9

16,0 18,1 22,1 22,6

368 419

21,9 24,0 29,4 30,1 35,8 40,7 46,4

27,3 29,9 36,6 37,S 44,6 50,7 57,9

53,3 60,7 69,3

!I

11

Standardizirane su one cijevi la koje je u tablici navedena duljiDska masa. - Masa je prorafunana la gusto6J od 8900 kg/m'. Pri gustoCi slitine (J kg/m' valja vrijednosti tablice pomnoHti s faktorom (118900.

Cijevi za kondenzatore

i izmjenjivace

topline

- JUS

C.DS.S21

- 1981.

467

POLUPROIZVODI

OD MJEDI, CINKA I OLOV A

MJedui poluproizvodi

Mjedne !ipke, istiskane Okrugle ~ipke (JUS C.D3.522 - 1982) Plosnate ~ipke (JUS C.D3.524 1956) Kvadratne ~ipke (JUS C.D3.526 - 1956) Sesterokutne ~ipke (JUS C.D3.528 - 1956)

Mjedeni kutni profili jedTUlkokratni,pre~ani (JUS C.D3.529 - 1956) duljine krakova 10 x 10... 60 x 60 mm raznokratni, pre~ani (JUS C.D3.530/531 - 1956) duljine krakova 10 x 20...25 x 50, 15 x 20... 30x45 nllD Mjedena zica (okrugla) prdana (JUS C.D6.5:h - 1956), .
Pri odredivanju 7180 kg/m3. mase poluproizvoda - 1970)

promjeri 5. . . 15 mm
od cinka ra~namo s gustoeom od

CiDauu poluproizvodi

Ci n ~ an i I i m (JUS C.E4.020

debljina lima 0,2...6 mm veliana plOCe 1000 x 2000 (3000) mm

OloYDi poluproizvodi

Pri odredivanju 11400 kg/m3.

mase poluproizvoda

od olova ra~namo

s gustoeom od

010 v nil i m (JUS C.E4.030 - 1963) debljina lima 1 . . . 4 mm ~irina 1000 mm duljina do 10000 mm Olovne cijevi dovodne cijevi (JUS C.E4.040 - 1963)

unutamji promjeri 10. . .26 mm debljina stijenki 2,0. . . 7 mm - odvodne cijevi (JUS C.E4.0411963) unutamji promjeri 30. . . 125 mm debljina stijenki 2,0. . .2,5 mm

010 vn a zi ca (JUSC.E6.050- 1965) promjeri2. . . 20 mm

468 .

,-

StaIdo

NEKOVINSKI MATERUALI ANORGANSKI NEKOVINSKI MATERUAU

Staklo se sastoji od natrijskih i kalcijskih (te kalijskib i bornih) silikata. Posebna mu svojstva daju dodaci oksida nekib kovina (Pb, Mg, AI, Zn, Te). Staklo je amorfno (nema kristaIiie strukture) i zato bez odredenog tali~ta prelazi iz tekueeg u kruto stanje. Pri temperaturi 1300 do 1500 .C moire biti tekua ta1ina (lijevanje!), pri temperaturi 1000 .C je gusta tekuCina prikladna za preradu (pubanjem, vurenjem, valjanjem, prdanjem). Temperatura smekhvanja (prelaza u krutinu) je oko 500 "C. Kremifno staklo - Si02 - smekhva se pri 1200 .C.) Pri temperaturi okolih je staIdo u amorfnom stanju pothladene tekuCine. Njegova je tIafna ~tOCa 400 ... 1300 N/mm2, vlafna ~tOCa iznosi 30 . . . 90 N/mm2. Najmaa.jnija su svojstva stakla: propustivost za svjetIo (85 . . . 90%), kemijska otpomost na zrak, vodu i kiseline (osim fIuorovodifne HF) i neprovodnost za elektrifnu struju. za armature manjih zabtjeva; bomo za Upotreba: natrijsko staklo aparate 5 veCim zahtjevima; kremicno - za dijelove kod vi~ihtemperatura. Brzim ohladivanjem vruee staklene ploce javljaju se na pomini tlacna naprezanja koje povecavaju cvrstocu na savijanje. Takvo se staklo pri lomu raspada na pruinu. Staklene plore, 5 obih strana obljepljene folijom od prozime plastike, upotrebljava se kao sigumosno staIdo (npr. za automobile). Beton Cementni beton je umjetni kamen od cementa, betonskih dodataka (pijeska i ~Ijunka) i vode, a nastaje skruCivanjem cementnog veziva (mjehvine cementa s vodom). Portland cement se sastoji od 1 dijela Si02 + Ah03 + F~03 i najmanje 1,7 dijela CaO. .

Volumensld omjer mjeiavine cement: pijesak 1: 4 1 :5 1: 8 Nakon 28 dana.

11ama ~toCa betona. N/mm' 22.. .30 18.. .22 9.. .12

Volumensld omjer mjeiavine cement: pijesak : !Ijunak 1:2 :3 1: 3: 5 1: 4: 6

11ama ~toCa betona. N/mm' 22.. .25 13.. . 18 10.. .12

Zbog male vlafne ~tOCe (u odnosu na tIafnu) ojaa.vaju se vlafna podruCja u betonu relicnim ulo~ma (armirani beton). Ako su reliCni ulo~ci prednapregnuti, izazivaju u neopterecenom stanju u betonu tlafna naprezanja radi kojih je moguee, da se pri optereeenju uOpCe ne pojavljuju vlafna naprezanja (prednapregnuti beton).

i I I

469

Pjenasti beton Normalni (te~ki) beton gustoee 2200. . . 2600 kg/m3 provodi toplinu razmjemo dobro. Lakim dodacima (npr. mljevenom drvenom piljevinom, drvenom vunom i 51.) te odgovarajueom obradom stvaraju se u betonu pore (zrak) koje veoma snizuju njegovu gustofu (na 300. . .500 kg/m3) pa mu zbog velikog smanjenja tlafne fvrstoee smanjuju nosivost, a1i mu veoma poveCavaju izolacijsku sposobnost. Po/imemi beton Polimarni beton je umjetni kamen pri kojemu umjesto cementa upotrebljavamo kao vezivo razna Ijepila na bazi plasitke (MMA, UP). Polimerni beton (5 5 . . . 15% veziva) postizava nakon jednog dana slijedeca mehanicka svojstva: tlafnu fvrstost 70...150 N/mm2, modul elasticnosti 15000...30000 N/m2, fvrstocu na savijanje 20... 40 N/mm2, temper. rastezljiv. (15...20) 10-6 K-1. Upotrebljava se za temelje strojeva i konstrukcija, mjerne plaCe. I polimerni OOton more biti pjenast. KeramiCld materiJaIi Keramicke tvari sadne veCinom okside. Svi Cisti oksidi su kemijski vrlo

I
I

postojani i imaju visoka ta1i~ta: A1203: 2046 .C Si02: 1702.C

BeO:
Zro2:

2530.C
2700.C

Sinterovani korund Ah03 odlikuje se velikom tvrdoeom 3800 RV 30 I i velikom tlafnom fvrstoeom. (Dodatkom Cr203 Cistom Ah03 nastaje sinterovani rubin tvrdoee 4000 RV 30.) Sinterovani korund upotrebljava se za izradu dijelova koji moraju biti posebno otporni na habanje (matrice za vurenje :fice, dijelovi tekstilnih strojeva) i postojani u visokoj temperaturi (svjeCice motora s unut. sagor. i sl.). Tvrdoea, koja se ni pri visokim temperaturama (do 1200.) bitno ne smanjuje te mala toplinska provodnost su svojstva sinterovanoga korunda koja su narocito znacajna za izradu alata za rezanje (tokarenje. glodanje) i bru~enje.
Sastavljeni keramiCki materijaI Al203

. Si02

je veoma

otporan

na habanje

(upotreba npr. pri dodirnim plohama mjerila). MaterijaI MgO . Al203 . Si02 (kao i MgO . Si02) vrlo je otporan na temperaturne promjene.
Od kvalitetne gline koja

- osim

Ah03

- sadm

i Si02 te alkalne

okside

(kao

i posebne dodatke) izraden keramicki materijal (kamen~tina) ima vlacnu cvrstocu 6.5...13 N/mm2, tlacnu cvrstocu 320...350 N/mm2. Zbog velike otpornosti prema kiselinama upotrebljava se U kemijskoj industriji za aparate i strojne dijelove (za pumpe. ventilatore, mjdaIice i sl.). Opeka Opeka je pri temperaturi 900. . . 1300.C perena glina (prven. Ah03)' llafna evrstoca opeka iznosi (po kvaIiteti) 10.. . 25(. . . 35) N/mm2. Normalni je format opeke: 240 x 115 x 71 mm.

470 ..

Vatrostalni

keramifki

materijali

Tali~te mora biti najmanje 1580.C. Za kvalitetu su odlucni jo~: temperatura na kojoj se materijal pod tlakom smek~ava; propustljivost za plinove; otpomost prema temperatumim promjenama i prema kemijskim utjecajima. Vatrostalne keramicke materijale dijelimo na: a) kisele

b) bazicne (MgO), c) neutralne

gIavna sastavina:

kremen (5i02),

glavna sastavina: dolomitna (CaO. MgO) Hi magnezitna

glavna sastavina: glina, kaolin (AI203' 25i02), glinica

(Cr203) iIi ugljen (C).
'' Tamte .C

(AI203)' kromit 5astav %

Otpor- I

Naziv

I
i

silika I silika 11

> 94,5 8iO: < 2 AI,O < 3,5 Cao > 92 5i02

:
1720
JUIV
I

nost prema' . tIaku i do.C '

I

Upotreba teko optereceni dijelovi pri

1630
a.Juv

,visokim

temperaturama. ve-

kremeni bmot (polukiseli) bmot (bazini) silllnanit

'" 905i02 +AI2O, 1650 +Cao + Fe2O, SS . ..60 5i02 36 .. .41 AI2O, >1580
0,8. .. 0,6CaO I 0,2. .. 0,2 Fe2O,

In_. ----nsrednje optereeenidijelovi manje optereeeni dijelovi lotita (dimni kanali) otporan prema troski i temperaturnim promjenama za peeis bazinom oblogom, velikaosjetljivost rematemp peraturnim promjenama
otporan prema visokim temperaturama, brzim temperaturnim promjenama i utjecaju troske
\

1470

1300 1620

magnezit

.
kromni magnezit karborund ugljen

55.. .60 AI:O, ost. 5iO: 85.. .88 MgO 4... 65i02 1. .. 2Cao I... 2AlzOj 4... 5 Fe20j
> 42 MgO > IS Cr:O, 45.. .808iC 10. . .25 8i02 9.. .20 AI:Oj + FezOj 85.. .90C

I '" 1875
>2000

1400

'" 1960

1560

>2000 >2000

1700 1750

neosjetljiv prema temperaturnim promjenama; iznad

dirajucih plinova

16oo.C raspada zbog lonci, peei, elektrode oksi471

DRVO Drvo se odlikuje malom gustoeom, razmjerno velikom ~toeom i lakom obradom. Drvo upotrebljavamo kao gradivo (u gradevinarstvu, brodogradnji, za vozila, u tekstilnoj industriji itd.) ili kao sirovinu (za izradu papira i celuloze).
Vrsta drveta brijest bukva GUSlota kg/m' 500...850 500...900 Smjer S obzir. vlakoa
11

vla 60...210 4 60...180 7 50 . . . 200 6 30 .. . 220 7 50.. .180 5 lOO 4 40 .. . 190 3

.L
11

tvrstota N/mm2 tlaena oa savij. 30...60 50.. .160 10 40.. .80 10 40.. .80 10 30...60 10 40...60 10 40 . .. 70 10 60...180

.L
11

smia 7 25 5 . .. 20

35
to

grab jaseo
brast

500...850 500.. . 900

400 .. . 950

.L
11

50...140 50...180 70...100

30
7 5.. . IS

.L
11

.L
11

30
-

orab
bor jeta

600.. . 750
300 .. . 900 300...700

.L
11

80...140

.L
11

.L
11

smreka

.L Na zraku su~eno drvo ima njem vlage ~toCa se osjetno Oplemenjeno dTVO
slepljivanjem.

300.. . 700

30 . .. 80 40. .. 200 5...15 10 90 20 50.. .120 30 .. . 50 40 . . . 100 5 2 4 25 40 . . . 240 30 .. . 70 40.. . 120 5...10 3 25 5.. . 10 oko (10)12. . . 15(20) postotaka vlage. Poveeasmanjuje.

- i njihovim

Svojstva drveta moiemo pobolj~ti rezanjem na tanke plate Ukoleno drvo su sljepljeni tumiri i to:
kao lamelirani nosaa s jednosmjernim vlaknima (dobra ~toCa

- furnire
u smjeru

kao vezane plate s vlaknima pod kutom 45 ili 90. (u svim smjeroviUla jednolika ~toea). Stolarske plole (panel-plole) imaju u unutra~njosti sljepljene letve, pokrivene s' obiju strana furnirom. Vlaknalice (Iesonit) su (razmjerno tanke) plate, izradene valjanjem drvene kak od piljevine i Ijepila. Iverice su (razmjerno deblje) plate, izradene valjanjem drvene k$e, obljepIjene obostrano tumirom. Oplemenjene drvene plate su ~ i prakticki se ne savijaju.

vlakana),

472

PLASTICNE

MASE

Plastifne mase (plastika) su umjetne tvari cja su glavna sastojina polimeri (str. 96). S obzirom na karakteristifna svojstva razvrstavamo ih u slijede6: glavne skupine: 1. Termoplasti Termoplasti su umjetne tvari od polimera koje imaju medusobno fizikalno vezane makromolekule. Po stanju su \'Be ill manje viskome temane. Mogu biti amorfne ill djelomifno krista1inifne. Pri temperaturi okolaa su tvrdi, a pri zagrijavanju se smekJavaju (povratno). Lako se mogu preoblikovati i zavarivati. Redovno su topivi u posebnim organskim otapalima. Njihovi se otpaci lako regeneriraju i ponovno upotrebljavaju. Ovamo se ubrajaju npr.: amorfni termoplasti (koji se skrucuju odnosno smek~avaju do taline kontinuir8!10 u ~irokom temperatumom podruCju) -

PVC - polivinilldorid

PMMA polimetilmetakrilat
PC CN

PS - polistiren (polistirol) ABS akrilnitril butadienstiren

- polikarbonat - celuloid

djelomilnokristalinilnitermoplasti koji se skrufujuiz taline u uskom (

temperaturnom

PE PP

SAN - stirenakrilnitril POM polioksimetilen 2. Elasti

- polietilen - polipropilen
-

podruCju

"tali~tu)

PTFE - politetrafluoretilen PA poliamid PETP polietilentereftalat (poliester)

Elasti su umjetne tvari od polimera, koje imaju medusobno labavo vezane makromolekule. Dobivamo ih iz termoplasta vulkanizacijom (tj. kemijskim postupkom omretivanja). Uvijek su amorfni. Pri temperaturi okolaa su meko &Umeno elastifni. V~.i najmanja naprezanja izazivaju velika elastifna produijenja. Ovamo ubrajamo npr.:

.~

NBR akrilnitrilbutadienski SBR stirenbutadienski kauCuk kaueuk BR butadienski kaueuk SI - silikonski kauCuk 3. Duroplasti Duroplasti su umjetne tvari od polimera koje imaju kemijski mre!om vezane makromolekule (nepovratni proces). Uvijek su amorfni. Oblikuju se (i uCvriCuju)preko taline, a preoblikovanje je omedeno. Tdko se tope i zavaruju. Njihovi otpaci nisu upotrebljivi (ill samo kao dodatak). Ovamo spadaju npr.: PF - fenolna smola (fenoplast) UP poliesterska smola UF - uratna smola (aminoplast) EP epoksidna smola MF - melaminska smola PUR - poliuretanska smola

NR -- priro~ni kaucuk

PUR - poliuretanski auCuk k

IIR - buti1ni kauCuk

I I
I

473

S obzirom na broj polimera te dodatak j~ i drugih organskih iIi anorganskih tvari dijelimo plaste na slijedeee skupine: 1. Homogeni plasti sastoje se iz samo jednog polimera. Mogu biti u amorfnom, kristalinicnom ili (kristalno) mijesanom stanju. Udio kristalne tvari u cjelokupnoj tvari (mjeSavini amorfne i kristaliniene tvari) odreduje stupanj kristalizacije od koje ovise svojstva tvari. 2. Heterogeni plasti sastoje se od polimera i jos jedne iIi viSe kemijski razliCitih tvari koje su s polimerom vezane kemijski iIi fizikalno. Ovamo se ubrajaju i medusobno mijeSani polimeri. 3. Ukruceni plasti sastoje se od polimera i jos jedne ili vise kemijski razIienih tvari koje mogu biti organske ili anorganske te se vecim dijelom osjetno razlikuju od polimera. Tvari su medusobno vezane fizikaIno (rijetko kemijski). To su punilima ukruceni plasti. Kao punila koja se dodaju u tekuCim plastima dolaze u obzir u prvom redu: staklena vuna i predivo kameno br~no tinjac azbestna vlakna i vrpce drveno br~no celuloza pamuena vlakna i tkanine umjetna svila. ,

Svim vrstama plasta mogu se dodati svakakvi dodaci, npr. boje. S obzirom na izbor jednog iIi viSe medusobno mijesanih polimera, kojima mofemo dodati brojne druge tvari, dobivaju se plasti veoma raznovrsnih svojstava, prilagodenih zahtjevima upotrebe. Plasti se (pre )oblikuju raznim tehnoloskim postupcima (lijevanjem, presanjem, istiskavanjem, zavarivanjem, ispuhivanjem, izvlaeenjem, predenjem itd.) u: - poluproizvode (cijevi, plaCe, folije),

- pjene,
-

dijelove

strojeva i aparata (kuCista, strojni elementi), tvrde i meke (uloSci za blazine pokuestva, spufve

za CiSCenje,

podne obloge), vlakna (za predivo u tekstilnoj industriji) iIi se upotrebljavaju kao pomoena sredstva: lakove (za zaStitne iliIi ukrasne predmete), ljepila (za keramiku, kovine, drvo, papir).

474

MehaniCka stanja plasta Mehanicka stanja plasta su ovisna 0 temperaturi. Ovu ovisnost pregledno prikazuje dijagram modula smika G pri raznim temperaturama T.

~
ogranicena elasticna

U dijagramu se razabiru slijedeca podruCja stanja:

Tvrdoelasticno podrucje (1) obuhvaca niske temperature. U tom su podruCju plasti (umjetne tvari) tvrdi i krhki pa je za njih karakteristicna
deformacija
koji pada

velikog

modula
temperature.

elasticnosti

(E

= 200.

= ",' ,

. .4000 N/mm2),

s povi~enjem

Stoga uzev~i kod plasta ne postoji Cista elastiena deformacija, jer se dodatno uvijek javlja u ovisnosti 0 vremenu, temperaturi i opterecenju

.: i visokoelastican

udio preoblikovanja. malo mijenja s temperaturom (G

Modul smika se u tom podrucju 102...104 N/mm2).

I :1 I J " 'I

- Podrucje smekSavanja (2) obuhvaea temperature pri kojima je vec omoguceno pomicanje molekula (koje u tvrdoelasticnom podrucju - kad su molekule jo~ smrznute - nije bilo moguee). U podruCju smek~avanja prelaze plasti iz krhkoga u Zilavo stanje.

Gumielasticno

podrueje

(3) rasprostire

se od podruCja

smek~avanja

do

taljenja plasta. Za to je podruCje karakteristiena vrlo velika elastiena deformacija uz mali modul elasticnosti (E = 2. . .600N/mm2).

Modul smika je u tom podrucju neznatno ovisan 0 temperaturi (G = ;= 0,1...100 N/mm2). Smek~avanjei gumielasitcno podruCje se javljaju samo pri amorfnim tvarima. Pri kristalnim tvarima>tvrdoelasticno stanje seze sve do podruCja taljenja; pri djelomicno kristalnim tvarima, smek~avanjei gumielasticno podrucje su ovisni 0 stupnju kristalizacije.

! '11'

- Podrucje taljenja(4) se pri amorfnim tvarima izrazava postupnim prijelazom tvari iz gumielasticnog stanja kroz plasticno stanje (s izrazitim tecenjem tvari) do potpunog taljenja. Pri djelomicno kristalnim tvarima se taljenje zbiva u uzem temperaturnom podrucju, a jo~ izrazitije je talgte pri kristalnim tvarima.
*

, , I

!~ I ~I

.
Tennoplasti Amorfnitennoplasti Djelomitno kristalnitermoplasti PVC,PMMA,PC, PS,SAN,ABS PE, PP, POM,PA, PTFE,PETP

T T Smek~vanje i gumielastitno poSmeksavanje i gumielastitno podruqe su izraziti druqe su manje izraziti Uobitajeni stupanj kristalizacije djelomitno kristalnih termoplasta: PA 35...45% POM 70...80% PE 45 . . . 80% PTFE 60 . . . 80% PP 50 . . . 80% PETP 30 . . . 40%
Mehanii!ka svojstva termoplasta

'~

\.

'

t
-

Termoplast polietilen
polipropilen

Oznaka -HD PE-LD

PP PVC tvrdi. mek. PS SAN ABS pMMA pOM PTFE pA pA pA pA PC 6 66 11 12

Zarema Modul tvrstoea elast. vlaflta nasavi filavost kN/mm' N/mm' N/mm kJ/m' 36 0,7...1,4 18.. . 35 0,2. .. 0,5 8.. . 23 1,1... 1,3 1,0...3,5 21...37 43 3...17

TvrdoCa (kugl. ! N/mm 40...65 13...20

36.. .37 75. . . 155

polivinilklorid polistiren stirenakril-nitril akrilnitrilbutadienstiren polimetilmetakrilat polioksi-metilen politetrafluoretilen poliamid polikarbonat

50.. .75

10.. .25"

110 90 100 75 105 110 18 27 50

2.. .50

3,2. .. 3,3 3,6 1,9...2,7 2,7...3,2 2,8.. . 3,2 0,41 1,4 2,0 1,0 1,6 2,1...2,4 2,4 2,2 1.6
> 400%. -..

45 .. . 65 70.. . 85 32 . .. 45 50...77 62...70 25 .. . 36 70 .. . 85 77.. .84 56 56...65 56...67 39 28" 26"

Naprezanje

2...3 2...3 7. .. 20 2... 6 3...9 13. .. 15 8. .. 16 15. .. 20

120...130 130.. . 140 80...120 180...200 150...170 27 .. . 35 75 100 75 75 110

30...40
10...20 20...30 4... 5 15 30...35

100 80 44 38

polietilenpETP tereftalat eelulozni acetat CA eelul. aeetbutirat CAB

" Postotno produljenje

50 35 .. . 43

teeenja Rp 0.2'

476

Toplinska svojstva i upotreba termoplasta Ispit. Podruge Temper. Topl. Oznaka po Vicatu tali!ta rastez. vodljiv. Upotreba .C 10-' K-' W/(m. K) .C 70...75 125. . . 135 2 0,50 Cijevi, profili, plate, Collje, PE-HD < 40 -LD 110. . . 150 2,5 0,35 pjene, vlakna. Preani dijelovi otporni na vodu, lutine, 95 157. .. 170 pp 1,6 0,22 blage kisellne. 0,8 0,16 Cijevi, profili, Collje, pjene. PVC tvrdi. 70.. .90 mek. 40.. .60 1,5 0,13 Dijelovi kem. apar. (pumpe). PS 86.. .91 0,7 0,17 KuCita i dijelovi kuCnihapaSAN 100.. .110 0,7 0,15 rata, uredske tehnike, vozila ABS 90...105 (karoserije), eamaca. 1,0 PMMA POM P'IFE PA-6 -66 -11 40.. .108 173 50.. .60 220 225 .. . 265 0,7 0,9 1,6 0,8 0,9 0,19 0,22 0,24 Cisti bezbojni dijelovi (pleksistaklo) ill obojeni. Habanju podlo!. dijelovi. Klizni lefaji, zupeanici. Patentni zatvaraci. Brtve gibljivih dijelova. Lefaji (bez maziva).

12

172...180 145.. . 150 220 .. . 260 80 74.. . 110 65...111 255 .. .258

0,9
1,1 0,7 0,8 1,0 1,2

0,23 . Dijelovi otpomi na habanje, 0,27 udarce i dinamicko optereee-

0,23

nje. Kuffita, klizni lefaji,

0,30 0,21 0,24 0,22 0,21

PC PETP
CA

zupCanici. Ploee, . Colije. Providna kuCita. Prozime Colije,Cvrste i filave. - uo I I iIg p

:~
'.

.I

~I
..

CAB

Ukruceni termoplasti UkruCivanjem termoplasta se osjetno mijenjaju njihova mehanicka svojstva: gustoea se poveeava, evrstoea jako raste, rastezljivost se veoma smanjuje. U vezi s tim promjenama mijenjaju se i druga mehanicka svojstva. Primjeri mehanickih svojstava nekih termoplasta, ukrueenih staklenim vlaknima (sv = 30%) (zaokrufene prosjeene vrijednosti): PP PP + sv SAN SAN + sV POM POM + sv Termoplast Gustoca 906 1114 1360 1080 1410 1560 kg/m' Cvrstoea N/mm' 29 71 75 110 66 130 600 4 2 6 45 3 Post. produlj. % PA PA + sV PC PC+sv PETP PETP+sv Termoplast 1135 1400 1330 O 1200 1520 75 180 65 100 39 93 30 3 3 100 225 2 p

;1

477 !!..

..
Trajna cyrs/oca /emwp/as/a CvrstoCa tennoplasta vrlo je ovisna 0 trajanju optereeenja njem izrazito smanjuje. Vremenska s/a/icka cyrs/oca tennoplasta

pa se s optereee-

Trajanje opterecenja min

Vremenska staticka cvrstoca N/mm2 PE tennoplasta PVC PS ABS

10-6 60 210 90 135 10-3 35 90 65 80 1 20 60 45 45 103 15 40 30 25 106 10 35 25 20 109 8 32 22 18 Naprezanja u tennoplastu s vremenom popuStaju (relaksacija). Prvotno se naprezanje uz konstantnu defonnaciju smanjuje (~to valja uzeti u obzir u stanovitim slueajevima, npr. pri brtvama).
Uz konstantno opterecenje deformacija raste javlja se p u zen j e materijala, koje je ovisno 0 velicini opterecenja i njegovom trajanju (stoga treba pri
projektiranju

puZenje

- za odredeno

odabrati

takvo

optereeenje

dijelova,

pri kojem

je

- s obzirom

na

trajanje osigurana njihova funkcionalnost).

Trajna dinamicka cyrs/aca tennoplasta Tennoplast Broj titraja Trajna dinamicka

CvrstoCa N/mm2

PE 108 17

SAN 107 20

PA6 108 30

PC 107 6

Vremenska dinamicka cyrs/oca polivinilklorida PVC Broj titraja 104 IOs Vremen. dinam. evrst. N/mm2 28 17 K/izayos/

106 10

107 5

Termoplasti posjeduju dobre klizne sposobnosti za leZaje i vodila (u kombinaciji kovine i umjetne tvari). Mana je u maloj toplinskoj vodljivosti tennoplasta, a time je i smanjena sposobnost odvodenja topline trenja.

Umjetna tvar PE PA PA z MoS2 478

Koeficijent trenja bez podmazivanja s podmazivanjem

0,18...0,25 0,08. . .0,25 0,03. . .0,14

0,04...0,07 0,01 . . .0,08 0,01 . . .0,03

Dozvoljeni pritisak N/mm2. 10 19 20

~ Ovisnost vlacne cvrstoce termoplasta 0 temperaturi

{

Vlacna cvrstoca N/mm2 -50 59 83 88 -25 49 88 76 80 0 39 75 69 72 pri temperaturi "C 25 50 75 100 30 59 62 64 20 38 49 58 14 34 52 10 40 125 8 27 12 150

.. j

Termoplast PE PVC PS PC

Temperaturna upotrebljivostumjetne tvari (u .C) PE -100... 85 POM PP - 30... 110 PTFE PVC - 45... 80 PA PS -100... 80 PC PMMA -100... 70 PETP
Kemijska postojanost termoplasta

-100.. .100 -100.. .165 -100...145 -100.. .120 -100.. .100

Termoplast PE PP PVC PS SAN ABS PMMA POM PTFE PA PC PETP

vodi + + + + + + 0 + + 0 + +

Otpomost' prema 1' slanojotop. kiselinama bazama oksidacijirastapalima J' - . + + + (-) (+) + + + (+) + (+) (+) (-) + + + (-) ~ + 0 + + 0 + + 0 0 (-) I + 0 (0) + + + + +" 0 0 (0) I + (-) (-) I I 0 + (0) I

. + -o

velika otpornost

..

PTFE je negorljiv.

- - nedovoljna

malaotpornost
otpornost

U zagradama su oznaeena odstupanja od vrijednosti odredene otpornosti.

Starenje obuhvaca sve promjene u sastavu tvari ~to ih izazi~ehaniCka opterecenja, vi~e temperature, zraeenje, elektricna stnija, kemijske tvari itd. Kemijsko raspadanje termoplasta koje pospje~uju uzrocnici starenja mogu trajati vi~e desetljeea. 479

EIasti
TipiCnj elasti:

prirodni kaueuk s 1...10%

S,

Tipicni termoelasti: prirodni kaucuk s vi~eod 10% S

t5'IR <ooe
Elasti kaueuk

Gc
Postol. produlj. % 600 450 500 450 600 450 250

<20.C T

Gumielastieno podruCje poCinje vec pri temperaturi pod 0 .C

Gumielastieno podruCje poCinje vec pri temperaturama do 20 .C .. Temperatura upotrebe .C - 45... 85 -100 ... 50 - 35...110 - 70...100 - 30...120

Mehanitka svojstva elasta Modul elastienosti E "" 700. . . 1000 N/mm2. Cvrstoea Gustoea N/mm2 kg/m) neutvr. utVr. oznaka NR PUR SBR BR HR NBR SIR 930 1260 940 940 930 1000 1250 22 20 5 2 5 6 1 28 32 25 18 21 25 10

prirodni poliuretanski (meki) stiren-butadienski butadienski butilniakrilnitril-butadienski -

- 20. ..110

silikonski -

-100 . .. 200

Prirodni kautuk NR ima odlicne elastiene sposobnosti i vrlo dobru udamu filavost. Postojan je u vodi i kiselinama; manje postojan u mineralnim uljima i mazivima. (Pla~tevi kotaca za teretnjake, gumene opruge, lezaji, brtVe.) Po/iuretanski kautuk PUR vanredno je otporan prema habanju, dobro upotrebljiv samo do temperature 50 .c. Postojan je u mineralnim uljima, ali nepostojan u vrueoj vodi. (Valjni koluti, letajne blazinice, brtVe, amortizeri.) Stirenbutadienski kautuk SBR (buna) veoma je otporan prema habanju i veam temperatumim optereeenjima; pri dinamickom optereeenju se jako zagrijava. (PIMtevi toekova za osobna vozila, brtve, gipke cijevi, profili, trake.) Butadienski kautuk BR (buna CB) vrlo je otporan prema habanju pa se zato upotrebljava za vozni sloj pla~teva kotaea. Butilni kautuk HR vrlo je otporan na vremenske uplive i starenje te vrlo malo propu~ta plinove. (Zracnice kotaca za vozila, gibjive cijevi.) Akrilnitrilbutadienski kautuk NBR (perbunan) postojan je u minenilnim uljima, mastima i tekuCim gorivima, ali nepostojan u kloriranim ugljikovodicima. (Gibljive cijevi za benzin, membrane.) Silikonski kautuk SIR je izvanredno otporan na temperaturu. Postojan je u ulju i mastima, ali neotporan prema vrueoj vodi, ugljikovodicima, luZinama i kiselinama. (BrtVe prehr. uredaja, transportne trake, elektricne izolacije.)

480

Duroplasti puroplasti su amorfni (kristalnih podruCja nema). Temperatura smek~avanja (koja nije izrazita) leZi nad 50 .C. Taljenja nema jer duroplasti prije raspadnu.

>500(:

.. T

Mehanicka svojsrva duroplasta Duroplasti smola fenolna - (fenoplast) uratna - (aminoplast) melaminska poliesterska epoksidna IIOliuretanska - (tvrda) oznaka PF UF MF UP EP PUR

Zarez. Temper. Modul tvrsto6I Gust. elast. filav. viae. na savij. kJ/m' upotrebe kg/m' N/mm' N/mm' N/mm .C 1400 1500 1500 1200 1200 1500 700

900 3500 3700

25 30 30 45 55 85

70 80 80 85 105 170

1,5 1,5 1,5 15 12 25

< < < < < <

125 100 120 200 80 130

I I

Mehanicka i toplinska svojsrva ukrucenih duroplasta Svi duroplasti, ukrueeni punilima, mehanicki su znatno poboljbni. Dodatak Modul tvrsto6I Temper. Top!. Gust. Durostakla elast. vlaena tlaena rastez. vodljiv. plast (pletivo) kg/m' N/mm' N/mm' na savij. N/mm' 10-6 K-' W/(m. K) N/mm % UP 25 50 65 65' 1350 1600 1800 1800 1600 1800 1800 plctiva. 5000 10000 19000 28000 10000 18000 30000 70 200 300 500 220 350 700 120 220 350 550 280 400 800 120 160 280 400 220 300 600 35 18 15 12 18 15 12 0,15 0,24 0.26 0,26 0,24 0,26 0.26 pred-

11 I 'i

.EP

50 65 65' . Uzdutni smjcr

(Armature,

Fenolna smola (fenoplast PF) upotrebljava

mete. obloge koenica, lopatiena

se za manje opterecene
dijelovi

kola, izolacijski

- bakelit.)

Uratna smola (aminoplast) UF slufi za malo opterecene predmete (sanitamu tehniku, elektricne instalacije). U vezi sa prehranom je neupotrebiva! Melaminska smola MF namijenjena je za predmete 5 v~tereeenjem, npr. za dekorativne ploCe (ultrapas). Poliesterska smola UP polimerizira se s ukruCivaCem. (Cijevi, profili, posude, dijelovi pokuctva, dijelovi vozila, camci, letjelice.) Epoksidna smola EP se takoder polimerizira s ukruCivacem. Upotrebljava se za dijelove s veCim zahtjevima. Ima natprosjecnu adhezijsku sposobnost (araldit). . Poliuretanska smola PUR je u prvom redu elektrotehnicki materijal.
32 - Strojarski prirutnik

481

Posebni proizvodi od plasta Pjenasti plasti

Oni se proizvode posebnim tehnolo~kim postupkom (pjenu~anjem plasta u filavo-tekueemstanju). Karakteristicnisuzanjihmalagustoca(S... 400 kg/m3) i sastav eelija. Sastav celija je Hi s otvorenim celijama (s neposrednim prelazom plinova i tekucina) Hi sa zatvorenim celijama (pri kojima je prelaz plinova i tekucina moguc jedino difuzijom). Pjenasti plasti mogu biti krhko-tvrdi (lome se), zilavo tvrdi (pod tlakom se dijelom deformiraju) i meko-elasticni. Mehanicka i toplinska svojstva pjenastih plasta Cvrstoca Toplin. Temperatura Gustoca Pjenasti vlaena tlaena vodljivost upotrebe plast kg/m' N/mm' .C N/mm' W/(m.K) 40. . . 100 0,1. . .0,4 0,2 .. .0,9 < 130 meko-tVrdi: PF 0,025 < 90 UF 5... 15 0,01 . . .0,05 0,03 70.. .80 15... 30 0,1. . .0,5 0,06. . .0,25 0,032 tiJavo tvrdi: PS 80...85 30... 35 > 0,15 0,033 > 0,5 { 40... 60 80.. .85 > 0,5 > 0,5 0,033 < 60 PVC 50. . . 130 0,7.. .1,6 0,3...1,1 0,038 20...100 < 80 PUR 0,2...1,1 0,1...0,9 0,021 < 100 meko-elastieni: 25... 40 0,1. . .0,2 0,036

PE'

PVC'
, Pretezno

PUR"

30... 70 0,3.. .0,6 100. ..200 0,8...2,0 50... 70 0,3 100 0,5 . 0.15 20... 45
ceHje. -" Pretezno

otvorene ceHje.

0,045 0,05 0,036 0,041 0.045

-70... 85 -70...110 -60. .. 50 -60... 50 -40. . . 100

zatvorene

Vlaknasti plasti Vlaknasti plasti (sinteticka vuna) proizvode se od odgovarajucih vrsta plasta i to iz njihove taline Hirastopine (suhim HivlaZnimpostupkom). Za proizvodnju vlakana dolaze u obzir u prvom redu:
- polietilen, polipropilen

- polistiren - vinilni (ko)polimeri 482

- za vlakna promjera ~ 10 I!m - za kemijski otporne proizvode (filteri, za-

za vrpce, mreze (ribarske, plivaju na vodi)

- akrilnitrilni polimeri poliamidi poliuretani

politereftalni kiseli ester

~tita) - za odjevne predmete (dralon, orlon. . .) - za odjevne predmete (perlon, najlon. . .) - za elasticne odjevne predmete (earape, kupace gaace)
- za odjevne predmete (diolen, trevira. . .), cesto mije~ano vunom i pamukom, za tehn. upotrebu (remenje, transportne trake itd.)

ELEMENI1 STROJEV A Standardni brojevi (JUS A.AO.OOI-1983) Za broj~ne vrijednosti razlicitih velicina (duljina, napon itd.) upotrebljavamo standard ne brojeve (prema Renardu, prijedlog ISO). Standardni brojevi su zaokruune vrijednosti clanova geometrijskih redova sa stupnjevima VIO, 'VIO, 2OVIO, 1'10 i1i "VIO Razvrstani su u osnovne redove R5, RIO, R20i R40te izuzetni red R 80. Njihove broj~ne vrijednosti za decimalni interval od I do 10 vide se u tablici (desno). Ogranieenje reda oznaeujemo-

. OsnovO! rcd aVI

R5 I RIO I R20 I R40 I 1,00 1,00 1,00 1,00 1,061,12 1,12 1,18 1,25 1,25 1,25 1,32 1,40 1,40 1,50 1,60 1,60 1,60 1,60 1,70 1,80 1,80 1,90 2,01> 2,00 2,00 2,12 2,24 2,24 2,36 2,50 2,50 2,50 2,50 2,65 2,80 2,80 3,00 3,15 3,15 3,15 3,35 3,55 3,55 3,75 4,00 4,00 4,00 4, : 4,50 4,50 4,75 5,00 5,00 5,00 5,30 5,60 5,60 6,00 6,30 6,30 6,30 6,30 6,70 7,10 7,10 7,50 8,00 8,00 8,00 8,50 9,00 9,00 9,50 10,00 10,00 10,00 10,00

Izuzetni cd ;80 1,00 1,06 1,12 1,18 1,25 1,32 140 1'50 1'60 1'70 1'80 1'90 2'00 , 2,12 224 2'36 , 2,50 , 3'00 3'15 3' 35 3'55 3'75 , 4' SO 4'75 5'00 5'30 5' 60 6'00 , 6,30 6,70 7,10 7,50 800 8'50 9'00 9'50 10:00 1,03 109 1'15 1'22 1'28 1'36 ' 1,45 1,55 1,65 1,75 1,85 1,95 206 2'18 ' 2,30 243 28 2,72 2,90 3,07 3,25 3,45 3,65 3,87 4,37 4,62 4,87 5,15 5,45 5,80 6,15 6 50 6'90 130 175 ' 8,25 8,75 9,25 9,75

ako je potrebno- granicnim cIa- nom u zagradi, npr. R5(16...) RIO(...400) R 20(2,5 . .. 5) lzvedeni redovi nastaju ako se iz nekog osnovnog iIiizuzetnog reda standardnih brojeva uzme svaki drugi, treCi, .., n-ti clan, npr.: R"l0/3 (...80...) je red koji sa. drfi svaki treei clan iz osnovnog reda RIO, ali mora sadrfavati standardni broj 80. Osnovni redovi imaju prednost pred izuzetnim iIi izvedenim redo. vima. Akoje upotrebastandardnih brajeva potpuno iskljueena, upotrebljavaju se pri/agodeni brojevi: 1,05 2,1 2,4 3,5 4,8 1,1 2,2 2,6 3,6 5,5 1,2 2,25 3,2 3,8 7,0 1,3 2,35 3,4 4,2

I.; I I I I ~

O 4 12 25 '

483

Standardne

duljinske

R5
0,0100

I0,0100
0,0125

I RIO I
I

0,010.. .1 mm R20*
0,0100. 0,0112 0,011 0,0125 0,012 0,0140 0,0160 0,0180 0,0200 0,0224 0,022 0,0250 0,0280 0,0315 0,032 0,0355 0,036
0,0400

liz.yr.**

R5
1,00

1. ..10 mm I RIO I R4O*

1,00 1,00 1,06 1,05 1.12 1.1 1,18 1,15 1,25 1,2 1,32 1,3 1,40 1,50 1,60 1,70 1,80 1,90
2,00

liz.vr.**

0,0160

I0,0160
0,0200
I

0,015

1,25

0,0250

I0,0250
0,0315
I

1.60 0,030 0,035

1,60

0,0400

I0,0400
0,0500

2,00

0,0630

I0,0630
0,0800
I

0,0450 0,0500 0.0560 0,0630 0,0710 0,0800 0,0900 0,100 0,112 0,11 0,125 0,12 0,140 0,160 0,180 0,200 0,224 0,22
0,250

0,055 0,060 0,070 2,50 2,50

2,12 2,1 2,24 2,2 2,36 2,35 2,50 2,65 2,80 3,00 3,15 3,35 3,55 3,75

2,4 2,6

0.100 10,100 0,125 0,160 10,160 0,200

0,250
I

3,15

3,2 3,4 3,6 3,8

3,5

0,15

4,00

4,00

4,00 4,25 4,2 4,50 4,75 4.8

5,00

I0,250
0,315

5,00

Q,4oo

I0,400
. 0,500
I

0,280 0,315 0,355 0,400 0,450 0,500 0,560 0,630 0,710 0,800 0,900

0,32 0,36

0,30 0,35 6.30 0,55 0,60 0,70 8,00 6,30

5,30 5,60 6,00 6,30 6,70 7,10 7,50 8,00 8,50 9,00 9,50 10,00

5,5 6,0 6,5 7,0

0,630

I0,630
0,800
I

1,000 11,000

11,000
su pritagodeni brojeYi.

10,00

10,00
** iz. yr.

* BrojeYi desno

izuzetne

yrijednosti.

484

mjere u mm (JUS A.Aa.ala 10. . .100mm R5 10

1959) 100.. .1000mm ~.

I RIO I
I

R40.

liz.vr...

R5 I RIO I
100 100

R40.
100 106 105 112 110 118 115
125 120 132 130 140 150 160 170 180 190 200 212 210 224 220 236 235 250 265 280 300
315 320

10 I 10 10,6 10,5 11,2 11 11,8 11,5

12,5

I 13,2 12,5
14 15 16 17 18 19 20 21,2 22,4 23,6 25 26,5 28 m

12 13

125

16

16

" 111 , !

160

160

20

200 21 22 23,5 24 250 26 250

25

25

31,5

I 31,5 33,5
35,5 37,5 40 42,5 45 47,5 50 53 56 60 63 67 71 75 80 85 90 95 1100

32

315

34 36 38 42 48

35 400 400

335 355 375

340 360 380

40

40

I 01

50

500 55 630 65 70 800 630

~406 425 420 450 475 480 500 530 560 600 630 670 710 750 800 850 900 950

60

63

80

100

I 100

Brojevi

des no su prilagol1eni

brojevi.

1000 1000 1000 .. iz. w. = izuzetne vrijednosti.

485

DOSJEDANJE

STROJNIH

DIJELOV A

Sustav dosjedanja ISO medunarodno diziran. Tolerancije

je opeenito uveden, a u nas i standar- 1968)

mjera prema ISO (JUS M.A1.1l0/11l/1l2 pojmovi

a) Osnovni Nazivna mjera N

Stvama mjera Nd

Granicna mjera Najveea mjera Nmax Najmanja mjera Nmin Gomje odstupanje x, Donje odstupanje Xi Tolerancija mjere T Polje tolerancije Nul-linija (0)

I h~: ~I "'=' .
I

mjera koju unosimo u crtere. Obicno je to zaokrufena mjera (vidi standardne duljine na str. 484 i 485). mjera, koju odredujemo mjerenjem na izradenom predmetu. U toj je mjeri ukljucena i netocnost mjerenja najveea iIi najmanja mjera koju jo~ dopu~tamo veCa od obiju granienih mjera manja od obiju graniCnih mjera N) razlika izmedu najveee i nazivne mjere (Nmax N) razlika izmedu najmanje i nazivne mjere (Nmin razlika izmedu najvete i najmanje mjere (T = Nmax Nm;n) sve mjere u okviru tolerancije crta u graficki prikazanom tolerancijskom polju, koja odgovara nazivnoj mjeri Tolerancijsko polje moZe se rasprostirati s obje strane nul-linije, a moze cijelo biti ispod nul-linije Hi iznad nje (vidi donju sliku). Prema tome moze gornje odstupanje biti pozitivno, a donje negativno, Hi pak mogu oba odstupanja biti pozitivna Hi negativna:-

o -x,

Temperatura

pri mjerenju: 20C.

b) Osnovne tolerancije Tolerancije su podijeljene u 18 osnovnih redova. Mjerimo ih medunarodnom jedinicom tolerancije i, koja ovisi 0 nazivnoj mjeri N, a odredena je brojcanom jednadzbom

i = 0,45VN + 0,001N
u kojoj mjerimo nazivnu mjeru N u mm, a mjeru tolerancije i u J.lm.

486

tolcrancijc Red IT 01 ITO IT I IT2

T 0 IcranclJa .. 0,3 + 0,008 N 0,5 + O,Ol2N 0,8 + 0,020 N

ITIO 64i IT 16 1000 ; - Vrijednosti za redove tolerancija IT 2, IT 3 i IT 4 su gcomctrijski stupnjcvane izmedu redova IT I i IT 5. Upotrcba IT 01 osnovnih tolcrancija:

IT3 IT4

----

Red toleraQcijc IT5 IT6 IT7

Tolerancija 7i 10i 16 i

ITS IT9

25 i 40i

Red I T 1cnI -0 DCIJt tolerancije ITU lOO; ITI2 lOO; ITB 250;

IT 14 IT15

400; 640i

... IT

ugtavnom

za preciznu mehaniku

i mjerila,

IT 5... IT 11 IT 12.. . IT 16 c) Polohj

za vanjske

uglavnom za dosjcdc elemenata strojeva, za veCe tolcraneije pri obradi. polja

slovima, i to
malim sloVlma:

toleraneijskog
mjcre (rukavec)

oznaeen je s obzirom na nul-liniju

a b e cd d e ef f fg g h j Os) k m n p r s t u v x y z za zb ze
za unutarnje mjere (provrtc) velikim slovima:

AB C CD DE EF F FG G H J(Js)K.M N P R S TUVXYZZAZBZC. Tolerancijska polja a do h IcZeispod nul-linije (polje h se dotiee nul-linije). Polje j seze s obje strane nul-linije. dok su polja k do zc iznad nje. Toleraneijska polja A do H leZeiznad nul-linije (polje H se dotiee nul-linije).
Polje

seZc s obje strane nul-linije.

dok su polja K do ZC ispod nje.

d} Oznake

toleraneijskih

polja

Toleraneijska polja oznaeujemo slovom (oznaka poloZaja tolerancijskog polja) i karakteristicnom brojkom reda toleraneije. npr. H 7 - znaei toleraneijsko polje za provrt koje se rasprostire od nul-linije navi~ za vrijednost IT7 (= 16i). Sustav dosjedanja ISO obuhvaea toleraneijska polja u svim poloZajima od a do zc i od A do ZC. te svako sa svim osnovnim toleraneijama od ITOI do IT 16. Medutim, s obzirom na potrebu da broj mjerila bude !to manji. upotrebljavamo u praksi samo nekoliko najprikladnijih tolerancijskih polja. Na str. 488 do 491 dane su vrijednosti onih toleraneijskih polja za provrte i rukavce koje. prema iskustVuu strojarstvu, veCinomsvuda zadovoljavaju (a odgovaraju 1. i 2. stupnju prednosti dopu~tenih dosjedanja prema JUS M.A1.2001201/202l203 - 1968).

487

Tolerancije

rukavaca

(ILm)

Nazivna mjera (mm) I a 11

20 -14 - 6 -2 270 60 - 330 -120 - 45 - 28 -16 -8 - 270 - 70 =-fa- =w :=to -4 3).. .6 - 345 -145 -60 - 38 - 22 -12 280I=iij- - 40 - 25 - 13-=-s 6).. .10 - 370 - 76 - 47 '- 28 -14 1-170 - 290 - 95 - 50 -32 -16 -6 10)...18 - 400 -205 .=E - 59 - 34 -17 -300 -110 - 65 -40 - 20 -7 18).. .30 - 430 -240 -117 - 73 - 41 -20 - 310--120 30).. .40 - 470 -280 - 80 - 50 - 25 -9 - 320 -130 -142 - 89 - 50 -25 40).. .50 - 480 -290 - - 50)... 65 -340 -140 -lOO - 60 - 30 -10 - 530-330 - 360-ISO -174 -106 -60 -29

.. .3

ell

d9

c8

f7

I g6

1 h6

-6

I h8

--0 -8 --0 -9

----0 --0 ----0 -18 - 30 - 75 ----0 --0 --0

0 0 0 -14 -25 - 60

I h9

I hll

- 36 - 90

0 0 0 0 -11 -27 - 43 -110 0 0 0 0 -13 -33 - 52 -130

0 0 0 0 -16 -39 - 62 -160

- 600 -390 -120 - 410 -180 -207 lOO)...120 - 630 -400 -200 120)..140 -460 -450 . - 710 - 520 -::no -145 140).. .160 - '770 -460 -245 - 580-=230 160)...180 - 830 -480 -660 =wr 180).. .200 - 950 -530 -740 -.=260 -170 200).. .225
-550 - 820 225).. .250 -1110 -280 -570 -1030 -285

65)...80 - 550 -340 80)...100 - 380-170

0 0 0 0 -19 -46 - 74 -190

-72 - 36 -12 -126 -71 -34

-- -

0 0 0 0 -22. -54 - 87 -220

- 85 - 43 -14 -148 - 83 -39

0 0 0 0 -25 -63 -lOO -250

-29 0

0 -72

-lOO - 50 -IS -172 - 96 -44

0 0 -115 -290

250)...280
280)...315

- 920-300 -1240 -1050 -1370 1200

-49

0 0

-130 0

0. 0 -320. 0

315)...355 -1560 -720. -210. -125 - 62 -18

355). ..400

-620 -190 -330. -320 -650 -360.

-110 -191

- 56 -17

-10.8

-32

0.

-81 0.

400)...450. -1900 -840. -230. -135 - 68 -20.

-1650. -480. -385 450.).. .500 -20.50. '-880. -232 -PI -60.

-1350 -400 -350 -1710. -760 -1500 -440.

-214

-119

-54

-36

0.

-89

0.

-140 0. -155

-360 0.

-40

-97

-400

488

(JUS M.A1.ISO.. .158 -

1968)
k6

mjera (mm) j6 Nazivna +4 ...3 -2 +6 3.. .6 -2 +7 6). ..10 -2 10)...14 + 8 -3 14)...18 18)...24 +9 -4 24).. .30 30)...40 40).. .50 50).. .65 65).. .80 80).. .100 100)...120 120).. .140 140)...160 160).. .180 180)...200 200).. .225 225)...250 250)...280 280).. .315
315).. .355 355).. .400 400).. .450 450).. .500

+6

I
I

06

r6

0 +9 + I +10 + I +12 + I +15 +2

+4 +10 + 8 -:m+10 +23 +12 +28 +15 ,,+33 . +17

of 16 + 20 + 10 + 14 ----:j:23 ----:t27 + 19 + 15 +32 + 19 + 23 + 34 + 39 + 23 + 28

06

u8 x8 I + 32 + 34 + 18 + 20 +41 ----:j:46 + 23 + 28 +SO ---:j:S6 + 28 + 34 +67+40 +60 + 33 +72+45

+74+41 +87+54

Ij, .~1

+11 -5 +12 -7 +13 -9

t}+21 +2 +25 + 3

+39 +20 +45 +23

+14 -11

+28 + 3

+52 +27

+16 -13

+33 +4

+60 +31

+16 -16
+18 -18

+36 + 4
+40 +4 +45 + 5

+66 +34
+73 +37 +80 +40

+81+48 +97+64 +99 +119 +60 + 80 + 5a + 59 + 34 + 43 -:ti09 -:tTI6 + 70 + 97 ---:j:6O -:j:72 ----:j:133 +I68 + 41 + 53 + 87 +122 +78 +148 ----:j:T92 + 43 +146 + 59 +102 +T78 ---:j:232 + 51 + 71 +124 +178 -:j.76 +198 +264 of 54 + 79 +144 +210 ---:j:88 +233 +3I1 + 63 +170 +248 + 92 -:ms +343 +E3 + 65 +lOO +190 +280 ----:j:133 +273 +373 + 68 +108 +210 +310 +308 +422 + 77 +122 . +236 +350 ---:+:i1i9 ---=t:TS9---:j:33O +4S7 + 80 +130 +258 +385 --:j:ITJ +169 +497 + 84 +140 +284 +425 +126 +190 +396 +556 + 94 +158 +475 +315 -:mo --:j:202 --:j:43"1 +606 + 28

-to 41

+ 35

+48

+rso +114
+I66 +126 +172 +132

+ 98 +I44 +108

-20

+20

+170 +350 +226 - +479 +lOO +390 +244 +S24 +208 +435 - +272 +S87 +490 +232 +292 +637 .4-252 +540

+525 +679 +590 +749 +660

--:rnr

+740 +917 +820

489

j I

,
TD/nanclle
\,

prDPrla
F8 07

(lUll)

Nazivna "1
lIliera{mm2..l

Al1

...3
3). ..6 6)...10 10).. .18
I' I'

18).. .30 30).. .40 40)...50 50).. .65 65).. .80 80).. .100
100).. .120 120).. .140 140)...160 160).. .180 180).. .200 200).. .22S 225).. .250 250). .. 280 280). .. 315 315).. .355 355).. .400 400). .. 450 450).. .500

+ 270 + 345 + 270 .+ 370 + 280 +400 + 290 + 430 + 300 + 470 + 310 +480 + 320 + 530 +340 + 550 +360 +600
+ 380 -t 630 + 410 + 710 +460 + 770 + 520 .+ 830 + 580 + 950 +660 +1030 + 740 +1110 + 820 +1240 +920 +1370 +1050 +1560 +1200 +1710 +1350 +1900 +1500 +2050 +1650

+ 330

CII

Dl0

E9

+120 +60 +145 + 70 +170 + 80 +205 + 95 +240 +110 +280 +120 +290 +130 +330 +140 +340 +150 +390

+60 +20 + 78 + 30 + 98 +40 +120 + 50 +149 + 65 +180 + 80 +220 +100

+ 39 + 14 +50 +20 + 61 + 25 + 75 + 32 + 92 + 40 +112 + 50 +134 +60

+159 +72

+20 +6 +28 + 10 + 35 +13 + 43 + 16 + 53 + 20 +64 +25 .+ 76 + 30

+90 + 36

,-,,+ 2 +16 +4 +20 +5 +24 +6 +28 +7 +34 +9 +40 +10

+47 +12

+12

+170 +400 +180 .+450 ' +200 +460 . +210 +480 +230 +530 +240 +550 +260 +570 +280 +620 +300 +650 +330 +720 +360 +760 +400 +840 +440 +880 +480

+260 +120

+305 +145

+185 + 85

+106 + 43

+54 +14

+355 +170

+215 +100

+122 + 50

+61 +15

+400 +190 +440 +210 +480 +230

+240 +110 +265 +125 +290 +135

+137 + 56 +151 +62 +165 + 68

+69' +17 +75 +18 +83 +20

490

(JUS M.AI.I70...177 Nazivna

lI1iera (mm)
I

-1968)
H7

H6

H8 +14 0 +18 0 +22 0 +27 0 +33 0 +39 0 +46 0 +54 0

H9 + 25 0 + 30 0 + 36 0 + 43 0 + 52 0 + 62 0 + 74 0 + 87 0

Hl1 0 + 75 0 + 90 0 +110 0 +130 0 +160 0 +190 0 +220 0 6 J +60

. ..3
3)...6 6). ..10 10).. .18 18)...30 30)...40 . 40)... 50 50).. .65 65).. .80 80). . .100 100).. .120 120).. .140 140).. .160 160). . .180 180).. .200 200).. .225 225).. .250 250).. .280 280).. .315 315).. .355 355).. .400 400). . .450 450).. .500

0 + 8 0 + 9 0 +11 0 +13 '0 +16 0 +19 0 +22 0

+ 6

+10 0 +12 0 +15 0 +18 0 +21 ./

,O

+25 0 +30 0 +35 0

+25 0

+40 0

+63 0

+100 0

+250 0

+29 0

+46 0

+72 0

+115 0

+290 0

+32 0 +36 0 +40 0

+52 0 +57 0 +63 0

+81 0 +89 0 +97 0

+130 0 +140 0 +155 0

+320 0 +360 0 +400 0

491

Tolerancije To I er a ncij

mjerila

e mj eri I a za ruk a vce (JUS M.A1.31O - 1983) Nmax- najveCa mjera rukavca Nml. najmanja mjera rukavca tolerancija mjere rukavca T( = Nmax Nml.) H tolerancija izrade mierila za rukavce z - poloiaj tolerancijskog polja za novo J11.ierilo ide ispod najveCe J11.iere max N y - najveee odstuparlie istro~enog J11.ierilaide iznad najvece J11.iere max N Mjerilo ide (dobro) mora ici preko rukavca. mjerena od najveCe Odstuparlia tog mjerila neide J11.iere rukavca Nmax- iznose: odstupanja novog mjerila -z:t HI2 gomje odstupanje istro~nog mjerila +y

Mjerilo ne ide (odrnetak)

oznacujerno ga crvenorn bojom

srnije ici preko rukavca. Odstupanja tog rnjerila rnjerena od najrnanje rnjere rukavca Nmin iznose: :tHI2. Vrijednosli H, z i Y (!-lm) mjerila za rukavce Red tolerancije IT Nazivna mjera Vrijednosti mm 6 7 8 I 9 I 11 H 2 2 3 3 4 z 5 10 1)...3 2 1,5 1,5 0 0 3 Y 1,5 1,5 H -;r- -;r- -----s2:5 2,5

ne

3).. .6

z Y H

6).. .10
10).. .18

18)..

.30

30).. .50

z Y H z Y H z Y H z Y H

2 1,5 3 2,5 2 4 3 3 4 3,5 3 5

2 1,5 2,5

---xs -;r2 1,5 2,5 2 3 3 3,5 3 4 4

2 1,5

3 3

-;r7 0 8 0 9 0 7 11 0

6 0

12 0

3 3

14 0 16 0 19 0

------s- ------s- -----g--

50). ..80
80).. .120

z Y H
z Y H z Y

4 3 6
5 4 8 6 4

S-

5 4 7 -6 5

---n22 0

4 3 -r5 4 8 6 4

------g-------g- ---07 5

---w8 6 9 6

- 0
" 15

13

25 0

---rs"28 0 32 0

0 18 0

120).

. . 180

492

Tolerancije
Nmax-

mjerila

za provrte

(JUS M.A1.310-1983)

najveCa mjera provrta Nmln najrnanja mjera provrta T( = Nmo. Nm.J tolerancija mjerc provrta tolcrancija izrade mjcrila za provrt H polofaj tolerancijskog polja za novo mjerilo z ide iznad najm~e mjcrc Nml. najveCe odstupanje istro~nog mjcrila "idc y ispod najmanje mjerc Nmln Mjerilo ide (dobro) mora pristajati u provrt. Odstupanja tog mjerila--=- mjercna od najmanje mjere provrta Nmln-.liznose: odstupanja novog mjerila +zt HI2 donje odstupanje istro~nog mjerila -y

~
-

Mjeril~ ne ide (odmetak)

oznaeujemo ga crvenom bojom

tog mjerila mjercna

ne

smije pristajati u provrt. Odstupanja mjerc provrta Nmox iznose: tH12.

od najveCe

Vrijednosti H. z i y (.Ut1)mjerila za provrte Nazivna mjera Red tolerancije IT v .. d t. 1 mm rlJe nosI 6 i 7 I 8 I 9 I I!I l 11

1). . .3

3).. .6
6).. .10 10).. .18 18).. .30 30)...50 50)...80 80). . .120

120).. .180

z y

H. z y H z y H z Y H z Y H z y H z y H z y H z y H

1,2 1 1 1;5. 1,5 1 1,5 1,5 1 2 2 1,5 2,5 2 1,5 2,5 2,5 2 3 2,5 2 4 3 3 5

2 2 2 1,5 3 1,5 2;S 2;S 2 3 3 1,5 2;S 2 3 3 1,5 2,5 2

2 5 0 2;S 6 0 2;S 7 -0

2 5 0 2;S 6 0 7 0

4 10 0 12 0

-S -r-

8 8 4 4 0 0 ---:r-- ---:r-- ---:r-9 9 19 3 5 3 4 0 0 0 ---:r-- ---:r-- ---.r -----n-11 22 6 11 3,5 5 0 0 0 3 ---s- ---s- ---s- ---s4 7 13 25 13 0 0 0 3 5

14 0 ----s 16 0

-n-

5 4

8 6

15 0

15 0

28 0

4 3

g6 4

----g ----g ----g ----rs9 18 18 32 6 0 0 0

493

.Dosjedl (nalljeganja)
a) Osnovni Dosjed pojmovi
omaka medusobne l'Odudarnosti dvaju strojnih dijelova, odrel1ena zraCno~u iIi prisno~u. razIika izmedu unutarnje mjere veeega vanjskog dijela (npr. provrta) i vanjske mjere manjega unutamjeg dijela (npr. rukavca).
razIika izmel1u najveee mjere vanjskog dije-

Zraenost Jzazor)

Najveea Najmanja

zracnost Zmax zracnost Zmin

la i najmanje

mjere unutarnjeg

dijela.

razlika izmel1u najmanje mjere vanjskog dijela i najveee mjere unutarnjeg dijela.

Prisnost (preklop)-z

Najveea Najmanja

prisnost -Zm.x prisnost -Zmin dosjeda

negativna zraenost - razIika izmedu vanjske mjere veeega unutarnjeg dijela i unutamje mjere manjega vanjskog dijela (prije sastavljanja obaju dijelova). - razlika izmel1u najveee mjere unutarnjeg dijela i najmanje mjere vanjskog dijela. - razlika izmel1unajmanje mjere unutarnjeg dijela i najveee mjere vanjskog dijela.

Tolerancija

razlika izmedu najveee i najmanje zracnosti

(prisnosti). Jednaka je zbroju tolerancija vanjskog i unutarnjeg dijela. b) Vrste dosjeda - ima uvijek zraCnost (+ z). - ima - ovisno 0 stvarnoj mjeri obaju dijelova - zraenost (+ z) iIi prisnost (-z). - ima uvijek prisnost (-z).

Labavi dosjed Prelazni dosjed

evrsti iIi prisn i dosjed

Lobavi dosjed

Prelazni

dosjedi

~
, ,,".

/.

s/; E E .. ..

I I

Cvrsti dosJed

494

c) Sustavi dosjeda Sustav jedinstvenog provrta ima provne 5 tolerancijskim poljem u polofaju H. Dosjedi su u tom sustavu odredeni poloiajem tolerancijskog polja rukavca a... le, i to: a... h - labavi dosjedi j . . . le - prelazni i evrsti dosjedi. Sustav jedinstvenog rukpvca ima rukavce 5 tolerancijskim poljem u polofaju h. U tom su sustaVlrdOsjediodredeni polofajem toleraneijskog polja provrta A.ooZe, i to A... H - labavi dosjedi J . . . ze - prelazni i evrsti dosjedi. d) Izbor dosjeda Prema preporuci ISO (JUS M.AI.200/201 - 1968) prednost imaju slijedeei dosjedi: Prednosni dosjedi u sustavu jedinstvenog provrta 3. predoost I. predoost 2. prcdoost H6 - j6, k6 - gS, hS, jS, kS, mS, 05. pS, rS H7 - (6, h6, 06, r6 - g6, j6, k6, s6 (6, m6, p6 H8 - n;h9, u8, x8 - d9, c8 - c9, f8, h8 - h9 H9 - ell, hll - dl0, c9, f8, h8 HII - h9 - all, ell; d9, hll bll, dll

H12 HI3 Prednosni dosjedi u sustavu jedinstvenog rukavca

-h12 , - hl3

I. prcdnost hS
h6 h8 h9 hll h12 hl3

i 2. prednost I I I

3. predoost
G6, H6, J6, K6, M6, N6, P6, R6 F7, J7, K7, M7, N7, P7, R7, 87 B9, C9, D9, E8, F7, H9
H9

II I .-

F8, H7 F8, H8

G7

CII, DI0, E9, F8, H8

HII

HII

1-

CII,

010

1-

All,

1-

H12 BI1, D9, HI3

DI1,

H9

Neki dosjedi 5 3. prednosti, koji se preporu~ju samo za ogranicena podruCjapromjera, nisu ovdje navedeni. Tolerancije dosjeda 5 1. i 2. prednosti, sabrane su na str. 496 do 499. 495

Tolerancije

dosjeda

u sustavu

jedinstvenog

rukavca

(",rn)

-3)..

F8 07 h6 mjeramm A 11 ell D 10 ell D 10 E9 FB F8 hll hll hll h9 h9 h9 h9 h8 h6 ' 'D Nazivna + 390 + 180+120 + 145 + 8,5 +64 + 45 + 34 + 26 1.003 + 270+ 60 + 20 + 60 + 20 + 14 + 6 + 6 + 6 + 420 + 220+fIT + 175+108 + 80 -+58 + 46 + 36+270+ 70 + 30 + 70 + 30 + 20 + 10 + 10 + 10 + 460 + 44 6).. + 280 + 260 +188 + 206 +134 + 97 + 71 + 57 +13 .10 + 80 +40 + 80 +40 +25 + 13 + 13 + 510 + 315 +230 + 248 +163 +118 + 86 + 70 + 54 + 290+ 95 + 50 + 95 + 50 + 32 + 16 + 16 + 16 18).. + 560+ 370 +279 + 292 +201 +144 +105 + 86 + 66 .30 + 300+ 110+ 65 + 110 + 65 40 + 20 + 20 + 20 + 630+440 + 342 30). ..40 + 310 +120 +340 + 120 +242 +174 +126 +103 + 80 +640 + 450 + 80 + 352+ 80 + 50 + 25 +25 +25 + 320+ 130 + 130 + 720 + 520 +404 50).. .65 + 340 + 140 +410 +140 +294 +208 +150 +122 + 95 65).. + 740+ 530 +100 + 414 +100 +60 + 30 + 30 + 30 .80 + 360+ 150 + 150 - +477 + 820+ 610 80). . .100 + 380+ 170 +480 + 170 +347 +246 +177 +144 +112
I I

I I

.6

10).

0018

- - - - -- -

40).

0050

- --

- --

100)..

.120

120)..

.140

+ 850+ 620+120+ 487+120+72 + 36 + 36 + 36 + 410+ 180 + 180 [+ 960+ 700 + 550

+460 + 200 + 200 +1020 +555-+ 560 +405 +285 +206 +169 +131

'

140)..

.160

+ 520+ 210 +145 + 210+145 + 85 + 43 + 43 + 43

+ 580 + 230

160). ..18
180). .,200

;.1080+ 730 + 580 + 230

-200).. 225)

.225

+1240+ 820 + + 660+240 + + 1320+840 +645 + + 740+ 260 +170 +

645 240 665 +470 +330 +237 +194 +151 260 +170 +100 + 50 + 50 + 50

90 5

00 .

250

+ 920+ 300 +720 + 300 +530 +370 +267 +218 +169 +1690+ 970 +190 + 780 +190 +110 + 56 + 56 + 56 280)...315+1050+ 330 + 330 +1920+1080 + 860 315).. .355 +1200+360 +800 + 360 +580 +405 +291 +240 +187 +2070 +mo +210 +900 +210 +125 + 62 + 62 + 62 + 1350+400 +400 +2300+1240 + 995 400).. .450 +1500+ 440 +880 +440 +635 +445 +320 +262 +205 +2450+1280+230 +1035+230 +135 + 68 + 68 + 68 450).. .500 +1650+ 480 + 480
250), . .280

+ 820+ 280 +1560 940 +

+1400 + 860

-+750
+ 280

+ 685

- - - -7 1 8 23 ,0

- - - - --

355).

00400

496

To/erancije dosjeda JDJera m m azivna 1. ..3 3). ..6 6).. .10 10).. .14 ---r.ij-:-::T8 181...24 24 30).. .40 40).. .50 50).. .65 65).. .80

h (fLm)

HII hlJ +120 0 +11; +180 0 +220 0 +260 0 +320 0 +380 0

H9 HIJ hll h9 + 85 0 +105 0 +126 0 +153 -0 +182 0 +222 0 +264 0

h9 + 50 0 + 60 0 +72 0 + 86 0 +104 0 +124 0

H9

H8 h9 + 39 0 + 48 0 --:j:"S8 0 + 70 0 + 85 0 +101 0

H8 h8 + 28 0 + 36 0 0 + 54 0 + 66 0 + 78 0

H7 h6 + 16 0 + 20 0 0

-+24

+ 29 0 + 34 0 + 41 0

+148 0 +120 0

+ 92 0

+440 0 +307 0 +174 0 +500 0 +350 0 +200 0 +580 0 +405 0 +230

0

+ 49 0

80)...100 100).. 120 .

+141 0

+108 0

+ 57 0

120).. .140
140)...160 160)..180 . 180)...200 200)...225 225)...250 250)...280
280).. .315 . +640 0 +720 0 +800 0 +450 0 +500 0 +555 0 +260 0 +280 0 +229 0

+163 0

+126 0

+ 65 0

+187
0

+144
0

+ 75
0

+211 0

+162 0

+ 84 0

+178 0

+ 93 0

315)..355 .
355).. .400
400). . .450

+310 0 +252

+194
0

+103

450).. .500

33 - Stroj."ki

prirutnik

497

Tolerancije Nazivna mjera mm

dosjeda
H7 r6 H7 s6

1.. .3
3).. .6 6). ..10 10).. .18 18).. .30 30).. .40 40).. .SO SO).. .6S 6S).. .80 80). . .100 100).. .120 120).. .140 140).. .160 160).. .180

+ 2 - 4 - 6 -10 - 16 - 20 +10 ~~ +24 +14 -:+1'l+T--=-~~ - 6 - 9 + 10 + 4 - 6 - 9 -16 - 23 - 27 + 11 --=t8 +43 +29'+ 17 +14 +T --=--4---=-S - 7 -10 + 13 + S - 7 -10 -19 - 28 - 32 --------+14 +10 + S2 + 3S +21 +17 + 6 - S - 10 - 8 -12 ~~~ -12 -23 ~~ 6 + 6
1

H6 j 6 + 8 4

H6 k6

H7 f7

+ 6

+ 26

H7 g6

H7 j 6

H7 k6

H7 n6

+ 18

+12

+10

+ 6

+17

+11 +14 I-18

+ 62

+ 41

+2S

+19

+ 6

7 9 SO

14

-9
+21 -11 +26 -12 +31 -13

-IS ~--=!:

2...~

-IS
1

-28 ~ + 8 -33
--

-48
-

+ 7S + SO +30 +23 + 2S + 9 -11 -18 ''''--

+17 -21
+19

j-.1

I I

- 18 - S9
=-23

---=-n

+ 90 + 30

+ S9 +37 +28 + 10 ' -12 ' -21

+10 -39
+12

- 13 - 29 - 62 - 78 --=-u;- ---=--36
'73

60

- 7!..

I-2S
+22
1

+106

+ 9
1

+44
1

+32
1

+ 36

+ 12

-13

-2S

1 +36 -14
+123
1

+ 79
1

-28

+ 43

+ 14

I I
+SI

+37
1

-14

-28

-.+42 -16
+2S
1

--

180).. .200 200). .. 22S 22S).. .2S0

2S0) . .. 280 +48 -16 +28 -36 +160 + S6 +142
1

-33

+ SO

I + 90 + IS
-.-

+S9
1

+42
1

-16

-33

- 19 - 44 - 76 -101 --=--2J---=-n - 88 -117 +13 ---=--25---=60 -S2 - 90 -12S ---=28 =68 - 93 -133 =-n---=-76 -106 -IS1 +IS ---=34---=--84 -60 -109 -IS9 =38~
1

-4S

-113

=-42
+68 -16 +48 -36 +18 -66 -126 - 46 -130 -SI -144 - S7 -ISO

-169 -106 -190 -118 -202 -133

280). ..)IS 31S).. .3SS 3SS).. .400 400).. .450

+101 + 17

+S4 -18

+32 -40

+176 + 62

I
I

+111 + 18

+7S -18

+S3 -40

+20 -73

-'-1-1-1+60

---=63
+194 +123 +83
1

4S0). .. Soo -20 498

I-4S I + 68
+3S

+S8
1

+23
1

+ 20

-20

-4S

-80

-166
1

-172

69

-IS1 -244 -169

-189 -292

1
u sustavu jedlnstvenoll provrta (p.m) Nazivna HII HII H9 all ell l11iera m m I 1 I ell + 390 + 180 +10 + 14 1...3 + 270 + 60 + 20 + 60 + 420 + 220 +13 +TIS 3).. .6 + 270 + 70 + 30 + 70 + 460 +166 +206 6)...10 + 280 + 260 +40 - + 80 + 80
I

6 + 40 + 2 + 1310)...14 . + 10 + 31 +203 + 248 +120 + 86 + 61 .13/-67 + 290 - + 9 -+ O- + 9 + O +32 -+ 1614)...18 .18/.72 18)::" =21/.87 + 60 + 370 +247 + 292 +10 +106 + 74 24). .. 30 + 300 + 110 -+ 6 + 110 -+ 6 -+40 -+ 20 -51/-81 -31/-97 +342 -21 -=4f + 630 + 440 30).. .40

d9 e8 f7 u8 H8 H8 I H8 I H8 H81 .x8 6 + 9 + 42 +30 34 +20 + 14 + 6 + 78 + 6 +40 -10 -46 + 30 +20 + 10 -12 + 98 +69 + O

---50).. .65 --65).. .80

40)...50

- 41 -76 +220 +152 +106 -133 -168 +100+414 +100 +60 + 30 56 -100 + 360 + 150 -148 -192 + 150 -- -70 -124 820 4TI 80).. .100 + 380 + 610 + + 170 +427 + 170 +261 +180 +125 -178 -232 +120 +72 + 36 -90 -156 100)...120 + 850 + 620 +120 +487 -198 -264 + 410 + 180 + 180 -- + 960 + 700 -107 -18S +SSO 120)...140 + 460 + 200 -233 -311 + 200 +308 +211 +146 -127 -217 140)...160 +1020 -+ 710 +49S +S6O + 520 + 210 +14 + 210 +145 + 85 + 43 -2S3 -343 -147 -247 +S8O 160)...180 +1080 """TI3O + S80' + 230 -273 -373 + 230 -164 -278 +1240 + 820 ---=t64S 180).. .200 + 660 + 240 -308 -422 + 240 +1320 +3S7 +244 +168 -186 -313 200)...225 + 740 + 840 +75 +66S + 260 +170 + 260 +170 +100 + SO -330 -4S7 +1400 -+ 860 +68S :....212-3S3 225)...20 + 820 + 280 + 280 -3S6 -497 +IS60 + 940 +7SO -234 -394 250)...280 + 920 + 300 +640 + 300 +401 +272 +189 -396 -SS6 +1690 + -269 280).. .31S +10S0 + 970 +190 + 780 +190 +110 + S6 -431 -444 330 + 330 -606 +1920 + 1080 -301 -SOl + 860 31S)...3S5 +1200 + 360 +710 + 360 +439 +303 +208 -479 -679 -346 35).. .400 +2070 +1120 +210 + 900 +210 +12S + 62 -S24 +1350 +400 +400 +2300 +1240 + 99S -393 400).. .40 .+ISOO + 440 +440 -S87
+ 340

+ 320

+ 310 +120 +302 + 120 +181 +128 + 89 -99 -119 + 640 + 450 + 80 +3S2 58 + 80 + 50 + 25 =-3F
+ 130

+ 520

+ 740 +S3O

+ 140 +364 +140

+404
+ 130

-109

-136

4S0). ..SOO I + 24S0 16S0

+1280 + 480

+785 +230

+228 + 103S +230 +135 + 68 -443 + 480 +4821 +329 -637

499

POVRSINSKA HRAPA VOST (JUS M.A1.020/021 - 1964) Povrlinska hrapavost su mikrogeometrijske nepravilnosti na povrlini predmeta ko je su mnogo puta manje od dimenzjja promatranog dijela povrsine. Pod pojam hrapavost ne svrstavamo makrogeometrijskih nepravilnosti povrSine kojih se dimenzije priblizuju duljinskoj mjeri promatrane povrline iIi je premaSuju, npr. valovitost. p profit je presjek promalrane j:iovrsine presjeeene odrec:lenom ravninom
re/erentna duljina je (dogovorena) du-

Ijina dijelaprofila izabranog za odrestivanje hrapavosti. Referentne duljine / izabiremo prema vrsti i finoei obrade i mjernoj metodi: Prikladna referentna duljina / Postppak obrade
(mm)

blanjanje gIodanje, bUSenje tokarenje, razvrtavanje bcuSenje honanje, lepanje

m

0,25 0,25

0,8 0,8 0,8 0,8

2,5 2,5 . 2,5 2,5

8 8

25

Sistem srednje /inije

srednja /inija profita sijeee profil p tako .da je - U granicama referentne zbroj kvadrata udaljeduljine / nosti y svih toeaka profila od seednje linije jednak minimumu.

Prosjeeno odstupanje profi/a R. je srednja aritmeticka

udaljenost

profila

od seednjelinije

, R. =7 flYI <Ix o

Pribliwa

vr~jednost prosjeenog

odstupanja

profila iznosi

R. ~ 2:IYt! ~ 1- I
Y odn',Y1 uzjmamo u apsolutnim vrijednostimabez obzjra na predznak + iIi-.

500

...

Vi sine

neravnina p I m mz-

profil referentna duljina m srednja linija profila paralela sa srednjom linijom koja ne sijeee profit Prosjecna visina neravnina Rz (mjerena u 10 toCaka) je razlika izmedu srednjih aritmetifkih vrijednosti udaljenosti R, i to 5 najvi~ih i 5 najnifih u granicama referentne dutjine 1- od bilo koje linije koja toeaka profila ne sijeee profila, a paratetna je sa srednjom linijom

5 Najveca visina neravnina Rmu je razmak izmedu dvaju pravaca, paralelnih sa srednjom linijom, koji dotifu u granicama referentne duljine I najvi~e odnosno najnife tofke profila

Rz = (R. + RJ +

.. . + R9)- (R2+ ~ + . .. + RIo)

Kao orijentacija

Rma. = slufe izrazi: Rz"'" 4R.

R,-R2
("'" 6,4 R.) p

N o~enje

profila

referentna duljina srednja linija profila m, paralela sa srednjom linijom, udaljena od najvi~ tofke profila za razmak c Duljina nolenja profila In je zbroj odsjefaka ~to ih u granicama referentne duljine I - profil odsijeca na paraleli sa srednjom linijom, a koji su udaljeni od najvi~ tofke profila za razmak c In = I,. + 1'2+ ... + I.. Za razmak c preporufuju se vrijednosti ovisno 0 najveeoj visini neravnina Rmax: 1)...2,5 2,5). . . 4 4)...6 I Rmax(ILm) 0,25 0,6 1,6 c (ILm) 0,1 Postotak noIenja profila Pn In Pn = 100(% .)

I m

- profil

...

U strojogradnjipostotak no~nja neka ne bude veei od 40%. 501

Stupanj povrsinske hrapavosti (JUS M.AO.065 -1981) cem prosjecnom odstupanju profila Ra Ra max fUll 0,025 Stupanj . hrapavostl Ra max fUll

u ovisnosti 0 najve-

Stupanj hra~a~osti N6 N7 N8

Ra max ILm

0,05 0,1 0,2

Nl N2 N3 N4

0,4 0,8 1,6 3,2

63

12,5 25 50

Stupanj hrapavosti N9 N 10 NIl N 12

Oznake povrsinske

hrapavosti u nacrtima (JUS M.AO.065 - 1981)

Oznake hrapavosti pri obradi odvajanjem cestica: b a - prosjecna odstupanja profila Ra (ILm)ili oznaka
///:

~cd //////

:~ ///

b - stupnjahrapavosti(N.. .), postupak obrade,

c - referentna duljina I, d - smjer obrade s obzirom na projekcijsku ravninu (usporedno: =, pravokutno: .l, unakrsno: x, u vi~e smjerova: M, priblizno kruZno prema sredi~tu: C, pribliZno radijalno prema sredgtu: R), dodatak za strojnu obradu, e f drugi podaci 0 hrapavosti.

Oznakahrapavosti ez obradeodvajanjem b cestica: Primjeri:

Odnos reda tolerancije i stupnja hrapavosti (JUS M.A1.025 - 1981 in M.AO.065 - 1981) Red tolerancije (ISO) 1T5 1T6 1T7 1T8 1T9 1T 10 1TU 1T 12 IT 13 1T 14 Slupanj hrapavosli .. .3 N3 N4 N5 N5 N6 N7 N7 N8 N9 N 10 za nazivne mjere (mm) 3).. . 18 18). . . 80 80) . . . 250 N4 N5 N5 N5 N5 N6 N5 N6 N7 N6 N7 N7 N6 N7 N8 N7 N8 N9 N8 N9 N9 N8 N9 NlO N9 N 10 Nil N 10 Nil NU 250).. . N6 N6 N7 N8 N9 N9 NlO Nil NU N 12

502

Postupak obrade u ovisnosti od stupnja hrapavosti Poslupak obrade Ra(l'm) 0,012 1 2 Razred hrapavosti N . . . 3 4 5 6 7 8 9 1011
12

Ra(I'M)

00 o N

0 ....

0 0 00

,.

ju

. .. ... . . . . . . . .. . . . . . . . ... . . .. . . .. . . . .

GIodan
Bmen; Razvrta &me.
PoIiran

Honan. oSupe Obra, Ob:

.... . . . .. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .... . . . .. . . . .. . . . . .. .. .. .. .. . . . . .. .. . . . . .. . ..

. . . . . . . . . . . . .

. . . . .. . .
. .. . . . . ..
503

I U j! /'

!I I.

NAVOJI Metarski navoji s trokutnim profilonr ISO Profil metarskih navoja ISO (JUS M.BO.OIO 1972) Korak navoja: P Teoretska dubina navoja
H

2 Nosiva dubina navoja 5 H. =-H=0,541266P 8 d, d., d2 - promjeri unutarnjeg navoja (vijka) D, DJ, D2 promjeri vanjskog navoja (matice) d=D d. = D. =d-2H. d2 =D2 =d-3f4.H2. Mjere u mm

= V3 P

= 0,866025 P

P 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,6 0,7 0,75 0,8 1 1,25 1,5 1,75 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6. 504

I (5f8)H
0,1083

(3f8)H

Hf4

Hf6 '.

Hf8

0,1732
0,2165 0,2598 0,303 1 0,3464 0,3897

0,065

0,433
0,5196 0,6062 0,6495 0,6928

0,135 3 0,081 2 0,1624 0,0974 0,1894 0,113 7 0,2165 0,1299 0,2436 0,1461 0,270 6 0,1624 0,3248 0,1949 0,3789 . 0,2273 0,4060 0,2436

0,043 3 0,0541

0,065
0,0758 0,0866 0,0974 0,1083 0,1299 0,1516 0,]624

0,0289 0,0361 0,043 3 0,0505 0,0577

0,065
0,072 2 0,0866 0,1010 0,1083

0,0217 0,0271 0,0325 0,0379 0,0433 0,0487 0,054 1 0,0650 0,0758 0,081 2

0,866
1,0825 1,2990 1,5155 1,7321 2,1651 2,598 1 3,0311 3,4641 3,897 1 4,3301 4,7631 5,196 2

0,433
0,541 3 0,6766 0,8119 0,9472 1,0825 1,3532 . 1,6238 1,8944 2,1651 2,4357 2,7063 2,9770 3,2476

0,2598
0,3248 0,405 9 0,487 1 .. 0,5683 0,6495 0,8119 0,9743 1,1367 1,2990 1,4614 1,6238 1,7862 1,9486

0,1732
0,2165 0,2706 0,3248 0,3789

0;1155
0,1443 0,1804 0,2165 0,2526 0,2887 0,3608

0,0866
0,1083 0,1353 0,1624 0,1894 0,2165 0,2706 0,3248 0,3789 0,4871 O,54U 0,5954 0,6495

0,433
0,541 3 0,6495 0,7578

0,433
0,5052

0,866
0,9743 1,0825 1,1908 1,2990

0,5774
0,6495 0,7217 0,793 9 0,8660

0,433

Metarski
Oznaka* MI MI,I M 1,1 MI,4 M 1,6 MI,8 MZ M 2,2 MZ,S M3 M3,5 M4 M4,5 MS M6 (M 7) MS (M 9) MIO (Mlt) Ml2 MI4 MI6 MI8 MW M22 MU M27 M30 M33 M36 M39 M4Z M45 M48 M52 i p mm
0,25
I

normalni

navoji (JUS M;OI2 -1972)

d2 =D2

--l .

I i

d=D mm
I 1,1 1,2 1,4 1,6 1,8 2 2,2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 6 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 48 52

mm 0,838 0,938 1,038 1,205 1,373 1,573 1,740 1,908 2,208 2,675 3,110 3,545 4,013 4,480 5,350 6,350 7,188 8,188 9,026 10,026 10,863 12,701 14,701 16,376 18,376 20,376 22,051 25,051 27,727 30,727 33,402 3,402 39,077 42,077 44,752 48,752

d, =D,
I

mm

A nun2
I

0,25 0,25 0,3 0,35 0,35 0,4 0,45 0,45 0,5 0,6 0,7 0,75 0,8 I I 1,25 1,25 1,5 1,5 1,75 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 4 4 4,5 4,5 5 5

I I

M56 M60
M64

I
!

5,5 5,5
6

56 60
64

0,729 0,829 0,929 1,075 1,221 1,421 1,567 1,713 2,013 2,459 2,850 3,242 3,688 4,134 4,917 5,917 6,647 7,647 8,376 9,376 10,106 11,835 \3,835 15,294 17,294 19,294 20,752 23,752 26,211 29,211 31,670 34,670 37,129 40,129 42,587 46,587

0,377 0,494 0,626 0,836 1,08 1,47 1,79 2,13 2,98 4,48 6,00 7,45 10,1 12,7 17,9 26,3 32,8 43,8 52,3 65,9 76,2 105 144 175 225 282 325 427 519 647 759 9\3 1045 1224 1377 . 1652

I
'I

52,428 56,428
60,103

50,046

1905

54,046

2227

-M68

68

64,103

57,505 61,505

2520 2888

* Deblje tiskane oznake su navoji koji u upotrebi imaju prvu prednost, a obifno tiskane oznake su navoji koji im!\iu drugu prednost. Navoji u zagradama imaju treeu prednost i valja ih upotrebljavati samo iznimno u prijeko potrebnim slujevima. 505

Metarski
Oznaka 11 d(= D) x P mm M I x 0,1 M1,I xO,2 M 1,1 x 0,1 M 1,4 x 0,2 M 1,6xO,Z M 1,8 xO,2 MZ x 0,15
M 2,2 x 0,25

fini (sitni)

d, = D.
0,870 0,970 1,070 1,270 1,470 1,670 1,838 2,038 2,273 2,773 3,273 .3,675 4,175 4,675 5,175 5,513 6,513 7,350 7,513 8,350 8,513 9,188 9,350 9,513 10,350 10,513 11,026 11,188 11,350 13,026 13,188 13,350

mm

d, =D,
mm 0,783 0,883 0,983 1,183 1,383 1,583 1,729 1,929 2,121 2,621 3,121 3,459 3,959 4,459 4,959 5,188 6,188 6,917 7,1'88 7,917 8,188 8,647 8,917 9,188 9,917 10,188 10,376 10,647 10,917 12.376 11.647 I ,917

Oznaka"
d(= D) x P mm (M 15 x 1,5) (MI5 xl) M 16xl,S M 16 x I (M 17 x 1,5) (M 17 x 1) M 18x2 M 18xI,5 MI8xl MZOxZ M ZOxl,S MZOxl M22x2 M22xl,5 M 22xl M14xZ M 14 x 1,5 M14xl (M25x2) (M 25 xl,S) (M25 x I) (M 26 x 1,5) M 27 x 2 M27xl,5 M 27xl (M 28 x 2) (M 28 x 1,51 (M28xl) (M 30 x 3)" M30xZ M30xl,5 M30xl (M 32 x2) (M 32 x 1,5) (M 33 x 3)" M 33 x 2 M33xl,5

I d,;:,1
14,026 14,350 15,026 15,350 16,026 16,350 16,701 17,026 17,350 18,701 19,026 19,350 20,701 21,026 21,350 22,761 23,026 23,350 23,701 24,026 24,350 25,026 25,701 26,026 26,350 26,701 27,026 27,350 28,05 I 28,701 29,026 29,350 30,701 31,026 31,051 31,701 32,026

d,;:,
13,376 13,917 14,376 14,917 15,376 15,917 15,835 16,376 16,917 17,835 18,376 18,917 19,835 20,376 20,917 21,835 22,376 22,917 22,835 23,376 23,917 24,376 24,835 25,376 25,917 25,835 26,376 26,917 26,752 27,835 28,376 28,917 29,835 30,376 29,752 30,835 31,376

M Z,S x O,3S M3 x 0,35 M 3,5 x 0,35 M4xO,S M 4,5 xO,5 MSxO,S (M 5,5 x 0,5) M6xO,7S (M 7 x 0,75) M8xl M 8 xO,7S (M9xl) (M 9 x 0,75) M 10 x 1,25 M 10 x I M IOxO,7S (M 11 x I) (M 11 x 0,75) M 12 x 1,5 M 12 x 1,25 Ml2xl M 14xl,5 (M 14 x 1,25)21 M 14xl

I) Vidi napomenu na sir. 505! - ') Samo za svjeCicemolora s unulamjim 1zgaranjem. -" 3) Po mogucnosli ne upolrebljavali!
506

navoji

(JUS M.BO.013-1972)
Oznaka 11 d(= D)x P mm (M 58 x4) (M 58 x 3) (M 58 x2) (M 58 x 1,5) M6Ox4 M6Ox3 M 6Ox2 M60xl,5 (M 62x4) (M 62 x 3) (M 62x2) (M 62 x 1,5) M64x4 M64x3 M64x2 M 64 x 1,5 (M 65 x 4) (M 65 x 3) (M 65 x2) (M 65 x 1,5) M68x4 M68x3 M68x2 M 68 x 1,5 (M 70x6) (M 70 x'4) (M 70x3) (M70x2) (M 70 x.l,5) M72x6 M72x4 M72x3 M72x2 M72xl,5 (M (M (M (M 75 x4) 75 x 3) 75 x 2) 75 x 1,5)

Oznaka11
d(= D)xP mm
(M 35 x 1,5)4)

mm mm I d2 = D21 d, = DJ 34,026 34,05I 34,701 35,026 37,026 37,051 37,701 38,026 38,051 38,701 39,026 39,402 40.051 40,701 41,026 42,402 43,051 43,701 44,026 . 45,402 46,051 46,701 47,026 48,051 48,701 49,026 49,402 50,051 50,701 51,026 52,402 53,051 53,701 54,026 53,402 54,05I . 54,701 55,026 33,376 32,752 33,835 34,376 36,376 35,752 36,835 37,376 36,752 37,835 38,376 37,670 38,752 39,835 40,376 40,670 41,752 42,835 43,376 43,670 44,752 45,835 46,376 46,752 47,835 48,376 47,670 48,752 49,835 50,376 50,670 51,752 52,835 53,376 51,670 -52,752 53,835 54,376

mm mm. d2 = D21 d, = DJ 55,402 56,05I 56,701 57,026 57,402 58,051 58,701 59,026 60,05 I 60,701 53,670 54,752 55,835 56,376 55,670 56,752 57,835 58,376 57,670 58,752 59,835 60,376

M36x3 M36x2 M36 x 1,5 (M 38 x 1,5) M39x3 M 39 x 2 M 39xl,5 (M 40 X3 (M 40 x 2 (M 40 x 1,5) M42x4 M42x3 M42x2 M42xl,5 M 45 x4 M 45 x 3 M 45 x2 M 45 x 1,5 M48x4 M48x3 M48x2 M 48 x 1,5 (M 50x3) (M 50 x2) (M 50 x 1,5) M 52 x4 M 52x3 M 52x2 M 52xl,5 (M 55 x4) (M 55 x 3) (M 55 x2) (M 55 x 1,5) M56x4 M56x3 M56x2 M56xl,S

59,402 61,026
62,701 63,026

62,051 60,752 61,402 '! 61,835 59,670

62,376 60,670 61,752 62,835 63,376 63,670 64,75! 65,835 66,376 63,505 65,670 66,752 67,835 68,376 65,505 67,670 68,752 69,835 70,376 70,670 71,752 72,835 73,376

62,402 63,051

63,701 64,026

65,402 66,051 66,701 67,026 66,103 67,402 68,05 I 68,701 69,026 68,103 69,402 70,051 70,701 71,026 72,402 73,051 73,701 74,026

.. Samo za matice za uevrlCivanjc valjnih Icfaja. 507

Metarski fini (si/ni) Oznaka * d(=D) xP mm

I

navoji-

d,= D'J d, = Do
72,103 73,402 74,051 74,701 75,026 76,701 76,103 77,402 78,051 78,701 79,026 80,701 81,103 82,402 83,051 83,701 86,103 87,402 88,051 88,701 91,103 92,402 93,051 93,701 96,103 97,402 98,051 98,701 101,103 102,402 103,051 103,701 106,103 107,402 108,051 108,701 111,103 112,402
na SIr. 50S!

mm

mm

Oznaka* d(= D) x P mm M 115 x3 M 115 x2 M M M M 120x6 120x4 120 x 3 120x2

mm I d, = D, 113,051 113,701 116,103 117,402 118,051 118,701 121,103. 122,402 123,051 123,701 126,103 127,402 128,051 128,701 131,103 132,402 133,051 133,701 136,103 137,402 138,051 138,701 141,103 142,402 143,051 143,701 146,103 147,402 148,051 148,701 151,103 152,402 153,051 156,103 157,402 158,051 161,103 162,402 163,051

d, =D,
mm 111,752 IJ 2,835 113,505 115,670 11,6,752 117,835 118,505 120,670 121,752 122,835 123,505 125,670 126,752 127,835 128,505 130,670 131,752 132,835 133,505 135,670 136,752 137,835 138,505 140,670 141,752 142,835 143,505 145,670 146,752 147,835 148,505 150,670 151,752 153,505 155,670 156,752 158,505 160,670 161,752

M 76 x 6 M 76 x4 M 76 x 3 M 76 x 2 M 76x 1,5 (M78x2) MSOx6 M80x4 M80x3 M80x2 M 80 x 1,5 (M 82 x 2). M 85 x 6 M 85 x 4 M 85 x 3 M 85 x 2 M90x6 -M90x4 M90x3 M90x2 M 95 x 6 , M 95 x4 M 95 x 3 M 95 x 2 Ml00x6 Ml00x4 M 100 x3 Ml00x2 MI05x6 M 105 x4 M 105 x 3 M 105 x2 M 110 x 6 MJlOx4 M 110 x 3 M110x2 MII5x6 M 115 x4

69,505 71,670 72,752 73,835 74,376 75,835 73,505 75,670 76,752 77,835 78,376 79,835 78,505 80,670 81,752 82,835 83,505 85,670 86,752 87,835 88,505 90,670 91,752 92,835 93,505 95,670 96,752 97,835 98,505 100,670 101,752 102,835 103,505 105,670 106,752 107,835 108,505 110,670

M 125 x6 M 125 x4 M 125 x 3 M 125 x 2 M 130 x 6 M 130 x4 M 130 x 3 M 130 x 2 (M 135 x 6) (M 135 x4) (M 135 x3) (M 135 x2) M 140 x6 M 140 x4 M 140 x 3 M 140 x 2 (M 145 x6) (M 145 x4) (M 145x 3) (M 145 x2) MI50x6 M 150x4 M 150 x 3 MI50x2 (M 155 x6) (M 155 x4) (MI55x3) M 160 x 6 M 160 x 4 M 160 x3 (M 165 x6) (M 165 x4) (M 165 x 3)

.
508

Vidi napomenu

nastavak (JUS M.BO.OnOznaka* d ( = D) x P mm M 170x6 M 170 x4 M 170 x 3 (M 175 x6) (MI75x4) (M 175 x3) I\U80 x 6 M 180x4 ' M180x3 (M (M (M M M M 185 x 6) 185x4) 18.5x3) 190x6 190x4 190x3

1972)
Oznaka* d(= D) x P mm (M 230x6) (M 230x4) (M 230x3) (M 235 x 6) (M 235 x4) (M 235 x 3) M 240x6 M 240 x 4 M 240 x 3 (M 245 x 6) (M 245 x4) (M 245 x 3) MZ50x6 M 250 x 4 M250x3 (M 255 x6) (M 255 x4) M 260 x 6 M260x4 (M 265 x 6) (M 265 x4) (M 270 x 6) (M 270x4) (M 275 x 6) CM275x 4) M280x6 M280x4 (M 285 x 6) (M 285 x4) (M 290 x6) (M 290x4) (M 295 x 6) (M 295 x4) M 300 x 6 J\:13oox4

mm
I

d2

= D21 d, = D,
163,505 165,670 16!'i,752 168;505 170,670 pl,752 173,505 175,670 176,752 178,505 180,670 181,752

mm

'. I

. d2= D21 d,= D, 226,103 227,402 228,051 231,103 232,402 233,051 236,103 237,402 238,051 241,103 242,402 243,051 246,103 247,402 248,051 251,103 252,402 256,103 257,402 261,103 262,402 266,103 267,402 271,103 272,402 276,103 277,402 281,103 282,402 286,103 287,402 291,103 292,402 296,103 297,402 223,505 225,670 226,752 228,505 230,670 231,752 233,505 235,670 236,752 238,505 240,670 241,752 243,505 245,670 246;752 248,505 250,670 253,505 255,670 258,505 260,670 263,505 265,670 268,505 270,670 273,505 275,670 278,505 280,670 283,505 285,670 288,50.5 290,670 293,505 295,670

mm

mm

166,103 167,402 168,051 171,103 172,402 173,051 176,103 177,402 178,051 181,103 182,402 183,051 186,103 187,402 188,051 191,103 192,402 193,051 196,103 197,402 198,051 201,103 202,402 203,051 .206,103 207,402 208,051 211,103 212,402 213,051 216,103 217,402 218,051 221,103 222,402 223,051
na sIr. 505!

183,505'
185,670 186,752 188,505 190,670 191,752 193,505 195,670 196,752 198,505 200,670 201,752 203,505 205,670 206,752 208,505 210,670 211,752 213,505 215,670 216,752 218,505 .220,670 221,752

(M 195 x6) (MI95x4) (MI95x3) M200x6 M200x4 M200x3 (M 205 x6) (M 205 x4) (M 205 x3) M210x6 M210x4 M 210x3 (M 215 x6) (M 215 x4) (M215x3) M220x6 M220x4 M220x3 (M 225 x 6) (M 225 x4) (M 225 x 3)

Vidi napomenu

509

Tolerancije metarskih navoja (ISO) (JUS M.BO.220 - 1967, 221 - 1974) Nazivni promjeri navoja jesu promjeri profila navoja ISO (vidi str. 504 do 509). To su: veliki nazivni promjeri d, D srednji nazivni promjeri d2, D2 mali nazivni promjeri dl, DJ Malim slovima oznaeujemo vanjski navoj (vijak), a velikima unutarnji navoj (maticu). Stvarni promjeri navoja su promjeri koje odredujemo mjerenjem izradenog navoja, a sadrze netoenosti mjerenja. . Granicnipromjerinavoja su najveei i najmanji promjeri koje jo~ dopu~tamo. . Gor~je odno~no ~onje. odstupanje. je razli~a izmedu najveeeg odnosno najmanjeg promjera I nazlvnog promjera naVOja. Gornja odstupanja,velikog, sredDonja odstupanja velikog, sred-

I j

njeg i malog promjera navoja:

vijka matice Qmax Amax Q2max A2max almax' Almax

njeg i malog promjera navoja:

vijka matice Qmin Amin Q2min A2min Qlmin Almin

! .

Tolerancija promjera navoja je razlika izmedu gornjeg i donjeg odstupanja (odn. izmedu najveeeg i najmanjeg promjera). Tolerancijaje odredena velicinom i poloZajem s obzirom na nazivni promjer. Yelicine tolerancija su odredene sa 7 stupnjeva, .koje oznacujemo brojkama 3 do 9, od kojih upotrebljavamo: \ za promjere I veli~ine tolerancija d 4,6,8 d2, d, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 D2' D, - 4, 5, 6, 7, 8 I

Tolerancije velikoga promjera navoja matice D nisu propisane. Polozaj tolerancije s obzirom na nazivni promjer oznacujemo slovima. Odredeno je: 5 poloZaja za navoje vijaka: e, g, h, k, P i 2 polozaja za navoje matica: G, H

Ti su polozaji tolerancija: e, g ispod nazivnog promjera vijka, h ispod nazivnog promjera vijka, k, p iznad nazivnog promjera vijka, G

tik

- iz-

nad nazivnog promjera

matice, H -

tik iznad nazivnog promjera oznaka

matice.

Oznaka tolenrncije i njezin poloZaj (npr. 6h).

je kombinacija

za velicinu tolerancije

Primjer oznake tolerancije: - za metarski vijcani navoj M20 s tolerancijom

6h: M20
promjer

- 6h
promjer:

za isti navoj,

M20

- 4k6h

ali s tolerancijom

4k za srednji

i 6h za veliki

za metarski navoj M20 s tolerancijom

6H: M20

- 6H.

510

Nosiva duljina I (tj. duljina dodira izmedu matice i vijka u smjeru osi) odredena je korakom P i srednjim nazivnim promjerom vijka d. Normalna nosiva duljina IN d d IN. IN. mm mm mm mm
0,99)... 1,4 0,2 0,25 0,3 02 0'25 0,5)...1,4 0,6). 001,7 0,7). . .2 05) 15 0'6)".1'9 112) ,.. 224 ., 2 2,5 1 1,5 2 8)...24 10). .. 30 4).. .12 6,3)...19 8,5)...25

1,4)...

2,S

2,S)... 5,6

5,6).. .11,2 --,

224 112) , ...,

04 , 0,45 0,35 , 5 0,6 '7 0 ,75 0,8 0,75 1 1,25 1,5 1

0:35

0:8):: :2:6
.. . 1,3)...3,8 1). . .3 1,5)... 45 , 1,7)...56 2 '" 2,2 6 ,7 ... 2,5).. .7,5 2,4)...7,1 3)...9 4)...12 5).. .15 3,8)...11
4,5)...13 5,6)...16 6). . .18 1) 3

22,4)... 45

45). .. 90

90).. . 180
180)...355

3 3,5 4 4,5 15 " 2 3 4 5 5,5 6 2 3 4

6
3 4 6

12)...36 15).. .45 18) 53 20:: :63 7 5) ... 22 95) 28 i5):: :45 19).. .56 24) 71 28): :: 85 32)...95 12)...36 18)...53 24).. .71
36)...106
20)...60 26)...80 40). . .118

!I

Kratka no~iva duljina Is < INmln,duga nosiva duljina IL> INmu' Preporucene tolerancije (ovisno 0 kvalileti to1erancije i nosivoj duljini I) Kvaliteta izrade navoJa lina Preporurene tolerancije za navoj vijka za navoj matice Nosiva duljina Nosiva duljina

1-,25 1,5 1,75

~ I ~
3h4h 4k 6h. 3p4h 5g6g 5h6h
I

I ~

~ I ~ I ~
I

bez labavosti

srednja gruba

- veta prisnost - mala labavost - 'velika labavost - bez labavosti - bez labavost - malalabavosti

mala prisnost

4h 4k 6h. 3p4h 6e 6g 6h 8g

5h4h 4k 6h. 4H 3p4h } 7e6e 5G 7g6g 5H 7h 6h 9g 8g

5H 6G 6H 7G 7H.

6H 7G 7H SG 8H

. Tak04er 3k 4h. Odstupanja (po JUS M.BO.230-1967 i M.BO.232-1974) za preporucene tolerancije uz nosivu duljinu IN sabrana su na str. 512 do 518. 511

Tolerancije
Nazivni pro-! Korak I
mjer dmm : Pmm Tolerancije 6h ,

srednjega Gornje i donje

6e

8g

6g!

4h

4k6h

3p4h

I~i-=-L-=--! 025 '~-=-=-, . 1,5)...2,81 0,35 __,_____:

I

g I- 0 ,-- 18 '1- 5~ 3~-=--=- 74 - 56 - 36 1- 19 - 82 - 19

-20:

0,4 --1-------, ~-=--=-;~; 0,35 -

- 63 - 40 0 0 - 86 - 67 .- 42 0 0

I~
0

-=--=-

~,
~,

- 50 - -125

'-

- 71 - 45 -=--=0 0 - 86 - 67 - 42 19

20 95 ---0-0+3'2+6830 - 75 - 48 - 16 +

2,8)... .5,6

I~,

~
~

-53 --=-21-0-0+39+73 85 - 53 - 14 + 31 -138 -106 - 56 --=-i . --112 1---090 ---0 56 -+ 44 +7'732 22 -146 12 +

08

~
5,6)...11,21-

0,75

- 56 - 22 ---0 0 +44 +7'7 -146 I-=-112 - 90 - 56 ~~ -60 -24 -24 0 0 +48.+82 -155 -174 -119 - 95, - 60 - 12 + 34 - 56 - 22 -0--0+51+82
-156 -122 -100 63 12 + 32

~,

26 - 26 -1\2 . -206 -138 ---0 --' 71 +63 8 +92 36 - 0 + - 63 i - 28 - 28 -o-o+7iJ-::j:98 1,25 -:-181 -218 -146 -118 - 75 - 5 + 38

- 60 -172

- 67 -244 - 32 -199 - 32 -164

- 67 - 32 -207, -256
1

-0-0+82 85 -132 -

I --.:. -216 -144 -118 6 -1780 - 26 - 26 -0---0+75 75 '-::'63j - 28 - 28 -0-0+"85 ~:-:-~'-24O, -J~ -132 -85 ~~
15 ,

3 +109 + 42 + 36 0 + 96 +105
0 + 42
+113

-172

32

lI,2)...22,41i7S--=-'71- 34-,- 34, -150 - 95 . -221 -270 i -184 o-o+95--::j:TI9+ 44 0

-140

0 1

90

+ 90

- 71 -231

-288 -307

: - 38- - 38 ---0 -198 -160

42
\

-100

+100+128

--2,5 512

80 -i -250

; 42

-0-0
-170 -106

-212

0 + 48 +106 +137 0 I + 52

promjera ,navoja vijka d2 odstupanje 02mu i 02min(Il-m) Nazivni pro.. Korak mjer dmm Pmm 6e 88
I I

Tolerancije
I

0 -- 0 + 80 + 99 -185 -226 -151 -125 80 0 + 36 - 67 - 32 - 32----0 1,5 -217 -268 -182 -150 --0+95" 0 +117 95 + 42 - 38 - 38 0 + 2 -=71 -303 -208 -0- -106 + 106 + 133 -241 -170 0 48 1 -60

- 26 - 26

6g

6h

4h

4k6h

3p4h

22,4).. .45

45).. .90

0 + 58 + 132 + 169 -388 -265 -212 -132 0 + 63 - 95 -60 -60 --0- --0 +140 +182 4 -319 -415 -284 -224 -140 0 + 70 +150 +191 4,5 -100 - 63. 63--0- --0 -336 -438 -299 -236 -150 0 + 73 - 67 - 32 - 32--0- --0 +100 +122 1,5 -227 -282 -192 -160 -100 0 + 42 +138 2 -=71 - 38- 38 '--0- --0+112 -251 -318 -218 _-180 1-\12 0 + 48 - 85 - 48. 48 0 --0 +132 +164 3 -297 -383 -260 -212 -132 0 + 58 - 95 -60 -60 --0 0 -+- 50 +188 1 4 0 + 70 -331 -435 -296 -236 -150 +160 +206 5 --106-=71 -71 ----0--0 -356 -471 -160 0 + 81
3,5 -302

- 85 - 48 - 48----0 --0 -285 -363 -248 -200 -125 -90 - 53 - 53----0 - 0

+125 +158

,5,5
6

-112

-377 -500 -170 -118 - 80 -321 1--"0 0 1- 80 -265 --01---340 -398 -530 -180
-360
I

- 75 - 75

0 --0
I

--

1-

2
3
90)...180

-=71 - 38 0 +iTS + 143 -261 -338 --228 -190 -\18 0 + 48 381 - 85 - 48 - 48 0 0 + 140 +170
1

-280

-309 -403 -272 -224 -140

+ 58

180).

.. 355

-345 -460 -310 --01 -16Q 0 - 60 -250 -\18. - 80 - 80 --00--380 -300 -190 - 85 - 48 - 48--00 +160 . 3 . -418.1-555 -298 -250 -160 -335 -448 0 - 95 - 60 -60 ----0- 0 +180 4 -375 -510 -340 -280 -180 0 6

- 95 -60

--0

+160

-+195

+ 70 +183 + 58 +210 + 70

i 6
J.I - Strojanki prirurnik

-433 -580 -395 -315 -200

-\18- 80 - 80--0 --0--

513

Tolerancije

srednjega promjera navoja matice Gomje odstupanje A1max(ILm) (Donje odstupanje A1minza sve tolerancije H je 0)
I

D1

Nazivni promjer Korak

D=dmm

Pmm 0,2
0,25

70

1,5).. .2,8

2,8).. .5,6

5,6).. .11,2 -, 11,2).. .22,4

-22,4). . .45

0,35 0,4 0,45 0,35 0,5 0,6 0,7 0,75 0,8 0,75 1 1,25 1,5 1 1,25 1,5 1,75 2
2,5 1 1,5 ' 2 3 3,5 4 4,5 1,5 2 3 4 5 5,5 6 2 3 4 6 3 4 6

+145 +161 +172 + 172 +184 +192 +216 +228 +256 +226 +252 +268 +284 +303
+322 +238 +282 +318 +383 +408 +435 +463 +297 +338 +403 +460 +496 +525 +555 +353 +423 +485 +580 +473 +535 +610

+20 +21 +22 +22 +24 +22 +26 +28 +32 +26 +28 +32 +34 +38
+42 +26 +32 +38 +48 +53 +60 +63 +32 +38 +48 +60 +71 +75 +80 +38 +48 +60 +80 +48 +60 +80

+60 + 85 + 67 +109 +19 + '90 + 71 +115 +20 + 95 + 75 +90 + 71 +109 +19 +120 +20 +125 +100 I + 80 + 133 +21 +140 +112 +90 +140 +22 +150 +118 + 95 +140 +22 +150 +118 + 95 + 149 +24 +160 +125 +100 +154 +22 +170 +132 +106 +176 +26 , +I!1O +150 +118 +200 +160 +125 + 188 +28 +212 +32 +224 +180 +140 +186 +26 +200 +160 +125 +208 +28 +224 +180 +140 +236 +190 +150 +222 t32 +234 34 +250 +200 +160 +250 +38 +265 +212 +170
+266 I +196 +232 +262 +313 +333 +360 +378 +244 +274 +328 +375 +406 +430 +455 +288 +348 +395 +480 +383 +435 +505 +42 +26 +32 +38 +48 +53 +60 +63 +32 +38 +48 +60 + 71 +75 +80 +38 +48 +60 +80 +48 +60 +80 +280 +212 +250 +280 +335 +355 +375 +400 +265 +300 +355 +400 +425 +450 +475 +315 +375 +425 +500 +475 +530 +425 +224 +170 +200 +224 +265 +280 +300 +315 +212 +236 +280 +315 +335 +355 +375 +250 +300 +335 +400 +375 +425 +335 +180 +132 +160 +180 +212 +224 +236 +250 +170 +190 +224 +250 +265 +280 +300 +200 +236 +265 +315 +265 +300 +335

- +19 + 104

Tolerancije 6G I 7H

6H

5H

45).. .90

90).. .180

180)...355

514

1
Korak Pmm 0,2
0,25 0,35

Tolerancije velikog promjera navoja vijka d Gomje i donje odstupanje a i amln(fLm) Tolerancije 6e 8g 6g 6h 4h 4k6h

- - -- -

-73 - 56 - 36 - 56 - -----0 -----0 -----0 I I I

17

3p4h

---=-19 ---0

- 85 - 67 - 42 -67
---0 ---0

0,4

0.45
0,5

-SO
-156

0,6 0,7
0,75 0,8

- 53 -178 .- 56 -J96 - 56
-196

---=-19 -----0 ------0 -----0 ---0 -114 - 95 -60 - 95 -60 ------0 -----0 -=zo -----0 ---0 - 63 -'- 63 -100 -100 -120 -----0 -=zo -----0 ---0 ---0 67 - 67 -106 -126 -106 -----0 ----=21 -----0 ------0 ---0 - 80 -146 -125 - 80 -125 ---=-n- -----0 ---0 -----0 -0 -90 -162 -140 -90 -140 -0 ----=22 -----0 ---0 ---0

-104 - 85 - 53 - 85 - 53

-----0

-162

-140

I 1,25
1,5 1,75

2 2,5 3 3,5 4
4,5 5

5,5 6

-60 --0-210 - 260 -174 -150 - 60, -------=-u- -0-240 - 306 -206 -180 - 63 ----=-28 ---=28 -----0 -275 - 363 -240 -212 67 --=---32 ---=-32 ---0 -303 - 407 -268 -236 -71 --=---34 --0-336 459 -299 -265 -71 --=-38 ----=38 --0-351 - 488 -318 -280 80 --=---42-=--42 --0-415 - 572 -377 -335 85 ----=-48 --0-460 648 -423 -375 -90 -=--sJ ---=-s3 --0-515 - 723 -478 -425 - 95 --=--60 ---=-60 ---0 -570 "- 810 -535 -475 100 --=-63 --0-600 863 -563 -500 106 --=-n- --0-636 - 921 -601 -530 112 ---=--'is -----0 -672 975 35 -560 -118 ---=so ---=-so- ------0 -718 -1030 -680 -600

-90 -90 -140 ------0 --0--0- 95 -150 - 95 ----0 --0---0 -112 -112 -180 -----0 ---0 ---0 -132 -212 . -132 ------0 --0--0-ISO -150 -236 --0---0---0 -170 -170 -265 --0 --0 ---0 -180 -180 -280 --0 ---0 ---0 -212 -212 -335

-236 -375 ---0 ------0 -265 -425 ---0 ---0 -300 -475 -----0 -----0
....,.315 -500

-0-

----0-

-236 -0-265

--0-

--0-300 --0-315

---0 -335 ------0 -355

---0 -530 -0-560

---0 -335 ---0 -355 -375

515

---0

-375

------0

Tolerancije malog Gomje i donje

Nazivni pro~er dmm Korak! Pmm' 02 ' I
I

T oJerancije

6e

8g

6g 1-46'-29' -110

6h
1

4h

4k6h

3p4h

,
1 5) 2 8 , ""
I,

--

- 93 - 75! -=- 36 ' -

-291

--

~,
0 35

' --

,-- - -- --' - --=-140

:- --54

- 70 - Sf - Sf -158 -139 -116

-128 -110, ' ~ ,-

36' -190, --. - -.1-

: -

~---77 - ,

-173 -58 -58'-'-154 -129

-85 ~65 -65'-'-188 -168 -142 -70 --=-sJ -- 51 ,-,-162 -143 -118
- 92 -203 -236 -123 -263 -130 -274
-140 -293 -130 -284 -170 -354 -208 -416 -249 -489 -170 -360 -208 -430 -249 -497 -287 -563 -327

045 -- , 035 -- ,
-122 -233 -268 -157

28)

, ...,

56

I~

~, 06

- 72 -183 -215 -101 -241 -108 ,-252

-116 -269 -108 -262 -144 -328 -180 -388 -217 -457 -144 -334 -180 -402 -217 -465 -253 -529 -289

- 72 -156 -183 -101 -207 -108 -218

-116

-124 -208 -240 -163 -269 -174 -284

-185

- 78 -152 -184 -119 -214 -130 -229

-139

-140 -

-108 - 87 - 87 -144 -- 99

07 '-297 ---o;s- -164 , -308

08 ,
---;-5,6). ..11.21-125 ,
"

-329

-176'

-348

-234

-303

-245
-130 -234 -180 -308 -232 -382 -282 -457 -180 -312 -232 -389 -282 -461 -334 -535 -384

075 -164 '-318 -204 -388 ,-243 -451

~
-170 -4~ -208 -488

-108 -225 -144 -287 -180 -345 -217 -410

-174 -291 -224 -367 -275 -440 -327 -520

~---I----15 -284 -524

---;--204 -394 -243 -465 -284 -532 -324 -600 -360 -664 -441 -791

-249 -569
--170 -432 -208 -510 -249' -581 -287 -649 -327 -721 -403 -848

"

-144 -224 -291 - -371 -180 -355 -217 -415 -253 -474 -289 -275 -450 -327 -525 -378 -599 -432 --676 -540 -826

!-os I'

'~
11,2),. .22,4
I

1,75 ;:-

--631

-593

-533

--608

2S ,
516

-403 -753

-361 -711

-361 -647

-488 -753

promjera na voj a vij ka d( odstupanje '0. maxi o. min (fLm) Nazivni pro- Korak mjer dmm Pmm I 6e
I

To1erancije

I 8g I 6g 1 6h

1 4h
144

I 4k6h I 3p4h
224 180

I .
'~
1

1-

.~
: 2

22,4). ..45

I~
~

-:- 934-1012:- 897- 849- 774- 989- 906 ---;-;- -1059 -1145 -1022 - 969 - 889 -1140 -1051 - 595- 558- 558- 505- 505- 756- 693

.. - 542- 5931- 327 - 475- 420 - 432 - 465 507- 530 - 360 - 327 - 641 1- 289 - 289 - 682 - 384 1- 674 - 736 603 539 - 613 - 518 - 481,- 481- 433- 433- 648- 590
/
1

=-284! - 249!'- 249 - 217 - 217 - 327 - 282

204 i - 442,- 170 401 , 170 I 367-

144 341-

296- 376- 315

45.
~ .

-1184

672

- 637 - 637 - 577 - 577 - 864 -1280 -1149 -1089 -1005 -1292
-1273 -1210 -1124 -1446

- 794 -1194
-1341

-1310 -1412

750

- 713'- 713- 650- 650- 972- 899 432688648 996864384 618 590 912 794

- 552.- 607- 249- 217- 425- 535- 470 - 284j-249- 517- 485- 217- 327- 282"
360 - 327 - 327-289 - 289- 684- 751- 651-;- 613- 545- 946-1032 - 909- 861- 781- 518 - 481 -=481 - 433 - 433 - 672 - 637 - 637 577-577 -

;-- :

~
45)...90
1

:;5

-:1196 -1300 -1161

-1101
-866 -1578

-1015 -1302 --;-1200

~
6
1

- 828- 793- 793- 722- 722-1080 - 999 -1438 -1553 -1403 -1332 -1242 -1600 -1484 - 906- 869-- 8691- 794- 794-- -1567 -1690 -1530 -145 5 -1360 -~ - 360- 327- 327-- 289'=289 - 432- 384 - 694- 771- 661- 623- 551- 694- 623
-984 -946 -1696-1828
.

-946 -1658 .

-866 -1478

~
90)...180i4

- 958-1052 - 921- 433 - 433' - 648-- 590 481 - 481 - 873- 789-1004 - 518 918 - 672- 637- 637- 577- 577- 864- 794
-1210 -1325 -1175 -1115 -1025 -1312 -1207

~
180) 35
. .. 5
1

- 984 - 946- 946- 866- 866--1716-1853 -1678 -1598 -1488

577 - 864 794 672 637 637 577 -1205 -1145 -1045 -1332 -1222 -1240 "-1375 - 984- 946- 946- 866 - 866
1
1

3 6
1

518,- 481- 481- 433-'433 - 648- 590 984-1097 - 947- 899- .809-1024 - 931

-1731 -1878 -1693 -1613 -1498

1

517

I
u,2 0,25 0,35 0,4 0,45 0,5 0,6 0,7 0,75 0,8 I 1,25 1,5 1,75 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6
[

6H

5H + 56 + 80 +90 +100 +112 +125 +140 +150 +160 +190 +212 +236 +265 +300 +355 +400 +450 +475 +530 +560 +600 +630

+200 +221 +246 , +258 +274 +326 +363 +407 +459 +513 +602 +678 +763 +810 +913 + 971 + 1025 +1080

I
I

+ + + + + + + + + + + + + +

180 200 224 236 250 300 335 375 425 475 560 630 710 750

'
I

I
I I

i+ +

850 900 + 950 +1000

+100 +112 +125 +140 +160 +180 +190 +200 +236 +265 +300 +335 +375 +450 +500 +560 +600 +670 +710 +750 +800

518

Cijeml m\'ojl (JUs M.BO.056 1952) navoja (Whitworthov)

Profil cijevnih Broj navcija na 25,4 mm: n Korak navoja (mm) P = 25,4/n Teoretska dubina navoja H = 0,96049 P Nosiva dubina navoja HI = 0,64033 P Zaobljenost r = 0,137 33P Veliki promjer Mali promjer Srednji promjer navoja navoja navoja d
I

d d.=d-2H. d2=d-HI
p
I

Oznaka.

mm 9,728 13,157 16,662 20,955 22,911

26,441 30,201 33,249 31,891 41,910 44,323 41,803 53,146 59,614 65,110 15,184 81,534 81,884 93,980

mm 0,907 1,331 1,331 1,814 1,814

1,814 1,814 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309

Oznaka.
I

p
I

mm 100,330 106,680 113,030 125,130 138,430

151,130 163,830 189,230 214,630 240,030 265,430 290,830 316,230 341,472 372,872 398,272 423,672 449,072 474,472

mm 2,309 2,309 2,309 2,309 2,309

2,309 2,309 2,540 2,540 2,540 2,540 3,115 3,115 3,115 3,115 3,115 3,115 3175 3,115
~j

R'I. R'I. R'I. R'I, R'I.

R'I.

28 19 19 14 14
14 14 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

R 3'/, R 3'1. R4 R4'/, R5

R 5'1, R6 R1 R8 R9 RIO RII RI2 R13 RI4 R 15 RI6 R 11 RI8

11 1I 11 11 11
11 11 10 10 10 10 8 8 8 8 8 8 8 8

R 7/. RI (R Ill,) R 1'/. (R 1'/,1 R 1'/, R 1'1. R2 R21/. R2'/, R 2'1. R3 R 3'/.

Oznaka (nazivni promjer) daje priblitan unularnji promjer cijevi u (napu~Ienim) colima. - Treba se po mogucnosti kloniti dimenzija u zagradama.

519

Trapezni navoji (JUS M.BO.060 Profil trapeznih navoja 1977)

Korak navoja P Dubina osnovnoga profila navoja (= nosiva dubina) HI =0,5P

. Nazivna
-

dubina navoja

vijka matice

h3 = HI + ac H4 = HI + ac

0'[ Zracnost Zaobljenost

Mjere profila trapeznoga navoja (mm) p 1,5 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12

1

H, I a, I h3=H.I R,maxR2max I p
1 0,25 1,5 0,25 0'751 0,15 2 0,25 2,5 0,25 3 0,5 3,5 0,5 4 0,5 4,5 0,5 5 0,5 6 0,5 0,9 1,25 1,75 2,25 2,75 3,5 4 4,5 5 5,5 6,5 0,075 0,125 0,125 0,125 0,125 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,15 0,25 0,25 0,25 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 14 16 18 20 22 24 28 32 36 40 44

na tjemenu

RI

u korijenu Rz
I H,I a, I h3=H. 1 R,max I.R2max 7 1 8 1 0,5 8 1 1 9 0,5 9 1 10 1 0,5 10 1 11 1 0,5 11 1 12 1 0,5 12 I 13 I 0,5 14 1 15 1 0,5 17 I 16 1 0,5 18 1 19 1 0,5 21 1 20 I 0,5 22 1 1 23 0,5

Veliki promjer navojaMali promjer navoja

vijka d matice D4 = d + 2ac

vijka dJ = d

(=D)
(= dl)

2h3

- matice DI = d- 2HI Srednji promjer navoja dz = Dz= dPresjek jezgre A = dJz'ft/4 ViSevojnitrapezni navoji

H,

Korak navoja P n-vojnih navoja yeti je n-puta od koraka jednovojnog. navoja, dok sve druge mjere ostaju nepromijenjene.

*
Trapezne navoje upotrebljavamo posebno za radna vretena. Mjere standardiziranih trapeznih navoja su na str. 521 do 523.

520

- .......---Trapezni navoji (JUS M.BO.06I/062 1977)

Oznaka* Tr 8x 1,5 Tr 9x 2 Tr 10x 1,5 Tr 10x 2 Tr 11x 2 Tr 11x 1 Tr 11x 3 Tr 14x 3 Tr 16x 1 Tr16x 4 Tr18x4 Tr1Ox1 Tr1Ox4 Tr22x 5 Tr14x 3 Tr14x5 Tr14x8 'Tr26x 5 Tr.18x 3 Tr18xS Tr18x8 Tr30x 6 Tr 31 x 3 Tr 31x 6 Tr31xl0 . Tr34x 6 Tr36x3 Tr36x 6 Tr36xl0 Tr 38x 7 Tr40x3 Tr40x7 Tr40xl0 Tr42 x 7 Tr44x3 Tr44x 7 Tr 44x 10 Tr 46x 8

1' 1,5 2 1,5 2 2 2 3 3 2 4 4 2 4 5 3 5 8 5 3 5 8 6 3 6 10 6 3 6 10 7 3 7 10 7 3 7 10 8

8 9 10 10 11 12 12 14 16 16 18 20 20 22 24 24 24 26 28 28 28 30 32 32 32 34 36 36 36 38 40 40 40 42 44 44 44 46 7,25 8 9,25 9 10 11 10,5 12,5 IS 14 16 19 18 19,5 22,S 21,S 20 23,S 26,S 25,5 24 27 30,S 29 27 31 34,S 33 31 34,S 38,5 36,S 35 38,S 42,S 40,S 38 42

d, mm
6,2 6,5 8,2 7,5 8,5 9,5 8,5 10,5 13,5 11,5 13,5 17,5 IS,S 16,5 20,S 18,5 15 20,S 24,S 22,5 19 23 28,S 25 21 27 32,S 29 25 30 36,S 32 29 34 40,S 36 31 37

I D, I
6,5 7 8,5 8 9 10 9 11 14 12 14 18 16 17 21 19 16 21 25 23 20 24 29 26 22 28 33 30 26 31 37 33 30 35 41 37 32 38

mm

D.
I

A mm2 30,2 33,2 52,8 44,2 56,7 70,9 56,7 86,6 143 104 143 241 189 214 330 269 177 330 471 398 284 415 638 491 346 573 830 661 491 707 1046 804 661 908 1288 1018 755 1075

8,3 9,5 10,3 10,5 11,5 12,5 12,5 14,5 16,5 16,5 18,5 20,S 20,S 22,S 24,S 24,S 25 26,S 28,S 28,S 29 31 32,S 33 33 35 36,S 37 37 39 40,S 41 41 43 44,5 45 45 47

* Uzeti su u obzir svi navoji prve prednosti (debelo tiskani), od navoja druge prednosti samo oni s prednosnim korakom. 521

Trapezni
Oznaka" Tr 48x 3 Tr 48x 8 Tr 48x12 Tr SO 8 x Tr 51x 3 Tr Slx 8 Tr Slx12 Tr 55 x 9 Tr 60x 3 Tr 60x 9 Tr 6Ox14 Tr 65xl0 Tr 70x 4 Tr 70xl0 Tr 70x16 Tr 75xl0 Tr BOx 4 Tr BOxl0 Tr BOx16 Tr 85 x 12 Tr 90x 4 Tr 9Ox12 Tr 9Ox18 Tr 95 x 12 Trl00x 4 Tr 100x 12 Trl00x20 (Tr 105x 12) Tr 110x 12 (Tr lIS x 14) Tr120x 6 Tr 120x 14 Tr 120x22 (Tr 125x 14) Tr130x14 (Tr 135x 14) Tr 140x 6 Tr 140x 14 Tr 140x24
.
,

p mm 3

d mm! 48 48 50 52 52 55
52

!d'=D' , mm
42 46

d, mm
44,5 39

I
I

DJ mm

D. mm

I I ,8;48
12 I 8 8 12 9 3 9 14 10 4 10 16 10 4 10 16 12 4 12 18 12 4 12 20 12 12 14 6 14 22 14 14 14 6 14 24
3

i 46,S! 44
I
I
1

I 40 ,
45

35 41
48,5 43 39 45 56,5 50 44 54 65,5 59. 52 64 75,5 69 62 72 85,5 77 70 82 95.5 87 78 92 97 99 113 104 96 109 114 119 133 124 114

36 42
49 44 40 46 57 51 46 55

48 46 50,5 58,S I 55,S I 53 60 68 65 62 70 78 75 72 79 88 84 81 89 98 94 90 99 104 108 117 113 109 118 123 128 137 133 128

50,S

60 60 60 65 70 70 70 75 80 80 80 85 90 90 90 95 lOO lOO 100 105 110 115 120 120 120 125 130 135 140 140 140

,
l

:g 54
65 76 70 64 73 86 72 83 96 88 80 93 98 101 114 106 98 III 116 121 134 126 116
78

48,5 49 49 51 ' 52,5 53 53 56 60,5 61 62 66 70,5 71 72 76 80,5 81 82 86 90,5 I 91 92 96 100,5 101 102 106 i1l1 117 121 122 122 127 132 137 141 142 142

I '

m~'
1555 1195 962 1320 1847 1452 1195 1590 2507 1963 1521 2290 3370 2734 2124 3217 4477 3739 3019 ~072 5741 4657 3848 5281 7163 5945 4118 6648 7390 7698 10029 8495 7238 9331 10207 11122 13893 12076 10207

prednosti samo oni s prednosnimkorakom.

522

"

Uzeti su u obzir svi navoji prve prednosti (debelo tiskani), od navoja druge

navoji (nastavak)

,
d, mm
14 16 16 6 16 28 16 16 16 8 18 28 145 ISO 155 160 160 160 165 170 175 180 180 180 185 190 195 200 200 200 210 220 220 220 230 240 240 240 250 260 260 260 270 280 280 280 290 300 300 300 138 142 147 157 152 146 157 162 167 176 171 166 176 181 186 196 191 184 200 216 210 202 220 236 229 222 239 254 249 240 258 274 268 260 278 294 288 278 129 132 137 153 142 130 147 152 157 171 160 ISO 165 170 175 191 180 166 188 211 198 182 208 231 216 202 226 247 236 218 244 267 254 238 264 287 274 254

Oznaka*
(rr 145 x 14) Tr150x16 (rr 155 x 16) Trl60x 6 Trl60xl6 Tr 160 x28 (rr 165 x 16) Tr170x16 (Tr175 x 16) Tr 180x 8 Tr 180 x 18 Tr180x28 (rr 185 x 18) Tr 19Ox18 (rr 195 x 18) Tr200x 8 Tr 200x20 Tr 200x33 Tr ;Z10x20 Tr220x 8 Tr 220x20 Tr220 x36 Tr 230 x20 Tr240x 8 Tr 240 x22 Tr240 x36
Tr 250 x 22.

I~'
11311 139 154' 144 132 149 154 159 172 162 152 167 172 177 192 182 168 190 212 200 184 210 232 218 204 228 248 238 220 246 268 256 240 266 I 276 256 2881
134

D. mm 147 152 157 161 162 162 167 172 177 181 182 182 13070 13685 14741 18385 15837 13'273 16972 18146 19359 22966 20106 17671 21382 22698 24053 28652 25447 21642 27759 34967 30791 26016 33979 41910 36644 32047 40 115 47916 43744 37325 46759 55990 50671 44488 54739 64 692 50671 I 58965

18'
18 18 8 20 33 20. 8 20 36 20 8 22 36 22 12 22 40 24 12 24 40 24 12 24 44

187
192 197 201 202 202 212 221 222 222 232 241 242 242 252 261 262 262 272 281 282 282 292 301 302 302

'

Tr260x12 Tr26Ox22 Tr 260 x40 Tr 270 x24 Tr280x 12 Tr 280 x24 Tr280 x40 Tr 290 x24 Tr 300 x 12 Tr 300 x24 Tr 300 x44

* Uzeti su u obzir svi navoji prve prednosti (debelo tiskani), od navoja druge prednosti samo oni s prednosnim korakom. 523

Pilasti

navoji

(JUS M,BO,070 -1981) Profil pilastih navoja

Korak navoja P Teoretska dubina navoja H = 1,73205 P Dubina navoja na vijku HI = 0,86777P Dubina navoja na matici (= nosiva H2=0,75P ~r dubina navoja) Zracnost b = 0,117 77 P r = 0,124 27 P Zaobljenost

P
2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 14

Mjere profila pilastog navoja (mm) b r H, HI 1,736 2,603 3,471 4,339 5,207 6,074 6,942 7,810 8,678 10,413 12,149 1.5 2,25 3 3,75 4,5 5,25 6 6,75 7,5 9 10,5 0,236 0,353 0,471 0,589 0,707 0,824 0,942 1,060 1,178 1,413 1.649 0,249 0,373 0,497 0,621 0,746 0,870 0,994 1,118 1,243 1,491 1.740

P 16 18 20 22 24 26 28 32 36 40 44

H,
13,884 15,620 17,355 19,091 20,826 22,562 24,298 27,769 31,240 34,711 38.182

H,
12 13,5 15 16,5 18 19,5 21 24 27 30 33

b 1,884 2,120 2,355 2,391 2,826 3,062 3,298 3,769 4,240 4,711 5,182

r 1,988 2,237 2,485 2,734 2,982 3,231 3,480 3,977 4,474 4,971 5.468

Veliki promjer navoja

- vijka

d - maticeD = d

Mali promjer navoja

Srednji promjer Presjek jezgre ViSevojni pilasti navoji

- vijka dl = d - 2HI - matice DI = D - 2H2

d2

= DI - 0,913 96 P + H
A = d127t!4

=d +

1,050 14 P - H

Korak navoja P n-vojnih pilastih navoja veti je n-puta od koraka jednovojnog navoja, dok sve druge mjere navoja ostaju nepromijenjene, Pilasti navoj upotrebljavamo za vretena koja mnogo rade, a prenose velike sile, ali samo u jednom smislu. Razlikujemo tri prednosna stupnja pilastog navoja: prvi je za obicajnu upotrebu, drugi za posebne slucajeve, a treci jos samo u starim konstrukcijama,

524

Pilasti
Oznaka. S 10 X 2 S1Zx2 S lZx3 S 16 x 2 S 16 X 4 S 20 x 2 S 20 X 4 S 24 x 3 S 24X5 S 24 x 8 S 28 x 3 S 28x5 S 28 x 8 S 32 x 3 S 32 X 6 S 32 x 10 S 36 x 3 S 36 X 6 S 36 x 10 S 40 x 3 S40x7 S 40 x 10 S44x3 S44X7 S 44 x 12 S 48 x 3 S 48 X 8 S 48 x 12 S 52 x 3 S 52 X 8 S 52 x 12 S 60 x 3 S 60 X 9 S 60 x 14 S 70 x 4 S. 70 X 10 S 70 x 16 p mm 2 2 3 2 4 2 4 3 5 8 3 5 8 3 6 10 3 6 10 3 7 10 3 7 12 3 8 12 3 8 12 3 9 14 4 10 16 d mm 10 12 12 16 16 20 20 24 24 24 28 28 28 32 32 32 36 36 36 40 40 40 44 44 44 48 48. 48 52 52 52 60 60 60 70 70 70

mm

navoji d,

prveprednosti D d,
mm 8,636 10,636 9,954 14,636 13,272 18,636 17,272 21,954 20,590 18,545 25,954 24,590 22,545 29,954 27,909 25,181 33,954 31,909 29,181 37,954 35,227 33,181 41,954 39,227 35,817 45,954 42,545 39,817 49,954 46,545 43,817 57,954 53,863 50,453 67,272 63,i81 59,089

mm 10 12 12 16 16 20 20 24 24 24 28 28 28 32 32 32 36 36 36 40 40 40 44 44 44 48 48 48 52 52 52 60 60 60 70 70 70

6,528 8,528 6,794 12,528 9,058 16,528 13,058 18,794 15,322 10,116 22,794 19,322 14,116 26,794 21,586 14,644 30,794 25,586 18,644 34,794 27,852 22,644 38,794 31,852 23,174 42,794 34,116 27,174 46,794 38,116 31,174 54,794 44,380 35,702 63,058 52,644 42,232

mm 7 9 7,5 13 10 17 14 19,5 16,5 12 23,5 20,5 16 27,5 23 17 31,5 27 21 35,5 29,5 25 39,5 33,5 26 43,5 36 30 47,5 40 34 55,5 46,5 39 64 55 46

D,

A mm' 33,5 57,1 36,3 123 64,4 215 134 277 184 80,4 408 293 156 564 370 168 745 514 273 951 609 403 1 182 797 422 1438 914 580 1720 1 141 763 2358 1547 1001 3123 2 177 1401

Upotreb1javati

treba u prvom redu debelo ozna~ene navoje

525

Pi I a s tin

a v 0 j i prve prednosti (nastavak) mm 73,058 62,644 52,232 83,058 69,174 58,760 93,058 79,174 65,290 109,586 95,702 81,818 129,586 115,702 98,348 149,586 132,232 111,404 166,116 148,760 131,404 186,116 168,760 144,462 206,116 185,290 157,520 226,116 201,818 177,520 239,174 221,818 190,578 259,174 238,348 210,578 279,174 258,348 223,636

Oznaka.
S 80 x 4 S 80 x 10 S 80 x 16 S 90 x 4 S 90 x 12 S 90 x 18 S 100 x 4 S 100 x 12 S 100 x 20 S 120 x 6 S 120 x 14 S120x22 S 140 x 6 S 140 x 14 S 140 x 24 S 160 x 6 S 160 x 16 S 160 x 28 S 180 x 8 S180x18 S 180 x 28 S 200 x 8 S200x18 S 200 x 32 S 220 x 8 S220x20 S 220 x 36 S 240 x 8 S240x22 S 240 x 36 S 260 x 12 S260x22 S260x40 S 280 x 12 S280x24 S280x40 S 300 x 12 S 300 x 24 S 300 x 44

p
mm 4 10 16 4 12 18 4 12 20 6 14 22 6 14 24 6 16 28 8 18 28 8 18 32 8 20 36 8 22 36 12 22 40 12 24 40 12 24 44

d
mm 80 80 80 90 90 90 100 100 100 120 120 120 140 140 140 160 160 160 180 180 180 200 200 200 220 220 220 240 240 240 260 260 260 280 280 280 300 300 300

d,

mm 77,272 73,181 69,089 87,272 81,817 77,726 97,272 91,817 86,362 115,909 110,453 104,998 135,909 130,453 123,634 155,909 149,089 140,907 174,545 167,726 160,907 194,545 187,726 178,179 214,545 206,362 195,451 234,545 224,998 215,451 251,817 244,998 232,724 271,817 263,634 252,724 291,817 283,634 269,996

d,

D
mm 80 80 80 90 90 90 100 100 100 120 120 120 140 140 140 160 160 160 180 180 180 200 200 200 220 220 220 240 240 240 260 260 260 280 280 280 300 300 300
navoje

mm 74 65 56 84 72 63 94 82 70 111 99 87 131 119 104 151 136 118 168 153 138 188 173 152 208 190 166 228 207 186 242 227 200 262 244 220 282 264 234

D,

A mm' 4192 3082 2143 5418 3758 2712 6801 4923 3348 9432 7193 5258 13 189 10 514 7597 17574 13 733 9747 21 673 17 381 13 562 27 206 22 368 16 391 33 367 26 965 19488 40 156 31 990 24751 44 928 38 644 28.526 52 756 44 618 34 827 61 213 52 420 39 280

.
526

Upotrebljavati

treba u prvom redu debe10 oznacene

Pilasti navoji prve prednosti

Oznaka S 340x 12 S 340 x 44 S 380 x 12 S 420 x 18 S 460x 18 S 500x 18 S 540x24 S 580x24 S 620 x 24

P mm 12 44 12 18 18 18 24 24 24

d mm 340 340 380 420 460 500 540 580 620

d1 mm 319,174 263,636 359,174 388,760 428,760 468,760 498,348 538,348 578,348

dz mm 331,817 309,996 371,817 407,726 447,726 487,726 523,634 563,634 603,634

D mm 340 340 380 420 460 500 540 580 620

Dl mm 322 274 362 393 433 473 504 544 584

A mm2 80010 54588 101321 118701 144384 172580 195053 227622 262704

S 14x S 14x

2 3

S 18 x 2 S 18x 4 S 22x S 22x S 22x S 26 x S 26x S 26 x S 30 x S 30x S 30 x S 34 x S 34x S 34 x 3 5 8 3 5 8 3 6 10 3 6 10

Pilasti navoji druge prednosti* S 38 x 3 S 75 x 4 S 170 x 6 S 38x 7 S 75 X10 S 170x16 S 38 x 10 S 75 x 16 S 170 x 28 S 42 x 3 S 85x 4 S 190 x 8 S 42 x 7 S 85 x 12 S 190x18 S 42 x 10 S 85 x 18 S 190 x 32 S 46x 3 S 95 x 4 S 210 x 8 S 46x 8 S 95 x 12 S 210x20 S 46 x 12 S 210x36 S 95 x 18 S 50 x 3 S 110 x 4 S 230 x 8 S SOx 8 S 1l0X12 S 230x20 -S 50 x 12 S 110x20 S 230 x 36 S 55 x 3 S 130 x 6 S 250x 12 S 55x 9 S 130x14 S 250x22 S 50x 14 S 130x22 S 250x40 S 65 x 4 S 150 x 6 S 270x 12 S 65 X10 S 150x16 S 270x24 S 65 x 16 S 150x24 S 270x40

S 290x 12 S 290x24 S 290x44 S 320 x 12 S 320x44 S 360x 12 S 400x 12 S 440x 18 S 480x 18 S 520 x 24 S 560x24 S 600x24 S 640 x 24 S 185 x 8 S 185x18 S 185x32 S 195 x 8 S 195x18 S 195 x 32

Pilasti navoji treeeprednosti* S 105 x 4 S 125 x 6 S 145 x 6 S 165 x 6 S 105x12 S 125x14 S 145x14 S 165x16 S 105x20 S 125x22 S 145 x 24 S 165x28 S 115 x 6 S 135 x 6 S 155 x 6 S 175 x 8 S 115x14 S 135 x 14 S 155x16 S 175x16 S 115x22 S 135 x 24 S 155x24 S 175x28 * Upotrebljavatireba u prvomredu debelooznaene navoje t

527

Obli navoji (JUS M.BO.081- 1952)

Profil oblih navoja

Broj navoja na 25,4mm n Korak navoja (mm) P = 25,41n Teoretska dubina navoja H = 1,86603 P Dubina navoja vijka i matice H, = 0,5 P, Nosiva dubina navoja H, = 0,083SOP Zracnost a = 0,05P Zaobljenost- vijka r = 0,23851P - matice R = 0,25597P R, = 0,22105 P Mjere profila oblog navoja (mm) P H, r R a H, R, n mm mm mm mm mm mm mm

I
I

I
I

I
I

IJ

2,540 3,175 4,233 6,350

1,270 1,588 2,117 3,175

0,212 0,265 0,353 0,530 vijka matice vijka

Yeliki promjer navoja Mali promjer navoja Srednj i promjer Presjek jezgre

- malice

0,650 0,606 0,757 0,813 1,010 1,084 1,515 I 1,625 d D=d+2a d, = d-2H,

0,561 0,702 0,936 1,404

0,158 75 0,211 65 0,31750 0,12700

D,=D-2H, d2= d-H, = d, + H, A = d,2Tt/4 1952)

D

Obli
Oznaka

normalni

navoji
P

(JUS M.BO.081d

I I
n

mm

I
t

mm 8
9

mm 5,460
6,460

d,

d2

mm 6,730.
7,730

mm 8,254
9,254

I D, I
mm 5,714
6,714

A mm' 23,4
32,8

Rd 8 x '/,0
Rd 9x

Rd IOx

Rd 11x '/,0 Rd 12x 'I.. Rd 14x'/. Rd 18x 'I. Rd 20x 'I. Rd 22x 'I. Rd 24x 'I.
Rd 28 x

'/,0 '/,0

10
10

2,540
2,540

10

2,540

10

7,460

8,730 ' 10,254

7,714

43,7

Rd 16 x

'I.

10 10 8
8

2,540 2,540 3,175

3,175

11 12 14
16

8,460 9,730 11,254 8,714 9,460 10,730 12,254 9,114 10,825 12,412 14,318 11,142
12,825 14,412 16,318 13,142

56,2 70,3 92,0

129

3,175

18

14,825 18,825 22,825

24,825

16,412 20,412 24,412

26,412

18,318 22,318 26,318

28,318

15,142 19,142 23,142

25,142

172

8
8

3,175
3,175

20
22

16,825 18,412 20,318 17,142 20,825 22,412 24,318 21,142

26,825 28,412 30,318 27,142 28,825 30,412 32,318 29,142 32,825 34,412 36,318 33,142 35,767 37,883 40,423 36,190 39,767 41,883 44,423 40,190 43,767 45,883 48,423 44,190 47,767 49,883 52,423 48,190

222
278

8
8
8

3,175
3,175
3,175

24
26
28

340
409
484

Rd 26 x 'I. Rd Rd Rd Rd Rd Rd Rd

30 x 'I. 32x 'I. 36 x 'I. 40 x 'I. 44 x 'I. 48 x 'I. 52 x 'I.

'I.

8 8 8 6 6 6 6

3,175 3,175 3,175 4,233 4,233 4,233 4,233

30 32 36 40 44 48 52

565 652 846 1005 1242 1505 1792

528

Obli normalni navoji (nastavak) p d n Ozriaka mm mm, mm

I d,

d2 mm
52,883 57,883 62,883 67,883 72,883 77,883

Rd 55 x '1. Rd 6Ox'/6 Rd 65x'/6 Rd 70x'/6 Rd 75x'I. Rd 80x'I. Rd 85 x '1. Rd 90x'/6 Rd 95x'I. RdlooX'/6
Rd 110 x

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

50,767 4,233 55 4,233 60 ! 55,767 65 60,767 4,233 70 65,767 4,233 75 4,233 70,767 80 4,233 75,767 85 80,767 4,233 4,233 85,767 90, 90,767 4,233 ! 95 4,233 : 100 95,767 '
O,J'U
1

D mm 55,423
60,423 65,423 70,423 75,423 80,423 85,423 90,423 95,423

D, mm
'

A mm2

51,190 ' 2024 2443 56,190 66,190 3397 71,190 3933 61,190 I 2900 76,190 i 4509 5123 81.190 5777 86,190 6471 91,190 7203 96,190

82,883 92,883
97,883
JUO,D.G.J.

87,883

I , '

10145 12008 14029 16207 4! 6,350; 150, 143,650 I 146,825 I 150,635 144,285 Rd 150x '/. Rd 160x 'I. 4 6,350; 160 153,650 I 156,825 '160,635 154,285 18542 21034 Rd 170x'/.! 4 , 6,350 170 163,650; 166,825 ! 170,635 164,285 Rd 180x'/. '4 6,350 180, 173,650 176,825! 180,635 ' 174,285 23 683 Rd 190x'/. 4 6,350' 190 I 183,650 : 186,825 190,635 184,285 26 489 29453 Rd 200 x 'I. 14 , 6,350 200 I 193,650 I 196,825 : 200,635 1194,285 Obli grubi navoj za ieljeznicka vozila (JUS M.BO.082 - 1952) Profil se toga navoja razlikuje od profila normalnoga oblog na,'oja time ~to mu kul nosivih povrlina teoretskog profila iznosi 15 56'. Dimenzije grubog oblog navoja: P '= 7 mm, H, = 4,5 mm, r = 1,65 mm. R = 1,55 {TIm,R, = 1,75 mm A d2 '1 D , D, , D2 Oznaka I d 'd, mm2 I mm, I mm I mm! mm mm mm 491 Rd 34-~ 7 ' 34 25 29,5 34,4 25,4 I 31,143 707 Rd 39 x 7 39 I 30 34,5 39,4 30,4 " 36,143 962 Rd 44 x 7 44 35 39,5 44,4 35,4 41,143 I Rd49x7 49 40 44,5 49,4 I 40,4 46,143 I 1256 1590 Rd54x7 54 45 49,5 54,4' 45,4 51,143; 1963 56,143 50,4 Rd 59 x 7 '59 50: 54,5 59,4 Rd64x7 64 55 ' 2376 59,5 64,4 , 55,4, 61,143 2827 Rd 69 x 7 69 60 64,5 69,4 60,4 66,143 3318 71,143 Rd 74 x 7 74 65 69,5 74,4 65,4 3848 Rd 79 x 7 79 70 I 74,5 79,4 j 70,4 76,143

'I.

Rd 120x 'I.

Rd BOx ',.

Rd 140x'/.

6,350 120 '4 16,350, 130' 4' 6,350 I 140

I

!4

'

"U

100,423
J IUt..);)

JVJ,OJU
I

113,650 1116,825 i 120,635 114,285 130,635 I 124,285 123,650 ' 126,825 133,650' 136,825 . 140,635 ' 134,285

:
~

'

'

I
I

Obli navoj za ie/jeznicke spojke (JUS M.BO.083 - 1952) Profil toga navoja u principu je isti kao u normalnoga oblog navoja 5 promjerom vijka 50 mm i korakom navoja 7 mm: Oznaka: Rd 50 x 7 (odn. Rd 50 x 7 lijevi) -Dimenzije: r = 1,67mm d = 50mm D = 50,6mm P = 7 mm H, = 3,5 mm R = 1,635 mm d, = 43 mm D, = 43,6mm H2 = 0,75 mm R, = 1,704 mm d2= 46,5mm D2= 47,3mm (D2 je srednji promjer matice.) 35 Strojarski prirutnik

529

Navoji za bicikle (JUS M.BO.95 Profit navoja

1957)

Broj navoja na 25,4 mm n Korak navoja (mm) P = 25,4/n Dubina navoja HI = 0,5327P 'Zaobljenost r = P/6 Veliki promjer d Srednji promjer dz = d- HI Mali promjer dl = d- 2HI Oznaka
Bi Bi
I

d mm 9,525 10,550 14,288 32,766 34,798 26 26 20 24 24

p mm 0,977 0,977 1,270 1,058 1,058

HI mm
0,520 0,520 0,677 0,564 0,564

r mm 0,163 0,163 0,212 0,176 0,176 1952)

d, mm
9,004 10,029 13,611 32,202 34,234

d, mm
8,484 9,509 12,934 Jol,638 33,670

Bi 0,415 Bi 1,29 Bi 1,37

'I. "I,.

Edisonovi navoji (JUS M.BO.086 Profil navoja

Broj navoja na 25,4 mm

Korak navoja Zaobljenost Veliki promjer Mali promjer Veliki promjer Mali promjer (mm) vijka vijka matice matice

'.

P = 25,4/n r d dl. D DI

Oznaka

r-:-I
14 9 7 6 4

p mm 1,814
.

r mm 0,531 0,822 1,025 1,187 1,850

d.
I

mm 9,53 9,36 13,89 13,70 26,45 26,15 33,05 32,65 39,50 39,05

mm 8,51 8,34 12,29 12,10 24,26 23,96 30,45 30,05 35,90 35,45

d..

D.
mm 9,78 9,61 14,16 13,97 26,85 26,55 33,55 33,15 40,05 39,60
I

mm 8,76 8,59 12,56 12,37 24,66 24,36 30,95 30,55 36,45 36,00

D,.

E 10 E14 E27 E33 E40

2,822 3,629 4,233 6,350

Gornji i donji brojevi ozna~uju grani~ne vrijednosti.

530

Navoji za oklopne cljevi (JUS M.BO.090 - 1952)

Broj navoja na 25,4 mm

Korak navoja (mm) P

Profil navoja

= 25,4/n

Teoretska dubina navoja

Stvarna dubina navoja Zaobljenost Veliki promjer navoja Mali promjer navoja .Srednji promjer navoja

H = 0,595875 P HI = 0,4767 P r=0,107P d d. = d-2H. d2=d-H. d mm

12,50 15,20 18,60 20,40 22,50 28,30 37,00 47,00 54,00 59,30

Ozoaka
Re 7 Re 9 Re 11 Re 13.5 Rel6 Re 21 Re .29 Re 36 Re 42 Re 48

n
20 18 18 18 18 16 16 16 16 16

p mm 1,27 1,41 1,41 1,41 1,41 1,588 1,588 1,588 1,588 1,588

d, mm
11,28 13,86 17,26 19,06 21,16 26,78 35,48 45,48 52,48 57,78

d, mm
11,89 14,53 17,93 19,73 21,83 27,54 36,24 46,24 53,24 58,54

H, mm
0,61 0,67 0,67 0,67 0,67 0,76 0,76 0,76 0,76 0,76

r mm
0,14 0,15 0,15 0,15 0,15 0,17 0,17 0,17 0,17 0,17

Navoji s~oremih

vijaka

(]{,IS M.BO.IOO - 1983)

Veliki promjer Mali promjer Korak navoja Sirina vrha navoja

d

d d. P m
P
I

Oznaka
NI NI NI NI NI 2,2 2,9 3,5 3,9 4,2

mm 2,2
2,9 3,5 3,9 4,2

mm 1,6
2,2 2,6 2,9 3,1

d,

mm O'7

m mm

0,1 1,06 ,- 0,1 , 0,1 1,34 0,1 1,41 0,1

Oznaka NI 4,8 NI 5,5 NI 6,3 NI8 NI 9,6

:m
4,8 5,5 6,3 8 9,6

mm 3,6 4,2 4,9 6,2 7,8

d,

p mm 1,59 1,81 1,81 2,12 2,12

m mm 0,15 0,15 0,15 0,15 0,15 531

DOPUSTENA

NAPREZANJA

U konstrukcijama se ne smiju pojaviti trajne plasticne deformacije, vec mora sva konstrukcija stalno ostati u podrucju elasticnih deformacija. To znaCi. da dopu~tena naprezanja u materijalu ne smiju prijeci granicu elastienosti. No. zbog sigumosti (u slueaju pojavljivanja nepredvidenih dodatnih opterecenja. npr. dinamickih) materijal neeemo naprezati ni do granice elasticnosti. (Iznimke su posebni slucajevi, kada odredenom plasticnom deformacijom postiZemo djelomicno ukruCivanje materijala.) U praksi su uvedena d 0 P u ~ten a nap r e z a n j a, odredena koeficijentom sigumosti v, tj. omjerom (vlacne) cvrstoee i dopu~tenog naprezanja od 2 do materijala. Taj se koeficijent mijenja prema zahtijevanoj sigurnosti 10. .

Dopu~teno naprezanje Udop = Rmlv Dopu~teno naprezanje ovisi 0 osnovnim vrstama opterecenja jemo dopu~tena naprezanja:

pa razliku-

na vlak Udop na tlak - Udop na savijanje Utdop na smik (tangencijalno) Tsdop na torziju (uvijanje) Tt.dop Dopu~teno naprezanje, dakako, veoma ovisi i 0 posebnim faktorima koji utjecu na cvrstocu materijala, napose 0 koeficijentu oblika te 0 trajnom (statickom i dinamickom) opterecenju (str. 537 do 542). Za odredivanje dopu~tenog naprezanja posebno je vai.no stanje materijaIa. Zdrav materijaI mora biti homogen i ne smije imati unutamjih gre~aka (~upIjina, mjehura, nakupina itd.), koje smanjuju nosive presjeke i mogu izazvati znatna zarezna naprezanja. Osim toga, treba pri odredivanju dopu~tenog naprezanja uzeti u obzir joS i druge okolnosti koje utjecu na cvrstocu, kao ~to je na primjer smanjenje presjeka zbog gubitka materijala pri habanju, koroziji itd. Za proracunavanje konstrukcijskih dijelova jednostavnih i isku~nih oblika. na koje djeluju potpuno poznata opterecenja, mozemo upotrijebiti dopu~teno naprezanje koje je iskustvom odredeno za slicne slueajeve. Tako postupamo u praksi pri' proraeunu jednostavnih strojnih elemenata uzimajuCi dopu~tena naprezanja prema iskustvu (sabrana u tablicama na str. 533 do 535). Pri proracunu eelicnih konstrukcija uzimamo za njih posebna dopu~tena naprezanja (vidi tablicu na str.. 536). Medutim, za sve novo oblikovane konstrukcijske dijelove, napose za komplicirane oblike i optereeenja, takav naCin proraeunavanja nije vi~ dovoljan. U takvim slueajevima treba evrstocu i dopu~tena naprezanja odrediti posebnim studioznim proracunima i ispitivanjima.

532

Dopmtena naprezanja najvaZnijih kovinskih materijala U slijedecim tablicama znace: RpO,2 Rm Gor Udop I 11 III

- (dogovorno) naprezanje tecenja

evrstocu na vlak, - trajnu dinamicku evrstocu za savijanje (slueaj Ill),

mirnom optereeenju, - pri kolebanju opterecenja izmedu maksimalne vrijednosti i nule, - pri kolebanju optereeenja izmedu pozitivne i negativne maksimalne vrijednosti. vrijede pri temperaturi okoline. I III

- pri

dopu~teno naprezanje na tlak, i to:

Sva naprezanja Omaka po JUS R pO 2 '

Sivi lijev (JUS C.J2.020 - 1973) - neobraden 40...55 110.. . 180 60...80 SL 15

30. . . 45
45 . . . 60

25. . . 30
25 . . . 40

SL20 SL25 SL30

160...230 75.., 110 55...70

1 1

210. ".280 100...140 80.., 100 60...8040...60 250., . 300 110... 160 80. . . 110\ 65 . . . 90 \ 40 . . . 70
50.. .80 60...90 40...60 50...75 40.. .50 45.. .60 30.. .40 35 . .. 50

BTeL40 CfeL 35 CfeL 38

Temperovani lije~ (JUS C.J2.021 - 1958) 320..,360 110...140 80...110 BTeL35

I

200...240380...410 130...170 350... 380 80...110 200. .. 240 1 380... 400 100.., 130
1

90...120 70.., 85 80. .. 100

Celicni lijev (JUS tL. 0300 180...230 tL. 0400 220...280 tL.0500 250...320 tL. 0600 280...360
1

C.J3.011 .,. 1973) - normalno laren 80...110 380. "450 160,,, 190 100...130 450...520 180...220 110... 160 90. . . 120 520... 600 200...240 130...180 100...130 600...700 \ 220...260 1 140.., 200 1 110... 150 1

50.. .75 60.. .85 70...95 80. . . 110

Opei konstrukcijski celici (JUS C.BO.500 - 1970 i 1972) - normalno zareni t. 0261 200. .. 230 340.. .420 160...200 110... 130 90. . . 120 75. . .95 t. 0361 220. . . 250 370... 450 170.., 200 120... 140 100... 130 80. . . 100 t.0461 240...280 420...500 190...250 130...150 110... 140 90... 110 t.0561 340...420 520...620 300...350 180... 210 140...180 110...150 t. 0545 280. . .340 500...600 220...270 150... 180 120... 160 95... 120 t. 0645 320...380 600.,.720 280...330 180...210 150...185 105...140 t.0745 340...420700...850300...380210...250160...200115...170 533

Dopustena naprezanja najvainijih Znaeenje oznaka naprezanja Oznaka po JUS

- vidi sIr.

533 III

Celiciza cementiranje (JUS C.B9.020 - 1974) - nakon kaljenja (Podaci vrijede za svojstvajezgre pri debljini ispitnog uzorka 15 do 40 mm) ~: mnb50... C. 1220
C.1221 C.4120 C. 4320 C.4321 C. 4721 C. 5420 C.5421

3001 420... 520bo..

.2801110...1501 90.. .120 I 70... 90

120...150 140...200 230...320 260...360 250...350 240...330 270...370 90...110 120...170 150...220 180...240 160...250 160...230 190...260

}300...
400... 600... 700... 750...

360 500... 650250...300140...170 600 600... 850300...360200...260 800 800.. .1100 320.. .400 300... 360 9501000...1300350...420320...420 950 1100...1450 360.. .460 320.. .420

650... 800 ~OO... 1200 320... 420 300...380 800...1000 1;!00...1450 400...480 340...440

Celici za poboljsanje

(JUS C.B9.021 - 1974) -:-poboljsani

~: mnboo... 3801 500... 650bo.. .2701140...1701120.. .1501 90.. .115 C. 1430 1100...125 C.1431 }I 330... 450 I 550... 800 1 270...3201170...2001130...170 C. 1530 I C.1531 1360...500 I 600... 850300...3401190...2201150...2001110...150 C. 1730 C.I731 440...600 700...1000340...400220...260 170...240 130...170 C.3130 500... 650 750...1000360...480260...330 200...260 160...230 C.4130 550... 800 800...1050400...500280...350 220...280 180...250 C.4131 550... 800 800...1100400...500300...360 230...290 200...250 C.4730 450... 700 700...1050320...400210...270 150...200 130...180 C.4731 550... 800 800...1100380...480260...330 200...250 170...230 C. 4732 650... 900 950...1200 460...550 300...380 230...280 200...260 C.4733 700... 9501000...1350500...580320...380 230...280 210...260 C.4734 800...11001100...1450520...650320...400 240...300 220...280 C.4830 650... 950 500...1250450...580310...380 250...300 200...270 C. 5430 650... 900 950... 1200 480...580 300... 380 230...280 200...260 C.5431 700... 9501000...1350500...600320...380 240...280 210...260 C. 5432 800...1100 1100...1450 520...620 320.. .400 250...300 220...280

534

kovinskih materijala (nastavak) Sva naprezanja vrijede pri temperaturi okoline.

~U'S. C. 2133

B",

Bm

~
1

N/mm'

Celici za opruge (JUS C.BO.551 - 1984) - pobolj~ani 1100...1400 1300.. .1500 550...650 720...880 420.. .5001300...380 C. 4830 1200...16001350.. .1700580... 700750...900420.. .5201320...400
1 1 1 1

Aluminijske AI Si 12.01 AI Si 12.02 AI Si 6 Cu4.01 AI Si 6 Cu4.02 AI Mg 5 SL01

slitine za lijevanje (JUS 70... 90 140...200 90...110 150:..200 100...150 160...200 110...160 170...220 90...100 170...250

C.C2.300 60... 90 70...100 60... 90 70...100 60... 80

- 1983 40...70 40...70 40...70 40...70 40...70

30...60 30...60 30...60 30...60 30...60

20.. .40 20...40 20...40 20...40 20...40

Alumipijske slitine za gnjeeenje (JUS C.C2.100 - 1967 AI Cu4 S' M m 80...140 180...220 80...120 50... 90 40...60
I

gu 220...320 280...450 120...18090...130 60...90 30...40 50...70

m 50... 80 u 150...210
m h 70...120 140...180

AI S"1M I g
AI M 2 g Cu-Ijevan - taren -vu~en

110...150 50... 70 30... 50 20...40 170...290 70...130 60...110 40...70

180...220 230...260 70...120 100...170 50... 80 30...60 70...110 50...70

20...30 30...60
30...50 40...60 10...20 20...40 20...40 20

Cisti bakar JUS C.D1.002 - 1972 140...200 40... 50 30... 40 20...30 70...120 40... 80 200...250 80...110 30... 40 30...50 380...440 ) 100...120 90...120 40...60 [ 300...400
1 1 1

Bakrene slitine za lijevanje (JUS C.D2.300/301 - 1982 P.CuZn33Pb2.0 60... 80 150...200 50... 70 20...40 20...30 K.cuZn40Pb.02~ 80...150 1250...350 170...100/30...50

20...40 120...30 50...60 70...80 30...40 50...60 30...50 50...70 50...70

Bakrene slitine za gnjeeenje (JUS C.D2.100/101l102 CUZ 39Pb2 m 100...150 370...480 130...170 80... 90 n t 120...160 510...610 180...220120...150 m 70...100 250...300 90...120 50... 60 CuZn28 t 210...260 380...460 140...180100...130 m 70...100 240...290 80...120 50... 60 CuZn10 t 220...280 350...430 140...180110...140 CuSn6 360...420 120...150 90...120

Posebne oznake znare: m

- meko,

t - tvrdo, u

- OCvninuto, h - hladno

1982) 60... 80 90...110 40... 50 70... 90 40... 60 70... 90 70... 90

OCvninuto.

535

Dopusteno naprezanje za ceJicne konstrukcije DopuJteno naprezanje za kovinske dijelove Sestavni dio konstrukcije Doputena naprezanja na vlak tlak smik 'dop dop -odop N/mm' a b a b a b 140 160 120 120 140 160 96 96 112 128 120 120 140 160 85 100 85 100 200 180 45 85 110 85 110 220 200 50 96 96 112 128 240 240 280 320 240 240 280 320 Boeni pritisak* p a b

Nosaei

od C.OOOO 120 120

C.0370 Zakovice od C.0246 u nosaCima od C.OOOO

od

C.0370

od C.0246 Vijci u nosacima od C.OOOO C.0370 od C.OOOO Te.el.ini C.0370 VIJCI od C.1430 Dijelovi CL.0501 Idaj a SL.15 i zglobova

20Q 220 180 200 100 110

950 1200 850 1000 500 600

* Pod boenim pritiskom podrazumijevamo pritisak zakovice iIi vijka na dosjednu povr~inu provrta (rupe). Vrijednosti u tablici vrijede pri temperaturi okoline 20C, i to: a) za opterecenje glavnim silama: vlastitom tezinom, korisnom tezinom teZinom snijega; b) za opterecenje koje se ne sastoji samo od glavnih sila (kao pod a), vec i od dodatnih: sile vjetra, kocne sile, horizontalnih bocnih sila, sile zbog temperaturnog rastezanja. Odlucan je onaj proracun opterecenja koji daje vece nosive presjeke.

*
DopuJteno naprezanje za nekovinske materijale Modul elasticnosti E Dopu~tena naprezanja na vlak tlak smik O'dOD -Odo ~sdop N/mm'
10,5 0,5 1 2,5

Materijal Drvo brast, bukva cmogorica

"11 .L
11

14000 1000

.L

11000 550 14000.. .36000

Beton
neanniran

9 0,3

6...11 7...13 7. "j 2 1218. :..:141

0,9 1

1,5...8

536

Utjecaj

obllka

predmeta

KO<!predmeta, kojima se presjek matno mijcuja, nije razdioba naprezanja vie jednolika po cijelom presjeku, wC se na mjestima gdje se presjek mijenja (osobito kO<! naglih prijeIaza),javlja matno veCenaprezanjeO'max koje maZe biti nekoliko puta veCe od nazivnog aaprezanja a, koje zamiljamo da je jednoliko raspodijeljeno po cjelokupnom presjeku.

Koeficijent oblika Ctk -k- N

Gmax

= I 00.3 (. 0010)

Razdioba naprezanja pri vlaku

Koeficijent oblika Ctk prakticki ovisi samo o naeinu optereeenja i vanjskom obliku predmeta, a osobito 0 dubini zareza i zakrivljenosli njegova Ijemena, dakle opCen ilo 0 otrini zareza. U obicnim slueajevima koeficijent oblika dostiie vrijednost 3, a u posebnim slueajevima i do 10. I Veliki porast napn.<zanja zbog oblika doveo je numo do opsemih sistematskih ispitivanja "zareme evrstoCe. Koeficijenti Vrsta Oblik zareza
I

Razdioba naprezanja pri savijanju

oblika Ctk za najobicnije slucajeve

oPt~:ee-1

Nazivno naprezanje
I

Koeficijent oblika a.
I

D
0,01

0,025I 0,05 I 0,1 I 0,2

2,6 I 2,64
1,95 1,7 1,45 1,9 1;58 1,4 1,38 1,55

za hID

',
h IPO
r savijaIF _N, f1t nje
.

4F
11: D-2h)2 (

I 0,05 12,1 12,4 1,55 1,85

0,1 0,2 0,01 0,05 0,1 0,2 0,01 0,05 0,1 0,2 2,0 1,5 1,32 1,5 1,22 1,13 1,1

32 M, 11: (D-2h)' 16 T

2,22 1,7 1,43 1,6 1,35 1,2 1,13

2,3 1,78 1,48 1,3 1,65 1,4 1,3 1,12

2,2 1,65 1,42 1,3 1,65 1,3 1,2 1,1

torzija

11:D-2h)' (

537

KoeJicijenti oblika ak za najobilnije s/ulajeve (naslavak)

Oblikazareza

Vrsta opterefenja
vlak

Nazivno naprezanje
F b(a - 2h)

r a
0,01 0,05 0,1 0,2

Koeficijent oblika ak za h/a =

0,025 0,05
2,2 1,65 1,45 1,35 2,05 2,5 1,95 1,6 1,45 2,3

0,1
2,8 2,1 1,8 1,55 2,5

0,2
2,9 2,15 1,7 1,5 2,3

:$ m -.
a ...
h

I r

savijanje
b(a

6Mf

-t-f\
a

- 2h)'

om 0,05 0,1 0,2

0,025 0,05 0,1 0,2 0,025 0,05 0,1 h a h

1,55 1,4 1,25

1,8 1,55 1,32 1,23 1,92 1,6 1,42

1,8 1,5 1,3

2,0 1,8 1,55 1,28 2,2 1,95 1,62

1,85 1,5 1,3

2,15 1,88 1,6 1,4 2,45 2,15 1,81

1,8 1,45 1,28

...

vlak

F b(a - h) 6Mf b(a - h)' F b(a-2h) 3Mfh

2,18 1,88 1,6 1,4 2,58 2,25 1,9

rh

IF /'I

savijanje

0,2 1,31 1,43

2,15

1,52

1,6

V
JsN.

vlak

2,1

2,03

savija-

nje

2b (-})'- h3

1,58

1,62

1,64

Pri mimom opterecenju vecina zilavih materijala nije posebno osjetljiva na zarezna naprezanja, tako da vrlna opterecenja cesto ne treba ni uzimati u obzir pa mozemo racunati s nazivnim naprezanjem, koje zami~ljamo da je jednoliko raspodijeljeno po cijelom presjeku. Osjetljivost celika prema zareznom naprezanju je veca ako mu je granica plasticnosti vi~a, pa je tvrdi eelik mnogo osjetljiviji prema zarezima od mekoga. Lijevano reljezo prakticki nije osjetljivo prema zareznim zbog svojih unutamjih zareza (grafitni listiCi!). naptezanjima

Zarezna se osjetljivost jako povecava ako opterecenje nije mimo, kao ~to je to npr. pri djelovanju udaraca. U tom slueaju govorimo 0 dinamickoj Hi udamoj zareznoj evrstoCi. Opeenito se pri promjenljivom optereeenju znatno povecava osjetljivost za zarezna naprezanja, ~to nuzno traZi dublje istraZivanje i studij 0 razdiobi naprezanja.

538

Da smanjimo zarezno naprezanje Gmax' U konstrukcijama se dosljedno klonimo ostrih zareza i prijelaza pa izvodimo st~ je moguee postupnije prijelaze: - postupni prijelaz (parabolicnog ili bar kruznog oblika) od promjera d do promjera d.; - rastereceni prijelaz sa zaobljenom udubinom na predmetima gdje se ne moze naCiniti pristupni prijelaz. Ne mozemo li izbjeei ostri prijelaz, valja takvo mjesto pojacati veeim dimenzijama ili upotrijebiti evrSCj materijal, kako bismo uspjesno sprijecili zarezno djelovanje. Utjecaj trajanja optereeenja Pri opterecivanju do odredenog naprezanja ne moraju se sve deformacije pojaviti odmah, vec djelomice tek nakon dufeg vremena. Tu pojavu vremenskog zaostajanja deformacija iza optereeenja nazivamo p u zen j e m materijala. Menje sprecavamo tako da materijal opteretimo manje nego je to dopusteno za kratkotrajno opterecenje. Cvrstoca materijala dakle ovisi 0 trajanju opterecenja pa je ona to manja st~ optereeenje duze traje. Svakom trajanju
optereeenja odgovara odredena evrstoea materijala, a nazivamo je v rem e n

s k 0 m s t a ti ck 0 m cv rsloeo m. Pri stanovitom manjem optereeenju pufenje moze prestati. OdgovarajuCu

evrstoeu materijala koja vise ne ovisi 0 trajanju optereeenja nom statickom cvrstoeom (vidi str. 320). nazivamo t raj

Utjecaj promjenljivog opterecenja Cvrstoea materijala znatno opada ako optereeenje nije jednoliko, vee se neprestano mijenja (koleba; titra). To kolebanje optereeenja uzrokuje i kolebanje naprezanja u materijalu. Pri promjenljivom naprezanju cvrstoca se smanjuje s poveeanjem broja titraja. Pri vrlo velikom broju titraja evrstoCa se pribliZava vrijednosti pri kojoj viSe ne ovisi 0 broju tilraja. Nazivamo je d i n am i ck 0 m cvrs t oeo m (vidi str. 321). Dinamicka cvrstoCa ovisi 0 tome kako se kolebaju naprezanja. Najcesee odredujemo pulzirajucu (titranju) dinamicku evrstoeu, pri kolebanju naprezanja od 0 do neke vrijednosti vlaka ili tlaka, i njihajnu (kolebljivu) dinamicku cvrstoeu, pri kolebanju naprezanja izmedu apsolutno jednakih vrijednosti vlaka i tlaka. Dijagrami dinamicke CvrstoCe (Smithovi dijagrami, sir. 321) za neke konstrukcijske celike sabrani su na str. 540 do 542.

539

Dijagrami dinamicke cvrstoceU dijagramima dinamicke cvrstoce nekih konstrukcijskih eelika oznaeene krivulje predstavljaju

- .- .-. - - - -

GD za vlak i tlak GDf za savijanje TDt za torziju

i to ovisno 0 srednjim naprezanjima Gmed.Grmed.Ttmed' Sva SUnaprezanja u dijagramima dana u N/mm2.

N/mm2

-100 -200

300 dmod drmod Ttm8d

Obieni konstrukcijski ee/ik C.0361 N/mm2

-200 ObiCni konstrukcijski celik C. 0461

(TO (Tor 400

.-.

1 3001/ 200 1/

P." /

- i- . '-'V
V.
/ 1/
/

N/mm2

/i i
,/

TCl 300 200 100

vI1/ ;r
/.
,/ / / / 300 400 dmod d'me, tmec 100/ -JO

,,/
,/

--7 1/
1/ /

.I //

1001

o1/
-100 1/
-200 1 /

"
IQO 112 IQ 300

/
/

400 dmed drmed rlmod

o/
-100
-200

V V
-

-300 Obienikonstrukcijskiee/ik C.0561

540

-300 ,-

Konstrukcijskieelik C. 0545

. -. 1/
lA'

'" j

,/
300 200 100 ,/ ,/

OD 500 IIDt TOt 400

--

- ,/ j. /, / " / /
400 SOO IImed "M
.

,/ / ! /. 1.00 2,00

; -100 / /
-200 -300

O'med Ttmed

- 200~ / -3001.:.Konstrukcijski celik C.0754 N/mm2 ,'-

Konstrukcijski celik C.0645 700 600, N/mm2

0'0 600 11

./

.1 /,

/'

500 400 300 200 100

v / J'

./

.0 ; ./ /
I

11/.

r~ 500

'v 1/
[7

V L/
//

1/
I

/
/ ;
L/

.'

/
/ ,/ 100,23'400
./

1/ o

1/

/
o 500 600 700 800 9C
11 med tmed Ttmed

400 500 600 -100 Dmed dfmed f'tmed -200

/ "/ /'
/

-300 / /
-400

1/
Malo legirani Mn.Si celik za poboljsanje C.3130

-400 Nelegirani celik za poboljsanje C.1530

-500

541

,/ /
600 400

1-'

- -- -/

// ./, .
600 400 200

l/ 1/ ,/

/ 1/
,/

/ _L . / / 200 1/ / li . o/ JIP.. " 0 600

'/ V

v:-

v:
V' /

7 /

./ / ." /

V l' /Ii
/V 1/ 200/ ,4 0 // / /

./

800
(1" od (1" >od I'll od

/v.

o/

600

800 1 000 (1, Id

-400

/
-400

(1, >od 1', od

Legiran; Cr-celik za poboljfanje t.4130

Leg;ran;

Cr- V-celik

t.

za pobolj!anje

4830

... N/mm2

600 400 200

./ ,/

/'
./

,,--- '7 / I1 .' /.

/:
./ /

/ /
400

. " / /
/. o 400 600 800 dmod dlmod 1//
1/
Tlmod

200

o/
-200
-400

-200 -400 -600

Leg;ran; Cr-Mo-celik 'za pobolj. fanje t.4731

Leg;ran; Cr.Mo- V-bdik za pobolj!anje t.4734

542

NERASTA VLJIVI SPOJEVI Zakovicni spojevi Zakovice S poluokruglom glavom

- za celicne konstrukcije (JUS M.B3.021-1984), (lijevi dio slike), - za kotlove pod tlakom (desni dio
slike). Nazivni promjer (sirove) zakovice d Promjer zakovane zakovice d.

Presjek zakovane zakovice

= d121t/4

Dimenzije zakovica se vidi u donjoj tablici. Duljina sirove zakovice I ovisi o ukupnoj debljini limova h. d mm 10 13 16 19 22 25 28 31 34 37

mm 11 14 17 20 23 26 29 32 35 38

d,

Zakovice za reliene konslrukcije , D h R mm mm mm mm 16 21 26 30 35 40 45 50 55 60 6,5 8,5 10 12 14 16 18 20 22 24 8 11 13,5 15,5 18 20,5 23 25,5 28 30,5 0,4 0,6 0,8 0,8 1 1 1 1,5 1,5 1,5

Zakovice za kOllove pod lIakom mm 18 23 30 35 40 45 50 55 60 67

h
mm 7 9 12 14 16 18 20 22 24 26

R
mm 9,5 12 15,5 18 20,5 23 25,5 28 30,5 34,5

A mm 1 1,5 2 2 2 2,5 3 3 3,5 4 95 154 227 314 415 531 661 804 962 1134

mm 1 1,5 2 2 2 2,5 3 3 3,5 4

mm'

Proracun zakovicnih spojeva Zakovice r!lcunamo s obzirom na presjek A u zakovanom stanju, tj. prema promjeru rupe d" sto je zakovica pri zakivanju gotovo sasvim ispuni. Sila F, koju moze prenosti limena traka debljine s i sirine, jednake razmaku t medu zakovicama u redu, je

F = (t

d.)s

Odop

vlacno naprezanje zakovice, '1', op - dopusteno smicno d naprezanje zakovice, Pdop dopuSteni bocni pritisak (izmedu zakovice i lima).
gdje su: Odop

- dopusteno

=A

'I"dop

= dlSPdop

. :... ~ I I ~ .I
543

Zavarl Oblici zavarenih spojeva (JUS C.T3.001

1971)

Sueeoni spoj

~~~~~~+

Preklopni

SPOI Prilezni

spoj

T-spoj

Kri!ni spoj

Trokraki spoj

~
I-av

Ugaoni spoj

~"'~~
Prirubni sueeoni spoj

~-

Prirubni

ugaoni spoj

W-

Vrste Javova i njihovi znakovi (JUS C.T3.0H Naziv ava

1980) Znak
;

I
i1

Presjek

i Znak
11

Naziv ava Sav iz

priruba

Presjek r r..,

!W/!

:IJl
!
i

V-av

V
, I

!
1 '

V-av polovieni
Y-av Polovicni Y-av U-av polovieni

I
W!

Kutni

av

f:
I ! !

y
:

: W/""
Wly

Koritasti

av

!In

Toekasti

U-av

!W//i W'
/,,
I

Jl

av

X-av
Korijenski zavar

X
'="

Kolutni av

0
::

Dopunske

oznake za obIik pov..sine ~ava: ravna: ispupeena: t"'\ udubljena:

s ravnim

V-v

tjemenom Kutni av 5 udubljenim tjemenom 544

\l

X-av

s ispupeenim

&-

tjemenom U-av 5 ravnim korijenskim zavarom

&
-

Oznacivanje
Prikaz

zavara na nacrtima

strelicom

Oznacivanje

~~~

----

nad crtom strelice. ako je tjeme zavara na strani strelice

pod crtom strelice. ako je tjeme zavara na suprotnoj strani strelice kroz crtu strelice. aka je zavar na prekrivenim plohama spoja

Proracun zavarenih spojeva Naprezanja na vlak (tlak) (7 zbog djelovanja sile F i naprezanje na savijanje (7fzbog djelovanja momenta M iznose u osnovnim slucajevima zavarenih spojeva debljine zavara a i duljine I: F (7=al 6M (7f= a21
Naprezanja /1 u dvostranim If zavarima: 11 ....
(7=

F F .. . '" 2
36 - Strojarski prirufnik

B_~ ~~ -rEJ-f ..-tY1.~

- ~.._._.__.-

F
aliI + a2/2 aJ =0.' + a." 02 = 02' + Q2" M
~

~~~?,

(7f=

gdje je W - moment otpora zavara. Dopu~tena naprezanja u zavaru (7dopzav znatno su manja od normalnih dopu~tenih naprezanja (7dop: (7dopzav= at(7dop' Koeficijent zavarivanja at veoma ovisi 0 statickom i dinamickom optereeenju, vrsti zavarenog spoja i izvedbi zavara. Njegove su vrijednosti priblizno u slijedeeim granicama: . Vlak (tlak) Savijanje sUeeO~ispoj . 0,7..: 1,0"' " 0,8. . ~o T-spoj 0,6.. .0,7 \ 0,6.. .0,7 Dinamicko optcreeenje: sUCeo~isp~j . 0,5. .. 0,9 ' 0,6...0,9 T-spoj -jednostram 0,2...0,6 0,1...0,3 - dvostrani 0,3. .. 0,7 0,6.. .0,8

Staticko optereeenje:

:i

Smik
0,65

0,65
0,6

0,4 0,6

Pri obicnoj izvedbi zavarenog spoja te se vrijednosti mogu smanjiti i do 50%. 545

Lemljeni spojevi

o lemovima v. str. 414 i 415.

Proracun lemljenih spojeva Lemljene spojeve racunamo uglavnom na smik, iznimno na vlak. Sila F, koju prenosi lemljeni spoj opterecen na smik, iznosi

F = bh:s
gdje su: b - ~irina spoja, I - duljina spoja. Naprezanje Ts U spoju, optereeenom dopu~tenog naprezanja Tsdop na smik, ne smije biti vece od

Ts~ Tsdop
CvrstoCa na smik je najveCa pri debljini lemnog sloja 0,05 . . . 0,2 mm. Meki lemovi pri opterecenju puze; njihova evrstoca s vremenom jako popu~ta (npr. meki lem S.Sn 40 ima kratkotrajnu evrstocu na smik 35 N/mm2, a nakon 105h samo jo~ 2 N/mm2). CvrstoCa mekih lemova veoma ovisi i 0 temperaturi (pa npr. pri 150C moze iznositi jo~ samo 15% od vrijednosti pri 20C). Cvrstoea lemljenih spojeva mnogo ovisi takoder 0 dinamickom optereeenju (npr. srebrni lem pri 104 titraja ima evrstoCu 210 N/mm2, a pri 107 titraja, samo jo~ 170 N/mm2.) Lijepljeni spojevi Lijepljeni se spojevi upotrebljavaju pri spajanju kovina i nekovina (drveta, umjetnih tvari, gume, stakla, porculana itd.). Za medusobno spajanje kovina dolazi u obzir lijepljenje naroeito tamo gdje treba sprijeciti gubitak svojstava, postignutih termickom obradom (npr. kod termicki obradenog duralumina) ili kod vrlo tankih dijelova. Kao Ijepila se upotrebljavaju tvari na bazi umjetnih smola (trgovacka imena; araldit, reduks, bostik, metalon itd.). Pri njihovoj upotrebi treba se strogo priddavati uputa proizvodaea. CvrstoCa lijepljenih spojeva posljedica je adhezije izmedu Ijepila i slijepljenog dijela (dok je znaeenje mehanickog usidrenja mnogo manje). Deblji sloj Ijepila ima manju evrstoCu (pri debljini 0,05 mm moze iznosti npT. 38 N/mm2,a pri debljini 1 mm joil samo 15 N/mm2). CvrstoCa se lijepljenog spoja mnogo smanjuje pri vi~im temperaturama (ako npr. izmedu -50 i +80 C iznosi oka 25 N/mm2, pri + 150C moZe se smanjiti na samo 2 N/mm2.) Nadalje cvrstoca lijepljenog spoja mnogo ovisi 0 broju titraja (pa se moze izmedu 103 i 108 titraja smanjiti za 80%, a da pri 109 titraja jo~ nije pastignuta trajna dinamicka evrstoca).

, .
I

546

Stezni spojevi Stezne spojeve dobivamo navlacenjem obruca unutarnjeg promjera d2 na rukavac veeeg vanjskog
promjera Dh i to

- obicno - hIadenjem rukavca

i zagrijavanjem obruea. Relativna deformacija E rukavca i obruca (s obzirom na prvobitni promjer rukavca) iznosi
E

= (D)

d2)/D1

= c.dID)
i obruca u stegnutom stanju ovisi

Pritisak p na plohi izmedu rukavca o d?pu~t~nim naprezanjima p

u rukavcu 0") i obrucu 0"2dop: dop P ~ O"2dop[l- (d-zlD2)2Jf2

O"ldop[l - (d)/D)2Jf2

Po Hookeovu zakonu vrijedi za rukavac i obruc

p -

- ~

1 + (d)/D1)2 E) [ 1 (dl/Dl)2

- ~
ml ]

1 + (diD2)~ E2 [ 1 - (d-zlD2)
i obruc, ml i m2

-L

m2]

gdje su: El i E2 - moduli

elasticnosti

za rukavac

- Poissonovi

koeficijenti za rukavac i obruc. Stezna deformacija

c.d = D1P(Elp) Temperaturnerazlike, potrebne pri navlaeenju: . HIadenje rukavca za temperaturnu razliku To TI uzrokuje sufenje rukavca za c.dh dok zagrijavanje obruea za temperaturnu razIiku T2 - To uzrokuje pro~irenje obruea za c.d2:

c.dl gdje su: To

okoline, T) - temperatura ohladenog rukavca, T2 temperatura zagrijanog obruea, UI i U2 - koeficijenti temperaturnog rastezanja rukavca i obruca (v. str. 157). Ukupna promjena promjera treba da je veea od trafene stezne deformacije

- temperatura

= UIDI(To -

T1)

C.d2 = u2d2(T2

- To)

C.d) + c.d2 > c.d Prijenosna sila F steznog spoja je F

= JlDlnlp

gdje je I duljina korisne prijenosne povdine rukavca. Koeficijent trenja JI na plohi izmedu rukavca i obruca u stegnutom stanju iznosi 0,05. . .0,19 (za srednje tvrdi eelik oko 0,16). Prijenosni moment M) steznog spoja je Mt = (d2/2)F

547

RASTA VLJIVI SPOJEVI Razlikujemo K/inov; Spojevi klinovima kIinove (s nagibom 1 : 100) i pera. Pera

d - promjerosovine b - Sirina .
h - visina } khna odn. pera dubina utora: 1 - na osovini

'. - na glaviniza kIinove

12- na glavini za pera Osnovni standardizirani kIinovi i pera prema JUS: K/inov; (JUS M.C2.020 - 1957). - Plosna,i k/inovi (JUS M.C2.021 - 1957). - Per~, visoka (JUS M.C2.060 - 1957). - Pera. n;ska (JUS M.C2.061 - 1957).
JUS d mm b mm JUS M.C2.060 M.C2.020 .-"-. .-"-. mm I mm mmjmm ' h 1 " I mm '2
I I

JUS JUS M.C2.021 M.C2.061

mm mm mm mm mm

12).. .17 17)...22

10)...12

8)...10

6).. .8

3 4
5

3 4
6

1,7 2,4
2,9

1,1

0,6
1,8

1,0 1,3

2,4
2,9 4,1 4,7 4,9 5,5 6,2 6,8 7,4 8,5 8,7 9,9 11,1 12,3 13,5

1,7

1,1

1,0
2,2

1,4

1,7 -

-. - - - - - - - .

hll
3

6
8 10 12 14 16 18 20 22 25 28 32 36 40

22).. . 30 30). . .38 38). ..44 . 44)...50 50).. .58 58). ..65 65)...75 75)...85 85).. .95 95).. .110 110).. .130 130).. .150 150). ..170

170)...200 200).. .230 230).. .260 260).. .290 290).. .330 380)...440 440).. .500 548

45 50 56 63 70

330)...380

90 100

80

40 24,6 14,5 24,6 15,6

45 27,5 SO 30,4 16,6 18,7 27,5 30,4 .17,7 19,8

25 28 32 32 36

7 8 8 9 10 11 12 14 14 16 18 20 22

3,5
4,1 4,7 4,9 5,5 6,2 6,8 7,4 8,5 8,7 9,9 11,1 12,3 13,5

2,1
2,4 2,8 2,6 2,9 3,2 3,5 3,9 4,8 4,6 5,4 6,1 6,9 7,7

3,5

2,6
3,0 3,4 3,2 3,6 3,9 4,3 4,7 5,6 5,4 6,2 7,1 7,9 8,7

4 -

1,9 1,2 2,5 1,6

3,1 3,7 3,9 4,0 4,7 4,8 5,4 6,0 6,2 6,9 7,6 8,3 2,0 2,4 2,2 2,1 2,4 2,3 2,7 3,1 2,9 3,2 3,5 3,8

5 6 6 6 7 7 8 9 9 10 11 12 14

15,3 17,0 19,3 19,6 22,0

8,9 10,1 11,8 11,5 13,1

15,3 17,0 19,3 19,6 22,0

9,9 16 4,7 10,4 11,2 18 5,2 11,7 12,9 12,6 14,2

1,3 1,8 1,8 1,4 1,9 1,9 1,9 1,8 1,9 2,4 2,3 2,8 4,0

3,2 3,7 3,7 4,0 4,5 4,5 5,5 6,5 6,4 6,9 7,9 8,4 9,1

- - -

- - - - - - - - - - - - -

- -

-1-

Za klinove i pera upotrebljavamo

celik cvrstoce Rm ;? 600 N/mm2.

Utomi spojevi Unutamji promjer Vanjski promjer

Utorni spojevi s ravnim bokovima (JUS M.Cl..41O- 1958)

d D
D)

za laku izvedbu

za srednju izvedbu D2 b Sirina utora Broj utora d n b

I

mm 11 13
16

D, D. mm I mm

18
21 23 26 28 32 36

mm
3 3,5

n
I

mm
42 46

mm
46 50

D,
58

mm
48 54

D,
60

14 16

6 6

20
22 25 28 32 34 38 42

4
5 5 6 6 7 6 7

52
56 62 72 82 92 102 112

.
b
b
I

mm 8
9

n
8

26 30 32 36 40

6 6 6 6 6 8 8

10

62 68 78 88 98 108 120

65 72 82 92 102 112 125

10 12 12 12 14 16 18

8 8 10 10 10 10 10

Svornjaci Spojevi svornjacima i zaticima Standardizirani promjeri d 3 4 5 6 8 10 12 14 16 18 20 22 25 28 30 32 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 Obrac:teni bez giave(JUS M.C3.04O 1954) d = 3 . . . 100mm svomjaci{ s malomgiavom(JUSM.C3.020 1954) d = 3 . . . 100mm Poluobrac:teni s velikom giavom (JUS M.C3.021 -.1954) d = 6...100 mm . svomjaci { s malom giavom (JUS M.C3.022 - 1954) d = 5 ... 100mm Zatici Standardizirani promjeri d 0,6 0,8 1 1,5 2 2,5 3 4 5 6 8 10 13 16 20 25 30 40 50 Cilindricni zatici d = 0,8 .. . 50 mm u tolerancijskom polju h 8 (JUS M.C2.201 - 1952)

- u tolerancijskom polju h 11 (JUS M.C2.202 - 1952) - u tolerancijskom polju m 6 (JUS M.C2.203 - 1952)

d = 0,8 . .. 50 mm d= 1...50mm

u tolerancijskom polju m6 (JUS M.C2.204 1952) d = 0,8...20 mm Konicni zatici (1: 50), (promjerd mjerise na uiem kraju) (JUSM.C2.205 1952) d = 0,6. .. SO mm
549.

Zaka1jeni cilindricni zatici (60 HRC)

Vijami

spojevi Najobieniji su vijci sa e-

Standardiziranih vijaka i matica ima mnogo. sterokutnom glavom i maticom (ISO).

Nazivne du/jine tijela vijka i duljine navoja (JUS M.B1.019 - 1972) Duljine tijela I (mm): 2 (7) 14 (28) 45 75 (105) 140 200 2,5 8 16 30 50 80 110 150 220 3 (9) (18) (32) 55 85 (115) 160 240 4 10 20 35 60 90 120 170 260 5 (11) (22) (38) 65 (95) (125) 180 280 6 12 25 40 70 100 130 190 300 . Treba se kloniti duljina tijela u zagradama! Duljine navoja b: za I~ 125 mm b = U+ 6mm . .c za 1= 125).. .200 mm b = U + 12mm " .. za/>200mm b=U+2Smm Ako je I ~ b, navoj se izvodi do glave vijka. izrade C i B (JUS M.B1.050/051 - 1976) Vijci sa iesterokutnam glavom Sesterokutne matice za opce svrhe (JUS M.Bl.600 - 1965) Materijal: relik iIi mjed - bez propisanih mehani~kih svojstava.Mjereu mm

Nazivni
pro~jer
I

Normalne dUljini tijela

I

D~lji,!~. ~ I 4 I 4
16 18 22 26
""30 navoJabvlJka

Dimenzije glave vijka i matice

I

M 5 M 6 M 8 M 10 M 12 (M 14) MI6 (M 18) M20

(M 22) M24 (M 27) M 30 (M 33) M 36 (M 39) M 42 (M 45)

' 30...100
35...200 40.. .220 45.. .220 50. . .220 55.. .220

20... 50 25... 80

4 9

3,5

5
6,5 8 10 11 13 15
16 18 19 22 24 26 29 31 34

34 38 42
46 50 54 60 66 72 78 84 90

32 36 40 44 48

57 61

5,5 7 8 10 12
13 14 15 17 19 21 23 25 26

13 17 19 22J 24 .,

10

27-

M 48 (M 52)

60.. .220 60.. .220 60. . .220 70.. .220 80.. .220 100. . .220 lOO.. .220 100. . .220 120.. . 220 140.. .220

52 65 56 69 60 73 66 79 72 85 78 . 91 84 97 90 103 96 109

m-'"32 36 41 46 50 55 60 65

150.. .220 180. . .220

M.Bl.OI9-1972:/1

1102 108 116

115 121 129

28 30 33

36 38 42

70 75 80

PremaJUS

~ 125mm,/2

= 125)..

.200 mm, 13> 2oomm.

Vijci sa sesterokutnom glavom izrade A: JUS M.Bl.052 -1976, s navojem do glave: JUS M.Bl.053/055 -1976, s finim navojem: JUS M.Bl.057/060-1976.

550

Kvalitetni vijci i matice (JUS M.B1.023 - 1983 i 028 - 1975)

Razred Naprez. evrsto- tenja Re R.2 N/mm 4.6 I) 240 4.8 320 300 5.6 5.8 J) 400 6.6 Vijci Vlana evrstoea Rm N/mm' 400 .. . 550
500 . . . 700

Matice Postot. prod. A,% 25 14 20 10 16 8 12 12 9 8 7 Tvrdoea Razred o,rstoCa Tvrdo6l evrsto- N/mm' HV re

110... 170 HB 140. . . 215 HB 170. . . 245 HB 225 .. . 300 280. . . 370 330. . . 440 400...510 HV HV HV HV

4 5 6

S)

400 500 600 800 1000 1200 1400

302 302 302 302 353 353 380

J)

6.8
6.9

I)

360 480 540

600 .. . 800

J)

8.8 10.9 ') 12.9 14.9

640 800 . . . 1000 900 1000. .. 1200 1080 1200. .. 1400 1260 1400.. . 1600

8 10 ') 12 14

I) Nelegirani ~lici (P ~ 0,06%, S ~ 0,07%) i ~Iici za automate (P ~ 0,12%, S ~ 0,34%, Pb ~ 0,35%). ') Pobolj~ni ~lici, nelegirani (C = 0,32... 0,5%) i legirani (C = 0,19... ...0,52%): Razred evrstore: Cr+Mo+Ni+V~ 8.8 0...0,5 10.9 0...0,9 12.9 0,9...1,5 14.9 1,5.. .2,5

S) Nelegirani ~lici (C ~ 0,5%, P ~ 0,110%, S ~ 0,150%). ') Mo - ~lici (C ~ 0,58%, Mn ~ 0,30...0,45%). Preporuceni promjeri svrdla za rupe pred narezivanjem navoja (JUS M.B1.003 - 1972) Oznaka . navoja M1 M 1,1 M 1,2 M 1,4 M 1,6 M 1,8 M2 M 2,2 M2,5 M3 Promjer svrdla mm 0,75 0,85 0,95 1,1 1,25 1,45 1,6 1,75 2,05 2,5 Oznaka navoja M M M M M M M M M M 3,5 4 4,5 5 6 7 8 9 10 11 Promjer svrdla mm 2,9 3,3 3,7 4,2 5 6 6,8 7,8 8,5 9,5 Oznaka navoja M 12 M 14 MI6 M 18 M 20 M22 M24 M27 M30 M 33 Promjer svrdla mm 10,2 12 14 15,5 17,5 19,5 21 24 26,5 29,5 Oznaka navoja M36 M39 M42 M45 M48 M52 M 56 Promjer svrdla mm 32 35 37,5 40,5 43 47 50,5

551

/'

i' provrta za vijke s metarskim (JUS M.B1.004 - 1986) D_...._=...... I f Promjeri navojem

I Oznaka navoja

I "-'JM ]4 M ]6 M 18 M 20 M 22 M 24 M 27 M 30 M 33 M 36 M 39 M 42 M 45 M48 M 52 M 56 M 60

I ..-.-,- I
M M M M M M M M 64 68 72 76 80 85 90 95

s 70 74 78 82 86 91 96 ]0] 107 112 117 ]22 ]27 132 137 147 ]58

M] M 1.2 M 1.4 M 1.6 M 1.8 M 2 M 2.5 M 3 M 3.5 M 4 M 4.5 M 5 M 6, M 7 M 8 M 10 M ]2

f fina izrada (za finu mehaniku, precizne strojeve i alat); s - osrednja izrada (za opee strojarstVo); g gruba izrada (za grube dijelove, lijevane rupe).

.-

1.1 1.2 1.3 1.3 1.4 1.5 1.5 1.6 1.8 1.7 1.8 2 2.0 2.1 2.2 2.2 2.4 2.6 2.7 2.9 3.] 3.2 3.4 3.6 3.7 3.9 4.2 4.3 4.5 4.8 4.8 5 5.3 5.3 5.5 5.8 6.4 6.6 7 7.4 7.6 8 8.4 9 ]0 ]2 ]0.5 ]] 13 ]3.5 14.5

]5 17 19 2] 23 25 28 31 34 37 40 43 46 50 54 58 62

]5.5 17.5 20 22 24 26 30 33 36 39 42 45 48 52 56 62 66

]6.5 ]8.5 2] 24 26 28 32 35 38 42 45 48 52 56 62 66 70

66 70 74 78 82 87 93 98 104 109 ]14 ]]9 ]24 ]29 ]34 144 ]55

74 78 82 86 9] 96 ]01 107 112 ] ]7 122 ]27 132 137 144 155 165

M 100 M 105 M]IO M 115 M ]20 M ]25 M 130 M ]40 M 150

Proraeun vijaka a) Vijci za pricvrscivanje Maksimalna sila Fmax, koje moze prenositi vijak presjeka A (s promjerom jezgre navoja dl), iznosi A = d I2nl4 F. < A Aclop maks= Dopu~teno naprezanje
nju teeenja Re (RpO,2)

0dop za vijke odredujeino adop = 0 , 3 R e

obieno ovisno 0 napreza-

Za prednapregnute vijke uzimamo Fmax = (1,3.. . 1,6) F, gdje je Fvanjska sila, kojom opterecujemo vijak na vlak. b) Vijci za prijenos gibanja (obieno s trapeznim ili pilastim navojem) Nosiva sila F odreduje se - osim proraeunom evrstoce (kao pod a) i s obzirom na boem pritisak p dodirnih ploha u navoju

- jo~

- d12)n 4 pn gdje su: d - vanjski promjer vijka; n - broj nosivih navoja.

< (d2
Fmaks

Boeni pritisak p kod broneanih matica iznosi:

za vijke od mekog eelika

za vijkeod tvrdogeelika
552

a 7,5 N/mm2

a 16 N/mm2

STROJNI DDELOVI ZA PRDENOS KRUZNIH GIBANJA

Osovine Okrugle osovine promjera d mogu prenositi moment vrtnje T T= Wp'tdop

gdje je Wp - polami moment otpora okrugle osovine Wp

I I

= (ro'16)d3

= 0,2 d3

a 't dopje dopu~teno naprezanje na torziju. Za osovine uzimamo celik cvrstoce Rm = 420...700 N/mm2. Ako dodatni momenti savijanja nisu poznati, racunamo s dopu~tenim naprezanjem na
torziju Ttdop ovisno 0 promjeru osovine d . d (mm) ,,<Inn (N/mm2)

.. .25
10

25... 50
20

50...80
30

80...
40

Ako su, medutim, momenti savijanja poznati, treba osovinu racunati pomocu sastavljenih optereeenja (v. str. 122). Za prijenos momenta vrtnje T treba promjer osovine d biti

d vrtnjeosovinen
Remenski prijenos

16 = V-;-.

T 'tdop

[5T =1V--;;;;

Moment vrtnje mozemo izraziti snagom P, koju osovina prenosi, i brzinom

P T=- 2nn .

Zbog trenja izmedu remena i remenice sila Ft u vucnoj strani remena veca je od sile F2 u povratnoj strani F.>F2 F,-Fe=~ F2-Fe

gdje su: e - baza prirodnih logaritama, /J

(rad) remeoa na remenici, Fe

duljinska masa remena (kg/m),

- sila u remenu
e - gustOCa

- koeficijent trenja, a obuhvatni kut

zbog centrifugalne sile, ml
A - presjek remena, remena,

v - brzina remena. Vrijednosti izraza em a Jl. 0,2 0,4 0,6 0.8 120' 1,52 2,31 3,51 5.34 140' 1,63 2,66 4,33 7.06 160' 1,75 3,06 5,34 9.34 180' 1,88 3,51 6,59 12.4 200' 2,01 4,04 8,12 16.3 220' 2,16 4,65 10,0 21.6

SS3

Obodna si/a F F = F] - F2 = (F] - Fe)(el'a - l)/el'a = (F2 Snaga P, koju remen prenosi pri obodnoj brzini v

Fe)(el'a

1)

= dnn

P = Fv = (F] - F2)dnn Sila Fh kojom je remen napregnut (u vucnom dijelu): F. gdje su: A presjek remena, Odop - dopusteno naprezanje remena. Prijenosni omjer i je omjer brzine vrtnje n] pogonske remenice i brzine vrtnje n2 gonjene remenice: i = n]/n2. a) Plosnati remeni izraduju se od koze, gume, tekstila, umjetnih masa itd. Sirine remena i remenica (JUS M.C1.231 - 1965) Mjere u mm b b' b b' b b' b 16 20 25 32 40 Promjeri remenica d (mm) 40 56 80 112 160 45 63 90 125 180 50 71 100 140 200 20 25 32 40 50 50 63 .63 71 71 80 80 90 90 100 100 112 125 140 160 112 125 140 160 180 180 200 224 250 280

= (F] -

F2)el'a/(el'a

1) + Fe

= AOdop

b' 200 224 250 280 315

b 315 355 400 450

b' 355 400 450 500

(JUS M.C1.241 - 1965) 224 315 450 630 250 355 500 710 280 400 560 800

500{560 630 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000

Izbocenost vijenca remenice h (JUS M.C1.242 - 1965). Mjere u mm d h d h d h 40.. . 112 0,3 160, 180 0,5 250, 280 0,8 125, 140 0,4 200, 224 0,6 315, 355 1,0 Izboeenost za d = 400. . . 2000 mm iznosi izmedu 1 i 6 mm (ovisi i 0 sirini remenice b'). Specificna snaga PIA, tj. prijenosna snaga remena P po jedinici presjeka A, ovisi 0 materijalu remena, obuhvatnom kutu a, relativnoj debljini sld (s = = debljina remena, d. = promjer remenice) i 0 obodnoj brzini v. Specificna snaga PIA za plosnati koini remen pri obuhvatnom PIA (kW/mm') sld v (mIs) 5 10 20 30 15 25 1: 400 0,013 0,025 1: 200 0,012 0,023 1 : 100 0,011 0,021 1 : 50 0,010 0,019 Prijenosni je omjer kod 0,036 0,047 0,056 0,034 0,045 0,053 0,032 0,042 0,049 0,029 0,037 0,043 plosnatih remena: i ~ 5. 0,063 0,060 0,055 0,047 kutu a = 180'

35 0,065 0,062 0,057 0,048

40 0,063 0,059 0,053 0,042

554

b) Beskonal!ni kIinasti remeni Profil klinastih remena je trapez sirine (dulje) osnovice a i visine h, dok bol!ne stranice zatvaraju kut od 40. Normalni klinasti remeni (JUS G.E2.053 - 1964) Oznaka . Dimenzije (mm)
profila y Z A B C D E Oznaka pro/Ha SPZ SPA SPB SPC
1

alhlbllpl 6 4 10 6 13 8 17 11 22 14 32 19 25 38

1,6 2,4 3,1 4,1 5,6 8,2 9,7

Lp 200... 1250 5,3 400. .. 2800 8,5 11 560.,. 4000 14 800. .. 6300 19 1400... 9000 27 2240. . .18000 32 3150. ..18000

."

Uski klinasti remeni Dimenzije (mm)

I

~
[
I

n .c:

n - neulralna os

'" = 40:t 1

alhlbllpl 9,7 8 12,7 10 16,3 13 22 18

2 2,75 3,5 4,8

8,5 11 14 19

Lp 630.., 3550 800... 4500 1250. .. 8000 2000.. .12500 G.E2.053 - 1964) 2000 3550 6300 2240 4000 7 100 2500 4500 8000 2800 5000 9000 3150 5600 10000 11200 12500 14000 16000 18000 kutu 0(, 0

Racunske

duljine Lp (mm) (JUS 200 355 630 1120 224 400 110 1250 250 450 800 1400 280 500 900 1600 315 560 1000 1800

Snaga P, sto je prenosi klinasti remen, ovisi 0 obuhvatnom najmanjem promjeru remenice dmin i 0 obodnoj brzini v. Snaga P klinastog remena pri obuhvatnom kutu 0( = 180 Oznaka rofila p y ~In mm P(kW)
I

v (mts) 2 1- 4 1 6 1 10 I 14 I 18 1 22 1 26 32 0,037 0,074 0,11 0,16 0,19 0,19 0,15' O,Q58 z 63 0,14 0,27 0,41 0,64 0,81 0,88 0,74 0,88 A 90 0,27 0,55 1,25 1,6 0,81 1,9 2,0 1,9 B 125 0,51 0,96 1,4 2,3 2,9 3,4 3,3 3,5 C 210 0,89 1,75 2,6 4,1 5,3 6,1 6,4 5,9 D 345 1,7 3,3 4,8 11,5 7,7 10,0 12,1 11,2 E 490 2,6 5,2 7,7 15,4 18,1 18,9 11,9 17,5 Pri manjem obuhvatnom kutu 0(valja vrijednosti za snagu P mnoziti s faktoroin k ",0 170 160 150 140 130 120 110 lOO 90 k 0,98 0,95 0,92 0.89 0,86 0,82 0,78 0,73 0,68
I
"

Prijenosni je omjer kod klinastih remena i~

10(..,15).

555

Laoeaniprijeoos Obodna silo Foproizlazi iz snage sto je prenosi lanae pri brzini v, odnosno iz momenta vrtnje Tlaneanika (Ianeanog zupeanika) i promjera njegove diobene krumice do P 2T Fo=-=v do pri eemu brzina lanea, koja je jednaka obodnoj brzini na diobenom valjku, ovisi o brzini vrtnje n v = doRn U laneu djeluje jos i komponenta centrifugalne sHe Fe = m, if
gdje je m( duljinska masa lanea (kg/m). Ukupna silo, kojom je opterecen lanae, iznosi

F = Fo+ Fe
Botni pritisak p na dodime plohe clanaka A F P = A < Pdop Dopuiiteni boeni pritisak Pdop ovisi 0 brzini lanea v, a iznosi pri uobicajenim pogonskim prilikama: v (mls) 0,1 0,5 1,0 1,5 2 3 4 5,5 7 9 12 P (N/mm2) 3100 2800 2600 2400 2250 2050 1850 1600 1400 1250 1000 Lancaniei Promjer diobenog valjka do h 1800

do = sin a = hN

a =

Z-

gdje su: h korak lanea; a (") - polovicni kut medu susjednim zupeima; z - broj zubaca laneanika.
z 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Vrijednosti N N z 16 2,0000 17 2,3048 18 2,6131 19 2,9238 20 3,236 1 21 3,5495 22 3,8637 23 4,1786 24 4,4940 25 4,8097 N 5,1258 5,4422 5,7588 6,0755 6,3925 6,7095 7,0267 7,3439 7,6613 7,9787 z 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 N 8,2962 8,613 8 8,9314 9,2491 9,5668 9,8845 10,2023 10,520 I 10,8380 11,1558 z 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 N 11,4737 11,7916 12,1096 12,4275 12,7455 13,0635 13,3815 13,6995 14,0176 14,3356 i 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 N 14,6537 14,971 7 15,2898 15,6079 15,9260 16,2441 16,5622 16,8803 17,1984 17,5166

556

za z
Tjemeni valjalc zaz

zaz~.26

= 13...25

7... 12

Lancanici za clankaste lance s valjcima

Lanae (mm) e 5,5 5,64

Dimenzije laneanika (mm) bl 2,5 2,7 3 4,4 15,4 15,4 18 23 28 28 34 41 b2 8 8,3 b3 U

hi min 3,5 5 8 8 17 17 19 25 28 31 41 48

6 8 12,7 12,7 25,4 25,4 31,75 38,1 44,45 50,8 63,S 76,2

79 90,2 91 120 147 145 178 233

31,88 31,4 36,45 48,36 59,56 58,55 72,29 91,21

47 53 54,5 71,4 87,6 86,6 106 132

1,3 1,5 2 3 11 11 13 16 20 20 24 29

Lancanici za clankaste lance s tuljcima i svornjacima Tjemeni valjak laneanika:

za lance s tuljcima

dk = do + (0,8.. . l)d

za lance sa svornjacima dk

= do + (3. . .4 mm)
u = 0,6 b

*
bl = 0,9 b
b je nosiva ~irina lanca (vidi stc. 558 i 559).

557

Clankasti

lanci

su lanci s valjcima, tuljcima i svornjacima. b

h - korak b - nosiva sirina clanka d - nosivi promjer clanka e- razmak medu clancima

Clankasti lanci s valjcima (JUS M.C1.820 - 1960), jedno-, dvo- in troredni Dimenzije (mm) Prekidna sila (kN)

h 6
8

e
I

jedno- dvoredni redni 3

5 8 8 45 45 55 120 140 180 270 400

troredni

Duljin. masa (kg/m) jedno- dvo- tro-' redni redni redni 0,12 0,18
0,40 0,44 2,7 2,5 3,6 6,7 8,3 10,5 16 25

2,8
3

4
5

12,7 12,7
25,4 30) 31,75 38,1 44,45 50,8 63,5 76,2

3,3 4,88
17,02 17,02 19,56 25,4 30,99 30,99 38,1 45 75

7,75 7,75

5,64 -

100 215 250 320 480 700 9

0,36

115 140 300 360 450 680 1000

15,88 31,88 15,88 19,05 36,45 25,4 48,36 27,94 29,21 39,37 48,26 59,56 58,55 72,29 91,21

80

5,4

7,2 13,5 16,6 21 32 50

11 21 25 32 48 75

Clankasti lanci s va1jcima:

558

za povecano opterecenje

(JUS M.Cl.821

- 1960)

- s dugimclancima(JUSM.Cl.822 - 1960)
za poljoprivredne strojeve (JUS M.C1.827 - 1967)

Clankasti lanci s tulicima (JUS M.C1.830 -

1960) -

jednoredni

Dulj. masa hlbld siIa(kN) h I bid siIa (kN (kg/m) Dimenzije (mm) I Prekidna (kg/m) Dimenzije (mm) \ PrekidnafUlj. masa 15 14 9 5 45 30 125 12,5 1,20 13,6 60 50 32 160 20 16 12 25 2,15 14,9 200 2S 18 15 65 55 36 18,9 31,5 2,55 30 20 .17 250 40 70 65 42 24,7 4,00 35 22 18 50 80 70 44 315 4,30 31,0 40 25 20 90 80 50 400 63 41,8 5,50 45 30 22 80 100 90 56 500 48,4 7,55 50 35 26 100 9,04 J
Clankasti(Gallovi) lanci sa svorniacima (JUS M.C1.84Oj841-1960) jednoredni

h I bid sila (kN) (kg/m) h I bid sila (kN (kg/m) Dimenzije (mm) Prekidna ulj. masal Dimenzije (mm) \prekidnafUlj. masa Laid lanci 20 8 7 50 20 11 40 2,5 2,76 0,26 25 12 5 5 60 22 12 60 3,14 0,35 35 15 8 70 25 14 80 12,5 0,69 3,31 40 18 10 25 80 30 17 100 1,25 4,50 TeIki lanci 2 2 45 30 17 100 3,5 0,75 0,07 6,4 6 4 50 35 22 150 3 1,25 0,16 10,6 6 55 40 24 200 3,5 1,5 0,25 15,5 10 8 4 60 45 26 250 2,5 0,40 18,0 15 12 5 5 70 50 32 375 0,70 33,5 20 15 8 80 60 36 500 12,5 1,10 38,2 25 18 10 25 90 70 40 750 1,75 53,0 40 100 80 45 1000 30 20 11 3,4 76,6 22 12 35 60 110 90 50 1250 4,5 90,0 40 25 14 112 80 120 100 55 1500 4,7
I

Bro; clanaka lanca x

x= 2 a ZI + -+-+h

Z2 h a

(-

Z2-ZI

~
559

pri eemu ZIlaCe: - razmak osi; h - korak lanca; z. ~ broj zubacamaa

log laneanika; z2- broj zubaca veIikog laneanika.

Zupbmi prijenos Prijenosni omjer i je omjer brzine vrtnje pogonskog zupeanika n. i gonjenog zupcanika n2, odnosno broja zubaca gonjenog zupcanika Z2 i malog pogonskog Z. i

= n1ln2 = z2lz.

i > 1 - prijenos na manju brzinu; i < 1 prijenos na vecu brzinu Standardni profil evolventnih zupcanika (JUS M.C1.016 - 1958) - s novijim oznakama po ISO (DIN 876) osim oznaka po JUS:
p.mll

tjemona linija 0.

oD d

srediSnjica
1

standard'1ogaprofilo korijensko linija

VII,

r\
;!;O,02m

----

Standardni profil koji treba upotrebljavati pri projektiranju i kradbi evolventnih lelnika (cilindrilnih zuplanika)

Korekcija profila lroju, u slulaju pOlrebe,trebakvest;somanaglavizupca Oznaka ISO JUS

mn In hk hf hn cn mn {In h

VeliCina standardni modul korak visina zubnog vrha visina zubnog korijena visina ravnoga dijela visina zaokrufenja polumjer zaokrufenja visina zuba kut oagiba botoi kut m
p
haP

= d/z
=m" =m

hIP ~m+c hwp = 2 m cp = 0,17 m; 0,25 m; 0,3 m lIP = 0,25 m; 0,38 m; 0,45 m hp =2m+c ap = 20" 2-ap

Standardni moduli m (mm) po ISO (JUS M.C1.015 - 1965): 1 1,375 2 2,75 3,5 4,5 6 8 11 16 22 32 45 1,125 1,5 2,25 3 (3,75) 5 (6,5) 9 12 18 25 36 50 1,25 1,75 2,5 (3,25) 4 5,5 7 10 14 20 28 40 Upotrebljavati' valja u .prvom redu debelo tiskane vrijednosti modula (1. prednost), tanko tiskane u slueaju opravdanih razloga (2. prednost), a vrijednosti u zagradama samo iznimno (3. prednost).

560 =-

Parovi celnika (cilindricnih zupeanika) kama pO ISO) ravno ozuptanje a

(JUS M.C1.012 - 1958) (5 oznakoso ozuptanje pod kutom f3 . I q

VeliCine par ova celnika Modul Zahvatni kut Diobeni ci/indar - promjer

ravno ozubljenje

koso ozubljenje m, = mr/cos fJ a, = arc tan (tan ap/cos fJ)

m = mn. a = (ap = 20) d = ml p=m1t Pb=pcosa Pe = P cos a = Pb s=p/2+2xmtana s=p/2-2xmtana e=p-s dn = d, - 2(hfP - x,m) df2 = d, - 2(hfP - x,m)

korak osnovoi korak korak medu evolventnim bokovima Debljina lUpca - pri vanjskom ozupeanju - pri unutar. ozupeanju

d = m,l = m"vcos fJ p, = m,1t = mn1tlcosfJ Pbr = p, cos at

Pet = p, cos at = Pbl s, = p~2 + 2xm, tan a, s, = p~2 - 2xm, tan at

Sirina medw;ublja Promjeri korijenskih cilindara - pri vanjskom ozupeanju za pogonski zupcanik za gonjeni zupeanik - pri unut. ozupeanju za pogonski zupeanik za gonjeni zupCanik Promjeri osnovnih cilindara Promjeri tjemenskih ci/indara - pri vanjskom ozupcanju za pogonski zupcanik za gonjeni zupeanik - pri unu!. ozupeanju za pogonsld zupeanik za gonjeni zupeanik Promjeri kinematil!kih ci/indart - pri vanjskom ozupeanju za pogonski zupeanik za gonjeni zupeanik - pri unutar. ozupeanju za pogonsld zupeanik

e. = PI- s.

dn = d, - 2(hfP- x,m,) df2= d, - 2 (hfP - x,m,)

dft

dn = d, - 2(hfP- x,m)
df2

db

= dcos

= d, +

2(hfP + x,m) a

= d, 2(hfP x,m,) df2 =d, + 2(hfP + x,m,) db = dcos at

dal da2

= 2(a = 2(a -

O,5df2 O,5dft

- c,) - c,)
a = razmakosi

dat = df2 - 2(a + c,) da2 = dft + 2(a + Cl) dwl = 2a1(i+ 1)" dw2 = 2ai/(i + 1) = idwl dwt = 2aI(i - 1)
I

za gonjenizupeanik dw2= 2ai/(i 1) = idwl . mn- normalnimodul(modulu normalnoj avninipresjeka). r

prirucr.ik

37 - Strojarski

561

Pomak profila osnovne ozubnice izrazava se umnoskom koeficijenta pomaka profila osnovne ozubnice x (koji je ovisan od broja zubaca i upadnog kuta a) i modula: (Xmin = 1 0,5 z sin2 a) pri ravnom ozupcanju: xm (Xmin= 1 - 0,5 z sin2 a,) pri kosom ozupcanju: xmt

Pomakom profila osnovne ozubnice povecava se nosivost, sprecava pod rezivanje pri malom broju zubaca (z < 17), a smanjuje relativna brzina klizanja. Razmak osi

pri ravnom ozupcanju pri vanjskom ozupcanju: a = 0,5 m(zj + Z2) cos aIcos aw

pri kosom ozupcanju

- pri unutarnjem ozupCanju: a = 0,5 m(Z2 - z,)cos aIcos aw

a= 0,5 m'(Z2 7 Zt) cos a.tcos aWl

dok za pogonski zahvatni kut aw odn. awl vrijedi: - pri vanjskom ozupcanju: inv Uw, = 2(x, + X2)/(ZI + Z2) . inv aw = 2(xj + X2)/(Zl + Z2) . tan a + inv a . tan a, + inv a,

pri unutarnjem ozupCanju: inv aw 2(X2 Xj)/(Z2 - z,) .

. tan a + inv a

inv aWl= 2(X2

. tan a, + inv a,
a) - vidi str. 33!

- Xj)/(Z2

Zl)

Vrijednost evolventne funkcije inv a (= tan a Mjerni brojzubaca

= ...L(tan :Tt

ax

- inv a)

tan 2axt k-:Ttcosf3t,

- ...L

- inv at )-

- 2xtana +05' :Tt

pri ce~u je t _ anax- , an2 a + 4(x/z)(1 + x/z) cos2'a

tan axt
sin f3t,

2x tan at + 0,5 :Tt

It

tan2~,+ 4(x/z)(1+ x/z)

COS2 at
f3 cos Un

= sin

pri cemu je an

= ap

Mjerni broj zubaca k zaokruzujemo na najblizi cijeli,broj. Ako je x = 0, dobivamo: k = za/:Tt+ 0,5 k = z( at + tan a, . tan2 fJb)/:Tt+ 0,5 Mjera pomocu zubaca:
W

=m

cos a [:Tt(k

0,5) +

=m

cos a, [:Tt(k

0,5)

+ Z inv a, +

+ z inv a + 2 x tan a] 562

+ 2 x tan at] . cos fJb

Tolerancije parova evolventnih celnika (ISO) (JUS M,C1.031 - 1966) Za sve tolerancije parova celnika s evolventnim zupcima predvideno je 12 bUteta - osim za tolerancije razmaka osi, za koje je predvideno 6 kvaliteta, K:walitetaizrafava stupanj tocnosti, tj. odgovarajucu veliCinu tolerancije, Granicna odstupanja koraka zubnog profila Ato i dopu!teni zbroj odstupa. /wraka zubnog profila TTto Ato ICvaIitela 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 gornje (tml Ato 0,66 'Pp + 0,10 'Pp + 0,16 'Pp + 0,25 'Pp + 0,40 'Pp + 0,63 'Pp + 0,90 'Pp + 1,25 'Pp + 1,80 'Pp + 2,50 'Pp + 3,55 'Pp + 5,oo'Pn + donje

.,

1
0,80 1,25 2,00 3,20 5,00 8,00 11,00 16,00 22,00 32,00 45,00 63,00

Ato'f (I'm
'

<tun)
0,25 VN + 0,60 0,40 VN + 1,00 0,63 VN + 1,60 1,60 VN + 4,00 2,50 VN + 6,00 3,55 VN + 8,00 5,00 VN + 12,00 7,10 VN + 17,00 10,00 VN + 25,00 14,00 VN + 33,00 20,00 VN + 50,00 N = O,5zmlt m (mm)
1,00

TTto

VN +

2,50

Ato d =

- 'Ata,g,

'Pp = mn + O,25y;r mn (mm), d (mm)

Granicna odstupanja pri osnovnom - za zupcanike s ravnim zupcima Ato,g AtBb,g - za zupcanike s kosim zupcima
AtBb,g

koraku bokova zubaca

AtBb, d
AtBb,d

= Ato,

= Ato,g

. cos f30

= Ato,d . COS o P

Tolerancije profila Tev i bocne linije zupca TfJ

Kvalitetni razred 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Tev (J.IIIl) 0,06 'Pp+ 0,10'Pp + 0,16'Pp + 0,25 'Pp + 0,40'Pp+ 0,63 'Pp+ 1,00 'Pp+ r,60 'Pp+ 2,50 'Pp+ 4,00 'Pp + 6,30 'Pp+ 2,00 2,50 3,00 4,00 5,00 6,30 8,00 10,00 16,00 25,00 40,00

TfJ (I1m) 0,315Vb+ 0,40 Vb+ 0,50 Vb+ 0,63 Vb+ 0,80 Vb + 1,00 Vb+ 1,25 Vb + 2,00 Vb+ 3)5 Vb+ 5,00 Vb+ 8,00 Vb + 12,50 Vb+ b (mm) 1,60

2,00 2,50 3,00

4,00

5,00
6,00

10,00 16,00 25,00

40,00

10,00 'Pp + 63,00

63,00

'Pf= rn. + O,lVd rnn (mm), d (mm)

Tolerancije kruinog toka Tr Kvalitetni razred 1 2 3 4 5 6 0,224 0,355 0,56 0,90 1,40 2,24
'Pp

Tr (I1m) 'Pp + 3,00 'Pp + 4,50 'Pp + 7,00 'Pp + 11,00 'Pp + 18,00 'Pp + 28,00 + 0,25 Vd

Kvalitetni razred 7 8 9 10 1) 12 3,15 4,00 5,00 6,30 8,00 10,00

Tr (I1m) 'Pp + 40,00 'Pp + 50,00 'Pp + 63,00 'Pp + 80,00 'Pp + 100,00 'Pp + 125,00

= rn.

rn. (mm), d (mm)

564

Tolerancije pri tangencijalnoj kontroli zahvatom tj. pri kontroli zahvatom u etalonski zupcanik s- konstantnim l2IZJIIJIkomosi. (Registriramo odstupanja stvamog kuta rotacije mpeanika.) Ai' - odstupanje s obzirom na 1 okretaj M{ - odstupanje s obzirom na 1 korak - tolerancija odstupanja Ti' = TT10 + Toy - tolerancija porasta odstupanja t:.T;' = A1o,g + Toy

nazivnim gonjenog

Tolerancije pri radijalnoj kontroli zahvatom ~to tj. pri kontroli zahvatom u etalonski zuptanik bez boene zraenosti postiZemo elasticnim radijalnim pritiskanjem zuptanika na etalonski zuptanik sralnom sHom. (Registriramo odstupanja razmaka osi.) At - odstupanje s obzirom na 1 okretaj M( - odstupanje s obzirom na 1 korak

K valitetni razred 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Tt I (JUD ) O,32/pp O,50/Pp 0,80/pp l,25/pp+ 2,OO/pp 3,20/pp 4,50/pp 5,60/pp 7,10/pp 9,00/pj, ll,20/pp 14,00/pp + + + + + + + + + + + 4,00 6,00 10,00 16,00 25,00 40,00 56,00 71,00 90,00 112,00 140,00 180,00 0,16 0,224 0,32 0,45 0,56 0,90 1,25 1,80 2,24 2,80 3,55 4,50

t:. T;" (JUD ) /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + /Pp + 2,00 3,00 4,00 6,00 9,00 12,00 16,00 22,00 28,00 36,00 45,00 56,00

/Pp = mn + 0,25Vd Tolerancija paralelnosti osi Inklinacija osi Ap' je komponentno odstupanje paralelnosti osi u ravnini, koja je odredena jednom osi i okomicom'na nju do druge osi. Dozvoljena inklinacija Tp' = Tp Devijacija osi Aa" je komponentno odstupanje paralelnosti osi u ravnini, koja je paralelmi s jednom osi i okomita na inklinacijsku ravninu. Dozvoljena devijacija Tp" = Tpl2

mn (mm), d (mm)

A'P.

a - razmak osi b. - aktivna Iirina zupcanika

0,. 0, - osi

565

Tolerancije za mjeru pomocu j . . .r', od kojih oznacuje

zubaca oznacujemo

dvama slovima iz niza

prvo - gomje granicno odstupanje Aw.g. drugo - donje granicno odstupanje AW.d Odstupanja dobivamo tako da gomje granicno odstupanje koraka Alo.g pomnoZimo slijedeCim koeficijentima: niz j h g fed c b a

koeficijent +1 0 -2 -4 -6 -8 -10 -12 -14 niz z' y' x' w' v' u' t' s' r' koeficijent -18 -22 -26 -30 -34 -38 -42 -46 -50 Primjer oznacivanja kvalitete tolerancije za mjeru pomocu zubaca: npr. 5 fa.
Granicna odstupanja razmaka osi Odstupanje razmaka osi Aa je algebarska razlika.izmedu stvamog i nazivnog razmaka osi. Kvalitetni Kvalitetni Gomje odstupanje Gomje odstupanje razred razred Aa.. (11111) Aa.. (I'm) 4 1 0,5 IT 4 0,5 IT 8 2 5 0,5 IT 6 0,5 IT 9 0.5 IT 11 3 0.5 IT 7 6 Donje odstupanje: Aa,d

= -Aa.g

Kruina zracnost - za zupcanike s ravnim zupcima

jmax jmin

==
-

(AwI.d + AW2.d)/COS + 2Aa,g tan aw aw

(AwI.g + AW2.g)/cos aWl + 2A..d tan aWl

- za zupeanike s kosim zupcima . AWl d + AW2 d Imax = - cos aWlcos,.,., + 2Aa g tan aWt R..

Imin - -

AWl,

R.. + cos aWl cos ,.,.,

AW22Aa.d tan aWt .

zubnih bokova, mora

Da sprijecimo interferenciju biti Orijentacijske modulu mn

(istodobno prekrivanje)

jmin> 2(Tjt" + Tin tan awt vrijednosti za kruznu zracnost u ovisnosti 0 standardnom

mn (mm) j (I1m) j = k(mn + 1) pri cemu faktor k iznosi: k = 26.. . 38 - bez posebnih zahtjeva k == 18. . . 32 - za alatne strojeve k = 18...50 - u automobilskoj industriji

566

Izbor kvaliteta

tolerancije zupcanika

Kvalitet tolerancije zupeanika odabiremo S obzirom na upotrebu, 8iIodnu bninu i naein obrade.
Izbor S obzirom Upotreba
I

na upotrebu I I 2 I 3 I 4Kvalitet tolerancije 110111112 I5I6I1!8I9 I I .......

fJ I'

:1 ctalonski zupCanici
,I pra:jzni instrumenti 'I ....

: pra:1ZD1ngom p

I .......

' kamioni i
,
'I
grubi

" automobili
strojevi"

opCe strojarstvo Izbor S obzirom na obodnu bninu Obodna brzina (mts) > 20 I

I
I

(,

"
;,

,
:'

20...6 6.. .3

I I

<3

I 4Kvalitet tolerancije 110111112 I 5 I 61 1 I 8 ! 9 I , I I I I I

Izbor S obzirom Nain

na nacin obrade
I

obrade

bru!enje brijanje ptecizno odvajanjerestica osrednjeodvajanjerestica obino odvajanjerestica

Razred povrsinske

I I2 I3 I ....... .....I

I 4Kvalitet tolerancije I 5 I 6 I 1 , 8 19 I
I
I I
i.,.1 ....I I I

110111112

obrade (orijentacijski)
I

Standardni modul rn. (mm)

1... 2

I 2 I 3 I 4Kvalitet tolerancije 110111112 I 5 I 6 I 7 I 8 I9

2... 4

I
I

4... 6 6... 8 8.. .10 10...16

16.. .20

4 5

"7

I
T I 91 TU I I
567

I I

I-II

ProraCuD evrstoCe eelnika (po DIN 3990) Prvi proracun -za osnovu Za poznati okretoi moment na pogonskom zupeaniku promjer diobene krumice pogonskog zupeanika d1 TI izracunavamo:

~ V2

IL bk

. ~. I

SHmin ZM OH6m

. QH

modul

gdje su:
bk

i prijenosni omjer SHmin- najmanji koeficijent sigumosti s obzirom na jamieenje (~ W) SFmin najmanji koeficijent sigumosti s obzirom na trajni lom (~ 1,7) OH6m dinamicka evrstoea za bocn! tlak (Hertzov tlak) Materijal eelikzacementiranje eelik za pobolj~anje, nelegiran legiran
eelicni lijev, legiran
Uf6m - dinamicka

~irina korisnog dijela boka zupca

Tvrd. HV 650...750 140.. .200 200. .. 400 200...400

OHlim (N/mm2) 1450...1650 500.. .610 1,25 HV + (245...355) l,10HV+ (210...310)

evrstoea za naprezanje u korijenu zupca

Materijal celik za cementiranje eelik za pobolj~anje, nelegiran legiran

celicni lijev, legiran
ZM - karakteristika

Tvrd. HV 650...750 1.40...200 200...400 200.. .400 2

3t

OHlim (N/mm2) 350.. .500 0,67 HV + (55.. . 115) 0,43 HV + (115.. .195) 0,40 HV + (40.. .120)

materijala

~
El

l..=EL
+ E2

Kombinacije celik eelik celik celik -

materijala

celik celicni lijev sivi lijev bronca

ZM(~ 268 267 234 219

I 568 I ~~

YF - koeficijent oblika zupca (ovisi 0 broju zubaca z, kutu nagiba boate linije f30i koeficijentu pomaka profila osnovne ozubnice X) 3,6

3,0 2.8
2,6

2,2 2,0

10

12

16

QH. QF

- korekcijski faktori
QHA
I)

QH

QHA QHB

QHD

QHB {P-O. p:' 30.

QHD

QF

QFA QFB QFD (>t

Grubo ozupcanje > 1 >1 1,45.. .1,50 1,77 1,20.. .1,30 1,77 0,80.. .1,20 0,5.. . 1 > 1 > 1 1 0,55...0,75 =-1 =- 1 < 1 < 1

Toato ozuptanje

I) Po - kut nagiba bOCnelinije, (It - zaobljenost u korijenu. - 2) Ako u prijelaznim' dijelovima bokova zupca nema zareza. - 3) Ako SUu prijelaznim dijelovima bokova zupca zarezi (npr. stepenica pri bu~enju). 569

Ko n t r 0 I a podataka

iz prvog proracuna

Koeficijenti sigurnosti moraju biti: s obzirom na jamieenje dOl O'Hlim 1 SH= '-,->SHmin

1/2 !j . i + 1 V bk i
s obzirom na trajni lom

ZM

QH'

pri cemu su:

m O'Flim 1 SF=-'-,->SFmin 2l YF QF' bkdol 1 - Z. ZR QH' - ZHZ.' ~=~. KL KHx VKIK.KHKHP KFx

QF' Yp Y. KIK.KFKFP dok pojedin i (bezdimenzijski) koeficijenti iznose: I) koeficijent brzine (~ 1)* Z. ZR koeficijent hrapavosti (= 0,8... 1)*

ZH - koeficijent oblika boka zupca ZH = !!. V tan Ot cos Ot eos PlOt Z. - koeficijent zahvata -'- kut zahvata Pb-kutzavojnicena osnovnom valjku

1/ 4-

Z.= V ~(I-Bq)+;;;
Bp=

Bp

Bq

]COSPb

:! [tan 2

Otkl

i tan Otk2

(i + 1) tan Ot]

tanOtk = V(dk/db)2-1

mnn Y. - koeficijent zareza (~ 1)* Yp koeficijent nagiba zupca Y. koeficijent razdiobe sHe

Bq=-

bAsinpo

dk promjer tjemenog valjka db -' promjer osnovnog valjka bA sirina aktivnog dijela bokova zupca

Yp = 1- Po/120 ~ 0,75 Y. = I/Bp

I) Vrijednosti

oznacene

zvijezdicom

samo su orijentacijske.

570

KL koeficijenlmaziva(= 0,82... KHx - velicinski koeficijenl ("" I). velicinski koeficijenl ("" I). Kp. KI koeficijenl udamog optereeenja

i,i).--

-!

-udarni
I

Rad radnog slroja

,

jednoliki

Rad pogonskog stroja

jednoliki nejednoliki udami

1,10
1,25

1,00

nejednoliki 1,25 1,35 1,50

1,75 1,80 1,85

K.

KH..

dinamicki koeficijenl ("" I). koeficijenl razdiobe site u ravnini profila

KH..

I + 2(I/Zi-l)(qL-O,S)

0,12 0.11 0,10

q9

O~ M
10 Kp.. koeficijent razdiobe 15 .20 AtBb site u ravnini pro fila 30 1Jm 50

I ~
I1
1

. 1I .
-"
:jJ

'Kp..= 1 + 2(8p-I)(QL -0,5) KH6- koeficijentrazdiobesite po ~irinizupca

KH6 = 1,5 b,,/bA

Kp6

koeficijent

razdiobe

site po ~irini zupca

pri jednolikoj razdiobi oplereeenja Kp6 "" (I + KH6)/2 1 < KH6< 2 pri nejednolikoj razdiobi oplereeenja 1 < Kp6:;;;O,7SKH6 KH6= 2bJbA 571

Parovi stoznika (DIN 3971 - 1980) Prijenosni omjer je

i=l!L=.k. n2
zubaca pogonskog i gonjenog zupcanika.

Z,
brojevi

gdje su: n, i n2- brzine vrtnje pogonskog i gonjenog zupcanika, z, i Z2-

Kutovi kiTJematickih stoiaca 0, i ~ ovise 0 prijenosnom omjeru i te 0 kutu medu osima I = 0, + 02:

~
Korak

01

= arc tan

sin I i + cos I i sin I l+icosI

~=aretan
sin 02 -i-.k.

sin 0, K

- Zl

Mjere stoinika

Promjeri kinematickih kruinica: vanjski de = 2 Re sin 0

nutamji dj = 2 Ri sin 0 gdje su duljine izvodnice stosca: Re vanjska, Ri unutamja

=~.=~ 0 2 sin

2 sin 0

Promjeri tjemenih kruinica: dae = de + 2hae cos 0 dai = dj + 2hai cos 0 Promjeri korijenskih kruznica: 2h,. cos 0 d,. = d. dfi = dj - 2hfi COSO

hke (hre) i hkj(hfi) su visine vrha (odn. korijena) zubaca za vanjske i nutamje duljine izvodniee stosea. Udaljenost vanjske tjemene kruznice hae sin 0 = dJ2 . cot 0 hae sin 0 K = Re cos 0

Kut tjemenog stosca

Kut podnoznog stosea

oa = 0 + Da or = 0 "'-Dr
T

Da= arc tan (haJRe) Dr= arc tan (hrJRe)

- kutni
- lucni

= 2 nlz

TI/T2 z2lz, = i =

PI = Td/2= dnlz = ml n

Modul

I 572

Parovi

hiperboloidnib

zu~anika

Evolventni hiperboloidni Prijenosni omjer je

parovi

zupcanika

. 1=-nl =-Z2
n2 ZI

gdje su: nl i n2 - brzine vrtnje pogonskog i gonjenog zupCanika. ZI i Z2brojevi zubaca pogonskog i gonjenog zupeanika. Kut metlu os;ma ;znos;

= POI + P02

gdje su POI i P02 kutovi nagiba boenih linija u pogonskog i gonjenog zUpCanika. Promjeri d;oben;h kruzn;ca:

pogonskog

zupCanika

-' "01-- zlmn 2cosPOI - gonjenogzupCanika -'~ "02-- z2mn 2cosP02

Za kut medu osima E = POI+ P02 = 90' iznose:

razmak os; a a

= dOl +
a=

d02 = mn

2 ZImn

2
1

(~

cos POI cos P02

.;

+~

)
2a ~~

COSPOI

+ sinPol
;

kutov; nog;ba bobie l;nije POI; P02 I V, tanPol<;:yl akoje -+-=.=W-~ ~~.~ } razmak os; za prijenosni omjer ; = 1 a

sin 2PoI 1

,zlmn

(sinPol +COSPOI)

pIi eemu je
SIRPOI =

- (1+ y1 + 4K2) 2K2

K = a/zlmn

I1

putni prijenos (ISO) (DIN 3975 - 1976) S obzirom na oblik bokova zubaca pumog vijka, koji je ovisan 0 postupku obrade, razlikuju se parovi cilindri~kog putnog prijenosa ZA (oblika bokova A), ZN (oblika bokova N). ZI (oblika bokova I) i ZK (oblika bokova K). Prijenosni omjer je
pri remu su: nl i n2 - brzine

Cilindri~ni

= n./n2
putnog

= z2lz.
vijka i putnog kola, ZI i Z2

vrtnje

- brojevi

zubaca pumog vijka i pumog kola. Kut medu osima I je po volji; obi~no je I = 90.. Moduli m (mm): 2 3 1,5 2,5 1 1,25 10 12 16 5 6 8 Puini vijak b,

4 20

Promjer sredgnjeg valjka drnl = m q

Ptltna karakteristika

q:

1. prednost: 2. prednost:

8 7

10 9

12 11

16 14

20 I 18

Kut sredi~nje zavojnice Yrn Osni korak

= arc tan (z.lq) = arc

px=mn Srnx = emx Pzl

tan (m zlldrn.)

Debljina zupca (~irina meduzublja) na sredgnjem . kroz os Korak zavojnice Visina zu~anog vrha

valjku u ravnini presjeka

= m n/2 = z. Px = ZI m n ha. = m
= m(1
+ c.)

m.

U posebnim slu~jevima mote visina vrha zupca biti ne~toveca iIi manja od
Visina korijena zupca hn

pri ~em je Cl

= 0,1... 0,3 (c. = 0,2).

da.

Promjer tjemenog valjka Promjer podnotnog

= drnl

+ 2 ha.

valjka dfl = drn. - 2 hn

574

Pui.no kolo Promjer diobene kruznice Korak Promjer tjemene kruZoice

d32

d2 = Z2m
P2 = m :It = d2 :n:Jz2

= Px

d2

+ 2 m(l + x)

Promjer tjemenog valjka de2=da2+m Promjer anuloidne kru:znice TK = a (d32f2) Promjer podnome krumice dfl = d32 2 m(2 + C2) Visina zupca h 2- h 32+ h f2 Visina zupeanog vrha h32 =: m(l + x) Visina zupcanog korijena hf2 = m(l - x + C2)

pri rem su: C2= 0,1...0,3 (C2 '" 0,2); x koeficijent pomaka profila. Razmak osi a = O,5(dm1 d2)+ xm +

IzboT velilina za pui.ni prijenos Broj zubaca puznog vijka Zl i mehanicka korisnost 17m ovise 0 prijenosnom omjeru i: is.. .10 10.. .15 15... 30 > 30 z\ 4 3 2 1 17m 0,78.. .0,90 0,75... 0,88 0,65...0,85 0,55...0,80 Okretni moment na pu:znom kolu T2 proizlazi iz okretnog momenta pumom vijku T.. prijenosnog omjera i i mehanicke korisnosti 17m T2 i T, 17m na

m (mm) -2..L T2 (N . mm) P Z2 P (Nfmm2) pri cemu ocjenjujemo bocni pritisak S obzirom na materijal puznog kola: materijaJ p (Nfmm2)
Modul procjenjujemo prema jednadzbi 3

m '" 0,43

v;!f
5

sivi lijev
bakrene slitine s kositrom

2 ... 3

.. . 8

aluminijske slitine 4.. .7 Promjer sredi~njegvaljka pumog vijka dmocjenjujemo s obzirom na modul m i broj zubaca puznog vijka Zl: za puni puzni vijak dm '" 2 m (1,4 + 2) za navureni pu:znivijak dm '" 2 m (5,3 + 0,1 Zl) a zatim ga odabiremo s obzirom na dm = mq (str. 574).

575 -~-

I'

Kako se brzina vrtnje n poveeava, stvara se izmedu rukavca i blazinice uljni film i podmazivanje prelazi postupno u hidrodinamicko, u kojem se koeficijent trenja snizuje na /J = 0,005. . . 0,01 (a zatim s poveeanjem brzine vrtnje opet raste) . Prosjeeni pritisak Pmed u lezaju je
Pmed

LEZAJI
Klimi leiaji U stanju mirovanja klizne se plohe rukavca i blazinice lefaja dodiruju neposredno. Zbog toga se u pocetku pogona pojavljuje suho trenje s razmjerno velikim koefin trenja /J = 0,1 . . .0,2. U tom je stanju potrebno ulje utiskivati pod tlakom u lefaj. cijentom

= Fld/

gdje su: F - sila, koja djeluje okomito na lefaj, d - promjer rukavca, / - nosiva duljina rukavca: / = (0,5. . . l)d. Prosjecni pritisak Pmed za razlicite materijale blazinica pribliZno je u slijedeam granicania: materijalPmed (N/mm2) materijal Pmed (N/mm2) bijela kovina olovna bronca 5. . . 15 15. . .35 sivi lijev guma (u vodi) 1/1= (D - d)ld gdje su: D - promjer blazinice, d - promjer rukavca. Relativna zracnost 1/1ovisi 0 prosjecnom pritisku Pmed i brzini vrtnje n. Vrijednosti relativne zracnosti vide se u slijedecoj tablici: Brzina vrtnje n malena velika Relativna zracnost 1/1 malen Pmed velik Pmed (0,7. . . 1,2) 10-3 (2. . . 3) 10-3 (0,3. . .0,6) 10-3 (1,5. . .2,5) 10-3 :;; 0,8 :;; 0,4

Re/ativna zracnost 1/1 lefaju, potrebna za nastajanje uljnog filma, iznosi u

Uzimajua u obzir razlicite koeficijente temperaturnog rastezanja, preporucljivo je odabrati slijedece relativne zracnosti prema materijalu blazinice:

materijaI bijela kovina olovna bronca aluminijske slitine Toplina trenja

. T?plinski
lznOSI

1/1 (0,5. . . 1) 10-3 (1. . . 1,5) 10-3 (2. . . 3) 10-3

<P =

materijal 1/1 sinterovano reljezo 0,5.. . 2) 10-3 umjetne tvari (3. . . 4) 10-3

tok <P, koji nastaje Zbog trenja

Pri
. .

/JFv,

a prelazi uglavnom na mazivo, zbog cega se mazivo mora hladiti. 576

:.:: -J!!I
.

;aa;8

. . _:co 'o--~..a-:.,

Mo;
,.-

-~.~

~;m mu~ '.

Valjni
Kuglieni leiaji

leiaji

(ISO)

Nizovi BC, BN i BG (JUS M.C3.601l611/621 - 1966) Niz BC: jednoredni kuglicni lezaji,

obicni (a = 0, vidi str. 597) Niz BN: jednoredni kuglicnilezaji s kosim dodirom Niz BG: dvoredni kuglicni lezaji s kosim dgdirom
lednoredni Oznaka Niz BC 10 10BC 10 12 15 17BC 10
20 25 30 BC 10 35 40 45 BC 10 50 55

01

-I-..j.......1- -1-.---.1-

"

W
r 0,5 0,5 0,5 0,5
1 I 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2

kuglicni leiaji d 10 12 15 17
20 25 30 35 40

Dimenzije (mm) D b 26 28 32 35
42 47' 55 62 68 "f5 80 90

Nosivost (kN) C Co 1.9 2,2 2,55 2,85

4,5 5 7 8,6 9.4 12.4 13,3 17,3

8 8 9 10
12 j'} 13 14 15 16 16 18

3.4 3,15 4,2 4.5

6,95 7,5 10 12 12,7 16,3 17 22
:1

!! If

45
50 55

'1

.,

:
,

60 BC 10 65
70 75 BC 10 80 85 90 BC 10 95 100 105 BC 10 110 120 Niz BC 02 10 BC 02 12 15

60 65
70 15 80 85 90 95 100 105 110 120 IQ 12 15

95 100
110 115 125 130 140 145 150 160 170 180 30 32 35

18 18
20 20 22 22 24 24 24 26 28 28 9 10 11

2 2
2 2 2 2 '2,5 2,5 2,5 3 3 3 I I 1

19,3 21,2
24,5 26,6 32 34 40 43 43 56,5
59

22,8 24
30 31,5 31,5 39

I
!!i

62,5 1,98' 3 3,6

45,5 48 48 57 64 67 3.4 5,3 5.85 577

38 - Strojarski prirucnik

lIi
11

J!II

Jednoredni kuglicni lezaji (nastavak) Oznaka Niz BC 02 17 BC 02 20 25 30 BC 02 35 40 45 BC 02 SO 55 60 BC 02 65 70 75 BC 02 80 85 90 BC 02 95 100 Niz BC 03 10 BC 03 12 15 17 BC 03 20 25 30 BC 03 35 40 45 BC 03 50 55 60 BC 03 65 70 75 BC 03 80 85 90 BC 03 95 100 Niz BC 04 17BC04 20 25 30 578 d 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 10 12 15 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 17 20 25 30 Dimenzije (mm) D b 40 47 52 62 72 80 85 90 100 110 120 125 130 140 150 160 170 180 35 37 42 47 52 62 72 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 215 62 72 80 90 12 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 28 30 32 34 11 12 13 14 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 17 19 21 23 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 , 2,5 3 3 3 3,5 3,5 I 1,5 1,5 1,5 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 2 2 2,5 2,5
Nosivost (kN) C. C

4,4 6,55 7,1 10 13,7 16 18,3 21 26 32 35,5 39 42,5 45,5 55 63 72 81,5 3,6 4,3 5,2 6,3 7,65 10,4 14,6 17,6 22 30 35,5 42,5 48 55 63 72 80 88 98 112 132 12,1 16,9 19,7 24,3

7,2 9,8 10,4 14,6 19,6 22,4 25 27 32,5 40 44 46,5 50 55 63 71 80 90 6,55 8 8,8 10,4 12,5 16,6 22 26 31,5 40,5 47,5 54 61 69,5 78 85 93 102 110 120 137 19,3 . 26 29 34,5

lednoredni Oznaka

kugliCni /elaji (nastavak)

I

d 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90

Dimenzije

(mm)

r 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 5 5

Nosivos! (kN) C Co 31,5 37,5 47 53 63 71 79,5 106 116 127 138 148 3 51,5 61,2 70 79 86 90 118 127 137 143 153

Niz BC 04 35 BC 04 40 45 50 BC 04 55 60 65 BC 04 70 75 80 BC 04 85 90

lOO 110 120 130 140 150 160 180 190 200 210 225

25 27 29 31 33 35 37 42 45 48 52 54

lednoredni kug/ibzi /elaji s kosim dodirom Oznaka

I

zlJe (mm) d. D. b Den-I

Nosivos! (kN) Co C 6,2 4,15 5,3 7,65 7,35 10,4 8,8 11,6 12,7 16,3 17,3 21,6 26 21,2 29 24,5 30,5 26,5 38 33,5 41,5 45,5 49 51 53 56 57 58,5 64 65,5 72 73,5 85 86,5 lOO 95 106 102 120 112 134 122

Oznaka Niz BN 03 17 BN 03 20 25 30 BN 03 35 40 45 BN 03 50 55 60 BN 03 65 70 75 BN 03 80 85 90 BN 03 95 lOO

zlJe (mm) d, D. b I Dien-I

Nosivos! (kN) C Co 7,8 9,3 14,3 19,3 23,2 29 39 45,5 54 62 72 83 93 104 116 129 143 170 186 216 11,8 13,7 19,6 25 30 35,5 46,5 54 62 69,5 78 88 96,5 106 116 127 137 156 170 190

Niz BN 02 15 BN 02 17 20 25 BN 02 30 35 ... 0 40 BN 02 U III 45 SO i! -c 55 BN 02 60 "8 65 ..I( 0 70 BN 02 .. -" 75 80 85 BN 02 90 95 lOO 105 BN 02 d = 105 D= 190 b = 36 110 BN 02 d = 110 D=200 b = 38

... 0 U III I:! -" "8 ..I( 0 ..

-"

r I i j ! ii i! !

105 BN 03 d = 105 D=225 b = 49 110 BN 03 d = 110 D=240 b = 50

579

liJ

Dvoredni kuglicni /eIaji (s kosim dodirom)

Oznaka
.'

d 10 12 15 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 15 17 20 25 30 35 40 45 SO 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110

Dimenzije (mm) D b 30 32 35 40 47 52 62 72 80 85 90 100 110 120 125 130 140 150 160 170 180 42 47 52 62 72 80 90 100 110 120 130 140 150 160 110 180 190 200 215 225 240 14,0 15,9 15,9 17,5 20,6 20,6 23,8 27,0 30,2 30,2 30,2 33,3 36,5 38,1 39,7 41,3 44,4 49,2 52,4 55,6 60,3 19,0 22,2 22,2 25,4 30,2 34,9 36,S 39,7 44,4 49,2 54,0 58,7 63,5 68,3 68,3 73,0 73,0 77,8 82,6 87,3 92,1

r 1 1 1 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 1,5 1,5 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 4 4

Nosivost (kN) Co C

Niz BG 32 10 BG 32 12 15 17BG32 20 25 30 BG 32 35 40 45 BG 32 50 55 60 BG 32 65, 70 75 BG 32 80 85 90 BG 32 95

100

4,55 5,6 5,6 8,5 11 13,7 20,4 28 32,5 37,5 43 49 63 69,5 71 80 96,5 106 127 150 160 9,3 12,9 14 20 27 36 45,5 56 73 80 96,S 112 129 140 160 180 212 240 265 300 320

6,95 7,8 7,8 11 15,3 17,3 25 33,5 38 42,5 47,5 54 66,5 71 71 78 95 102 118 137 146 13,7 18,6 18,6 26 34,5 43 55 65,5 80 86,5 100 114 132 137 156 113 196 216 236 255 275

Niz BG 33 15 BG 33 17 20 25 BG 33 30 35 40 BG 33 45 50 55 BG 33 60 65 70 BG 33 75 80. 85 BG 33 90 95 100BG 33 105 110 580

Valjkasti leiaji Nizovi RV, RN, RJ, RT, RA in RD-K 1966) (JUS M.C3.631/632163S/636/637/6411642

RU {.
Niz RV: u oba smjera aksijalno pomicni leiaji s vodeCim vanjskim prstenom. Niz RN: u oba smjera aksijalno pomicni lezaji s vodeCim unutarnjim prstenom. Ni<.RJ: u jednom smjeru aksijalno pomicni leiaji s vodeCim vanjskim prstenom.. Niz RT: aksijalno neporniCoi leiaji. b b.. ( Cl

RN {

_.Q

konus ._.~ "'I .1:12. RA. RD-K lednoredni va/jkasti/eiaji Oznaka

Niz RV 10 25 RU 10 30 35 40RU 10. 45 SO SSRU 10 60 65 70 RU 10 75 80 85 RU 10 90 95 100RU 10 110 120

B
d
25 30 35 40 45 SO SS 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120

Niz RA: u oba smjera aksijalno

pomicnidvorednilefaji s vodecim
vanjskim prstenom. Niz RD-K: u oba smjera aksijalno pomicni dvoredni lezaji s vodecim nutarnjim prstenom i konicnom rupom.

Za sve nizoveje a = 0 (vid;sIr. 597).

Dimenzije (mm) b r
12 13 14 IS 16 16 18 18 18 20 20 22 22 24 24 24 28 28 1 1,5 1,5 1,5 1,5 I.S 2 2 2 2 2 2 2 2.5 2.5 2.5 3 3

r,
0,5 0,8 0.8 I I I 1,5 1,5 1.5 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2 2 2

NosivosI kN) ( c. C
7,5 10,4 13.2 15.3 18.6 21.2 24 25 26,S 37,5 39 47,5 55 60 63 65,S 93 102 10 13.2 16 18,6 22,4 24 27,S 28,S 29 42,S 44 53 58,5 65,5 68 69,S 102 110 581

47 SS 62 68 75 80 90 95 100 110 115 125 130 140 145 ISO 170 180

Jednoredni va/jkasti

leiaji (nastavak) Dirnenzije (mm) D b r 47 52 62 72 80 85 90 100 110 120 125 130 140 ISO 160 170 180 52 62 72 80 90 100 110 120 130 140 ISO 160 170 180 190 200 215 240 260 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 28 30 32 34 IS 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 SO SS 1,5 1,5 1,5 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 4 . 4

Oznaka
Niz RU02 20RU02 25 30 35 RU 02 40 55 50 RU 02 55 60 65 RU 02 70 75 80 RU 02 85 90 95 RU 02 100 ' Niz RU03 20 RU 03 25 30 35 RU 03 40 45 50 RU 03 55 60 65 RU 03 70 75 80 RU 03 85 90 95 RU 03 100 110 120

d 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 20 25 30 35 40 45 SO 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120

r,
I 1 1 1 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 I 2 2 2 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 4 4

NosivOSI (kN) C. C

8 9,65 12,9 18,6 24,5 27 29 34,S 41,S 49 52 61 69,S 80 93 110 122 10,6 15 20,4 25 32,S 40 SI 58,S 72 81,5 90 108 118 129 153 166 193 220 270

11,8 13,2 17,6 25,S 33,5 34,S 36,S 44 53 62 64 75 85 98 118 137 153 16,6 22,4 30 36 45,S 58,S 71 85 102 114 125 158 160 180 208 224 260 300 355

Nizovi RN 02, RJ 02 i RT 02 imaju iste dimenzije i nosivosti po tablici kao niz RU 02. Nizovi RN 03, RJ 03 i RT 03 imaju isle dimenzije i nosivosti po tablici kao niz RU03.

!ednoredni Oznaka Niz RU04 30RU04 35 40 45 RU 04 SO 55 60 RU 04 65 70 75 RU 04 80 85 90 RU 04 95 100 110 RU 04 120 Niz RU 2S RU 30 35 40 RU 45 50 55 RU 60 65 70RU 75 80 85 RU 90 95 lOORU 110 120 22 22 22 22 22 22 22

va/jkasti lezaji (nastavak) d 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 lOO 110 120 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 lOO 110 120 Dirneozije (mm) D b r 90 lOO 110 120 130 140 150 160 180 190 200 210 22S 240 250 280 310 52 62 72 80 85 90 100 110 120 125 130 140 150 160 170 180 200 215 23 25 27 29 31 33 35 37 42 45 48 52 54 55 58 65 72 18 20 23 23 23 23 25 28 31 31 31 33 36 40 43 46 53 58 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 5 5 5 5 5 6 1,5 1,5 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 2,5 2,5. 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 5 5 5 5 5 6 I I I 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5
Nosivost (kN) Co C

32 41,5 53 60 73,5 81,5 98 108 137 160 183 208 232 255 285 320 355 13,2 19 28,5 34,5 37,5 40,5 47,5 62 75 80 86,5 102 118 134 163 186 224 265

51 63 80 90 112 118 143 156 200 232 265 305 345 365 405 455 500 16,6 23,2 35,5 41,5 44 45,5 54 71 85 90 96,5 114 132 153 183 204 255 300

Nizovi RN04, RJ04 i RT04 imaju iste dimenzije i nosivosti po tablici kao niz RU04. Nizovi RJ 21 i RT 22 imaju iste dimenzije i nosivosti po tablici kao niz Run. 583

Jednoredni valjkasti lelaji (nastavak)

Oznaka
Niz RU 23 25 RU 23 30 35 40 RU 23 45 50 55RU23 60 65 70 RU 23 75 80 85 RU 23 90 95' looRU23 110 120

d 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120

Dimenzije (mm) D b r 62 72 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 215 240 260 24 27 31 33 36 40 43 '46 48 51 55 58 60 64 67 73 80 86 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 4 4

r,
2 2 2 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 4 4

Nosivost (kN) Co C

23,2 28,5 34 49 57 73,5 83 106 110 134 166 183 196 220 255 300 405 510

31,5 37,5 44 61 75 93 108 132 143 170 212

224

245 270 310 365 500 620 5,3 5,85 7,5 7,5 13,7 13,7 15 16,3 16,3 24 26 32,5 35,5 37,5 45,5 49 51 73,5 78 78 98 104 104 kao niz

Niz RU 49 10 RU 49 10 '22 13 4,3 0,5 12 12 24 13 0,5 5,1 15 28 13 6,55 ,15 0,5 17RU49 17 30 13 0,5 6,55 20 20 37 17 12 0,5 22 22 39 17 12 0,5 25 42 17 25 RU 49 0,5 13,7 28 28 45 17 0,5 15,6 30 47 30 17 0,5 15,6 22 32 RU 49 32 52 20 I 35 35 55 20 I 24,5 40 22 40 62 1 31 45 RU 49 45 68 22 I 34,5 72 50 50 22 38 I 55 55 80 25 1,5 47,5 60 RU 49 60 85 25 52 1,5 65 65 90 25 56 1,5 70 70 100 30 78 1,5 105 75 RU 49 75 30 85 1,5 80 80 110 30 85 1,5 85 85 120 35 2 108 90 125 35 9ORU49 2 116 95 95 130 35 2 116 Nizovi RJ 23 i RT 23 imaju iste dimenzije i nosivosti po tablici RU23. 584 ~ --

ii -

DlIOredni valjkasti leiaji Oznaka Niz RA 49 100RA 49 105 110 120 RA 49 130 140 150 RA 49 160 170 180 RA 49 lOO 200 220 RA 49 240 260 280 RA 49 300 320 Niz RD 30X. 30RD30K 35 40 45 RD 30K 50 55 6ORD30K 65 70 75RD30K 80 85 9ORD30K 95 lOO 1I0RD30K 120 130 14ORD30K 150 160 proer d lOO 105 110 120 130 140 150 160 170 180 lOO 200 220 240 260 280 300 320 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 lOO 110 120 130 140 150 160 Dimenzije (mm) D b 140 145 150 165 180 190 210 220 230 250 260 280 300 320 360 380 420 440 55 62 68 75 80 90 95 lOO 110 115 125 130 140 145 150 170 180 200 210 225 240 40 40 40 45 50 50 60 60 60 69 69 80 80 80 lOO lOO 118 118 19 20 21 23 23 26 26 26 30 30 34 34 37 37 37 45 46 52 53 56 60 r 2 2 2 2 2,5 2,5 3 3 3 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3 3,5 3,5
Nosivost (kN) Co C

104 108 110 137 166 176 224 236 245 305 325 390 415 455 640 680 900 915 21,2 26,5 34,5 42,5 46,5 57 63 67 83 86,5 102 110 129 134 140 200 216 275 285 335 375

98 lOO 102 125 153 160 208 216 220 285 290 365 380 400 600 620 830 850 25 31 39 46,5 49 62 65,5 67 85 88 106 110 132 134 137 208 216 275 285 325 365

Niz RD 30 K ima konil!nu rupu s konusom I: 12. Vrijednosli za nutamji d odnose se na uZu stranu rope. 585

Baevasti

leiaji

Nizovi SR, SE in SD (JUS M.C3.651f655f657 - 1966)

"to

Niz SR: jednoredni samopodesivi lefaji s radijalnim dodirom i vodeCim nutamjim prstenom (a = 0, vidi str. 597) Niz SE: dvoredni samopodesivi lefaji s kosim dodirom i prstenastim uloskom Niz SD: dvoredni samopodesivi lezaji s radijalnim dodirom i vodecim nutarnjim prstenom

Jednoredni bacvasli /eiaji Oznaka Niz SR 02 25 SR 02 30 35 40 SR 02 45 50 55 SR 02 60 65 70 SR 02 75 80 85 SR 02 90 95 100 SR 02 110 120 130 SR 02 140 150 d 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120 130 140 150 Dimenzije (mm) D b 52 62 72 80 85 90 100 110 120 125 130 140 150 160 170 180 200 215 230 250 270 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 28 30 32 34 38 40 40 42 45 r 1,5 1,5 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 Nosivost (kN) C Co 14.3 16,3 24,5 30 32 38 48 56 64 73,5 78 90 112 122 146 160 208 228 245 290 335 15 17,3 25 .30 32 37.5 47,5 55 62 71 75 85 100 120 140 156 196 216 232 275 310

I
l

586

lednoredni Oznaka Niz SR 03 20 SR 03 2S 30 35 SR 03 40 45 50 SR 03 55 60 65 SR 03 70 75 80 SR 03 85 90 95 SR 03 100 110 120SR03 130 140 150 Niz SR 04 2S SR 04 30 35 40 SR 04 45 50 55 SR 04 60 65 70 SR 04 75 80 85 SR 04 90 95 l00SR 04 110

bacvasti lefaji (nastavak) d 20 2S 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120 130 140 150 2S 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 Dimenzije (mm) D b 52 62 72 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 215 240 260 280 300 320 80 90 100 110 120 130 140 150 160 180 190 200 210 230 240 250 280 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 50 55 58 62 65 21 23 25 27 29 31 33 35 37 42 45 48 52 54 55 58 65 r 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 4 4 5 5 5 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 5 5 5 5 5
Nosivost (kN) Co C

14,6 20 28 34,5 46,5 53 68 78 96,5 112 122 146 163 183 204 224 245 290 345 400 475 530 34,5 46,5 53 68 78 96,5 112 122 146 183 204 224 255 270 . 290 340 380

16 21,6 30 36,5 50 56 71 81,5 100 116 129 146 166 186 .212 232 250 300 355 400 475 540 36,5 48 58,5 73,5 85 106 120 129 150 190 212 250 280 310 335 375 430 587

Dvoredni bacvasti /eiaji Oznaka Niz SE 13 20 SE 13 25 30 35 SE 13 40 45 50 SE 13 55 60 65 SE 13 70 75 80 SE 13 85 90 95 SE 13 100 105 110 . d 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 Dimenzije (mm) D b 52 62 72 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 215 225 240 15 17 19 21 23 2S 27 29. 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 50 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 4 4 4
Nosivost (kN) Co C

19 27 38 45 60 78 83 98 114 137 156 176 196 220 245 265 310 340 375

28,4 30,5 43 49 63 76,5 88 104 118 140 160 180 196 220 240 260 300 325 360

Prema JUS M.C3.655-1966 standardizirani sujo~ i dvoredni baevasti lefaji (samopodesivi) : niz SO 22: d = 25 ...200mm niz SO 23: niz SD 30: niz SD31: niz SD 32: niz SO 40: niz S041:

D= b = d = D= b = d = D= b = d = D= b = d = D= b = d = D= b = d = D= b =

52 .. .360mm 18 ... 98mm 40 ...200mm 90 .. .420mm 33 ... 138mm 110 .. .400m11l 170 .. .600 mm 45 .. .-148 mm 110 ...360mm 180 ...600mm 56 ...192mm 90 ...500mm 160 .. .920 mm 52,4.. .336mm 120 .. .36Omm 180 ...54Omm 60 ...180mm 110 . ..300 mm 180 .. .500 mm 69 .. .200 mm

Standardi JUS za te lefaje ne propisuju nosivost Co.i C.

588

Stofasti leiaji Niz KB (JUS M.C3.735 - 1966)

Niz KB:
Stoiasti le!aji podnose velika sastavlje- lradijalna i aksijalna) optereeenja. VanjL i nutarnji prsten mogu se montirati ;lllJl5Cbice.

Omaka Niz K.B02 20 KB 02 25 30 35 KB 02 40 45 50 KB 02 55 60 65 KB 02 70 75 80 KB 02 85 90 95 KB 02 lOO 105 110KB02 120 130 140 KB 02 150

d 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 lOO 105 110 120 130 140 150

Dimenzije

D 47 52 62 72 80 85 90 lOO 110 120 125 130 140 150 160 170 180 190 200 215 230 250 270

(mm)

bl 12 13 14 15 16 16 17 18 19 20 21 22 22 24 26 27 29 30 32 34 34 36 38

,
1,5 1,5 1,5 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4

'I 0,5 0,5 0,5 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 I I 1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,5 1,5 1,5

Nosivost (kN) C C. 12,9 15,6 20,8 26,5 31 36 40,5 52 56 65,5 71 81,5 88 106 120 132 156 170 196 216 232 280 325 18,3 19 26 32,5 38 42,5 46,5 56 62 73,5 78 85 96,5 114 127 137 lOO 176 196 220 240 280 310 589

14 15 16 ,17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 28 30 32 34 36 38 40 40 42 45

Stolasti Oznaka

lelaji

(naslavak.)

d 20 2S 30 3S 40 4S SO SS 60 6S 70 7S 80 8S 90 9S 100 !OS
Sirina

Dimenzije

D S2 62 72 80 90 100 110 120 130 140 ISO 160 170 180 190 200 21S 22S

(mm)

bl 13 IS 16 18 20 22 23 2S 26 28 30 31 33 34 36 38 39 41

TI

Nosivosl (kN) C CO 16 21,6 28,S 37,S 4S S7 67 78 91,S 108 122 137

'

Niz KB 03 20 J(B 03 2S 30 3S KB 03 40 4S SOKB 03 SS 60 6S KB 03 70 7S 80 KB 03 8S 90 9S KB 03 100 10S Oznaka

I

IS 17 19 21 23 2S 27 29 31 33 3S 37 39 41 43 4S 47 49

2 2 2 2,S 2,S 2,S 3 3 3,S 3,S 3,S 3,S 3,S 4 4 4 4 4 Oznaka

0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1',S I,S I,S I,S I,S

IS3
170 190 228 2SS 270

22,4 30 37,S 48 S6 68 78 90 108 12S 140 IS6 173 193 212 250 27S 290 NosivoSI (kN) Co C

NosivoSI
I

Sirina
I

(mm) b b, 20 23 23 23 23 2S 28 31 31 31 33 36 40 43 46 SO S3 S8 17 19 19 19 19 21 24 27 27 27 28 30 34 37 39 43 46 SO
le

(kN) Co C 27,S 36,S 40,S 46,S 48 63 76,S 93 93 102 116 137 166 186 212 24S 27S 340 32 43 47,S S2 S3 67 80 98 98 104 120 137 163 186 208 240 260 30S
T

(mm) b b, 21 24 27 31 33 36 40 43 46 48 SI SS S8 60 64 67 73 77
diD

Niz KB 22. 30 KB 22 3S 40 4S KB 22 SO SS 60 KB 22 6S 70 7S KB 22 80 8S 90 KB 22 9S 100 10S KB 22 110 120

iT, isli su kao kod odgovarajucih veli/!ina niza KB 02. 590

Niz KB 23" 20 KB 23 2S 30 3S KB23 40 4S . SOKB 23 SS 60 6S KB 23 70 7S 80 KB 23 8S 90 9S KB 23 100 10S

18 20 23 23 27 30 33 3S 37 39 42 4S 48 49 S3 SS 60 63

22,8 32 43 S4 67 81,S 102 120 140 160 183 212 236 27S 31S 34S 40S 4S0

29 40 S2 64 7S 90 110 127 146 170 190 216 240 27S 31S 34S 390 430
T i

Promjeri

diD

polumjeri

..

Promjeri

le polumjeri

TI isti su kao kod odgovarajucih veli/!ina niza KB 03.

Aksijalni kugliCni lefaji Nizovi TA i me (JUS M.C3.701/705 -1966)

TA
Niz TA: jednoredni aksijalni kuglifui lefaji (podnose aksijalna optereeenja u jednom smjeru). Jednoredni aksija/ni kugiicn; /eiaji Oznaka
I

me
Niz TDC: dvoredni aksijalni kuglifui lefaji (podnose aksijalna optereeenja U oba smjera).

d 10 12 15 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 110

Dimenzije

(mm)

D 24 26 28 30 35 42 47 52 60 . 65 70 78 85 90 95 100 105 110 120 135 145

h 9 9 9 9 10 11 11 12 13 14 14 16 17 18 18 19 19 19 22 25 25

r 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 I I I I I I I 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5

Nosivost (kN) C Co 11,4 12,5 13,7 16 22 29 32,5 39 52 57 62 76,5 93 96,S 104 112 116 125 156 220 236 5,7 6,1 6,5 7,2 9,65 12,2 13,2 14,6 19,6 20,8 22,4 27 32 33,S 34,5 36,S 37,5 39 50 69,S 73,S 591

Niz TA 11 IOTA 11 12 15 17 TA 11 20 25 30 TA 11 35 40 45 TA 11 50 55 60 TA 11 65 70 . 75 TA 11 80 85 90 TA 11 100 110

Jednoredni aksijalni kug/icni /eiaji (nastavak)

Oznaka
Niz TA 12 IOTA 12 12 15 17TA 12 20 2S 30 TA 12 35 40 45 TA 12 50 55 60 TA 12 65 70 75 TA 12 80 85 90 TA 12 100 110 Niz TA 13 25 TA 13 30 35 40TA 13 45 50 55 TA 13 60 65 70 TA 13 75 80 85 TA 13 90 100 110 TA 13 120 130 140TA 13 150 160 592

d
10 12 15 17 20 2S 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 110 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 110 120 130 140 150 160

Dimenzije (mm) D h 26 28 32 35 40 47 52 62 68 73 78 90 95 100 105 110 115 125 135 150 160 52 60 68 78 85 95 105 110 115 125 135 140 150 155 170 190 210 225 240 250 270 11 11 12 12 14 15 16 18 19 20 22 25 26 27 27 27 28 31 35 38 38 18 21 24 26 28 31 35 35 36 40 44 44 49 50 55 63 70 75 80 80 87

r 1 I 1 1 1 1 I 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1;5 1,5 1,5 1,5 1,5 2' 2 2 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3,5 3,5 3,5 3,5 4

Nosivost (kN) Co C

14 15,6 20,4 22 31 41,5 48 64 76,5 86,5 91,5 132 146 156 163 173 180 220 270 340 375 51 65,5 86,5 112 134 166 204 220 236 280 325 355 405 405 490 585 720 780 930 1000 1200

7,2 7,8 9,5 10 14 18 19,6 26,5 30,5 32,5 34,5 49 53 55 57 58,5 61 72 86;5 108 114 22,8 28 36 45 53 63 76,5 81,5 85 98 112 116 132 132 156 180 216 232 260 270 320

--

lednoredni Oznaka Niz TA 14 2STA 14 30 35 40TA 14 45 50 55 TA 14 60 65 70 TA 14 75 80 85 TA 14 90 100 110 TA 14 120 130 140 TA 14 150 160 lednoredni Oznaka

aksijalni kuglicni leiaji (nastavak) d 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 110 120 130 140 150 160 Dimenzije (mm) D h 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 210 230 250 270 280 300 320 24 28 32 36 39 43 48 51 56 60 65 68 72 77 85 95 102 110 112 120 130 r 1,5 1,5 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 3,5 4 4 5 5 5 5 6 Nosivost (kN) C C. 73,5 104 127 170 200 250 300 360 405 455 510 560 620 680 880 1020 1100 1460 1460 1630 2000 33,5 44 53 68 78 95 108 127 140 153 170 183 196 212 260 290 310 380 380 415 480

aksijalni kuglicni lezaji (nastavak) d 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85

prirutnik

Dimenzije (mm) h D 10 32 15 40 20 47 25 52 30 62 30 66 35 73 40 78 45 90 50 95 55 100 55 105 60 110 65 115 70 125 22 26 28 29 34 36 37 39 45 46 47 47 47 48 55 5 6 7 7 8 9 9 9 10 10 10 10 10 10 12 1 1 1 1 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5

r 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 1 1 1 1 1 1 1,5 1,5 1.5 1,5

Nosivost (kN) C C. 20,4 31 41,5 48 64 76,5 86,5 91,5 132 146 156 163 173 180 220 9,5 14 18 19,6 26,5 30,5 32,5 34,5 49 53 55 57 58,5 61 72 593

Niz TDC 22 15TDC22 20 25 30 TOC 22 35 40 45 TDC 22 50 55 60 TDC 22 65 70 75 TDC 22 80 85

39

- Strojarski

--

.
Dvoredni aksijalni kuglicni leiaji (o3Stavak) Dimenzije (mm) Oznaka d D h a , d,
Niz TDC 22 90 TDC 22 100 110 120TDC22 130 140 Niz TDC 23 2STDC 23 30 35 40 TDC 23 45 50 55 TDC 23 60 65 70TDC23 75 80 85 TDC 23 90 lOO 110TDC23 120 130 140TDC 23 150 160 iz TDC 24 25TDC 24 30 35 4OTDC24 45 50 5STDC 24 60 65 70TDC 24 75 80 85 TDC 24 90 100 5 90 75 135 100 85 150 110 95 160 120 100 170 130 110 190 140 120 200 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 110 120 130 140 150 160 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 lOO 20 25 30 30 35 40 45 50 55 55 60 65 70 75 85 95 100 110 120 130 140 15 20 25 30 35 40 45 50 50 55 60 65 65 70 80 52 60 68 78 85 95 105 110 115 125 135 140 150 155 170 190 210 225 240 250 270 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 210 62 67 67 68 80 81 34 38 44 49 52 58 64 64 65 72 79 79 87 88 97 110 123 130 140 140 153 45 52 59 65 72 78 87 93 101 107 115 120 128 135 150 14 15 15 15 18 18 8 9 10 12 12 14 15 15 15 16 18 18 19 19 21 24 27 30 31 31 33 11 12 14 15 17 18 20 21 23 24 26 27 29 30 33 2 2 2 2 2,5 2,5

"
1,5 1,5 1,5 2 2 2

Nosivost (kN) C Co 270 340 375 390 510 540 51 65,5 86,5 112 134 166 204 220 236 280 325 355 405 405 490 585 720 780 930 1000 I 1200 73,5 104 127 170 200 255 300 360 405 455 510 560 620 680 880 86,5 108 114 118 150 156 22,8 28 36 45 53 63 76,5 81,5 85 98 112 116 132 132 156 180 216 232 260 275 320 33,5 44 53 68 78 95 108 127 140 153 170 183 196 212 260

1,5 0,5 1,5 . 0,5 1,5 0,5 1,5 I 1,5 I 2 I 2 I 2 I I 2 2 1,5 2,5 1,5 2,5 1,5 2,5 1,5 2,5 1,5 2,5 1,5 3 1,5 3,5 2 3,5 2 3,5 2 3,5 2 4 2 1,5 1,5 2 2 2 2,5 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 3,5 4 1 1 1 1 1 1 1 1 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2

Aksijalnj baCvasti- lef.aji Nizovi 1'8 i 1'8A (JUS M.C3.71l/7I5 1966)

Niz TS: samopodesivi aksijalni leiaji s nesimetrienim baevastim valjcicima. Niz TSA: samopodesivi aksijalni leiaji sa simetriCnim baevastim valjcicima.

..

D a
108 117 130 139 150 162 172 183 194 202 212 225 235 245 259 268 58 64 70 76 82 87 92 96 103 110 116 125 135 148

Oznaka
Niz TS 92 200 1'8 92 220 240 2601'892 280 300 320 1'8 92 340 360 3801'892 400 420 440TS 92 460 480 500 Niz TS93 1001'893 110 120 1301'893 140 150 1601'893 170 180 190 2001'893 220 240 260

d
200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 220 240 260

D
280 300 340 360 380 420 440 460 SOO 520 540 580 600 620 650 670 170 190 210 225 240 250 270 280 300 320 340 360 380 420

Dimenzije (mm) h h, hk 48 48 60 60 60 73 73 73 85 85 85 95 95 95 103 103 42 48 54 5S. 60 60 67 67 73 78 85 85 85 95 15 15 19 19 19 21 21 21 25 27 27 30 30 30 33 33 14 16 18 19 20 20 23 23 25 27 29 29 29 32 24 24 30 30 30 38 38 38 38 42 42 46 46 46 55 55 20,8 23 26 28 29 29 32 32 35 38 41 41 41 45

rJ
3 3 3,5 3,? 3,5 4 4 4 5 5 5 6 6 6 6 6 2,5 3 3,5 3,5 3,5 3,5 4 4 4 5 5 5 5 6

Nosivost (kN) Co C

1140 1250 1800 1860 2000 2450 2600 2700 3250 3800 4050 4900 5000 5200 5700 6000 585 750 950 1080 1250 1290 1500 1560 1860 2160 2550 2650 2800 3600

425 430 630 640 680 850 880 915 1160 1270 1320 1600 1660 1660 1900 1930 280 345 430 490 550 570 655 670 800 930 1060 1080 1120 1460

t,

f I
f !

1I ,1

595

Aksijalni batvasti leiaji (nastavak) Oznaka Niz TS93 280 TS 93 300 320 34OTS93 360 380 4OOTS93 420 440 460TS93 480 500 Niz Th'94 60TS 94 65 70 75TS94 80 85 90 TS 94 100 110 120TS 94 130 140 150TS94 160 170 180TS94 190 200 220 240TS 94 260 280 300 d 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 60 65 70 75 80 85 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 220 240 260 280 300 D 440 480 500 540 560 600 620 650 680 710 730 750 130 140 150 160 170 180 190 210 230 250 270 280 300 320 340 360 380 400 420 440 480 520 540 Dimenzije (mm) h hr hk 95 109 109 122 122 132 132 140 145 150 150 150 42 45 48 51 54 58 60 67 13 78 85 85 90 95 103 109 115 122 122 122 132 145 145 32 37 37 41 41 44 44 48 49 51 51 51 15 16 17 18 19 21 22 24 26 29 31 31 32 34 37 39 41 43 43 43 48 52 52 46 50 53 59 59 63 64 68 70 72 72 74 20 21 23 24 26 28 29 32 35 37 41 41 44 45 50 52 55 59 59 59 64 68 10 a 158 168 180 192 202 216 225 235 245 257 270 280 38 42 44 47 50 54 56 62 69 74 81 86 92 99 104 110 117 122 132 142 154 166 175 r 6 6 6 6 6 8 8 8 8 8 8 8 2,5 3 3 3 3,5 3,5 3,5 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 6 8 8 8 8 8 Nosivost (kN) C Co 3750 4500 4750 5600 5850 7100 7350 7650 8500 9500 9650 10 200 404 520 570 670 720 830 965 1160 1370 1600 1860 2000 2280 2600 2900 3250 3600 4050 4250 4500 5500 6400 6400 1500 1800 1830 2200 2240 2700 2800 2900 3250 3550 3600 3650 232 275 300 345 375 425. 490 585 680 780 915 950 1080 1220 1370 1530 1660 1860 1900 1960 2360 2800 2800

Standardizirani su (JUS M.C3.715 nih baCvastih lefaja:

1966) jo i slijedeei nizovi aksijal-

niz TSA 92: d = 240.. .500 mm, D = 340.. .670 mm, niz Th'A 93: d = 120.. .500 mm, D = 210... 750 mm, niz TSA 94: d = 60...300 mm, D = 130.. .540 mm. Standardi JUS za te nizove lefaja ne propisuju nosivosti Co i C.

596

Nosivost valjnih leiaja (prema ISO) Staticka nosivost lefaja (JUS M.C3.851-1963). Staticka nosivost je nosivost u mirovanju, tj. ono radijalno odn. aksijalno (centricno) opterecenje radijalnih odnosno aksijalnih lezaja pri kojem nastaje ukupna plasticna deformacija od 10-4 promjera valjnog tijela. Proracun staticke nosivosti (JUS M.C3.853... 856 - 1965). Staticka nosivost Co za pojedine vrste leiaja danaje u tablicama (s(r. 577 do 596) Ekvivalentno staticko optereeenje Fo ovisno je 0 radijalnom optereeenju Fr i aksijalnom optereeenju Fa.

a) Ekvivalentno staticko opterecenje za radijalne leiaje pri Cistom radijalnom opteteCenju (Fa = 0)

Fo=Fr uz istodobno radijaIno i aksijalno optereeenje

uzimamo veeu od

slijedeeih dviju vrijednosti Fo Vrsta

radijalnog Kugliati Jdaji lemja

= XoFr + YoFa
lednoredni
I

Fo=Fr
leZaji

Vrijednosti za Xo i Yo imose:
Xo Yo
I

Dvoredni Xo

ldaji Yo

s radijaloimdodirom

0,6
O,S O,S O,S O,S O,S O,S O,S

O,S
0,42 0,38 0,33 0,29 0,26

0,6 J J J J J J J

O,S 0,84 0,76 0,66 O,S8 O,S2 0,44 cot a 0,44 cot a

Kugliati lemji s kosim dodirom a ="20. a = 2S. a = 30. a = 3S. (1.=400 Samopodesivi kugliati ldaji Valjkasti Jdaji

0,22cota 0,22 cot a

b) Ekvivalentno staticko optereeenje zd aksijalne leiaje istodobno aksijalno i radijalno optereeenje.

Fo = F. + 2,3 Frtancx (Za jednaredne aksijaIne leZaje ta jednadzba viSe ne vrijedi toeoo ako je Fr > 0,44 F. cot a.) * StatiCkanosivost Co ne smije biti manja od ekvivalentnog statickog opteteCenja Fo Co ~ Fo . a je kut dodira (kut izmcdu dodime osi i okomicena os lefajnog provrta).
597

Dinamicka

nosivost

lezaja

(JUS M.C3.852 -

1%3)

Trajnost valjnog lefaja odredena je brojem okretaja (iIi satima rada uz konstantnu brzinu vrtnje) pri kojem se pojavljuju prvi znakovi umora materijala. Nazivno trajanje skupine jednakih lefaja je onaj broj okretaja (iIi sati rada uz konstantnu brzinu vrtnje) ~to ga dostigne iIi prema~i 90% lefaja jz te skupine prije pojave prvih znakova umora materijala. Dinamicka nosivost radijalnog odn. aksijalnog lefaja je cisto radijalno odn. aksijalno konstantno optereeenje kojim mozemo opteretiti skupinu jednakih lefaja s nazivnim trajanjem od 1()6 okretaja. Proracun dinamicke nosivosti (JUS M.C3.857/858/859/8fIJ 1964).

I:>inamicka nosivost C za pojedine vrste lefaja dana je u tablicama (str. 577 do 596). a) Ekvivalentno dinamii!ko opterecenje F pri radijalnom opterecenju Fr i aksijalnom opterecenju Fa - za aksijalne letaje

F= V.XFr + YF.
pri eemu faktor V iznosi:
Vrsta radijalnog lefaja
I

Unutarnji prslen se okreee I miruje

kuglieni lefaji

samopodesivi - jednoredni s radijalnim dodirom, rastavljivi valjkasti lefaji

Jednoredni lefaji F./VFr> e
I

s radijalnim dodirom
s kosim dodirom

1,2 1,2 1 1 1,2

lefaji

Vrijednosti X i Y za radijalne kugliene lefaje s radijalnim dodirom F

-2 e
I

Dvoredni F./VFr:;;;; e
I

Co 0,014 0,028 0,056 0,084 0,11 0,17 0,28 0,42 0,56 598

Y 2,30 1,99 1,71 1,55 1,45 1,31 1,15 1,04 1,00

Fa/VFr> e X Y 2,30 1,99 1,71 1,55 1,45 1,31 1,15 1,04 1,00

0,19 0,22 0,26 0,28 0,30 0,34 0,38 0,42 0,44

0,56

0,56

-- - -

Za rastavljive jednoredne vrijedi

radijalne

kuglicne leZaje s radijalnim

dodirom

Fa/VFr > 0,2

{Y = 2,5
I

X = 0,50

Vrijednosti X i Y za radijalne kuglicne leZajes kosim dodirom

et
I

.Fa. 1Co
0,014 0,028 0,056

Jednoredni

leZaji

Dvoredni Fa/VF,:;;' e

leZaji

e
I I

Fa/VFr>e X Y

Y
2,78 2,40 2,07

Fa/VFr> e X Y
3,74 3,23 2,78 0,78 2,52 2,36 2,13 1,87 1,69 1,63 3,06 2,78 2,47 0,75 2,29 2,18 2,00 1,79 1,64 1,63 2,39 2,28 2,11 2,00 1,93 1,82 1,66 1,63 1,63 0,70 0,67 0,63 0,60 0,57 1,63 1,41 1,24 1,07 0,93

0,085 0,11 0,17 0,28 0,42 0,56 0,014 0,029 0,057

0,26 0,30 0'231 o 34 , 0,36 0,40 0,45 0,50 0,52 0,32 0,36 0'291 0,38 0,40 0,44 0,49 0,54 0,54 0,38 0,40 0,43 0,46 0,47 0,50 0,55 0,56 0,56 0,57 0,68 0,80 0,95 1,14

Za e, Xi Y vrijednosti su iste kao kod kuglicnih letaja s radijalnim dodirom (str. 598)

1,87 1,75 1,58 1,39 1,26 1,21 "2,18 1,98 1,76

1,88 1,71 1,52 0,46 1,41 1,34 1,23 1,10 1,01 1,00 1,47 1,40 1,30 0,44 1,23 1,19 1,12 1,02 1,00 1,00 0,43 0,41 0,39 0,37 0,35 1,00 0,87 Ot7\, 0,66 0,57 I I

100

0,086 0,11 0,17 0,29 0,43 0,57 0,015 0,029 0,058

1,63 1,55 1,42 1,27 1,17 1,16 1,65 1,57 1,46 1,38 1,34 1,26 1,14 1,12 1,12 1,09 0,92 0,78 0,66 0,55

ISo

0,087
0,12 0,17 0,29 0,44 0,58

.
0,72

1J1' 25 300 35 400

. i-

broj rcdova kuglica u jcdnom leZaju. 599

Vrijednosti X i Y za samopodesive radijalne lefaje Vrsta radijalnog lefaja Samopodesivi kugliarl lefaji jednoredni
FJV F,;;;; 1,5 tan

F./V F, > 1,5tan X Y

dvoredni

0,42 cot

0,40 0,65

0,4 cot 0,65 cot

Samopodesivi valjkasti lefaji jednoredni dvoredni

o
0,45 cot

0,4 0,67

0,4 cot 0,67 cot

Za =0:

F. =0, X= 1

b) Ekvivalentna dinamicka aplerecenje F pri radijalnom opterecenju F, i aksijalnom opterecenju F. za aksijalne letaje F=XF, + YFa Vrijednosti X i Y

Vrsta aksijalnog lefaja Kuglimi lefaji s kosim dodirom = 45. = 60" = 75. Samopodesivi
valjkasti lefaji

Dvosmjemi lefaji e
I I

Fa/F, >e X Y Jednosmj.lefaji

Y X Fa/F,;;;;e

X Y Fa/F.> e

1,25
I

2,17 4,67

0,66 0,92 1,66 tan

I 1 I 1

1,90 3,89 11'18 11,5tan

0,54 a,92 0,52 0,66 0'591 1,66 0,67 I tan

!1,5 tan I

Za =9QO: F.=O, Y=1

*
Trajnost lezaja L ovisi 0 dinamickoj reeenju F te iznosi nosivosti C i ekvivalentnom
(106 okretaja)

opte-

pri Cemu je eksponent m:

za kuglimelefaje m = 3
za valjkaste lefaje

m = 10/3

600

MAZIVA
S obzirom na i z v 0 r m a z i v a razlikujemo slijedeee vrste:

Mineralna ulja se naj~~ upotrebljavaju kao maziva u tehnici. Dobivamo ih destilacijom iz sirovog zemnog ulja (nafte). Veeinu destilata treba jo~ i rafinirati. Rafinati su skuplji, no ujedno i trajniji te imaju dobru mazivost ako nisu previ~ rafinirani. . Biljna i livotinjska ulja (ko~tano, ricinusovo, repicino ulje) veoma su masna pa bolje maZu od mineralnih, aIi se pri upotrebi pretvaraju djelomice u smolu i razgraduju. Stoga se vrlo rijetko upotrebljavaju posve sama. ZamaJcena (kompaundirana) ulja mj~vina su mineraInih i biljnih iIi zivotinjskih ulja. Zato je njihova mazivost osobito dobra, aIi bde stare nego cista mineralna ulja. Mineralna ulja s dodacima {aditivima} imaju bolja svojstva od ~istih mineralnih. Dodaci sluze za pobolj~anje mazivosti i viskoznosti, sprije~vaju autooksidaciju, koroziju, pjenjenje i rdanje, te omogucuju detergentno djelovanje i mazanje pri visokom tlaku. Tzv. detergenti-disperzanti osobito su potrebni za motorna ulja, jer sprije~avaju nakupljanje taloga i izgorjelih ~estica u motoru. Neka se sintetska ulja (silikoni i sI.) sve vi~ tehnici zbog specijalnib svojstava. primjenjuju u suvremenoj

Masti (za strojeve i vaIjne lefaje) su smjese sapuna i mineraInih ulja. Uglavnom razlikujemo litijeve i natrijeve. masti; poznat je, medutim, cio niz posebnih masti izradenih npr. na osnovu aluminijeva iIi drugog sapuna. Natrijeve masti tvore S vodom emulziju pa izdrre vi~e temperature.

*
K v a lit e t m a z i v a i mazivost prosudujemo s obzirom na ovlaiivanje i prianjanje na kovinske pomine i otpornost prema starenju. Pri izboru maziva za odredenu svrhu od1u~na su fizikalna i kemijska svojstva: 8OstoCa, viskoznost, plami~te, kruti~te, kaplji~te, neutralizacijski broj i druga. GustoCa pri 15 DC gotovo je za sva ulja manja od 1000 kg/m3. KvaIitetna stabilna ulja na parafinskoj osnovi imaju gustocu oko 870 kg/m3, naftna imaju ne~to veeu, a ulja s asfaltnom osnovom jo!; veeu gustoeu. Sintetska ulja iz ugljenog katrana doseiu gustoeu llOO... 1200 kg/m3. Opeenito so 80stoCa i viskoznost tim manje ~to ugljikovodici, od kojih je sastavljeno doti~no mineralno ulje, sadrie vi~ vodika.

601

~
70

200 5 100

"'-.......

" '"
a

Viskoznost je najvazniji podatak pri izboru ulja za odredenu svrhu. Mjere za viskoznost (kinematicku)

vidi str. 65. Viskoznost veoma ovisi

* Buduci da laboratorijska ispitivanja spomenutih fizikalnih i kemijskih karakteristika nisu uvijek dovoljna za ocjenu radnih svojstava, uvedena su i ispitivanja za specijalna rnaziva i neposredno na strojevima, a osobito na motorima s nutamjim izgaranjem. Ispituju se odnosno ocjenjuju slijedeea svojstva: sposobnost prianjanja i debljina sloja maziva na plohama, oksidacijska stabilnost, detergentnost i dr. Te metode obicno nisu standardizirane.
602

o temperaturi te se s porastom temperatu50 re znatno smanjuje. 1 ""'.b 30 Za letaje s velikom brzinom vrtnje i malim optereeenjem potrebno je ulje ma20 15 nje viskoznosti. Za veea optereeenja i pri 10 visim pogonskim temperaturama (npr. u 5 vrucim prostorijama) potrebno je ulje veCe 30 0 50 60 70 "C 100 120 viskoznosti, a za promjenljive pogonske priDijagram o~isnosti viskoznosti v 0 like potrebno je ulje s blago polozenom kritemperaturi T vuljom viskoznosti. Te osnovne upute treba a polutelko (srednje) ulje. uskladiti s uvjetima koji, svi zajedno, odlucub - lako ulje. juo konacnom izboru najpravilnijegmaziva. Plamiite je temperatura pri kojoj se uljne pare prvi put zapale kad im se priblizavamo s otvorenim plamenom. Ako ulje nastavi dalje samo gorjeti, dosegli smo goriite, koje je 30 do 40 stupnjeva vi~ od plamista. Plamiste moramo uzeti u obzir samo ako su pogonske temperature blizu plamista. Ono veoma ovisi 0 tlaku; pri poveeanom tlaku (npr. u kompresorima) plamiste je znatno vi~, dok je pri snirenom tIaku (npr. u vakuum-pumpama) znatno nife. Kapljiite je temperatura na kojoj se pojavi prva kaplja tekuCe masti kad se ona zagrijava u odredenoj posudi. Mnoge se masti razgraduju vee mnogo prije nego su dosegle kapljiste, pa zato ono mora biti znatno vi~ od pogonske temperature lez.aja. Krutiite je temperatura pri kojoj ulje vi~ ne teee. Tim ocjenjujemo upotrebljivost ulja pri niskim temperaturama. Penetracija je mjera za tvrdoeu masti (tj. dubina do koje se, uz propisane uvjete, u uzorak masti utisne stoz.ac odredenih dimenzija. Neutralizacijski broj. Zbog upotrebe ulja pri visim temperaturama i katalitickog djelovanja kovina u prisustvu kisika iz zraka, u mineralnim se i zamaSCenim uljima stvaraju nakon dureg vremena slobodne organske kiseline, pa ulje stari. Neutralizacijski broj jest broj mg kalijeva hidroksida (KOH) kojije potreban da se neutraliziraju slobodne organske kiseline u I g ulja.
.........

Lezajna,

vretenska,

osovinska

i cirkulacijska

ulja

Vrsta

Oznaka

Viskoznost mm2/s

Krutite O.C maks.

Plamte .C min.

316 - 1956) pri 50.C lako LD - 30 21... 38 -5 140 srednje LD - 45 40. .. 52 -5 150 polute~ko LD - 60 55 . .. 75 0 160 te~ko LD 100 80.. . 110 0 .170 Vretensko ulje (JUS B.H3.3000/301 - 1956) - za protocno mazanje pri 20.C lako VL 20... 45 -15 130 te~ko VI' 60... 85 I -15 I 130 Vretenskoulje- destilat(JUS B.H3.310/311- 1956) - za protocno mazanje
Leiajno ulje

- desti~at(JUS B.H~.313...

lako te~ko Osovinsko ulje (JUS B.H3.3211323-1956) - za osovine tracnickih vozila pri 50.C lako OL 45... 60 -15 150 I te~ko OT 90. . . 110 0 160 Cirkulacijsko ulje (JUS B.H3.230 - 1973) - za optocno mazanje . pri 50.C 80 -40 CP 2 1,6 super super lako 90 -30 3 CP 3 super lako 110 -20 7 CP 7 ekstra ekstra lako 140 9 -20 CP 9 ekstra lako 160 -16 14 CP 14 posebno lako 165 -15 20 CP 20 vrlo lako 170 -15 27 CP 27 lako -10 180 37 CP 37 srednje -10 200 50 CP 50 te~ko 200 -10 75 CP 75 vrlo te~ko 210 100 -5 CP 100 osobito te~ko 215 150 -5 CP 150 ekstra te~ko 220 -5 215 CP 215 ekstra ekstra te~ko 230 -5 300 CP 300 super te~ko 230 425 -5 CP 425 super super te~ko
I I I

603

Ulje za visoki tlak, zupcanike i zupeane prigone

Oznaka'

-17,goe

Krulisle Doe maks.

215 - 1962)

Plamisle C min.

Ulje za visoki flak (JUS B.H3.211... UVP751)

1

3268
1

UVP- 801) UVP- 9<J2) UVP-I4()2) UVP-25()3)

22... 29 53... 76 91...190

8,5.. .12
14,2. . . 25,1 25,1 .. . 42,9 42,9

-20 -15 -12 -10

o
1955)

150 165 180 200 220

U/je za otvorene zupcanike (JUS B.H3.270... 272 OZ 5 33 OZ10 72 OZ 15 125

I I I

190 190 190

U/je za zatvorene zupcane prigone (JUS B.H3.319 - 1973) ZU 40 40 -25 ZU 55 55 -20 ZU 80 80 -18 ZU 110 110 -15 ZU 150 150 -12 ZU 190 190 -12 ZU230 230 -10 ZU305 305 - 5 ZU 455 455 5
I

180 190 200 210 220 230 235 240 240

U/je za mehanicke prigone motornih vozila (JUS B.H3.3D2/303- 1973) MP4-80 <23000 9...11,5 -20 170 MP490 16,8...19,2 -15 190 MP 4-140 25,5...31,5 - 8 210 MP575 < 3300 >4,2 150 MP5-80<llOOO 9...11,5 (-25) 160 MP 5 - 90 < 76000 16,8...19,2 (-18) 180 MP 5-140 25,5...31,5 (- 7) 200
11

gone. 604

za zupeane prigone, "

za mjenja~ i diferencijale, "-

za pufne pri.

Hidrauli&o,

kompresorsko,

turbiosko i cilindarsko ulje

Vrsta

Oznaka
I

V. k t IS o~os mm /s

Kruti~te .C maks. I

Plami~te .C min.

Hidraulitko u/je (JUS B.H3.120.. . 128-1963) za uljno-hidraulickenaprave pri 50.C ekstraekstralako HU-EEL 10...12 -35 81 ekstra lako HU-EL. 12.. . 14 -30 100 wlo lako HU-VL 17...21 -25 160 !ako HU-L 30. . . 34 -20 200 srednje HU-S 38...42 -15 210 I~ko HU-T 49...53 -10 220 vrlo t~ko HU-VT 61...75 -10 I 230 posebnote~ko HU-NT 80.. . 95 I -10 I 240 Kompresorsko u/je (JUS B.H3.151 ... 156 - 1962)- za stapne i rotacijske kompresore pri 50.C lako KU-L 35... 50 -20 175 srednje .KU-S 52...72 -15 185 t~ko KU-T 75. ..105 -10 195 vrlo t~ko KU-VT 110...140 - 5 215 posebno t~ko KU-NT 150...200 - 5 230 ekstra t~ko KU-ET 220. . . 270 - 5 250 U/je za rashladnekompresore (JUS B.H3.141 .. .144 - 1962)- za kompresore za NH3. CO2. S02. freone i sI. pri 50.C vrlolako KH-VL 10...17 -40 135 I lako KH-L 18...26 -35 160 1 180 srednje KH-S 26...36. -25 . \ 200 le~ko KH-T 36...50 I -20 I
I

Turbinsko u/je (JUS B.H3.210 -

1976) - za vodne. pame i plinske turbine

vrlo lako lako

. ,

TU-VL TU-L

pri 50.C 16...24

I
I

-10

180

srednje

TU-S

t~ko i TU-T Cilindarskou/je (JUS B.H3.341 za zasicenu paru za pregrijanu paru

25...33 34...42 44...52

1956. 382 -

- 8' - 8 - 8
1970)-za

190
210
I

220
250

CU 250 CU 300

I
I

pame cilindre

pri lOO.C: I 30. . . 52 ' + 5' 44...55 + 5 I

I

310 605

Motomo uIje (JUS B.H3.l29/139/149/169

1974)

Razdioba mineralnih motornih u/ja po kvaliteti Klasifikaciju API su (1970/71) zajednil!ki izdali: API (American Petroleum Institute) i ASTM (American Society for Testing Materials)
Klasifikacija

Karakteristika
I

po JUS Kvalitet A B C

API.
I

ulja inhibirano inhibirano, detergentno

ja!!e detergentno jako detergentno

Upotreba
I

SB
I

I tezi moton laki } benzinsi

SD
CC CD

Klasifikacija API poznaje jos i kvalitete: SA, SC i SE (od SA do SE s porastom dodatka) te CA i CB (od CA do CD za poveeani stupanj kompresije motora). Motomo upotrebljava ulje za dvotaktne benzinske se pomijeSano s benzinom. motore je ulje s dodacima, a

tezi motori laki } dizel-

Razdioba po viskoznosti Po SAE (Society of Automotive Engineers) motoma su ulja podijeljena u gradacije po viskoznosti (pri !!emu nisu uzeti u obzir ni kvalitet ulja, ni ovisnost njegove viskoznosti 0 temperaturi).

Gradacija po SAE
I

-17,8C:

98,9C

Viskoznostmm2/s
2400 9600
:

,
I

Krutiste C
maks.

, Plamiste

min.

Zfmska u/ja SAE 10 Z SAE 20 Z Ljetna ulja SAE 20

5,4... 7,3 7,3 ... 9,6,

-25
-20

,
I

200

205

SAE30
SAE 40 SAE SO

7,3... 9,6 9,6...12,9

12,9... 16,8

-20
I

205
220 230

-15 -10

16,8...22,7

-10

240

Svesezonska ulja obuhvacaju viskoznoscu viSe gradacija. (Ulje koje odgovara gradacijama SAE 10Z i SAE 30, ozna!!enoje sa SAE 10Z - 30). 606 J

Vllt.eliDsko, I2oladjsko alje i alje za obradu

Vrsta

Viskomost mm2/s

Kruti~te

.C maks.
I

PlamBte C min. za precizne

Vazelinsko u!je, tehnilko (JUS B.H3.160... 163 iostrumcnte i lake radilia: vrlo lako lako srednje tdko IVZT-VLI VZT-S VZT-T I VZT-L

1958) -

pri 20.C 20 .. . 37 I -25 pri 50.C 18...25 26...42 12...17 1970) pri 20.C
30

120 120 140 160

-15 -20 -15

lzolacijsko u/je (JUS B.H3.561/562 za transformatoR pri -30.C IIU-T

I 1800

I --45

130
140

za sklopke

IIU-p

pri -15.C I 800

pri 20.C 40

-30

Dielektribla ~toCa ulje 30 kV, za preradeno 6:stica s kovina

izolacijskih ulja IU-T i IU-P iznosi: za nepreradeno ulje 50 kV.

UUai tekueine za obradu

za hladenje i mazanje alata pri odvajanju

Neemulgiraju~a

ulja (JUS B.H3.526- 1973)

-20 6,5...12 12 .. . 37,S -10 -10 12 ...37,5 -20 6,5...12 12 ... 37,S -10 12 ...37,5 -10
I

neakt

ut Ivna!Ja

'

N5

pri 50.C 3,0 ... 6,5

-20
I

aktivna ulja

N~O NEP I NVEP A 10 A 25 { VA

I

90 100 140 160 100 140 140

Emu Ig i r aj u eau Ij a isinteticnetekucine (JUSB.H3.536-1974)-za

emulzije s vodom u omjeru uljeJvoda = 1 : 10. . . 1 : 40 (1 : 60). otopine u vodi u omjeru kotlcentrat/voda = 1 : 50. . . 1 : 1000.

607

Masti za mazanje

Vrsta

Oznaka

Viskoznost Krutgte Kapljite Penetracija mm2/s C C (po gnje50C maks. min. eenju)

Masti za otvorene zupcanike (JUS B.H3.213/274 - 1955) tdka Z-20 310...340

vrlo tdka

0Z-41

290...310

Masti za visoki tlak i temperatuTu - za klizne i valjne lefaje pri povi~enim temperaturama i tIakovima (JUS B.H3.624 - 1974) vrlo meka MVP-l

310... 340
265 ... 295
1

meka

MVP 2
I

srednja

MVP-3 I

220. . . 250

175 180 185

- za visoketemperature(JUS B.H3.644/648 1965) tvrda MVT-4 175...205

briketna
I

160
I

MVT-B

< 80

180

Masti na osnovi Li-sopuna (JUS B.H3.634 - 1974) - za vi~ namjena 175 vrlo meka VM-l -15 > 40 1 310...340 meka VM-2 > 40 265...295. -15 180 srednja VM-3 > 40 I 220... 250 -15 185
1

Mast; na osnovi Na-sapuna (JUS B.H3.645 - 1974) - za valjne lefaje MKL-2 -15 140 meka > 35 265~.. 295 srednja MKL-3 > 35 220...250 -15 150
I
1

Grafit;ranamast (JUS B.H3.661 - 1970) LMG-3 > 37 200...250 srednja Saddi: 2... 4 % grafita, 8 % pepela, 2 % vode.

-15

I
1976)
"

95

Masti s mo/;bdenovim disu/fidom MoS2 (JUS B.H3.666 I

MMo-l MMo-2

>40 >40

310...340
1

265...295

-15 -15

175 180

Sadrti:

> 3 % Mo~.

Antikorozijsk; vaze/;n (JUS B.H3.681 - 1977) 200...325 AV-55

AV-65
I

AV-75
I

90...150
1

30...80

55 65 75

608

Izbor mazlva * Pogonski

Mjesto i na<!in
I

uvjeti

podmazivanja

temperatura eC) brzina vrtnje (okr.Jmin)

Maziva po JUS
I

Lehji Klimi letaji podmazivanje uljem, ru(!no ili mazalicama

podmazivanje uljem, cirkulacijsko iIi prstenom

t>

podmazivanje m~u

t< t< t>

n< 50 n=50...2oo n = 200. ..700 OC: n < 50 n = 50.. . 200 n = 200 ... 700 n=700...15oo n= 1500...3000 n.> 3000 OC 60C: mazalicama tIacno 60C

LD lOO LD60 LD45 CP-loo CP-75 CP-50 CP-37 CP-20 CP-7 KH-S LMG-3 MVP-2 MKL-3 KH-T CP-37 CP-20 CP-7

Valjni letaji podmazivanje uljem

t = -25... 40C t=O...60C: n < 700 n = 700 .. . 3000 n > 3000 t=60...90C: n < 700C n = 700 .. . 3000 n > 3000 t> 90C: n<7oo
n

CP-loo CP-37 CP.20

CP-3OO CP-215 CP-75

700

.. . 3000

podmazivanje

n1dCu

n > 3000 t = -20... 125C: normalno optereeenje u_'''.- -!'tereeenje

609

lzbor mazi.. Mjesto i na<!in podmazivanja Zupcani prijenosi Zatvoreni zupcanici podmazivanje cirkulacijsko

P - prenesenasnaga (kW) t=-20...20.C: veliko opterecenje manje opterecenje t = 0... 70.C: n < 350: P< 18 P= 18...65 P> 65 n = 350...1000: P< 11 P=11...50 P> 50 n < 350: P< 18 P= 18...65 P>65 n = 350...1000: P< 11 P= 11...50 P>50 n = 1000...2500: P<7 P = 7 . .. 37 P> 37
n

- tempcratura(.C) - tzup<!anika(okr./min) blZina vrtnje pogonskog

Pogonski uvjeti

Maziva po JUS

ZU-80 ZU-40 ZU-55 ZU-80 ZU-I90 ZU-40 ZU-55 ZU-80 ZU-80 ZU-190 ZU-305 ZU-55 ZU-80 ZU-I90 ZU-40 ZU-55 ZU-80 CP-20 ZU-40 ZU-55 OZ15

podmazivanje u uljnoj kupelji

podmazivanje cirkulacijsko ili u uljnoj kupelji

2500...5000:

Otvoreni zupcanici

P<4 P=4...1 P> 15 t < 60.C

t

Puini prijenosi

- niske
t

normalne

MP4-140 MP4-80 MP4-90 }(H-T OZ5

Lanci i uhd
Gallovi lanci

normalne

- niske
CeliQ1a ud u 610 t - normalnei niske

w'.

(nastavak)
Pogonski uvjcti Mjesto i nal!in
podmazivanja
I

t P, -

tem~tura

(~C)
vrtl\JC
I

Maziva
po JUS

(okr./min) snaga po cilindru (kW)

btzlna

Vodne turbine Potpomi Iclaji

sa cvrstim potpomim prstenom s pomicnim segmentima

I
I

t < 50.C srednja i velika optereeenja, mala i srednja brzina

t < 6O.C: optereeenje < 3,5 N/mm2

I TU- T
I TU-S

Horizontalni potpomi i
grebenasti lefaji

Svomjaci statorskih lopatica, vodivi podvodni Iclaji Glavine Kaplanovih turbina Par ne turbine
LeZaji

I
I

mala optereeenja, velika brzina t < 15.C mala i srednja optereeenja

servomotor servomotor U osovini u glavini

I TU-S
LMG-3
I

CP-300 TU-S

n> 3000 n = 1500...3000

I

TU-VL TU-S

Stapn i parn i strojevi Cilindri

I Temperatura pare: tp < 320.C tp < 260.C

CU-300 CU 250 D-SAE 30 D-SAE40 D-SAE 20Z D-SAE 30

Dizel-motori (stabilni) Vertikalni motori cilindri i Iclaji

I
I
I

PI < 120kW PI> 120kW

PI < 40 kW

Horizontalni motori cilindri i Iclaji Regulatori Protoeni regulatori

PI > 40 kW

TlaCniregulatori
Stapni kompresori za

t - normalne t - normalne - niske

t> lOoC t < 10.C

I TU-S
KU-T KU-S

' TU-S KH-L

regulatore

611

lzbor maziva (nas/avale) Pogonski uvjeti Mjesto i nafin podmazivanja , .Hidraulicki strojevi Stapne pumpe Rotacijske pumpe Stapni kompresori Cilindri i br/ve mali jednostepeni zraeni kompresor vikstepeni kompresor
1

konafna temperatura kompresije (0C) tlak (bar) p

Maziva po JUS

normalno optereeenje normalno optereeenje veliko optereeenje

HU-VL HU-S HU-VT KU-L KU-S KU-S KU-S KU-T KU-NT KU-ET KU-S KU-T KU-T KU-S KU-VT KH-S KH-T KH-T CP-75 CP-50

za zrak, N2, CO, NH3, ~H2 i sI. kompresori za koksni iIi rasvjetni plin
kompresori za metan, propan, butan

p < 6 bar: vani - zimi -Ijeti unutra p < 100bar: 1< 140C 1< 160C / < 190C I> 190C 140C / > 140C / < 140C

,<

kompresori za vlabli zrak iIi plin

rashladni kompresori

1< 135C'
{ / > 135C

za NH) i CO2 za freon i CH3CI za S02 Lefaji i pogonski mehanizam . - cirkulacijsko podmazivanje

tIaeno podmazivanje

Rotacijski kompresori Jednostepeni Dvostepeni Alatni Vodila 612 strojevi

p < 2,5 bar / < p> 2,5 bar: / < /> p < 8 bar /< p> 8 bar: / < />
malo optereeenje veliko optereeenje

140C 180C 180C 140C 180C 180C

KU-S KU-VT KU-ET KU-S KU-VT KU-ET LD-30 LD-60

TEHNOLOGUA Lijevanje Mod e I i po kojima se izraduju kalupi za lijevanje dijele se na: - ViSekratno upotrebive modele koje izradujemo od kovine (eelik, sivi lijev, aluminij, mjed itd.), plasta, drveta Hi sadre. Moraju biti dijeljivi i s kosim bocnim plohama da ih nakon kalupljenja mozemo izvuci iz pjescanog kalupa. Jezgrenici su modeli za izradu pjescanih jezgara. - lednokratno upotrebivi modeli izraduju se od voska (kojega po konacnoj izradi pjescanog kalupa istalimo zagrijavanjem) ili od plasta (UF Hi pjenastoga PS koji se dodirom s vrucom talinom ispare). Osnova za izradu modela je konstrukcijski nacrt. Pri dimenzioniranju modela valja uzeti u obzir kontrakciju lijeva pri skrucivanju i ohladivanju. Stoga su dimenzije modela za nadmjeru povecane s obzirom na konstrukcijski nacrt. Nadmjere Lijev sivi lijev nodularni lijev lijevova (JUS K.H5.050-1959) Nadm'era % veci manji Lijev odljevci odljevci 1,0 0,75 lijevana bronca lijevana AI bronca 2,0 0,5 1,5 0,3 lijevana mjed cincani lijev aluminijski lijev
N adm' era 0/0

veci manji odljevci odljevci 1,5 1,3 2,1 1,8 1,7 1,5 1,2 1,5 1,2 1,0 1,3 1,3

netareni faren;

temperovani lijev netareni bijeli. tareni

- AI-Cu-Mg lijev 1,5 0.5 - crni, faren; 0,5 2,0 1,8 1,4 celicni lijev magnezijski lijev 2,3 2,3 0,5 lijevani Mn celici bijela kovina Na plohama, koje Cc biti obradene, treba na modelu dodati za obradu: Najveca dimenzija odljevka mm ...200 200) ... 300 300)... 500 500)... 800 800)...1200 1200)...)800 1800)...2600 2600).. .3800 3800)...5400

2,0 1.6

2,0

- AI-Mglijev

Dodatak

za obradu'

u mm

sivog lijeva 1 II 2...3 2 .. . 3 3.. . 4 3. .. 5 4...6 5...7 6...8 -

za odljevke od celicnog lijeva 1 II 6...7 7 ... 9 9. . . 12 10.. . 13 12...15 14...16 16...21

5400)...

3...5 3...4 5 ... 6 3 ... 4 6... 8 4... 5 7... 9 4... 7 8...10 6...9 9...11 7...10 10...129...1215...18 11... 14 12...16

nefeljeznih 1 2...2 2...2 3...3 3...4 4...5 4...5 5...6

14...18

24...30

18...24
izradi

kovina II 3... 4 4... 5 5... 6 5... 7 6... 8 7... 9 8...10 9...11 10.. . 13 12...16

- pri masovnoj izradi odljevaka,

II

- pri

pojedinacnoj

613

. .1

Zbog vea: preglednosti pri izradi kalupa i upozorenje za koji je lijev predviden pojedini model (nadmjere!) oznaeuju se pojedine plohe na modelima posebnim bojama. Boje model a
sivi crveno rote crte* modro nodularni IjubiCasto rote erte. Li 'ev teke tempe- celicni lake rovani kovine kovine sivo rote erte. modro rote crte. zeleno 'rote ertctuto crvene crte. modro Povriine modela i jezgrenika povriine na kojima ostaju odIjevci neobradeni povriine na kojima Ccse odIjevci obraditi mjesta za rashladne ploCei ulotene tmove sastavi dijeljenib modela jezgreni oslonci

crveno crveno crveno crveno crni rub cmo

Manje se plobe oboje tom bojom u cjelini.

Modeli nisu potrebni pri posebnom nal!inu lijevanja (tlaenom, kokilnom, centrifugalnom, kontinuiranom itd.). Kalupi su pomocno sredstvo u kojima se uljevena kovinska talina hladenjem skrucuje u odljevak. Kalupi moraju izddati visoke temperature taline, ne smiju s njom reagirati, moraju biti i kod tih lemperatura dovoljno evrsti i porozni za odvodenje nastalih plinova. Razlikujemo: - Kalupe za jednokratnu upotrebu, koje izradujemo nabijanjem Ijevackog pijeska. Ljevacki pijesak sastoji se pretezno od kremenih zmaca (Si02), ima visoko tali~te (1720 0c) te postaje gnjecav tek povrh 1600 QC. Debljina zma krere se izmedu 0,06. . . 0,5 mm (u ovisnosti od tra!ene gIatkoce ploha odljevka i njegove velil!ine). Kremenova zma sama su sipka. Vezemo ih dodatkom veziva. Najoubifajenije vezivo je gIina (2...30%) uz dodatak vlage (5...15%). Po kolicini gline u Ijevackom pijesku razlikujemo suhi, polumasni i masni pijesak. Suhi pijesak ima najvecu propustivost za plinove, ali manju cvrstocu. UpotrebIjavamo ga npr. zajezgre (do 5% gline). Polumasni pijesak upotrebljavamo za
svjeze kalupe, a masni

- najvere

evrstoee

- za

su~ene

kalupe.

Osim

posebnih

vrsta anorganskih veziva (gIine s odredenim mje~avinom AI203 i Si02 uz dodatke K, Mg i sI.) upotrebljavamo i organska veziva (uljna, ~krobna, od plasta - PF, UF i sl.), narol!ito pri izradi jezgara i Ijevackih maski (za velike serije malih odljevaka - po Croningu). Kalupljenje moze biti rucno (pri pojedinacnoj izradi odljevaka i pri velikim odlj~vcima) ili strojno (pri masovnoj izradi manjih odljevaka).

614

Pjescani kalupi Dijeljeni kalup za model za visekratnu upotrebu:

1 - kalup

56. . . 71 2 6 1 2 6 54 8Kalup za model (od plasta) za jednokratnu upotrebu: 123456-

El
..

- - -. .

2 - jezgra 3 - ulijevak 4 - razvodnik

privodnik odljevak pojilo jezgreni oslonac kalup ulijevak razvodnik privodnik odljevak pojilo (odusnik)

U pojilu (koje mora biti dovoljno veliko pri punim, debelim odljevcima) mora se talina odrtati tekucom (toplinskom izolacijom iIi dodatnim zagrijavanjem) sve do skrucenja odljevka, da bi se sprecilo stvaranje lunkera u odljevku. Za odvod zraka valja namjestiti na najvisim mjestima modela odusnike, koji mogu takoder preuzeti ulogu pojjla. Pijesak u kalupu valja na mjestima probosti (zracnici), kako bi pri ulijevanju nastalim plinovima olaksali izlaz. Pri dijeljenom okviru za kalup moramo gornji dio cvrsto spojiti s donjim dijelom, da se ne bi dignuo zbog hidrostatskog uzgona. Da uzgon u talini ne bi skrivio iIi srusio jezgre, ucvrscujemo ih osloncima i opteretimo utezima. - Kalupi za vlSekratnu upotrebu izraduju se od kovina, grafita iIi keramike. Kokile su kovinski kalupi (obieno od eelika iIi sivog lijeva) pomocu kojih je moguce izraditi vrlo tocne odljevke (s toler. :to,3. . . :to,05 mm). U potpunim kokilama su i jezgre kovinske, u dijeljenim kokilama su jezgre od pijeska. Talina se ulijeva u kokile otvorenim mlazom. Zbog vise cijene upotrebljavamo kokile pri masovnoj izradi odljevaka. Zbog velikih temperaturnih opterecenja je njihova primjena ogranicena na I' I
I

mn
345

izradu odljevaka od slitina nizeg talista (Sn, Zn, Pb

Centrifugalno

lijevanje, pri kojem se talina zbog rotacije kokile sabere uz

- AI, Mg, mjedi).

I
I

vanjskunjenustijenku,prikladno za izradulijevanih je kolutai cijevi.

Pri kontinuiranom lijevanju se kovinska talina ulijeva u obostrano otvorenu kokilu (zatvorenu samo pri pocetku postupka). Talina se u kokili skrucuje toliko, da nastane dovoljno cvrsta vanjska kora, koja omogucuje izvlacenje odljevka. Postupak je prikladan za kontinuirano lijevanje punih iIi supljih profila (u duljinama koje ogranicava samo vanjski uredaj radnih prostorija).

615

Dozvoljeno

odstupanje

pri dimenzijama

neobrad.

odljevaka

od sivog i lelilnog tolerancija

lijeva i za 00-

Preporueene

smjernice

(pri dimenzijama

bez propisanih

Ijevkeu pj~ne
Nazivna mjera ... 6 6).. . 10 10).. . 18 18). . . 30

kalupe).- Mjere u mm.

Sivilijev kaluprenje* meno strojno vel. deblj. vel. deblj. :tl :t 1,5 :tl :t2,5 :t2 +2 -1,5 +2 :t3,5 -1,5 :t2,5
Celieni lijev

meno strojno vel. deblj. vel. deblj. +3 -2 -

kaIupljenje*

- :t3

1-

30).. . 50 SO)... 80 80)... 120 120)... 180 180)... 250 250)... 315 315)... 400 400)... 500 500)... 630630)... 800
800). . .1000 1000).. .1250

+3 -2

+4 -3 +6 -4 +7 -5
+10 -7

:t7 +4 +5 :t8 -2 -3 :t4 :t4,5 :t3,5 +6 :t9 -3 +5 +2,5 -1,5 +7 :t11 -3 :t5 -4 +8 :t12 . +7 - -4 :t6 +9 :t13 -4 +3 - -4 -2 +10 :t 15 +8 :t7 -5 - :t 16 -4 :t8 +4,5 +11 -2,5 -6 +9 -5 +12 -6 +5 -3 -+13 +11 --7 -6 +15

- -2

+4

:t2 +3 :t4 -2 :t5 :t3

1250).. .1600
1600). . .2000

+6 -4

+13 -9 +8 -5
(promjer,

stupanja pri debljini stijenki. 616

2000). . .2500
vel. odstupanje

-8 +16 -8 +18 -9 +20 -10

-7 -

+14

pri velieini odljevka

~irina, duljina);

deblj. -

od-

Dozvoljena odstupanja pri dimenzijama kovina

za neobradene odljevke neieljeznih tolerancija i za

Preporurene smjemice (pri dimenzijama bez propisanih odljevke u pjeRanim kalupima). - Mjere u mm. Odljevci tekih kovina Nazivna mjera ... 6)... 6 10 kaJupljenje fUmo stmjno vel. deblj. vel. deblj. :!:1 :!:1,5

Odljevci lakih kovina kaJupljenje fUmo stmjno dij.

:!:1,2

jez.
:!:1,6

dij.
:!:0,6

jez.
:!:0,8

I-:!:1,5

+2 +2,5 -1,5 +3 -2 :!:1,5

-1

+1,5 +2 -1,5 :t2 +2,5 -2 +3 -2

:!:1,6 :!:2 jedn. :tl :!:1,2 :tl,4

:!:2,3 :!:3 sast. :tl,6 :!:1,9 :t2,2 :t2,5 :t2,9 :t3,2

:!:1,2 :!:1,5 :!:1,8 :t2,2 jedn. :to,8 :!:0,9 :tl,1 :tI,2 :tt,4 :tt ,6 sas!. :tl :tl,2 :tl,4 :tl,6 :tt,8 :!:2

10). .. 18 18)... 30)... 50)... 30 50 80 :t2

+3,5 -2,5 f--:t2,5 +4,5 -3

:!:2

80)...120 120). . . 180 180). . . 250 250). . . 315 :t4 :t3,5

I--

+5 -4 :t3

:tl,6 :tl,8

:!:3,5

:t2

:!:2,2 :1:3,6 :!:1,8 :!:2,2 315)...400 Oznake za odstupanja: vel. - za velianu odljevka; deblj. - za debljinu stijenki; dij. - pri dijeljenom kalupu; jez. - za kalupe s jezgrama; jedn. - pri jednodijelnim kaJupima; sast. - pri sastavljenim kalupima. CBcenje odljevaka Postupak egcenja odljevaka: istresanje pijeska obavlja se rueno iIi strojno (vibratorima); - grubim Ciseenjem odstranjuje se say pijesak i to rueno ilili strojno (pneumatskim dlijetima, u okretnim bubnjevima, pjeskaranjem kremenovim ili eelienim zrnjem - pneumatski Hi mehaniekim bacaeima. vodenim mlazom - 25 . . . 150 bar); - priljevci (ulijevci i pojila) odstranjuju se piljenjem, plamenim iIi luenim rezanjem, brusnom ploeom; - bru~enjem se poravnavaju neravnosti ploha po odstranjenju priljevaka i sI. Eventualne gre~ke odljevaka popravljaju se isjecanjem iIi zavarivanjem.

617

Plasticna obrada Plasticna obrada preoblikovanje - je radni postupak u kojem krutom kovinskom materijalu (sirovom odljevku ili vec prije preoblikovanom poluproizvodu, npr. limu) plasticnom (trajnom) deformacijom promijenimo oblik, pri cem se ujedno promijeni i struktura materijala. Preoblikovanje se zbiva u podrucju prisilnog tecenja kovine Hi slitine. S obzirom na temperaturu preoblikovanja razlikujemo: . - preoblikovanje u hladnom, tj. pod temperaturom rekristalizacije, pri cem materijal ocvrsne (povecavaju se cvrstoca i tvrdoca uz smanjenje rastegljivosti),

preoblikovanje

u toplom,

tj. nad temperaturom

rekristalizacije,

pri cern

materijal ne ocvrsne, jer se pritom nastala naprezanja usput gube. Porastom deformacije rastu i naprezanja u materijalu. Pri prevelikoj deformaciji materijal se kida. Stoga je velicina deformacije pri preoblikovanju ogranicena. Naprezanja, koja nastaju zbog ocvrscivanja pri preoblikovanju u hladnom, mogu se iarenjem odstraniti, nakon cega se materijal moie dalje preoblikovati. Na taj nacin moiemo postepenim preoblikovanjem i meduiarenjem postici vrlo velike deformacije materijala. Znacajna je brzina deformacije. Pri malenoj. brzini deformacije materijal ce se prognjeciti do u dubinu presjeka, pri velikoj brzini stici ce deformacija samo do manjih dubina. Najznacajniji su primjeri preoblikovanja: Kovanje Kvalitetne dijelove kompliciranih oblika i s velikim razlikama presjeka izradujemo najjednostavnije kovanjem valjanih profila (stapova, traka) u otkovke. Kujemo obicno u toplom. Pri kovanju u hladnom materijal jako ocvrsne, a tada su moguce .samo male deformacije. Slobodno kovanje (a) - rucno ili strojno - sastoji se iz velikog broja udaraca, a upotrebljava se pri pojedinacnoj izradi i pri velikim otkovcima. Kovanje u kalupu (b) sastoji se iz manjeg broja udaraca, daje tocnije dimenzije otkovka, a upotrebljava se pri masovnoj izradi. Pri valjanju lima ili profila medu dvama valjcima smanjujemo debljinu izratka za razliku I1.h
(= ho

Va/janje

618

~
'q'i<'

h) koja je ovisna od promjera

valjaka

2 R

i koeficijenta trenja /l
""

o ""

I1.h~ 2 R(l - cos a)

= 2 R(l - l/ViT+l)

.-t-. \.....

Fino valjanje (glacanje) je fina obrada tokarenih iIi brusenih kovinskih ploha plasticnom deformacijom pri kojoj povrsinski sloj jako ocvrsne.

Utiskivanje Utiskivanje patrice (utisnog alata pozitivnoga oblika) u materijal izradujemo razne gravure ili udubine (negativnog oblika). Istiskivanje Hladnim istiskivanjem materijala kroz matricu (istosmjemo - a, b) iIi protiv patrice (protusmjemo - c) oblikujemo ~tapove, profile, cijevi (u prvom redu od Sn, Pb, Zn, AI, Cu i sI.). Vucenje (kalibriranje) Vueenjem odvaljaka kroz matrice (a, b) iIi valjke (c) dobivamo vua cene profile i ticu. Duboko izvlacenje Duboko izvlacimo lim iz pripremljenih odrezaka pri jedno(platina odn. kruZno izrezanih rondela) stavnim proizvodima u jednom stupnju, pri kompliciranijim u vge stupnjeva. Savijanje Savijamo u prvom redu lim i trake i to: slobodno (a, b),pomocuvaljaka (c), u kalupima (c, d) Hi postepenim razvlacenjem preko modela (e). Smicno preoblikovanje Smicno preoblikovanje upotrebljavamo npr. za savijanje ~tapa u koIjenCastu osovinu (a), stvaranjerupa ulimu-a-

stih (b) Hi s prirubom

(c).

Odrezivanje Odrezivanje je postupak pri kojem smicnim optereeenjem odvajamo cestice izratka. 619

,f
Oblikovanje plasta Vea je dio oblikovanih proizvoda i poluproizvoda od plasta - termoplast; od duroplasta ih je manje. Termoplaste mozemo lijevati (teZinskim Hi centrifugalnim postupkom), no mnogo vi~ ih oblikujemo tlaenim lifevanjem u kokilama (proizvode kabastog oblika) Hi istiskivanjem kroz sapnice (profile, cijevi, ploce). Dodatnim razvlaeenjem izraduju se folije (debljine 0,02...0,3 mm). Duroplaste lijevamo Hi pre~amo u kalupima (tlakom 150. . . 1000 bar pri temperaturama alata 140... 180C). Primami oblik plasta za preradu su pr~ak i zmje. Pri tlacnom lijevu i istiskivanju materijal se potiskuje puznim vijkom Hi klipom, a za preSanje upotrebljavaju se pre~e (tijeskovi) i to: ruene (50 . . . 800 kN), mehanicke (400...1500 kN) iIi hidraulicke (150.. .10000 kN).
.

SINTEROVANJE

Sinterovanjem spajamo materijale (kompozite) iz komponenata koji se drugim tehnoloskim metodama ne daju spajati (iIi veoma te~ko). Mje~avinu komponenata u obliku pr~ine (velicine zma 1...500 J1I11) ponajprije stisnemo (hladno Hivruce) velikim tlakom (1 . . . 10 kbar) u konacni oblik, da bi ih nato pri visokim temperaturama sinterovali (difuzijski stopili). Temperature sinterovanja su: za bakrene slitine 600 . .. 800C, za zeljezne slitine 1000 . . . 1300 C, za karbidne tvrde metale 1400 . . . 1600 C, za Mo, W, Ta i sI. 2000. .. 2900 C. VeliCinom zrna komponenata, tlakom vanja utieemo na poroznost sastavljenoga volumenski udio pora do 60% do 30% pri tlacenju i temperaturom materijala: upotreba filteri klizni leZaji sintero-

15. . .20% do 5%

- strojni dijelovi - vrlo evrsti strojni dijelovi

Primjeri upotrebe: karbidni tvrdi metali: sinterovanje tvrdih i krhkih volframovih, molibdenovih iIi tantalovih karbida Zilavim vezivom, npr. kobaltom; - dijamantne kovine: sinterovanje dijamantnog zrnja (iIi drugih tvrdih tvari, npr. korunda) kovinskim vezivom; slitine komponena~a vrlo raznolikih tali~ta: sinterovanje kovina razmjerno visokog tali~ta (Fe, Ni, Co) s kovinama vrlo niskih tali~ta (Zn, Cd, Pb); slitine za filtere i klizne leZaje: sinterovanje kovina i kovinskih spojeva reljene poroznosti (kod leZaja valja pore napojiti uljem); slitine za eetkice kolektorskih elektricnih strojeva: sinterovanje grafita (klizavost) i bakra (vodljivost); slitine za elektricne kontakte: sinterovanje volframa ili molibdena (tvrdoes) s bakrom iIi srebrom (vodljivost).

620

..J

ZA VARIV ANJE KOVINA Zavarivanje pritiskom (JUS C.T3.001 - 1971) 1. Kovaeko za varivanj e. Dijelovezagrijemo u peCi do bijelog :tara, dezoksidiramo povriine (npr. OOraksom) te ih zavarimo udarcima eekieem. 2. Plameno zavarivanje pritiskom. Dijelove zagrijemo plamenom te ih zavarimo pritiskom. 3. Aluminotermijsko zavarivanje pritiskom. Dijelovezagrijemo toplinom egzotermne reakcije aluminija s oksidom kovine, koja se zavaruje, te ih zavarimo jakim pritiskom u preSama. 4. Ceono zavarivanje elektrienim otporom a) Zavarivanje pritiskom je postupak u kojem propu~tamo jaku elektricnu struju kroz oba dijela ~to ih zavarujemo, a koji su u stalnom dodiru. Na mjestu dodira stvara se Jouleova toplina pa se dodirno mjesto jako ugrije. Kad sepostigne temperatura zavarivanja, oba dijela zavarimo jakim pritiskom. b)' Zavarivanje iskrenjemjepostupak pri kojem propu~tamo elektrienu struju kroz 000 dijela ~to ih zavarujemo, a koji se izmjenieno dotieu i razmieu, tako da se pojavi iskrenje zOOg kojega se dodirno mjesto jako zagrije. Kad se dostigne temperatura zavarivanja, oba dijela zavarimo jakim pritiskom. 5. Preklopno zavarivanje elektricnim otporom a) ToC/aJsto zavarivatife je zavarivanje dvaju dijelova stisnutih izmel1u dva pritiskivaea, kroz koje dovodimo elektricnu struju. Dodirno se mjesto obaju dijelova ugrije Jouleovom toplinom te se zavari pod pritiskom. To ponavljapo toekama. mo na limu u stanovitim razmacima b) Ko/utno zavarivanje srodno je toekastom zavarivanju, ali su pritiskivaci izvedeni u obliku koluta koji valjanjem po dijelovima ~to ih treba zavariti

daju neprekinutzavar.

c) Bradavicasto zavarivatife je tockasto zavarivanje na pojedinim posebno ispupeenim mjestima lima (bradavicama) kroz koja prelazi elektricna struja. 6. Indukcijsko za varivanje. Dijelove zagrijemo visokorrekventnom 'strujom te ih zavarimo pritiskom. 7. Za var i vanje trenjem. Dijelove zagrijemo trenjemizmel1udodirnih ploha mirujueeg i rotirajuceg dijela te ih zavarimo pritiskom. 8. Hladno zavarivanje. Dijelove dovedemo do tjesnog dodira te ih jako stisnemo. Pri tom se pojavljuje medusobno prodiranje elementarnih Ccstica iz jednog dijela u drugi pa se oni kovinski spoje. 9. Zavarivanje ultrazvukom. Dijelovi se zagriju toplinoin trenja zOOg ultrazvucnog titranja, a zatim ih zavarimo pritiskom. 10. Za var ivanje difuzij om je spajanje kovina ukrutom stanju u odreI1eni Cas pri odgovarajueoj temperaturi i umjerenom pritisku. Uvjet za uspj~n difuzijski proces je velo cista dodirna povriina, a katkada i za~titna atmosfera. 11. Zavar i vanje eksplozijom je spajanje dvaju dijelova pritiskom ~to ga stvara sila eksplozije.

621

,T
Zamivanje taljeajem (JUS C.T3.00l 1971) 1. Ljevacko zavarivanje upotrebljavamo uglavnom za popravak pokvarenih odljevaka. Pokvareni dio, ugraden u poseban kalup, preIijevamo taljevinom dok se mjesto kvara ne zatali. 2. Aluminotermijsko zavarivanje taljenjern. Termitni praak, smjesa aluminija i feljeznog oksida u prahu, izgara pri visokoj temperaturi uz oksidaciju aluminija i oslobadanje zeljeza iz feljeznog oksida. RastaIjenim se feljezom zavaruju eeIifui dijelovi. . 3. Z a v a ri v a nj e p Ia men 0 m. Za stvaranje plamena sluze acetilen, rasvjetni pIin, vodik Hi tdki ugljikovodici (benzen, tdki benzin) s kisikom iIi zrakom. Na:jbolji plamen daje acetilen s kisikom. Kao dodatni materijal sluZe tice za zavarivanje koje talimo u plamenu. 4. Lucno zavarivanje kovinskom elektrodom Plameni luk nastaje izmedu kovinske elektrode i predmeta koji zavarujemo. Ako se elektroda tali, sluzi jo~ i kao dodatni materijal. Kovinske elektrode koje se ne tale (volfram), sluze samo za stvaranje elektricnog luka, a ako je potreban dodatni materijal, dobiva se taljenjem dodatne zice u plamenom luku. a) Lucno zavarivanje u sJobodnoj atmosferi - golom elektrodom

- elektrodom s pl~tem
- elektrodom s jezgrom - polofenom elektrodorn b) Lueno zavarivanje u zaJtitnoj atmosferi u inertnom pIinu (Ar, He itd.) volframovom (tungsten) elektrodom (postupak TIG) kovinskom (metal) elektrodom (postupak MIG)

I
I I

u ugljicnom dioksidu (CO~

kovinskom elektrodom (postupak u vodenoj pari iIi smjesi mtitnih

pod mtitnim prahom (postupak EPP) pod mtitom vodika atomiziranjem (disocijacijomvodikovih molekula i njihovim ponovnim spajanjem, ~topovisujetemperaturu na mjestu zavarivanja). s. Lucno zavarivanje ugljenom elektrodom Plameni luk nastaje izmedu dviju ugljenih elektroda iIi izmedu elektrode i predmeta koji zavarujemo. Po potrebi dodajemo - zicom za zavarivanje jo~ i dodatni materijal. Postupak se moZe obavljati u slobodnoj iIi mtitnoj atmosferi, a upotrebljava se za tanke Iimove i za kutne zavare. 6. Zavarivanje pod troskorn Proces pocinje kao kod postupka EPP. Kad se skupi dovoljno troske koja pokriva rastaljenu kovinu, ugasi se plameni luk, a dodatnu zicu, koju primieemo, talimo Jouleovom topIinom ~to se razvija pri prolasku elektricne struje kroz trosku. 622

MAG pIinova

CO2)

7. Posebni postupci zavarivanja a) Zavarivanje elektronskim snopom Kineticka se energija ubnanih elektrona pri udaru u kovinu pretvara u toplinu kojom talimo materijal. b) Zavarivanje plazmom Kovinu talimo toplinskom energijom plazmenog luka. (Plazma nastaje disocijacijom i ionizacijom plina.) Rastaljenu kovinu ~titimo za~titnim plinom. c) Zavarivanje laserom Kovinu talimo usmjerivanjema laserskog snopa na mjesto zavarivanja. Ne moze se zavarivati neprekinuto, vec samo u tockama. Mogu se zavarivati vrIo sitni predmeti. Aluminotermijsko zavarivanje Aluminotermijsko zavarivanje je postupak zavarivanja kemijskom energijom koja se oslobada pri eksotermijskoj reakciji medu aluminijem i zeljeznim oksidima. Reakcijska smjesa - termit - sastoji se od jednog dijela aluminijskog pr~ka i triju dijelova zeljezni~ oksida (okujina) - kao eksotermijskog dijela smjese te sitnih celicnih otpadaka i legirnih dodataka za dodatnu kovinsku masu. Pri eksotermijskoj reakciji (redoks) termita reducira aluminij zeljezne okside te i sam oksidira, pri cem se oslobada znatna toplina (temperatura dostize2800.. .3000 0C): . 3 FeO + 2 AI -+ 3 Fe + AI203 + 835 kJ Fe203 + 2 Al -+ 2 Fe + Ah03 + 820 kJ

.l

Postupak je prikladan za zavarivanje te~kih strojnih dijelova, tracnica i sI. Otpomo zavarivanje Za zavarivanje potrebna toplina stvara se u dodiru medu dijelovima koje treba zavariti kao Jouleova toplina

Q=Ult=12Rt gdje su: U - napon, I - struja, R - elektricni otpor i t - vrijeme. U medusobnom dodiru obaju dijelova moze se postici temperatura 1260. . . 1480 DC,~toje dovoljno da se materijaI pod pritiskom zavari.
Debljina pojedinog lima mm 0,1.. .0,3 0,4.. .1,0 1,2.. .2,0 3 izoad 3 Promjer elektrode mm 5 6... 10...12 12.. . 15 8 8.. .10 Debljina pojedinog lima mm 0,5 1 2 3 4 5 6 asti lim 400 500 800 1200 1500 1900 2300 Pritisak elektrode N oksidirani lim 800 1000 1500 1900 2400 2900 3500

623 L...

."
Zavarivanje plamenom

:l:ice za zavarivanje

plamenom

(JUSC.H3.051-1981)

Za zavarivanje plamenom celika upotrebljavamo eelicne Zice koje se oznaeuju dvostrukom oznakom i to: - opCom oznakom P- i - dodatnom oznakom s tri simbola koji oznaeuju mehanicka svojstva Zice i to (redom): vlacnu evrstoeu Rm u N/mm2, postotno produljenje A u % i prekidnu energiju (udamu Zilavost) KV u J: Cvrstoea Rm N/mm' Simbol Postotno produljenje A % Simbol Prekidna energija KV J Simbol

340 340 400 430 470 510 550 590

0 Z Y 1 2 3 4 5 6

14 14 18 22 26 30

0 Z 1 2 3 4 5

30 30 60 90 120 150

Z 1 2 3 4 5

Primjer:
svojstva Zice: Rm

= 480

N/mm2,

A = 29%,

KV

= 100 J

oznaka: P-343 Promjeri Zica: (1,0) (1,6) 2,0 2,5 3,15 4,0 5,0 6,3 mm. Duljina Zica: u komadima od 1000 mm, u svicima do mase 40 kg. Zavarivanje acetilenskim plamenom Kisik Debljina potroak predmeta pretlak bar Vb mm 0,2.. .0,5 0,5...1 1...2 2.. .4 4.. .6 6...9 9.. .14 14.. .20 20...30 0,5 0,75 1 1,25 1,5 1,75 1,75 2 2,25 50 85 165 325 500 750 1200 1700 2500

Acetilen potroak Vb 50 75 150 300 475 700 1100 1600 2350

celik

Bmna zavarivanja mIh lake kov. 12.. 8.. 7.. 4.. 4.. 2.. 1.. 0,6.. .15 .12 .9 .8 .6 .3 .2 .1,2

10...12 7.. .10 6... 8 5...7 4.. .6 3.. .5 2.. .3,5 1,5...2,5 1...2

30.. .50 50...70 70. . . 100 l 624 I

2,25 3 3,5

3500 4750 7350

3300 4500 7000

0,7.. .0,9 0,5.. .0,7 0,3 . .. 0,5

Zavarivanje vodikovim plamenom

Debljina predmela mm 0,2...0,5 0,5.. . 1 1...2 2...4 4...6

pretlak bar 0,75 1 1 1,25 1,5

Kisik polrok Vb 35 75 150 300 500

Kisik

Potrooak vodika Vb 140 300 675 1350 2250

Baina zavarivanja mIh 7...10 6...9 4...7 3...5 2...3,5

Baina zavarivanja mlh 4...7

Zavarivanje plamenom Debljina predmeta mm 0,2.. .0,5 0,5...1

rasvjetnog plina potro!ak Vb 80 130 270 500 Rezanje kovin3 POlro!ak rasvjetnog plina Vb 200 350 600 1200

1...2

2...3,5

pretiak bar 1 1,25 1,5 1,75

2. ..5
1,5-...3 1...2

Re z a n j e k 0 v i nap I a men 0 m (autogeno) upotrebljava se za eelik, pri eemu se iskori~tava toplina izgaranja (oksidacijska) zeljeza. Upotrebljavamo gotovo sam kisik. Posebno se lako plamenom reze nelegirani ili slabo legirani meki celik C < 0,3%, pri tvrdem eeliku C > 0,5% je rezanjem plamenom moguee jedino dodatnim zagrijavanjem. Rezanje plamenom legiranih eelika ovisno je od pojedinih legirnih komponenata. Razliciti posebni postupci rezanja plamenom omogucuju rezanje i u slueajevima kad obiean postupak nije upotrebljiv. Rezanje plamenom nelegiranih celika Debljina predmela mm 5 10 20 50 100 150 200 300 Kisik pretlak bar 2,0 3,0 4,0 5,0 7,5 9,0 10,0 13,0 polro!ak Um 65 120 215 580 1240 2180 3125 5650 POlro!ak acetiJena Um 13,0 20,0 22,5 57,0 111,0 155,0 190,0 258,0 Baina rezanja mIh 22 19,5 16 11 7,5 6 5 3,75

Sivi lijev, bakar i lake kovine rezemo pro t a Ij i van j e m plamenom ili elektrodom (rezne povrlinenisu osobito Ciste). 41 - Slrojarski priru~nik 625

ElektroluCno

zavarivanje

Za elektrozavarivanje na vanj~tinu razlikujemo

celika"upotrebljavaju

se celicne elektrode. S obzirom

gole elektrode, elektrode s jezgrom, elektrode s pla~tem (oblozene). Obloiene elektrode za rucno zavarivanje nelegiranih ili slabo legiranih lelika s malo ugljika (JUS C.H3.011 - 1982) Oznaku elektrode sastavljaju: - opCa oznaka, - oznaka mehanickih svojstava,
oznaka oznaka tipa pla~ta, iskoristivosti,

- oznaka poloZaja zavarivanja, - oznaka vrste struje. 1) Opca oznaka elektrode je: E 2) Oznaka mehanickih svojstava: Postotno Temperatura koja Vlana vrstob. produljenje odgovara udamoj A Zilavosti Oznaka Rm % N/mm' KV = 28 J min. .e 430 20 +20 431 22 0 432 430.. .510 433 24 -20 24 -30 434 435 24 -40 1 510 18 +20 511 18 0 512 510...610 20 513 -20 20 514 -30 20 -40 515 I

Vrsta plta kiseo kiseo ruillan baziean celulozan

3) Oznaka vrste pl~ta Oznaka A AR B

Vrsta plta oksidan rutilan - osrednje debeo (TiO,) rutilan - debeo ostale vrste

Oznaka 0 R RR S

4) Iskoristivost (JUS C.H3.020 - 1982) je omjer kovinske mase rastaljene dodatne tvari i ukupne mase Gezgre i pla~ta) ispitivane elektrode. Oznaka iskoristivosti navodi se samo u slueaju, ako je njena vrijednost veCa od 105% i to uvijek zaokruZeno na pune desetice, tj.: 110 - 120 - 130 - 140 itd.

, J

626

5) Oznaka polozaja zavarivanja: Polozaj pri zavarivanju svi polozaji svi polofaji osim okomito prema dolje svi sucelni i kutni polofaji u horizontalnom i horizontalno okomitom poloiaju svi sueelni i kutni spojevi u horizontalnom polozaju svi polozaji u koritastom polozaju 6) Oznaka vrste struje Izmjenicna struja Istosmjema struja nazivni napon praznog hoda preporucen polaritet + +ili-

Oznaka 1 2 3 4 5 Oznaka 0 1

+ +ili-

50 V 70V 90 V

+ +ili+

2 3 4 5 6 7 8 9

Tablica vrijedi za elektrode promjera d ~ 2,5 mm. Pri manjim je promjerima potreban vi~i napon praznog hoda. 7) Za bazicne elektrode (B) oznacuje se i kolicina vodika u cistoj kovini zavara: Kolicina vodika u ml Oznaka u 100 g ciste kovine zavara mV100 g H 3...5 2H 1.. .3 3H 1 P rim j e r i z a oznake elektroda:

iznad

Opla~tena
71 J pri

elektroda
+ 20C i iznad

s rutilnim
20 J pri

pla~tem

osrednje

debljine,

Rm iznad 500 N/mm2, postOI. produljenja A iznad 23 %

- 20C,

rudarne

vlacne cvrstoce

zilavosti KV
polozajima

za zavarivanje

u svim

izmjenicnom strujom i s naponom praznog hoda 50 V ili istosmjernom strujom na pozitivnom polu: oznaka elektrode: E 43 2 R 13 Opla~tena elektroda. s bazicnim pla~tem, vlacne cvrstoce Rm iznad 560 N/mm2, postot. produljenja A iznad 22% i udarne zilavosti KV iznad 47 J pri -20C, iskoristivosti 158%, za zavarivanje u svim poloZajima osim okomito prema dolje pomocu istosmjerne struje, uz koliCinu vodika u Cistoj kovini zavara 1...2 ml!100 g: oznaka elektrode: E 51 3 B 16020 2H

627

Elektrode s pial/em za rucno zavarivanje sivog lijeva (JUS C.H3.016 - 1984) Oznaku elektroda tvore: opCa oznaka oznaka kemijskog sastava oznaka vrste pla~ta oznaka poloZaja zavarivanja i vrsta struje. E. Vrsta slitioe Cistekovioe zavara sivi lijev sivi lijev, legirao iz pla$ta felik slitina nikla i zeljeza slitioa nikla i bakra nikal aIumioijska brooca kositreoa brooca Ozoaka elektrode FeC I FeC2 Fe NiFe

I) OpCa oznaka elektrode:

2) Oznaka kemijskog sastava: Vrsta elektrode karakteristiCoi sastav. u % skupioa Fe + 3,4 C; 2,9 Si oa osoovi Fe + 0,15 C; 0,03 Si zeljeza oa osoovi nikla Fe + 53 Ni; 4,0 Si 55 Ni; 40 Cu; 4,5 Fe 65 Ni; 30Cu; 4,5 Fe 85 Ni; 8 Fe; 4,0 Si Co + lOA! Cu + 5 So Co + 8 So

{NiCu I NiCu2
Ni CoAl

na osnovi bakra

( CuSo 1 CoSo 2

Navedeoe su zaokruZeoe prosjeene vrijedoosti karakteristicnih sastavioa. Podroban kemijski sastav svih navedenih elektroda vidljiv je u staodardu JUS C. H3. 0 16 - 1984. 3) Ozoaka vrste pla$ta:

Vrsta pla$ta bazieao grafitao baziean s grafitom oa osoovi soli i celuloze ostaIe vrste

Ozoaka B G BG S V

4) Oznaka polozaja zavarivanja i vrsta struje Ovdje vrijede jednake oznake kao kod elektroda za zavarivanje celika str. 627 (pod 5 i 6).

- vidi

Pr i m j e r oznake elektrode: Elektroda s pl~tem sa Cistom kovinom zavara FeNi (55/45%), s grafitnim pl~tem, samo za horizontaIni poloZaj zavarivanja istosmjemom strujom na pozitivnom polu iIi izmjenicnom strujom pri naponu praznog hoda 75 V: oznaka elektrode: E (NiFe) G 49

I l

628 J

Potrebna jakost struje Gole elektrode, elektrode s tankim platem i elektrode s jezgrom promjer mm jakost struje A 2 50... 70 3 90.. .130 4 140.. .190 5 190.. .250 6 240.. .330 Debljina lima s mm Elektrode s debelim pla!tem promjer mm jakost struje A 2 50... 80 60.. .110 2,5 90.. .160 3,25 4 130...200 5 180.. .260 6 230. . . 350 Razmak limova b mm 0 0,5 1 2 2 2 1 Promieri elektrode mm gole, s tans debelim kim pldtem, platem s jezgrom 2 2 2 2 2 2,5 3 3,25 4 4 4 4 4

Priprema celika za zavarivanje (neki slucajevi) Slika

..j
b !

1 1,5 2 3 4 5 5 6

...

8 10 12 14 16 14 16 18 20 25

2 2 2 2 2

1,5

4, 5
4, 4, 4, 4, 4, 5 5 5 5 5

12

1,5
1,5 1,5 1,5 2 2

4, 5 4, 5 4, 5 4, 5 4, 5 4, 5

3,25, 4 3,25, 4 3,25, 4, 5 3,25, 4, 5 3,25, 4, 5 4, 5, 4, 5, 3,25, 4, 5 3,25, 4, 5 3,25, 4, 5 4, 5, 4, 5,

6 6

6 6

Priprema rubova za zavarivanje celika pri vecim debljinama Dubina Kut Debljina lima otvora otvora Skica s a b a mm mm mm

U
/N

50 60 70
80

30 36 42
48

20 24 28
32

60 60 50
50

60 60 60
60

90
100 110 120

54
60 66 72

36
40 44 48

50
50 45 45

50
50 50 50 629

"

Priprema rubova za zavarivanje za dvostruki Debljina ploa s mm 140 160

U-zavar kod debelih ploca: Oblik utora

a mm 60 70

Olvor utora
I

b mm 16 18

x mm 20 30 40 50 60 70'

y mm 8 10 12 14 16 18'

Samo kod debljine ploea s Priprema celicnih ploca za celicne konstrukcije

= 160

mm.

~
mm 5 6

amm aO smmlamm aO 11 2...3 30 15 3 8 30 30 30 35 18 3 10 3 35 I 12 I Jo 35 Deformacije konstrUkcija zbog skupljanja zavara ' Uzdufua deformacija Zavar Kut delorm. Izravnavanje deformacija Q am m smm 2 2...3

~
~~~

~~mm 7

a; 3

&5

1~

~~ u~~

Upotrebljivost najznacajnijih postupka zavarivanja i rezanja plamenom Debljina mm Naan zavarivanja eelik elno iskrenjem tokasto kolutno plamenom elektroluo - s kovinskom elektr - s ugljenom elektr. - u argonu - u vodiku za materijal lake kovine ostale kovine Cu, mjed (do 500 mm2) Cuslit.2x2 Cu slit. 0,1.. .1,2 Cu2...30, Cu 2...30 Cu 2... 15, Pb 2...8

(0,2...40000 mm2) (do 10000 mm2) 2 x 12 2 x 5 0,1.. .2,5 0,1...1,5 1.. .40 2.. .40 1...40 (... 100) 1.. .40 2.. . 25 2...12 1.. .20

- pod prakom
rezanje plamenom

5...100
0,5.. .500(.. .1000)

1...40

Cu slit.!... 10

630

Zavarivanje plasta Od plasta prikladni su za zavarivanje termoplasti i elasti, dok se duroplasti De mogu zavarivati. Plasti se zavaruju vruCim plinom (zrakom, du~ikom), vruCim alatom, visokofrekventnom strujom, trenjem itd. LEMUENJE Lemljenje (Iotanje) je spajanje kovinskih dijelova pomoeu lema kao dodatnog materijala. Pri lemljenju se lem rastali, dok se spajani dijelovi samo zagriju: do temperature pod tali~tem lema uz neposredno zagrijavanje lema (Iemilom iIi plamenikom), do temperature nad taMtem lema pri posrednom zagrijavanju lema (umetnutog) putem ugrijanih spajanih dijelova. Dodime plohe spajanih dijelova ciste se mehanicki, kemijski i pomoCnim sredstvima.

Meko

lemljenje

Za meko lemljenje celika i nezeljeznih kovina upotrebljavaju se: meki lem (vidi str. 414), - pomoena sredstva: cineani klorid ZnCh (sa solnom kiselinom HCI), salmijak NH4CI, kolofonij.

Tvrdo

lemljenje

Za tvrdo lemljenje celika i nezeljeznih kovina potrebni su: tvrdi lem, bakreni ili mjedeni (str. 414) ili srebmi lem (str. 415), - pomoena sredstva: borni spojevi (npr. boraks Na2B407 . 10 H20) s dodacima fluorida, fosfata, silikata i sI. Za lemljenje aluminija upotrebljavaju se posebni lemovi (str. 415), dok su taIila fluoridi i kloridi lakih kovina (Li, Be).

UEPUENJE

KOVINA

anorganska Ijepila (mineralnih, keramickih ili staklastih sastavina) su postojanija pri vi~im temperaturama, ali su krhkija, organska Ijepila (od naravnih ili umjetnih spojeva ugljikovodika, npr. epoksidne smole) vezuju fizikalno ili kemijski, Zilavi su, no postojana su samo pri nmm temperaturama (do oko 150C). Jednokomponentna Ijepila su pripremljena kao pasta s prikladnim rastapalom, koje pri Ijepljenju ishlapi, ili su suho umetnuta medu spajanje plohe te lijcpe pri dovodcnju toplinc. Pri dvokomRonentnim Ijepilima djeluje na Ijepilo (kao pastu ili tekuCinu) tik pred Ijepljenjem primje~ani otvrdivac koji izaziva polimerizaciju Ijepila, a time i njegovo oCvrlCivanje.

Ljepila za Ijepljenje kovina:

631

OBRADA

KOVINA ODV AJANJEM Osnovi

CESTICA

Pri obradi materijala odvajanjem ces'tica nastaje strugotina debljine hc' koja je veca od debljine rezanja h. Faktor sabijanja iznosi 8t,

= hJh = cos

y)/sin rp > 1

alata. a- alal
b - slraInja ploha c - prednja ploha d - strugotina

gdje maCe: rp - kut rezanja i y- prednji kut rp = arc tan [cos y/(8t,

sin y)]

Za y = O. je cp= arc tan [lI8t,] Faktor sabijanja ovisi 0 brzini rezanja VC.

Strugotina klizi po prednjoj plohi brzinom vp koja ovisi 0 brzini rezanja VC. kutu rezanja rp i prednjem kutu y
v, = Vc sin rp/cos (rp

y)

= vd8t,

Brzina deformacije materijala u ravnini rezanja iznosi

Vs

= Vc cos

y/cos

(cp

y)

Pri obradi filavih i mekih materijala redovno nastaje neprekinuta (tekuca) strugotina, dok je strugotina pri obradi krhkih materijala izlomljena i rastrgana. Neprekinuta strugotina nastaje ako materijal mofe postiCi neki minimalni stupanj deformacije. Najveci se dio energije utro~en na o~trici alata za odvajanje strugotine pretvara u toplinu. Toplina nastaje: - zbog kidanja atomskih veza u obradivanom materijalu (u podruCju rezanja), - zbog trenja izmedu alata (na strafnjoj plohi) i izratka te izmedu alata (na prednjoj plohi) i strugotine. Nastali toplinski tok iznosi 4>=Avckc gdje su: A - presjek odvojenog materijala; Vc - brzina rezanja; kc - specificna sila rezanja (sila po jedinici povdine). Toplinski tok koji zagrijava strugotinu iznosi 4>' = lJ.T. A vc!.'c < 4> T1) temperaturna razlika izmedu temperature strugotine gdje su: lJ.T = (T2 T2 i temperature materijala Th (.' - gustoea; c - spec. top!. kapac. materijala.

632

Geometrija oitrice

Kutovi

alata

-+i !

P - kut klina

a:

Oblici oUrica

..~~
stramji (slobodni) kut y

smjer uZduin~' Pasmaka sn1er popreCnog posmaka

,,-

~
/
/

prednji

(radni) kul

postavnikut

A- kut nagiba

mni kut

astri klin

zoobljenast astrice

faseta no astrici

fa seta no prednjaj plahi na prednjoj

Pojacanje

klina zaobljenjem. [asetom

na oItrici ifi [asetom

PWM.~

stepenicc zo aDlikavanje strugatine

udubljenje stepenicom.

foseta no prednjaj plahi na

Odvodenje strugotine olaklavamo prednjoj plohi

udub/jenjem ill [asetom

633

Tokarenje
Si/a rezanja alata F, koja mora svladati otpor rezanja materijala, rastavljamo u tri komponente: - posmienu silu Ft - odrivnu silu Fp' - glavnu silu Fe F=YFl+Fp2+F/ Glavna sila Fe iznosi Fe

b = alsin" h=fsin"
gdje znare: kclxl
debljinu strugotine,

= kc1x1

bh(hslht'

- specifienusilu rezanja, b - ~irinurezanja, h hs

geometrijsku
ap

rezanja, f jalu.

- posmak,

standardnu

debljinu

strugotine

1 mm,

dubinu

,,- postavni kut; Cceksponent debljine, ovisan 0 materi-

Specificna si/a rezanja kc IxI i eksponent Cc

Obradivani materijal relik C.0545 C.0645 C.0745 C.1531 C.1731 C.4320 C.5421 C.4731 C.4732

kc1x1 N/mm2 1990 2110 2260 2220 2130 2100 2260 2240 2500

Cc

Obradivani materijal

kc1x1 N/mm2

Cc

0,26 0,17 0,30 0,14 0,18 0,26 0,30 0,21 0,26

sivi lijev SL 25 tvrdi lijev bronca mjed Al - slitine Mg - slitine

1160 2060 1780 780 640 280

0,26 0,19 0,17 0,18 0,25 0,19

Za odredivanje posmicne sile Ft i odrivne sile Fp cesto upotrebljavamo omjer koji vredi za postavni kut " = 45: Ft : Fp : Fc = 1 : 2 : 5 Vz drukCiji postavni kut ,,', glavna sila Fe' iznosi F.' = F.

Si~45 Cc C( sIn,,' )

634

Kutovi o/trice i brzine rezanja pri tokarenju celika alatom od tvrdog metala Obradivani materijal vrsta evrstoea Nlmm' < 520 -rg !! tvrdi metal') m PlO Not prednji kut i kut nagiba (")3' ,\ Y Yt Brzina rezanja vc,".') m/min pri >osmaku((mm/okr.) 0,1 0,2 0,4 0,8 1,6

v teliCni 520...700 m v lijev m > 700 v meki m < 500 telik v polutvrdi 500...700 m telik v m tvrdi 700. ..1000 v telik 1000.. .1400 m v legirani telik m 1400...1800 s Mo tvrdi m telini s lijev Mn tvrdi m elik s kovani nerdajuCi telik 600...700 lijevani nerdajuCi telik 600...700 kovani
1500...1800

P 30 PlO P 30 PlO P 30 PlO P 30 PlO P 30 PlO P 30 PlO P 30 K 10 K 10 K 10 KIO P 20 P 20

6 6 6 6 6 15 12 12 10 10 8 6 6 4 4

-5 -5

-7 -3

- 0...4
-

0...4 5...10 O...4 5...10 0...4 5...10

135 110

110

90 -

-3 -3 0 -7 -3 -7

5...10 0...4 220 185 5...10 4...6 165 135 5...10 0...4 85 65 5...10 0...4 30 5. ..10

70 60 250 210

95 80 40 32 27 75 65 30 25 22 50 45 20 17 14 180 150 85 70 60 155 130 65 55 45 110 85 45 35 25 55 45 22 18 14 25 15 15 20 50 30 15 15 -

0 0 -5 4 4 -5

0...4

5...10 0...4 5.. .10 0...4 5...10 5...10 3...5 3.. .5

30

18 18 25 65 40 18

m K 10 6 s K 10 6 -5 m PlO 12 s P 20 12 0 m K 10 0 s K 10 0 -5

15 45 25 12 -

- 0...4

80 23

1) m mali presjek, neprekinuti rez s dubinom rezanja do 3 mm i posmakom do 0,3 mm; s - osrednji presjek, prekinuti rez s dubinom rezanja do 6 mm i posmakom do 0,6 mm; v - veliki presjek, prekinuti rez s dubinom rezanja do 10 mm i posmakom do 1,5 mm. ') Vrste tvrdih metala c- vidi str. 390. 3) Kutovi na aJatu-vidi str. 633. - Ytje kut fasete na prednjoj plohi, ~irokeod 0,5 do dva I:0smaka. a = 8. Kut fasete na stratnjoj plohi at = 6. Vc,.. - brzina rezanja za postojanost T = 240 min. Za druk~iju postojanost alata vrijede ovi omjeri brzina rezanja: vc..: VC". : vc.so = 1,26 : 1 : 0,89 635

Obradivani materijal vrsta tvrdoca HB ...200 sivi lijev 200...250 sivi lijev legirani bijeli tempero250...400

.. E :> m v m v m v tvrdi metal2) K 20 K 20 K 10 K 10 K 10 K 10

Not stratnji, prednji i nagibni kut (")31 a 7 7 7 7 6 6 af 5 5 5 5 4 4 y }. 6 0...4 6 5...7 6 0...4 3 5...7 0 0 0...4 5...7

Brzina rezanja vc'I mlmin pri posmaku f (mmlokr.) 0,1 0,2 0,4 O,S1,6 75 45 23 70 65 50 45 40 35 30 27 21 20 18 16

vanilijev

35...40 45...85

cmi tempera-

m v m
v m s m s m s m s m s

K 10 7 P 20 7
K 10 K 10 K20 K20 K20 K 20 K20 K 10 7 7

5 5
5 5

6 0...4 0 5...7
6 0...4 0 5...7 -5 0

65 70
45

55 45 40 60 50 45 40 35 28 -

vanflijev bakar, mjed

12 10 = 15 10 8 8
6

150...300 120...200 150...400 120...250 200.. .400 150...250 ...2300 250...700 ...1500 150...500

= 12 =

mjed, bronca 85...200 aluminij, AI-slitine Al-slitine AI-slitine ...60 60. ..110

8 0...3 0 0

10 8 = 28 8
6

= 16

< 13,5%5i AI-slitine > 13,5%5i

m s m s

K 10 8 K05 8

= 11

0 0

100...500 80...150 70...120 50...90

6 = 8

Blanjanje i dubljenje Pri blanjanju se giba stol s izratkom pravocrtno prema suportu s nofem; pri dubljenju (horizontalnom iIi okomitom) giba se suport s norem pravocrtno prema stolu s izratkom. Pri gibanju stola odn. noZa za dubljenje razlikujemo:

radni hod pri gibanju napred nof rere povratni hod pri gibanju natrag - nof ne refe.

Prosjecna brzina gibanja stola odn. noZa za dubljenje iznosi vrn

= 2 VdVp/(Vd+
b

vp)

gdje su: vd - brzina rezanja pri radnom hodu, Vp

brzina pri povratnom hodu. GIavna sila rezanja (pri blanjanju iIi dubljenju) iznosi

Fe = ke1x1 b(hslh)Cc
gdje su: ke I x I

= alsin

= fsin

sila rezanja, b - ~irina rezanja, h - debljina rezanja, hs - standardna debljina rezanja 1 mm, a - dubina rezanja, f - posmak (pri dvojnom hodu), X postavni kut, Cc eksponent debljine ovisan 0 materijalu. Za specificnu silu rezanja ke1x1 i eksponent Ccvalja odabrati iste vrijednosti kao pri tokarenju (vidi str. 634).

- specificna

Kutovi na noievima od tvrdog metala ili brzoreznog celika i brzine rezanja pri blanjanju ili dubljenju celika i sivog lijeva Obradivani malerijal fvrslaCa Rm vrsta I N/mm2 tvrdoca HB meki celik polulvrdi eelik rvrdi celik sivi lijev sivi lijev 400 .. . 500 500 .. . 800 750.. . 900 No! rezni') materijal 'p 40 h. j. P 40 h. j. P 40 h. j. K 20 h. j. K20 h. j. kutovi (")') y 15. .. 20 12 12.. .15 8.. .10 10...20 8 15 .. . 20 4 y, 0...5 Brzina rezanja lie'" mlOOn) pri posm. f mm 0,5 1,0 1,6 60 48 40 28 23 20 55 45 38 21 17 15 40 35 30 14 11 10 50 40 30 25 18 14 55 45 35 32 26 24

-5...-10 0...0...5 5

,
140.. .180 HB 200. . .220 HB

10.. . 15
4

-5...-10
-

I) Vrste tvrdih metala (P 40, K 20) vidi str. 390! .h. j. brzorezni eelik vrhunskog haIiteta - vidi str. 383! ') Kut nagiba ). = -6... -150 3) lIe24. je brzina rezanja pri postojanosti alata T 240 min. Uz drugu postojanost :>lata vrijede odnosi brzina rezanja:

pri obradi eelika pri obradi sivog lijeva

lIe60: lIe24.: lie'" = 1,26: 1 : 0,84 lIe60: lie24.: lie'" = 1,5: 1 : 0,85 637

Busenje i razvrtavanje Vijaeno svrdlo' reze s dvije ostrice. Prostoma krivulja po kojoj su smjestene ostrice je zavojnica. Kut uspona zavojnice i vrsni kut svrdla ovise 0 materijalu koji treba obraditi. Obradivani materijal eelik Kut uspona

- evrstoCeRm < 700 N/mm'

-

3:L

sivi lijev bakar, bronca mjed AI - slitine

Mg

evrstoee Rm > 700 N/mm'

za poboljsanje, legirani

- slitine

30 25 35. .. 40 30 40 18.. .20 40.. .45 40.. .45

VtSni kut tp(0) 118 118 118 118 140 130 140 100

Presjek odreska

za jednu ostricu - za obje ostrici

At = dfJ2 = df/4 A = dfz = df/2

- posmak (za 1 okretaj

pri cem su: d

- promjer

svrdla,fz - posmak za ostricu,f

svrdla).
Sila rezanja za ostrice Fez = dfzkJ2

= dfkJ4
kc (N/mm')

gdje je kc specificna sila rezanja (za jedinicu presjeka).

Obradivanimaterijal
eelik Rm> 900 N/mm' C.0745 C.0645 C.0545 C.0245 sivi lijev, tvrdi meki bakar, bronca
AI - slitine Mg slitine

0,1 5000 4000 3700 3300 2700 2100 1700 1800 1350 900

0,2 4600 3700 3450 3050 2450 1900 1500 1600 1150 750

pri

f (mm/okr.)
0,4 4000 3200 3000 2650 2050 1500 1150 1250 850 550 0,5 3750 3000 2850 2500 1900 1350 1000 1100 750 475 0,6 3500 2850 2700 2350 1750 1200 900 1000 650 400

0,3 4300 3450 3200 2850 2250 1700 1300 1400 1000 650

.
638

Naziv spiralno svrdlo, kako se eeslo naziva, nije ispravan.

B u ~ e n j e svrdlima od brzoreznog relika

Obradivani materijat relik

500 N/mm2

Brzina Brzina rezanja Vc vrtnje n i m/min posmak f 35,S 22,4 11,2 28,0 18,0 n okr.lmin fmm/okr. n okr.lmin f mm/okr. n okr.lmin fmm/okr. n okr.lmin fmm/okr. n okr.lmin fmm/okr.

celik
700 N/mm2

legirani relik sivi lijev do SL 20 sivi lijev do SL 25

6,3 1800 0,16 1120 0,10 560 0,08 1400 0,18 900 0,14

Promjer swdla d (mm) 10 16 25 40 1120 0,20 710 0,12 355 0,10 900 0,22 560 0,18 710 0,25 450 0,16 224 0,12 560 0,28 355 0,22 450 0,32 280 0,20 140 0,16 355 0,36 224 0,28 280 0,40 180 0,25 90 0,20 224 0,45 140 0,36

63 180 0,50 112 0,32 56 0,25 140 0,56 90 0,45

Ra z v r t a van j e razvrtalima od brzoreznog celika

Obradivani materijal relik do 700 N/mm relik iznad

700 N/mm2

Brzina Brzina rezanja Vc vrtnje n i m/min posmak f 7,0 2,24 11,2 5,6 14,0 22,5 n okr.lmin fmm/okr. n okr.lmin fmm/okr. n okr.lmin f mm/okr. n okr.lmin fmm/okr. n okr.lmin fmm/okr. n okr.lmin fmm/okr.

sivi lijev do 200 HB sivi lijev iznad 200 HB bakar i bakrene slitine lake kovine

6,3 355 0,45 112 0,20 560 0,80 280 0,45 710 0,80 1120 0,80

Promjer razvrtala. d (mm) .10 16 25 40 224 0,56 71 0,25 355 0,90 180 0,56 450 0,90 710 0,90 140 0,71 45 0,31 224 1,00 112 0,71 280 1,00 450 1,00 90 0,90 28 0,40 140 1,12 71 0,90 180 1,12 280 1,12 56 1,10 18 0,50 90 1,25 45 0,10 112 1,25 180 1,25

63 35,5 1,40 11,2 0,63 56 1,40 28 1,40 71 1,40 112 1,40

Odstupanje od promjera: -0,2 mm za promjere 6,3 i 10 mm -0,3 mm za promjere 16 i 25 mm -0,4 mm za promjere 40 i 63 mm

639

Rezanje navoja na tokarilicama brzoreznog eelika Obradivani materijal . "_u ureznici i Dareznice 2.. .5 2.. .5 2.. .5 3...9 3...7 2.. .5 2.. .4 1...3 2...5 3...8 4.. . 12 20 30

(i revolverskim

tokarilicama)

alatom od

Brzina rezanja Vc (m/min) tokarski ili navoj. korak navoja P (ml1!t nof 6. . . 4,5 4. . . 3 2,5... 1,75 1,5.. . I 4.. .5 2...3 3.. .4,5 9.. . 12 2,5.. .4 3.. .6 4...8 6.. . 10 8.. . 12 9.. . 12 2.. .4 3...5 4...6 9.. . 12 1,5...3 4...5 4... 8 5...10 6...12 4...5 4...8 5.. . 10 6.. . 12 2...3 3... 4 4...5 4.. .6 2.. .3 3...4 4...6 4...5 1...2 1...3 2...4 1,5...3,5 2.. . 3,5 2,5.. .4 3.. . 4,5 3,5.. . 5 4... 6 5...8 6...9 8...12 6. .. 10 8. .. 12 10...20 4... 8 25 25 25 25 30 40 40 40 14...18 12... 16 10.. . 14 9.. . 12 8.. . 10 6...8 12...14 25...34 30...40 40 automatska navojna glava

Piljenje kovina Piljenje okvimim pi/ama

Cvrstoea obradivanog materijala N/mm' ... 700 700.. .1000
1000 . . . 1300 Pi/jenje tracnim

Brzina rezanja Vc m/min srednja 30 20 14

pi/ama

Broj hodova (dvojnih) u min 140 pri hodu pile (mm) 150 160 93 108 98 73 67 63 50 47 43 Brzina rezanja Vc m/min 80 lOO 400 . . . 1200

najveCa 47 32 22

Obradivani materijal sivi lijev' konstrukcijski eelik alatni eelik

Brzina rezanja Vc m/min 20...30 60 20...30

tvrdom korom.

Obradivani materijal bakar mjed, crveni lijev lake kovine

Priljevci s grubom,

Pi/jenje kruinim pi/ama Obradivani materijal sivi lijev eelik mjed, bronca lake kovine Hladno rezanje brzina brzina rezanja Vc posmaka vf m/min mm/min 15... 45 20... 55 30... 55 35 ... 60 100.. .200 100.. . 300 400 .. . 600 100.. .300 Vruee rezanje brzina brzina rezanjaVc posmaka vf m/min mm/min .. . 6000 50 .. . 250

640

Glodanje Glodanje povezuje krutno gibanje glodala (brzina rezanja) i pravocrtno gibanje izratka (posmak). Glodanje mofe biti obodno ili ceono. Pri obodnom glodanju razlikujemo protusmjerno glodanje (glodanje protivno smjeru posmaka) i istosmjerno glodanje (glodanje u smjeru posmaka).

Brzina rezanja iznosi

Vc= d:lt n

gdje su: d - promjer glodala, n - brzina vrtnje trna glodala. Posmak za svaki zubac gIodala

fz gdje znace: f

posmaka, Zf broj zubaca glodala. Prosjecna glavna si/a pri glodanju

Fzmed = bhmedkclxl(hslhmed)C,

- brzinu

= flZfn
. Zj

sila rezanja, b - geometrijska ~irina strugotine, hmed - prosjeena geometrijska debljina strugotine, hs - standardna debljina strugotine 1 mm, Z - eksponent debljine, ovisan 0 materijalu, Zj - prosjeCni broj zubiju gIodala koji refu u zom kuta qJs(rad).
gdje su: kc I x I

- specificna
qJs

Zj

= ZfqJ.l2n

= n/180..

qJ:

Ceono glodanje

Obodno glodanje

--en b=B hmed= 2 asiqJsd

qJs= arc cos (1

2a1d)

a - dubina glodanja d - promjer glodala B - ~irinaobradivane plohe

Obradivani malerijal eelik <'::.0545 <'::.0645 <'::.0745 C.1531 C.1731 N/mm2 2050 2200 2200 2300 2200
kClxt

= alsin"

hmed

qJI Cc 0,26 0,17 0,20 0,14 0,18

= arc sin (2B1/d)

Obradivani malerijal eelik <'::.4320 <'::.5421 <'::.4731 <'::.4732 sivi lijev tvrdi lijev

= Sz

sin

xl d

. (B 11qJI +
IP2

= arc sin (2B2/d)

Cc 0,26 0,30. 0,21 0,26 0,26 0,19
041

B21rh)

N/mm2 2200 2300 2300 2600 1050 2100

kC1X1

42 Strojarski prirufnik

Smjernice za broj zubaca na glodalu od brzorez 1UJgcelika (za obradu normalnih materijala) Glodalo la duge rupe

I '

Broj zubaca gIodala za promjer glodala (mm) 3

I.

201 30140

vretenasto
valjkasto

valjkasto-a:ono kutno feono ploeasto ravno ozupCano

krimo ozup&no promno, zatokareno odvaljno za utore T

IJ
-

- - - - - - - - 6 6 =1= 6 8 8 10 10 6 6 8 8 8 10 12 12 14 16 10 12 14 16 18 20 22 24 I 50 160 , 7:) i 90 i I JO i 13011501200

- - - 8 - -

8 8 10 12 12 10 10 12 14 14 10 10 10 12 14 12 10 10 9 9

8 JO 12 12

za navoje ravno ozup&no vijeano ozup&no pilasto glodalneglave (s nOZevima)

8 12 14 10 12

- 34 40 44 - -- '20 16118 14 16118

- - - - - -8 , - - -

14 16 16 9

16 18 18 8

18 20

;I
8

56
10 10

64
12

OpCenito je za obradu ~ilavih i tvrdih materijala potrebno a za lake kovine manje nego za normalne materijale.

vi~e zubaca,

Smjernice za kutove na glodalima od brzoreznog celika i glodalnim glavama

s noievima od tvrdih metal a

(ex

strawji

Obradivani materijal
sivi lijev tvrdi lijev temperni lijev a:li(!ni lijev a:lik 600 Nfmm2 900 Nfmm2 1000 Nfmm2 bakar mjed bronca AI-slitine Mg-slitine

prednjikut,;. kut nagiba) Glodala od brzoreznoga:lika Glodalne s I ploeasta glave s glave odnozevima tvrkrizno nOZevima dog metala ozup&na " y l " y l vretenasta valjkasta " y l " y l " y l
kut, )'

71230 4 815 61230 61030 81530 71020 6 615 61245 61235 6 JO 30 JO 25 40 JO 25 40

61240 4 830 5 1240 51240 7 1545 61240 5 835 6 20 45 61545 51240

.5

61215 3 610 5 1220

10 20

61512 3 5 5 51212 510 7 7 15 15 61020 567 625 15 6 812 615 12 8 25 20 8 30 25

5 12 0 3 8 -5 410 +5 410 +5 6 15 410 3 6 6 15 4 12 3 10 8 25 8 25 + 10 +5 +5 +20 +12 -5 +30 +30

7 1520 61215 5 710 61520 61520 61215

8 25 50 8 25 30 82550182530

642

Bn:ine rezanja Vc(mlmin) pri protusmjemom Obradivani materijal sivi lijev SL20 SL25 reliCni lijev CL. 0500 l!elik 500 N/mm' 600 N/mm' 700 N/mm' C. 1530 C.4730 C. 4732 bakar mjed bronca (Sn) aIuminij aIumin. slitine magnez. slitine

glodanju GlodaIne glave s no. zevima od tvrdog met. 60...100 30...50 60...100 120...200 100.. .160 80...120 100.. .160 60...100 40...70 100...200 150...200 100.. .150 800.. .1000 600...800 800.. .1000

GlodaIa od brzoreznog relika vretenasta 16...25 10...16 14...22 18...28 18...28 17...25 18...26 14...20 12...20 30...50 40...60 30 .. .40 300 .. .400 200...250 300...400 valjkasta, ploeasta 14...20 10...16 12...18 16...24 16...24 15...20 16...22 12...18 11...18 30...50 30...50 25...40 250. .. 300 140.. .180 300...400 vaIjkasto. l!eona 16...22 12...17 14...20 18...28 18...28 17...23 18...25 14...20 12.. .20 40...50 40...60 40...50 300.. .400 200. .. 250 400.. .500 glave s nofevima 17...25 12...18 15...22 20...30 18...28 16...24 18...28 15...22 14...22 40...60 50...70 40...60 400...500 300...400 400 . .. 500

Posmaci za svaki zubac glodalafz Obradivani materijaI sivi lijev SL20 SL25 CL. 0500 l!elik 500 N/mm' 600 N/mm' 700 N/mm' C. 1530 C. 4730 C. 4732 bakar mjed bronca (Sn) alurninij aIumin. slitine magnez. slitine
l!eliCni lijev

(mmlzubac) pri protusmjernom

glodanju

vretenasta 0,05 0,02 0,04 0,05 0,05 0,03 0,03 0,03 0,02 0,05 0,05 0,04 0,05 0,03 0,04

Glodalne Glodala od brzoreznog relika glave s nozevima od vaIjkasto- glave s plocasta vaIjkasta reona nozevima tvrdog met. 0,07 0,05 0,06 0,07 0,06 0,06 0,07 0,06 0,05 0,1 0,07 0,06 0,07 0,06 0,07 0,2 0,1 0,15 0,2 0,15 0,1 0,2 0,1 0,08 0,2 0,2 0,15 0,15 0,15 0,1 0,25 0,15 0,2 0,25 0,2 0,15. 0,2 0,15 0,1 0,25 0,25 0,2 0,2 0,15 0,15 0,3 0,1 0,2 0,3 0,3 0,2 0,3 0,2 0,15 0,3 0,3 0,2 0,2 0,15 0,1 0,1 0.05 0,08 0.1 0.1 0.08 0.1 0.08 0.116 0.12 0.12 0.1 0.1 0.00.06

BruSenje
Osnovni su nacini brmenja: po obliku izratka: vanjsko kruzno brmenje, brusenje - po obliku brusa: profilno brusenje. Brus je sastavljen od zrnaca brusnog sredstva razlicite velicine koja su medusobno spojena vezivom. Brus je odreden geometrijskim oblikom i dimenzijama, brusnim sredstvom, kvaIitetom zma, vezivom, tvrdoeom i strukturom. Brzina bruJenja (rezanja) Vc je zbroj obodne posmaka Vc (pri kruZnom ili plosnom brusenju) Vc = Ut>+ Vc brzine brusa Ut>i brzine

nutamje brmenje i plosllO

Ut>= db1tnb

gdje znace: db - promjer brusa (brus na mehanicki pogon Hibrusno kola naziva se jos i tociljem ili tocilom), nb brzinu vrtnje brusa.

Posmicna

brzina

vrtnje

;zratka

(pri kruZnom

busenju

Vc

vo) iznosi

Vo

= do1tno

gdje su: do promjer izratka, no

- brzina vrtnje izratka.

o posmicnoj brzini vrtnje izratka uvelike ovisi kvaIiteta brusenja i trosnje brusa.

Najvainija sredstva za bruJenje Materijal smirak korund naravni normaIni

plemeniti silicijev karbid

Upotreba Tvrdoca I (Mohs) 8 60. .. 65% Ah03 meki celik, temper. lijev Kern. sastav

90...96% Ah03
95 . . .98% Ah03 nad 99% AI203 SiC (krist.) >9

9 9
9

Zilavirelici
tvrdi celici, celicni lijev tvrdi celici, brusenje alata sivi lijev, tvrdi lijev, tvrdi metali, meke kovine, ugljen, staklo, kamenstina

borov karbid

B4C (krist.)
I

dijamant

C (krist.)

>9 10

tvrdi metali staklo, kamenstitvrdi metali, na

644

Velicina brusnog zrna odredena je brojem oCica sita za zma na duljini 25 mm, a finog zma i praha ispiranjem i otpuhivanjem. Kvaliteta zma vrlo grub grub osrednji Oznaka zma 8 10 12 14 16 20 24 30 36 46 50 60 Kvalitela zma fin vrlo fin prah
Oznaka zma

70 80 90 100 120 150 180 200 220 240 280 320 400 500 600

Smjemice za izbor velicine zma: prvo bru~enje konacno bru~nje fino bru~enje najfinije bru~enje Veziva (ljepila) za brusove su: mineralna (magnezitna, silikatna), keramicka - za jako peeene brusove (vrlo prikladne poroznosti), vegetabilna (guma, ulje, ~elak), koja su osobito elasticna. Vrsla veziva keramicko umjelne smole elak (naravne smole) Slandardna oznaka V B E Vrsta veziva magnezitno silikatno guma Standardna oznaka 0 S R

20...36 46...80 100. . . 200 220.. . 600

Tvrdocom brusa oznacujemo otpor veziva prema Iju~tenju zma iz brusa. Stupanj IVrdote vrlo mek mek polulvrd Ivrd vrlo IVrd
osobilo tvrd

Oznaka tvrdote EFG HIlK LMNO PRS TUV XYZ

Upotreba plo~no bruknje relika krufno bru~enje sivog lijeva i kaljenog felika kruzno brmenje mekog i srednjelvrdog felika, brmenje alala rufno bruknje tokarskih nOZeva,bruknje listova pita bru~enje veoh predmela, grubo bruknje tvrdih i o~lrih rubova bruknje relifoih kugli

Struktura oznaeuje sastav brusa, tj. volumenske udjele zma, veziva i pora u brusu

Vz + Vv + Vp = 100% gdje znaee u postocima: Vz - volumenski udio zma, veziva, Vp - volumenski udio pora.
Vrsla slrukture Oznaka slrukture

Vy

- volumenski udio
rijelka 789 645

gusta 1 2 3

osrednja 456

"""

Maksimalne

brzine bruJenja (obodne brzine brusova) Maksimalna obodna brzina Vc moks mls

Vezivo

Naan bruenja

mineralno keramicko vegetabilno umietne smole

{ rueno
} strojno

za brusne ploee db 150 mm ravne ostale i priblifno ravne 15 15 25 20 30 35 25 30

za brusne ploee db > 150 mm favne ostale i priblifno ravne 15 20' 25 30 12 15 20 25

:::o

Maksimalna obodna brzina velikih brusnih ploea (db> 1000 mm) smije dostia najvik 15 mls pri ruenom i strojnom bruknju. Obodne brzine brusova od korunda*, raznih materijala Obradivani materijal sivi lijev eelik tvrdi metali lake kovine koje su najprikladnije za bru~enje

Obodne brzine Vc(mls)" vanjsko 25 30 8 35 nutamje 25 25 8 25 za bruenje alata plmno 20 25 8 30 za anje 25 < 45 za rezanje 45...80 45...80 45...80 45...80

25 12 -

od korunda. - .. Bruknje brzinom veeom od maksimalno dop~tene Vc mu (vidi gomju tablicu) dop~teno je samo specijalnim brusovima koji su posebno ispitani za te brzine, a i tada samo na specijalnim brusilicama. Svaki brus djeluje pri veam obodnim brzinama Mde, a pri manjima mekk. Posmicna brzina vrtnje izratka Vupri krufnom bru~enju Posmiena brzina Posmicna brzina vrtnje Vo(mls) Vo(mls) Obradivani Obraclivani vanjsko nutarnje materijal vanjsko nutamje materijal bruenje bMenje bruknje bruknje sivi lijev grubo bruenje fino bMenje celik grubo bruenje fino bMenje 0,25 0,125 0,25 0,125 0,35 0,3 crveni lijev grubo bruknje fino bMenje lake kovine grubo bruknje fino bMenje 0,3 0,25 1,0 0,6 0,5 0,6

Za brusove

od silicijeva

karbida

prikladnije

su n~to

manje

brzine

nego

za brusove

646

..
Posebne obrade Obrada dijamantima Dijamant je alat za finu obradu lakih te sivog lijeva, a dijelom i kaljenog ~lika kladan). Dijamantom obradujemo takoder materijale. Zbroj kutova ex+ P + 'Yiznosi kut 'Y moZe biti p ~ 90.. Honanje (vla~no gla~nje) Kao alat slute posebna premjestiva drfula na koja su prilijepljeni brusovi (3...10) finoga zrna u kerami~kom vezivu iIi vezivu od umjetne smole. Brzina bru~enja iznosi 10...20 m/s, a posmak 16...20 m/min. Potrebno je intenzivno hladenje rijetkim uljem Hi petrolejem. Tocnost obrade iznosi do 0,01 mm. Lepanje (gla~nje brusnim prahom) Lepanje je kona~na obrada izratka nakon odgovarajuce prethodne obrade. Alati za lepanje su od razli~itih kovina (sivog lijeva, bakra, bakrenih slitina, bijele kovine, antimona, olova). Kao sredstvo za lepanje upotrebljava se kromov oksid, prah korunda iIi pak dijamanta. Ta se sredstva mije~aju s uljem, petrolejem, ma~cu iIi sI. PostiZe se grani~na to~nost u tolerancijama od :I: 5 (Lm. Sup1!rfinil Alat se sastoji od vge brusova, vrlo fine kvalitete zrnall00...1000) i guste strukture, koji pri relativno malom pritisku na obradivanu povr~inu osciliraju (pri pomaku od 2,..10 mm s 200...2100 pomaka u minuti) u aksijalnom smjeru izratka (koji se okreee). Potrebno je intenzivno hladenje (petrolej s dodacima). PostiZe se hrapavost od 0,2...0,5 !lm. Ultrazvucna obrada kovina Proces se osniva na erozivnom djelovanju ~to ga izazivaju mali, veoma tvrdi i o~trobridni kristali brusnog sredstva (u prostoru izmedu alata i izratka) na koje djeluju visokofrekventni mehani~ki titraji alata. Alat mote u izratku izdupsti oblik koji to~no odgovara njegovu profilu. Obrada je upotre- , bljiva za najtvrde i krhke materijale. Elektroerozivna obrada kovina kovina, bakrenih i cin~anih slitina (za obradu mekog ~lika nije pritvrdu gumu, Ijepenku i izolacijske redovno 90.. Za negativan prednji

I "

Pri toj obradi nema djelovanja mehani~kih sila. testice se materijala odstranjuju djelovanjem elektri~nog izbijanja izmedu dviju elektroda, od kojih je jedna alat (bakar, mjed), a druga izradak. Visoka temperatura i tlak ~to nastaju pri elektri~nom izbijanju u vrlo malom prostoru izazivaju rasprlivanje sitnih ~stica materijala, pri ~mu elektrode takoder djelomice ispare. Erozivni u~inak veeih uredaja (snage do 15 kW) iznosi oko 500...800mm3/min pri obradi ~elika, a 80.. . 100 mm3/min pri obradi tvrdih metala.

647 I j

Postojanost alata Alat za rezanje izvrgnut je za vrijeme rada mehanickim, tolinskim i kemijskim opterecenjima koja uzrokuju promjenu geometrijskog oblika ostrice, tj. njezinu istrosenost. Istrosenost je najveca na onim mjestima alata koja su u neposrednom dodiru s izratkom odnosno strugotinom, tj. na prednjoj i strafnjoj plohi. Glavni su uzroci trosenju alata: plasticna defonnacija alata zbog utjecaja temperature, izlomljenost alata kao posljedica utjecaja dinamickog opterecenja pri odvajanju strugotine koje prelazi titrajnu cvrstocu alata na savijanje, gubitak materijala u obliku mikroskopski malih cestica koje odlaze dijelom sa strugotinom, a dijelom ostaju prilijepljene uz povrsinu izratka. Postojanost a/ata T je istrosenoscu odredeno trajanje ostrice izmedu dvaju brusenja.

Postojanost T - po iskustvu - ovisi u prvom redu 0 brzini rezanja Vc

T

= mlvcc
clgvc

gdje su mic konstante. Logaritmiranjem dobivamo oblik

IgT

= 19m -

sto u dijagramu s logaritamskom podjelom odgovara jednadibi pravca.

Krivulja postojanosti (ili krivulja T vc) prikazuje ovisnost postojanosti T 0 brzini rezanja vc' T i tic: u logarilamskoj podje/i! Povecava li se brzina rezanja Vc postojanost alata opada. . Brzini rezanja Vel odgovara postojanost Tt> brzini rezanja Vc2postojanost T2:
Vc m/min

Tt

= mlvctC

T2

= mlvC2c
1/'= 1800- n
brzinu

odakle proizlazi da konstanta c odgovara nagibu pravca (u dijagramu s logaritamskom podjelom), tj. kvocijentu

c = (lgTt - IgT2)/(1gvc2 19vc.)= tann = - tan1/' -

Iz poznate brzine rezanja Vc60 pri postojanosti T60 izracunavamo rezanja Vet pri drukcijoj postojanosti Tt pomocu jednadibe
Vct

= V<60VT60/Tt

*
U tablicama na str. 635... 643 navedene su brzine rezanja za alat od brzoreznog celika ili tvrdog metala. Slojem titanovog nitrida na ostrici moze se pod odredenim uvjetima postiCivisestruko povecana postojanost. 648

Optimalna brzina rezanja Tro~kove obrade za jedan izradak S (dinlkom.) mozemo pojedinacne tro~kove Sp' opee tro~kove Ss i tro~kove alata So. S=Sp+Ss+So Pojedinacni tro~kovi Sp (npr. tro~kovi transporta i upinjanja izratka i 51.) ovise samo o izratku i ne mijenjaju se 5 brzinom rezanja Vc. OpCi tro~kovi Ss (npr. tro~kovi za radilicu ,g VI podijeliti na

- otpis, uzdnavanje, energija, - tro~kovi osobnih dohodaka, upravni tro~kovi i 51.)su . - reducirani na pojedini izradak - to manji, na

~to su veCibroj izradakapodijeljeni,dakle

koliko je kraee vrijeme obrade; stoga se s po-

--

V. t

Vc

vecanjem brzine rezanja Vc znatno smanjuju. cop m Imin . Tro~kovi alata So ovise 0 postojanosti alata T pa se zato s brzinom rezanja Vc jako poveeavaju. Tro~kove alata So izracunavamo iz jednadZbe Vi + ibSb)/n, = (VD - Vi + ibSb)/nT(ib + 1) So = (VD

pri remu

su: VD

- cijena

novog

jednokratnog brmenja, ib broj bruknja do istro~enosti alata, n, broj svih izradaka u vremenu t trajnosti alata, nT - broj izradaka u vremenu T postojanosti alata. Broj svih izradaka Ut ovisan je prije svega od materijala alata i izratka te o brzini rezanja Vc, posmaka f i dubine rezanja a. Optimalna brzina rezanja vcoptje ona brzina rezanja, pri kojoj su tro~kovi izrade S za jedan izradak najniZi. Izbor opti.m al nog te h no lo~kog postupk a Izradak motema obraditi razliCitim tehnolo~kim operacijama (npr. tokarenjem ili glodanjem; na univerzalnom ili serijskom stroju itd.). Za obavljanje svake tehnolo~ke operacije potrebni su neki stalni tro~kovi S', neovisni 0 broju komada, te posebni tro~kovi S", ovisni 0 pojedinom komadu te stoga 'ii rastu s njihovim brojem. It) Ukupni su tro~kovi '-I
-1 If

alata,

Vi

- cijena

istro~enog

alata,

Sb

- tro~kovi

'.

"

LS = S' + S"
Desna slika prikazuje tro~kove SI i S2 za 2 razIiCita tehnolo~ka postupka (1 i 2). Do broja komada nl,2 jeftiniji je postupak 1, a daIje postupak 2. n broikomada 649 ,.

Gnijezda

sa sredi!njim

Sredinja gnijezda kutom 60. (JUS M.AS.210 -

1972)

~~~ ~
--L_11-Mjere u mm
I

Nazivni*

promjer d,
(O,S) (0,63) (0,8)

'. min.
0,8 0,9 1,1 1,06 1,32 1,70

min.

maks.

2,5 3,15 4,0 5,0 6,3 8,0 10,0 12,5 16,0 20,0 25,0

3,15 4,0 5,0 6,3 8,0 10,0 12,5 16,0 20,0 25,0 31,S

2,12 1,0 1,3 3,15 4 1,6 2,65 0,25) 5 2,0 1,6 3,35 2,0 2,5 4,25 6,3 8 2,5 3,1 5,30 10 3,9 6,70 3,15 4,0 5,0 8,50 12,5 16 10,60 (5,0) 6,3 18 8,0 6,3 13,20 22,4 (8,0) 10,1 17,0 28 10,0 12,8 21,2 * Treba se kloniti vrijednosti u zagradama.

Gnijezda sa sredBnjim kutom 90. (JUSM.A5.211-1953)upotrebljavaju se za dijelove s masom veCom od 100 kg i pri obradi velikim silama.

I
I

Mjere u mm
d. I d1 I d) I " I '1" I 9 3 12,5 4,5 5,5 63)...100 5 13 18 6,5 8 I I I 100). . .160 I 8 I 22 29 11 13 I * Mjere za mjesto rem na predmetu na kojem ne smijc ostati
I

Pro;jer 25).. .63

I I

8 1,5 11 I 2 18 gnijezdo.

a*

L~~

Cetverobridi

za alat

(JUS K.A2.001 - 1969)

Mjere u mm Promjeri ddka* d preporu moguci eeni (1.12) 1,25 (1,4) 1,6 (1,8) 2 (2,24) 2,5 (2,8) 3,15 (3,55) 4 (4,5) 5 (5,6) 6,3 (7,1) 8 (9) 10 1,06)... 1,18)... 1,32)... 1,5) ... 1,7) ... 1,9) ... 2,12)... 2,36)... 2,65)... 3) ... 3,35)... 3,75)... 4,25)". 4,75)". 5,3) ... 6) ... 6,7) ... 7,5) ... 8,5) ... 9,5) ... 1,18 1,32 1,5 1,7 1,9 2,12 2,36 2,65 3 3,35 3,75 4,25 4,75 5,3 6 6,7 7,5 8,5 9,5 10,6 Cetverobrid a I 0,9 1 1,12 1,25 1,4 1,6 1,8 2 2,24 2,5 2,8 3,15 3,55 4 4,5 5 5,6 6,3 7,1 8 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 6 6 7 7 8 8 9 10 10 Promjeri ddka* d preporumoguQ ceni (11,2) 12,5 (14) 16 (18) 20 (22,4) 25 (28) 31,5 (35,5) 40 (45) 50 (56) 63 (71) 80 (90) 100 10,6)... 11,8 11,8)... 13,2 13,2)... 15 15) ... 17 17) ... 19 19) ... 21,2 21,2)." 23,6 23,6)... 26,5 26,5)... 30 30) ... 33,5 33,5)." 37,5 37,5)... 42,5 42,5)... 47,5 47,5)... 53 53) ... 60 60) ... 67 67) ... 75 75) ." 85 85) ... 95 95) .. . 106 Cetverobrid a I 9 10 11,2 12,5 14 16 18 20 22,4 25 28 31,5 35,5 40 45 50 56 63 71 80 12 13 14 16 18 20 . 22 24 26 28 31 34 38 42 46 51 56 62 68 75

* Preporuceni promjeri bez zagrada smatraju se osnovnima (u nizu standardnih brojeva RIO), a preporueeni promjeri u zagrad.ama su pomocni (u nizu standardnih brojeva R 20). Na drScima promjera do 3 mm prelazi eetverobrid redovno u srediSnji vrSak, a na d~cima promjera veceg od 3 mm nalazi se na kraju eetverobrida srediSnje gnijezdo oblika A (vidi str. 650).

651

KoniCni drid

za aIat

Morseov konus

o 1 2 3 4 5 6
konusi

Metrifki konus

1 1 1 1 1 1 1 1

; ; ; ; : ; ; ;

19,212 20,047 20,020 19,922 19,254 19,002 19,180 20

= = = = = = = =

0,05205 0,04988 0,04995 0,05020 0,05194 0,05263 0,05214 0,05

Vanjski

(JUS K.DO.01l-1982)

Konus
0 1 2 3 4 5 6 80 100 120 (140) 160 (180) 200

a 2
129'27" 125'43" 125'50" 1"26'16" 129'15" 130'26" 1"29'36"

D,

Mjereu mm I d,
maks. 6 8,7 13,5 18,5 24,5 36 51 67 85 102 120 138 156 174

maks. maks.

a
3 3,5 5 5 6,5 6,5 8 8 10 12 14 16 18 20

Morseov

metriki

9,045 12,065 17,780 23,825 31,267 44,399 63,348 80 100 120 1:20 = 0,0 1"25'56" 140 160 180 200

9,2 12,2 18 24,1 31,6 44,7 63,8 80,4 100,5 120,6 140,7 160,8 180,9 201

6:1 9 14 19,1 25,2 36,5 52,4 69 87 105 123 141 159 177

59,5 65,5 80 99 124 156 218 228 48 270 58 312 68 354 78 396 88 438 98 480 108

10,5 4 13,5 5 16 6 20 7 24 8 30 11 44 17 24 30 36 42 48 54 60

652

Osim takvih koniauh navoj za vijak:

drZaka upotrebljavaju

se i drici koji na eelu imaju

konus
Morse 1 2 3 4 5 6

naVbj
M 6 MI0 M 12 MI6 M20 M24

konus
metriki: 80 lOO, lW, 160, 180, 140 200

I
I

navoj M30 M36 M48

Unutarnji

konusi

(JUS M.GO.OS1

1968)

Konus

r D
I

t.fjere u mm d
I

I,
20

mfn.
25 34 52 56 67 84 107 135 188 202 240 276 312 350 388 424

metri&i

4 6 9,045 12,065 17,780 23,825 31,267 44,39~ 63,348 80 100 120 140

~,6
6,7 9,7 14,9 20,2 26,5 38,2 54,8 71,5 90 108,5 127 145,5 164 182,5

28 45 47 58 72 92 118 164 170 200 230 260 290 330 350

I: 21 29 49 52 62 78 98 125 177

c
I

h 8 12 15 19 22 27 32 38
;

2,2 3,2 3,9 5,2 6,3 7:J 11:J 15,9 19 26 32 38 44

Morseov

i
4 5 6 80 100 120 (140)

47
52 60 70 80 90 100 110 653

186 220 254 286 321 . 355 388

1

metri~ki

160 I 160 (180) 180

I

200

200

"

SO 56 62

MJERENJE KUTOV A I KONUSA

Mjerenje kutoYB

Odredivanje
d ."
"_.1L

kutova

pomoeu dviju okruglih plol!a

.. r-.-IL..-,

x x
sin et

D-d
2x+(D+d)

+ x= D(I-sinet)-d(l sinet) 2sinet Si nu so v postupak

D-d 2x-(D + d) D(I + sinet)-d(l-sinet) sinet=

2 sin et

,
...;

0.

. x X SlDet=- =I a+d
hl-h2 Tangensov = lsinet postupak
x = I sin et = (a + d) sin et

654

~
d

L"._.
,
x

.-i-.
/

~ 0

tan - = 2 D+d+2x D-d et D+d x=-cot--2 2 2

et

D-d

-......

Mjerenje

kutnih

vodilica

sm-=

at

D-d

2(hl-hi)-(D-d}

M"jerenje konusa Koni(!nost obi(!no izraZavamo omjerom

(D-d)=I:k I

D-d_2tanat=--U- 2k
Vanjski konus Unutarnji konus

I.

Xl

..I

at tan-=- %1-%2 2 2h 655

KOROZIJA

I POVRSINSKA

ZASTITA

Korozija Ko r 0 z i j a je nenamjerni kemijski Hi elektrokemijski utjecaj na materijal pri eemu se mijenja njegova struktura od pomine prema unutra~njosti. Kemijske reakcije javljaju se u prvom redu pri djelovanju elektricki nevodIjivim tvarima (npr. prisuhim plinovima) na materijal; elektrokemijske reakcije izazivaju elektricki vodljive tvari (npr. vodljive tekuCine - elektroliti). Prema nastajanju korozije razlikujemo:

- jednoliku

koroziju koju u prvom redu izazivaju kemijske reakcije,

a pojavljuje se na cjelokupnoj pomini predmeta, - lokalnu koroziju koju vecinom izazivaju elektrokemijske reakcije, a ogranieena je na odredena manja mjesta na predmetu. 1 e d n 0 I i k a k 0 r 0 z i j a moze neogranieeno napredovati, ako produkti korozije po nastajanju smjesta odlaze s materijala (ako se Iju~te, tope, otpadaju) Cime omogucuju daljnje korozijsko djelovanje (npr. oksidacija feljeza pri visokim temperaturama iIi razjedanje Cu s talinom SN). lednolika korozija se zaustavlja, ako se produkti korozije tijesno i cvrsto priljube uz osnovni materijal te ga l&tieuju pred daljnom korozijom (npr. l&titni sloj na pov~ini pri Pb, Al, Cu iIi - nevidljivo tanak - i pri Ni. Cr itd.). Primjeri otpornosti nekih kovinskih , Upliv korozije Fe Cr materijala prema jednolikoj koroziji Kovinski materijal (sastav u poslocima) . NI Fe + 1: ~r At AI + 10 Si Cu Cu + Ni + 8 Sn 30 Cu

Voda deslilirana meka Ivrda morska Plinovi norm.atmosfera morskizrak Kiseline HNO, - 10% HCI -0.5%

++-++ ---+++ ++

++ ++ ++ + ++ +

++ ++ ++ ++

++ ++ ++ + ++ +

++++

++ ++ ++ ++

+ + + +

+ + + +

++ ++ ++ ++

pregr.para

dimni plin!>vi
I

++ ++ + ++ ++ + + +

- konc.

- konc.

- konc. Lufine KOH - 20%

H,SO.- 10%

NaOH- 20% + ++ Ocjenekorozijske olpomosti:++ vrlodobra. + dobra. +- osrednja.- loa. -vrloloa.

656

++ --++ -++++ ++

++ +

++

++ ++ ++ ++ +

++ + ++ -----

++ ++ ++ ++ ++ ++ + + ++ ++ ++

++

+++

++

+ ++ ++ + + + + ++ ++
,

++

--+ + +-

--

--

-++ +

++ ++ ++ ++

L 0 k a I n a k 0 r 0 Zi j a je veCinom elektrokemijska pojava pri kojoj dvije kovine, razlicnih elektrokemijskih potencijala, u dodiru s vodljivom tekucinom (elektrolitom) tvore galvanski clanak. Elektrokemijski naponski niz kovina sastavljen je po njihovim normalnim potencijalima s obzirom na normalnu vodikovu elektrodu: Normaloi Normalni Normaloi Kovioa Kovioa Kovioa poteocijal poteocijal poteocijal V V V H Fe 11 :!: 0,00 Ka - 2,92 0,44 Cd Cu 11 Na + 0,34 2,71 0,40 Co Cu III -0,27 + 0,52 - 2,35 Mg Ni Al + 0,81 - 1,28 -0,25 Ag So + 0,85 Mo - 0,14 - 1,08 Hg Pb Pt Zn + 0,87 - 0,76 - 0,13 Cr Fe III Au + 1.50 -0.04 - 0,56 Kovine manjeg potencijala nazivamo manje plemenitim, a one veceg potencijala plemenitijima. Zbog elektrokemijskog potencijala poteee u galvanskom clanku tok elektrona od anode ka katodi. Anoda (manje plemenita kovina) se pritom rastvara (korozija!), a katoda (plemenitija kovina) se prekriva (zaStita). Raznoliki elektrokemijski potencijal moze proizaCi iz dviju kovina, dviju faza iste kovina, razlici u strukturi, razlici napetosnog stanja itd. Sto veea je potencijalna razlika, to veca re biti lokalna korozija. Velika otpomost kovina ili njihovih slitina prema jednolikoj (kemijskoj) koroziji ne stiti ih pred lokalnim (elektrokemijskom) korozijom. Povriinska zaStita Pred jednolikom (kemijskom) korozijom stitimo kovinske dijelove prikladnim otpomim materijalom. Ako upotreba nekog prema koroziji otpomog materijala nije prikladna

(zaradi

evrstoee,

temperatume

otpornosti

- ili cijene)

do laze u obzir

postupci

prevlaeenja pOvrSinskim slojem: platiranje (npr. Ni na osnovu Fe). potapljanjc (u cink, kositar, olovo), galvaniziranje (niklovanje, kromiranje), na\'3rivaDje. sinterovanje, metaliziranje (Zn, AI, Pb, Cu, Cr, Ni), prskanje plazmom i sl Zastita kemijskim postupcima su: bruniranje, fosfatiranje. bondiraaje itd. Prekrivna zaStita su: ulja, masti, premazi, ocakline i plasteni 1ak0'Vi. Pred lokalnom (elektrokemijskom) korozijom najlakSe je Stititi kO\'imte predmete u suhom prostoru, gdje ne postoji moguenost stvaranja elektrolita.. Ako to nije mogure (na slobodnom prostoru, u vlaZnim prostorijama i st.. treba posebno zastititi spojeve kovinskih dijelova od vlage. .JedDosIa,rao je sredstvo debeo namaz maSCu. Znaeajan je i razuman izbor dvaju difeto'<I u dodiru (kako bi se smanjila elektrokemijska potencijalna razlikou. y~ otpomoSCu prema koroziji odlikuju se plasti. Stoga pri potrebi ~ 0Ip0rnosti prema koroziji rjesenje treba traZiti u potpuno plasteooj kOllSll'8kqi 1,14 njenim dijelovima).
43 - Strojarski prirufnik

RAZNO TEHNICKO PISMO

Zbog preglednosti tehnickog tiska i razlikovanja znakova za veliCine i drugih znakova pi~u se: - nagnuto znakovi veliCina - uspravno ostali znakovi.

*
U zapadnonjemackim standardima (DIN 1338) je odredeno ~to valja pisati (tiskati) uspravno, a ~to nagnuto, i to: a) Uspra vno se pi~u: - brojevi napisani brojkama, npr. 1,32. 10-6,3/4, 625-puta, 6r2, a6 - posebni brojevi, oznaeeni brojkama: Ludolfov broj :n:,osnova prirodnih logaritama e, imaginama jedinica i (i2 = -1) - matematicki znakovi odredenog znaeenja, npr.: d, a, .1., f, I:, lim, sin, cos, tan, cot, log, In, Ig

znakovi

mjemih

jedinica

i njihovi

mnogokrathici:

m (metar), C (kulon, coulomb), J.lF (mikrofarad), mol - simboli kemijskih elemenata: Fe, H20, NaCI b) Nag nut 0 (kurzivno) se pi~u: - brojevi napisani slovima:

F (farad),

J.l (mikro

= 10-6),

a, b, x, y, n-puta, Vi, fk;, i = 1. oon ;=1 - svi simboli fizikalnih veliCina: m (masa), C (kapacitet), F (sila), Jl (koeficijent trenja) - matematicke oznake funkcija: f(x), g(x), tp(x), Jl(x), L(y) = y" + ft)" + foY I n d e k s i veliCina pi~u se uspravno velicina, npr.: ako su to samo dodatne oznake

al - odredeni kut, Pk - kritieni tlak, Vmax- najveea brzina, C1dop dopu~teno naprezanje; nagnuto (kurzivno) se pi~u kada znace slovima napisane brojeane vrijednosti ili vcliCine: kn - za n = 1,2,3'.00' w'" = aw/ax- komponenta brzine u smjeru osix; Oz - naprezanje u smjeru osi z, VplTI volumen pri tlaku PI i temperaturi TI.

658

Oznaka Povdina m2 AO Al A2 A3 A4 AS A6 1 1/2 1/4 1/8 1/16 1/32 1/64

Normalni formati papira Normalni se formati upotrebljavaju za sve tehnicke crteze, za sluZbene dopise i razliCite tiskanice. Formati se mo841 x 1189 gu upotrebljavati uzdumo Hi poprecno. 594 x 841 Za crtanje uskih i dugackih predmeta, 420 x 594 objekata i slicnoga dopu~ta se produZe297 x 420 ni format, sastavljen od jednakih Hisus210 x 297 jednih formata. Okvir crteza odmaknut 148 x 210 je od ruba papira 5 mm.

Mjere mm

105 x 148
B4 B3 B2 B1 so

Dimenzije formata redova B i C: omaka B6 BS

Red

B: mjere (mm) 125 x 176 x 250 x 353 x 500 x 707 x 1000 x 1414 omaka C6 cs C4 C3 C2 Cl co Red C: mjere (mm) 114 x 162 x 229 x 324 x 458 x 648 x 917 x 1297 Mjerila CrteZe treba raditi samo u standardnim mjerilima: za naravnu veliCinu 1:1 za smanjenja 1 : 2,5 (1 : 2) 1 : 5 1: 20 1: 50 1: 200 1 : 500 1 : 10 1 : 100 1 : 1000 10 : 1

za povecanja

2 : 1

5: 1

a f3 Y {; E ~

Treba se kloniti vrijednosti u zagradama. Gtika slova A alfa T/ Beta v N beta B {J e t(h)eta ; E L I jota 0 0 r gama .1,6 delta " K kapa It, 11: IT E epsilon .1. A lambda e P (1:E, ~ Z (d)zeta fJ, ILM mi I =1 11 = 2 111=3 IV = 4 V = 5 VI = 6 VII = 7 VIII IX X XX XXX XL L = = = = = = = Rimske 8 9 10 20 30 40 50

ni ksi omikron pi ro sigma

T T v Y
tp <1> X X 1/1 'l' w D, Q

tau ipsilon
fi hi psi omega

brojke LX =60 LXX = 70 LXXX = 80 XC = 90 C = 100 CC = 200 CCC = 300

CD
D

=
=

400
500'

DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 659

TOV ARNE

MJERE

~UEZNICKIH

KOLA kolosije-

Tovarne mjere za kola na prugama normal nog ka (1435 mm) Lijevo: Tovami profil JugosIavenskih feljeznica (J~)I) Desno: Medunarodni tovami profil mOl (JUS P.AO.OO42790

1972)

Najveee mjere tovara: ~irina do 3150mm visina do 3080 (3450) mm duljina do 7,7 (...22)m masa do 15 (...80)t

Gomji rub tovarne platforme Gornji rub tracnice

11.35 --.

Tovarna lirina je ogranieena razmakom osovina, tj. razmakom osovina pri dvoosovinskim kolima odnosno razmakom medu eepovima obrtnih postolja pri eetveroosovinskim koIima. Pri razmaku osi veeem od 8 m postoji ogranieenje tovame ~irine u sredini razmaka osi (na svakoj strani): razmak osi m: 8 9 10 11 12 13 14 16 18 20 22 24 26 28 30 ogranieenje cm: I 2 3- 4 5 6 8 10 15 20 27 35 43 52 62 Tovarna sirina kola Vrsta kola pokrivena plitka (plato) I otvorena

9miviSe dvoosovinska > 12m 7,7mivi~ C!etVeroosovinska ISm i vi~ >18m 12m i vi~ I (s obrtnim postoljima) Optereeenje pruge Kategorija pruge I Osovinsko optereeenje I Duljinsko opteretenje 12...16t A (A', A") 3,5. . .4,8 tlm 18 t B (B.. B:z) 5,0.. .6,4 tlm 20t C (C.. Ch C.) I 6,4.. .8,0 tlm I Nosivost kola dvoosovinska kola 20 t i vi~ eetveroosovinska kola (s obrt. postoljima) 40 t i vi~e.
Za sve prevoze posebnih predmeta govor sa feljeznickom upravom.
\)

I I

(po mjerama i masi) potreban je dovrijedi medunarodni profil VIC. do 80 t.

Za proge postojna-SeZana

VIC

. Spccijalna Cetveroosovinska: do 58 t, ~teroosovinska:

i Pivka-Rijeka

UnionInternational es Cheminsdefer. d

660

JU.OOSLAVENSKI

STANDARD!

JUS

Jugoslavenskl se standardl oZDaeuju oznakama od dva slova I Cetirl brojke (npr. JUS A.AO.OOI). Slovima se oZDa~uju grane i glavne skupine standarda; prvom brojkom skuplne standarda, a posljednjim trlma brojkama pojedinl standardl. Grane i glavne skupine jugoslavenskih A. Osnomi i opei standardi A.A A.C A.D A.E A.F A.K Osnovni standardi 0 standardizacijl, Terminologija, dokumentaeija Knjlgovodstvo Organlzacija upravljanja Obrada informacija Kvalltet i atestiranje proizvoda standardnl brojevl, jedlnlce Itd. standarda

B. Rudarstvo i prerada mineraJa, ugljeua i nafte

C. MetaIurglja i tebnologija prerade kovlna C.A Osnovni I opel standardi za granu metaIurgije I tehnologije prerade kovina C.O Osnovnl prolzvodl erne metalurgije C.C Osnovnl proizvodi od laklh kovina I njihovih slitlna C.D Osnovni prolzv. od bakra i drugih tdko taljlvih kovlna I njihovih slltlna C.E Prolzvodl od cinka, olova I druglh lako taIjlvlh kovina I njlhovih slitlna C.O Proizvodl od plemenitih kovina i njihovlh slitina C,H Izvedenl prolzvodl erne I obojene metaIurglje C.J Ljevaonl~ki prolzvodl erne I obojene metaIurgije C.K Proizvodi erne metalurgije s posebnom namjenom C.L Prolzvodl obojene metalurgije s posebnom namjenom C.T Tehnolo~kl procesi prerade kovlna C.Z Rami standardi na podru~ju metalurgije I tehnologije prerade kovina D. Sumarstvo, drvna Industrija i prerada drmih tvarl E. PolJoprlvreda, F. Tekstilna ribarstvo I prebrambena industrlja Industrija

G. Industrlja kou, gume i wnjetnih masa H. Kemijska Industrija K. Radni I mjerni alat i K.A Osnovni I opel K.B Cekicl, sjeklre, I sli~e radnje K.C Nofevl, ~kare, alat za sj~nje prlbor standardi 0 alatu budaci, cuskije I sli~ alat za kovanje, cijepanje udarcima sjekala, dlijeta, kose, srpovi, ~ovi, motike I sllCan jednom ill dvjema o~tricama

661

K.D K.E K.F K.G K.H K.J K.L K.M K.N K.P K.R K.T K.Z L. Mjemi L.C L.D L.E L.F L.G L.J. L.K L.M L.N L.R

Pile, gIodala, svrdla, turpije i sli~an rezni alat s vi~e o~trica Probojci, ~ila, igle i sli~n alat za probijanje Alat za bru~enje i gIa~anje Klije~ta, stege, kljurevi i slican alat za hvatanje i stezanje Kalupi za kovanje i presanje, probijanje i sli~n alat za oblikovanje; ploce za ravnanje, obitjezavanje i sli~no Lopate, vile, grablje, Zlice i sli~n alat za grabljanje i hvatanje Cetke, ~e~ljevi i sli~n alat za struganje, gladenje i razmazivanje Posebni alat i pribor za kovinopreradiva~ku djelatnost Posebni alat i pribor za preradu drva i drvnih tvari Posebni alat i pribor za poljoprivredu, sumarstvo, lov i ribarstvo te za industriju hrane i piCa Posebni alat i pribor za razne industrijske i zanatske djelatnosti Mjemi alat za gruba mjerenja Razni alat i pribor aparati i prolzvodi precizne mehanike Aparati za mjerenje duijine, povrSine, obujma, kutova i sii~o Aparati za mjerenje duljine, tefine, tlaka, site, napona i sli~no Aparati za mjerenje vremena, brzine, prijedenog puta, izvrlenog rada i sI. Aparati za mjerenje temperature i ostala toplinska mjerenja Aparati za elektri~na mjerenja Aparati za razna tehni~ka i laboratorijska mjerenja Opti~ki aparati opee namjene Medicinski i kirurlki instrumenti i aparati Aparati za regulaciju temperature, vlaZnosti i sli~no PisaCi i ra~unski strojevi, aparati za umnoZavanje i ostali aparati birotehnike i siroke potro~nje

M. Strojogradnja i industrija kovina M.A Osnovni i opCi standardi za granu strojogradnje i industrije kovina M.B Vijci, zakovice i ostali elementi za spajanje M.C Elementi strojeva M.D Radni strojevi i uredaji univerzalnog tipa M.E Terrnoenergetski uredaji M.F Strojevi za transforrnaciju energije M.G Strojevi i uredaji za obradu kovina skidanjem strugotine M.J Posebni strojevi, uredaji i drugi kovinski proizvodi za rudarstvo i industriju mineralnih proizvoda te za gradevinarstvo M.K Strojevi. uredaji i razni kovinski proizvodi za ~umarstvo. drvnu industriju i preradu drvnih tvari M.L Strojevi, uredaji i razni kovinski proizvodi za poljoprivredu, prehrambenu industriju, kemijsku industriju i industriju nafte

662

M.M Strojevi, uredaji i razni kovinski proizvodi za industriju vlaknastih tvari, koze, gume, smole i plasticnih masa M.N Cestovna vozila M.R Kovinski namjetaj, strojevi i kovinski proizvodi za graficku indu~ striju, kovinski proizvodi za urei:lske i kolske potrebe te za ugostiteljstvo i kucanstvo M. T Kovinski proizvodi za vatrogastvo i sluzbu zdravstvene zatite M.Z Razni strojevi, uredaji i ostali kovinski proizvodi N. Elektrotehnika i elektroindustrija N.A Osnovni i opCi standardi iz elektrotehnike i elektroindustrije N.B Proizvodnja, prijenos i razdioba elektricne energije N.e Elektricni vodiCi N.E Materijal za elektricne instalacije N.F Materijal za elektricne, nadzemne i podzemne vodove niskog i visokog napona N.G Elektrieni rotacijski strojevi N.H Transformatori, usmjeraCi i slicni uredaji N.J Elementi, akumulatori i k6ndenzatori N.K Naprava za ukljucivanje N.L Elektricne Zarulje i svjetiljke N.M Elektrotehnicki proizvodi za potrebe kueanstva N.N Elektronika i telekomunikacije N.P Elek~ricna aparatura na vozilima N.R Sastavni dijelovi za elektroniku i telekomunikacije N.S Posebni elektricni strojevi, uredaji i aparati za industrijske i medicinske svrhe P. Uredaji, postrojenja i vozila traenickog prometa P.A Osnovni i opCi standardi 0 uredajima, postrojenjima tracnickog prometa P.B Postrojenja gornjeg stroja tracnickog prometa p.e Signalno-sigurnosna postrojenja tracnickog prometa P.F Zajednicki elementi tracnickih vozila P.G Kocni uredaji tracnickih vozila P.J Parne lokomotive P.N Putnicka, potanska i cetveroosovinska sluzbena kola P.P Teretna i dvoosovinska sluzbena kola P.R Vagoneti i motorna kolica P.S Tracnicka vozila posebne namjene R. Brodogradnja i postrojenja rijecnog i pomorskog prometa R.F Propulzijska brodska sredstva U. Gradevinarstvo Z. Standardl, kojl ne ulaze ni ujednu posebnu granu standardizacije i vozilima

IZGOV ARANJE

STRANIH

IMENA samo nilSim

Stranim imenima dodan je p rib 1i z a n izgovor, transkribiran slovima. Bach Bain Baume Beaufort Becquerel Bernoulli Bessemer Bohler Bohr Boltzmann Boyle Briggs Brinell Carnot Charpy Clapeyron Clausius Colebrooke Coulomb Cremona Culmaon Curie Curtis D'Alembert Dalton Darcy Descartes Diesel Einstein Euler Fahrenheit Faraday Fehling Francis Gauss Gay-Lussac Giorgi Grasshof Gray Guldin Henry Hertz Hooke Joule Kirchhoff Laplace Mariotte 664 bah bein bome bof6r bekerel bernWi Msemer beler bor b6lcman bojl brigs brinel karn6 ~arpi kIapejron kIauzius k6u1bruk kul6n krem6na kUlman kid teertis dalamber doltn darsl dekart dizI ajn!tajn 6jler farnhajt feredi fcling frcnsis gaus gejlisak dZ6rdti grashof grej guldln henri here huk dtul klrhhof laplas mari6t Martin Mayer Maxwell Mishima Mohr Mollier Moody Newton Oersted Ohm Otto Pascal Peclet Pelton Poiseuille Poisson Prandtl Redwood Renard Reynolds Richter Rockwell Rose Rosin Rontgen Sankey Saybolt Schmidt Scale Shore Siemens Sievert Smith Stauffer Stefan Steiner Student Taylor ,Thomas Thomson Torricelli Vickers Warrington Watt Wheatstone Wohler Wood

marten majer mcksvel mBlma mor m61jer mudi njutn crsted om 6to paskal pekle peltn poazej poas6n prantl redvlid renar renelds rfhter rokvel r6ze r6zin rentgen senki sejbolt ~mit 50 wr simens slvert smit ~taufer ~teran ~tai.ner stjudent teilr t6mas t6msn toria!li vfkers u6ringtn u6t vftstoun vcler vud

IZVORI

BROJCANIH

PODATAKA

U prvim izdanjima prirucnika brojeani su podaci sabrani iz slijedeCih djela: Techniques de I'lngenieur Generalites, tomes I, 11et III Mecanique et Chaleur, tomes I et 11 Metallurgie, tomes I, 11et III Naklada:Techniques de l'lngenieur, Paris. Diitte, Des Ingenienn Tasdtenbuch Herausgegeben vom Akademischen Verein Hiitte, E. V. in Berlin, Band I: Theoretische Grundlagen (HOTrE I). Band 11 A: Maschinenbau, Teil A (HUlTE 11 A). Band 11 B: .Maschinenbau, Teil B (HOTrE 11 B). Band V: Verkehntechnik-Vermessungstechnik (HOTrE V). Naklada: Verlag Wilhelm Ernst u. Sohn, Berlin. . Diitte, Taschenbuch fiir Betriebsingenieure (Betriebsbiitte) Herausgegeben vom Akademischen Verein ,Hiitte, E. V. in Berlin, Band I: Fertigung. Band 11: Betrieb. Naklada: Verlag Wilhelm Ernst u. Sohn, Berlin. Dubbels Taschenbucb fiir den Maschinenbau

Band I und 11.

Naklada: Springer-Verlag,

BerlinIHeidelbergINew

York.

MalDRHocrpoeHBe: 3HI\HKJlOneAH'IecKHii npaBO'lHHK C TOM 1 H 2: HHJKeHepHble paC'IeTbl B MawHHoCTpoeHHH. TOM 3 H 4: MaTepHMbl MawHHoCTpoeHIDI. Naklada: rOCYAapCTBeHHoe ayqHO-TeXHH'IeCKoe 3AaTeJlbCTBO aWHH H M HOCTpoHTenbHoiinHTepaTYPbl, MocKBa. Schmidt, E.: Properties of Water and Steam in SI-Units Naklada: Springer-Verlag, BerlinIHeidelbergINew York. Standardi JUS - Jugoslavenski standardi. ISO - International Standardizing Organization. DIN - Deutsche (Industrie-) Norm.

*
U novom, potpuno preradenom izdanju prirucnika - osim prija~njih - uzeti su u obzir najnoviji podaci iz zakona 0 mjernim jedinicama i mjerilima te iz (dostupne) suvremene znanstvene i strucne literature - iz knjiga i revija.

665

KAZALO

acetilen 93, 94, 163, 206, 207 aceton 93, 94 acikli~kispojevi 92 adijabata 161 aditivi 601 arodinami~ki otpor 147 aerosoli 97 ajn~tajnij 78 akceleracija - vidi ubrzanje aktinij 77 aktivnost radioaktivnog izvora 68 akumulacija vode 154 akumulator 279 akustika 288 alatni relik 357, 379 alatni strojevi (maz.) 607 aldehidi 93 alfanumeri~ki podaci 304 algebarske jednadtbe 27 algoritam 308 alifatski spojevi 92 alkalne kovine 80 alkalni oksidi 34 alkanali 93 alkani 93 alkanoli 93 alkanoni 93 alkanske kiseline 93 alkeni 93 alkili 92 alkini 93 alkoholi, yid; alkanoJi alpaka 404 aluminij 76, 80, 98,112,158,215,219, 257,261.289, aluminijska bronca 403, 408 aluminijski oksid 84 aluminijske slitine 98, 112, 393 aluminijski poluproizvodi 451 aluminotermi~ko zavarivanje 621, 622, 623 americij 78 amidi 93 amini 93 aminoplast 473 amonij 83 amonija~na vodica 88 amonijak 83, 163, 189,212, 214

amonijskl hidroksid 87 amonijske soli 91 amper 54 amplituda 34, 125 analiti~ka geometrija 30 analogna tehnika 302 anergija 160 anglosaske mjere 71 angstrom 71 anilin 95 anion 78 anorganski spojevi 82, 92, 97 antikorodal (anticorodal) 393 antimon 77, 80 aparaturna oprema 307 apsolutna nula 66 apsolutni rad 160 apsolutna vrijednost 26 apsorbirana doza ionizirajuceg zra~enja 68 apsorpcijski koeficijent 218 ar 59 araldit 481 argentan 404 argon 76, 81, 159, 163 argument 33 Arhimedov zakon 134 aritmetski red 22 arsen 76, 80 asfalt 99, 217, 264 asimptota 32 asinhroni motori 271 astat 77 atmosfera (mjera) 92 atmosferski tIak 135 atmosfersko stanje 135 ato- 58 atom 75 atomska jedinica mase 63 ,atomska masa 82 atomske veze 75 austenit 344, 345 austenitni celik 346 autogeno rezanje, vidi rezanje kovina pla-. 11
automatizacija 291 Avogadrov zakon 162 A vogadrova konstanta 55

menom

azbest 9,216 9

, 667
I .

Bachov faktor 123 bafvasti lefaji 586 bainit, vidi beinit Bainov dijagram 345 bajt 307 bakar76, 81, 98,112,158,215,219,257, 261,289,400 bakelit 217, 264, 481 bakrene slitine 394, 519 bakrene soli 90 bakreni oksidi 401, 405 bakreni poluproizvodi 462 bar 65 barij 77, 80 barijske soli 90 barit 89, 90 barn 71 barometarski tlak, vidi atmosferski tlak barye 72 Baumeova areometarska skala 74 baze 87 Beaufortova skala 74 beinit 345 bekerel 57 benzen 93, 95, 159,203,206,207 benzin 99, 159,206,207 benzol, vidi benzen berilij 76, 80 berkelij 78 Bernoullijeva jednadfba, - - za kapljevine 136 - - za plinove 200 beton lOO, 159, 216,469 bijela kovina 98, 413 bijeli lijev 345 binomi 26 bit 303 bizmut 77, 80 blanjanje 637 bofor 74 Bohrov model atoma 75 boksit 99 Booleove funkcije 305 bor 76, 80 boraks 631 borij, vidi hanij borni karbid 85, 644 borova skupina elemenata 80 Boyle-Marioneov zakon 162 bradavi~ni zavar 621 Briggsovi logaritmi 5 briketi 99 Brinell, tvrdoea po -u 322 668

broj~ne jednadfbe 53 brom 76, 81 bromovodik 83, 87, 88 bromovodi~na kiselina 87, 88 bronca 98, 158, 215, 257, 403, 406 brusovi 644 . bru~enje 644 brzina 62, kutna 62, - Vrtnje 62, 125, -~kritiroa 132,--specifiroa 152, 155, brzina istjecanja 138, - svjetlosti 62, 288, zvuka 201, 289 brzorezni relik 98, 383 buna 96 bu~nje 638 butan 92, 94, 207 butanal 108 butanol 108 butanska kiselina 94 buten 94 buti192 butilalkohol 94 butilen 94 butin 94 byte 307

candela 54 Carnotov kru1ni proces 161 cekas 257, 268, 416 celofan 99 celuloid 99,159,217,473 celuloza 95, 96 Celzijevi stupnjevi 66 cement 99, lOO,469 cementiranje (ugljirenje) relika 351 cementi! 85, 344, zrnati - 345 cent 71 centi- 52 centrifugalna sHa 130 centrifugalne pumpe 152 cer 77 cezij 77, 80 Charpyjev pokus 319 chip 307 cijan 83 cijaniranje ~elika 352 cijankalij 90 cijanovodik 83, 87, 88 cijanovodi~na kiselina 87, 88 cijevi, od sivoglijeva 418, ~eli~ne 434, - od aluminija 459, bakrene 464 cijevni navoj 519 cik1i~kekrivulje 32 cik1i~kispojevi 92

~--

ciklobutan 92, 94 ciklobuten 94 cikloida 32 ciklometrijske funkcije 35 cilindar.;ko ulje 99, 605 cin, vidi kositar cin~ane slitine 411 ci~ane soli 91 cin~ni oksid 84 cin~ni poluproizvodi 468 cin~rio bjelilo 84 cink 76, 81, 98,158,215,219,257,261, 289,411.468 cirkonij 76, 81 cirkulacijsko ulje 603 Clapeyronova jednaclfba 168 Clausius 160 col (palac) 71 Colebrookeova jednadzba 141 coulomb 57 Cremonin plan 105 crvena kovina 403 . crveni krvni luZac 91 crveni lijev 158, 215, 407 Culmannov pravac 102 curie 73 Curiejeva temperatura 343 curij, vidi kirij Curtisovo kola 231 . ~elik98,112,158.215,219,257,343,357, 358, 386 ~elik za automate 370 ~eli~ni lijev 112, 384 ~elitni poluproizvodi 422 ~elnici, parovi 561 retverobridi za alate 651 tetverokuti 18 tetverotaktni motori 239

ap 307 tlankasti lanci 558 tunjosjetnice 31 tvor 72 tvr.;tOCa112, vlatna - 315, trajna - 320, - zuptanika 568 D'Alembertov princip 126 Daltonov zakon, - - za plinove 167, - - za smjesu plinova i para 193 dan 62 Darcyjeva jednaclfba 141 deci- 58 decibel 290 decimalne mjeme jedinice ,8

deformacijski rad 112, 113 deka 58 dekrement (Iogaritamski) 35 De Lavalova sapnica 20 I delta kovina 98 derivacija, funkcije 36, parcijalna 37, - vektora 47 determinante 24 dielektritna konstanta 264 Diesel-motor, (dizel-m.) 255, 595 diferencijal funkcije 36 diferencijalne jednaclfbe 42 difluordiklormetan 95, 163, 190 difluormonoklormetan 191 difuzijsko Zarenje relika 348 digitalna tehnika 303 dijagram TIT 345 dijagrarn 0, E 313 dijamant 85, 159, 644 diklormetan 95, 189 dilatacija 157 dimni plinovi 202 din 72 dinamitka tvr.;tOCa 320, 539 dinami~ka viskoznost 65, 133 dinamitka ravnoteza 130 dinamika 124, hidro- 136 diobeni cilindar 561 dioda 281 diskovi, diskete 306 diskretni signali 301 diskriminanta 27 dispergent 97 disperzni sistemi 97 disprozij 77 distribucija, vidi razdioba dobavna visina (pumpe) 148 dolomit 90 dopuStena naprezanja 532 trajna struja 275 usisna visina 149 dosjedanje strojnib dijelova 486 dosjedi 494, navojni 518 drki za alat (konitni) 652 drveni ugljen 206, 217 drvo 99, lOO, 112,206, 207, 217, 219, 289,472 dubljenje 637 duboko izvlarenje 619 duljinska masa 63 duljinske mjere 58, standardne 484 duralumin 98, 158, 215, 393 duranalij 393

--

669

duroplasti 473, 481 du~icna kiselina 87, 88 du~icni oksidi 84 du~ik 76, 80, 85, 159, 163, 164 dmikova skupina elemenata 80 dvostruki integral 41 dvotaktni motori 239 d!u1 56, 57 eOOnit 217 Edisonov navoj 530 ekonomajzer, vidi zagrijac vode eksa- 58 eksergija 160 eksotermicke reakcije 83 eksponencijalna funkcija 34 eksponencijalne jednadfbe 29 eksponent 3 ekspozicijska doza ionizirajueeg zracenja 68 ekstremi funkcija 37 ekvivalentna doza ionizirajueeg zraeenja 68 elasti 473, 480 eJastiena krivulja 114 elastiCni modul, vidi modul elasticnosti elasticnost, granica -i 313 elektricitet 69 elektricna jakost polja 69, 264 - mjerila 286 elektricna rasvjeta 270 struja 69 - vodljivost 69, 256 elektriene mjere 69 veliCine 69 elektriCni generator 266 - naboj 69 - napon 69 - niskonaponski vodovi 274 - otpor 69, 256 - ventili 290 elektrieno grijanje 268 - polje 262, 264 elektrode za lueno zavarivanje 626 elektroerozivna obrada 647 elektrografit 268 eJektrokemijski ekvivalent 261 elektrolitski bakar 400 elektromagnetski valovi 288 elektromotori 271 elektrtm (fiz.) 75 elektron..{kovina) 98, 215, 398 elektroni~a 280

elektronke 280 eJektronska obrada podataka 301 elektronvolt 66 elektrotehnika 255 elektrovalentne veze 82 elementi (kem.) 75, 97 elementi (stroj.) 483 elipsa 19, 31 emajl219 emisijski koeficijent 218 emulzija 97 endotermijske reakcije 83 energetske velicine 66 energija 66, kineticka 127, potencijalna 127, unutarnja 160 Englerovi stupnjevi 72 entalpija 67, 157, 160 entropija 67, 160 epicikloida 32 epoksidi 93 epoksidna smola 473 epruveta, vidi ispitni uzorak erbij 77 erg 73 Erichsenov pokus 318 erozija lopatica 237 esteri 93 etan 93, 94, 163, 207 etanal 93, 94 etandiol 95 etanol 93, 94, 159, 203, 206 etanska kiselina 93, 94 eten 93, 94, 163, 203 eter 95 etil92 etilalkohol 93, 94,207 etilen 94, 163 etilenklorid 95 etin 93, 94, 163, 203, 206 Eulerov broj (e) 2 Eulerova jednadfba (izvijanje) 120 europij 77

eutektik342 .~

evolventa 33 evolventni zupCanici560 fadom 71 Fahrenheitovi stupnjevi 73 faktor grijanja 250 farad 57 Faradeyevi zakoni 261 faza 97 fazna struja 267

670

fazni napon 267 - pomak 266 femto- 58 fenol 93, 95 fenolftalein 95 fenolna smola (fenoplast) 473 ferit 344 feritni ~elik 346 fermij 78 fiksima sol 91 filtriranje 97 Ouid 133 Ouor 76, 84 Ouorovodik 83, 87, 88 Ouorovodi~a kiselina 87, 88 formaIdehid 93, 94 formalin 94 formati papira 659 fosfidi 86 fosfor 76, 80, 86 fosforna kiselina 87, 88 fosforni oksidi 84 fosforovodnik 83, 87 fosforovodi~a kiselina 87 frakcionirana destilacija 206 francij 77 Francisove turbine 155 frekvencija 62, titrajna 125, izmjeni~ne stmje 266, krufna - 131 freon 95 funkcije 33, trigonometrijske - 10 funta 71 furnir 472

Glauberova sol 91 glieerin 94, 95, 159 glikol95 glioa 471 gliniea 84, 471 glodaoje 641 glukoza 95 goijezda, sredi~nja - 650 gon 60 gori~te 602 goriva 202, 206 gorka sol 91 gradiva 100 gradus 60 grafit85,99,159,344 gram 63 graniea elasti~nosti 313 plasti~nosti 316 - 'pufenja 320 gramt lOO,216 Grasshofova zna~jka 210 gray 57 gr~ka slova 659 grej 57 grdke mjerenja 52 grijanje, elektri~oo 268 groUeni plin 207 Guldinova pravila 40 guma 99, 217, 264, 289 gustoea 63, 98 magnetskog toka 70, 262 naboja 264

gadolinij 77 gal 71 galiea 90 galij 76, 80 gama-zrake 288, 337 gauss 73 Gaussova krivulja 57 Gay-kussacov zakon 162 generator, plioski 206, elektri~i - 266, 278 generatorski plin 206 geometrijski red 23 geometrijske veliane 59 germanij 76, 80, 280 gibanje, jednoliko - 124, jednoliko ubrzano - 124, krufoo - 125 giga- 58 Giorgijev apsolutni sustav jediniea 54 gips 90

hafnij 77, 81 halkogeni 80 halogeni 81 Hamiltonov operator 2 hanij 78 harmonijsko titranje 125 hefnerova svijeca 73 heksagonaloa reretka 341 hektar 59 hekto- 58 helij 76, 81, 159, 163 henri 71 here 57 Henzov Uak 568 Hessov zakon 83 heterogene smjese 97 heteropolarne veze 82 hidrauli~ka ulja 605 hidrauli~ki promjer 140 strojevi 148

I,

hidridi 83 hidriranje 206 hidrodinamika 136 hidroksibenzen 95 hidroksidi 87 hidroksil 87 hidromebanika 133 hidronalij 393 hidrostatika 133 hidrostatski tlak 133 biperbola 30, 32 hiperbolne funkcije 35 hiperboloidni zupCanici 573 bipocikloida 38 hipotenuza 10 histereza (magn.) 262 histogram 50 hitac, kosi 125 hladnjak 250, 253 hladenje 199 holmij 77 homeopolame veze 82 homogene smjese 97 bonanje 647 Hookeov zakon 112 brapavost (bidr.) 142 - povriina 500 Huberov faktor 123

iridij 77, 81, 158 iskrenje. pokus m 338 ispariva~ 224 ispitivanje. - ~rsto~e na vlak 314, - - na savijanje 317 - - na tIak 317, udamo - 319, - fica 318, - dubokog izvla~enja 318. -tvrdoee kovina 322, - bez o~teCivanja 336, - sustava materijala 328, tvrdoee plasta 334. - materijala 313, - trajne ~rstoee 320 ispitni uzorak (epruveta) 314 ispravlja~i 282 istiskanje 619 istjecanje. brzina - a kapljevine 138, - - plina 200 koliana - a kapljevine 138,

11 J j j I j I j I!

idealni Duid 133 plin 162 imaginama jedinica (i) 1 impedancija 266 impuls sile 65, 128 impulsni stavak 137 incb 71 indicirana snaga 229 indicirani tlak 229, 241 indij 77, 80 indikator (za pH) 88 indikatorski dijagram 240, 245 indukcija, magnetska - 70. 262 indukcijsko zavarivanje 621 induktancija '266 induktivnost 70. 263 inDeksija funkcije 37 informatika 301 infracrveno zra~enje 288 infrazvuk 289 integral 38 involuta, Yidi evolventa ion 78 ionske veze 82

istosmjema struja (elektr.) 256 istosmjemi tok (top!. prenos) 221 iterbij 77 itrij 76 iverice 472 izentalpa 161 izentropa, plinova 166, para 192 izmjeni~na struja 266 . izmjerena vrijednost 52 izmjenjivaCitopline 221, 223, 224 izobara, plinova 166, para 192 izobutan 92. izohigra 199 izohora, - plinova 166, - para 192 izolacijsko ulje 607 izoliranje 276 izomeri 92 izooktan 94 izoterma, plinova181. para 208 izotop 78 izvedene jedinice 53 izyijanje 120, koeficijenti - a 121

- - plina 200 - kroz sapnice 201

jakost energetskog zrarenja 70 jakost magnetskog polja. Yidi magnetska jakost polja jalov otpor 266 jalov u~in 267 jard 71 jedinice 53, stare - 71 jednadfba stanja plina 162 kontinuiteta 136. 200 jednadtbe, aIgebarske 27. transcendentne 29. jednakostrani~ni trokut 16

- -

672

jednofazna struja 267 jednofazni motor 272 jednoliko gibanje 124 jednoliko kruzno gibanje 125 jezgra, polumjer jezgre 122 jezgra, atomska 75, - presjeka 122 jezgrenik 613 jod 77, 81 jodovodik 83, 87, 88 jodovodicna kiselina 87, 88 Joule 160 joule 56, 57 J ouleova toplina 268 Joule-Thomson efekt 192 jugoslavenski standardi JUS 661

kadmij 71, 81, 158 kalcij 76, 80 kalcijske soli 90 kalcijski hidroksid 87 kalcijski karbid 85 kalifornij 78 kalij 76, 80, 261 kalijska luZina 88 kalijske soli 90, 91 kalijski hidroksid 87, 88

kaljenje, - celika 350, aluminijskihslitina 393 kalorija 73 kalorijska vrijednost 203 kalupi 613 kandela 54 kantal 257, 268, 416 kaolin 471 kapacitancija 266 kapacitet, toplinski - 67, elektricni 70, 265 Kaplanova turbina 155 kapljiste ulja 602 karakteristika, -Iogaritma 5, - goriva 202, geometrijska presjeka 113 karat 71 karbidi 85 karboksil 93 karbonil 93 karbonske kiseline 93 karborund 84, 268, 471 kasiopej, vidi lutecij kateta 10 kation 78 katodni bakar 400 katran 99, 206 katransko ulje 99

kaucuk 96, 99, 473, 480 kavitacija 149, 153 kelvin 54 kemijska analiza 338 kemijske reakcije 83 kemijske veze 82 kemijski elementi 76 kemijski spojevi 82 keramicki materijal 99, 470 ketoni 93 kibernetika 301 kilo- 58 kilogram 54 kilokalorija 73 kilopond 72 kilovat 66 kilovatsat 66 kinematika 124, 126 kinematska viskoznost 65, 133 kinematski, stozac 572, valjak 561 kinesko srebro 404 kineticka energija 127 kineticki tIak 147 kinetika 124, 126 Kirchhoffov zakon (top!.) 218 Kirchhoffovi zakoni (e!.) 256 kirij 78 kiseline 87 kisik 76, 80, 84, 163, 164,261 klimatizacija 253 klin 21 klinasti utor (trenje) 110 - spojevi 548 klinasto remenje 555 klizni lezaji 576 klor 76, 81 klorid 89 klorna kiselina 88 kloroform 95 klorovodicna kiselina 87, 88 klorovodik 83, 87, 88 kobalt 76, 81, 158 kocka 20 kodiranje 304 koeficijent, -apsorpcije 218, -emisije 218. - gubitaka 157, - oblika 537. - temperaturnog rastezanja 67. 157, - ueoja (hidr.) 141, - - (kru!. tijela) 109 koercitivna sila 262 koerzit 416 koherentne jedinice 53 kokile 615 koks 99, 206, 207. 2P

44

- Strojarski

prirucnik

I,.

koksni plin 206, 207 kolektorski motor 272 koliena, gibanja 65, 128, -istjecanja138, 200, - dimnih plinova 202, - elektriciteta 69 kolotonij 99 koloidna, emulzija 97, pjena 97, rastopina 97 kolumbij (Cb), vidi niobij kolutno trenje (111) varenje 621 kombinatorika 22 komponente sile 101 kompresori 242, 245 kompresorska uIja 605 kondenzacija 232 kondenzator (el.) 265 - (topl.) 248 koniCni drici 652 konjska snaga 73 konstanta, Avogadrova 55, plinska 162, - zraeenja 218 konstantan 98,158,257,416 konstrukcijski eelici 357, 360 kontinuitet, jednadfba - a 136, 200 kontrakcija materijala 315 - mlaza 138, 200 konus, Morseov - 652, metricki - 652, mjerenja - a 654 kopolimerizacija 96 korak (zupc.) 561 korelacija 52 korijeni 3 korozija 656 korund 84, 99, 159, 470, 644 kosi hitac 125 kosinus 10, 34 kosinusov stavak 17 kositar77,80,98,158,215,219,257,261, 289 kositrena bronca 403, 406 kositrene slitine 413 kosokutni trokut 17 kotangens 10, 34 kotlovac 216 kotlovi, pami - 223 kotlovni lim 374 kova~ko zavarivanje 621 kovanje 618 kovalentne veze 82 kovina, bijela -, vidi kositrene slitine za letaje kovine 78, 98, lake 392

kovinske veze 82 kovinski karbidi 85, materijali 340, oksidi 84, poluproizvodi 418 kozmicke zrake 288 kreda 90, 99 krekiranje 206 kremen 84, 99, 216, 264, 471 krhke !Vari316 kriolit 99 kripton 76, 81 kristali, - rastopinski 342 kristalna rektka 341 krivulja magnetiZiranja 263 krom 76, 81, 219 kromit 471 kromni, karbidi 85, - oksidi 84 krug 19 kruti~te ulja 602 kruma, frekvencija 62, 131 krufni proces 161 - prsten 19 krutnica 31 krumo gibanje 125 krvni lmac 91 ksenon 77, 81 ksilol 93 kubna re~etka 341 kubni metar 59, standardni (normni) --74 kugla 21 kuglicni letaji 577 kuhinjska sol 89, 91 kulon 57 kupelji (top!. obrada) 353 kUrCatovij78 kut 60, mjerenje -ova 654 kut, tazni - 266, - prirodnog pokosa 100 kutna brzina 62, 125, kriticna - - 132 kutna minuta 60, - sekunda 60 kutne funkcije 34 - mjere 60 kutni stupanj 60 - profili, eeliCni- - 426, aluminijski - - 456 kutno ubrzanje 62, 125 kutovi na alatu 633 kvadrat 18, 19 kvadratne jednadfbe 27, 310 kvadratni metar 59 kvarcilit 268 kvintal 71

labavost 494

674

lak 219 lake' kovine 392 laminamo strujanje 136 lanci, celicni 449, clankasti 558 laneno ulje 99 lantan 77 lantanidi 79 Laplaceov operator 2 Laplaceova transformacija 48 Lavalova brzina 201 led 99, 216, 219, 289 ledeburit 344 ledeburitni celik 346 ledi~ta vodenih otopina 252 legirani celici 357 lemljeni spojevi 546 lemljenje 631 lemovi 414 lepanje 647 lezaji 576 lezajna ulja 603 lefajne slitine 413 lijev, sivi 354, eelieni - 384, 356 temperovani lijevanje 613 lijevano zeljezo 354 18, tezi~ta a 107 likovi, geometrijski lim, celicni 372, 433, aluminijski 458, bakreni - 462 linearne jednadZbe 27, 28 linije, teti~te a 106 linijska struja 2fJ7 linijski napori 267 litar 59 litar - atmosfera 73 litij 76, 80 logaritamska funkcija 34

Ijepenka, azbestna

- 99, tvrda - 264

Ijepljeni spojevi 546 Ijepljenje 546, 631 Ijevacko zavarivanje 622 Ijuske atomske jezgre 75 magnet 263 magnetska indukcija 70, 262 magnetski lim 369

tok 70 magnetsko ispitivanje 336 polje 262 magnezij 76, 80,112,158,215,257,261 magnezija 84, 159
magnezijske,

magnezit 91, 471 makroskopski pregled 340 maksimum funkcije 37 mangan 76, 81, 158 manganin 98, 158,257,416 manganski oksidi 84 mantisa logaritma 5 Mariotte 162 martenzit 345 masa 63, 98, molna - 82, relativna atomska -,75 masene velicine 63 maseni broj elemenata 75
'

- slitine

112, 398,

- soli 91

protok 64, 139 moment inercije

128, 129

- temperaturna raztika 221 logaritamske jednadzbe 29 logaritamski dekrement 35

logaritrni 4, rlekadski

prirodni 5 lorencij 78 tozi~niuredaj 223 lozista 202 lozivo ulje 99, 206, 207 lucna mjera 60 . lucno zavarivanje 622, 626 Ludolfov broj (n) 2 luk (kruini) 19,39 luks 57 lumen 57 lutecij 77

(Briggsovi)

- 5,

maslena kiselina 94 masti 99, 60I, 608 matematika 1 materijali 100 matice 550 matrice 25 maxwell 73 Mayer 160 maziva 601 mazut 206 medunarodni sustav jedinica SI 53, 54 meduosni razmak 562 medupregrijavanje pare 237 mega- 58 mehanika 98, hidro- 133 melaninska smola 473 memorije 306 mendelevij 78 Mendeljejev, periodicni sistem elemenata po -u 79 metalografski pregledi 340 metan 93, 94, 163,203 metanal 93, 94 metanol 93, 94 675

, '

metanska kiselina 93, 94 metar 54, kvadratni 59, kubni 59 metastabilni sustav zeljezo-ugljik 344 metil92 metilalkohol 93, 94 metilenklorid 95, 189 metilklorid 95, 189 metricki, konus 652, - navoj 504 mije~aniplin 206 mijebnje 167, 199 mje~anci, kristali 342 mikro- 58 mikron 71 mikroskopski pregled 340 mikrovalovi 288 mili-58 milja, morska - 59 minimum funkcije 37 minuta, vremenska 62, kutna - 60 Mishima slitina 416 mjedeni poluproizvodi 468 mjedi(slitine)98,112,158. 215, 219. 257, 401,405,468 mjera rasipanja, vidi varijanca mjere 53, veliCina59, stare - 71, anglosaske 71 mjerenje elektricnih velicina 286 mjerila (crteza) 659 274, mjerila temperature, otpoma termoelektricna 259 mjerne gre~ke (gre~ke mjerenja) 52

114,-otporapresjeka 114, 116,-torzije 117,-zamaha 128,zakretni-65,126, - inercije mase 63, 128, 129 monel 98, 215, 409 monofluordiklormetan 95, 191 monofluortriklormetan 95, 190 monokloretan 95 monokloreten 95 monoklormetan 95, 163, 189, 214 monomeri 96 Moodyjeva jednadzba 142 Morseov konus 652 morska milja 59 voda 59 s unutarnjim izgaranjem 239, motori, elektromotori 271 motorna ulja 606 mramor 100,216,219,264 mravlja kiselina 93, 94

- inercijeplohe 113, 116, savijanja

--

--

mlazni (reaktivni) motori 249 mnogokuti, vidi vgekuti modeli, vidi kalupi I modificirani lijev 355 , modifikacije 341, - zeljeza 343 modra galica 90 modul elasticnosti 112, 313 moduli zupcanika 560 Mohrov faktor 123 mol 54 molarnost 68 molekule 82 molibden 76, 81, 158,268 ,~ Mollierov h, s - dijagram za vodenu paru 168,170/171 h, x dijagram za vlazni zrak 198 molna, entalpija 68, entropija 68, - ma-

nabla 2 nadmjere lijeva 613 nafta 99, 206 naftalen (naftalin) 95, 203 nalijeganja, vidi dosjedi nano- 58 napojne pumpe 226 napon (eL) 69, linijski 267, fazni - 267 naprezanje 65,112,313, lIacno-313. dozvoljeno - 532, - tecenja 316, tempera-

turno- 113

napu~tanje celika 350 nasute tvari (kutovi) 100 natrij 76, 80, 261 natrijska luZina 88 natrijske soli 91 natrijski hidroksid 87, 88 navoji 504 navoji dosjedi 518 necistoce 342 nejednadzbe 29 nekovine 78 nekovinski materijali 469 neodim 77 38 160 543 602 114

neodredeni integral neon 76, 81, 159 nepovrativi procesi . neptunij 78 molne veliCine 68 nerastavljivi spojevi molni, volumen 68, toplinski kapacitet neutralizacijski broj 68 neutralna os (savij.) moment, sile 65, staticki - plohe 113, . neutron 75

sa 68, -

676
...; ~ =

Newtonov zakon 126, 133 nikal76, 81. 158,215,219,257,261,289. 408 nikal.krom 260 nikelin 257, 416 niklena bronca 404 niklene slitine 409 nikrom 260 Nikuradseova jednadzba 142 niobij 76, 81 ni~dor, vidi salmijak nit (svj. jed.) 73 niton, vidi radon nitrati 89 nitridi 85 nitrili 93 nitriranje ~elika 352 nitroglicerin 95 nobelij 78 nodularni lijev 112, 355 normala na krivulju 37 normaliziranje relika 348 normalna razdioba 51 normalni napor 112 normalno stanje, vidi standardno stanje normni (standardni) kubni metar 73 nosaCi 105 novo srebro 158,215,257,404 nukleoni 75 nulovanje 276 numeri~ka integracija 40 Nusseltova teorija sli~nosti 210 Nusseltova zna~ajka 210 njutn 56, 57 obli navoj 528 obrada kovina odvajanjem ~estica 632 obrade, posebne 647 obujam, vidi volumen octena kiselina 93, 94 odredeni integral 39 odstupanje (str. dij.) 486, standardno- 50 oersted 73 ogrjevna moc 67, 203 Ohmov zakon 256 okretaj 62 okretni impuls 128 - moment 126 oksidi "84 oktan 94 oktava 290 olefini 93 olovne. slitine 412, soli 91

'- - ~.., ,....:..,.. ~ - SI6G Sr: olovo77. 80. ge. :5~ ::5 =-1. ::--- :!t289,412.468 om 56, 57
omega, - postupak (izvij.) 121 omjer specifi~nih toplinskih kapaciteta

nova 162 omov otpor 256 omova vodljivost 256 opeka lOO, 159,216,219,289.470
opruge 119, ~elici za

opterecenje,

sastavljeno

- 371
-

122

optika 288 organski spojevi 92 Orsatov aparat 204 osmerokut 19 osmij 77, 81 osni razmak, vidi razmak osi osnovne jedinice 53 osovine 553 osovinska ulja 603 o~trica 633
otopina 97, koloidna

97,

krut/>

97

otopinski kristali 97, 342 otpor, elektri~ni 69.256,266,

141, - gibanja u fIuidu 147 otpor, moment otpora presjeka 114, polar. ni---117 otporno mjerenje temperature 259 - zavarivanje 621, 623 Ottov motor 239 ozubljenje 561 pad,

- strujanja

- vode154

- entalpije 227, - oapona (et)

274,

pakfoog 404 palac, vidi col paladij 76, 81 panel'plo~e 472 papir 99, 217, 219 par sila 103 parabola 30, 31 parafini 93 parafiosko ulje 99 paralelepiped 20 paralelogram 18 'paralelogram sila 101 pare 168,200 parna postrojenja 233 parne turbine 230 parni kotlovi 223
~

strojevi 228 677

Pascalov zakon 134 paskal 57 Pc!cIetovaznacajka 210 Peeomikova (onnula 142 pea, elektriene 269 Peltonova turbina 155 penetracija masti 602 pepeljika 89, 90 pepeo 99 pera 548 period 125 periodicki sustav elemenata 79 perlit 344 permaloy 416 permeabilitet 262 pennendur 416 permutacija 22 peta- 58 peterokut 57 petrolej 99 pH-vrijednost 88 phot 73 pi (It) 24 pieze 72 piko- 58 pilasti navoji 524 piljenje kovina 640 piramida 20 pirometri 352 Pitagorin poueak 16 pjena, koloidna - 97 pje~Cenjak100,216 plami~te ulja 602 plamensko rezanje kovina 625 plamensko zavarivanje 621, 622, 624 plasti 413 plasticne tvari 316 platina 71, 81, 158,215,257,259,261 platin-rodij 259 plemeniti celici 357 - plinovi 81 plinovi, gorivi 206, idealni 162, plemeniti - 81, realni - 162 plinska konstanta 162 plinske smjese 97, 167 plinske turbine 247 plinski generator 206 plinsko uIje 99, 206, 207 plo~tina 18,39 plo~tinska masa 63 plo~tinske mjere 59 pluto 99, 217, 289 plutonij 78

poaz 72 pobjegnuce turbine 156 pobolj~anje celika 357 podtlak 65 pogonsko uIje 206 pokus, vidi ispitivanje poise 72 Poissonov broj 112 Poissonova razdioba 57 pokretac, vidi uputnik polami moment otpora presjeka 117, 118 tromosti presjeka 113, 117 poliamid 473 polietilen 473 poligoni, vidi vgekuti polikarbonat 473 polimeri 96 polimerizacija 96, 206 polimorfizam 341 polipropilen 473 polistiren (polistirot) 473 politropa plinova 166 poliuretanska smola 473 polivinilklorid 473 polje, magnetsko 262, elektricno - 262 polje, jakost polja, magnetskog 70, 262, elektricnog 69, 264 potonij 77 polumjer, tromosti 113 poluproizvodi, oblici kovinskih -a 418 poluvodici 280 pomak zubnog profila 562 porculan 99, 159,216,219,264,280 postavni clan 297 postojanost alata 648 pot~a, vidi pepeljika potencijalna energija 127 potencijalne krivulje 30 potencije 3 potpore 104 pound 71 povrativi procesi 160 povriina tjelesa 20 povriinska hrapavost 500 masa 63 - wtita 656 povriinske mjere 59 prakilogram 55 prametar 55 Prandtl-Karmanova jednadZba 141 Prandtlova znacajka 210 pravac 30 pravi kut 60

--

--

--

678

pravokutni trokut 16 pravokutnik 18 prazeodim 77 pregrijaE pare 224 pregrijana para 168 preljev 140 preoblikovanje 618 presjek, geometrijska karakteristika -a 113 pretiEak zraka 202 pretvorbe 341, 343, toeka 343 prig~nice 139 prijelaz topline 210 koeficijent.a - 67,210 prijenos krufnih gibanja 533 topline 210 prijenosna funkcija 291 prijenosni faktor 291 prijenosnici topline, vidi izmjenjivaEi to. pline prijenosni omjer 560, 572, 573 prirodna goriva 206 prirodni broj(e), vidi Eulerov broj - kaufuk 473 prisnost (preklop) 494 pritisak, - na stijenke 134, - mlaza 153 prisilno titranje 132 prividna snaga 267 prividni otpor 266 prizma 20 probojna Evrstoea 264 procesni raEunar 312 procesor 307 produljenje 112,313, 315,postotno-112, 313,315 profili, Eelifui -429,431, aluminijski -456 progib 114, - ufeta 106 programska oprema 308 programski jezici 308, 311 projekcijski pouEak 17 prokaljivost Eelika 365, 368 prolaz topline 220 . koeficijent prolaza topline 67, 220 prokron Eelici 385 prometij 77 promjer 19 'propan 93, 94, 207 propanal 93, 94 propanol 93, 94 propanon 93, 94 propanska kiselina 93, 94 propantriol 94, 159 propeleme turbine 155

propen 93, 94 propil 92 propilalkohol 93, 94 propilen 94 propin 93, 94 prosjeEna vrijednost 49 prosjek, statistiEki - 49 prosti pad 124 protaktinij 77 protoEne veliEine64 protok,maseni-64, 139, volumenski-M, magnetski - 70 proton 75 protusmjemo strujanje 221 provrti za vijke 552 pumpe 148. stapne - 150. turbo. 152. napojne - 226, toplinske - 250 puni kut 60 put 124 pufenje 320 pufni prijenos 574 - vijak 574 pumo kola 575 rad (mjera) 73 rad 66, 126, 160 radij 77 tromosti 113 radijan 57, 60 radikand 3 radio.valovi 288 radna sposobnost pare 227 radon 77 rashladne smjese 252 rashladne !Vari 188 rashladoi faktor 251 - stroj 251 rasipanje 50 rasplinjavanje 206 rastavljivi spojevi 548 rastezanje, mehaniEko 315, temperatur-

no- 157

rasvijetljenost 70, 270 rasvjeta, elektriEna - 270 rasvjetni plin 206 ravninski kut 60 ravnotefa sila, stauEka - - 104, dinamiEka - - 130 razdioba, normalna - 51 razmak, osni - 562 razvrtavanje 638 reakcija mlaza 137 reakcije u osloncima 11. :':15

reaktancija 266 reaktivna sila 137 reaktivni motori 249 realni fluid 133 plin 162 redovi 22 redni broj elemenata 75 refleksija 289 refrigerator 250 . regenerativno zagrijavanje napojne 236 registarska tona 71 regresija 52 regulacija 291 regulacijski ~Ianovi 291 relativna atomska masa 75 dielektriroost 254 urestalost 49 vlafnost 193 relativni permeabilitet 262 rem 73

vode

remenski prijenos 553 Renardovi brojevi 483 rendgenske zrake 288 renij 77, 81 repi~no ulje 99 rdetkasti nosa~i 105 re~etke, kristalne - 341, 343, lofi~ne - 223 retortni plin 206 Reynoldsova zna~jka 140, 210 rezanje kovina 619, plamenom 625 rezanje navoja 640 rezanje, brzina -a 649 rezultanta sila 101 ricinusovo ulje 99 rimske brojke 659 Rockwell, tvrdoca po -u 330 rodij 76, 81, 268 romb 18 rontgen 73 Roseova slitina 414 Rosin-Fehlingov dijagram 204 ro~tilji 223 rotacijsko tijelo 40 rubidij 76, 80 rutenij 76, 81

--

sadra (gips) 89, 90, 100 saharin 95 salicil 95 salicilna kiselina 95 salitra 89, 90, 91 salitrcna kiselina, vidi du~i~nakis. 680

salmijak 89, 91 samarij 77 sapnice 139, 201 sastavljeno opterecenje 122 sat 62 savijanje 619, naprczanje na 114, moment -a 114 sedimentacija 97 sekunda, vremenska 54, 62, kutna - 60 selen 76, 80 senzori 295 Shore, tvrdoca po -u 334 shunt 286 sila, - trenja 109, centrifugalna - 130, reaktivna - 137, veli~ine- 64 silicij 76, 80, 280 silicijski dioksid 84, karbid 85, 644 silika 216, 471 silikarbon 268 silikon 96 silikonski kauM 473 silit 268 silumin 98, 158, 215, 257, 393 simens 57 sinterovanje 620 sinteza 206 sinus 10 sinusna funkcija 34 sinusov pou~k 17 sirovo zeljezo 343 sisaljke, vi<!ipumpe sistem dosjeda ISO 486 - feljezo-ugljik 344 sivert 57 sivilijev98,112,158,215,219,257,317, 345, 354 skalar 43 skalarno polje 46 skandij 76 skin-efekt 266 skraeenje 31j sliroost strujanja 140 slitine 342 srni~na naprezanja 117 smik 117, modul -a 113 srnirak 99, 644 Srnithov dijagram 321

smjese 97, plinske-167,

smola 99, 481 snaga 66, 127 soda 89,91 soli 82, 89, kuhinjska sol 89

- plinova i para 193

.
solna kiselina, vidi klorovodicna kis. - rastopina 99 sorbit 345 specificna anergija 160, - eksergija 160, eIektricna vodljivost 256, entalpija 67,157-entropija67.160,-masa, vidi gustoca, - tezina 64 specificni elektricni otpor 69,256, - toplinski kapacitet 67. 157, - volumen 63 spektralna analiza 338 spiralno svrdlo 638 spoj (elektr.), zvjezdasti - 258, trokutni

- 258

spojevi, nerastavljivi - 543, rastavljivi -548 utoOi-549, klinasti-548, vijcani - 550, - sa zaticima i svoOjacima549, lemljeni 546, stezni 547. Ijepljeni

- 546 -

stoji~te 343 stoks (stokes) 72 stolarske ploce 472 stopa (mjera) 71 stozac 21 stozasti lezaji 589. zupcanici 572 strojevi. hidraulicki 148. paOi 228. eIementi -a 483 stroncij 76, 80 struja (el.) 69, istosmjeOa - 256, izmjenicna - 266. jednofazna - 267, dozvoljena trajna jakost -e 275 strujanje, stacionaOo 136, laminaOo 136, turbulentno -136, - plinova i para 200, toplinsko - 66, svjetlosno - 70 stupac vode 72

- Zive72

spojevi. kemijski 75, 82. 97 spremanje podataka 306 sraz 130 srebro 77; 81, 98,158, 215, 219, 257, 261 sredBnja gnijezda 650 srednja vrijednost 26 stabilni sistem zeljezo grafit 344 stabilnost 104 stacionaOo strujanje 136, 200 staklena vuna 216 staklo 99, 159.216,219.264,289,469 standardi, jugoslavenski (JUS) 661 standardna divijacija 50 standardne duljinske mjere 484 standardni brojevi 483, (normni) kubni metar 74, modul 560 standardno stanje 74 plinova 165, para 192. - atmosstanje,

fere 135

stapne pumpe 150 stapni kompresori 245, paOi strojevi 245 staticka cvrstoca, trajna 320, 539 staticki moment plohe 113, sile 103 statika 101, uzeta 106, hidro- 133 statisticka vjerojatnost 49 statisticki prosjek 49 statistika 49 Stefan-Bolzmannov zakon 218 Steinerovo pravilo 113, 129 stelit 390 steradijan 57, 61 stezni spojevi 547 stilb 73 stipsa (alaun) 91 stirol 93

--

--

stupanj, kutni - 60, - Celzija 66, - Fahrenheita 73, Englerov - 72. - Beaumea 74 stupanj nejednolikosti 127 suha destilacija 206 suha para 168 suhi zrak 194 suhoca pare 168 sulfidi 86 sumpor 76. 80, 86, 159,203 sumporasta kiselina 87 sumpoOa kiselina 87, 88 sumpoOi dioksid 84, 159, 163, 164, 188, 212, 214 - trioksid 84 sumporovodik 83 sumporovodicna kiselina 87 superfini~ 647 suspenzije 97 su~enje 253, 254 suzenje (kontrakcija) 112, 315 svijeca, hefnerova-73, medunarodna87 svila 99, 217, 219 svjetlosna jakost 70. 270 svjetlosne velicine 70 svjetlosni tok 70, 270 svjetlost 288, brzina -i 62, 288 svoOjaci 549 svrdJo 638

~amot 99, 216, 219. 471 ~ecer 99,217 ~esterokut 19 ~krob 99, 206 ~perploce 472 ~pirit 206 ~trcaljka 148

681 J

talij 77, 80 tahgencijalno naprezanje 112 tangens 10, 34 tangenta 37 tantal 77, 81 Taylorovi redovi 23 tehnecij 76, 81 tehnieka granica elasticnosti 313 tehnicki rad 160 tehnieko pismo (tisak) 658 teljezo 343 tehnologija 613 teks 63 telur 77, 80 temperatura 66, inverzije 192, izgaranja 205 temperaturna naprezanja 114 temperaturni koeficijent rastezanja 67, 157 temperovani lijev 356 teorija slicnosti 210 tera- 58 terbij 77 termalno kaljenje 350 termodinamika 160 termoelementi 352 termometri 352 termonaponi 259 termoplasti 473, 476 terpentinsko ulje 99, 159 tesla 57 tetiva 19 Tetmajerove jednadtbe 121 tetragonalna rdetka 341 tetraklormetan 95 tetina 64, 98, specificna 64 teti~ta 106 Thomson 160 Thomsonova jednadtba 161 tijela, geometrijska 18,20, 108 tinjac 99, 264 tiristor 285 tiskarske slitine 412 titan 76, 84, 417 titanske slitine 417 titrajno dinamicko opterecenje 321 titranje 131, prigu~eno 35, 131, harmonicko - 125, prisilno - 132 tlacno naprezanje 313 lIacna visina 136 tlacno ispitivanje 317 tlak 65, 114, standardni atmosferski 65, hidrostatski 133 110216

toekasto zavarivanje 621 tok, toplinski 66, svjetlosni 70 tokarenje 643 tolerancija, redovi 487, polje -e 486 tolerancije, - dosjeda 494, - mjera 486, - mjerila 492, - metriekih navoja 510, - zupeanih parova 563 toluol 93

tona 63, registarska - 71 tonska skala 290 toplane 237 izgaranja 67, 203, toplina 66,157,160, Jouleova 268 toplinska obrada celika 348 vodljivost 67, 210 toplinske pumpe 250 velicine 66

toplinski kapacitet, molni 68

prolaz 67, 220 tok 66 toplinsko zraeenje 218 tocr (stupac tive) 72 torij 77 Torricellijeva jednadtba 138 torzija (sukanje) 117, 118, moment -e 117 torzijska naprezanja 117 tovarne mjere teljeznickih vozila 660 tracnice, teljeznieke 432 trajna cvrstoca 320 transcendentne jednadtbe 29 transformator (el.) 267 transformatorsko ulje 214, 264 transurani 78 tranzistor 284 trapez 18 trapezna jednadtba 40 trapezni navoji 520 trenje 109, sila -a 109, koeficijent -a 109, - valjanja 127, - kolutno 111 treset 99 .trifluormonobrommetan 191 trifluormonoklormetan 190 trigonometrijske funkcije 10 jednadtbe 29 triklormetan 95 trofazni sistem 267 trohoida 32 trojna tocka vode 66 trokut 16, 18, 19 tromost, sila -i 126, moment -i mase 63.

- prijelaz 67, 210

--

specifieni

- - 67,

157,

682

128, 129, moment -i plohe 113, radij -i

113

uzgon 134 uiad, statika -i 106, celicna - 443, bakrena

troostit, vidi trustit troti195 trustit 345 TIT dijagram 345 tulij 77 tungsten, vidi volfram turbine, vodne 154, parne 247

- 464

- 230, plinske

turbinska ulja 605 turbokompresori 246 turbopumpe 152 turbulentno strujanje 136 tvari 75, pregled 97 tvrdi (bijeli) lijev 355 tvrdi metali, karbidni 390 Ivrdoca, ispitivanje -e 322, - po Brinellu 322, - po Vickersu 326, - po Rockwellu 330, - plastenih tvari 334

--

ubrzanje (akceleracija) 62, 124, zemaljsko (g) 62, 98, kutno 62, 125 ucestalost 50 udarna iilavost 319 ugljen 99, 206, 207,208, 217 ugljicenje celika 351 ugljicna kiselina 87 ugljicni celici 357, 379 dioksid 84, 159, 163, 164, 188,212 -monoksid 84,159,163,164,203,207 ugljik 76, 80, 85, 203 ugljikova skupina elemenata 80 ugljikovodici 92 ukoceno drvo, vidi vezano drvo ulje, pogonsko- 206, zemno- 206, plinsko - 206, - za loienje 206, 207, - za mazanje 214, 604, transformatorsko 214, 264, za obradu 607 ultrazvucna obrada 647 ultrazvuk 289 umjetna goriva 206 unakrsno strujanje 221 unutarnja energija 160 upojna visina pumpi 149 upravljanje 291 uputnik 277 oran 77 uranidi. vidi transurani usporenje, vidi retardacija utiskivanje 619 utorni spojevi 549 uzemljenje 276

vakuum, vidi podtlak vakuumirane cijevi 280 valencija 80 valovanje, elektromagnetsko 288 valjak 20 valjanje (valjno trenje) 111 valjanje 618 valjkasti leiaji 581 valjni leiaji 577 vanadij 76, 81 vapnenac 89, 90, 99, 100,216 vapno 84, 87, 88, 99, ga~eno 88 varijacija 22 . varijanca 50 vat 56, 57 vatni uCin 267 vazelin 608 vazelinska ulja 607 veber 57 vektori 43 vektorsko polje 46 62, energetske velicine 53, vremenske 66, elektricne - 69, geometrijske 59, 70, toplinske 66, masene svjetlosne 63, sile 64, protocne 64, molne 68, zracenja 68

velicinske jednadibe 53 ventilatori 153 ventili (el.), poluprovodnicki - 280 ventilni celici 377
Venturijeva sapnica 139 vezano drvo 472 veze, kemijske - 82 Vicat, ispitivanje po -u 3351 Vickers, tvrdoca po -u 326 vidna svjetlost 288 vijci 550 vijcani spojevi 550 vijcani zupcanici 573 vinil 93 vinilklorid 95 viskoznost 65, 133, 602 vgekuti 18, pravilni 19 vgeslruki integral 41 vitkost 120 49 vjerojatnost, slatisticka vlacna cvrstoca 315 vlacni pokus 314 vlak 114

'

I ' I

683

vlaknasti plasti 482 vlaknatice 472 vlastita frekvencija 131 vlastito titranje 131 vlatenje zraka 199 vlaZoi uak 193, 194, 195 vlaZoost 193 voda 83, 99,159,164,175/187,214,257, 289 vodena para 213, zasieena--I72, pregrijana - - 168, 175 vodeni plin 206 vodi~ elektriroe struje 265 vodi~ni peroksid 83 vodik 76, 80, 83,159,163,164,203,207, 212,261 vodljivost, elektri~na - 69, 259, toplinska 67,210 vodna snaga 154 vodne turbine 154 vodovi, elektri~ni 274 volfram 77, 81,158,215,257 volframovi oksidi 84 volt 56, 57 volumen 59, - tjelesa 20, specifi~ni - 63, molni 68 volumenska masa 63 volumenske mjere 63 volumenski protok 64, 139 vosak 99 vremenska stati~ka ~rstoCa 320, 539 vremenske, - mjere 62, veli~ine 62 vremenski odziv 292 vretenska ulja 603 49, pH- - 88 vrijednost, prosjeroa vrijeme 62 'vu~enje 619 vuna 99, 217, tro~~ana 216

zakovice 543 zakovi~ni spojevi 543 zama~ni moment 128 zama~njak 127 zapremina, vidi volumen zasieena para 168 ~tita elektri~nih instalacija 275 zatici 549 zavari 544 zavarivanje 621, taljenjem 622 zelena gaIica 90 zemaIjsko ubrzanje 62 Zemlja (planet) 99 zemlja (tlo) 99 zemni plin 206 zemno uIje 206 zemno-alkalijske kovine 80 zid 100, 216 zIato 77,81,98,158,215,219,261 zra~enje 288, toplinsko 218 zra~ni plin 206 zrak 163,164,167,169,212, vlatni-193, 195 zrake 288, gama 288 zu~ni prijenos 560 zu~anici (parovi) 561, 574 zvu~na brzina 201, 289 zvu~ni tlak 290 zvuk 289

Whitworthov profil cijevnog navoja 519 Widia 390 Wohlerova krivulja 321 Woodova slitina 414

yard 71 zagrija~ (pami kotl.) 224 zahvat (zu~.) 565

tarenje ~elika 348 fbuka lOO,zidna - 216 feljezne slitine 343 soli 90 feljezni karbid 85 - oksidi 84 feljezni~ka kola (mjere) 660 feljezo 76, 84,158, 215, 257,261,289,343 fica, ~eli~na 442, aluminijska - 451, bakrena - 463 fice za zavarivanje plamenom 624 filave !vari 316 filavost, udama - 319 fiva 77, 81, 159,214,257,261,289 fivin ventil 280 fivo (pdeno) vapno 84

684

--

r
MATEMATIKA

SADR1AJ PRVI DlO

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Matemati~kiznakovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . TRIGONOMETRlJSKEFUNKCUE-Osnovniodnosi........... . Trigonometrijske funkcije dvajukutova. . . . . . . . . . . . . . . . . . Sinus,kosinus Tangens,kotangens. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Izraronavanjeti'anica kutovatrokuta . . . . . . . . . . . . s i LIKOVIITUELA .............. Povriinaiopseglikova. . . . . . . . . . . .
I

Vafne vrijednosti (Jr,e) . . . . . . . . . . . . . . RAtUNANJE S POlENCUAMA I KORUENIMA . LOGARITMI - Ra~unanje s logaritmima. . . . . . . l Dekadski (Briggsovi) logaritmi - Prirodni ogaritmi.

KOMBINATORIKA. . . . . . . . . . . . NlZOVII REDOVI. . . . . . . . . . . . . Aritmeti~kiniz-Geometrijskiniz. . . . . Vafnijiredovi . . . . . . . . . . . . . . . DElERMINANTE-MATRICE . . . . . . APSOLUTNAISREDNJA VRUEDNOST. BINOMI . . . . . . . . . . . . . . . . . . ALGEBARSKE JEDNADZBE. . . . . . . TRANSCEDENTNE JEDNADZBE NEJEDNADZBE. . . . . . . . . . ANALITItKAGEOMETRIJA Pravac-Potencijalnekrivulje. . . tunjosje~ce . . . . . . . . . . .
Cikli~kekrivulje
Jednadfba

Povdine i volumeni tijela

. . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . .

.........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

n-tog stupnja - Sistem linearnih jednadfbi

..................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

FUNKCUE-Elementamefunkcije. . . . . . . . . . . . Eksponencijalna i logaritamska funkcija Kutnefuncije. .

Ciklometri~kei hiperbolne funkcije .................

.............................

INlEGRAL.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Neodredeni integral- dredeni O integral. . . . . . . . . . . . Numeri~kaintegracija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. VUestrukiintegraI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. D~RENCUALNEJEDNADZBE.. . . . . . . . . . . . . . VEKTORI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zbrajanje oduzimanje ektora- Mnotenje i v vektora .............
LAPLACEOVATRANSFORMACUA

DERIVACUAFUNKCUE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Diferencijal funkcije Derivacije ikg reda ................. v derivacija . Geometrijskonarenjederivacije z funkcije Parcijalna

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

Krivulje uprostoru Skalama vektorska i polja . . . . . . . . . . . . . . Derivacija iintegracija vektorskih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . .

STATlSTIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Statisti~ka vjerojatnost Statisti~ki prosjek . . . . . . . . . . . . . . . .

.................. .............

Razdioba urestalosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Regresija korelacija Grdke i mjerenja . .

Stranica 1 1 2 . . 3 4 5 . . 10 11 . . . . 12 16 18 18 20 22 . . 22 . . 22 . . 23 . . 24 . . 26 . . 26 27 27 29 . . 29 . 30 . . 30 . . 31 . . 32 33 34 35 . . 36 36 . . 37 . . 38 . . 38 . . 40 . . 41 . . 42 . . 43 44 . . 46 . . 47 . . 48 . . 49 . . 49 50 52

VI

SUsrAVIMJERNDI EDINICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . J .
Velianske jednadfbe i koherentne jedinice

-.Brojtane jednadfbe . . . . . . . MEDUNARODNISUSTAVJEDINICASI . . . . . . . . . . . . . . . . .

.......... .... ......... .........

Osnovnejedinice . . . . . . . . . . . . . . . . Izvedenejedinice. . . . . . . . . . . . . . . . Decimalnemjemejedinice. . . . . . . . . . .. .. JEDINICEIMJEREVELICINA . . . . . . . Geometrijske veliane Vremenske veliane .. . Maseneveliane-Prototneveliane Velianezasilu-Energetskeveliane Toplinskeveliane-Molneveliane. . . . . . .. Veliane zrarenja . Elektritke veliane - Svjetlosne veliane. . . . . . STAREJEDINICEIMJERE . . . . . . . . . .. POSEBNEMJERE. . . . . . . . . . . . . . . . Standardnikubnimetar. . . . . . . . . . . . . Baum~ova areometarska skala - Beaufonova skala TVARI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
SASTAVTVARI
Kemijski

..........

.......... .......... .... . .... ...... .... .. ... ..... . . . . . . . . . ......... . ......... .. .... ...
. . .

53 53 54 55 56 58 59 59 63 64 66 68 69 71 74 74 74 75 75 76 80 81 82 83 85 87 89 92 97 98 98 100 101 101 104 106 106 106 109 112 112 114 120 122 124 124 128 130 131 VII

...........................

Svojstvaelemenata ............................. KEMUSKISPOJEVI . . . . . . . . . . .. Kemijske - Kemijske veze reakcije . . . . . Hidridi-Oksidi . . . . . . . . . . . . . . Karbidi-Nitridi-Sulfidi-Fosfidi . . . .. Kiseline i baze - Vrijednosti pH ....
PREGLEDTVARI .
Soli............ Orgaoski spojevi- Polimeri

elementi

- Perioditni sistem elemenata

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . .. ... .....

................ .............
.

MEHANIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kutoviprirodnogpokosa. . .. STATIKA. . . . . . . . . . . . Sila-Statitkimomentsile. . . Ravnotetasila-Nosati . . . .

Statika ufeta ........................... Masa i tetina

- Gustoeatehnitkihmaterijala . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

...... ...... .. .

TEZISTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Te&ta linija, likova i tijela . . .'. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

TRENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . tvRSTOCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Geometrijske arakteristike k presjeka . Vlak itlak-Savijanje-Smik-Torzija. . . . . . . Izvijanje.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Slotenaoptereeenja. . . . . . . . . . . . . . . . DINAMIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kinematika-Kinetika.. . . . . . . . . . . . . . Momenttromostimase ...................... 'Centrifugalnasila-'Sudar . . . . . . . . . . . .. TItranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Naprezanje

. . . . .

. . . . . . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

.. .....

I
1

HIDROSTATIKA .............................. HidroslalSkitlak.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Atmosferskostanje

~~~~~:::::::::::::::::::::::::::::
HIDRODINAMIKA . . . . . . . . .. Bemoullijevajednadfba. . . . . . .. Pritisak laza. . . . . . . . . . . . . m BrzinastjecanjaKolimastjecanja . i i . Protok ............................... Zakonislimostistrujanja. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

......................... .. ..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

...............

Otpori strujanja u cijevima i armaturama . . . . . . . . . . . . . . .

Otpori ibanja Ouidu.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . g u

WDRAUU(';KI STROJEVI .....................

133 133 133 133 135 136 136 137 138 139 140 141 147
148 148 148 150 154 154 155 157 157 157 157 160 160 160 161 162 163 165 166 167 168 168 169 171172 175 188 192 193 193 194 195 198 199

SISAUKE(PUMPE). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dobavnavisina Dopu~tena sisnavisina Snaga u Stapnesisaljke Turbopumpe Ventilatori. . ..

VODNE URBINE.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T Vodnanaga Koristan s pad. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Snagaurbina Brzohodnosllurbina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . t ..

TOPLINA ........................ Specifimitoplinskikapacitet .

.............. ..............

Entalpija . . . . . . . . . . . . . . . . . Temperatuma rastezIjivost (dilatacija) . . . OSNOVNI AKONI Z TERMODINAMlKE. PrvigIavni akontermodinamike. . . . . . z DrugigIavni akontermodinamike . . . . z . Promjenastanja tvari-Krufni procesi . . . IDEALNIPLINOVI ............................. Toplinska svojstva plinova. . . . . . . . . Povrative promjene stanjaplinova . . . . . Prigu~ivanje . . . . . . . . . . . . . . . .
Smjese idealnih plinova

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

Promjene pare. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . stanja SMJESEPLINOVAIPARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Smjesa zrakai vodenepare(vlafnizrak) Suhiizasieeni lafnizrak(tablica) . . . v Vlafnizrak(tablica). . . . . . . . . . Mollierovh,x-dijagramzavlafnizrak. Promjenestanjavlafnogzraka . . . . .
VIII

PARE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zasieenapara-Pregrijanapara . . . . . Zrak(toplinska svojstva). . . . . . . . . Mollierovh,s-dijagramzavodenuparu . Zasieena vodenapara(tablice). . . . . . Vodai pregrijana vodenapara(tablice). . Zasi~ena pararashladnih tvari . . . . . . . . . . .

- Mjdanje plinova .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

STRUJANJEPLINOVAIPARA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Istjecanje izsapnica-Prigu~ivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

IZGARANJE Potreba kisika i zraka

Goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PRUENOS TOPLINE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Teoretska temperatura izgaranja

Ogrijevne moo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sastavdimnihplinova EntaIpija dimnihplinova . . . . . . . . . . . . . . .

- Kolicna dimnih plinova

...........

- Kontrola izgaranja.. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

... vodljivost - Prijelaz topline Toplinskasvojstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . tvari Toplinskozrarenje-Prolaztopline.. . . . . . . . . . . . . .. Tehni~ki izmjenjivac topline . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Toplinska

. . . .

201 201 202 202 203 204 205 206 210 210 212 218 221 222 222 223 223 225 226 227 227 228 228 229 232 233 233 236 237 237 239 239 239 241 243 243 244 245 247 249 250 250 251 252 253 253 254

TOPLINSKlUREDAJIISTROJEVI. .... Simboli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PARNI OTLOVI . . . . . . . . . . . . . K . Loti~ta Izmjenjivac topline ............... Kapacitet(snaga) amogkotla- Korisnost. . p Napojne pumpe. . . . . . . . . . . . . . . RADNASPOSOBNOSTPARE.. . . . . ..

................ ................ ................ ....... ................ ................

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Eksergija pare - Raspolotivi pad entaIpije . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PARNISTROJEVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Snaga amihstrojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . p .

Stapni pami strojevi

KONDENZACUA. . . . . . . . . . . . . . . .
PARNAPOSTROJENJA. . . . . . . . . . . . . Kondenzacijska pamapostrojenja . . . . . . . . Regenerativnorijanjenapojne g vode . . . . . . . Medupregrijavanje........................ Toplane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MOTORIS UNUTRA~NJlM IZGARANJEM. . . Sistemi ttoi Diesel. . . . . . . . . . . . . . . O 4-taktnii 2-taktnimotori- Indikatorski dijagram .
Ekonomimost motora s unutamjim izgaranjem

- Pameturbine.

. . . . . .

....
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.. ..............

KOMPRESORI . . . . . . . . . . . . . Promjene stanjaplina . . . . . . . . . Vikstepenakompresija . . . . . . . . Stapnikompresori Turbokompresori. PLINSKETURBINE. . . . . . . . . . MIaznimotori. . . . . . . . . . . . . TOPLINSKE PUMPE. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

....... ............

Rashladne smjese. . . . . . . . . KLlMATIZACUAISU~ENJE. .. Klimatizacija .. Suknje . . . . . . . . . . . . . .

Kompresijske top1inskepumpe. . . . . . . . . : . . . . . . Apsorpcijske toplinske pumpe . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

...... . . ......

IX

ELEKTROTE~ ............................ Simboli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ISTOSMJERNA STRUJA.. . . . . . . . . . . Ohmovzakon-Kirchhoffovizakoni . . . ... MAGNETSKOIELEKTRICNOPOUE . ... Magnetsko - Gustoea agnetskog polje m polja. . Induktivitet-Elektrifnopolje . . . . . . . .. Kapacitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Otporzaizmjeniroustruju

Vodifelektrifnestrujeumagnetskom polju ................. IZMJENICNA STRUJA ...........................

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

255

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

Jednofaznisistem-Trofaznisistem ..................... Transforinaclja iZinjeniroetruje .'. . . . . . . . . . . . . . s ELEKTRICNO GRIJANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . ELEKTRICNARASVJETA '. . ELEKTROMOTOro . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Motoriistosmjeme struje- Motoriizmjeniroe struje ............. Snagaelektromotora Izborelektromotora ................. ELEKTRICNI ODOVINISKOG V NAPONA. . . . . . . . . Padnapona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Za!titavodova Za!titnemjereuniskonaponskim postrojenjima.. . . . . . . ELEKTRICNA OPREMA MOTORNIH VOZILA . . . . . .

..........................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

....

ELEKTRONIKA. . . . . . . . . . . . . . . Elektrifmventili. . . . . . . . . . . . . . . Diode-Ispravljaa.. . . . . . . . . . . . . Tranzistori - Osnovni tranzistorski spojevi . . MJERENJE ELEKTRICNIH VELICINA . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . .

........... ........... ........... . .

255 256 256 262 262 263 265 265 266 266 267 267 268 270 271 271 273 274 274 275 275 277 280 280 281 284 286 288 288 289 291 291 292 295 296 297 298 301 302 303 304 306 307 308 311 312 .

AKUS~IOPDKA . Svjetlost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zvuk .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

UPRAVUANJE-REGULACUA-AUTOMATlZACUA.

REGULACUSKICLANOVI. . . . . . . . . . . .. Vremenski odzivi. . . . . . . . . . . . . . . . . . ZamjeCivanje veliana. . . . . . . . . . . . . . . . Regulacijska petlja. . . . . . . . . . . . . . . . . . Regulacijski uredaj ............................. Regulatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ELEKTRONICKAOBRADAPODATAKA . .... Principnalogne a tehnike.. . . . . . . . . . . . . . PrincipigitaIne d tehnike. . . . . . . . . . . . . . . Kodiranje digitalnih podataka. . . . . . . . . . . . Spremanjepodataka.. . . . . . . . . . . . . . . . ArmatUmaoprema. . . . . . . . . . . . . . . . . Programskaoprema . . . . . . . . . . . . . . . .. Programskijezici .............................. Procesni rabmari Pomoearonara. . . . . . . . . r

. . . . . . . . . . . . .

. . ....... ........... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... .... .... .... ... . ... .

. . .

DRUGIDIO ISPmvANJEMATERUALA. . . . . . Dijagram . . . . . . . . . . . . . . . . MEHANICKOISpmVANJEMETALA. VIaeoo ispitivanje. . . . . . . . . . . .

Polms savijanja - TIaeoo ispitivanje. .
Isp.!t!v'!l!je

...............

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . . . . .
.

Ispitivanje darompoCharpyju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . u ISPITIVANJETRAJNECVRSTOCE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ISPITIVANJETVRDOCE. . . . . . . . . . . . . . . IspitivanjetvrdoeepoBrineUu . . . . . . . . . . . . . IspitivanjetvrdoeepoVickersu.. . . . . . . . . . . . IspitivanjetvrdoeepoRockwellu.. . . . . . . . . . . Ispitivanje tvrdoeeplasti~nihvari . . . . . . . . . . . ! ISPITIVANJEBEZOSrECIVANJAMATERIJALA . .
Ispitivanje trajne stati~ke i dinami~ke ~toee ................

Ispltlvan)e sposobnosti za IZVlaeen)e .

Zica torzijo~

- ~sl'itiva'.'je- Zica izmjenieoim

..............
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

pregibanjem

ISPITIVANJESASTAVAMATERIJALA . . . . . . . . . . . . . . Kemijska ana1iza Ispitivanje iskrenjem . . . . . . . . . . . . . . .

Magnetsko ispitivanje Ispitivanje uItrazvukom ............... Ispitivanje rendgenskim zrakama Ispitivanje y-zrakama . . . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

Utjecajbrzineohladivanja ustenitanastrukturueelika . a Utjecajelemenata nastrukturueelika. . . . . . . . . . TOPLINSKA OBRADACELlKA ...................... Zarenjeeelika-Kaljenjeeelika ....................... LIJEV ANOZEUEZO . . . . . . . . . . . . . . . . . Sivilijev-Tvrdilijev- Temperovani lijev. . . . . . . . VRSTECELlKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Razdioba eelika- OmaavanjevrstaeelikapoJUS KONSTRUKCIJSKI CELla. . . . . . . . . . . OpCikonstrukcijskieelici. . . . . . . . . . . . . . . . Sitnozmatikonstrukcijski~elici. . . . . . . . . . . . .

... ... ... ... ZEUEZO I NJEGOVE SLITINE . . . Cistoieljezo-Tehni~koieljezo . .. Sistemieljezo-ugljik. . . . . . . ..

Metalografskipregledi. . . .. KOVINSKI MATERIJALI . . . Krista1nastrukturakovina. .. Slitine.. . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

....
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

........
. . . . . . . . . . . . . . . . .

Celici za cementiranje, pobolj~anje, nitriranje. . . . . . . . . . . . . . . . . Magnetski Iim- Celiciza automate - Celiciza opruge . . . . . . . . . . . . . Hladno valjani eeliCni lim Valjana eelieoa Zica . . . . . . . . . . . . . . . .
Celik za valjane cijevi

Celici otpomi akemijske n utjecaje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Celicizaventile-Vatrostalnieelici.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Celici ~tojani pri vi~im temperaturama -Celici otporni prema habanju. . . .

- CelikzakotlovoiIim .

. . . . . . . . . . . . . . . .

At~~1:;~CJe.;ci' : : : : : : : : : : : : : : : :.: : : : : : : : : : : : :
Legirani alatni eeliciza vrueu i hladnu obradu.

Brzoreznieelici. . . . . . .

. . . . . . . . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..

313 313 314 314 317 318 318 319 320 320 322 322 326 330 334 336 336 337 338 338 340 341 341 342 343 343 344 345 346 348 348 354 354 357 357 360 362 364 364 369 372 374 376 377 378 379 379 380 383

XI

384 CELlCNILIJEV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . UgIji~ni eeli~niijev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384 l Legirani eli~niijevzapobolj~anje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384 e l .

.................. ...... OZNAKE tELlKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Kemijski otporan eeli~nilijev.

Celi~niijevotporanpremahabanju . . . . . . . . . . . . . . . . . l

TVRDIMETALI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
LAKEKOVINE ....................
Lijevani tvrdi metali - Sinterovani tvrdi metali . . . . .

Oznake ~elikaprema standardima JUS i DIN. . . Oznake domacih i stranih alatnih ~elika. . . . . .

BAKARIBAKRENESLlTlNE. . . . . . . . . . Bakar - Bakrene slitine za gnje~enjei lijevanje . . NlKAL I NIKLENE SLmNE . . . . . . . . . . . Cisti nikal- Niklene slitine za lijevanje i gnjeeenje. CINK I CINCANE SLmNE . Cisticink-Cin~neslitinezalijevanje . . . . . . OLOVO I OLOVNE TE KOSITRENE SLlTlNE . Cisto olovo - Slitine olova s kositrom i antimonom Kositrene i olovne slitine za lefaje . . . . . . . LEMOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Tvrdi lemovi - Meki lemovi - Srebrni lemovi . . . Alurninijski lemovi .................. POSEBNE SLlTlNE ZA ELEKTROTEHNIKU . . TITANITITANOVESLlTlNE . . . . . . . .

Alurninij - Aluminijske slitine - Magnezijske slitine.

. . . . . . .

. .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

:.

. . .

. . . . . . .
. . . . . . . . . . . .

385 385 386 386 389 390 390 392 392 400 400 408 408 411 411 412 412 413 414 414 415 416 417 418 418 418 422 422 426 433 442 451 451 456 458 462 462 464 468 496

OBLlCI OVINSKIHOLUPROIZVODA K P ............. ODUEVCIOD SIVOGLlJEV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A CELlCNIPOLUPROIZVODl .................. Celiku~ipkama-Plosnati~elik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Celi~ni utniprofili Celi~iprofili- Zeljezni~ke k tra~nice. . . . . . . . . . . Celi~nilimovi-Celi~nebdavnecijevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Celi~natica-Celi~aufad-Celi~nilanci ..................
ALUMINIJSKI POLUPROIZVODl. . . . . . . .
Cijevi s kol~kom - Cijevi s prirubnicom - Fazonski cijevni komadi . .

:.

. . . . . . . . . . . .

Alurninijskdipkeitice . . . . . . . . . . . . . . . . . Alurninijskiprofili.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Toplovaljanilimicije1li' . . . . . . . . . . . . . . . . . POLUPROIZVODl ODBAKRAI BAKRENIH SLlTlNA Bakrendipke,lim,tica iufad . . . . . . . . . . . . . . Cijeviodbakrai bakrenihslitina . . . . . . . . . . . . . POLUPROIZVODl MJEDI,CINKAI OLOV . . . OD A. NEKOVINSKI MATERUALI.......... ANORGANSKINEKOVINSKIMATERIJALI . . Staklo Beton- Kerarni~ki materijali . . . . . . DRVO .................................... PLASTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Mehani~kastanjaplasta . . . . . . . . . . . . . Termoplasti-Elasti-Duroplasti. . . . . . . . . Posebniproizvodiodplasta ......................... XII

. . . . . .

..........

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

469 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 469

472

. . . . . . . . . . . . . . 473 . . . . . . . . . . . . . . 475 . . . . . . . . . . . . . . 476

482

ELEMENTlSTROJEVA. . . . . . . . . . . . . . . . Standardni rojevi Standardne b duljinske mjere . . . . DOSJEDANJESTROJNIH IJELOVA ................... D Tolerancije jera- Tolerancije jerila. . . . . . . . . m m Dosjedi(nalijeganja).. . . . . . . . . . . . . . . . . POVRSINSKAHRAPAVOST . . . . . . . . . . . . . NAvon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Metarskinavoji trokutnim s profilom ISO. . . . . . . .
Tolerancije metarskih navoja (ISO)

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

483 483 486 486 494 500 504 504 510 519 520 528 531 532 533 536 537 537 539 543 543 546 547 548 548 549 553 553 553 560 568 572 573 574 576 576 577 577 586 591 597 601 603 604 605 606 607 608 609 XIII

Cijevninavoji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Trapezninavoji-Pilasti avoji. . . . . . . . . . . n Oblinavoji Navoji abicikle Edisonovi avoji. . z n Navoji za oklopne cijevi Navoji amoreznih ijaka. s v DOPUSTENA NAPREZANJA. . . . . . . . . . .

- Navojni dosjedi .
. . . . .

. . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

Utjecajoblikapredmeta . . . . . . . . . . . Utjecajtrajanjaoptereeenja. . . . . . . . . . . . . . . . . Utjecajpromjenljivog optereeenja . . . . . . . . . . . . . . NERASTAVUIVISPOJEVI. . . . . . . . . . . . . . . . . Zakovi~ni spojevi Zavari. . . . . . . . . . . . . . . . . . Lemljeni pojevi Lijepljeni s spojevi . . . . . . . . . . . . . Steznispojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . RASTAVUIVISPOJEVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Spojeviklinovima-Utomispojevi . . . . . . . . . . . . . . Spojevi svomjacima i zaticima Vij~ni spojevi. . . . . . . . STROJNI DIJELOVIZAPRIJENOS KRUZNIHGIBANJA . Osovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Remenski rijenos- Lan~ani p prijenos .................... Zu~ani prijenos. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prora~n~rstoeerelnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . Parovistofnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Parovihiperboloidnihu~nika . . . . . . . . . . . . . . . z Cilindri~ki putniprijenos .................... LEZAJI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kliznilefaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Valjnilefaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KugJi~ni lefaji- Valjkastie~aji. . . . . . . . . . . . . . . . l Ba~astilefaji-Stofastilefaji . . . . . . . . . . . . . . . . Aksijalni kugli~nilefaji Aksijalni a~asti lefaji . . . . . . . b Nosivost aljnih v lefaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MAZIVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Lefajna,vretenasta, sovinskacirkulacijska . . . . . . . o i ulja Uljazavisoki Iak,zu~nike izu~ane prigone. . . . . . . . t Hidrauli~ko, kompresorsko, turbinsko cilindarsko lje . . . . i u Motomoulje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vazelinsko, izolacijskoljei uljezaobradu . . . . . . . . . . u Mastizamazanje .............................. Izbormaziva ................................

Dopu~tena naprezanja najvafnijih kovinskih materijala . . . . . . . . Dopu~tena naprezanja za reliroe konstrukcije .

. . . .

. . . . . .

........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

r
.

TEHNOLOGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. WEVANJE
Modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Kalupi PLASTICNA OBRADA Kovanje-Valjanje Utiskivanje-Vurenje-Savijanje-Odrezivanje . . . . . . . . . . . . . .. Oblikovanjeplasta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

ZAVARNANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
AIuminotermijsko zavarivanje Otpomo zavarivanje . . . . . . . . . . . ..

613 614 618 618 619 620

621

613 613

Zavarivanje pritiskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .621 Zavarivanje taljenjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 622 Zavarivanjeplamenom Rezanjekovinaplamenom.. . . . . . . . . . ElektroluClozavarivanje.. . . . . . . . . . . Zavarivanje plasta . . . . . . . . . . . . . . . LEMLJENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . LEMUENJEKOVINA. . . . . . . . . . . . . OBRADAKOVINA ODVAJANJEM CEsTICA Osnovi-Geometrijskiobliko!trice Tokarenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Blanjanje idubljenje. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

.. .. .. .. .. ..

Bruknje Posebneobrade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Postojanostalata Optimalna brzinarezanja Sredi!nja gnijezda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Cetverobridi lat a

Piljenjekovina-Glodanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ..

. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . ..

624 625 626 631 631 631 632 632 634 637
640

623

MJERENJE KUTOV IKONUSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. A . KOROZUAIPOruINSKAZASrrrA Korozija.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

TEHmCKOPBMO ......................... Uspravniinagnutitisak Normalniformatipapira-Mjerila . . . . . . . . Gr~kaslova- Rimskibrojevi. . . . . . . . . . .
TOVARNE MJERE ZEUEZNICKIH VOZILA RAZNO

KoniCnidricizaalat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ... Povriinskaza!tita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. ...................................

.

644 647 648 649 650 651 652

657
658 658 658 659 659 660 661 664 665 667

654 656 656

JUGOSLAVENSKISTANDARDI-JUS . . . . . . . . . . . . . IZGOV ARANJESTRANIH IMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . IZVORIBROJCANIHPODATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KAZALO .

.........

...... .

XIV

..

UPUTE za upotrebu priruCnika 1. Pisanje razlomaka s kosom razlomkovom crtom Zbog skueenog prostora i radi pojednostavnjenja tiskarskog sloga, razIomci su pisani kosom razlomkovom crtom. Pri tome se smatra da se znaeenje I:tzlomkove crte protc:re do prvog znaka plus, minus iIi puta: ab ab ab/ed = ab/(ed) = (ab)/(ed) = ab/e. d = (ab/e). d = - d ed e a+b b (a + b)/(e + d) = -a + b/e + d = a + - + d e+d C
2. Omacivanje vektora Vektori su u ovom prirueniku oznaeeni:

u tekstu
U slikama

debljim tiskom simbola (a) oznakom povrh simbola (a)

jer bi u tekstu oznacivanje povrh simbola poveealo graficke te~koce, dok bi u slikama bilo tdko izvedivo razlikovanje izmedu obicnog i deblje tiskanog simbola. 3. Oznacivanje luene mjere Da u preraeunavanju prema jednadzbama ne bi do~lo do zamjene medu mjere za kut e) i luene mjere (rad), simboli su oznaeeni: za kut (geometrijski) za !uenu mjeru (analiticki Osim toga je u svim jednadzbama, kut) oc oc lucna mjera, dodano iz-

gdje se pojavljuje

jo~ upozorenje: oc(rad).

4. Raeunanje s ve6&skim jednadibama U ovom su prirucniku u nacelu upotrijebljene samo veliCinske jednadzbe (vidi str. 53). Pri racunanju s veliCinskim jednadZbama moraju biti koliCine svih veliCina izra:tene u k 0 her e n t n i m jedinicama. Sve SI jedinice su medusobno koherentne. Stoga je pri raeunanju s veliCinskim jednadZbama rezultat uvijek pravilan ako se sve mjeri u jedinicama SI. Za pregledne, jednostavne veliCinske jednadZbe mogu se upotrijebiti i druge koherentne jedinice, ako su prikladnije. Pri kompliciranim veliCinskim jednadZbama izbjegavaju se moguee pogre~ke iskljuCivom upotrebom jedinica SI. KoliCinske vrijednosti veliCina, zadanih u bilo kojim drugim mjerama, valja stoga ponajprije pretvoriti u jedinice SI. Pri proraeunavanju veliCine brojcanim jednadZbama (vidi str. 53) moraju biti zadani za svaku veliCinu i podaci 0 njenoj mjeri.

xv

E [ I J

Primjeri. a) Brzina 11 sit = Za: s = 24km

,
je Hi .
b)

= 20min = 0,333 h

= 24000 m = 1200s

24000 1I=-=20m/s 1200 24 km 11 = = 12km/h 0,333h

Rm

(= 20m/s)

Cvrstoea

Fm/So

Za:
je iIi

= 7500 N Fm = 7,5 kN = 20. 10-6m2 So = 20 mm2 7500 Rm = 20. 1<r = 375 . 106N/m2 (= 375 MPa) 7500 N Rm = 20 mm2 = 375 N/mm2 (= 375 MPa)

c) Brzina istjecanja 110 V2(gh + 6.p/tl) = Za: g = 9,81 m/s2 h = 510cm 6.p = 2,5 bar (! = I kg/dm3

= = = =

9,81 m/s2 5,1 m 2,5.10' pa I 000 kg/m3

je 110 V2(9,81 .5,1 + 2,5.10'/103) = 24,S m/s = ~) Toplinski tok t/J= k(T.- T2)A Za: k = lOOW/m2K = looW/m2K '1 = 70C . T1-T2=50K '2 = 20C A = 2oodm2 , = 2m2 je t/J= 100.50.2= 10000W (= 10kW) c) Prandtlov broj Pr = e c'1/J.

Za:

(! =

0,871kg/dm3

= 871kg/m3
= I 850J/kgK = 15,0. 10-6m2/s = 0,144 W/m K = 167,8 (- )
SI. - Pri proraronavanju

je

velianskib jednadtbi jedinicama SI nije potrebna dimenzijska kontrola.

c= 1,850kJ/kgK v = 15,0mm2/s J.= 0,144 W/m K 871.\ 850.15,0.10-6 Pr= 0,144

Podaci desno od vertikalne ate

su dani u jedinicama

XVI

UPUTE za upotrebu priruCnika 1. Pisanje razlomaka s kosom razlomkovom crtom Zbog skueenog prostora i radi pojednostavnjenja tiskarskog sloga, razIomci su pisani kosom razlomkovom crtom. Pri tome se smatra da se znaeenje I:tzlomkove crte protc:re do prvog znaka plus, minus iIi puta: ab ab ab/ed = ab/(ed) = (ab)/(ed) = ab/e. d = (ab/e). d = - d ed e a+b b (a + b)/(e + d) = -a + b/e + d = a + - + d e+d C
2. Omacivanje vektora Vektori su u ovom prirueniku oznaeeni:

u tekstu
U slikama

debljim tiskom simbola (a) oznakom povrh simbola (a)

jer bi u tekstu oznacivanje povrh simbola poveealo graficke te~koce, dok bi u slikama bilo tdko izvedivo razlikovanje izmedu obicnog i deblje tiskanog simbola. 3. Oznacivanje luene mjere Da u preraeunavanju prema jednadzbama ne bi do~lo do zamjene medu mjere za kut e) i luene mjere (rad), simboli su oznaeeni: za kut (geometrijski) za !uenu mjeru (analiticki Osim toga je u svim jednadzbama, kut) oc oc lucna mjera, dodano iz-

gdje se pojavljuje

jo~ upozorenje: oc(rad).

4. Raeunanje s ve6&skim jednadibama U ovom su prirucniku u nacelu upotrijebljene samo veliCinske jednadzbe (vidi str. 53). Pri racunanju s veliCinskim jednadZbama moraju biti koliCine svih veliCina izra:tene u k 0 her e n t n i m jedinicama. Sve SI jedinice su medusobno koherentne. Stoga je pri raeunanju s veliCinskim jednadZbama rezultat uvijek pravilan ako se sve mjeri u jedinicama SI. Za pregledne, jednostavne veliCinske jednadZbe mogu se upotrijebiti i druge koherentne jedinice, ako su prikladnije. Pri kompliciranim veliCinskim jednadZbama izbjegavaju se moguee pogre~ke iskljuCivom upotrebom jedinica SI. KoliCinske vrijednosti veliCina, zadanih u bilo kojim drugim mjerama, valja stoga ponajprije pretvoriti u jedinice SI. Pri proraeunavanju veliCine brojcanim jednadZbama (vidi str. 53) moraju biti zadani za svaku veliCinu i podaci 0 njenoj mjeri.

xv

E [ I J

Primjeri. a) Brzina 11 sit = Za: s = 24km

,
je Hi .
b)

= 20min = 0,333 h

= 24000 m = 1200s

24000 1I=-=20m/s 1200 24 km 11 = = 12km/h 0,333h

Rm

(= 20m/s)

Cvrstoea

Fm/So

Za:
je iIi

= 7500 N Fm = 7,5 kN = 20. 10-6m2 So = 20 mm2 7500 Rm = 20. 1<r = 375 . 106N/m2 (= 375 MPa) 7500 N Rm = 20 mm2 = 375 N/mm2 (= 375 MPa)

c) Brzina istjecanja 110 V2(gh + 6.p/tl) = Za: g = 9,81 m/s2 h = 510cm 6.p = 2,5 bar (! = I kg/dm3

= = = =

9,81 m/s2 5,1 m 2,5.10' pa I 000 kg/m3

je 110 V2(9,81 .5,1 + 2,5.10'/103) = 24,S m/s = ~) Toplinski tok t/J= k(T.- T2)A Za: k = lOOW/m2K = looW/m2K '1 = 70C . T1-T2=50K '2 = 20C A = 2oodm2 , = 2m2 je t/J= 100.50.2= 10000W (= 10kW) c) Prandtlov broj Pr = e c'1/J.

Za:

(! =

0,871kg/dm3

= 871kg/m3
= I 850J/kgK = 15,0. 10-6m2/s = 0,144 W/m K = 167,8 (- )
SI. - Pri proraronavanju

je

velianskib jednadtbi jedinicama SI nije potrebna dimenzijska kontrola.

c= 1,850kJ/kgK v = 15,0mm2/s J.= 0,144 W/m K 871.\ 850.15,0.10-6 Pr= 0,144

Podaci desno od vertikalne ate

su dani u jedinicama

XVI