Termin:

19.06.2007 u 14,00
Mjesto odravanja:
Economic, Kabinet za prezentacije
Dobro doli! Dobro doli!
VODI ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
UVOD
SISTEMI GRIJANJA KROZ POVIJEST
PREPORUKE ZA IZBOR SISTEMA GRIJANJA
Osnovni elementi sistema toplovodno grijanja
Potronja goriva
1. IZBOR IZVORA TOPLINE I OPREME U KOTLOVNICI
1.1. IZVORI TOPLINE I NJIHOVA KLASIFIKACIJA
1.1.1. IZVORI TOPLINE NA KRUTA GORIVA
Izvori topline za etana grijanja
Kotlovi na kruta goriva
elini kotlovi
Gusani kotlovi
Kombinirani kotlovi
Kotlovi na biomasu
1.1.2. ULJNI IZVORI TOPLINE
Uljno-plinski kotlovi
Uljni plamenici
1.1.3. PLINSKI IZVORI TOPLINE
Zidni kombinirani plinski kotlovi
Kondenzacijski plinski kotlovi
Plinski plamenici
1.1.4. ELEKTRINI IZVORI TOPLINE
Elektro kotlovi
1.1.5. SOLARNI SISTEMI GRIJANJA
Solarni kolektori
Spremnici tople vode
Solarna stanica
1.2. CIRKULACIONE PUMPE
1.3. SIGURNOSNA I REGULACIJSKA OPREMA
Sigurnosni ventili, mjerna oprema, regulatori propuha i termika zatita
Ekspanzione posude
2. CIJEVNA MREA I PRIPADAJUA ARMATURA
2.1. UVOD I PODJELA CIJEVI
eline cijevi
Bakarne cijevi
Polimerne cijevi
2.2. VRSTE SPOJEVA
2.3. POSTAVLJANJE CJEVNOG RAZVODA
2.4. CIJEVNA IZOLACIJA
2.5. OSTALI ELEMENTI CIJEVNOG RAZVODA
3. RADIJATORI I OSTALA GREJNA TIJELA
3.1. UVOD I PODJELA GREJNIH TIJELA
3.2. RADIJATORI
Odabir radijatora
lankasti radijatori
Ploasti radijatori
Cijevni (kupaoniki) radijatori
3.3. POSTAVLJANJE RADIJATORA
3.4. SISTEMI PODNOG I OSTALIH POVRINSKIH GRIJANJA
4. POTRONA TOPLA VODA (PTV)
4.1. UVOD I PODJELA
4.2. DIMENZIONIRANJE SISTEMA PTV-a
4.3. OPREMA SISTEMA PTV-a
Kombinirani bojleri
5. Dimovodna insta lacija
5.1. OPI DIO
5.2. DIMENZIONIRANJE I IZBOR DIMNJAKA
Dimnjaci
Dimovodne cijevi i koljena
USLUGE ECONOMICA
Usluge projektnog biroa
Konsalting
Specifikacija materijala
Idejno rjeenje
Investicijski projekt
Glavni projekt
Usluge instaliranja i montae
Usluge servisiranja
Pogodnosti za instalatere
OSNOVNI POJMOVI, SIMBOLI I MJERE U GRIJANJU
Osnovni pojmovi tehnike grijanja
Osnovni simboli u tehnici grijanja
Osnovne mjere u grijanju
KARTICA CLUB INTER
KONTAKT OSOBE:
S
A
D
R

A
J
Izdava:
Economic d.o.o. Vitez
Za izdavaa:
Sluba marketinga
Voditelj projekta:
Alan Lisica, dipl. ing. str.
Uesnici u projektu:
Nedim Crnki, dipl.ing.
Saa anti, dipl.ing.
Vanjski struni suradnici:
Danijel Novak, dipl.ing.str. - Centrometal
Fabio Crestan, dipl.ing.str. - Ferroli
Kenan Ceri, dipl.ing.str. - Viessmann
Nenad Lehpaner, dipl.ing.str. - Grundfos
Draen Kocet, dipl.ing.str. - Lipovica
Danilo Agostini, dipl.ing.str. - Topling
Dino Juria, dipl.ing.str. - Junkers
Matja Hribar, dipl.ing.str. - IMP Pumps
Adnan Bajrovi, dipl.ing.str. - Weishaupt
Grafka priprema, dizajn:
Mario Raji, assistent manager
Lektor:
Darija Rajkovi, marketing assistent
Tisak:
Suton, iroki Brijeg
Impressum

ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
TOPLOTA - jednA Od OsnOvnIh LjudskIh POTrebA!
RIM I DIM
U poetku stari Rimljani su palili vatru na
sredini dnevnog boravka-atrija. Zakljuuje-
mo da su imali problema sa dimom jer se
na latinskom za dnevni boravak kae atri-
um po rijei ater to znai crno.
RIMSKA UDOBNOST
Oko 400. godine Rimljani su usavrili je-
dan oblik centralnog grijanja. Vatra je lo-
ena vani u pei sa kanalom za topli zrak
ispod poda i u zidovima. Bili su to prapo-
eci podnog i zidnog grijanja.
VATRA
18. VIJEK
Staklenici su doli u modu pri kraju 18. vijeka. Gri-
janje sa odvoenjem dima bilo je potrebno zbog
biljaka. Na ovaj nain razvilo se i dananje centralno
grijanje koje koristi cijevni razvod i radijatore.
8
VODI
Voda, grijana u boj-
leru, pumpa se kroz
radijatore i vraa se
nazad da se ponovno
ugrije
CIJEVI I RADIJATORI
Cijevi za punjenje sistema s
vodom iz rezervoara smje-
tenog na tavanu.
Preljevna cijev omoguuje irenje
vode usljed njenog zagrijavanja.
Bojler
Rezervoar
KOROZIJA
Kako voda nije nikada u potpunosti ista, unutra-
njost sistema moe biti dosta korodirana. Takoer,
moe doi do poveanja koncentracije zraka i ka-
menca u sistemu te elektrokemijskih reakcija koje
dovode do odvajanja estica materijala ftinga od
mesinga i stvaranja vodika i kisika.
9
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
GORIVO
Centralno grijanje u domovima nije bilo
popularno sve do 1930. godina. Rani siste-
mi uglavnom su bili na ugalj. Danas se kao
gorivo koriste: ugalj, plin, ulje i elektrina
energija. U zadnje vrijeme plin je postao
najjeftiniji i najei.
IZOLACIJA
Najjednostavnija i najefektivnija je
krovna izolacija. Toplotna izolacija
prozora je takoer dobra, jer moe
smanjiti gubitak toplote vie nego sve
ostalo zajedno.
30% krov
20%
prozori
15%
ventilacija
25%
zidovi
10%
pod
JEDNOSTAVNOST
Mnoge tradicionalne kue su energent-
ski tedljive. Imaju izolirane tavane i kro-
vove. Veinom su okrenute prema jugu
da bi se smanjili gubici toplote. Dimnjak
obino prolazi kroz sredite kue i tako
slui kao masivni radijator koji grije ci-
jelu kuu.
10
VODI
PLINSKO GRIJANJE
Plin je prvo koriten samo za osvjetljenje. Godi-
ne 1855. prof. Robert Wilhelm Von Bunsen otkrio
je efekt mijeanja zraka s plinom prije zapaljenja.
Bunsen-ov plamenik je usisavao zrak podiui
temperaturu plamena, inei tako plin praktinim
izvorom grijanja.
Z
I
D
PLINSKI KOTAO
izlazni plinovi
zrak
Bez obzira na vjetar vani,
ulazni tlak zraka uvijek ba-
lansira izlazne plinove.
Plinski kotlovi su kompaktni, jer u
njima je vrlo mala koliina vode
koja prolazi kroz cijevi iznad pla-
mena.
Izgubljena toplota je
mnogo manja nego to
se izgubi kroz dimnjak
otvorene vatre.
Plin je najmanje korozivna vrsta
goriva tako da je konstrukcija ovih
kotlova mnogo manje zahtvjevna u
odnosu na kotlove na vrsto gorivo i
uljne kotlove.
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Predgovor
11
V
odi za instalatere centralnog gri-
janja, projekt je kojim je Economic
pokazao da ima specifan odnos i
pristup prema svojim partnerima kada je u
pitanju problematika centralnog grijanja i
jedinstveno je djelo ovakve vrste u izdanju
trgovake kue Economic.
Brojni su instalateri traili pristupaan pri-
runik kojim se mogu koristiti u svakod-
nevnom radu i na terenu, jer centralno
grijanje danas predstavlja jedan od naj-
bitnijih dijelova primjenjene termodina-
mike, i nemogue je dananji nain ivo-
ta zamisliti bez tih komponenti koje ine
sastavni dio komfora. Vodi za instalatere
centralnog grijanja specifan je po svom
sadraju, jer vrlo pregledno daje korisne i
aktuelne informacije iz oblasti termoinsta-
lacija i opreme za sve one koji sa sistemima
grijanja na bilo koji nain dolaze u vezu u
svakodnevnom radu: projektanti i ininjeri,
instalateri i serviseri, trgovci i oni koji se tek
upoznaju sa ovom problematikom.
Kroz pet glavnih poglavlja obraeni su
osnovni elementi sistema toplovodnog
grijanja. Osim kraeg teoretskog dijela,
najvaniji su opisi i ilustracije razliitih tipo-
va ureaja i opreme najpoznatijih svjetskih
brendova sa kojima Economic ima uspje-
nu dugogodinju suradnju.
Ovim projektom Economic uspjeno pri-
mjenjuje ideju edukacije potroaa u cilju
plasmana i primjene artikala iz svog pro-
dajnog asortimana.
Nedim Crnki, dipl.ing.
voditelj poslovnice
Termoinstalacije i oprema
13
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
P
otovani instalateri, kupci, ser-
viseri, projektanti i svi ostali koje
interesuje ova oblast, pred vama
je Vodi za instalatere centralnog grija-
nja. Projekt je realiziran kao dio stalnog
nastojanja da svojim partnerima prui-
mo svu potrebnu pomo i informacije
pri odabiru i kupovini instalacijskog
materijala - u ovom sluaju materijala
za centralno grijanje.
Nismo imali ambicija ulaziti dublje u
ovu oblast i baviti se njome sa naunog
stajalita. elja nam je bila da na jedan
jednostavan i svima razumljiv nain (od
kupaca do projektanata) prikaemo
osnovne dijelove sistema centralnog
grijanja, pruimo odreene savjete i
kroz skraeni kataloki prikaz robnog
asortimana iz oblasti termoinstalacija i
opreme damo niz korisnih podataka te
na taj nain pribliimo korisnicima ovu
problematiku i olakamo im izbor ma-
terijala.
Ovaj Vodi ne bi ugledao svjetlo dana
da nismo imali podrku naih cijenje-
nih dobavljaa - proizvoaa opreme za
centralno grijanje, ije smo materijale
koristili te im se na njihovoj svesrdnoj
pomoi toplo zahvaljujemo.
A Vama, potovani itaoci, obeavamo
da je ovo samo prvi u nizu slinih pro-
jekta kojima elimo da opravdamo na
slogan:
Economic - Va pr(a)vi partner...
O vodiu...
15
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Proizvoa Stranica Ovlateni serviser Adresa Mjesto
Kontakt
telefon
- kotlovi za grijanje
- kombinirani bojleri
- solarni sistemi
31
33
36
41
43
48
50
54
75
80
82
85
88
132
137
TERMO FERING d.o.o. Malitrga11 Travnik
030518760
030511735
DELMONT d.o.o. Riteii20 Graanica
035818757
035788819
KASSEK d.o.o. Maoa Brko 049520858
METALSKOP d.o.o. Teanjka 032666475
PP VULETA d.o.o. Gudeljibb Busovaa 030732755
PROMING d.o.o. epe epe
032881623
032881079
SEMO-MONTING d.o.o. Dubokipotokbb Srebrenik 035653319
TERMAL d.o.o. Donjepijavicebb Jajce 030658067
ECONOMIC d.o.o. Poslovnicentar96 Vitez 061821816
ACS d.o.o. Binjeevo Sarajevo
033625138
061184426
- kotlovi za grijanje
45
52
53
77
78
146
TOPLING d.o.o. Vijakabb Prnjavor 051663696
Proizvoai materijala za grijanje
i ovlateni serviseri
16
VODI
Proizvoa Stranica Ovlateni serviser Adresa Mjesto
Kontakt
telefon
- plinski bojleri
- pribor za plinske bojl.
- kotlovi za grijanje
- solarni sistemi
- sobni termostati
51
56
66
70
83
84
87
132
GRIZELJ dd Bojnika28 Ilida 033542992
TEPI INENJERING M.Preloga27 Sarajevo
033523535
061156474
BATISTUTI RueraBokovia9 Sarajevo
033647917
061145633
ELEKTROTERM BranilacaBiH Klju
037663054
061166964
SOLAR d.o.o. 5.Korpusabb B.Krupa
037473351
061180993
FIKO-TERM d.o.o. Baebb Cazin
037514288
061138771
HEATING d.o.o. Vukovarska20 livno 034200205
TERMOMONT Soviibb Sovii 063348767
ALFA THERM Bleiburkihrtava27C Mostar
036312930
063312381
IVEX d.o.o. abljak Usora 032893948
1
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Proizvoa Stranica Ovlateni serviser Adresa Mjesto
Kontakt
telefon
- plinski bojleri
- pribor uz plinske bojl.
- sobni termostati
- kotlovi na vrsto gor.
38
40
64
65
69
73
BOSS GASS-PLIN d.o.o. Kolo-Tomislavgrad Tomislavgrad
034352816
034353653
ECONOMIC d.o.o. Poslovnicentar96 Vitez 030718333
ACS d.o.o. Binjeevo Sarajevo
033628138
061184426
HIDROINENJERING &
ECONOMIC
BulevarV.S.Stepanovia1 Banjaluka
051436820
051436816
MADEEX d.o.o. lukavika90 Sarajevo 033466467
REBEX d.o.o. Priobalniputbb Zvornik
056210772
065683117
UNIPROMET d.o.o. MarkaMaruliabr.2 Sarajevo
033641489
061227232
MEGATERM d.o.o. Industrijskazonabb Gradaac 061737736
TERMO GAS SERVIS Ul.BraeJugoviB-16 Zvornik
056211057
065955029
HIDRO TERMO CENTAR Zvornika27 Sarajevo
033660855
033660856
JUNKO Ul.B.Mutevelia103 Sarajevo
033660908
061175077
METAL-AS Kakanjska4 Visoko
032735537
032739016
VMS GROUP NedimaFilipovia12 Sarajevo
033717170
061744963
- pumpe za grijanje i
sanitarnu vodu
91
GRIZELJ dd Nikoleopa46 Sarajevo
033542992
033457141
061133911
EUROMARKET PereZrelca13 Brko
049232221
049232220
065511689
ELEKTROKOVINA MOSTAR MileBudaka118 Mostar
036333277
036319012
063316096
HIDROININJERING Braeuskia17 Brko
049214571
049214571
065588865
18
VODI
Proizvoa Stranica Ovlateni serviser Adresa Mjesto
Kontakt
telefon
- pumpe za grijanje i
sanitarnu vodu
92
ECONOMIC d.o.o. Poslovnicentar96 Vitez 030711333
ELEKTRO M.M.M. Ul.KnezaVieslava77a Mostar 036313736
CENTRALNO GRIJANJE dd Kreanska1 Tuzla
035264127
035264128
FIDGES ININJERING Kolodvorska12 Sarajevo
033712701
033712700
- plamenici
59
71
SZD BATISTUTI Ul.RueraBokovia11 Sarajevo
033445362
061145633
ELKOMONT Ul.Soukbunar48 Sarajevo
033555516
033222443
GRIZELJ dd Ul.Nikoleopa46 Sarajevo
033457141
033453321
IMC Ul.Gorika2 livno
034201355
034203796
ITG Ul.HifziBjelavcabb Sarajevo
033468269
033468267
PROMETEJ Ul.AnteStareviabr.50 Sarajevo
063348767
036348169
TERMO ELEKTRO NS Ul.M.D.Nikolajevia20 Gradika
051814927
065513363
KJKP TOPLANE SemiraFrate22 Sarajevo
033450523
033450030
19
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Proizvoa Stranica Ovlateni serviser Adresa Mjesto
Kontakt
telefon
- kombinirani bojleri
131
SERVIS KU. APARATA DIDO KovauaVbr.17 Bugojno
030251841
061173688
UNIVERZAL IzetaNania51a Cazin
037511590
061165677
EUROLUX d.o.o. Obrtnikabb livno
034203184
063330488
FENIKS d.o.o. N..Zrinskibb Busovaa
030732332
063336655
ARIS ELEKTRONIK Doboskihbrigada27 Doboj
053202112
065808050
TEHNIKA PAM Splitskabb Mostar
036320644
063345895
ELEKTROCENTAR HarmanineboderH5 Biha 037222645
TEHNIKA d.o.o. Mravinjacbb Gorade
038822222
061156046
SIMBA Sedrenik7 Sarajevo
033631405
061223382
ELEKTRO SERVIS RAIN GoranaDokia13 Brko
049214780
065621645
ELEKTRO MEHANIKA Gaziferhatbegovabb Jelah
032666792
061736536
S.O.R. TURUDI Modri13 apljina
036826550
063426246
SERVIS MIO KraljaPetraoslobodiocabb Bilea
059370240
065904109
SERVIS PRERADOVI Oplenika2 Banjaluka
051280505
065689505
AGI d.o.o. Konator2D Travnik
030511223
061143708
SEMR SERVIS LTH Branilacagradabb B.Krupa
037471616
061770817
EL.MEHANI. SERVIS REDO Naselje17VKB30 S.Most
037681269
061790438
EUROLINE d.o.o. StupineB7lamela2 Tuzla
035276228
061101717
SZR ELEKTRO SERVIS HuseinaKulenovia23a Zenica
032407706
061781797
ELLTEH SERVIS Branilaca63 Visoko
032735310
061166337
20
VODI
Proizvoa Stranica Ovlateni serviser Adresa Mjesto
Kontakt
telefon
- ploasti radijatori
- aluminijski radijatori
- plamenici
- kotlovi za grijanje
39
61
67
116
117
SINCOM TrnicentarSlatina,9 Tuzla 035250558
- radijatori cijevni za
kupaonice
120 METAL-AS Kakanjska4 Visoko
032735537
032739016
Proizvoa Stranica Program
35 Etanitednjacinakrutogorivo
Kamini
Kamini,dimovodniprogram
113
114
115
Aluminijskiradijatori
110
118
119
Ploastiradijatori
116 Aluminijskiradijatori
U vodiu su takoer zastupljeni:
21
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Proizvoa Stranica Program
97
132
Visokouinskikombiniranibojeri
Ekspanzioneposude
60
72
Plamenici
101 Bakarnecijevi
104
Cijevizapodnogrijanje
Fiting,razdjelnici
103
124
Cijevizapodnogrijanje
Izolacijazapodnogrijanje
Razdjelnici
Ventilizaradijatore
Pressfting
126
128
Izolacijazapodnogrijanje
111 Bakarnifting
22
VODI
Proizvoa Stranica Program
94
Ventilizaradijatore
Razdjelnicizagrijanje
Cijevnifting
Sobnitermostati
109 Ventilizaradijatore
109
Ventilizaradijatore
Termomanometri
94
Kuglastiventili
Sigurnosniventili
Slavinezainstalacijevodeiplina
125
Ventilizaradijatore
Razdjelnicizagrijanje
Sobnitermostati
Mijeajuiventili
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Poeci economica (17.12.1987.)
Presa za proizvodnju
radijatorskih brtvi
CenTrALnO
GrIjAnje
2
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
uvOd
sIsTeMI GrIjAnjA krOZ POvIjesT

Na svakom dijelu zemaljske kugle se sa pravom moe kazati da je potreba za grija-
njem jedna od osnovnih ovjekovih potreba.
Nakon otkrivanja vatre, ovjeku je, osim jednostavnog pripremanja hrane, omogue-
na zatita od hladnog vremena u svako doba dana i godine. Ognjite, odnosno loite
s otvorenim plamenom u pravilu se nalazilo u sredinjem dijelu nastambe i ujedno je
sluilo za pripremanje hrane i kao sistem grijanja.
Prvi sloeni sistemi grijanja na podruju Europe nastaju u antiko doba. Bili su to si-
stemi centralnog toplozranog povrinskog grijanja (hipokaustino grijanje). Kao pri-
jenosnik energije sluio je topli zrak zagrijan u otvorenom loitu (hipokaustu) koje je
bilo smjeteno na jednom mjestu u graevini, najee u podrumu (poput dananjih
kotlovnica). Tako zagrijan zrak se zajedno sa dimnim plinovima do prostorija razvodio
u posebno izvedene upljine u zidovima i podovima (tabule).
Slijedili su otvoreni kamini sa dimnjacima, a potom kalijeve pei, koje su se uz odree-
ne tehnike izmjene i poboljanja odrale do danas.
Najznaajnije novosti pojavljuju se u 18. vijeku - 1716. godine u vedskoj je izveden
prvi sistem centralne pripreme potrone tople vode, a 1745. godine u Engleskoj je
izveden prvi sistem parnog grijanja.
U Francuskoj, 1777. godine, zapoinje primjena centralnog toplovodnog grijanja u
inkubatorima za uzgoj pilia i staklenicima. Krajem 18. vijeka konstruisana je prva e-
ljezna pe i ljevanoeljezni kotao. U prvoj polovici 19. vijeka izveden je prvi sistem
centralnog toplovodnog grijanja u glasovitom dvorcu Neuschwannstein u junoj Ba-
varskoj. U drugoj polovini 19. vijeka intezivira se tvornika proizvodnja kotlova, radi-
jatora .... i druge opreme za grijanje. Osim promjene u tehnologiji izrade i izvedbe, u
to vrijeme dolazi i do promjene u gorivu. Do tada iskljuive energente kao to su drvo,
biljni otpaci, ivotinjski izmet i treset polako poinju zamjenjivati fosilna goriva: ugalj,
nafta i plin.
Tehniki razvoj u 20. vijeku donosi brojne novosti kao to su toplane i toplifkacijski
sistemi: parni i toplovodni, zatim cirkulacijske pumpe i drugu opremu za grijanje. Na-
28
VODI
kon II svjetskog rata dolazi do vee primjene novih tehnologija i znaajnijeg porasta
ivotnog standarda velikog dijela svjetskog stanovnitva te i masovnije primjene si-
stema grijanja i povezivanja istih sa sistemima potrone tople vode.
Izraenija energetska kriza sedamdesetih godina prolog vijeka dovodi do velikih pro-
mjena u tehnici grijanja jer zahtjeva smanjenje potronje goriva uz ouvanje ugodno-
sti boravka i smanjenju zagaenja okolia. Tako nastaju prvi niskotemperaturni kotlo-
vi, poinje priprema regulacije u ovisnosti o vanjskoj temperaturi, donose se propisi
o smanjenju toplinskih gubitaka graevina poboljanjem toplinske izolacije ime se
stvaraju pretpostavke za primjenu niskotemperaturnih sistema grijanja (podno i dru-
ga povrinska grijanja). Sljedei veliki korak u razvoju tehnike grijanja predstavljaju
kondenzacijski kotlovi, ija primjena kree poetkom 90. godina prolog vijeka, a u
posljednje vrijeme su esti u kombinaciji sa solarnim sistemima. Kao gorivo u njima se
najee koristi plin, iako su sve ee u izvedbi i za loivo ulje.
U posljednje vrijeme se moe primjetiti sve vea tenja za primjenom energije iz ob-
novljivih izvora topline (solarni sistemi i toplinske pumpe).
29
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
PrePOruke ZA IZbOr sIsTeMA GrIjAnjA
Sprijeite gubitak topline
Jedan od vanih elemenata je kvalitetna izolacija. Ako su zidovi, prozori i stropovi
hladni, osjeat ete se neugodno, ma koliko topao bio zrak u sobama. To se moe lako
objasniti jednostavnom injenicom da topla tijela (ukljuujui i vae) gube toplinu
u dodiru s hladnijim tijelima. I s vama se dogaa neto slino kad uete u prostoriju
s hladnim pokustvom i zidovima. Temperatura ljudskog tijela iznosi izmeu 36,5 i
37C, no ovjek se sasvim ugodno osjea i na mnogo nioj temperaturi, pod uvjetom
da je prostorija dobro izolirana i da se toplina u njoj zadrava.
Kontrola temperature
Za ovjeka je u prosjeku najudobnija temperatura od 20 do 22C. Suvremeni sistemi
grijanja opremljeni termostatima omoguuju uz manja odstupanja stalno odrava-
nje temperature u tim granicama. U tako zagrijanim domovima trokovi grijanja su,
vjerovali ili ne, manji nego drugdje, a boravak je vrlo ugodan. U idealnim uvjetima,
temperatura bi se u pojedinim prostorijama trebala razlikovati za nekoliko stupnjeva.
Tako je danju u dnevnoj sobi i kupaonici optimalna temperatura oko 21C, a u drugim
dijelovima kue 18 do 20C. Nou bi temperatura trebala biti nia za 5 do 6C. Ovakvi
rezultati mogu se, dakako, postii samo pomou dobrog sistema grijanja, a dobrim
sistemom smatra se onaj koji odrava navedene temperature u stanu kad je vani tem-
peratura ispod nule.
Rasporeivanje topline
Ljudi se osjeaju ugodno kad su im noge toplije ili barem isto toliko tople kao i ruke.
No, kao to je poznato i svakom djetetu, topli zrak se die. Zato dobro izolirajte podove
u svom domu, uvedite grijanje koje zagrijava pod ili grijalice koje se nalaze blizu poda
kako bi se toplina ravnomjerno irila prostorijama. Zanimljivo je da stropno grijanje
ne zagrijava samo gornje dijelove prostorije kako bi se u prvi mah moglo pomisliti. Za-
hvaljujui specifnim svojstvima stropnog grijanja toplina se ravnomjerno refektira
od zidova i poda (ali strop mora biti visok najmanje 2,2 m).
Koliina topline
Kod centralnog grijanja toplinski kapacitet radijatora ovisi o njegovoj povrini, odno-
sno broju lanaka. Potrebnu povrinu radijatora uvjetuje volumen prostorije koji tre-
ba zagrijati. Toni odnosi izmeu volumena prostorije i veliine radijatora poznati su
svakom strunjaku. Ne dozvolite da vam se dogodi da zbog estetskog izgleda ili zbog
30
VODI
elje za veom zidnom povrinom, ugradite u stan premalo radijatora. Od takvog gri-
janja ima vie tete nego koristi.
Raspored grijaih tijela u stanu
Nekoliko manjih, promiljeno rasporeenih radijatora mnogo bolje zagrijavaju stan
nego jedan veliki, premda im je ukupna odana toplina jednaka. Grijanje se poboljava
i ugradnjom izo stakla sa specijalnim staklom i plinom (lowe + argon) kao i spreava-
njem propuha.
Provjetravanje
Za efkasno grijanje potrebna je esta izmjena zraka. Kako provjeriti prostorije bez
velikog gubitka topline? Najbolje je rjeenje kontrolirano provjetravanje (ventilacija).
Na principu istovremene izmjene i grijanja zraka djeluju svi suvremeni klima ureaji.
Vlanost
Suhi zrak iritira oi, kou, nos i grlo; oteuje starinske predmete i slike; uzrokuje su-
enje i pucanje drvenih predmeta, poda i pokustva. Grijanje s umjerenim tempera-
turama manje sui zrak od grijanja pomou visokih temperatura (otvoreni plamen
kamina na kruta goriva i sl.). Sve ovo govori u prilog centralnom grijanju. Pri uvoenju
centralnog grijanja ne zaboravite rijeiti i problem ovlaivanja zraka.
isti zrak
U dananjim gradskim uvjetima teko je govoriti o istom zraku. Suvremeni (i skupi)
sistemi grijanja opremljeni su preistaima zraka. Praina i neistoa u ugrijanom zra-
ku, uzrok su mnogih nedaa kao to je trajno prljanje zidova, stropova i pokustva u
stanu a da o tetnosti po ljudsko zdravlje i ne govorimo (bronhitis i astma). Dvostruka
stakla na prozorima, kontrolirana ventilacija i spreavanje propuha mnogo doprinose
istoi zraka.
Buka
Mnogi sistemi grijanja uzrokuju neugodne zvukove bilo da je rije o klokotanju vode,
umu bojlera, zujanju ventilatora ili slinom. Zvukovi uglavnom nastaju zbog vibracija
pokretnih dijelova ureaja za grijanje. Potrudite se da vam izvoai uvedu grijanje sa
to manje popratnih zvukova i provjerite na vrijeme rezultate njihova rada. Ovdje tre-
ba napomenuti da elektrini elementi u sistemima grijanja katkad uzrokuju smetnje
na televizorima i hi-f ureajima. Dolazi do tzv. interferencije koju takoer treba na
vrijeme ukloniti.
31
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Udobnosti radi treba kombinirati centralno grijanje s drugim grijalicama. Dok ima do-
voljno goriva (npr. plina) s centralnim grijanjem je sve u redu. No, zimi, esto oslabi
pritisak plina ili nestane ulja za loenje. Tada, kad je najpotrebnije, centralno grijanje
nema uinka. Za takve sluajeve nabavite rezervne grijalice drugaijeg tipa.
Praktinost
Teko je rei koje je grijanje najpraktinije i najprikladnije. To ovisi o mnogim elemen-
tima: odravanje, brzina zagrijavanja prostorije, brzo reagiranje na komande, tihi rad,
istoa, sigurnost, dobra servisna mrea, dobra opskrba gorivom, cijene energenata
itd.
Centralno grijanje
Centralno grijanje se karakterizira time to za prostorije koje treba grijati postoji samo
jedno mjesto za loenje - u za to namjenjenom prostoru (kotlovnica) ili u boravinom
prostoru (etano), a toplota koja se tu razvija razvodi se u pojedine prostorije posred-
stvom nosioca toplote. Kao nosioci toplote koriste se voda, para ili zrak, tako da se
centralno grijanje dijeli na toplovodno, parno i zrano grijanje.
Ovdje e biti govora uglavnom o najee primjenjivanom toplovodnom grijanju.
32
VODI
OsnOvnI eLeMenTI sIsTeMA TOPLOvOdnOG GrIjAnjA
Sistem toplovodnog grijanja ine:
- izvor topline sa pripadajuom mjernom, regulacionom, sigurnosnom, upravljakom
i dr. opremom koja po mjestu ugradnje ide uz izvor topline (pripada kotlovnici),
- sistem za prijenos toplotne energije od izvora topline do potroaa (cirkulaciona
pumpa, cijevi, elementi za spajanje cijevi, elementi za kontrolu, mjerenje i regulaciju
protoka i dr.),
- grejna tijela sa svim elementima za formiranje i regulaciju rada istih (potroai to-
plotne energije), i
- dimovodni sistem koji slui za odvod produkata izgaranja materije za proizvodnju
toplotne energije (izuzev elektro toplovodnih sistema) i elemenata za ventilaciju kot-
lovnica.
Osnovni elementi sistema toplovodnog grijanja
11
6
2
1
2 13
12
15
15
12
8
14
15
9
15
9
1
1
9
12
5
11
10
3
4
7
1
1. Razdjelnici, ormarii za razdjelnik
2. Spojni i regulacioni elementi
jedinica za grijanje
3. Ventili
4. Regulator tlaka
5. Ozrani i sigurnosni ventili,
cirkulacione pumpe i flteri
6. Termostati
7. Distribucija vode za grijanje i
potrone tople vode
8. Distribucija vode za grijanje i
potrone tople vode
9. Sistemi za povrinsko grijanje
i hlaenje
10. Kotao i dimovodne cijevi
11. Kotao i solarni paneli
12. Centralni vakuumski ista
13. Fiting, pribor i ostalo
14. Toplotna izolacija
15. Baterije, tuevi i kupaoniki
radijatori
33
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
POTrOnjA GOrIvA
Godinju potronju goriva (plina, loivog ulja, krutog goriva) treba povjeriti strunim
licima, a za pouzdano priblino odreivanje iste moe se koristiti Tabela 1. :
Gorivo
Toplotna mo H
u
Jedinica mjere
Potronja goriva B
a
MJ/kg kWh/kg prosjeno za bv=1600 h
Briketmrkoguglja 19,7 5,46 kg/god. 0,261*bv*Q
N
418*Q
N
Kameniugalj 31 8,6 kg/god. 0,166*bv*Q
N
266*Q
N
Koks 27 7,5 kg/god. 0,190*bv*Q
N
304*Q
N
loivouljeEl 42,7 11,86 kg/god. 0,105*bv*Q
N
168*Q
N
loivouljeT 41 11,4 kg/god. 0,110*bv*Q
N
176*Q
N
Gradskiplin 17,3 4,8 m/god. 0,260*bv*Q
N
416*Q
N
ZemniplinH 37,5 10,4 m/god. 0,120*bv*Q
N
192*Q
N
Zemniplinl 31,7 8,8 m/god. 0,142*bv*Q
N
227*Q
N
El.energija(uk=0,95) 3,6 1 kWh/god. 1,05*bv*Q
N
1680*Q
N
Tabela 1. Godinja potronja goriva u starijim grejnim postrojenjima
Primjer priblinog izrauna godinjih potreba za zagrijavanje porodine kue ije je
toplinsko optereenje 20 kW a ista treba da se zagrijava sa kotlom na vrsto gorivo-
ugalj:
Ukoliko bi gore navedeni objekat zagrijavali sa lo uljem istog bi nam bilo potrebno
za sezonu grijanja:
Donja ogrjevna
vrijednost Hd
kWh/kJ
Gorivo Jed.
Kameni
ugljen
kg EKU
Prirodni
plin m
3
Propan
kg
Butan
kg
Ekstralako
loivo ulje
kg /l
Elektrina
struja
kWh
8,14 29310 Kameniugljen 1kg 1 0,74 0,63 0,64 0,69 0,81 8,14
11,04 39740 Prirodniplin 1m
3
1,36 1 0,86 0,87 0,93 1,1 11,04
12,87 46343 Propan 1kg 1,58 1,17 1 1,01 1,09 1,29 12,87
12,69 45707 Butan 1kg 1,56 1,15 0,99 1 1,07 1,27 12,7
11,86 42700
loivouljeEl
1kg 1,46 1,07 0,92 0,93 1 1,19 11,9
10,0 36000 1l 1,23 0,91 0,78 0,79 0,84 1 10,0
1 3600 Elektr.struja 1kWh 0,12 0,09 0,08 0,08 0,08 0,1 1
Tabela 2. Usporedba ogrjevnih vrijednosti najvanijih goriva-energenata
34
VODI
1. IZbOr IZvOrA TOPLIne I OPreMe u kOTLOvnICI
1.1. IZVORI TOPLINE I NJIHOVA KLASIFIKACIJA
Izvori topline su dijelovi sistema grijanja u kojima dolazi do pretvorbe prikladnog pri-
marnog izvora energije (npr. kemijske energije goriva, elektrine energije, Suneve
energije, energije iz okolia itd.) u toplinu koja se potom neposredno ili posredno (po-
mou odgovarajueg prijenosnika energije - ogrjevnog medija) predaje u prostoriju.
Najee koriteni prijenosnik energije je topla voda (do 110C) pa se takav sistem
grijanja zove toplovodni. Oni se razlikuju:
- prema sili koja osigurava cirkulaciju ogrjevne vode: gravitaciono i pumpno;
- prema voenju vode cijevnom sistemu: jednocijevni i dvocijevni;
- prema vezi sa atmosferom: otvoreni i zatvoreni; i
- prema vrsti energije: sa vrstim gorivom, uljem, plinom, elektrinom energijom i
kombinirano.
Osnovna podjela izvora topline koji se danas koriste u sistemima grijanja je prema
vrsti goriva: na kruto gorivo i biomasu, uljni, plinski, elektrini, solarni, na toplinu iz
okolia (toplinske pumpe), izmjenjivaki (toplinske stanice i sl.);
1.1.1. IZVORI TOPLINE NA KRUTA GORIVA
Kao primarni izvor energije koriste neko kruto gorivo: ugljen ili biomasu (cjepanice,
piljevinu, brikete, pelete i sl.). Prema mjestu ugradnje mogu se svrstati na kotlove za:
- etana grijanja
ugradnja u stambene prostore (kamini i etane pei sa i bez rerne),
- centralna grijanja
ugradnja u samostalne prostorije (kotlovnice).
Kotlove za centralno grijanje moemo podijeliti prema konstrukciji loita na:
a) kotlove na kruta goriva
(namjenjene za sagorjevanje uglja i drva),
b) kombinirane kotlove
(namjenjene za sagorjevanje uglja, drva, tenog i gasovitog goriva),
c) kotlove na bio masu
(namjenjene za sagorjevanje drva, piljevine i drugog bio-otpada).
35
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Tip EKO-CET A/B
Toplinskiuinakkotla kW 23
Toplinskiuinakgrejneploe kW 2,6
Sadrajvodeukotlu l 37
Promjerdimnjae(gornja/bonaizadnja mm 118/130
Potlakdimnjaka Pa 10
Dubinakotla mm 620
irinakotla mm 600
Visinakotla mm 885
Visinabonedimnjae(H) mm 1(vanjskinavoj)
Polaznivod R 1(vanjskinavoj)
Povratnivod R 1(unutarnjinavoj)
Sigurnosnipovratnivod(EKO-CETA) R 1/2(unutarnjinavoj)
Mjestozaugradnjuosjetnikatermikogventila R 1(vanjskinavoj)
Max.radnatemperatura C 90
Max.radnipredtlak bar 3
Masakotla kg 139
Elektriniprikljuak V/Hz 220/50
Dimenzijeotvoragornjihvrata(A)irinaxvisina mm 150x240
Dimenzijeotvoradonjihvrata(A)irinaxvisina mm 215x240
eTAnI kOTAO
ekO-CeT A/b
Izvori topline za etana grijanja
Polaznivod
Gornjavrata
Termomanometar
Donjavrata
Cirkulacijskapumpa
Regulatorpropuha
Slavinaza
punjenje/pranjenje
Povratnivod
CeT 23 A s ugraenom cirkulacijskom pumpom i slavinom za punjenje i pranjenje,
CeT 23 b bez pumpe i slavine za punjenje/pranjenje, ali s kutijom za ogrjev.
36
VODI
Zaklopkaza
potpalu/grijanje
Grejnaploa
Kutijazadrva
Gornjavrata
Donjavrata
EKO-CET B lijEva izvEdBa
Termostat
Termomanometar
Regulatorpropuha
Donjakotlovskavrata
Otvorzasekundarnizrak
Cirkulacijskapumpa
Slavinaza
punjenje/pranjenje
Moguiotvor
zadimovodnucijev
Moguiotvor
zadimovodnucijev
EKO-CET a lijEva izvEdBa
Pribor
Donja
kotlovska
vrata
Gornja
kotlovska
vrata
EKO-CET dEsna izvEdBa
Mjestozaugradnjuosjetnika
termikogventila(zatvorenisistem)
Polaznivodkotla
Moguiotvorza
dimovodnucijev
Prikljuak od-
voda
Sigurnosni
povratnivod
Rednastezaljka
Povratnivodkotla
1
4
0
4
5
0
7
2
0 8
1
0
8
5
0
8
8
5
H
620 600
elini toplovodni kotlovi EKO-CET su predvieni za loenje krutim gorivom, a namje-
njeni grijanju manjih objekata te kuhanju hrane. Izrauju se u dvije veliine, nazivnog
toplinskog uinka 17 i 23 kW. Sam naziv etani ne iskljuuje njihovo koritenje za
zagrijavanje i vie od jedne etae, ako je potreba za toplinom u skladu s njihovim
nazivnim uinkom. Ugraivati se mogu na zatvorene i otvorene sisteme centralnog
grijanja. Moderan dizajn i dimenzije koje se uklapaju u standardne dimenzije kuhinj-
skih elemenata ine njihovu ugradnju prihvatljivom u kuhinji ali i u nekom drugom
dijelu kue ili stana, gdje postoji prikljuak na dimnjak. Za zatvorene sisteme grijanja
obavezna je ugradnja termikog ventila.
3
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
eTAnI kOTAO sA
rernOM ekO-Pek A/b
Potpala
Peenje
Grijanje
Tip EKO-PEK A/B
Toplinskiuinakkotla kW 23
Toplin.uinakgrejneploe kW 2,6
Sadrajvodeukotlu l 37
Promjerdimnjae mm 130
Podtlakdimnjaka Pa 10
Dubinakotla mm 620
irinakotla mm 1200
Visinakotla mm 885
Polaznivod R 1
Povratnivod R 1
Zatitnivod R 3/4
Max.radnatemperatura C 90
Max.radnipredtlak bar 3
Masakotla kg 194
kotao ekO-Pek 23 A/b
Nazivni toplinski uinak na strani vode je 23 kW.
Izrauje se u dvije izvedbe:
- EKO-PEK A se izrauje s ugraenom cirkulacijskom
pumpom i slavinom za punjenje i pranjenje,
- EKO-PEK B je bez pumpe i slavine, ali s kutijom za
ogrjev.
38
VODI
Gornjavrata
Donjavrata
Cirkulacijska
pumpa
Termomanometar
Regulatorpropuha
Dimovodniprikljuak
Termometar
Penica
Kutijazadrva
620
8
8
5
Polaznivodkotla
8
5
0
8
1
0
7
2
0
1
4
0
4
5
0
Prikljuaktermikog
izmjenjivaa
elini toplovodni kotlovi
EKO-PEK su predvieni za lo-
enje krutim gorivom, a na-
mjenjeni su grijanju manjih
objekata te pripremi hrane
kuhanjem i peenjem. Izrau-
ju se u dvije veliine, nazivnog
toplinskog uinka 17 i 23 kW.
Dodatan uinak postiu u obli-
ku topline predane okolnom
prostoru kroz gornju grejnu
plou. Ugraivati se mogu na
zatvorene i otvorene sisteme
centralnog grijanja. Moderan
dizajn i dimenzije koje se ukla-
paju u standardne dimenzije
kuhinjskih elemenata ine nji-
hovu ugradnju prihvatljivom
u kuhinji ali i u nekom drugom
dijelu kue ili stana, gdje po-
stoji prikljuak na dimnjak.
39
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
eTAnI kOTAO
C25 I C35
Ljetni reim: kuhanje, peenje i grijanje
sanitarne vode
Zimski reim: kuhanje, peenje, grijanje
sanitarne vode i grijanje radijatora
OSTALE KARAKTERISTIKE:
ljetno i zimsko loite...
grija (kotao) od kotlovskog lima 5 mm de-
bljine
ploa za kuhanje od vatrootpornog lima 8
mm debljine
termomanometri za kontrolu pritiska u si-
stemu grijanja i za kontrolu temperature u
grijau (kotlu)
okvir od rostfraja
unutranjost tednjaka obloena amotom
i amotnim ploama
izraen od rostfraja u kombinaciji mesing
ili chrom elemenata
5 GODINA GARANCIJE na grija (kotao) od
kotlovskog lima debljine 5 mm
Kuhanje, peenje, grijanje sanitarne
vode i grijanje cijele kue - central-
no grijanje sa tednjacima na kruta
goriva C-25 i C-35. Konstruirani jed-
nako kvalitetno kao i manji modeli
C-20 i C-30, ali s dodanom peni-
com kako bi opet ostavili utisak
arma tradicionalnog klasinog ku-
hinjskog tednjaka, a ujedno funk-
cionalno zagrijavajui itav objekt
sistemom centralnog grijanja.
DIMENZIJE ( X D X V):
100 X 63 X 85 cm
NAZIVNA SNAGA: 25 KW
TEINA: 315 kg
ODVOD DIMNIH PLINOVA:
118 mm, lijevo ili desno
(bono i otraga, po narudbi moe i gore)
40
VODI
CenTrOkAMIn
29/34 kW
- moderan dizajn
- visoka kvaliteta materijala i izvedbe
- jednostavno rukovanje
- veliko loite, loenje cjepanice
- zagrijavanje okolnog zraka
i vode u sistemu grijanja
- zagrijavanje sanitarne vode
Presjek kamina:
1. Ulaz primarnog zraka ispod vrata.
2. Ulaz sekundarnog zraka za ienje stakla
3. Izmjenjiva za proizvodnju tople sanitarne vode
4. Ventil za izlaz dimnih plinova sa klapnom za otvaranje.
5. Registri za proizvodnju tople vode za grijanje.
6. Postolje kamina sa mogunou reguliranja visine.
Kamini tvrtke Centrometal predvieni su za loenje
drvom ili drvom i peletima, a uz svoju prvotnu funk-
ciju, stvaranju ugoaja u prostoru, ovi su kamini na-
mijenjeni zagrijavanju prostora preko zagrijavanja
zraka u prostoriji i vode u krugu grijanja. Posebnost
ovih kamina je i mogunost zagrijavanja sanitarne
vode. Uz vrhunsku kvalitetu izrade, kamini su mo-
dernog dizajna koji se lako uklapa u svaki prostor.
41
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Tip CentroKamin29 CentroKamin34
CentroKamin
Kombi 29
Toplinskiuinakkotla kW 29 34 29
Toplinskiuinakpredanvodi kW 21,5 25,2 21,5
Toplinskiuinakpredanzraku kW 7,5 8,8 7,5
Ukupnateina kg 290 310 340
Sadrajvodeukaminu l 51 63 51
Toplasanitarnavoda l/min 12 12 12
Ukupnedimenzijekamina(/v/d) mm 969x1711x867 1119x1711x966 2245x1711x867
Promjerdimnjae* f(mm) 250 250 250
CenTrOkAMIn
kOMbI 29 kW
* unutarnji promjer dimnjaka odreuje se sukladno snazi ko-
tla i visini dimnjaka i gotovo uvijek mora biti vei od promjera
dimnjae
42
VODI
Kotlovi na kruta goriva
Skupina kotlova na kruta goriva je starije izvedbe i raena u irokom rasponu toplin-
ske moi, od kunih instalacija do onih za stambene blokove i komplekse.
elini kotlovi
1. Kotao
2. Regulator propuha
3. Vrata za punjenje
4. Vrata za ienje
5. Regulacija primarnog zraka
6. Sekundarni zrak
7. Ruica zaklopke za potpalu
8. Termometar/Manometar
9. Sigurnosna termika zatita
vrsTe kOTLOvA suPrACLAss s
Supraclass S K XX-1 S 61
(61=drvo, ugljen, koks..., S=elik)
Supraclass S K XX-1 SW 61
(W=sigurnosna termika zatita)
Supraclass S K XX-1 S 62
(62=poveano loite prilagoeno za loenje drvom)
Supraclass S K XX-1 SW 62
Kotao Tip K 16-1 SW 61 K 20-1 SW 61 K 24-1 SW 61 K 25-1 SW 61 K 32-1 SW 61 K 32-1 SW 62 K 45-1 SW 62
Toplinskiuinak kW 16 20 24 25 32 32 45
VisinaA mm 920 1040 1040 1040 1040 1060 1045
irinaC mm 600 700 700 700 700 700 770
DubinaD mm 730 770 770 870 870 870 980
kOTAO eLInI
nA kruTO GOrIvO
suPrACLAss
COMfOrT s
43
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Modeli GF N 4 GF N 5 GF N 6 GF N 7 GF N 8
Toplinskiuinak kW 12,3 16,1 19,9 23,7 27,5
Brojlanaka kom 4 5 6 7 8
Dijam.protoka mm 153 153 153 153 153
Vodeukotlu l 16 20 24 28 32
DubinaA mm 447 547 647 747 847
Max.radnipritisak bar 3 3 3 3 3
Masaisporuenogkotla kg 130 160 190 220 250
1. Regulator propuha
2. Termometar
3. Zaklopka za protok dimnih gasova
4. Gornja vrata - loenje (400x400)
5. Donja vrata - ienje
6. Ulaz zraka
a1. 6/4 potisni vod
a2. 6/4 povratni vod
a3. Punjenje/pranjenje kotla
a4. Sigurnosni vod
a5. Sigurnosni ventil
Karakteristike:
- toplinski uinak od 12,3 do 27,5 kW
- tijelo kotla od lijevanog eljeza
- specijalno oblikovani elementi, dobra distribucija i malo
vode u kotlu osiguravaju odlinu izmjenu toplote i mali
termiki otpor
- mali kapacitet grijaih lanaka za bolje iskoritenje ko-
tla i manje robusnu konstrukciju
- loite je prilagoeno i za vee cjepanice
- ispunjava EN 303-5 standard za iskoritenje toplote
GusAnI kOTAO nA
kruTO GOrIvO
(drvO) Gf n
Gusani kotlovi
44
VODI
GusAnI kOTAO
nA kruTO GOrIvO
suPrACLAss s
1. Prostor za punjenje
2. amotna opeka
3. Komora za izgaranje
4. Prednja reetka
5. Reetka za treskanje
6. Ogrjevne povrine
7. Zaklopka za potpalu
Kotao Tip K 20-1 G 62 K 26-1 G 62 K 32-1 G 62 K36-1 G 62 K 42-1 G 62
Toplinskiuinak kW 20 26 32 36 42
Visina mm 1033
irina mm 490
Dubinal mm 840 940 1040 1140 1240
vrste kotlova supraclass Comfort s
Supraclass comfort S K XX-1 G
(G=lijevano eljezo)
Supraclass comfort S K XX-1 G 62
(62=poveano loite prilagoeno za loenje drvom)
45
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Kombinirani kotlovi
Skupina kombiniranih kotlova je neto mlae izvedbe, a kotlovi manje snage imaju
izvedbu sa bojlerom (mogunost direktne pripreme potrone tople vode) i bez boj-
lera u svom sastavu. Oni takoer na vratima loita imaju mogunost ugradnje go-
rionika za sagorjevanje tenih ili gasovitih goriva. Zbog konstrukcije loita koje je
prvenstveno napravljeno za sagorjevanje krutih goriva, stepen iskoritenja tenog ili
gasovitog goriva je neto manji nego kod kotlova posebno namjenjenih za ove vrste
goriva.
kOMbInIrAnI TOPLOvOdnI
kOTAO ekO-Ck
Karakteristike kotlova EKO-CK
- Toplovodni kotao za cent. grijanje predvien za loenje s vie
vrsta goriva (kruto, tekue ili plinovito), nazivnog topliskog uinka
od 20 do 110 kW.
- Odgovarajue dimenzionirano loite, voenje plinova izgaranja
u tri prolaza i dodatne orebrene povrine za izmjenu topline osi-
guravaju visoki stupanj iskoritenja kotla (do 91,0%), to ga ini
tedljivim.
- Ekoloki je prihvatljiv, za to posjeduje certifkate prema zahtjev-
nim ekolokim propisima austrijske pokrajine tajerske (Fan1G).
- Velika vrata i loite kotla omoguuju loenje krupnim krutim gorivom te jednostav-
no ienje i odravanje.
- Montaa oplate je jednostavno, brza i bez vijaka
- U osnovu isporuke kotla je ukljuen pokaziva temp. kotlovske vode te pribor za
ienje i pepeljara.
- Kotao je ispitan i cetifciran po europskoj normi EN 303-5 i En 304 na Fakultetu stro-
jarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Kotlovskaregulacija
Sigurnosnivod
Polaznivod
Dimnjaa
Regulatorpropuha
Otvorzaienje
Gornjakotlovskavrata
Donjakotlovskavrata
Vratacazaprimarnizrak
Povratnivod
Punjenje/pranjenje
EKO-CK (kruto gorivo) EKO-CK (ulje/plin)
46
VODI
Otvorzaugradnju
plamenika
Otvorzaregulacijupropuha
Termometar
Otvorizaugradnju
termikogosiguraa
C
D
B
E
F
I
G
140
A
Tip
EKO - CK
20 25 30 35 40 50 70 90 110
Toplinskiuinak kW 15-20 20-25 25-30 30-35 35-40 40-50 50-70 70-90 90-110
Sadrajvodeukotlu l 95 102 106 110 115 125 175 193 214
Masakotla kg 238 250 267 282 297 325 395 423 451
Promjer/visinadimnjae mm 150/905 150/905 160/900 160/900 180/890 180/890 200/975 200/975 200/975
Otvorzaplamenik f(mm) 102 102 102 102 102 102 110 110 110
Podtlakdimnjaka Pa 16 20 21 22 23 24 27 30 32
Polazni/povratnivod R 5/4 5/4 5/4 5/4 5/4 5/4 6/4 2 2
Punjenje/pranjenje R 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2 1 1 1
Sigurnosnivod R 3/4 3/4 3/4 3/4 3/4 3/4 1 1 1
Temp.dimnihplinova C 200 200 200 200 200 200 200 200 200
Maxradnatemp. C 90 90 90 90 90 90 90 90 90
Maxradnipredtlak bar 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5
DubinakotlaA mm 1020 1055 1055 1055 1055 1130 1250 1250 1250
VisinakotlaB mm 1200 1200 1200 1200 1200 1200 1300 1300 1300
irinatijelakotlaC mm 450 450 500 550 600 600 600 650 700
UkupnairinakotlaD mm 526 526 576 626 676 676 676 726 776
Visina(E/F) mm 80/480 80/480 80/480 80/480 80/480 80/480 120/500 120/500 120/500
VisinaG mm 1070 1070 1070 1070 1070 1070 1170 1170 1170
Maxduinacjepanice mm 500 500 550 550 550 550 550 550 550
4
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
elini toplovodni kotlovi EKO-
CKS nazivnog toplinskog uinka
od 150 do 380 kW predvieni su
za loenje krutim gorivom. Na-
mijenjeni su grijanju srednjih pa
do velikih objekata. Prepoznat-
ljivi su po uspjenom spoju mo-
dernih tehnologija i kvalitetnih
ugradbenih materijala s jedno-
stavnou ugradnje i nadzora.
Niz provjerenih tehnikih rjee-
nja ini ove kotlove sigurnim i
pouzdanim u radu. Izraeni su
u skladu s europskom normom
EN 303-5.
kOMbInIrAnI
TOPLOvOdnI kOTAO
ekO-Cks
polaznivod
gornjavrata
donjavrata
vrataprimarnog
zraka/ienje
sigurnosni
polaznivod
regulacijska
zaklopka
dimovodna
cijev
otvorza
ienje
sigurnosni
povratnivod
povratnivod
punjenje/pranjenje
48
VODI
Karakteristike kotlova EKO-CKS:
- Toplovodni elini kotao za centralno grijanje snaga 150-380 kW na kruto gorivo
(drvo, ugljen,...).
- Odgovarajue dimenzionirano loite te voenje plinova izgaranja u tri prolaza osi-
guravaju visoki stupanj iskoritenja kotla (iznad 75%), to ga ini tedljivim.
- Maksimalna radna temperatura kotla je 110C, to omoguuje koritenje u raznim
tehnolokim procesima.
- Velika vrata i loite kotla omoguuju loenje krupnim krutim gorivom te jednostav-
no ienje i odravanje.
- Maksimalni radni predtlak kotla je 4 bara, to omoguuje ugradnju u vee sisteme
grijanja.
- Prostrana gornja kotlovska vrata omoguuju jednostavno i brzo ienje kotla s
prednje strane.
- Isporuuje se zasebno tijelo kotla, zasebno oplata s toplinskom izolacijom to omo-
guuje jednostavan transport te smanjuje rizik od oteenja.
- Prednost ovih kotlova je mogunost ugradnje oplate kotla nakon spajanja kotla na
instalaciju.
- Ovi se kotlovi ugrauju na otvorene sisteme centralnog grijanja.
- Kotao je ispitan i certifciran po europskoj normi EN 303-5 na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu.
Tip
EKO - CKS
150 200 250 300 380
Toplinskiuinka kW 110-150 150-200 200-250 250-300 300-380
Sadrajvodeukotlu l 380 520 790 963 1155
Ukupnamasakotla kg 800 1050 1405 1625 1885
Dimovodnacijev-promjer* f(mm) 250 300 300 300 300
Dim.cijev-spojsaciklonom (mm) 250x90 250x90 300x100 350x100 350x100
Visinadimnjae mm 1285 1285 1710 1710 1710
Podtlakdimnjaka Pa 34 38 42 45 50
Polazni/Povratnivod DN 80 80 80 80 80
Punjenje/pranjenje G 1 1 1 1 1
Sigurnosnivod DN 40 40 40 40 40
Max.radnatemperatura C 100 100 100 100 100
Max.radnipredtlak bar 4 4 4 4 4
Ukupnadubinakotla mm 1600 2000 2000 2350 2350
Ukupnavisinakotla mm 1600 1600 2100 2100 2100
Ukupnairinakotla mm 900 900 1000 1000 1150
Visinapolaznogvoda mm 1600 1600 2100 2100 2100
Visinapovratnogvoda mm 250 250 250 250 250
Visinasig.povr.voda mm 500 500 500 500 500
Visinapunj./pranjenja mm 155 155 155 155 155
Dim.otvoraloita mm 450x300 450x300 500x400 500x400 600x400
Max.duinacjepanice mm 606 1006 1006 1365 1356
49
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
TOPLOvOdnI
kOTLOvI TPk I Tk
R2
R1
R3
B
H
D
E
R1
R2
A
C
TIP
Nazivna
snaga kW
DIMENZIJE mm Prikljuci col
Masa
kotla kg
Po rebru
prom. Pa
Koliina vode
u kotlu l
A B C D H E R1 R2 R3
TPK-15 15 460 660 1020 160 810 190 5/4 1/2 3/4 188 21 75
TPK-25 25 460 710 1120 155 960 200 5/4 1/2 3/4 220 21 85
TPK-30 30 490 770 1330 175 1065 200 5/4 1/2 3/4 260 23 109
TPK-35 35 540 775 1335 175 1065 200 5/4 1/2 3/4 265 25 124
TPK-40 40 570 780 1250 175 1065 200 5/4 1/2 3/4 274 26 137
TPK-50 50 715 780 1360 175 990 200 5/4 1/2 3/4 310 28 150
TPK-65 65 735 900 1330 200 1030 220 5/4 1/2 3/4 420 30 200
TPK-80 80 770 980 1650 200 1060 220 5/4 1/2 3/4 520 30 220
Toplovodni kotao namjenjen je za centralno
grijanje manjih stambenih jedinica, porodi-
nih kua i manjih proizvodnih jedinica. Radi na
vrsto gorivo i lo ulja (sa dodatkom gorionika
i regulac. automatike). Predvien je za temperaturni reim
90/70 C. Loini i konvektivni dio kotla izraeni su od kva-
litetnog kotlovskog lima tehnologijom zavarivanja. ienje
kotla je jednostavno i pristupano, a pribor za ienje se
isporuuju uz kotao. Vrata za loenje su dovoljno velika da
omogue loenje krupnijih komada ogrjeva. Kotao je dobro
izolovan tvrdo presanom mineralnom vunom u kvalitetnoj
urednoj limenoj oplati. Montaa i putanje u rad kotla su
jednostavni, a prikljuci su standardni.
50
VODI
Izrauju se u dvije varijante: sa policama bez bojlera (tip TPK) i sa cijevnim konvektiv-
nim snopom (tip TK). Kotlovi su atestirani od strane Mainskog fakulteta Banja Luka.
TIP
Nazivna
snaga kW
DIMENZIJE mm Prikljuci col
Masa
kotla kg
Po rebru
prom. Pa
Kol. vode
u kotlu l
A B C D H E F DN R1 R2 R3
TK-80 80 825 880 1450 200 1130 300 325 6/4 / 3/4 3/4 500 35 260
TK-100 100 890 1000 1633 230 1280 300 360 2 1 3/4 3/4 680 38 358
TK-125 125 920 1065 1670 230 1360 300 399 21/2 5/4 3/4 3/4 720 42 405
TK-150 150 905 1180 1840 250 1450 300 426 21/2 5/4 3/4 3/4 940 45 482
TK-175 175 1060 1203 1846 260 1440 300 436 3 6/4 3/4 3/4 1040 47 613
TK-200 200 1065 1276 1941 300 1490 300 450 3 2 3/4 3/4 1170 50 670
TK-250 250 1140 1336 2015 330 1600 340 439 3 2 3/4 3/4 1260 53 695
TK-300 300 1135 1346 2060 330 1650 340 439 3 2 3/4 3/4 1360 53 720
TK-350 350 1250 1525 2152 350 1680 370 524 3 2 3/4 3/4 2120 53 1090
TK-450 450 1350 1600 2300 450 1735 400 559 4 2 3/4 3/4 2420 53 1100
TK-550 550 1450 1757 2410 450 1750 405 497 4 2 3/4 3/4 3150 57 1280
TK-750 750 1610 1953 2420 500 1830 430 474 4 2
1/2
3/4 3/4 3500 59 1570
TK-850 850 1650 2100 2460 500 2000 430 474 4 2
1/2
3/4 3/4 3780 65 1680
TK-1000 1000 1760 2140 2600 500 2050 430 588 4 2
1/2
3/4 3/4 4060 65 1910
TK-1500 1500 1960 2560 2715 500 2050 420 588 5 2
1/2
3/4 3/4 4060 70 2350
R1
B
DN
R2
R3
R1
DN
D
H
C
A
51
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
ToplovodnikotloviABCPROIZVOD-anamjenjenisuzazagrijevanjeprostorija,loenjem
vrstimgorivimasvihvrstaugljaidrveta.Moguajeugradnjaplamenikazatenoiga-
sovitogorivo.
PremaJUSM.E6201i202,kotlovisemoguprikljuitiinaotvoreneizatvoreneinstalacije
zaradnepritiskeod1do3bara.
Kotlovisuizraeniodatestiranihkotlovskihlimova,zavareninajsuvremenijimpostupci-
maiispitanipodpritiskomvodeizrakatrostrukoveimodradnog.
Sviprikljucinakotlu(izlazno-ulaznecijevivode,cijevdimnjae,izvodregulatorapro-
puhaisl.)ustandardnojsuizraditakodanezahtijevajuposebnuadaptaciju.
KotloviABCPROIZVOD-aprepoznatljivisuipopojedinimelementimaitehnikimrje-
enjimakojisenemogunainaslinimproizvodima:
- tresa pepela koji sprjeava zatvaranje meucijevnog prostora u loitu produktima
sagorjevanjaitimeomoguujeboljidovodzrakauzonusagorjevanja.Tresajemogue
montiratisalijeveilisadesnestranekotla.
-pepeljarazalakeskupljanjeiiznoenjepepelaizkotla.
TOPLOvOdnI TrAjnOAreI
kOTAO CLAssIC
Tehniki podaci
Tip kotla
ABC25 ABC30 ABC35 ABC40 ABC50 ABC60 ABC80 ABC100
Snaga (kW)* 25 30 35 40 50 60 80 100
Koliina vode (l) 53 66 69 72 87 97 120 137
Masa (kg) 214 248 253 256 300 331 379 453
a (mm) 600 605 605 605 680 710 750 805
b (col) R5/4 R5/4 R5/4 R5/4 R5/4 R6/4 R2 R2
c (mm) f160 f160 f160 f160 f180 f180 f180 f200
d1 (mm) 985 1090 1120 1165 1175 1280 1425 1425
d2 (mm) 340 340 340 345 350 370 390 390
l1 (mm) 570 655 655 655 690 690 761 845
l2 (mm) 880 970 970 970 1010 1015 1040 1150
h1 (mm) 1090 1190 1225 1270 1275 1380 1530 1530
h2 (mm) 850 945 1005 1030 1030 1145 1280 1280
Potrebni propuh (Pa) 15 16 18 20 22 24 27 30
*Nazivna snaga kotla postie se pri loenju suhim ugljem donje toplotne moi H>=12500 kj/kg i granulacije kocka >=30mm.
Promjena goriva uvjetuje promjenu snage kotla kao i promjenu stepena iskoritenja.
1. Gornja vrata
2. Donja vrata
3. Vrata za gorionik
4. Poklopac otvora za sekundarni propuh
5. Prikljuak regulatora propuha 3/4
6. Cijevni prikljuak povratne vode
7. Cijevni prikljuak razvodne vode
8. Dimna cijev
9. Otvor za ienje i otvor za gorionik za plin
10. Otvor za ienje sa zadnje strane
11. Tresa pepela
12. Vrata pepeljare
13. Pepeljara
14. Prikljuak za punjenje i pranjenje R 1/2
vodene zone tok dimnih plinova izolacioni sloj
52
VODI
Kotlovi na biomasu
Skupina kotlova na bio masu je najmlae izvedbe i sa ekolokog stanovita oni su
sve vie u primjeni. Posebno su u novije vrijeme nali primjenu kotlovi koji u svom
sastavu imaju i dopunsku komoru u kojoj se iz dimnih gasova izdvaja i sagorjeva vo-
dik tzv. piroliza ime je znaajno smanjena temperatura izlaznih dimnih gasova i
povean stepen iskoritenja goriva. Karakteristika ovih kotlova je i vrlo mali otpad-pe-
peo, produen proces sagorjevanja (10 do12 sati), elektronsko upravljanje procesom
sagorjevanja itd.
kOTAO nA drvA
bIO-TeC
elini toplovodni kotlovi Bio-Tec nazivnog toplinskog
uinka od 20 do 80 kW predvieni su za loenje drvom i
drvenim ostacima. Namijenjeni su grijanju od najmanjih
pa do objekata srednjih veliina. Principom pirolize gori-
vo temeljito izgara. Prostrano loite omoguuje loenje
gorivom duine 500 mm za manje snage pa sve do 900
mm za snage do 80 kW. Vrijeme izgaranja jednog punje-
nja iznosi do 12 sati. Kotao ima mogunost odravanja
ara do 24 sata te je nepotrebno u tom roku provoditi pro-
ces potpale ako se eli nastaviti s loenjem. Radom kotla
upravlja tvorniki ugraena regulacija. Kotao se ugrauje
direktno na instalaciju centralnog grijanja ili pak posred-
no preko akumulacijskog spremnika CAS.
Kotlovskaregulacija
Gornjidioloita
Kanalizazrak
Plamenik
amot
Donjidioleita
Povratnivodkotla
Polaznivodkotla
Dimnjaa
Zatitaregulatorapropuha
53
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Regulacijskaploa
Gornjavrata
Donjavrata
Odsisniventilator
Povratnivod
punjenje/pranjenje
Termikiizmjenjiva
Temperaturniosjetnik
Sigurnosnivod
funkcijsketipke
lED-display
tipkazaodravanjeara
signalnelampice
glavnasklopka
Regulacija kotla:
-odravanamjetenutemperaturukotla
-upravljacirkulacionompumpom
-upravljaventilatorom
-dajeinformacijuopotrebi
zapunjenjemloitagorivom
Proces izgaranja postupkom pirolize
Proces izgaranja se provodi u dvodjelom lo-
itu u vie faza. Nakon ubacivanja i suenja
goriva slijedi otplinjavanje, a odvija se na
temperaturama od 100 do 300 C. Iz drvene
mase izdvajaju se gorivi plinovi i razliiti C H
spojevi. Nastali plinovi se mijeaju sa zrakom
i temeljito izgaraju na visokoj temperaturi.
Gorivo
Loenje kotla je predvieno drvom vlano-
sti do 20% (max. 25%), minimalne duine
100mm i debljine 30mm. Uvjet vlanosti za-
dovoljava drvo sueno na zraku najmanje 12
mjeseci.
Dodatna oprema
Termostatski troputni ventil CTV je obave-
zan, a akumulacijski spremnik CAS se prepo-
ruuje.
54
VODI
Kompleti za centralno grijanje Cm Pelet -set namijenjeni
su za ugradnju na nove ili ve prije ugraene toplovodne
kotlove CentroMini, EKO-CK i EKO-CKB nazivnog toplin-
skog uinka od 14 do 50 kW. Cm Pelet - set i toplovodni
kotao ine jednu funkcionalnu cjelinu mini postrojenje
predvieno za loenje peletima a namijenjeno grijanju od
najmanjih pa do objekata srednjih veliina. Automatski rad
ovih mini-postrojenja prua korisniku zavidan komfor te
ini postrojenja prikladnim za iroku primjenu. Sa gledita
funkcionalnosti ova postrojenja u niemu ne zaostaju za
uljnim ili plinskim sistemima grijanja dok su po potronji
goriva uveliko isplativija. Uteda u pogonu Cm pelet - seta
i pripadajueg kotla je i do 40 % u usporedbi sa kotlom na
EL loivo ulje. Peleti spadaju u obnovljive izvore energije
to znai da su ekoloki veoma prihvatljivo gorivo. Spre-
mnik peleta koji je sastavni dio postrojenja potrebno je
puniti prema potrebi.
A 625
1
5
4
5
810
1.KotaoCentroMini,EKO-CKiliEKO-CKB
2.Peletplamenik
3.Spremnikzapelet
4.Transporterpeleta
5.Regulacija
6.Donjakotlovskavrata
SASTAVNIDIJElOVIPElETSETA:
spremnikzapelete,peletplamenik,
digitalnaregulacija,transporterpeleta,
donjakotlovskavrata
SHEMAPOSTROJENJACMPElET-SET+KOTAO
Cm Pelet-set
Toplinskiuinak kW 14-35
Volumensprem. l 330
irinakotla mm 526 526 526 576 626
kOMPLeT ZA GrIjAnje
CM PeLeT-seT
55
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
elektronika regulacija krunog toka u kotlu
Elektronikom regulacijom krunog
toka u kotlu upravlja se procesom sa-
gorijevanja; upravljaka veliina je tem-
peratura prostora koji treba grijati. Ona
se mjeri osjetnikom. Rukovanje regula-
cijom je jednostavno i pregledno. U regulator je integrira-
no i signaliziranje potrebe za punjenjem.
kOTAO nA drvA
vITOLIG 150
Pregled prednosti ovakvog rjeenja
uinkoviti kotao za loenje drva postupkom pirolize: veli-
ki prostor za punjenje s komorom za sagorijevanje iz kera-
mikog betona za trupce duljine 50 cm (kotao od 18 do 40
kW), 75 cm (kotao od 60 kW) i 100 cm (kotao od 80 kW). Za
punjenje se mogu koristiti i drveni otpaci ili drveni briketi.
snani ventilator za zrak potreban za sagorijevanje, s regu-
lacijom broja okretaja od 40 do 100%.
optimiranjem procesa izgaranja postie se visoki stupanj
iskoritenja i niska emisija tetnih tvari.
integrirano termiko osiguranje kotla i indikacija nedo-
statka goriva.
elektronika regulacija krunog toka u kotlu, s osjetnikom
za temperaturu u grijanom prostoru i jednostavnim ruko-
vanjem.
veliki prostor za punjenje gorivom i dugo trajanje izgara-
nja (do 12 sati) bez potrebe dopunjavanja goriva.
jednostavno mehaniko ienje ogrjevnih povrina et-
kama koje se isporuuju zajedno sa kotlom.
nazivna toplinska snaga od 18 do 80 kW.
Vitolig 150
Izvedba s prijenosnikom topline
zatermikoprocesnoosiguranje
Nazivna toplinska snaga (kW)
18 25 40 60 80 Jed.mj.
Vanjske dimenzije
Duina 950 1045 1045 1360 1640
mm irina 590 660 660 790 790
Visina 1050 1300 1500 1510 1510
Teina (stoplinskomregulacijom) 377 506 558 902 1075 kg
Nastavak za dimne plinove 180 200 200 225 225 fmm
56
VODI
TOPLOvOdnI kOTAO-
PIrOLIZA
TurbOTOPLInG
karakteristike procesa
Koriteni princip za sagorijevanje je PIROLIZA drveta.
Prilikom sagorijevanja drvo u potpunosti izgara uz mini-
malni udio CO
2
u dimnim gasovima.
Loite u kojem se odvija proces sagorijevanja je dvo-
djelno. U prvom dijelu se vri odvajanje razliitih uglji-
kovodoninih spojeva, a u drugom dijelu ovi spojevi
izgaraju u potpunosti.
Goriva
Kao gorivo koristi se drvo ija vlanost ne prelazi 30%.
Praktino to znai da se koristi drvo, koje se prirodno su-
ilo 12-18 mjeseci.
kotao
Kotao snage 35 kW je namijenjen za loenje drvetom,
drvenim otpacima i drvenim briketima. Loite je do-
voljno veliko da u njega stane koliina drveta potrebna
za neprekidan rad do 12 sati. Koliko e jedno drvo trajati
zavisi od toga koliko sam objekat trai energije. Stepen
iskoritenja kotla iznosi 90%. Emisije dimnih gasova se
uklapaju u norme Europske Unije, te se ovaj kotao moe
smatrati EKOLOKIM KOTLOM. Digitalna kotlovska re-
gulacija odrava zadanu temeperaturu vode u kotlu,
putem upravljanja cirkulacionom pumpom i ventilato-
rom. Loite kotla je podpritisno. Kotao je projektovan
i proizveden, te ispitan
po europskim normama
EN303.5 i EN304. Nazivna
snaga kotla je 35 kW, uz
napomenu da e se paleta
ovih kotlova kretati od 25
do 250 kW. Kotao moe da
se koristi direktno spojen
na mreu, ali daje daleko
bolji efekat kad se koristi
uz akumulator toplote po
principu 50 litara akumula-
tora po 1 kW kotla.
1450
600
1
4
0
0
5
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
1
2
3
4
5
6
13
12
7
8
10
11
9
670
1
2
4
0
780
namjena
Toplovodni kotao je namjenjen za centralno grijanje ma-
njih stambenih jedinica, porodinih kua, lokala i manjih
proizvodnih jedinica. Automatski rad kotla prua korisniku
zavidan komfor s obzirom na to da treba da vodi rauna
samo o napunjenosti rezervoara peletom.
konstrukcija
Kotao BIOTOPLING je savremene konstrukcije i dizajna,
izraen od atestiranih materijala visoke kvalitete. Kon-
strukcija kotla je usaglaena prema europskim direkti-
vama 98/37/EC, 97/23/EC, i europskim normativima EN
292-1:1991, EN 292-2:1991, EN 12952-2, EN 12952-3, EN
12952-4, EN 12952-5. Ispitivanje kotla je uraeno prema
EN 303-5 i EN 304 te ispunjava sve uvjete za prikljuenje
na instalaciju centralnog grijanja. Rukovanje kotlom je
veoma jednostavno i svodi se na ukljuivanje rada preko
glavne sklopke i podeavanja eljene temperature. Kotao
je atestiran od strane Mainskog fakulteta, Banja Luka.
Gorivo
Pelet je ekoloki isto gorivo, proizvedeno od piljevine i
drvenih otpadaka iji je stoprocentni sastav drvo. Piljevina i drveni otpatci se presuju
pod visokim pritiskom i potom isuuju. Finalni proizvod je gorivo izuzetne kalorijske
moi i istog sastava bez ikakvih kemijskih dodataka. Procent pepela kod sagorijeva-
nja peleta je izuzetno nizak i iznosi 1%. Kalorijska mo peleta iznosi oko 18000 kJ/kg
to znai da 2 kg peleta odgovara 1l lo ulja. Sa gledita funkcionalnosti kotao na pelet
u niemu ne zaostaje za uljnim ili gasnim sistemima grijanja dok je po potronji goriva
uveliko isplativiji. U poreenju sa kotlovima na lo ulje uteda kotlom na pelet je i do
60%. Pelet je obnovljiv izvor energije, to znai da je kao takav i ekoloki prihvatljiv.
TOPLOvOdnI
kOTAO nA PeLeT
bIOTOPLInG
1. Loite
2. Konvektivni snop
3. Rezervoar za pelet
4. Dozirni pu
5. Motor reduktora pua
6. Poklopac kovenktivnog snopa
7. Ventilator
8. Vrata loita
9. Dimnjaa
10. Ormar sa komandnom tablom
11. Sonda dimnih gasova
12. Otvor za ienje
13. Mehanizam za ienje turbulatora
58
VODI
1.1.2. uLjnI IZvOrI TOPLIne
Ovi kotlovi kao primarni izvor energije koriste neko kapljevito gorivo, odnosno loi-
vo ulje koje moe biti mineralnog ili biolokog porijekla (tzv. biodizel). Takvi kotlovi
uglavnom se postavljaju u zasebne prostorije (kotlovnice), iako su sve ee kompak-
tne izvedbe koje se mogu postavljati i u stambene prostore.
Savremeni se uljni kotlovi pojavljuju u standardnoj, niskotemperaturnoj i kondenza-
cijskoj izvedbi, mogu se postavljati na pod ili na zid, a isto tako mogu sluiti samo za
grijanje ili imati dodatnu mogunost pripreme PTV-a. Uz to isporuuju se u kompak-
tnoj (posebno za manje uinke), jedininoj (s ve ugraenim plamenikom) ili izvedbi
s mogunou naknadne ugradnje plamenika, kada je vrlo esto mogua primjena
plina kao goriva. U posljednje vrijeme sve su ei i kondenzacijski uljni kotlovi pri
emu se postavljaju visoki zahtjevi za kvalitetu loivog ulja. Potrebno je napomenuti
i potrebu podeavanja i putanja u rad plamenika od strane strunih lica radi postiza-
nja adekvatnog stepena iskoritenja poto se radi o skupom energentu.
Uljno-plinski kotlovi
Kotlovi ove skupine najee su identine izvedbe za sagorjevanje ulja ili plina pa su
to kombinirani uljno-plinski kotlovi koji samo koriste adekvatan plamenik ovisno od
vrste goriva. Ve su u zavrnoj fazi izrade i kombinirani plamenici za ulje i plin.
uLjnO/PLInskI kOTAO
eCO-CuP M3
Polaznivodkotla
Sigurnosnivod(3/4)
Odvoddim.plinova
Otvorzaienje
Povratnivodkotla
Punjenje/pranjenje(1/2)
1
4
0 H
I J K
59
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
F
G
C
B=E
A
D
Tip
EKO - CUP M3
18 25 35 50 65 80
Toplinskiuinak kW 15-18 18-25 25-35 35-50 50-65 65-80
Sadrajvodeukotlu l 48 54 80 85 105 130
Masakotla kg 105 117 147 168 206 235
Promjerdimnjae/visina(l) mm 130/440 130/440 130/490 150/515 160/580 160/580
Otvorzaplamenik f(mm) 100 100 100 100 110 110
Podtlakdimnjaka Pa 8 10 12 14 16 18
Polazni/povratnivod R 1 1 5/4 5/4 6/4 6/4
Temp.dimnihplinova C 170 170 170 170 170 170
Maxradnatemp. C 90 90 90 90 90 90
Maxradnipredtlak bar 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5
DuljinatijelakotlaA mm 781 881 881 881 881 1024
irinatijelakotlaB mm 505 505 582 632 692 692
VisinatijelakotlaC mm 629 629 699 729 799 799
UkupnaduljinaD mm 1090 1190 1190 1190 1190 1340
UkupnairinaE mm 505 505 582 632 692 692
UkupnavisinaF mm 805 805 885 910 1005 1005
Visine(G/H) mm 690/215 690/215 770/230 795/250 890/250 890/250
Visine(J/K) mm 540/595 540/595 620/660 645/700 710/760 710/760
60
VODI
uLjnO/PLInskI kOTAO
beZ OGrAnIenjA dOnje TeMPerATure
vITOLA 200
Nazivni toplinski uinak
-tipVB2
kW 15 18 22 27 33 40 50 63
-tipVX2 kW - 18 22 27 - - - -
Mjere tijela kotla
Duljina
mm 510 589 655 753 817 817 956 1070
irina mm 537 537 565 599 599 674 702 702
Visina mm 706 706 726 743 743 819 853 853
Ukupne dimenzije
Ukupnaduljina
mm 1076 1155 1221 1319 1383 1421 1560 1674
Ukupnairina mm 640 640 667 700 700 776 804 804
Ukupnavisina(pogon) mm 830 930 850 865 865 940 975 975
-Visina1(regu.-poz.opslu.) mm 940 940 960 975 975 1050 1085 1085
-Visina1(regul.upoz.odr.) mm 1160 1160 1180 1200 12000 1275 1310 1310
Visinapostolja mm 250 250 250 250 250 250 250 250
PTV-akaopostolje
-Volumen130do200lit.
mm 654 654 654 6564 654 654 - -
-Volumen350lit. mm - - - 786 786 786 786 -
Teinatijelokotla kg 122 130 152 185 195 260 335 367
Ukupna teina kg 153 168 192 227 541 311 388 422
Volumenkotlovskevode l 61 70 88 108 118 140 199 223
Normnistupanjiskoritenja
kodtemp.sus.grija.75/60C
% 96 96 96 96 96 150 96 9
Nastavcidim.cijevivanjskif mm 130 130 130 130 130 110 150 150
Visoka kvaliteta sa primjerenom cijenom: dvoslojna, bife-
ralna kombinirana ogrjevna povrina Vitole 200 je znaajno
otkrie u povijesti tehnike grijanja. Vitola 200 spaja komfor
sa tedljivou - kada nije potrebna toplina, ista se potpuno
iskljuuje. Izgaranje sa malim sastojkom tetnih tvari zbog
uljnog plamenika Vitofame 200 i prilagoene geometrije
komore za izgaranje: granine vrijednosti ekolokog znaka
Plavi aneo i vicarske odredbe o istom zraku se ne pre-
korauju. Montaa je jednostavna kao i putanje u pogon.
61
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
V
i
s
i
n
a

1
U
k
u
p
n
a

v
i
s
i
n
a
a
irina
Ukupnairina
KTS
V
i
s
i
n
a

2
A
Duljina
Ukupnaduljina
70
c
156
15-33kW=410
40-63kW=448
b
V
i
s
i
n
a
d d
SA
KV
KV
KR
KR
AGA
E
2
5
0
1
4
5
f
e
Svi Viessmann Unit plamenici su ve tvorniki podeeni na nazivni toplinski uinak i
toplo ispitani pomou kompjuterskog programa.
Osobito tedljiv i ekoloki prihvatljiv zbog klizno voene temperature vode u kotlu,
potpuno se iskljuuje, ako nije potrebna toplina. Sigurno prenoenje topline zbog
irokih stijenki na strani vode i zbog velikog sadraja vode.
Brza montaa pomou Viessmann Fastfx sistema. Do 50% utede vremena kod mon-
tae obloga kotla i regulacije kotla. Dijelovi se samo zajedno utiu, poseban alat nije
potreban.
Uinkovita
toplinska
izolacija
Biferalnakombiniranaogrjevna
povrinaodlijevaielikanudi
visokupogonskusigurnosti
dugotranokoritenje
loiteodple-
menitogelika;
lakosevadi
Vitotronic200-nova
generacijaregulacija:
inteligentan,laganza
montau,rukovanjei
odravanje
Vitofame200uljnipla-
menik-sakompjuterskim
programtoploispitani
usklaennauinakkotla
62
VODI
uLjnO/PLInskI
kOTAO Gn1 n
400
8
5
0
A 11/2
2
7
0
5
4
2
1

1
/
2
7
1
1
8
0
6
4
85
1/2
Modeli GN1 N 02 GN1 N 03 GN1 N 04 GN1 N 05 GN1 N 06 GN1 N 07 GN1 N 08
Toplinskiuinak
kW 23,3 31,4 46,5 58,1 69,8 81,4 93,0
kcal/h 20000 27000 40000 50000 60000 70000 80000
Minimalnitoplotniuinak kW 15 24,4 32,5 40,5 48,8 57 65
Max.toplotniulaz
kW 25,8 34,8 51,6 64,5 77,5 90,4 103,3
kcal/h 22200 29900 44400 55500 66600 77700 88800
Sadrajvodeukotlu l 11 14 17 20 23 26 29
Duinakomorezaizgaranje mm 286 386 486 586 686 786 886
Radnipritisak bar 4 4 4 4 4 4 4
Padpritiskakomora mbar 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2
vodat10C mbar 1,0 1,8 4,2 7,2 11 15 20
vodat20C mbar - - 1 1,6 2,3 3,3 4,5
DimenzijeA mm 332 432 532 632 732 832 932
B mm 105 105 105 105 125 125 125
f mm 130 130 130 180 180 180 180
Indekszatite IP40 IP40 IP40 IP40 IP40 IP40 IP40
Teina(praznogkotla) kg 75 100 125 150 175 200 225
GN1 N je uljno/plinski kotao sa
vrlo visokim stepenom iskorite-
nja (ak do 90%). Modeli se kreu
od 23,3 do 93 kW u preko 7 razli-
itih modela. Lako odravanje,
upravljanje na dohvat ruke kao i
moderan dizajn ine ovaj tip kotla
poeljnim u svakom prostoru.
63
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Uljni plamenici
Uljni plamenik je dio uljnog izvora topline u kojem dolazi do stvaranja smjese loivog
ulja i zraka, odnosno njegovog raspravanja u struji zraka te do njegovog izgaranja pri
emu nastaje toplina. Postoje razliiti tipovi i izvedbe istih a najee koriteni plame-
nici su:
- jednostupanjski (za manje nazivne snage kotlova),
- dvostupanjski (za srednje i vee nazivne snage kotlova), i
- modulirajui (za vee nazivne snage kotlova).
PLAMenIk uLjnI
WL5
Elektronski
ureajza
paljenje
Vijakza
podeavanje
rasprne
ploe
Prirubnica
plamenika
Ventilatorsko
kolo
Plamenaglava
samjealitem
Digitalnipro-
gramskisklop
(W-FM05)
Pumpazaulje
smagnetskim
poklopcem
Poklopac Motor
plamenika
Kuiteza
podeavanje
zrakasa
namjetanjem
zaklopke
Kuiteusisa
(zvunoprigueno)
Crijeva
zaulje
Novi Weishaupt plamenik model
W5 je od temelja nova konstruk-
cija Weishauptovog istraivakog
i razvojnog instituta za plinske i
uljne plamenike. Cilj je bio ostva-
renje zamisli o jednom posebno
jeftinom visoko uinskom ti-
pnom redu plamenika za veliko
serijsku proizvodnju. Plinski i ulj-
ni plamenik zasnovan je na iden-
tinoj tehnikoj platformi. Nude
sve glavne izvedbene osobine
moderne tehnike plamenika i sve
sigurnosne standarde koji se oe-
kuju od Weishaupt plamenika.
Posebno obiljeje: radijalno postavljeno venti-
latorsko kolo, zvuno prigueno usisno kuite,
zaklopka za zrak za podeavanje usisnog zraka
(pogonski sklop uz doplatu) i mikroprocesorski
upravljani programski sklop. Za pouzdano palje-
nje skrbi novi elektronski ureaj za paljenje W-
ZG01, koji je kod svih plamenika tipnog reda W
zamjenio uobiajene transformatore za paljenje.
64
VODI
PLAMenIk uLjnI GL10
252
243
2
8
5
447
166 91 190
5
9
2
2
6
min.88
150
M8
Izvedbene mjere Prikljune mjere kotla
Optika pomo
MjeraA na plameniku omoguava jed-
nostavnonamjetanjezrakazaizgaranje
itopomousamojednogvijka.
Dvostruko zrani regulacijski sistem
osigurava u svakom stupnju uinka op-
timalne vrijednosti izgaranja. Koliina i
brzinazrakanamjetajusesamopomo-
ujednogvijka.
Mjealite Visoka preciznost izrade
plamene cijevi kao i zastojne ploe
jameoptimalnomijeanjezrakaiulja
Priguivanje bukePlamenikGl10opremljen
jevisokouinkovitimpriguivaembuke,ko-
jimbukausisavanjazrakaosjetnosmanjuje
Hibridna ventilatorska tehnologija
Visoko uinkovito kuite tedi elektrinu
energiju
Kompaktne izvedbene mjereolakavajurukovanjeplamenikom.Odravanjeiservisiranjemoeizvoditisamoovlatenaosoba.
Kod izrade Gierschovog uljnog plamenika GL10 primje-
njena je najnovija ventilatorska tehnologija tzv. hibridna
vent. tehnologija. Visoki tlak zraka za izgaranje u spoju
s vrlo precizno izraenim mjealitem osiguravaju opti-
malno mijeanje zraka i ulja. Hibridna ventilatorska teh-
nologija jami stabilno i sigurno pokretanje, pouzdan
pogon i vrlo dobru sliku aavosti. Jedinstven je ve
skoro 30 godina prokuani Gierschov dvostruko-zrani
regulacijski sistem. Pomou samo jednog vijka namje-
taju se potrebna koliina i
tlak zraka, to omoguuje
vrlo dobro izgaranje. Visoko
kvalitetne komponente, bri-
ljiva montaa i najmodernije
kompjuterski upravljane me-
tode ispitivanja jame bespri-
jekornu funkciju i pogonsku
sigurnost svakog Gierscho-
vog proizvoda.
65
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
PLAMenICI ZA
LOIvO uLje
G6r-G10-G20-G50-G70
SUN G6 R G10
Protokgoriva
min. kg/h 1,12 4
maks. kg/h 4,9 10
Toplinskiuinak
min. kW 13,3 47,5
maks. kW 58,1 118,6
Napajanjeelektri.ener. V/Hz 230/50 230/50
Ulaznasnaga W 220 160
Klasazatite IP40 IP40
Plamenici za ko-
tlove u kuanstvu,
s nazivnim toplin-
skom snagama izmeu 13,3 i 58,1
kW. Kompaktan i privlaan dizajn
ini ovaj plamenik pogodnim
za upotrebu s veinom kotlova
trenutno raspoloivih na tritu.
Tvrtka FERROLI proizvela je ove
ureaje koritenjem suvremenih
tehnologija, koje omoguavaju
optimizaciju funkcije mijeanja
zraka i goriva. Na taj se nain po-
stie visoka uinkovitost, niske
razine CO i NO
x
, kao i vrlo tih rad.
Najvanije tehnike karakteristi-
ke su:
fno podeavanje poloaja pla-
mene glave u odnosu na mla-
znicu pomou mikrometarskog
vijka,
precizno podeavanje zraka na
ulazu,
blokiranje zraka s gravitacij-
skim zatvaranjem po prestanku
rada plamenika. Na ovaj se nain
znaajno ograniavaju disperzije
zraka dok je kotao u stanju miro-
vanja,
plamenik sadri predgrija na
liniji mlaznica. Na taj se nain po-
boljava izgaranje i omoguava
brzo paljenje nakon duih razdo-
blja bez aktivnosti, tijekom hlad-
nijeg vremena ili kada se koristi
parafnsko ulje za grijanje,
postupci pregleda i servisiranja
vrlo su jednostavni za sve mode-
le.
SUN G20 G30 G50 G70
Protokgoriva
min.1. kg/h 8 9,5 16 22
min.2. kg/h 10 18 30 40
maks.2. kg/h 20 30 60 80
Toplinskiuinak
min.1. kW 95 112,7 189,8 260,9
min.2. kW 118,6 213,5 335,8 474,4
maks.2. kW 237,2 355,8 711,6 948,8
Napajanjeelektri.ener. V/Hz 230/50 230/50 400/50 400/50
Ulaznasnaga W 400 400 1150 1150
Klasazatite IP40 IP40 IP40 IP40
SUN M20 M30
Protokgoriva
min.1. kW 85 106
min.2. kW 134 150
maks.2. kW 271 364
Gorivo G20-G31 G20-G31
Napajanjeelektri.ener. V/Hz 230/50 230/50
Ulaznasnaga W 380 380
Klasazatite IP40 IP40
PLAMenICI ZA
PLIn
M20-M30
66
VODI
1.1.3. PLInskI IZvOrI TOPLIne
Oni kao primarni izvor energije koriste neko plinsko gorivo (prirodni, ukapljeni naftni
plin, gradski ili bioplin) Mogu se podijeliti:
a) prema izvedbi s obzirom na dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova:
vrsta A) zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalazi
i nisu opremljeni sistemom za odvod dimnih plinova,
vrsta B) zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalazi
i opremljeni su sistemom za odvod dimnih plinova,
vrsta C) zrak za izgaranje uzimaju izvana kroz posebno izveden
kanal i opremljeni su sistemom za odvod dimnih plinova;
b) prema vrsti plina koji se koristi kao gorivo:
1. kategorija samo za jednu vrstu plina
(za plinove samo jedne skupine i podskupine),
2. kategorija za vie plinova (za plinove dviju skupina),
3. kategorija za sve vrste plinova (za skupine plinova),
Postavljanje plinskih izvora topline
Ne smiju se postavljati:
- na stubitima, osim u manjim zgradama s najvie dva stana,
- u nunim izlazima,
- u garaama (osim vrste C ija povrinska temperatura nije via od 300C),
- u prostorima u kojima se nalaze ili mogu nastati eksplozivne
ili lako zapaljive stvari.
Plinska troila iji je nazivni uinak vei od 50 kW smiju se postavljati samo u za to
namjenjenu prostoriju - kotlovnicu. U njoj se mogu nalaziti jo samo ureaji i oprema
sline namjene. One prema susjednim prostorijama ne smiju imati nikakve otvore,
osim dobro zaptivenih vrata sa automatskim zatvaranjem. Moraju imati mogunost
dobrog prozraivanja, a izvan njih mora postojati sigurnosna sklopka kojom se izvor
topline moe iskljuiti bez ulaska u prostoriju i koja se mora posebno oznaiti. Ina-
e, plinska troila i instalacije u njihovoj neposrednoj blizini trebaju biti opremljeni
termiki zapornim osiguraima koji pri temperaturama veim od 100C automatski
zatvaraju protok plina.
Za troila sa ukupnim toplinskim optereenjem manjim od 11 kW najmanji potrebni
volumen prostorije u koju se postavljaju iznosi 20 m, pri emu se mora zadovoljiti
6
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
uvjet od 4 m raspoloivog prostora po 1 kW toplinskog uinka. Isto tako, izmjena zra-
ka mora biti takva da se u prostoriji dovodi 30 m/h svjeeg zraka po 1 kW toplinskog
optereenja troila.
UPOZORENJE:
Instalaciju centralnog grijanja na plin treba
prepustiti ovlatenim strunim licima od ideje do realizacije.
Grijanje i priprema tople vode plinskim kombiniranim ureajem.
68
VODI
junkers PLInskI ureAj
eurOLIne
Tehniki podaci Jed. ZS/ZW 18-1 AE ZS/ZW 18-1 KE ZS/ZW 23-1 AE ZS/ZW 23-1 KE
Priprematoplevode Nazivnitoplinskiuinak kW 6,0-20,0 6,0-23,0 7,0-23,0 7,0-22,6
Uinakgrijanja Nazivnitoplinskiuinak kW 6,0-18,0 10,0-23,0 10,0-23,0 8,0-22,6
Prikljunavrijednost
plina
Prir.plinH(H
UB
=9,6kWh/m
3
) m
3
/h 2,3 2,3 2,7 2,7
TekuiplinH(H
U
=12,8kWh/kg) kg/h 1,7 1,7 2,0 2,0
Doputenipriklj.tlak
plina
PrirodniplinH mbar 17-25 17-25 17-25 17-25
Tekuiplin mbar 28-37 27-37 28-37 28-37
Ekspanzionaposuda
Predtlak bar 0,75 0,75 0,75 0,75
Ukupnisadraj l 6 6 6 6
Vrijednostidimnih
plinova
Potrebanpropuh mbar 0,015 0,015 0,015 0,015
Maseniprotokdim.plin. kg/h 57 57 57 57
Centralnogrijanje
Temperatura C 45-90 45-90 45-90 45-90
Maksimalnitlak bar 3 3 3 3
Naz.kol.vodet=20K,18kW l/h 800 800 800 800
Preos.dobav.vis.kodnaz.kol.vode bar 0,2 0,2 0,2 0,2
Priprematople
vode(ZW)
Temperatura C 40-60 40-60 40-60 40-60
Maksimalnitlakvode bar 10 10 10 10
Maksimalnakoliinavode l/min 8 8 10 10
Minimalnitlakvode bar 0,35 0,35 0,35 0,35
Openito
Dimenzije(VxxD) mm 700x400x295 700x400x295 700x400x295 700x400x295
Masa,bezambalae kg 33,5 28 33,5 28
Elektrininapon VAC 230 230 230 230
Frekvencija Hz 50 50 50 50
Primljenasnaga W 165 115 165 115
Tipzatite IP X4D X4D X4D X4D
Ispitanoprema EN 483 297 483 297
Male dimenzije, jednostavno instaliranje kao i odr-
avanje, komfor troenja tople vode u donjem se-
gmentu cijena: novi Junkers Euroline plinski ureaji
za centralno grijanje postavljaju nova mjerila kvalite-
te u podruju rjeenja s ekonominim, kompaktnim
i komfornim plinskim ureajima za centralno grijanje.
Na raspolaganju su ureaji s uinkom od 18-23 kW,
koji mogu raditi s prikljukom na dimnjak ili fasadnim
prikljukom, te na prirodni ili tekui plin.
Zidni kombinirani plinski kotlovi
69
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Tehniki podaci Jed. ZE 24-4 MFK ZWE 24-4 MFK ZE 24-4 MFA ZWE 24-4 MFA ZWE 28-4 MFA
Nazivnitoplinskiuinak kW 7,3-24,3 7,3-24,3 7,9-24,0 7,9-24,0 9,2-28,0
Priprematoplevode kW 24,3 24,3 24,0 24,0 28,0
Max.toplinskiuinak kW 27,9 27,9 27,0 27,0 31,1
Min.toplinskiuinak kW 7,3 7,3 10,9 10,9 11,2
Potronjazemnogplina m
3
/h 3,0 3,0 2,9 2,9 3,3
Potronjatekuegplina kg/h 2,2 2,2 2,1 2,1 2,4
Toplavoda l/min - 2-12 - 2-12 2-12
Max.protokvode l/min - 12 - 12 12
Podesivostizlj.temp. C - 40-60 - 40-60 40-60
Dozvoljenipredtlak bar 3,0 3,0 3,0 3,0 3,0
Max.temp.polaza C 90 90 90 90 90
Eksp.pos.-ukup.sadraj l 8 8 8 8 8
El.prikljuak/Snaga V/Hz/W 230/50/120 230/50/120 230/50/160 230/50/160 230/50/360
VisinaxirinaxDubina mm 850x440x360 850x440x360 850x512x376,5 850x512x360 850x512x360
Teina kg 36 36 53 53 53
Veiservisniiopslunikomfor:BoshHeatronic
Preklopka
zapripremu
toplevodeu
komfornom
reimu
Preklopka
zadimnjaara
Viefunkcijski
displej
Regulatortempera-
turesavanjskim
osjetnikomTA211E
Vremenski
uklopnisatovi
Servisna
preklopka
Toplavoda
odabir
temperature
junkers PLInskI
ureAj eurOsTAr
s bOsh heATrOnIC
Novi Junkers Eurostar nudi vam kompaktno, zidno i kom-
pletno rjeenje za grijanje i pripremu tople vode. Priprema
tople vode temelji se na protonom principu i moe se ko-
ristiti na vie izljevnih mjesta. Zbog malih dimenzija ureaj
moe praktiki svugdje nai mjesto i to u kuhinji, kupao-
nici, niama, hodniku, podrumu ili ispod krova, jednostav-
no svugdje gdje postoji 0,5 m
2
zidne povrine za montau.
Stalna modulirana regulacija brine o prilagoavanju sna-
ge grijanja na trenutno potrebnu toplinu. To tedi cca 5%
energije i smanjuje koliinu dimnih gasova.
0
VODI
Pregled prednosti:
Visoki standard kvalitete i visoka pogonska sigurnost zbog
sveukupnih provjera pri razvoju i provjera serija.
Plinski kombinirani grija vode za pogon ovisan o zraku u
prostoru i pogon neovisan o zraku u prostoru: 10,5 do 24
kW.
Visoki komfor pri troenju sanitarne vode zbog integriranog
ploastog izmjenjivaa topline - to znai brza priprema po-
trone tople vode sa jednolikom temperaturom.
Regulacija voena temperaturom prostora sa integriranim
sistemom dijagnoze.
Dugotrajna raspoloivost rezervnih dijelova.
Posebne prednosti montae, odravanja i servisa zbog je-
dinstvene platforme sa modularnom tehnikom i istovrsnosti
sastavnih dijelova.
itavo voenje vode integrirano je u aqua-platinu i poloe-
no u stranju stijenku.
Multi uklopni sistem: svim ugradnim dijelovima se lako pri-
stupa i isti se bez posebnog alata mogu naprijed jednostav-
no skinuti. Nije potreban razmak za servisiranje sa strane.
Opsegu isporuke Vitopend 100 pripada i predpodeeni pri-
bor (posebno zapakirano u kartonu).
Modeli
Plinski
cirkularni grija
vode - dimnjani
Plinski kombin.
grija vode -
dimnjani
Plinski
cirkularni grija
vode - fasadni
Plinski kombin.
grija vode -
fasadni
Toplinski uinak za grijanje kW 10,5-24 10,5-24 10,5-24 10,5-24
Nazivno topl. optereenje kW 12,1-26,7 12,1-26,7 12,1-26,7 12,1-26,7
Priklj. tlak plina Zemni plin
Tekui plin
mbar 20/25 20/25 20/25 20/25
mbar 37/50 37/50 37/50 37/50
Teina kg 46 49 55 58
Duljina mm 406 406 406 406
irina mm 500 500 500 500
Visina mm 900 900 900 900
Nastavci dimnovdni. cijevi fmm - - 70 70
Cijev dovodnog zraka fmm - - 110 110
Promjer dimnjae fmm 130 130 - -
PLInskI
kOMbInIrAnI
ureAj
vITOPend 100
1
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
unuTrAnjI ZIdnI PLInskI
kOTAO s TrenuTOM
PrIPreMOM TOPLe vOde
dOMICOMPACT d
VENTIlATORSKISKlOP
KONSTANTNA BRZINA VENTI-
lATORA S DIFERENCIJAlNIM
PRESOSTATOMDIMNIHPlINOVA
(SIGURNOSNIUREAJ)
ECO/COMFORTSENZOR
SENZOR TEMPERATURE GRI-
JANJA S FUNKCIJOM ECO/
COMFORT ZA PROIZVODNJU
TOPlEVODE
SKlOPVODENIH PRIKlJUA-
KA MJEDENI SKlOP S PRE-
SOSTATOM VODE, SIGURNO-
SNIMVENTIlOM,SENZOROM
TOPlEVODEIPIPCEM
ZAPUNJENJESISTEMA.
PlINSKISKlOP
PlINSKIVENTIlS
MODUlATOROMPROTOKA.
ElEKTRINAPlOA
PlASTINA UPRAVlJAKA
KUTIJA, OTVARA SE BEZ VI-
JAKA RADI BREG I JEDNO-
STAVNIJEGPRISTUPA
ElEKTRONICI
EKSPANZIONAPOSUDA
UGRAENA8-lITARSKA
EKSPANZIONAPOSUDA
IZMJENJIVATOPlINE
UGRAENI DVOSTRUKI IZMJE-
NJIVA TOPlINE VISOKIH PER-
FORMANSI
KOMORAIZGARANJA
IZOlIRANA EKOlOKIM VlA-
KNIMA
SISTEMPAlJENJA
ElEKTRODEPAlJENJAIDETEKCI-
JEPlAMENA
PUMPA
TROBRZINSKA PUMPA S UGRA-
ENIMODZRAIVANJEMISlAVI-
NOMZAPRANJENJESISTEMA
MJERATlAKA
MJERA TlAKA S RASPONOM
PRIKAZAOD0DO4BARA
MODElF-24
Serija kotlova DOMIcompact rezultat je
trajnog istraivanja Ferroli grupe s ciljem
odgovaranja na stalno rastua oekivanja
korisnika i trita. Kompaktnost novog diza-
jna i jednostavnost kontrolne ploe i oznaka
ostvaruju udobnost i funkcionalnost elegan-
tnog i originalnog stila. Ugraeni dvostruki
izmjenjiva provjerene pouzdanosti, mogu-
nost upravljanja ureajem modulirajuim da-
ljinskim tajmerom i nova funkcija ECO/COM-
FORT za proizvodnju tople vode osiguravaju
ureaju DOMIcompact visoke performanse
uz uobiajenu pouzdanost i kvalitetu koje su
oduvijek bile odlika proizvoda marke FERRO-
LI. DOMIcompact obuhvaa dva modela za
centralno grijanje i trenutnu proizvodnju to-
ple vode:
- C 24 otvorena komora 24 kW,
- f 24 nepropusna komora 24 kW.
2
VODI
DOMIcompact C 24 F 24
Snaga Pmax Pmin Pmax Pmin
Toplinskooptereenje kW 25,8 11,5 25,8 11,5
Toplinskiuinakgrijanja(80/60C) kW 23,3 9,7 23,8 9,7
Toplinskiuinakvode kW 23,3 9,7 23,8 9,7
Korisnost
Prinazivnomoptereenju(80/60C) % 90,3 82,2
Prismanjenomoptereenju(30%Pmax) % 88,6 89,4
Energetskaklasa(Dir.92/42) ** **
KlasaemisijeNOx(EN297/A5) 2 2
Centralno grijanje
Maksim.radnatemp.,centralnogrijanje C 90 90
Radnitlak,centralnogrij.maximalni bar 3 3
minimalni bar 0,8 0,8
Kapacitetekspanioneposude l 8 8
Predtlakekspanzioneposude bar 1 1
Koliinavodeukotlu l 1,5 1,5
Proizvodnja tople vode
Makism.proizvodnjatoplevode25C l/min 13,6 13,6
30C l/min 11,3 11,3
Radnitlak,proizv.toplevode.maximalni bar 9 9
minimalni bar 0,25 0,25
Sadrajvode,proizvodnjatoplevode l 0,5 0,5
Predtlakekspanzioneposude bar 1 1
Dimenzije, mase, prikljuci
Visina mm 680 680
irina mm 460 460
Dubina mm 266 266
Masasambalaom kg 31 38
Prikljuakplinskogsistema in 1/2 1/2
Prikljuakcentralnoggrijanja in 3/4 3/4
Prikljuaktoplevode in 1/2 1/2
Napajanje elektrinom energijom
Maksimalnaulaznasnaga W 85 125
Napon/frekvencija V/Hz 230/50 230/50
Indekszatite OP X4D X4D
Modeli C otvorenakomora
Modeli F forsiraniodvoddimnihplinova,nepropusnakomora
3
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Kondenzacijski plinski kotlovi
Kondenzacijski plinski kotlovi su izvori topline sistema grijanja koji kao gorivo kori-
ste plin i imaju mogunost dodatnog iskoritavanja topline kondenzacije (latentne
topline) vodene pare iz dimnih plinova u posebnom izmjenjivau topline kojim se
predgrijava ogrjevni medij (voda) iz povratnog voda sistema grijanja. Time se postie
mnogo bolje iskoritenje goriva (plina) i poveanje stepena iskoritenja za 15-20 % u
odnosu na standardne izvedbe plinskih kotlova. S obzirom na to da se ponajvie slue
i za pripremu PTV-a, kondenzacijski su kotlovi najee izvedeni kao kombinirani.
PLInskI kOndenZACIjskI ureAj CerAPur
Modeli
Fasadni
CERAPUR ZBR 11-42 A
Fasadni
CERAPUR ZSBR 07-28 A
Toplinski uinak za grijanje kW 39,1 25,7
Nazivno toplotno optereenje kW 12,1-26,7 12,1-26,7
Toplinski uinak za sanitarnu vodu kW 39,1 39,1
Prikljuni tlak plina Zemni plin
Tekui plin
mbar 18-24 18-24
mbar 28-37 28-37
Duljina mm 370 370
irina mm 512 512
Visina mm 850 850
Nastavci dimnovodnih cijevi fmm 80 80
Cijev dovodnog zraka fmm 125 125
Prednosti:
Vrlo jednostavna preinaka i vrlo pouzdan rad na tekuem plinu
S razinom buke od 33 dB Cerapur je najtii plinski ureaj na tr-
itu
Posebno energetski uinkovit
Jednostavan za posluivanje
S ugraenom regulacijom grijanja voenom vanjskim uvjetima
varijante:
Raspon snage od 7-28 kW i 11-42 kW
Zidni plinski ureaj s izvedbom na prirodni i tekui plin
Varijanta od 28 kW isporuuje se kao kompletan ureaj (ekpan-
zijska posuda, cirkulacijska pumpa...) i dolazi kao kombinirani
ureaj (ZWBR), te kao ureaj za grijanje pripremljen za spoj s
akumulacijskim spremnikom (ZSBR)
Osnovna izvedba 28 kW ureaja isporuuje se s pametnom
Bosch Heatronic pumpom (pumpa koja prepoznaje opteree-
nje instalacije)
4
VODI
Vitodens200,4do32kWVitodens200,10do60kW
1.MatriX-compactplinskiplamenik
2.InoX-Radialogrjevnapovrina
3.Regulacijasasistemomdijagnoze
Presjek proizvoda vitodens 200
ZIdnI PLInskI
kOndenZACIjskI
ureAj
vITOdens 200
Kod Vitodensa 200 na raspolaganju Vam stoji ne samo ureaj atrak-
tivne cijene, ve i sve prednosti koje nudi kondenzacijski ureaj od
nehrajueg elika. Pokazuje da ne ulazi u kompromise kod iskori-
tenja energije: zahvaljujui kondenzacijskoj tehnici sa moduliraju-
im MatriX-compact plinskim plamenikom i novo razvijenom Inox-
Radial ogrjevnom povrinom od nehrajueg Inox elika dostie
normni stupanj iskoritenja do 109 %
Pregled prednosti:
* Zidni plinski kondenzacijski ureaj u cirko izvedbi: 4 - 60 kW i u
kombi izvedbi: 6 - 24 kW
* Normni stupanj iskoritenja: do 106 %
* Izgaranje s malo tetnih tvari. Jasno podkorauje granine vri-
jednosti koje propisuje znak zatite okolia Plavi aneo
* Mala potronja elektrine energije postignuta ventilatorom s
istosmjernim motorom s regulacijom broja okretaja i trostupanj-
skom pumpom kruga grijanja
* U kombi izvedbi: visoki komfor troenja tople vode zahvaljujui
integriranim Quick sistemom za toplu vodu i komfor pogonu od-
mah topla voda jednoline temperature.
* Komforna regulacija voena temperaturom prostora ili vanj-
skom temperaturom sa integriranim sistemom dijagnoze greaka
i optolink sueljem za laptop i novim funkcijama regulacije. Sa ka-
skadnom regulacijom moe se postii nazivni toplinski uinka do
265 kW
* Pogodan za montau, rado-
ve odravanja i servisa zbog je-
dinstvene platfome s principom
dogradnih jedinica i Multi-Steck
sistemom
* tedi prostor jer nisu potrebni
servisni razmaci s bone strane
* Kod izvedbe neovisne o zraku
u prostoru, automatska prilagod-
ba dimnih plinova kod prvog pu-
tanja u pogon i daljeg rada, nije
potrebno naknadno podeavanje
jer se to vri samostalno, obzirom
na vanjske uvjete
5
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Plinski plamenici
Plinski plamenik je dio plinskog izvora topline u kojem dolazi do mjeanja plina sa
zrakom i potom do njegovog izgaranja pri emu nastaje toplina. Plinski se plamenici
mogu podjeliti na nekoliko osnovnih naina:
a) prema vrsti plamena:
- difuzijski (sa svjetlim plamenom),
- injektorski (sa plavim plamenom);
b) prema vrsti plina:
- za prirodni plin,
- za gradski plin,
- za ukapljeni naftni plin,
- za vie vrsta plinova,
- za vie vrsta goriva;
c) prema tlaku plina:
- niskotlani (za tlak manji od 100 mbar),
- visokotlani (za tlak vei od 100 mbar).
PLAMenIk PLInskI WG10-WG40
upravljaka
kutija
Motor
Impuls
pritiska
zraka
Impuls
pritiska
paljenja
Duplimagnetni
ventilsa
regulatorom
Digitalno
analogni
pretvara
Frekventni
pretvara
Svi dijelovi su vidljivi i dostupni za rad.
Sve elektrokomponente su sa jack-
om i lako su zamjenjive. Plamenici su
izvedeni sa vrlo niskim stupnjem NO
X

gasova, a isto je postignuto internom
recirkulacijom gasova. Stupanj buke
vrlo je nizak. Na raspolaganju su pro-
gramski paketi sa specijalnim adap-
terom za laptop za dijagnosticiranje
kvara.
6
VODI
PLInskI PLAMenIk
rG 20n
Tehniki podaci / Modeli RG20-N(-F) RG20-L-N(-F) RG20-Z-L-N(-F) RG20-M-L-N
Uinak plamenika min. kW 40
Uinak plamenika max. kW 120
Vrsta plina zazemniplinll+E=-N/zaukapljeniplin3B/P=-F
Pogon jednostupanjski dvostupanjski modulacijski
Napon mree 1/N/PE~50hZ-230V
Max. uzimanje struje start/pogon 2,5A/1,2A 2,6A/1,3A
Motor (2800 okr./min.) 0,18kW
Osjetilo plamena Ionizacijskaelektroda
Programator DMG970 DMG972
Kontrolnik tlaka zraka Dl2E-150Pa Dl2E-40Pa
Teina u kg 26 29
Buka u dB (A) <=72
Giersch-ova tipska serija plamenika R je neo-
bino uspjena serija plamenika. Ve godina-
ma u programu, neprekidno i dosljedno teh-
niki usavravana i nekoliko stotina tisua puta
prokuana. Za mali kotao u jednoobiteljskoj
kui ili za veu stambenu zgradu, za termogen
ili za krunu pe i suilicu. Tipska serija za skoro
svaku primjenu.
1
0
0
kodupotrebe
priguivaazraka
2
8
5

(
+
-
5
)
1
5
0
f

3
3
7
3
4
1
1
0
3
min.243
min.427 165
Izvedbene mjere/ Prikljune mjere plamenika

ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
1.1.4. eLekTrInI IZvOrI TOPLIne
Oni kao primarni izvor koriste elektrinu energiju. Pojavljuju se u izvedbama kao ko-
tlovi za sisteme centralnog grijanja ili kao razni individualni izvori topline, odnosno
objedinjeni s ogrjevnim tijelom (npr. elektrine grijalice, pei zagrijai zraka i sl.).
Poto nema posebne opskrbe gorivom, produkata sagorjevanja i dr. elemenata ve-
zanih za sagorijevanje, za postavljanje elektrinih izvora topline u stambenim pro-
storima ne postoje neki posebni zahtjevi, osim za sigurnost elektrinih instalacija i
sprjeavanje strujnog udara.
Posebne klasifkacije nema osim one koja je vezana za izvedbu:
-samostalni kotao velikog raspona snage, a instalira se u za to predvien prostor,
-agregatno izveden kotao sa prateom sigurnosnom opremom, pumpom i posudom,
namjenjen za pojedinane stambene jedinice (manje snage), tzv termoblok.
Elektro kotlovi
ZIdnI, IZrAvnO ZAGrIjAvAnI
eLekTrInI kOTAO
dALIne PTe-sM
poklopacnaskidanje
upravljakeploe
upravljakaploa
senzortlakavode
izmjenjivatopline
crpkazaogrjevnuvodu
kontrolna
lampica
radakotla
termostat
termometar
manometar
prekida
uinka
blokadni
termostat
glavna
sklopka
Elektrini kotao DALINE PTE - S M
pruit e vam visoki komfor grijanja
i rad bez posluivanja, uz vrlo niske
trokove eksploatacije.
PREDNOSTI:
visoki stupanj djelovanja, ak do 99%
ugraena tlana ekspanziona posuda
od 7 lit. i sigurnosni ventil
tihi rad i sklopnici koji
ne stvaraju buku
elektroniki starter
viestupanjska crpka
dugi vijek trajanja i pouzdanost
jednostavno posluivanje
jednostavna montaa
siguran rad
male dimenzije
8
VODI





P
a
r
a
m
e
t
a
r
M
U
DAILINE PFE-S4M
DAILINE PFE-S6M
DAILINE PFE-S8M
DAILINE PFE-S10M
DAILINE PFE-S12M
DAILINE PFE-S14M
DAILINE PFE-S16M
DAILINE PFE-S18M
PTE 7
PTE 9
PTE 12
PTE 15
PTE 17
PTE 19
PTE 22
PTE 24
PTE 27
PTE 30
PTE 37
PTE45
PTE 52
PTE 60
T
o
p
l
i
n
s
k
i

u

i
n
a
k
k
W
4
6
8
1
0
1
2
1
4
1
6
1
8
7
9
1
2
1
5
1
7
1
9
2
2
2
4
2
7
3
0
3
7
4
5
5
2
6
0
U
k
u
p
n
a

m
a
x
.

u
l
a
z
n
a

s
n
a
g
a
k
W
4
,
6
6
,
1
8
,
1
1
0
,
6
1
2
,
1
1
4
,
1
1
6
,
6
1
8
,
1
7
,
6
9
,
1
1
2
,
1
1
5
,
1
1
7
,
1
1
9
,
6
2
2
,
6
2
4
,
6
2
7
,
1
3
0
,
1
3
8
4
5
,
5
5
3
6
0
,
5
S
t
r
u
j
a
A
7
9
1
2
1
6
1
8
2
1
2
5
2
7
1
2
1
4
1
8
2
3
2
6
2
9
3
4
3
7
4
1
4
5
5
7
6
9
8
0
9
2
S
t
u
p
a
n
j

d
j
e
l
o
v
a
n
j
a
%
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
9
9
,
1
V
o
l
u
m
e
n

v
o
d
e
l
9
,
5
9
,
5
9
,
5
9
,
5
9
,
5
9
,
5
9
,
5
9
,
5
1
3
1
3
1
3
1
3
1
3
1
3
1
3
1
3
1
3
1
3
3
0
3
0
3
0
3
0
N
a
p
o
n
V
3
x
4
0
0
/
2
3
0
V

-

1

X

2
3
0

V

/

5
0

H
z
3
x
4
0
0
/
2
3
0
V
Z
a

t
i
t
a
-
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
I
P
4
0
U
l
a
z
n
i

p
r
i
k
l
j
.

(
v
a
n
j
s
k
i

n
a
v
o
j
)
-
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
1
1
/
2
G
1
1
/
2
G
1
1
/
2
G
1
1
/
2
I
z
l
a
z
n
i

p
r
i
k
l
j
.

(
u
n
u
t
a
r
n
j
i

n
a
v
o
j
)
-
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
3
/
4
G
1
G
1
G
1
G
1
G
1
G
1
G
1
G
1
G
1
G
1
G
1
1
/
2
G
1
1
/
2
G
1
1
/
2
G
1
1
/
2
M
a
x
.

r
a
d
n
i

t
l
a
k
b
a
r
2
,
5
(
2
)
2
,
5
(
2
)
M
i
n
.

r
a
d
n
i

t
l
a
k
b
a
r
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
0
,
6
M
a
x
.

t
e
m
p
.

z
a
g
r
i
j
a
v
a
n
e

v
o
d
e

C
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
9
5
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
0
1
T
e

i
n
a

k
o
t
l
a

b
e
z

v
o
d
e
k
g
4
0
4
0
4
0
4
0
4
0
4
0
4
0
4
0
6
0
6
0
6
0
6
0
6
0
6
0
6
0
6
0
6
0
6
0
6
7
6
7
6
7
6
7
T
l
a

n
a

e
k
s
p
a
n
z
i
o
n
a

p
o
s
u
d
a
l
7
7
7
7
7
7
7
7
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
2
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
S
i
g
u
r
n
o
s
n
i

v
e
n
t
i
l
1
/
2

b
a
r
2
,
5
2
,
5
2
,
5
2
,
5
2
,
5
2
,
5
2
,
5
2
,
5
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
2
2
,
5
3
2
,
5
3
2
,
5
3
2
,
5
3
S
e
n
z
o
r

t
l
a
k
a

v
o
d
e

P
N
b
a
r
0
,
6
-
2
0
,
6
-
2

i
r
i
n
a
m
m
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
V
i
s
i
n
a
m
m
6
0
0
6
0
0
6
0
0
6
0
0
6
0
0
6
0
0
6
0
0
6
0
0
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
5
8
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
8
2
2
D
u
b
i
n
a
m
m
2
8
0
2
8
0
2
8
0
2
8
0
2
8
0
2
8
0
2
8
0
2
8
0

3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
3
0
0
Pouzdani, tedljivi
i ekoloki izvori to-
pline, suvremene
konstrukcije, pred-
vieni za zagrijava-
nje obiteljskih kua,
vikendica, poslov-
nih prostora i slinih
objekata. Elektrini
kotlovi PTE M proi-
zvode se za uinke
od 7 do 60 kW.
U kuite kotla
ugraeni su elek-
trini grijai iji je
broj ovisan o uin-
ku kotla. Radom
kotla se upravlja
automatski, preko
termostata kotla ili
termostata prosto-
rije, ovisno o zada-
noj temperaturi.
ZIdnI,
IZrAvnO
ZAGrIjAvAnI
eLekTrInI
kOTAO
vIsOkOG
uInkA PTe
9
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
eL-CM COMPACT
eLekTrO kOTLOvI
Toplovodni elekro kotlovi El-Cm Compact proizvode se
u irokom rasponu snaga, nazivnih toplinskih uinka od
6, 9, 12, 15, 18, 21 i 24 kW. Predvieni su za centralno
grijanje manjih kua ili stanova kao samostalni ili kao
pomoni izvor topline na elektrinu energiju. Danas se
sve vie koriste i za zagrijavanje potrone tople vode u
akumulacijskim i solarnim bojlerima, spajanjem na ci-
jevni izmjenjiva bojlera.
Kotao El-Cm Compact, serijski je opremljen sa cirkulacij-
skom pumpom, ekspanzionom posudom, sigurnosnim
ventilom, sigurnosnim termostatom, tlanom sklop-
kom, slavinom za punjenje i pranjenje te digitalnom
kotlovskom regulacijom. Beuman rad i moderan dizajn
ini ih prihvatljivim za ugradnju u bilo koji dio kue ili
stana, tim vie to ne zahtjevaju ventilaciju ili dimnjak.
Koritenje modernih tehnologija izrade, kvalitetnih ma-
terijala gradnje, te provjerenih tehnikih rjeenja koja
ukljuuju i kontrolu postepenog putanja elektrinih
grijaa u rad, a sve zbog izbjegavanja strujnih udara u
elektrinoj mrei, ine ove kotlove sigurnim i pouzda-
nim u radu.
230
Punjenje/Pranjenje
Ekspanzionaposuda
Cirkulacionapumpa
Toplinskaizolacija
Elektrinigrija
Tijelokotla
100
8
3
0
410 270
Sigurnosniventil
Regulacija
80
VODI
Tip
El - Cm Compact
6 9 12 15 18 21 24
Toplinskiuinak kW 6 9 12 15 18 21 24
Volumen l 12 12 12 12 12 12 12
Masakotla kg 39 40 40 41 41 42 42
Max.radnipredlak bar 3 3 3 3 3 3 3
Elektrinigrija kW 6 3+6 2x6 2x6+3 3x6 3x6+3 4x6
Presjekvodia mm
2
5x2,5 5x2,5 5x4 5x4 5x6 5x6 5x6
Polaznivod/Povratnivod R 1 1 1 1 1 1 1
Karakteristike kotlova El-Cm Compact:
- Toplovodni kotlovi predvieni za grijanje na elektrinu energiju, nazivnog toplin-
skog uinka 6, 9, 12, 15, 18, 21 i 24 kW.
- Kotlovi El-Cm Compact su kao kotlovnice u malom, jer su im svi bitni dijelovi inte-
grirani.
- Ekoloki su potpuno prihvatljivi.
- Serijski se isporuuju sa ugraenom cirkulacijskom pumpom, ekspanzionom posu-
dom, sigurnosnim ventilom, sigurnosnim termostatom, tlanom sklopkom, slavinom
za punjenje/pranjenje te digitalnom kotlovskom regulacijom.
- Regulacija s upravljakom mikroprocesorskom elektronikom brine za siguran i beu-
man rad kotla, postupno ukljuuje elektrine grijae od 0 - 100% snage ime smanjuje
poetni strujni udar na elektrinu mreu i titi elektrine grijae.
- Beuman rad, moderan dizajn i male dimenzije ine ih prihvatljivim za ugradnju u
bilo koji dio kue ili stana, tim vie to ne zahtijevaju niti ventilaciju niti dimnjak.
- Malih su teina te jednostavni za ugradnju i odravanje.
- Kotao El-Cm Compact 6 kW mogue je prikljuiti i na jednofazni elektrini priklju-
ak.
Digitalna kotlovska regulacija
- Omoguuje jednostavno praenje rada kotla preko LED-displeja i kon-
trolnih LED dioda.
- Na LED-displeju prikazuje se trenutana temperatura kotla.
- Jednostavno podeavanje eljene temperature kotla.
- Ukoliko doe do greke u radu kotla, na displeju se prikazuje kod greke
radi lakeg detektiranja iste.
81
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Elektrini kotao TOPLING - EK je mali
ureaj velikog toplotnog kapaciteta.
Prikladan je za zagrijavanje vode u ra-
dijatorskom sistemu ili sistemu podnog
grijanja, 90/70 . Elektrini kotao TO-
PLING-EK moe se koristiti kao osnovni
izvor toplote u stanovima, kuama, vi-
kendicama, lokalima ili kao kombinacija
grijanja u ve postojeim kotlovnicama
na vrsto i teno gorivo za prelazne re-
ime na poetku i kraju sezone grijanja.
Kotao TOPLING-EK ne proizvodi buku,
ne zagauje okolinu, ne treba skladini
prostor za ogrjev i ne treba veliki i pose-
ban prostor za ugradnju. Kotao radi na
principu protonog zagrijavanja manje
koliine vode, tako da mu je iskoritenje
energije gotovo 100%. TOPLING-EK je
predvien za vjeanje na zid i postav-
ljanje na podu. Izvodi se u varijantama
sljedeih snaga: 6, 9, 12, 18, 24, 30, 36,
42, 48 kW.
eLekTrInI kOTAO
TOPLInG-ek
Tip EK-24 EK-30 EK-36 EK-42 EK-48 EK-60 EK-72 EK-100
Snaga kW 24 30 36 42 48 60 72 100
Grijai 4x6 5x6 6x6 7x6 8x6 10x6 12x6 11x9
Napojni vod mm 5x6 5x10 5x10 5x16 5x25 5x25 5x25 5x25
Osigurai A 3x35 3x50 3x63 3x63 3x80 3x100 3x125 3x150
Radni pritisak bar 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5
Prikljuci col 5/4 5/4 5/4 5/4 6/4 6/4 2 2
Visina A mm 760 760 760 760 760 800 800 800
irina B mm 440 440 440 500 500 800 800 800
Dubina C mm 240 330 330 330 330 370 370 370
Tehniki podaci - postavljanje na pod
Tip EK-6 EK-9 EK-18 EK-24
Snaga kW 6 9 18 24
Grijai 1x6 1x9 3x6 4x6
Napojni vod mm 5x2,5 5x2,5 5x4 5x6
Osigurai A 3x10 3x16 3x35 3x35
Radni pritisak bar 2,5 2,5 2,5 2,5
Prikljuci col 1x 1 1 1
Visina A mm 700 700 700 760
irina B mm 330 330 340 440
Dubina C mm 220 220 220 240
Tehniki podaci - montaa na zid
82
VODI
TerMO bLOk
TOPLInG-Tb
Termo blok TOPLING-TB
pored elektro kotla sadri
i cirkulacionu pumpu, ek-
spanzionu posudu i sigur-
nosni ventil koji su ukom-
ponovani uz rezervoar
vode, dok je termomano-
metar smjeten na oplati
termobloka. Termoblokovi
se izrauju u varijantama
6, 9, 12, 18, i 24 kW, a po
narudbi i veih snaga.
Tip TB-6 TB-9 TB-12 TB-18 TB-24
Snaga kW 6 9 12 18 25
Grijai 1x6 1x9 2x6 3x6 4x6
Napojni vod mm 5x2,5 5x2,5 5x4 5x4 5x6
Osigurai A 3x10 3x16 3x20 3x35 3x35
Radni pritisak bar 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5
Prikljuci col 1 1 1 1 5/4
Visina A mm 380 380 380 440 570
irina B mm 740 840 740 740 640
Dubina C mm 195 195 195 225 360
83
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
1.1.5. sOLArnI sIsTeMI GrIjAnjA
Solarni sistemi su izvori topline za grijanje i pripremu PTV-a koji kao osnovni izvor
energije koriste toplinu dozraenu od Sunca, odnosno Sunevu energiju. Solarni se
sistemi za grijanje u najveem broju sluajeva koriste kao dodatni izvor topline, dok
kao osnovni slue plinski, uljni ili elektrini kotlovi. Njihova je primjena kao osnovnog
izvora topline za grijanje ograniena na podruja sa dovoljnom koliinom sunevog
zraenja tokom cijele godine, u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je
sezona grijanja kratka. Solarni se sistemi stoga najvie koriste za pripremu potrone
tople vode.
Osnovni dijelovi solarnog sistema su:
- kolektor,
- spremnik tople vode,
- solarna stanica sa pumpom i regulacijom i
- razvod sa odgovarajuim radnim (solarnim) medijem.
Shemasolarnog
sistemasajednim
solarnimbojleromi
dodatnimakumula-
cijskimbojlerom
1.solarnikolektori;2.solarnibojlersregulacijom;3. akumulacijskibojler;4.solarnapumpa;5.dodatnasolarna
pumpa;6.ekspanzionaposuda; 7.solarniozraniloni;8. termikitroputimje.ventilzaPTV;9.kotao
84
VODI
Solarni kolektori
Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sistema i u njemu dolazi do pretvorbe Sun-
eve u toplinsku energiju. Dozraena Suneva energija prolazi kroz prozirnu povrinu
koja proputa zraenje samo u jednom smjeru te se pretvara u toplinu koja se preda-
je prikladnom prenosniku topline, solarnom radnom mediju - najee smjesi vode i
glikola.
U najvanije dijelove kolektora ubrajaju se:
- kuite sa odgovarajuom toplinskom izolacijom i drugim elementima veze,
- apsorberske plohe koje slue za potpunu apsorpciju toplinskog (IC) dijela Sunevog
zraenja i njegovu pretvorbu u korisnu toplinu,
- pokrov koji se izrauje od uobiajenog prozorskog ili vodenog bijelog stakla ili od
polimernih materijala ojaanih staklenim vlaknima.
Kolektori se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe:
- ploasti ili ravni, primjereni za primorske i terene sa vie sunanih dana u godini,
- cijevni, vakumski ili sa vakumskim cijevima primjereni za kontinentalne terene.
PLOAsTI sOLArnI
kOLekTOr CPk 7210n
Kolektori se mogu montirati na kosi krov (montani set
za kosi krov 1, 2 ili 3 kolektora) te na ravni krov pod ku-
tom od 45 (montani set za ravni krov 1, 2 ili 3 kolektora).
Nagibi kolektora izmeu 0 i 45 rjeavaju se prilagoava-
njem montanog seta za ravni krov.
Ploasti kolektor serije CPK 7210N
predstavlja suvremen proizvod vi-
soke kvalitete i suvremenog diza-
jna. Namijenjen je prvenstveno za
sisteme zagrijavanja potrone tople
vode i vode za bazene te za sisteme
centralnog grijanja s akumulacijom
topline. Ploasti kolektor CPK 7210N
izraen je od kvalitetnih materijala
to mu omoguuje dugi vijek eksplo-
atacije u svim vremenskim uvjetima.
Uporabom visokouinskih selektiv-
nih premaza te jedne apsorberske
ploe preko cijele povrine kolekto-
ra, postie se najbolji mogui prijelaz
topline na osnovi maksimalnog kori-
tenja povrine kolektora.
85
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Karakteristike ploastih kolektora CPK 7210N:
Najmodernijim nainom zavarivanja pomou lasera regi-
star bakrenih cijevi je privren za bakrenu plou koja je
premazana visokouinskim selektivnim Sunselect prema-
zom ime se postie efekt termike ploe.
Bakrena ploa smjetena je preko cijele povrine kolektora ime se spreavaju pojave zranih turbu-
lencija, a time i nepotrebnih gubitaka energije.
Gornja razvodna cijev je blokirana na polovini svoje duljine ime su ostvarena dva prolaza radnog
medija kroz kolektor.
Kuite kolektora izraeno je od aluminija u obliku korita te je suho zabrtvljeno upreavanjem bez
silikona.
Solarno staklo debljine 4 mm zabrtvljeno je pomou gumenog obrua.
Bakreni apsorber sa registrom cijevi lei na 50 mm
debelom sloju izolacije od kamene vune.
Zbog dobro promiljenog protonog sistema, kolek-
tor ima samo dva gornja 1 prikljuka za spajanje.
Meusobno spajanje kolektora vri se pomou pri-
premljene holender-matice.
Kolektor je mogue ugraditi u krov, na krov i kao slo-
bodno stojei na posebne nosae.
Na dokazani sistem ugradnje osigurava nekom-
pliciranu, sigurnu i kvalitetnu montau u najkraem
vremenu.
U jednu kolektorsku granu spaja se maksimalno 6
ploastih kolektora.
Ugradnjom kolektora u sisteme zagrijavanja potro-
ne tople vode (na spremnik STEB, vode za bazene i si-
steme centralnog grijanja (na spremnik KSB) tedi se
gorivo za konvencionalne izvore energije te se time
ujedno i manje zagauje okolina.
Kolektor je ispitan i certifciran na Fakultetu strojar-
stva i brodogradnje u Zagrebu.
Tehniki podaci ploasti kolektor CPK 7210N
Bruto povrina m
2
2,11
Povrina upada svjetlosti m
2
2,0
Povrina apsorbera m
2
1,9
Materijal apsorbera Culimsaselekt.slojem
Apsorpcijski koefcijent % 95+-2
Emisijski koefcijent % 5+-3
Optiki stupanj djelovanja % 81,8
Koef. gubitka topline k
1
W(m
2
K) 3,29
Koef. gubitka topline k
1
W(m
2
K
2
) 0,0134
Cijevni registri mm f8x0,5
Sakupljake cijevi mm f22x0,8
Volumen apsorbera l 1,4
Transparentni pokrov 4mmkaljenostaklo
Transmisija svjetla u staklu % 90,8+-2
Transm. energije u staklu % 90+-2
Broj prikljuaka 2
Prikljuci R 1
Max. radni tlak bar 10
Temperatura mirovanja C 180
Izolacija kamenavuna
Visina kolektora mm 2036
irina kolektora mm 1035
Debljina kolektora mm 98
Masa kolektora kg 39
Medij u sistemu mje.glikolaivode
U seriju se spaja maks. 6 kolektora, a navie
paralelno vie serija po 6 kolektora
86
VODI
CIjevnI vAkuuMskI
sOLArnI kOLekTOr
CvskC-10
Tehniki podaci ploasti kolektor CVSKC-10
Bruto cijevi kom 10
Bruto povrina m
2
1,84
Povrina upada svjetlosti m
2
1,6
Povrina apsorbera m
2
0,97
Volumen apsorbera l 1,63
Visina kolektora mm 1647
irina kolektora mm 1120
Debljina kolektora mm 107
Masa kolektora kg 31
Optiki stupanj djelovanja % 64,1
Koef. gubitka topline k
1
W(m
2
K) 1,059
Koef. gubitka topline k
1
W(m
2
K
2
) 0,0045
Materijal vakuumske cijevi borosilikatnostaklo
Masa vakuumske cijevi kg 1,2
Apsorpcijski koef. % 96+-1
Emisijski koefcijent % 6+-1
Izolacija apsorbera vakuum
Izolacija sakupljaa mm mineralnavuna
Bakrene cijevi mm f8x0,5
Sakupljake cijevi mm f18x1
Broj prikljuaka kom 2
Prikljuci R 3/4
Max. radni tlak bar 10
Temperatura mirovanja C 270
Refeksija ogledala % 95
Medij u sistemu mje.glikolaivode
Vrste
montae
kolektora
Solarno trite zahtijeva tehnologiju s visokom uinkovi-
tou i kod manje povoljnih uvjeta te je zbog toga kon-
struiran cijevni vakuumski kolektor. Novi cijevni vakuum-
ski kolektor serije CVSKC-10 pokazuje svoju snagu najvie
tamo gdje ploasti kolektori gube svoju uinkovitost - kod
smanjenog zraenja odnosno kod velikih temperaturnih
razlika. Cijevi kolektora vakuumirane su ime se sprea-
va gubitak energije, a ispod cijevi su postavljena refekti-
rajua parabolna ogledala koja usmjeravaju zraenje na
cijelu povrinu apsorbera ime se poveava uinkovitost
kolektora.
Karakteristike cijevnih vakumskih kolektora
CVSKC-10:
Visokouinski cijevni vakuumski kolektor sa 10
cijevi i 1,6 m2 povrine upada svjetlosti.
Vakuum se nalazi u staklenoj cijevi pa nisu
potrebne brtve koje su bile slabost vakuumske
tehnologije.
Apsorber je premazan visokouinskim selektiv-
nim premazom te okruuje bakrene cijevi koje
se nalaze u vakuumskoj cijevi od borosilikatnog
stakla.
Sakupljake cijevi nalaze se u vodonepropu-
snom aluminijskom kuitu.
Max. temperatura mirovanja kolektora je 270
C.
Ispod svake vakumske cijevi nalazi se refekti-
rajue parabolno ogledalo koje omoguuje kori-
tenje cijele cijevne odnosno apsorberske povr-
ine to naroito dolazi do izraaja u prijelaznim
razdobljima kod malih kutova upada suneva
zraenja.
Montaa je olakana zbog ve ugraenog okvi-
ra na samom kolektoru.
Kolektor se montira na krov ili na samostojei
stalak.
Ugradnjom kolektora u sisteme zagrijavanja
potrone tople vode (na spremnik STEB), vode
za bazene i sisteme centralnog grijanja (na spre-
mnik KSB) tedi se gorivo za konvencionalne
izvore energije te se time ujedno i manje zaga-
uje okolina.
Na dokazani sistem ugradnje osigurava ne-
kompliciranu, sigurnu i kvalitetnu montau u
najkraem vremenu.
8
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
PLOAsTI sOLArnI kOLekTOr
vITOsOL 100 s/W 2,5
PLOAsTI kOLekTOr veLIke
POvrIne vITOsOL 100 5dI
Za okomitu ili vodoravnu motau, za monta-
u na ravni ili kosi krov kao i za integraciju u
krov i slobodnu montau.
Za integraciju u krov na kosim krovovima sa
pokrivanjem sa lijebnjacima.
Tip s2,5 w2,5 5DI
Bruto povrina m
2
2,71 2,71 5,25
Povrina apsorbera m
2
2,50 2,50 4,76
Aperturna povrina m
2
2,50 2,50 4,92
Mjere irina mm 1138 2385 2,570
Visina mm 2385 1138 2040
Dubina mm 102 102 116
Optiki stupanj uinka
*1
% 84 84 84
Koefcijent gubitka topline k
1
*1
W/(m
2
K) 3,36 3,36 4,16
k
2
*1
W/(m
2
K
2
) 0,013 0,013 0,0073
Toplinski kapacitet kJ/(m
2
K) 6,4 6,4 7,2
Teina kg 60 60 105
Volumen tekuine (toplinski medij) l 2,2 3,0 4,2
Dozvoljeni pogonski predtlak
*2
bar 6 6 6
Maks. temperatura u stanju mirovanja
*3
C 211 211 185
Prikljuak fmm 22 22 22
Postavna povrina na ravnim krovovima m
2
- ca.2,15 -
Zahtjevi za podlogu i uvrenja zadovoljnostabilnukrovnukonstrukcijuprijakomvjetru
Osnovni sastavni dio Vitosola 100 je bakreni apsorber presvuen slatinastim titanom.
Isti jami visoko upijanje sunevog zraenja i nisku emisiju toplinskog zraenja. Na ap-
sorberu se nalazi bakrena cijev, kroz koju struji toplinski medij. Toplinski medij preu-
zima toplinu apsorbera preko bakrene cijevi. Apsorber je okruen kuitem kolektora
toplinski izoliranim od velikih toplina, ime se minimiziraju gubici topline kolektora.
Kolektor se pokriva solarnom staklenom ploom. Ista je karakteristina po malom sa-
draju eljeza, ime se smanjuju gubici preko refeksije. Kuite kolektora se sastoji od
aluminijskog okvira (sek. al.), kod tipova s/w2,5 presvuen prakom (boja smea, RAL
8019) kod tipa 5DI sjajno, u kojem je obuhvaena solarna staklena ploa.
*1
Odnosisenapovrinuapsorbera.
*2
Ukolektorimakodzatvorenihsistemuuhladnomstanjumorapostojatipretlakodnajmanje1,5bara.
*3
Temperaturaustanjumirovanjajetemperatura,kojasepojavljujenanajtoplijemmjestukolektora,kod1000Wglobalnejakostiozraivanja,akomuseneoduzimatoplina.
88
VODI
vAkuuM CIjevnI
kOLekTOr vITOsOL 300
Za montau na ravni i kosi krov kao i slobod-
nu montau. Za zagrijavanje pitke vode, ni-
kotemperaturna grijanja i vodu bazena pre-
ko izmjenjivaa topline
Izvedba H20 H30
Broj cijevi 20 30
Bruto povrina m
2
2,94 4,38
Povrina apsorbera m
2
2 3
Aperturna povrina m
2
2,14 3,21
Mjere irina mm 1450 2159
Visina mm 2024 2024
Dubina mm 138 138
Optiki stupanj uinka
*1
% 82,5 82,5
Koefcijent gubitka topline k
1
*1
W/(m
2
K) 1,19 1,19
k
2
*1
W/(m
2
K
2
) 0,009 0,009
Teina kg 45 68
Volumen tekuine (toplinski medij) l 1,2 1,8
Dozvoljeni pogonski predtlak
*2
bar 6 6
Maks. temperatura u stanju mirovanja
*3
C 150 150
Prikljuak fmm 22 22
Postavna povrina na ravnim krovovima m
2
ca.1,3 ca.2,1
Zahtjevi za podlogu i uvrenja zadovoljnostabilnukrovnukonstrukcijuprijakomvjetru
Duotecdvocjevniizmjenjivatopline
Savitljivacijev
odbronze
Presvueno
slatinastimtitanom
Cijevzagrijanje
Vitosol 300 - vakuum cijevni
kolektor prema Heatpipe
principu
Prednosti ukratko:
Osobito visok stupanj djelovanja postignut je apsorberom
presvuenim slatinastim titanom; reduciranje termikih gubi-
taka putem vakuum cijevnih kolektora.
Bolje iskoritavanje topline zbog patentiranog dvocjevnog
izmjenjivaa topline Duotec, koji skoro potpuno okruuje
kondenzatore.
Univerzalno primjenjiv za ravne krovove, kose krovove i slo-
bodnu montau. Cijevi se mogu optimalno usmjeriti prema
Suncu.
Suho povezivanje cijevi kondenzatora omoguuje montau i
demontau pojedinih cijevi, a da se solarna instalacija pri tome
ne mora isprazniti.
Visokovrijedni materijali otporni na koroziju poput borosilikat
stakla, bakra i plemenitog elika jame visoku pogonsku sigur-
nost i dugotrajno koritenje.
Integrirano ograniavanje temperature za zatitu od pregri-
javanja.
CE oznaka, test kvalitete instituta SPF Rapperswil. Ispunjava
zahtjeve ekolokog znaka Plavi aneo.
*1
Odnosisenapovrinuapsorbera.
*2
U kolektorima kod zatvorenih
sisitema u hladnom stanju mora
postojati predtlak od najmanje
1,5bara.
*3
Temperatura u stanju mirovanja
je temperatura, koja se pojavljuje
na najtoplijem mjestu kolektora,
kod 1000W globalne jakosti
ozraivanja,akomuseneoduzima
toplina.
89
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Spremnici tople vode
Spremnik tople vode je dio solarnog sistema koji slui za izmjenu topline s ogrjevnim
medijem sistema grijanja ili potronom toplom vodom te za njihovu pohranu.
Toplovodni solarni bojleri STEB volumena 200, 300 i 600 li-
tara, namijenjeni su zagrijavanju i akumuliranju potrone
tople vode koritenjem energije Sunca, dogrijavanju ko-
tlovskom vodom, te alternativno dogrijavanje elektrinim
grijaem. Bojleri su izraeni od nehrajueg elika, ime su
zagarantirani visoki higijenski uvjeti. Koritenjem modernih
tehnologija i provjerenih tehnikih rjeenja omogueno je
ekonomino koritenje raspoloivih izvora energije. Posebna
vrijednost ovih bojlera je integrirana automatska regulacija,
koja upravlja i povezuje sve navedene mogunosti u auto-
matizirani proces.
sOLArnI InOx
bOjLer
sTeb
regulacija pumpama
1krugkolektora
2bojlera
2kotla
regulacija ventilom
1krugkolektora
2bojlera
2kotla
regulacija pumpama
2krugakolektora
2bojlera
1kotao
regulacija ventilom
2krugakolektora
2bojlera
1kotao
CPK7210N
CVSKC-10
TB
STEB
EKO-CUP
EKO-CK
TB
STEB
EKO-CUP
EKO-CK
TB
STEB
EKO-CUP
CPK7210N
CVSKC-10
CPK7210N
CVSKC-10
CPK7210N
CVSKC-10
TB
STEB
EKO-CUP
CPK7210N
CVSKC-10
CPK7210N
CVSKC-10
RegulacijskaploasolarneautomatikeSTEB
KontrolnelED-diode
Multifunkcionalnidisplej
Funkcijsketipke
Glavnasklopka
90
VODI
Karakteristike solarnih bojlera STEB:
Toplovodni solarni bojleri volumena 200, 300 i 600 litara namijenjeni su zagrijavanju
potrone tople vode koritenjem energije Sunca, kotlovskom vodom te alternativno
dogrijavanje elektrinim grijaem.
Spremnici su izraeni od kvalitetnog nehrajueg elika, ime su zagarantirani viso-
ki higijenski uvjeti.
Mjesta za prikljuke su smjetena sa stranje strane, to omoguuje jednostavno i
brzo spajanje na instalaciju.
Izolacijski sloj mineralne vune na Alu-foliji debljine 50 mm uinkovito titi bojler od
toplinskih gubitaka.
Sva potrebna oienja i osjetnici su tvorniki ugraeni.
Automatska regulacija STEB:
Regulacija temperature potrone tople vode.
Regulacija kolektorskog kruga.
Regulacija kotlovskog kruga preko cirkulacijske crpke.
Regulacija elektrinog grijaa.
Mogunost oitanja karakteristinih temperatura prikazom na displayu.
Tehniki podaci STEB 200 STEB 300 STEB 600
Volumen l 200 300 600
Ogrjevna spirala gornja donja gornja donja gornja donja
Trajni uinak
(1)
80C kW 16,6 33,1 19,7 43,3 31,6 63,0
l/h 408 814 486 1066 778 1551
70C kW 13,3 26,7 16,0 35,0 25,5 50,9
60C
l/h 330 658 393 862 629 1254
kW 8,3 16,5 9,5 21,6 15,8 31,4
l/h 204 406 243 532 389 774
Ogrjevna povrina m
2
0,42 0,84 0,5 1,1 0,8 1,6
Volumen ogrjevne vode l 1,9 3,8 3,0 5,9 4,4 8,8
Protok kotlovske vode m
3
/h 1,5 1,5 1,5
Dimenzije bojlera mm 710x560x1550 760x610x1850 910x760x2030
Pol/pov. vod - kotl. krug R 3/4 1 1
Pol/pov. vod - sol. krug R 3/4 1 1
Max. radni tlak bar 6 6 6
Elektrini grija W 1x2000 1x3000 2x2000
Masa bojlera kg 80 120 230
91
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
sTOjeI sPreMnIk
PTv-A
vITOCeLL-v 300
Otvorzanadzoriienje
Cirkulacija
Polaznivodogrjevnevode
Visoko uinkovita sveobuhvatna toplinska izolacija
odpoliuretansketvrdepjene(bezFCKW-a)
Ogrjevnaspiralaodplemenitognehrajuegelika
voena sasvim do dna spremnika-spremnik PTV-a
jetimepotpunoprogrijanihigijenskiist
Povratnivodogrjevnevode
Prirubnikiotvorkaododatniotvorzaienje
odnosnozaugradnjuelektrinoggrijaa
Za zagrijavanje pitke vode u spoju sa kotlovima za grijanje,
Prikladno za instalacije sa
temperaturomogrjevnepolaznogvodado110C
pogonskimpretlakomsa strane ogrjevne vodedo 3 bara
pogonskimpretlakom od strane pitke vode do 10 bara
Volumen spremnika l 130 160 200
Trajni uinak
*1
kodzagrijavanjapitkevode
sa10 na 45Ci
temperatureogrjevne vodepolaznogvoda
od....
koddoljenavedenogprotokaogrjevnevode
90C
kW 37 40 62
l/h 909 982 1523
80C
kW 30 32 49
l/h 737 786 1024
70C
kW 22 24 38
l/h 540 589 933
60C
kW 13 15 25
l/h 319 368 614
50C
kW 9 10 12
l/h 221 245 294
Trajni uinak
*1
kodzagrijavanjapitkevode
sa10 na 60Ci
temperatureogrjevne vodepolaznogvoda
od....
koddoljenavedenogprotokaogrjevnevode
90C
kW 32 36 57
l/h 550 619 980
80C
kW 25 28 43
l/h 430 481 739
70C
kW 16 19 25
l/h 275 326 430
Protok ogrjevne vode zanavedenetrajneuinke m
3
/h 3,0 3,0 3,0
Potrebna toplina za stanje spremnosti na pogon q
BS
ko45Ktemp.razlike kWh/24h 11,30 1,40 1,60
Mjere Duljina(f) mm 633 633 633
irina mm 667 667 667
Visina mm 1111 1203 1423
Pregibnamjera mm 1217 1297 1493
Teina (spremnikpPTV-asatoplinskomizolacijom) kg 77 84 98
Volumen ogrjevne vode l 25 28 35
Grijaa povrina m
2
1,1 1,3 1,6
PrikljuciPolazniipovratnivodogrjevnevode R(vanj.navoj) 1 1 1
Hladnavoda,toplavoda R(vanj.navoj) 3/4 3/4 3/4
Cirkulacija R(vanj.navoj) 1/2 1/2 1/2
*1
TrajniuinakkoddrugihprotokaogrjevnevodevidiuputuzaprojektiranjeVitocell.Kodprojektiranjasanavedenimodn.odreenimtrajnimuinkom,uplaniratina
odgovarajuucirkulacijskupumpu.Navedenitrajniuinaksedostiesamoonda,akojenazivnitoplinskiuinakkotlaveiilijednakodtrajnoguinka.
92
VODI
Solarna stanica
Solarna stanica s pumpom predstavlja sredinji dio cijelog solarnog sistema jer omo-
guava strujanje solarnog medija, dok automatska regulacija vodi rauna o sigurnom
pogonu cijelog sistema i usklaivanju njihovog rada sa sistemom grijanja i pripreme
PTV-a, odnosno uvjetima u okolini (vanjskoj i unutarnjoj temperaturi).
sOLArne PuMPne
GruPe CsPG-260/060
Vaan element solarnih sistema svakako su i solar-
ne pumpne grupe CSPG. U solarnoj pumpnoj grupi
CSPG-260 nalaze se svi potrebni elementi (uz kolek-
tore, spremnik s automatikom, solarni ozrani loni i
ekspanzionu posudu) za normalno funkcioniranje so-
larnog sistema. Ako imamo dodatni krug kolektora ili
dodatni akumulacijski spremnik, uz solarnu pumpnu
grupu CSPG-260 trebamo ugraditi dodatnu pumpnu
grupu CSPG-060 koja slui za proirenje solarnog si-
stema. Uz to to imamo sve potrebne funkcionalne i
sigurnosne elemente na jednom mjestu, solarne pum-
pne grupe su termiki i zvuno izolirane te zahtjevaju
malo mjesta i jednostavno se ugrauju.
Elementi solarne pumpne grupe CSPG-260: Elementi solarne pumpne grupe CSPG-060:
2 kuglasta ventila sa gravitacijskom konicom kuglasti ventil sa gravitacijskom konicom
2 termometra termometar
manometar cirkulacijska crpka Wilo 20/6
sigurnosni ventil, 6 bar ventil za punjenje/pranjenje
cirkulacijska crpka Wilo 20/6 regulator protoka (1-13 lit./min.)
ventil za punjenje/pranjenje dvodjelna izolacijska pjena
regulator protoka (1-13 lit./min.)
runi ozranik
prikljuak za ekspanzionu posudu
dvodjelna izolacijska pjena
Tehniki podaci CSPG-260 CSPG-060
Pumpa tip WiloST20/6 WiloST20/6
Max. radni tlak bar 6 6
Radna temp. polaza C 140 -
Radna temp. povrata C 120 120
Medij Vodasamax.50%glikola
Prikljuci NO20 NO20
Vijani spojevi R 3/4 3/4
irina mm 305 213
Visina mm 550 550
Dubina mm 166 166
93
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
1.2. CIrkuLACIOne PuMPe
Pumpe su ureaji koji slue za prijenos ogrjevnog fuida (vode) s nie na viu razinu,
odnosno sa nieg na vii pritisak. Drugim rijeima, njima se ostvaruje odgovarajua
dobava, odnosno pokrivaju svi gubici (padovi pritisaka) do kojih dolazi pri strujanju
kroz cjelokupnu instalaciju sistema grijanja (izvor topline, cijevni razvod, ogrjevna ti-
jela).
Pumpe se uobiajeno dijele prema nainu ostvarivanja potpritiska i prema izvedbi
kuita, ali je ovdje bitno istai podjelu istih prema namjeni:
- pumpe za grijanje, i
- pumpe za potronu toplu vodu.
Pumpu odreuje nekoliko osnovnih karakteristika:
- visina dobave,
- dobavni protok,
- broj obrtaja,
- snaga i stepen djelovanja.
Visina dobave je karakteristika pumpe koja je po iznosu jednaka razlici pritisaka na
ulazu i izlazu iz nje, odnosno pokazuje koliki pritisak pumpa moe postii.Uobiajeno
je da se izraava u jedinicama za pritisak (Pa), iako se zapravo radi o visini stupca vode
(m).
Protok kroz pumpu je odreen kao omjer ukupnog toplinskog uinka sistema grijanja
(potreba zgrade za toplotom) i umnoka specifnog toplotnog kapaciteta i razlike
temperature polaznog i povratnog voda ogrjevnog medija.
Broj okretaja pumpe je veliina koja je odreena njenom izvedbom, a pri ijoj promje-
ni dolazi do proporcionalnih promjena svih ostalih veliina koje je opisuju: volumen
protoka, visina dobave i snaga.
Snaga i stepen djelovanja pokazuju kolika je potronja elektrine energije neke pum-
pe, odnosno koliko su efkasni procesi pretvorbe energije koji se u njoj zbivaju.
Za ugradnju pumpe u instalaciju sistema grijanja postoje dvije osnovne mogunosti:
- u polazni vod (za izvore toplote sa malim otporima strujanja),
- u povratni vod (za izvore toplote sa velikim otporima strujanja).
94
VODI
Mjesto na kojemu se pumpa ugrauje ima velik uticaj na odnose pritiska u instalaciji,
a pri tome polazite predstavlja tzv. neutralna taka.
Radi sprjeavanja pojave mjehuria zraka i smanjenja umova, ona se treba postaviti
to je mogue blie usisnom (ulaznom) prikljuku pumpe.
KORISNI SAVJETI:
Optone pumpe za grijanje - putanje pumpe u pogon
Kako bi smo izbjegli probleme vezane za umove izazvane zrakom, treba
ureaj ispravno ozraiti:
1. napunite ureaj do ispravnog statikog tlaka;
2. ozraite ureaj;
3. pustite kotao u rad;
4. pustite pumpu u pogon te otvorite radijatorski ventil kako biste bili
sigurni da postoji protok u sistemu;
5. neka pumpa radi nekoliko minuta;
6. zaustavite pumpu te ponovo ozraite ureaj;
7. provjerite statiki pritisak te ga nadopunite ukoliko je prenizak:
8. ponovo pusitite pumpu u pogon te izvrite namjetanja
ukoliko su potrebna.
recirkulacija potrone tople vode (PTv)
Putanje pumpe u pogon
Kako bismo izbjegli probleme vezane za umove izazvane zrakom, treba
ureaj ispravno ozraiti:
1. otvorite dovod vode;
2. otvorite slavinu na kraju ureaja, sve dok sav zrak nije iz njega izaao;
3. pustite pumpu u pogon;
4. neka pumpa radi nekoliko minuta;
5. ukoliko ipak jo ima zraka u ureaju, startajte i zaustavite pumpu 4-5
puta, sve dok nije izaao sav zrak;
6. namjestite tajmer /ili termostat.
95
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
MODEL/
Tehnike karak.
UP Basic
Protokdo6m
3
/h
Visinadizanjado6m
puzdanost
raspoloivost
UPS
Protokdo70m
3
/h
Visinadizanjado18m
potronjaenergije+
feksibilnost
ALPHA+
Protokdo3.5m
3
/h
Visinadizanjado6m
jednostavnamontaa+
odgovarasvimprimjenama
ALPHA Pro
Protokdo3.5m
3
/h
Visinadizanjado6m
Niskapotronjaenergije
Energetska klasifkacija
nemaenergetske
klasifkacije
25/32-40B
B A 25/32-50B
25/32-60C
Max. ulazna snaga
Nap.: sukladno oznaci
Plavi aneo sezona
grijanja traje 285 dana
XX-40 60W/400kWh 45W/290kWh 45W/280kWh 25W/90kWh
XX-50 80W/515kWh 50W/325kWh -- --
XX-60 90W/550kWh 70W/420kWh 80W/460kWh 50W/145kWh
Elektronika regulacija brzine x x
Runo namjetanje brzine x x x x
Prema EnEV par. 3 x x
AUTOadapt
BUS komunikacija
IR (infrared) komu.. s R100 daljins. up.
Signal rada/smetnje Zaseriju200poizboru
ALPHA utika (brzo spajanje na mreu) x x
Motor s perman. magnetima (ECM teh.) x
Automatsko snienje tijekom noi x x
Kuite od nehrajueg elika x
Kuite od bronce x x x
Kuite s ozranim loniem x x x
Oznaka za potronju energije: sad i za pumpe
Dobro poznato oznaavanje potronje elektrine energije od sada i na
protonim pumpama. Oznaka A predstavlja nisku potronju elektrine
energije, dok visoku potronju predstavlja oznaka G. Izborom pumpe s
oznakom A postiete do 80% utede energije u odnosu na standardnu
trinu pumpu oznake D.
Europska industrija pumpi dobrovoljno e oznaiti sve nove protone
pumpe sukladno njihovom koritenju energije. Do sada je sistem oznaa-
vanja potronje energije u Europskoj Uniji uspjeno koriten u industriji
proizvoda kuanske primjene, autoindustriji, te industriji arulja.
96
VODI
MODEL/
Tehnike karak.
G
H
N

2
5
/
6
0
-
1
8
0
G
H
N

2
5
/
7
0
-
1
8
0
G
H
N

3
2
/
6
0
-
1
8
0
G
H
N

3
2
/
7
0
-
1
8
0
G
H
N

3
2
/
8
0
-
1
8
0
G
H
N

4
0
-
1
2
0

F
G
H
N

5
0
-
1
2
0

F
G
H
N

6
5
-
1
2
0

F
G
H
N

8
0
-
1
2
0

F
E
G
H
N

2
5
/
6
0
-
1
8
E
G
H
N

3
2
/
6
0
-
1
8
0
E
G
H
N

4
0
-
1
0
0

F
E
G
H
N

5
0
-
1
0
0

F
N
M
T

4
0
N
M
T

5
0
Prikljuak DN 25 25 32 32 32 40-80 40-80 40-80
Protok max Q(m
3
/h) 3,5 6,0 3,5 6,0 8,4 80 80 80
Tlak max H (m) 6,0 6,8 6,0 6,8 8,0 12 12 12
Nazivni tlak PN (bar) 10 10 10 10 10 6/10 6/10 6/10
Pumpa se odabire na osnovu ukupnog pada pritiska u instalaciji sistema grijanja (uku-
pni pad pritiska za najnepovoljniji ogranak to proizilazi iz dimenzioniranja) i proto-
ka koji se odreuje na osnovu potrebnog toplinskog uinka.
Predimenzioniranje pumpe za posljedicu ima samo poveanje njene snage, ali ne i
poveanje uinka ogrjevnih tijela, dok poddimenzioniranje za posljedicu moe imati
i smanjenje njihovog uinka ak za polovicu. Zbog toga u veini sistema grijanja tre-
ba naknadno provesti prilagodbu pumpe stvarnim uslovima koritenja na jedan od
sljedeih naina:
- priguivanjem protoka pomou zapornih elemenata na potisnoj strani pumpe izla-
znoj strani
- ugradnjom premosnog voda izmeu usisnog i potisnog prikljuka pumpe (npr.
ugradnja prestrujnog kanala u kuitu pumpe ili prestrujnog regulacijskog ventila di-
ferencijalnog pritiska)
- promjenom broja obrtaja pumpe
- izmjeninim pogonom vie pumpi.
9
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
1.3. sIGurnOsnA I reGuLACIjskA OPreMA
Sigurnosna oprema sistema centralnog toplovodnog grijanja ukljuuje sve elemente
kojima se onemoguava prekoraenje najveih doputenih vrijednosti radne tempe-
rature i pritiska, dok regulacijsko nadzorna oprema obuhvaa sve elemente kojima se
osigurava pouzdanost i ekonominost pogona.
Sigurnosna oprema sistema grijanja se projektuje, izvodi i ugrauje s obzirom na:
izvedbu sistema (otvoren ili zatvoren), energent koji se koristi, nain rada, odnosno
regulacije izvora toplote (runa ili automatska) i njegov nazivni uinak.
Sigurnosna oprema sastoji se od raznih elemenata, to ovisi o izvedbi sistema:
1. za zatvorene sisteme:
a) elementi za zatitu od prekoraenja najveeg doputenog radnog pritiska:
- sigurnosni ventil,
- graninik pritiska;
b) elementi za zatitu od prekoraenja najvee doputene radne temperature:
- graninik temperature;
c) elementi za zatitu od smanjenja koliine vode u sistemu:
- osigura koliine vode;
d) ekspanziona posuda;
2. za otvorene sisteme: otvorena ekspanziona posuda, sigurnosni polazni i povratni
vod.
nadzorno regulacijska oprema obuhvaa:
- elemente za nadzor pogonskih parametara kao to su temperatura,
pritisak i koliina vode,
- elementi za regulaciju radne temperature i/ili dovoda primarnog izvora energije
koji radi na nain ukljueno-iskljueno ili u kliznom pogonu,
- elementi za regulaciju radnog pritiska.
Sigurnosni ventili, mjerna oprema,
regulatori propuha i termika zatita
sigurnosni ventil slui za zatitu sistema grijanja i svih njegovih dijelova od preko-
raenja najveeg doputenog radnog pritiska, a djeluje tako da u tom sluaju isputa
odreenu koliinu medija. Ugrauje se u polazni vod u neposrednoj blizini izvora to-
pline (ili na sam izvor topline) pri emu izmeu njih ne smije biti zapornih elemena-
ta.
98
VODI
Sw
G1
DN
G
2
H
sIGurnOsnI
venTIL
vv 611 - vv613
art. PN (bar) DN (mm) G1 (coll) G2 (coll) H (mm) Sw P(kW) Teina
VV 611 2,5 15 1/2 3/4 72 27 75 0,175
VV 612 3 15 1/2 3/4 72 27 75 0,175
VV 613 6 15 1/2 3/4 72 27 75 0,175
sIGurnOsnI venTIL
CALeffI 311
reGuLATOr PrOPuhA
CALeffI 529
art. f Radna temp. Teina
529 3/4 30-100C 0,67
art. Pritisak f Radna temp. Teina
311 3bar 1/2 5-110C 0,13
art. Post. temp. Max. radni prit. Radna temp. Teina
543 95C 10bar 5-110C 1,06
ZATITA TerMIkA CALeffI 543 reGuLATOr PrOPuhA
sAMsOn 3/4
99
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Promjer f64mm
Nazivni pritisak 0-4bar
Temperaturno podruje 0-120C
Prikljuak M18x1
TerMOMAnOMeTAr
101.11.063/080
TerMOMAnOMeTAr
101.11.080
TerMOMAnOMeTAr
bIMeTALnI A 46
Promjer f80if100mm
Temperaturno podruje 0-120C
Prikljuak 1/2
100
VODI
Ekspanzione posude
Ekspanzija vode kao ogrjevnog medija u sistemima centralnog toplovodnog grijanja
nastala usljed promjene temperature vode uobiajeno se rjeava pomou:
- zatvorene ekspanzione posude ili
- otvorene ekspanzione posude (obavezne kod tzv.potopljenih radijatorskih sistema
bez sigurnog rezervnog napajanja energijom za rad cirkulacione pumpe).
Ekspanziona posuda slui za preuzimanje toplotnih irenja ogrjevnog medija u siste-
mima grijanja.
Otvorena ekspanziona posuda u otvorenim sistemima toplovodnog grijanja ima istu
ulogu kao zatvorena u zatvorenim sistemima - preuzimanje toplotnog irenja ogr-
jevnog medija. Ugrauje se u najvie mjesto u sistemu i dimenzionira tako da moe
preuzimati cjelokupne promjene volumena vode pri njenom zagrijavanju i hlaenju.
Opremljena je ozranim i preljevnim vodovima koji se ne mogu zatvarati i koji su di-
menzionirani tako da je omogueno sigurno odvoenje cjelokupnog protoka medija
koji je odreen veliinom posude (npr. promjer preljevnog voda se odabire za jednu
veliinu nazivnog promjera vie od sigurnosnog polaznog voda). Pri tome se posuda,
preljevni i ozrani vod postavljaju tako da su zatieni od smrzavanja.
Sigurnosni polazni i povratni vod u otvorenom sistemu toplovodnog grijanja slue za
povezivanje otvorene ekspanzione posude i izvora topline-kotla. Sigurnosni se po-
vratni vod pri tome spaja na donji dio posude i na povratni vod sistema grijanja, a
sigurnosni se potisni vod spaja na gornji dio posude i na potisni vod sistema grijanja ,
pri emu se ni na jednom ne smiju ugraivati zaporni elementi.
a) sistem s otvorenom ekspanzionom posudom
b) sistem sa zatvorenom ekspanzionom posudom
sigurnosni
polaznivod
otvorenaekspanzionaposuda-vodaizsistemaudoticajusazrakom
sigurnosnipovratnivod
preljevni
vod
izvor
topline
cirkulaciona
pumpa
sigurnosni
ventil
zatvorenaekspan.
posuda-vodaiz
sistemanijeu
doticajusazrakom
izvor
topline
cirkulaciona
pumpa
ventilsamogunousprjeavanjaneovlatenogrukovanja
Otvoreni i zatvoreni sistem
grijanja sa ekspanzionim
posudama
101
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Ekspanzione posude ELBI cilindrine, Pmax=10 bar
Zapremina (lit.) Dimenzije (mm) Navojna veza Jed. mj.
5 204x240 3/4 kom
8 204x315 3/4 kom
12 270x300 3/4 kom
18 270x430 3/4 kom
24 270x470 3/4 kom
35 400x390 3/4 kom
Posuda ekspanzione sa draem (postoljem)
50 400x600 1 kom
80 410x815 1 kom
100 500x805 1 kom
150 500x1030 5/4 kom
200 600x1065 5/4 kom
300 650x1270 5/4 kom
Posude ekspanzione za termoblok
6 516x196 3/4 kom
8 516x196 3/4 kom
10 516x196 3/4 kom
12 516x196 3/4 kom
Posuda ekspanziona za solar
25 320x355 1 kom
35 400x390 1 kom
102
VODI
U nastavku je data tabela za odabir potrebne zatvorene ekspanzione posude u odno-
su na poetni pritisak sistema, pritisak sigurnosnog ventila i ukupnu koliinu vode u
sistemu grijanja.
Tlaknamjet.sigurn.ventilap
sv
,bar 3,0 2,5 2,0
Poetnitlakusistemup
o
,bar 0,5 1 1,5 0,5 1 1,5 0,5 1 1,5
Ukupnivolum.vodeusist.V
sus
,l volumenekspanzioneposudeV
eksp
,min,l
25 2,1 2,7 3,9 2,3 3,3 5,9 2,8 5 5,9
50 4,2 5,4 7,8 4,7 6,7 11,8 5,6 10 11,8
75 6,3 8,2 11,7 7 10 17,7 8,4 15 17,7
100 8,3 10,9 15,6 9,4 13,4 23,7 11,3 20 23,7
125 10,4 13,6 19,5 11,7 16,7 29,6 14,1 25 29,6
150 12,5 16,3 23,4 14,1 20,1 35,5 16,9 30 35,5
175 14,6 19,1 27,3 16,4 23,4 41,4 19,7 35 41,4
200 16,7 21,8 31,2 18,8 26,8 47,4 22,6 40 47,4
225 18,7 24,5 25,1 21,1 30,1 53,3 25,4 45 53,3
250 20,8 27,2 39 23,5 33,5 59,2 28,2 50 59,2
275 22,9 30 42,9 25,8 36,8 65,1 31 55 65,1
300 25 32,7 46,8 28,2 40,2 71,1 33,9 60 71,1
325 27 35,7 50,7 30,5 43,5 77 36,7 65 77
350 29,1 38,1 54,6 32,9 46,9 82,9 39,5 70 82,9
375 31,2 40,9 58,5 35,2 50,2 88,8 42,3 75 88,8
400 33,3 43,6 62,4 37,6 53,6 94,8 45,2 80 94,8
425 35,4 46,3 66,3 39,9 56,9 100,7 48 85 100,7
450 37,5 49 70,2 42,3 60,3 106,6 50,8 90 106,6
475 39,6 51,8 74,1 44,6 63,6 112,5 53,6 95 112,5
500 41,6 54,5 78 47 67 118,5 56,5 100 118,5
Mnoiteljizaostalevolumene 0,083 0,109 0,156 0,094 0,134 0,237 0,113 0,2 0,237
Napomena:Podacivrijedezanadtemperaturu
max
=110CizalihuvodeV
zal
=0.
103
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
2. CIjevnA MreA I PrIPAdAjuA ArMATurA
2.1. UVOD I PODJELA CIJEVI
Za prenoenje toplote od izvora do ogrjevnog tijela koristi se cijevni razvod.
Osnovni elementi cijevnog razvoda :
- cijevi,
- elementi za zatvaranje (loptaste slavine, klapne, zaporni ventili, ventili sa
prirubnicom, ventili sa naglavkom, ventili sa pravim
sjeditem i naglavkom, ventil za regulaciju i zatvaranje,
ventil za jednocijevni sistem, zatvarajui navijak),
- zasuni za zatvaranje,
- prigune klapne,
- nepovratne klapne i ventili,
- viekraki ventili,
- specijalni ventili (sigurnosni i dr.),
- regulatori pritiska,
- kompenzatori,
- odvajai kondenzata, neistoa i dr.
- elementi za ozraivanje,
- razvodnik i sabirnik,
- spojni elementi - fting i dr.
Za izvoenje cijevnog razvoda uglavnom se koriste:
- eline cijevi
- bakarne cijevi
- polimerne cijevi
Za opisivanje elemenata cijevnog razvoda (a i svih drugih instalacija: vodovodnih,
plinskih i sl.) koriste se dvije bezdimenzionalne znaajke:
- nazivni promjer (DN)
- nazivni pritisak (PN)
DN 10 15 20 25 32 40 50 60 65 80 100
DN 125 150 200 250 300 350 400 450 500 600 700
PN 2,5 6 10 16 25 40 63 100
Uobiajena vrijednost nazivnih promjera
Vrijednost razreda pritisaka dijelova instalacije
104
VODI
Nazivni promjer (DN) pokazuje koliko dimenzije pojedinog elementa instalacije od-
govaraju drugom pri njihovom meusobnom spajanju. Ne radi se o mjerljivoj veliini
pa se ne smije koristiti u proraunima, iako je priblino jednaka unutarnjem promjeru
cijevi. Nazivni pritisak (PN) pokazuje kolika je najvea otpornost pojedinog elementa
instalacije na djelovanje pritiska.
eline cijevi
eline cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda u toplovodnim instalacijama
grijanja mogu biti:
- navojne eline cijevi,
- beavne i avne eline cijevi
- precizne eline cijevi
Osnovne dimenzije beavnih i avnih elinih cijevi za instalacije sistema grijanja
Nazivni promjer Cijevni navoj
Vanjski promjer
dv, mm
Debljina stijenke
s, mm
Unutarnji promjer
d,mm
Duljinska masa,
kg/m
Beavne cijevi prema DIN 2448
DN15 1/2 21,3 2,65 16 1,225
DN20 3/4 26,9 2,65 21,6 1,585
DN25 1 33,7 3,25 27,2 2,449
DN32 11/4 42,4 3,25 35,9 3,146
DN40 11/2 48,3 3,25 41,8 3,61
DN50 2 60,3 3,65 53 5,099
DN65 21/2 76,1 3,2 69,7 5,228
DN80 3 88,9 3,2 82,5 6,771
DN100 4 114,3 3,6 107,1 9,269
avne cijevi prema DIN 2440
DN10 3/8 17,2 2,35 12,5
DN15 1/2 21,3 2,65 16,0
DN20 3/4 26,9 2,65 21,6
DN25 1 33,7 3,25 27,2
DN32 11/4 42,4 3,25 35,9
DN40 11/2 48,3 3,25 41,8
DN50 2 60,3 3,65 53,0
DN65 21/2 76,1 3,65 68,8
DN80 3 88,9 4,05 80,8
DN100 4 114,3 4,50 105,3
105
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Bakarne cijevi
bakarne cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sistema toplovodnog grija-
nja mogu se podijeliti:
- prema nainu isporuke
(ipkama 4-5 m i kolutovima 25-50 m),
- prema mehanikim svojstvima
(mekane R 220, polutvrde R 250 i tvrde R 280),
- prema nainu zatite
(bez zatite, s ovojnicom i predizolirane s PE ili PUR izolacijom).
Za izradu instalacija sistema toplovodnih grijanja koriste se beavne i vuene bakarne
cijevi.
Naziv artikla Pakovanje Jed. mjere
CijevCuukolutuf6x1 50/50 m
CijevCuukolutuf8x1 50/50 m
CijevCuukolutuf10x1 50/50 m
CijevCuukolutuf12x1 50/50 m
Naziv artikla Pakovanje Jed. mjere
CijevCuuPVC-uf15x1 50/1000 m
CijevCuuPVC-uf16x1 50/1000 m
CijevCuuPVC-uf18x1 50/900 m
CijevCuuPVC-uf22x1 25/500 m
CijevCuukolutuf16SMART 50/1000 m
CijevCuukolutuf18SMART 50/900 m
CijevCuukolutuf20SMART 50/800 m
FleksibilnebakarnecijeviCUSMART
TM
suneprevazieneusvakomtehnikomaspektu,ionepruajuvelikoolakanje
uinstalaciji.Njihovaizuzetnafeksibilnostomoguavahladnosavijanje,paakirunooblikovanjebezefektapam-
enja. Koritenje feksibilnih bakarnih cijevi CUSMART
TM
u vodovodnim i instalacijama centranog grijanja skrauje
vrijemeitrokovepostavljanja,pruajuisavrenusigurnost.FleksibilnebakarnecijeviCUSMART
TM
zadravajusvoje
fzikeitehnikeosobinetijekomcijelogsvogvijekatrajanjaipokrivenesugarancijomproizvoaaod30godina.
Debljina stijenke cijevi je 1mm (standardna debljina).
106
VODI
Polimerne cijevi
Polimerne cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sistema toplovodnog gri-
janja dijele se prema materijalu izrade, a najee koritene su:
a) polibutilenske PE-X cijevi
b) polibutilenske PE-Xc cijevi sa antioksigenskom barijerom:
c) vieslojne PEX-AL-PEXcijevi
PE-X za grijanje sa anti-
oksigenskom barijerom
PE-X za grijanje sa anti-
oksigenskombarijerom
Rifeng fex cijev mm Specifkacija Koliina(m) Veliinapakovanja(mm)
PE(X)
Vezivo
Zavarenaaluminijskacijev
B1-1216 200 700x230x700
100 600x230x600
B1-1418 200 800x230x800
100 650x230x650
B1-1620 200 850x230x850
100 680x230x680
B1-2025 100 800x230x680
50 650x230x650
B1-2632 100 1000x230x1000
50 850x230x850
Konstrukcija Rifeng
PE-X cijevi
vanjskipromjer16mm
Primjeroznaavanjacijevi:
unutarnjipromjer12mm
Pex-Al-Pexcijevzatoplu
vodu/grijanje
A-1216
Dimenzijecijevivanjski
promjerxdebljinastijenke
(mm)
Zapremina
(l/m)
Nominalna
teina(kg/m)
Dimenzijecijevivanjski
promjerxdebljina
stijenke(mm)
Zapremina
(l/m)
Nominalna
teina
(kg/m)
6x1.00 0.013 0.140 35x1.50 0.804 1.410
8x1.00 0.028 0.196 35x2.00 0.754 1.844
10x1.00 0.050 0.252 42x1.00 1.256 1.148
12x1.00 0.079 0.308 42x1.50 1.193 1.700
14x1.00 0.113 0.363 42x2.00 1.133 2.236
15x1.00 0.133 0.391 54x1.00 2.123 1.484
16x1.00 0.154 0.419 54x1.50 2.041 2.201
18x1.00 0.201 0.475 54x2.00 1.962 2.906
22x1.00 0.314 0.587 64x12.00 2.827 3.467
28x1.00 0.531 0.758 76.1x2.00 4.083 4.144
28x1.50 0.491 1.111 88.9x2.00 5.658 4.857
35x1.00 0.856 0.950 108x2.50 8.328 7.370
10
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Veliina
Vanjski
promjer
(mm)
Unutanji
promjer
(mm)
Debljina
(mm)
Teina
(g/m)
Sadraj
vode(l/m)
Mimalni
radijus
savij.*
PE-X/Al/PE-X
14x2 14,0 10,0 2,0 99 0,078 70(mm)
16x2 16,0 12,0 2,0 115 0,154 80(mm)
18x2 18,0 14,0 2,0 132 0,201 90(mm)
20x2 20,0 16,0 2,0 148 0,177 100(mm)
26x3 26,0 20,0 3,0 260 0,314 130(mm)
2.2. VRSTE SPOJEVA
Spojevi cijevnog razvoda sistema grijanja mogu biti izvedeni kao nerastavljivi i rastav-
ljivi i, s obzirom na to, najee se koriste sljedee tehnike spajanja:
1. za izvoenje nerastavljivih spojeva:
a) zavarivanje - za metalne materijale (eline i bakarne cijevi):
plinsko, elektroluno i u zatitnoj atmosferi,
b) lemljenje - za bakarne i precizne eline cijevi:
meko lemljenje i tvrdo lemljenje
c) lijepljenje - za polimerne cijevi,
d) pritiskom - za precizne eline, bakarne i vieslojne cijevi (tzv.presovanje),
e) pritisnom ahurom - za polimerne i vieslojne cijevi.
2. za izvoenje rastavljivih spojeva:
a) navojni spojevi: s dugim navojem, s maticom i sa steznim spojevima,
b) prirubnice,
c) cijevne spojke.
108
VODI
a) Priprema
cijevi
1.Rifengcijevisemogurezatisarezaemcijevi
2. Zaoblite i proirite krajeve cijevi i napravite
kosinunemanjuod2mm.
3. Runo savijanje - Cijev drite vrsto na oko 40
centimetaraudaljenostiodtokesavijanjaisavijte
natraenipoluprenik.
4.Savijanjesaalatomzasavijanje-Preciznijesa-
vijanjecijevisemoepostiisaalatomzasavijanje
rifengcijevi.
5.Oprezkodsavijanja-Minimalnipolupreniksavijanjabitrebaobitibar5putaveiodprenika
cijevi.Pazitedaneotetitecijevkodsavijanja,posebnokadsesavijanjevriruno.
Poprenipresjekmorabitiokomitnaosucijevi
109
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
b) Instalacija
press ftinga
1.Odaberitepravuveliinuftinga,uloakumet-
niteucijevigurajtesvedopregradnogprstenai
dokjecijevvidljivakrozkontrolniotvor.Posebnu
panjuobratitedaneotetiteO-prsten.
2.Odaberitepravuveliinustegeoznaenuna
kalupukojaodgovarapressftingu.
kontrolniotvor
3.Otvoriteeljuststegeipostaviteftingukalup,osigurajtedapregradniprstenpressftinganalijeetanonakalup.
4.Stisnite.Osigurajtedajekalupistidajeupotpunostizatvorenprilikomstezanja.
110
VODI
Cijev, fting i alat
za spajanje -
formiranje
cijevne mree
Fiting bakarni
Press Obini
Fiting crni
Vieslojni
111
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
2.3. POSTAVLJANJE CIJEVNOG RAZVODA
Osnovno pravilo pri postavljanju cijevnog razvoda je da se cijevi trebaju voditi uspo-
redno sa zidovima i stropom-podom. Instalacije se pri tome mogu postavljati pod-
bukno (u zidu), nadbukno (po zidu) ili kroz posebno izvedene kanale i okna. U svim
ovim sluajevima instalacije moraju biti privrene za podlogu i zatiene od korozi-
je na odgovarajui nain.
Kod podbuknog naina voenja instalacja u zid se urezuju kanali pri emu valja voditi
rauna o odreenim dimenzijama kanala, odnosno okna s obzirom na dimenzije zida
i njihovu izvedbu. U novije vrijeme sve je zastupljeniji i poseban vid naina postavlja-
nja instalacija-polaganje istih na i u pod. Ovaj vid instalacija cijevnog razvoda najvie
odgovara cijevima koje se isporuuju u kolutu a postavljaju se u jednom komadu od
razdjelnika-sabirnika do tijela za grijanje. Cijevi se prethodno zatite cijevnom izolaci-
jom ili se provuku kroz zatitnu PVC cijev (tzv. podbuknu) prije zalijevanja u beton.
Kod nadbuknog voenja instalacije, na odgovarajuim se mjestima postavljaju pri-
vrsni elementi iji su zadaci:
- preuzimanje mehanikih optereenja,
- preuzimanje toplinskih rastezanja,
- prilagoavanje promjeru instalacije,
- smanjenje prenosa buke,
- ostvarenje pogonske sigurnosti.
112
VODI
2.4. CIJEVNA IZOLACIJA
Toplinska izolacija cijevnog razvoda i drugih dijelova sistema grijanja slui za sprje-
avanje nepotrebnog odavanja toplote u okolinu, odnosno za smanjenje toplotnih
gubitaka. Ujedno materijali kojima se oblae cijevni razvod i drugi dijelovi sistema
grijanja ujedno mogu posluiti i za smanjivanje prenosa buke i vibracija na okolinu.
Materijali za toplotnu izolaciju su tvari iji je koefcijent toplotne vodljivosti manji od
0,1 W/mK. Uglavnom se isporuuju u obliku ve gotovih ploa (panela), cijevi ili polu-
cijevi potrebnog promjera pa se jednostavno postavljaju, a obzirom na sastav mogu
biti:
a) anorganskog porijekla (staklena vuna, kamena vuna, mineralna vuna),
b) organskog porijekla (prirodni: npr.pluto; umjetni: npr.pjenast, ekspandirani ela-
stomer na osnovi sintetikog kauuka)
Na materijale za toplinsku izolaciju se, osim na toplinsku vodljivost, postavljaju zahtje-
vi s obzirom na protupoarna svojstva i otpornost difuziji vodene pare.
Izolacija cijevna u kolutu l=25m Oznaka
f15x4mm-1/4 f42x4mm-5/4
f18x4mm-3/8 f48x4mm-6/4
f22x4mm-1/2 f60x4mm-2
f28x4mm-3/4 f76x4mm-21/2
f35x4mm-1
Izolacija cijevna u ipci l= 2m Oznaka
f15x9mm-1/4 f42x9mm-5/4
f18x9mm-3/8 f48x9mm-6/4
f22x9mm-1/2 f60x9mm-2
f28x9mm-3/4 f76x9mm-21/2
f35x9mm-1 f89x9mm-3
113
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
2.5. OSTALI ELEMENTI
CIJEVNOG RAZVODA
Ostali elementi cijevnog razvoda su:
- elementi za zatvaranje (kuglaste slavi-
ne, klapne, zaporni ventili, ventili sa pri-
rubnicom, ventili sa naglavkom, ventili sa
pravim sjeditem i naglavkom, ventil za
regulaciju i zatvaranje, ventil za jednoci-
jevni sistem, zatvarajui navijak),
- zasuni za zatvaranje,
- prigune klapne,
- nepovratne klapne i ventili,
- viekraki ventili,
- specijalni ventili (sigurnosni i dr.),
- regulatori pritiska,
- kompenzatori,
- odvajai kondenzata, neistoa i dr.
- elementi za ozraivanje,
- razvodnik i sabirnik,
- spojni elementi - fting i dr.
Ventilkuglastisaholend.1/2
Ventilkuglastisaprirubnicama
DN40NP6
Zasun3/8
Ventilmjeajui3/43/P
Ventilradijatorskikutni1/2
ARMAl
Ventilsatermostatskom
glavomkutni1/2ARMAl
Ventilsatermostatskom
glavomravni1/2ARMAl
Ventilsaterm.glavomravni
1/2HERZ
TermostatskaglavaD-EG
Ventilkup.term.ravni1/2za
jednocij.sistemHERZ
Ventilzajednocijevnisistemf
1/2termostatskiEK
114
VODI
Ventiluronskizajednocijevniili
dvocijevnisistem1/2Calef
Ventilusponski
sanavijkom1/2R438
GIACOMINI
SetventilskiD-EGzadvocijevni
sistem-ravniUCS1
SetventilskiD-EGzadvocijevni
sistem-kutniUCS2
Ventil-Hdvocijevni
ravni1/2-3/4
Navijakradijarorski1/2kutni
R16/2GIACOMINI
Navijakusponski1/2Calef
Ventilozrani1/2Calef
Ventilozrani
automatski3/4Calef
Ventilsigurnosni
1/26baraCalef
Razdjelnikkompletan
12izlaza
Razdjelnik12izlaza
saventilima
Razdjelniksapodventilom
12izlazaEK
Razdjelniknikl.1
2izlazabalansirajui
Razdjelnikmodularni
1R580MGIACOMINI
Razdjelnikmodularni
1saventilomzavrni
R585TGIACOMINI
KapicaCuf15
KoljenoCu90f15
KoljenoM.S.f15-1/2M
OSTALI ELEMENTI CIJEVNOG RAZVODA
115
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
lukzaobilazniCuMf15
PrijelazM.S.f28-1M
RedukcijaCu18-15
SpojnicaCuf35
TkomadCuf22
TkomadM.S.28-1/2-28
HolenderpressbronzanizaCu
Mf22-3/4
Koljeno90pressCuf28
Koljeno90pressbronza
f18-3/4
Koljeno90pressbronzanozidno
f15-1/2
OSTALI ELEMENTI CIJEVNOG RAZVODA
lukzaobilaznipressCuf15
PrijelazpressbronzaM
f18-3/4
TkomadpressCuf22-15-22
Koljeno90press16
RP12
Koljeno90presszidno
16-1/2RP139
Spojnicapress16
RP102
Spojnicapressprijelazna
16-1/2RP109
Tkomadpress26-20-26
RP151
PoluspojnicazaPe-Xcijevi
f16x2
116
VODI
3. rAdIjATOrI I OsTALA GrejnA TIjeLA
3.1. UVOD I PODJELA GREJNIH TIJELA
U pravilu, toplota koju proizvode generator toplote dospijeva pomou vode, zraka,
vodene pare te u rijetkim sluajevima ak i pomou elektrine struje do grejnih povr-
ina. U najiroj upotrebi je pri tome grijanje na vodu. Voda za grijanje preuzima toplo-
tu izvora u loitu i transportira je cjevovodima do grejnih tijela, a zatim se toplota
predaje u prostor u obliku konvekcije i zraenja.
Postoje dvije osnovne vrste sobnog grijanja po vrsti primjenjenog grejnog tijela:
- radijatorsko i
- panelno grijanje,
Veoma je veliki izbor grejnih tijela kao to su: radijatori, konvektori, ploasta grejna
tijela, cijevasta grejna tijela, paneli za grijanje, elektrina grejna tijela.
3.2. RADIJATORI
Radijatori su ogrjevna tijela sistema grijanja kod kojih se izmjena toplote odvija zrae-
njem i konvekcijom, a graeni su od jedne ili vie ogrjevnih povrina razliitog oblika,
izvedbe i veliine. Postoje razliiti oblici i konstrukcije ali pod pojmom radijatora da-
nas se uglavnom podrazumijevaju oni koji se koriste u centralnim sistemima toplo-
vodnog grijanja.
Radijatori se mogu podijeliti na dva osnovna naina:
a) prema materijalu izrade:
ljevanoeljezni, elini, aluminijski i od posebnih materijala,
b) prema izvedbi ogrjevnih povrina:
lankasti, ploasti, cijevni (tzv.kupaoniki) i u posebnim izvedbama.
Odabir radijatora
Dananji sistemi toplovodnih grijanja, a posebno etanih, trae radijatore koji brzo re-
agiraju i dostiu radnu temperaturu sa dostupnom cijenom i kvalitetnom regulacijom
to nije sluaj kod gusanih radijatora.
Osnovna veliina prema kojoj se dimenzioniraju i odabiru radijatori (i druga ogrjevna
tijela) je toplinski uinak koji je po iznosu jednak potrebama prostorije za toplotom.
Na osnovu toplotnog optereenja prostorije, a prema tehnikim karakteristikama
proizvoaa pristupa se izboru adekvatnog ogrjevnog tijela - radijatora. Pri tome se
mora voditi rauna o raznim detaljima kao to su: gabariti prostorije, broj vanjskih
zidova, visina parapeta, vrsta cijevnog razvoda, zahtjevi korisnika i dr. Ovdje posebno
11
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
treba voditi rauna o temperaturnom gradijentu jer je preporuljivo birati ga za sve
vie zastupljeno niskotemperaturno grijanje.
lankasti radijatori
lankasti ili rebrasti radijatori sastoje se od vie lanaka izraenih od tlano lijevanog
aluminija, lijevanog eljeza ili elika koji su meusobno povezani navojnim spojnica-
ma.
ekOnOMIk ALuMInIjskI rAdIjATOr
MODEL SE 690 SE 500S SE 350S SE-285
Avisinalanka mm 690 600 450 285
Bprikljunamjera mm 610 500 350 200
Cirinalanka mm 60 60 60 60
Dugradbenamjera mm 95 75 75 160
teinalanka kg 1,80 1,45 1,12 1,06
sadrajvodeulanku l 0,53 0,40 0,34 0,48
ogrjevnapovrina m
2
/l 0,44 0,37 0,26 0,25
toplinskiuinak90/70/20C W/l 168 129 98 105
toplinskiuinak75/65/20C W/l 131 101 78 84
toplinskiuinak55/45/20C W/l 65 52 40 45
eksponenttoplinskoguinka n 1,36 1,32 1,29 1,22
PremanormiDIN4703,odnosno,ISO3148,3150,
toodgovaraHRNM.E6.081iM.E6.082
D C >=50
1
0
0
B A
Radijatori Ekonomik izrae-
ni su tehnologijom zranog
lijeva od aluminijske slitine
ija korozijska stabilnost
garantira gotovo neogra-
nien vijek trajanja. Svojim
oblikom i bojom skladno
se uklapaju u svaki interijer
bez obzira da li je opremljen
klasinim ili suvremenim na-
mjetajem. Ljepota oblika i
toplina radijatora Ekonomik
stvaraju ugodan osjeaj si-
gurnosti toliko potrebne u
ivotu ovjeka.
118
VODI
sOLAr ALuMInIjskI rAdIjATOr
MODEL 700/80 600/80 500/80 350/80
Avisinalanka mm 776 676 576 426
Bprikljunamjera mm 700 600 500 350
Cirinalanka mm 81 81 81 81
Dugradbenamjera mm 80 80 80 80
teinalanka kg 1,67 1,54 1,33 1,01
sadrajvodeulanku l 0,43 0,38 0,34 0,30
ogrjevnapovrina m
2
/l 0,58 0,49 0,41 0,29
toplinskiuinak90/70/20C W/l 210 175 145 104
toplinskiuinak75/65/20C W/l 167 138 114 82
toplinskiuinak55/45/20C W/l 87 71 59 41
eksponenttoplinskoguinka n 1,27 1,30 1,31 1,35
PremanormiDIN4703,odnosno,ISO3148,
toodgovaraHRNM.E6.081iM.E6.082
D C 50
1
0
0
B A
Solar je aluminijski radijator
nove generacije. Nova estet-
ska linija radijatora Solar re-
zultat je paljivog istraiva-
nja elja kupaca.
Odlikuje se jednostavnou i
elegancijom oblika te odli-
nim termikim osobinama.
Izraen je od aluminijske
slitine koja omoguava brzi
prijenos topline, a zbog svo-
je korozijske stabilnosti ga-
rantira gotovo neogranien
vijek trajanja.
Na temelju eksperimentalnih ispitivanja i laboratorijskih analiza obavljenih na Fakul-
tetu strojarstva i brodogradnje Sveuilista u Zagrebu ustanovljeno je da radijatori
Ekonomik i Solar izraeni iz aluminijske slitine AlSi12Cu2 tijekom eksploatacije za-
dravaju stalnu kvalitetu unutranje povrine, te da se brzina korozije nalazi ispod
tolerantnih granica 0,1 mm/godinu (VDI-2035).
119
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
OrIOn ALuMInIjskI rAdIjATOr
D C 50
1
0
0
B A
MODEL 500/95 600/95
Avisinalanka mm 580 680
Bprikljunamjera mm 500 600
Cirinalanka mm 80 80
Dugradbenamjera mm 95 95
teinalanka kg 1,58 1,76
sadrajvodeulanku l 0,34 0,38
ogrjevnapovrina m
2
/l 0,51 0,61
toplinskiuinak TC W/l 163 185
toplinskiuinak TC W/l 128 145
eksponenttoplinskoguinka n 1,32 1,33
PremanormiDIN4703,odnosno,ISO3148,
toodgovaraHRNM.E6.081iM.E6.082
Izuzetnim dizajnom, izradom od alu-
minijske slitine koja omoguava brz
prijenos topline i gotovo neogranien
vijek trajanja te bogatstvom boja trea
generacija Lipovica radijatora nastavlja
tradiciju kvalitete prethodnika. Estetski i
tehniki usavren ORION u svaki e pro-
stor unijeti obilje topline i stila.
Ustanovljena brzina korozije je manja
od 0,03 mm/godinu. Pored ispitivanja
provedenih na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje Sveuilista u Zagrebu
kvaliteta se prati i tijekom proizvodnog
procesa. Kontrola poinje kemijskom
analizom taline i zavrava ispitivanjem
nepropusnosti pojedinog lanka i radi-
jatorske baterije.
120
VODI
98
80
I H
Pogled
straga
Pogled
sastrane
Pogled
sprijeda
MODEL CLAN N 5 CLAN N 6 CLAN N 7 CLAN N 8
Dubina mm 98,0 98,0 98,0 98,0
Visina mm 581,5 681,5 781,5 881,5
Udaljenostizmeuotvora mm 500 600 700 800
irina mm 80 80 80 80
Sadrajvode l 0,40 0,43 0,48 0,52
Masa kg 1,3 1,5 1,8 2,0
Izlaznasnagapoelementupri t50CpremaEN442 Watt 122 141 159 173
Izlaznasnagapoelementupri t60CpremaEN442 Watt 155 179 203 220
GLObAL vOx radijator
3
10
10
MODEL
Dimenzije u mm
f
Navoj
teina praznog
radijatora
sadraj vode
u litrama
Toplinski uinak UNI EN 442
Eksponent n.
A B C D T 50C T 60C
ukupna
visina
irina dubina
razmak
izmeu osi
Wat Kcal/h Wat Kcal/h
VOX800 890 80 95 800 1 2,21 0,56 181 156 231 199 1,33709
VOX700 790 80 95 700 1 1,95 0,53 164 141 209 180 1,32938
VOX600 690 80 95 600 1 1,68 0,50 146 126 185 160 1,31199
VOX500 590 80 95 500 1 1,45 0,46 127 127 161 139 1,30495
VOX350 440 80 95 350 1 1,12 0,35 95 95 120 103 1,28445
Komfor, energetska uteda i eksklu-
zivni dizajn. Posljednji nastao u kui
Global objedinjuje najbolje karakte-
ristike radijatora dosad. Sa radijatori-
ma Global regulacija temperature je
jednostavna i ekonomina. Tako se u
kratkom vremenu dobiva optimalna
temperatura za svaki prostor, ovisno
o osobnim potrebama sa znaajnom
energetskom utedom.
CLAn n rAdIjATOr
121
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Ploasti radijatori
Ploasti - elini radijatori sastoje se od tijela koje ini ogrjevna povrina, odnosno
ploa sa ravnom i glatkom vanjskom povrinom koja je izraena od elinog lima i
koja je najveim dijelom svoje unutranje povrine u dodiru sa ogrjevnim medijem.
Ploe se mogu postaviti u vie redova, a za poboljanje izmjene toplote na njih se
postavljaju tzv. konvekcijske lamele.
U odnosu na lankaste imaju nekoliko osnovnih prednosti:
- razmjerno male ugradbene dimenzije
- glatke povrine za izmjenu toplote ime se olakava odravanje i ienje
- kompaktna izvedba to olakava odabir, isporuku i ugradnju.
Model Model 11 Model 21
Visina 300 400 500 600 750 900 300 400 500 600 750 900
W/mpri75/65/20 524 661 793 919 1103 1276 753 951 1140 1321 1585 1834
n-koefcijent 1,29 1,30 1,30 1,30 1,30 1,32 1,29 1,29 1,30 1,31 1,31 1,33
Teina(kg/m) 7,95 10,60 13,25 15,90 19,88 23,85 13,55 18,07 22,58 27,10 33,88 40,65
Sadrajvode(l/m) 1,65 2,20 2,75 3,30 4,13 4,95 3,20 4,27 5,33 6,40 8,00 9,60
Model Model 22 Model 33
Visina 300 400 500 600 750 900 300 400 500 600 750 900
W/mpri75/65/20 962 1226 1473 1687 2024 2347 1313 1657 1987 2303 2764 3196
n-koefcijent 1,29 1,31 1,31 1,31 1,32 1,33 1,30 1,30 1,31 1,32 1,32 1,34
Teina(kg/m) 13,55 21,07 26,33 31,60 39,50 47,40 23,05 30,73 38,42 46,10 57,63 69,15
Sadrajvode(l/m) 3,20 4,33 5,42 6,50 8,13 9,75 4,60 6,13 7,67 9,20 11,50 13,80
Tabela izlaznih podataka
Ulaz 75C
Izlaz 65C
Tempsobe 20C
T 50C
ferrOLI PLOAsTI rAdIjATOr
122
VODI
d-eG PLOAsTI rAdIjATOr
sA uGrAenOM
usPOnskOM CIjevI
tip 10, E 11b, BEK 22, DK 33, DKEK
sirina
(L) mm
visina (H) mm
300 500 600 900 300 500 600 900 300 500 600 900 300 500 600 900
400
193 297 345 479 286 436 508 712 510 784 940 1228 706 1076 1237 1708
152 234 272 378 226 344 401 562 402 618 742 969 557 849 976 1347
500
241 372 431 599 358 545 635 890 638 980 1176 1536 882 1346 1547 2135
190 293 340 473 282 430 501 702 503 773 927 1211 696 1062 1220 1684
600
289 446 517 719 429 654 762 1068 765 1176 1411 1843 1058 1615 1856 2561
228 352 408 567 339 516 601 843 604 927 1113 1454 835 1274 1464 2021
700
337 520 603 839 501 763 889 1246 893 1371 1646 2150 1235 1884 2165 2988
266 410 476 662 395 602 702 983 704 1082 1298 1696 974 1486 1708 2358
800
386 594 690 958 572 872 1016 1424 1020 1567 1881 2457 1411 2153 2474 3415
304 469 544 756 452 688 802 1124 805 1237 1484 1938 1113 1699 1952 2695
900
434 669 776 1078 644 980 1143 1602 1148 1763 2116 2764 1588 2422 2784 3842
342 528 612 851 508 774 902 1264 905 1391 1669 2181 1253 1911 2196 3031
1000
482 743 862 1198 716 1089 1270 1780 1275 1959 2351 3071 1764 2691 3093 4269
380 586 680 945 565 860 1002 1405 1006 1546 1855 2423 1392 2123 2440 3368
1100
530 817 948 1318 787 1198 1398 1958 1403 2155 2586 3378 1940 2960 3402 4696
418 645 748 1040 621 945 1103 1545 1107 1700 2040 2665 1531 2335 2684 3705
1200
578 892 1034 1438 859 1307 1525 2137 1530 2351 2821 3685 2117 3229 3712 5123
456 703 816 1134 677 1031 1203 1686 1207 1855 2226 2908 1670 2548 2928 4042
1300
627 966 1121 1557 930 1416 1652 2315 1658 2547 3056 3992 2293 3498 4021 5550
494 762 884 1229 734 1117 1303 1826 1308 2009 2411 3150 1809 2760 3172 4379
1400
675 1040 1207 1677 1002 1525 1779 2493 1785 2743 3291 4299 2470 3767 4330 5977
532 821 952 1323 790 1203 1403 1967 1408 2164 2597 3392 1948 2972 3416 4715
1500
723 1115 1293 1797 1073 1634 1906 2671 1913 2939 3527 4607 2646 4037 4640 6404
570 879 1020 1418 847 1289 1504 2107 1509 2319 2782 3634 2088 3185 3660 5052
1600
771 1189 1379 1917 1145 1743 2033 2849 2040 3135 3762 4914 2822 4306 4949 6830
608 938 1088 1512 903 1375 1604 2248 1610 2473 2968 3877 2227 3397 3904 5389
1700
819 1263 1465 2037 1216 1852 2160 3027 2168 3331 3997 5221 2999 4575 5258 7257
646 997 1156 1607 960 1461 1704 2388 1710 2628 3153 4119 2366 3609 4149 5726
1800
868 1337 1552 2156 1288 1961 2287 3205 2295 3527 4232 5528 3175 4844 5567 7684
685 1055 1224 1701 1016 1547 1804 2529 1811 2782 3339 4361 2505 3822 4393 6063
1900
916 1412 1638 2276 1359 2070 2414 3383 2423 3722 4467 5835 3352 5113 5877 8111
723 1114 1292 1796 1073 1633 1905 2669 1911 2937 3524 4604 2644 4034 4637 6399
2000
964 1486 1724 2396 1431 2179 2541 3561 2550 3918 4702 6142 3528 5382 6186 8538
761 1172 1360 1890 1129 1719 2005 2809 2012 3091 3710 4846 2784 4246 4881 6736
2200
1060 1635 1896 2636 1574 2397 2795 3917 2805 4310 5172 6756 3881 5920 6805 9392
837 1290 1496 2079 1242 1891 2205 3090 2213 3401 4081 5330 3062 4671 5369 7410
2400
1157 1783 2069 2875 1717 2615 3049 4273 3060 4702 5642 7370 4234 6458 7423 10246
913 1407 1632 2268 1355 2063 2406 3371 2414 3710 4452 5815 3340 5096 5857 8084
2600
1253 1932 2241 3115 1860 2832 3303 4629 3315 5094 6113 7985 4586 6997 8042 11099
989 1524 1768 2458 1468 2235 2606 3652 2615 4019 4823 6300 3619 5520 6345 8757
2800
1350 2080 2414 3354 2003 3050 3557 4985 3570 5486 6583 8599 4939 7535 8660 11953
1065 1641 1904 2647 1581 2407 2807 3933 2817 4328 5194 6784 3897 5945 6833 9431
3000
1446 2229 2586 3594 2147 3268 3811 5341 3825 5878 7053 9213 5292 8073 9279 12807
1141 1759 2040 2836 1694 2579 3007 4214 3018 4637 5565 7269 4175 6369 7321 10104
Iskustvo u proizvodnji radijatora u posljednjih 50 godina,
brino kompjutersko projektiranje, proirena nauna istra-
ivanja, estetski izgled, veoma visok uinak i odlian kvali-
tet primjenljiv pri montai svih sistema tedljivih grijanja,
rezultirao je nastankom jednog univerzalnog radijatora.
D-EG LUX-uNi radijatori su proizvedeni sa est ulaza, tako
postoji mogunost za klasinu montau cijevi izvan zida
sa strane - odnosno kod novogradnje primjenjivane do-
nje - ugradnje cijevi
u izvedbi sa ventili-
ma. Ako se odabere
metoda ugradnje sa
donjim ugraenim
ventilima primjenju-
jui D-EG uNi Tech
sistem ugradnje, u
vaem stanu e se vi-
djeti samo iskljuivo
radijator bez cijevi i
termostatska glava
za podeavanje tem-
perature u pojedinim
prostorijama.
uNi Tech sistem za
grijanje je komple-
tan, estetski dopad-
ljiv i tedi energiju
kod radijatorskog
grijanja, kao i kod
podnog grijanja. Do
posljednjih detalja
razraena brza i ef-
kasna tehnologija
montae se sastoji
do posljednjeg ele-
menta od D-EG-ove
palete proizvoda. Po-
ev od D-EG LUX uNi
- radijatora do razlii-
tih cijevnih sistema,
preko neophodnih
sastavnih dijelova
sistema iri se sve do
kotlova.
123
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
D-EG radijator 6 izlaza.
Jedini takav na tritu!
124
VODI
Cijevni (kupaoniki) radijatori
Cijevni radijatori se sastoje od dvije ili vie elinih cijevi postavljenih vodoravno
ili okomito koje su na odgovarajui nain spojene na krajevima - najee zavariva-
njem.
MeTAL-As
CIjevnI rAdIjATOrI
elini kupaoniki radijator je proizvod koji je danas
postao standard u opremanjima svih kupaonikih
prostora. Proizveden je od visokokvalitetnih varenih
elinih cijevi prema svim danas vaeim standar-
dima. Zahvaljujui kvaliteti materijala i proizvodnog
procesa u skladu sa meunarodnim normama stan-
darda ISO9001:2000 kupaoniki radijator je postao
standardno kvalitetno rjeenje koje je odlino pri-
hvaeno na svim tritima. Kupaoniki radijator se
proizvodi kao ravan ili zaobljen pod imenom RON-
DO. Zahvaljujui svom dizajnu kupaoniki radijator
je idealno rjeenje za zagrijavanje i koritenje kao
suaa runika , sa ili bez dodatnih nosaa. Razno-
likost dimenzija u kojima se proizvodi ostavlja mo-
gunost prilagodbe svakom prostoru, od najmanjih
do najveih kupaonica. Standardno se isporuuje
u bijeloj boji, no prema eljama kupca mogua je
i proizvodnja u boji prema RAL karti. Uz kupaoni-
ki radijator u kompletu dolazi sav ovjesni prikljuni
pribor osim ventila i prigunice.
Visina H - mm irina L - mm Toplinski uinak 90/70/20C (wat)
974
450 484
500 548
600 664
750 807
1325
450 645
500 731
600 869
750 1074
1676
450 843
500 947
600 1130
750 1380
125
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
3.3. POSTAVLJANJE RADIJATORA
Osnovni prikljuci radijatora dati su na ilustracijama:
a) prikljuci s jedne strane - priklju-
ak polaznog voda na gornjem dijelu,
apovratnogvodanadonjemdijelu
pol.
pov.
pol.
pov.
b) prikljuci s razliitih strana - prikljuak
polaznog voda na gornjem dijelu, a povrat-
nogvodanadonjemdijelu
pol. pov.
c) prikljuci s razliitih strana - oba
prikljukanadonjemdijelus
kratkospojenimvodom
d) prikljuci s jedne strane-obaprikljuka
na donjem dijelu izvedena kao jednostavan
jednocijevniventil
pol.
pov.
e) prikljuci s jedne strane - oba
prikljuka na donjem dijelu izvedena
kao jednostavan jednocijevni ventil s
kratkospojenimvodom
f) prikljuci s jedne strane-obaprikljuka
sdonjestraneizvedenakaojednostavanjed-
nocijevniventil
pol.
pov.
pol. pov.
Osnovni naini prikljuivanja radijatora
Najmanja potrebna udaljenost pri ugradnji radijatora
50
1
0
0
40
4
0
7
0
r
u
b

n
i

e
40
4
0
6
5
7
0
a) radijatorpostavljennazid
bezsmetnjiizmjenitopline
b) radijator ugraen u niu - mogue
smanjenjeuinkado15%
c) radijatorzaklonjenpokrovom-mogue
smanjenjeuinkado15%
126
VODI
Postavljanje radijatora
- Radijatori se mogu upotrebljavati u svim instalacijama grijanja sa toplom vodom do
90C
- Mogu se instalirati u sistemu koristei eline, bakarne ili termoplastine cijevi
- Postavljanje radijatora se vri upotrebom sljedeih distanci: ne manje od 5 cm od
zida, ne manje od 10 cm od poda (DIN 4701) i ne manje od 10 cm od police ili ivice
prozora
- Da bi izbjegli probleme vezane za taloenje i koroziju kada se u sistemu za grijanje
koriste razliiti metali preporuuje se da se PH vode provjeri (poeljno je da PH vode
bude izmeu 6.5-8) kao i da se koriste odgovarajui aditivi koji sprjeavaju ove pro-
bleme, prema preporuci proizvoaa.
- Preporuujemo instalaciju plivajuih automatskih ili runih ozranih ventila radi
maksimalne sigurnosti i uinkovitosti.
- Da bi se izbjegli problemi sa zrakom koji moe biti prisutan u sistemu grijanja ili pro-
blemi sa velikim pritiskom preporuujemo da ne zatvarate u potpunosti ventil.
- Ako je potrebno da izolirate jedan ili vie radijatora od navedenih problema prepo-
ruljivo je staviti ozrane automatske ventile na svaki radijator.
- Za izbor radijatora koristiti tehnike kataloge iz kojih se moe oitati predvieni
toplotni uinak pri radnom reimu 70/55 C, prema preporukama vodeih proizvo-
aa radijatora dobija se bolja udobnost i osjeaj komfora nego na radnom reimu
90/70C.
- Izbjei postavljanje prepreka izmeu radijatora i grijanog prostora (zavjesa moe
smanjiti stepen iskoritenja radijatora do 30%).
Treba napomenuti da je sistem grijanja poeljno zatititi od eventualnog smrzavanja,
korozije i stvaranja kamenca. Zato se isti nakon uspjeno obavljene hladne, tople hi-
draulike probe i ispiranja sistema pune sa adekvatnom tenou na bazi glikola i
omekane vode.
Temperatura smrzavanja Termofriz Voda
-36C 50% 50%
-30C 45% 55%
-25C 40% 60%
-18C 33% 67%
-15C 30% 70%
Prema asTM d 1384
12
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
3.4. SISTEMI PODNOG I OSTALIH POVRINSKIH GRIJANJA
Sistemi povrinskog grijanja kao ogrjevna tijela koriste graevinske elemente, odno-
sno povrine prostorije: pod, zid i strop, pri emu se toplota izmjenjuje zraenjem i
konvekcijom, a s obzirom na ogrjevnu plohu dijele se na: podne, zidne i stropne.
Uobiajeno i najrasprostranjenije danas je tzv. podno grijanje. Ono ima niz prednosti
u odnosu na radijatorsko grijanje, ali je ogranienih mogunosti pa zahtjeva prilikom
gradnje koritenje graevinskih elemenata koji osiguravaju visok stepen termoizola-
cije objekta. Zbog toga je kod nas prihvatljiva primjena kombinacija podnog sa radija-
torskim grijanjem, pogotovo na objektima sa slabijom termoizolacijom. Postoje etiri
osnovne izvedbe sistema povrinskog grijanja s obzirom na izvedbu podloge:
podnaobloga
estrih
cijevsekundarnogkruga
folijazasprjeavanjeprolaskapare
slojtoplinskeizolacije
nosivapodloga
4
5
m
m
a) izvedba u mokrom i suhom estrihu s polaganjem na podlogu
b) izvedba u mokrom i suhom estrihu s polaganjem u estrih
c) izvedba u suhom estrihu s polaganjem u pokrovni sloj (za elektrina podna grijanja)
d) izvedba u suhom estrihu s uleitenjem u toplinskoj izolaciji
6
5
m
m
4
5
m
m
podnaobloga
estrih
cijevsekundarnogkruga
folijazasprjeavanjeprolaskapare
slojtoplinskeizolacije
nosivapodloga
podnaobloga
estrih
pokrovnisloj
grijaielement
slojtoplinskeizolacije
nosivapodloga
podnaobloga
estrih
razdjelnisloj-folijazaspjeavanjeprolaskapare
cijevsekundarnogkruga
nosivilim
sistemskaploa-slojtoplinskeizolacije
nosivapodloga
Izvedbe podnog grijanja s obzirom na izvedbu podloge
128
VODI
Najee koritena je varijanta a - izvedba podnog grijanja u mokrom i suhom estrihu
s polaganjem na podlogu sa debljinom estriha 45 mm.
Dimenzioniranje sistema podnog grijanja je dato u normama DIN 4725.
Podno grijanje radi sa temperaturnim gradijentom 45/40C (50/45C u rubnoj zoni)
te zato toplotna mo podnog panela iznosi 70-100 W/m, odnosno 100-175 W/m u
rubnoj zoni.
Osnovna ogranienja kod podnog grijanja su:
- maksimalna temperatura ogrjevnog medija u potisnom vodu iznosi 45C (50C),
- maksimalna povrinska temperatura poda iznosi 29C u boravinoj zoni, 33C u sani-
tarnim prostorima, 35C u rubnoj zoni (do 1 m od vanjskog zida sa prozorom),
- maksimalni pad pritiska u krugovima podnog grijanja je 25-35 kPa.
Zbog gore datih ogranienja sistem podnog grijanja zahtjeva primjenu odreenog
naina termoregulacije koja se moe voditi preko:
- maksimalne temperature ogrjevnog medija u potisnom vodu,
- maksimalne temperature povrine podnog panela,
- unutranje temperature prostorije.
Setovi za podno grijanje
129
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
dimenzioniranje sistema podnog grijanja vri se iskljuivo proraunom, a ne na
osnovu iskustva.
Cijevni razvod sistema povrinskog toplovodnog grijanja sastoji se od primarnog i se-
kundarnog kruga. Primarni dio ine polazni i povratni vodovi od izvora topline do raz-
djelnog ormaria smjetenog u prostoriji, a sekundarni dio polazni i povratni vodovi
ugraeni u ogrjevnu povrinu prostorije, koji zapravo predstavljaju ogrjevno tijelo. Za
formiranje primarnog kruga koriste se najee bakarne cijevi u ipci, a za formiranje
sekundarnog kruga u pravilu se koriste polimerne cijevi u kolutu (polipropilenske-PP,
polibutenske-PB i polietilenske-PE). Osnovni dijelovi sekundarnog kruga dati su na
ilustraciji, a duine cijevi istih za uobiajene razmake cijevi po jedinici povrine date su
u tabeli. Dimenzije cijevi i duine krugova pri tome se odreuju uz ogranienja, kako
se u njima ne bi pojavili ekstremno visoki padovi pritiska pri emu okvirne vrijednosti
iznose 25-35 kPa.
Osnovni dijelovi sekundarnog kruga
razmak cijevi t, mm
duina cijevi po jedinici
povrine l m/m
75/80 13,3/12,5
150/160 6,6/6,25
225/240 4,4/4,16
300/320 3,3/3,12
Duina cijevi po jedinici povrine
za uobiajene vrijednosti
cijevnog razmaka
rAZdjeLnICI eMMeTI
130
VODI
Ormari sa razdjelnikom za podno grijanje
IZOLACIjskI PAneL ePs LATrO
- panel sa folijom 55 mm
- panel bez folije 55 mm
Traka rubna Giacomini Emulzija za estrih Giacomini
131
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Prenos toplote s ogrjevne povrine u prostoriji ovisi o protoku ogrjevnog medija i
razlici temperatura polaznog i povratnog voda, dimenziji i razmaku cijevi (75-300
mm), duini ogrjevnog kruga, ogrjevnoj povrini, modelu koji je koriten u proraunu
i temperaturi zraka u prostoriji. Svi navedeni parametri se moraju u proraunu paljivo
ukomponirati.
Broj ogrjevnih krugova ovisi o potrebnom toplinskom optereenju, veliini i obliku
prostorije te tehnikim mogunostima. Pri tome se ogrjevni krug uobiajeno razvodi
na etiri osnovna naina:
a)jedankrugzacijelupovrinu b)jedankrugzacijelupovri-
nusguerasporeenim
cijevimauobrubnojpovrini
c)odvojenikrugovizabora-
vinuiobrubnupovrinu
c)jedankrugzacijelupovr-
inusazasebnimizdvojenim
krugomuobrubnojpovrini
etiri osnovne izvedbe spiralnog razvoda cijevi
u ogrjevnim povrinama podnog grijanja
hladna i topla hidraulika proba sistema podnog grijanja
(dIn 4725, dIn 18560 i dIn en 1264).
Nakon montae i ugradnje cijevi te privrenja cijevi za podlogu, treba pristupiti ispi-
tivanju instalacije - postupak je:
1. zatvoriti glavne prikljune armature za opskrbu
2. iskljuiti osjetljive mjerne instrumente
3. puniti svaki krug vodom
4. ozraiti promatrani ogrjevni krug
5. evidentirati temperaturno stanje medija u instalaciji
6. jednako postupiti sa svakim toplinskim krugom
7. kada se u cjelosti napuni instalacija (ozrai) staviti pod hidrauliki pritisak 6 bar za
deklarirani tlak od 4 bar
8. ostaviti instalacije pod pritiskom punih 24 sata. Ako nema putanja, staviti pod pri-
tisak od 10 bara narednih 24 sata.
Potrebno je paljivo postupati sa cijevima. Nakon zavrene probe ostaviti instalaciju
pod manjim pritiskom od 4 bar radi nasipanja estriha, ostaviti sve dok se ne zavri
proces suenja estriha.
132
VODI
Estrih se treba nanositi samo pri temperaturama iznad 5C i za vrijeme povezivanja
(cementni estrih minimalno 21 dan, a anhidritni estrih prema preporukama proizvo-
aa - minimalno 7 dana) mora se zatititi od smrzavanja. Nepropusnost se mora osi-
gurati neposredno prije i u toku nanoenja estriha.
Nakon toga potrebno je izvriti toplu probu sistema podnog grijanja i to tako to e
se isti tretirati:
- radnim temperaturama od 25C tri dana,
- radnim temperaturama od 45C (50C) -maksimalno doputena 60C etiri dana, na-
kon ega (po ohlaivanju podnog panela-estriha) se moe pristupiti nanoenju zavr-
nog-pokrivnog sloja (keramike ploice, kamene ploe, laminat ..).
eksPAndIrAnI POLIsTIren (ePs)
Toplotna izolacija podova
Kako uraditi toplotnu izolaciju podova ovisi prvenstveno od vrste poda. U praksi razli-
kujemo dva osnova tipa: brodski i plivajui pod.
Plivajui
pod
Brodski
pod
tankistiropor(EPS-T)
parket,keramikaisl.
betonskaploa
PVCfolija
stiropor(EPS-20iliEPS-25)
stiropor(EPS-T)
hidroizolacijailiPVCfolija
betonskiestrih
drvenegredice
brodskipod
PVCfolija
stiropor(EPS-15)
hidroizolacijailiPVCfolija
betonskaploa
133
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Redoslijed radnji kod izvedbe plivajueg poda
Obzirom da je izvedba plivajueg poda neto sloenija ukratko emo pojasniti redo-
slijed radnji pri izvedbi takvog poda.
1. Oistiti i nanijeti
podlogu
2. Nanijeti predpremaz za
hidroizolaciju
3. Postaviti hidroizolaciju
4. Postaviti diletacionu
traku
5. Postaviti EPS table, pre-
poruljivo u dva sloja
6. Prekriti table PVC
folijom
7. Nanijeti estrih
134
VODI
4. POTrOnA TOPLA vOdA (PTv)
4.1. UVOD I PODJELA
Sistemi za pripremu potrone tople vode slue za zagrijavanje pitke vode, a zbog sli-
nosti sa sistemima grijanja promatraju se kao jedna cjelina i esto se izvode sa istim
izvorom topline.
U njihove se osnovne dijelove ubrajaju:
- odgovarajue izveden izvor topline (samostalan ili u sastavu sa sistemom grijanja),
- cijevni razvod potrone tople vode(PTV-a) od izvora do izlivnih mjesta koji moe biti
gravitacijski-jednocijevni ili pumpni sa recirkulacionim vodom,
- sigurnosni i regulacijski elementi.
Preporuljive temperature na koje se voda treba zagrijati iznose:
- za kupanje 35-45 C
- za kuhinjske potrebe 55-60 C
4.2. DIMENZIONIRANJE SISTEMA PTV-a
Dimenzioniranje sistema potrone tople vode u obiteljskoj kui se radi prema:
Modelpotroaa Oprema Potronja,l/d
1 Umivaonik,tukabina,perilicasua 15-47
2 Umivaonik,obinakada,perilicasua 33-56
3 Umivaonik,velikakada,perilicasua 48-71
4 Umivaonik,obinakada,tukabina,perilicasua 22-54
Modeli potroaa u proraunu godinje potronje PTV-a
135
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
4.3. OPREMA SISTEMA PTV-a
Kao izvori topline sistema PTV-a u stanovima, obiteljskim kuama i zgradama razne
namjene najee se koriste: mali protoni ili plinski zagrijai, tzv. brzogrijalice, veliki
protoni ili cirkulacijski elektrini ili plinski zagrijai, akumulacijski zagrijai sa spre-
mnikom u raznim izvedbama s obzirom na energente, kombinirani kotlovi za sistem
grijanja i pripremu PTV-a, solarni sistemi, toplinske podstanice (ako je zgrada spojena
na toplinarski sistem).
Sigurnosna oprema u sistemima za pripremu PTV-a obuhvaa razne sigurnosne i re-
gulacijske elemente ija vrsta i namjena ovise o izvedbi i volumenu sistema te ener-
gentu zagrijaa.
Kombinirani bojleri
Tipska oznaka EGVK 81.21 RLI/RDI
Obim (l) 80
Snaga grijaa (W) 20
Napon (V) 230
Radni tlak (MPa) 0,6
1)
Vrijeme zagr. na max.temp. 85+-5C (h) 3,6
Masa grijalice/sa vodom (kg) 35/116
Nain prikljuenja na vodovodnu instalaciju zatvoreni(tlani)
Zatita spremnika od hranja emajliMgkatoda
Stupanj zatite kuita IP24
Toplinska izolacija tvrdapoliuret.pjena
TEHNIKE KARAKTERISTIKE IZMJENJIVAA TOPLINE
Radni tlak (MPa) do0,6
Povrina izmjenjivaa (m
2
) 0,19
Najvia ulazna temp. grijueg sredstva (C) 85
2)
Snaga izmjenjivaa topline (kW) 4,1
a
c
d
f
i
b
e
G1/2
h
1
0
0
lijeviprikljuakG3/4
Desni
prikljuak
G3/4
eGvk 81.21 rLI/rdI
kOMbInIrAnI bOjLer
1)
Vrijediakojeulaznatemperaturavodeizvodovodneinstalacije10C.
2)
Vrijediakojeulaznatemperaturagrijuegsredstva70C,temperaturavodeizvodovodneinstalacije15C,izlaznatemperaturavode40C.
Ugradbene
mjere (mm)
EGVK 81.21
RLI/RDI
a 505
b 795
c 290
d -
e 110
f 282
h 355
i 592
136
VODI
8 6 5 8
2
8 4 5 8
8 4 5 8 10
7
1
8
9
3
toplavoda
8 10
odvod
1-ElBIbojler
2-Sigurnosniventil
3-Ekspanzionaposuda
4-Cirkulacionapumpa
5-Ventil
6-Reducirtlaka
7-Zraniventil
8-Ventil
9-Magnezijumanoda
10-Termometar
Tip(Centrometal) SKB80 SKB100 SKB120 lKB100 lKB120
Zapremina l 80 100 120 100 120
irina mm 475 475 475 475 475
Duina mm 800 940 1080 940 1080
Cijevniizmjenjiva m
2
0,38 0,42 0,42 0,42 0,42
Prikljuakcjevnogizmj. R 3/4 3/4 3/4 3/4 3/4
Dovodhladnevode R 1/2 1/2 1/2 3/4 3/4
Odvodtoplevode R 1/2 1/2 1/2 3/4 3/4
Cirkulacijskivod R 1/2 1/2 1/2 1/2 1/2
Prikljuak V 230 230 230 230 230
Elektrinigrija kW 2 2 2 2 2
Teina kg 31,4 35,4 39,8 36,0 40,5
Max.radnipretlak bar 6 6 6 6 6
13
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
5. dIMOvOdnA InsTALACIjA
5.1. OPI DIO
Dimovodna instalacija je sistem koji slui za odvod dimnih gasova od loita izvora
topline sistema grijanja-kotla u okolicu, a njeni osnovni dijelovi su:
- loite izvora topline,
- dimovodni nastavak-dio loita koji povezuje loite i spojnu dimovodnu cijev,
- spojna dimovodna cijev-spoj loita od dimovodnog nastavka do prikljuka na dim-
njak,
- prikljuak na dimnjak-dio dimnjaka koji povezuje spojnu dimovodnu cijev s dimnja-
kom,
- dimnjak-okomiti kanal u zgradi ili izvan nje koji se sastoji od nosive konstrukcije s
jednom ili vie unutarnjih cijevi za protok dimnih plinova, i
- oprema -dijelovi namjenjeni za odravanje , regulaciju i ostvarenje sigurnog pogo-
na.
U sklopu instalacije grijanja jedan od najvanijih dijelova je dimnjak, jer ako se dim-
njakom ne osigura dovoljan propuh, ugraeni kotlovi zakazuju sa radom. Radi toga
istom treba prilikom dimenzioniranja posvetiti dunu panju, jer su greke na pogre-
no dimenzioniranom dimnjaku faktiki neispravljive bez radikalnih graevinskih za-
hvata.
Osnovne vrste dimnjaka:
a) prema vrsti izrade
- jednoslojni (zidani od jednog sloja opeke),
- vieslojni (sastoji se od unutranje cijevi, zrani meuprostor
ili izolacija i vanjskog nosivog elementa),
- sa ogranienom otpornou na temperaturu i vlagu
(kod niskotemperaturnih odnosno kondenzacijskih loita),
b)prema materijalu unutranje cijevi
- od opeke,
- amotni,
- keramiki,
- nehrajui (od nehrajueg elinog lima),
- polimerni-plastini (za kondenzacijska loita),
- stakleni za (za niskotemperaturna i kondenzacijska loita), i dr.
138
VODI
5.2. DIMENZIONIRANJE I IZBOR DIMNJAKA
Svrha dimnjaka je da dovede zrak potreban za sagorjevanje, osigura normalno stru-
janje u loitu i odvede gasove koji nastaju sagorjevanjem. Kod odreivanja svijetle
mjere i visine vertikalnog dimnjaka treba prije svega voditi rauna o preporukama
proizvoaa izvora topline - kotla, a isto treba prepustiti strunim licima.
Proraun dimnjaka dat je u normama DIN 4705.
Samo pravilno dimenzionisan dimnjak osigurava punu funkcionalnost projektovanog
kotla i ispunjenja strogih ekolokih zahtjeva.
Izbor dimnjaka za kotlove loene ugljem
Korisnavisinadimnjaka(m)
N
o
m
i
n
a
l
n
i

t
o
p
l
i
n
s
k
i

k
a
p
a
c
i
t
e
t

(
k
W
)
P
o
t
r
e
b
n
i

t
l
a
k

d
i
z
a
n
j
a

(
v
l
a

n
a

s
i
l
a
)

k
o
t
l
a

z
a

g
r
i
j
a
n
j
e

(
P
a
)
Kotaozagrijanjespotrebnimpodtlakom
Temperaturaplinasagorijevanja
nakrajukotlat
w
=240C
240C
DIN 4705 Dio 1.
139
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Pored navedenog mora se voditi rauna kod odabira dimenzija dimnjaka i o fzikim
barijerama kao to su visina krova, blizine susjednih objekata, makro lokacije objek-
ta i drugo sa aspekta negativnog uticaja vjetra. Tako npr. kuni dimnjaci prema DIN
18160 trebaju imati minimalan presjek-svijetli otvor 13,5x13,5 cm, odnosno 13 cm,
a minimalna visina je 4m.
Krajnja taka dimnjaka ne mora prelaziti nivo objekta ali ne smije biti ni puno ispod
istog zbog moguih problema od vjetra.
Izbor dimnjaka - ogranienje vezano za visinu u odnosu na krov
Najee koriteni dimnjaci su vieslojni: graevinski ozidani ili metalni montani, koji
se esto naknadno rade uz objekat. Isti su dati u narednim ilustracijama.
Dimnjaci
Izolovani rosfrajni dimnjaci. Unutarnji uraen od kvalitetnog
nehrajueg lima W.nr. 1.4404 ili 1.4571 (0,6mm) i vanjskog
W.nr. 1.4301 (0,5mm) visokog sjaja. Izolacija od kamene vune
debljine 30mm. Odlike dimnjaka: otpornost na plinove i viso-
ke temperature, uteda pri loenju, nekondenzira, prenosivi
su, laki su od zidanih dimnjaka.
vIesLOjnI MeTALnI
dIMnjAk
140
VODI
300
13.Zazavretakdimnjakajeprikladnabetonskaploasalimenimventu-
rijusom.
12.Ispodkrovneploepostavljasedistancionarozetaodbakarnogilialu-
minijskoglima.
11.Izmeugornjeivicekeramikedimovodnecijeviidonjestranekrovne
ploemorabitirazmak2mmzasvakimetarvisinedimnjaka,odnosnomi-
nimum3cmzbogneometanogirenjakeramikecijevi
10. U hladnom dijelu zgrade i nad krovom stavlja se fasadna obloga koja
dodatnozatiujedimnjakodatmosferskihpadavinaihlaenja.Ovuzati-
tumoramoizvestiprijeupotrebedimnjaka.Sastojiseod2cmtervola(10A)
izmeukeramikecijeviiplatafasadneobloge.
9. Konzolna ploa koja preuzima teinu obloge dimnjaka montira se na
plat(9A)neposrednoispodkrova.
8. Otvor u meuspratnoj tavanici mora biti vei za nekoliko cm od kera-
mike dimovodne cijevi da bi se ispunio tvrdom izolacijom (stiropor, tre-
vol). Kroz meuspratnu konstrukciju zgrade ugrauje se dimovodna cijev
zajednosaplatom.
7. Na visini potrebnoj za prikljuak pei se postavlja odbojni plat sa pri-
kljukomzakotao(pe).Okosvihprikljuakapotrebnojeobmotatiizola-
cionupletenicu.
6.Izolacionupletenicuizrezatinakomadedugetolikodasekrajeviprekla-
pajuzaoko5cmistavljatitamogdjesespajajuplatevi.Izmeuplatai
keramike dimovodne cijevi mora ostati zrani prostor, a malter ne smije
dodirivaticijevi.
5. Zatim se poloi odbojni element plata za vrataca za ienje u okru-
gli otvor, tako da je spoljna ivica lijeba keramike cijevi odozgo. One se
spajajusmjesomamotnogbranaivodenogstakla,kojasemoekoristiti
oko 30 minuta i koja se nanosi na iste i suhe ivice lijebova. Poslije tog
vremenamasaovrsne.
4. Preko toga se postavi odbojni plat kod kojeg se moe ukloniti ravna
stranicazbogmontiranjavratanacazaienje.
3.Zidaseprodunimcementnimmalterom.
2.Otvorprvogplataispunisebetonomdopolovinevisine(16,5cm)ime
se postie pomjeranje spoja plata i keramike dimovodne cijevi za 16,5
cm.
1.Prekopripremljenogtemeljaihidroizolacijepoloiseprvielemenatpla-
ta koji je otvoren na gore u produnom cementnom malteru. Temelj za
dimnjakeseizlivazajednosatemeljomkue.
ekOLOkI dIMnjAk
200
100
5
0
Pravilno Pogreno
Minimalnevisine
dimnjakaiotvora
Proizvoa preporuuje montau ekolokog dimnjaka
prema svom uputstvu za montau.
13.VENTURIJUS
12.KROVNAPlOA
11.DIlATACIONIZAZOR
10A.IZOlACIJA
10.FASADNAOBlOGA
9.KONZOlNAPlOA
9A.PlAT
8.TVRDAIZOlACIJA
6.IZOlACIONAPlETENICA
7.PRIKlJUAKZAKOTAO
3.PRODUNICEMENTNIMAlTER
4.ODBOJNIPlATZAVRATACA
5.PRIKlJUAKZAIENJE
2.BETON
1.TEMElJ
141
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
dIMOvOdne CIjevI I kOLjenA
DIMOVODNO KOLJENO mm f130 f150 f160 f180 f200 f250 f300
Teina kg 2,3 2,9 3,1 3,5 3,9 5,5 11,6
DIMOVODNA CIJEV l=500 mm f130x500 f150x500 f160x500 f180x500 f200x500 f250x500 f300x500
Teina kg 3,3 3,8 4,1 4,5 5,1 6,3 11,3
DIMOVODNA CIJEV l=1000 mm f130x1000 f150x1000 f160x1000 f180x1000 f200x1000 f250x1000 f300x1000
Teina kg 6,6 7,6 8,2 9,0 10,2 12,6 22,6
Dimovodne cijevi i koljena
Dimovodna koljena i cijevi namijenjena su za jed-
nostavno, brzo i sigurno prikljuenje svakog tipa
kotla na dimnjak u objektu.

Karakteristike dimovodnih koljena i cijevi:
- Izraena su od elinog lima (RSt 37.2), debljine 2
mm, osim promjera 300 mm koji je izraen iz lima
debljine 3 mm.
- Povrinski su zatiena postupkom plastifcira-
nja.
- Dimovodne cijevi i koljena s jedne strane su pro-
irena u duini cca. 40 mm, tako da se lako i jedno-
stavno meusobno spajaju.
- Dimovodna koljena izraena su iz tri dijela (se-
gmenta), podesiva pod kutom od 0-90, sa ugrae-
nim otvorom za ienje.
dIMOvOdne CIjevI
I kOLjenA
142
VODI
usluge economica
Ono po emu se Economic razlikuje od drugih trgovakih poduzee je injenica da
Economic sa svojim kupcima eli izgraditi partnerski odnos i pruiti im kompletnu
uslugu - od pomoi prilikom izbora optimalnog i najprikladnijeg proizvoda na tritu
pa sve do servisiranja kupljenih proizvoda. Sve ovo je doprinijelo da nas prepoznaju i
prihvate brojni kupci u zemlji i inozemstvu.
Economic nudi sljedee usluge:
- Usluge projektnog biroa
- Usluge instaliranja i montae
- Usluge servisiranja u i van garantnog roka
- peditersko-transportne usluge
- Ugostiteljske usluge
- Usluge marketinga
- Prodaja i obuka za rad sa poslovnim software-om WICO
usLuGe PrOjekTnOG bIrOA
U sastavu Economica djeluje projektni biro koji prua sljedee usluge:
Konsalting
struno savjetovanje i usaglaavanje pri odabiru sistema grijanja
Specifkacija materijala
izrada popisa artikala za odabrani sistem, nain grijanja, na osnovu kojeg se u Malo-
prodajnom centru Economic radi predraun materijala
Idejno rjeenje
izrada shematskih crtea na osnovu Vaeg priloenog materijala, kao i odreivanje
okvirne cijene odabranog naina grijanja
Investicijski projekt
izrada tehnikih crtea s detaljnim tehnikim podacima, specifkacijom materijala te
konanom cijenom Vae investicije
Glavni projekt
brzo, efkasno i pouzdano projektiranje glavnih mainskih termotehnikih instalacija
143
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Usluge Projektnog biroa se obraunavaju na sljedei nain:
- konsalting - 15,00 KM
- specifkacija - 15,00 KM
- idejno rjeenje - 30,00 KM
- investicijski projekt - 150,00 KM
- glavni projekt - po ugovoru
Potrebno je naglasiti da Economic ove usluge, osim izrade glavnih projekata, svojim
kupcima i partnerima prua besplatno, ukoliko obave kupovinu u Economicu.
usLuGe InsTALIrAnjA I MOnTAe
Economic prua sljedee usluge instaliranja i montae:
- termotehnikih instalacija
- klima ureaja
- hidromasanih sistema i tu kabina
- montaa kuhinja, uredskog namjetaja i trgovake opreme
iz proizvodnog programa
Usluge instaliranja i montae termotehnikih instalacija, klima ureaja, hidromasa-
nih sistema i tu kabina se vre po ugovorenoj cijeni u zavisnosti od vrste i obima
poslova. Economic nudi i usluge tehnikog nadzora nad izvoenjem radova termo-
tehnikih instalacija i klimatizacije u stambenim i poslovnim objektima.
usLuGe servIsIrAnjA
Kvalitetni kadrovi i vrhunski opremljen servis garancija su da ete sa naim proizvo-
dima biti zadovoljni tokom njihovog cijelog ivotnog ciklusa. Za veliki broj artikala iz
prodajnog asortimana Economica za koje je u garantnom listu navedeno da je Eco-
nomic ovlateni serviser nudimo brzu i efkasnu uslugu servisiranja na obostrano za-
dovoljstvo. Takoer, nudimo i uslugu servisiranja van garantnog roka. Na sve pruene
usluge servisiranja dajemo garanciju.
POGOdnOsTI ZA InsTALATere
1. Kupac u maloprodaji
2. Kupac u veleprodaji
3. Kupac u Franiznoj mrei Economic
4. Edukacije
5. Prezentacije
144
VODI
6. Strune ekskurzije
7. Usluge projektnog biroa
8. Koritenje alata
9. Prijevoz robe
10. Financijsko-raunovodstveni konzalting
11. Ugovoreni poslovi
12. Rezervacije sobe
13. Korisnik kartice Club Inter96
14. Povrat neutroene robe
15. Marketinki materijal
16. Reklamna odjea
17. Usluge servisa u garantnom roku
18. Radni sastanci
145
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Osnovni pojmovi, simboli i mjere u grijanju
OsnOvnI POjMOvI TehnIke GrIjAnjA
sistem grijanja su svi elementi (izvori topline, ogrjevna tijela, razvod,regulacija, op-
skrba energentom itd.) koji u nekom objektu slue za grijanje prostorija.
Izvor topline je glavni dio sistema grijanja i u njemu dolazi do pretvorbe energije iz
njenog primarnog oblika ili izvora (npr. kemijske energije goriva, elektrine, Suneve
itd.) u toplinu. U lokalnom je sistemu grijanja objedinjen s ogrjevnim tijelom, tj. njime
se prostorija zagrijava izravno (npr. plinska pe, kamin na drva, elektrina grijalica i
sl.) dok kod centralnih sistema grijanja izvor topline najprije zagrijava prikladni pri-
jenosnik energije (voda) koji se potom do ogrjevnih tijela smjetenih u prostorijama
prenosi odgovarajuim cijevnim razvodom.
Loite je dio izvora topline u kojemu dolazi do pretvorbe kemijske energije goriva u
toplinu procesom izgaranja. Toplina se pri tome pomou odgovarajueg izmjenjivaa
topline prenosi izravno na prostoriju ili na prikladni prijenosnik energije.
razvod je dio centralnog sistema grijanja koji slui za prijenos toplinske energije do
prostorija pomou odgovarajueg prijenosnika energije (najee tople vode).
Prijenosnik energije ili ogrjevni medij - uglavnom se koriste topla ili vrela voda,
para ili topli zrak.
Ogrjevno tijelo je dio sistema grijanja koji slui za prijenos topline na prostoriju.U
lokalnim je sistemima grijanja ogrjevno tijelo ujedno izvor topline, dok kod centralnih
sistema grijanja predstavlja zaseban element (npr. radijator, cijevi podnog grijanja,
toplovodni zrani zagrija zraka i sl.).
standardni kotao je izvor topline u centralnim sistemima grijanja s konstantnim
temperaturama polaznog i povratnog voda 90/70 C te izlaznom temperaturom di-
mnih plinova 230-300 C, odnosno kod kojeg su pogonske temperature ograniene
njegovom izvedbom (prema Direktivi 92/42/EC).
niskotemperaturni kotao je izvor topline u centralnim sistemima grijanja koji ima
mogunost trajnog pogona pri temperaturi povratnog voda izmeu 35-40 C te kod
kojeg pri odreenim okolnostima moe doi do kondenzacije vodene pare iz dimnih
146
VODI
plinova( prema Direktivi 92/42/EC), odnosno kod kojeg se zahvaljujui njegovoj izved-
bi temperatura u izmjenjivau topline moe spustiti do 40 C ili nie (prema HRN EN 303).
kondenzacijski kotao je izvor topline u centralnim sistemima grijanja kod kojeg po-
stoji mogunost iskoritavanja topline kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova,
odnosno latentne topline ili energije promjene agregatnog stanja vode iz parovitog
u kapljevito pri emu dolazi do izdvajanja vodene pare u kapljevitom obliku, kao kon-
denzat.
uinak (Q) je veliina koja pokazuje koliko neki izvor topline u jedinici vremena na
neki prijenosnik energije ili na neposrednu okolicu (prostoriju) moe predati toplin-
ske energije.
nazivni toplinski uinak (Q
N
) je najvei doputeni uinak nekog izvora topline koji
se pri trajnom pogonu moe predavati prijenosniku energije ili neposredno okolici,
a odreuje ga proizvoa ureaja. Kod plinskih ili uljnih kotlova za centralno grijanje
jednak je gornjoj granici podruja toplinskog uinka.
nazivno toplinsko optereenje (Q
opt
) je toplinski uinak koji je odreen u odnosu na
donju ogrjevnu vrijednost, a po iznosu je jednak toplinskom uinku izgaranja.
normalni stepen iskoristivosti (k) je osnovna vrijednost za usporeivanje izvora
topline. Izraunava se na temelju pet vrijednosti djelominog optereenja prema od-
govarajuim dnevnim vanjskim temperaturama iz kojih se dobiva pet pojedinanih
stupnjeva iskoristivosti iz kojih se potom kao srednja vrijednost rauna normalni stu-
panj iskoristivosti.
14
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
OsnOvnI sIMbOLI u TehnICI GrIjAnjA
R.b. Simbol Opis
1. Cijevizagrijanje
2. Kotlovi
3. Kombiniranibojler
4. Ekspanzionaposuda
5. Pumpa
6. Duplexpumpe
7. Ploastiradijator
8. Rebrastiradijator
9. Cijevniradijator
10.
Ogrjevnotijelo
(openito)
R.b. Simbol Opis
11.
-Kalorifer
-Ventilkonvektor
12. Izmjenjivatoplote
13. Ozraniventil
14. Ozraniventil
15.
Kompenzator
(openito)
16. Diletacijskalira
17. Zaporniventil
18.
Zaporniventilsa
elektromotornim
pogonom
19. Filter
20. Kutniventil
148
VODI
R.b. Simbol Opis
21. Nepovratniventil
22. Troputiventil
23.
Troputiventilsaelektro
motornimpogonom
24. etveroputiventil
25.
etveroputiventil
saelektromotornim
pogonom
26. Redukcijskiventil
27. Radijatorskiventil
28. Radijatorskipodventil
29.
Radijatorskiusponski
ventil
R.b. Simbol Opis
30.
Radijatorskiventil
saelektromotornim
pogonom
31.
Ventildiferencijalnog
pritiska
32. Termometar
33. Manometar
34. Kutnisigurnosniventil
35. Razdjelnikventilski
36. Razdjelnikpodventilski
37. Referentnaordinata
38. Prirubnikispoj
149
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Fizika veliina
Jedinica
Naziv Oznaka
Duina Metar m
Masa Kilogram kg
Vrijeme Sekunda s
Jainael.struje Amper A
Temperatura Kelvin K
Jainasvijetla Kandela cd
Koliinaenergije Mol mol
OsnOvne Mjere u GrIjAnju
Osnovne veliine u SI sistemu
Fizika veliina Defnicija Oznaka Odnos prema osnovnim veliinama SI sistema
Sila Masaubrzanje N
(Njutn)
Pritisak Sila/Povrina
Pa
N/mm
2
Rad SilaPut J
(Dul)
Snaga Rad/Vrijeme W
(Watt)
150
VODI
Fizika veliina Defnicija Oznaka Odnos prema osnovnim veliinama SI sistema
Toplota Energija J
(Dul)
Provodljivosttoplote Kapacitet/PutTemp.razlika W/mK
Spec.topl.kapacitet Energija/MasaTemprazlika J/kgK
Elektrinikapacitet JainastrujeVrijeme C

(Kulon)
Elektrininapon El.rad/Jainael.struje V
(Volt)
Elektriniotpor Napon/Jainael.struje
(Om)
Prostornikut
Povrinaloptinogisjeka/
Kvadratloptinogradijusa
sr
(Steridijan)
Jainasvjetlosti
Ja.svjetlostiProstornikut/
Povrina
lx
(luks)
151
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Gorivo Donja toplotna mo
Gornja toplotna
mo
Max. emisija CO
2
(kg/kWh) u odnosu na
donja topl. mo gornja topl.mo
Kameniugalj 8,14kWh/kg 8,41kWh/kg 0,350 0,339
Koks 7,50kWh/kg 7,53kWh/kg 0,420 0,418
Mrkiugalj(sirovi) 2,68kWh/kg 3,20kWh/kg 0,380 0,343
Briketiodmrkoguglja 5,35kWh/kg 5,75kWh/kg 0,312 0,354
loenouljeEl 10,08kWh/l 10,57kWh/l 0,290 0,298
loenouljeT 10,61kWh/l 11,27kWh/l 0,200 0,273
Zemniplinl 8,87kWh/m
n3
9,76kWh/m
n3
0,200 0,182
ZemniplinH 10,42kWh/m
n3
11,42kWh/m
n3
0,200 0,182
Gradskiplin 4,48kWh/m
n3
5,00kWh/m
n3
0,200 0,179
vane veliine u odnosu na sI sistem
Jedinice za energiju: preraunavanje
Jedinica J kWh kcal kg EU
1J=Nm=1Ws 1 2,77810
-7
2,3910
-4
3,4210
-8
1kWh 3,610
6
1 860 0,123
1kcal 4,18710
3
1,16310
-4
1 1,4310
-4
1kgEU 2,92710
7
8,14 7,010
3
1
Jedinice za pritisak: preraunavanje
Jedinica Pa kPa bar mbar mm WS atm at Torr lb/in
2
1N/m
2
=1Pa 1 10
-3
10
-5
10
-2
0,102 9,8710
-6
1,0210
-5
7,510
-5
1,4510
-4
1kPa 10
3
10
-2
10
-2
10 102 9,8710
-3
1,0210
-2
7,50 0,145
1bar 10
5
1 1 10
3
1,0210
4
9,8710
-1
1,02 750 14,5
1mbar=1hPa 10
2
10
-3
10
-3
1 10,2 9,8710
-4
1,0210
-3
0,75 1,4510
-2
1mmWS 9,81 9,8110
-5
9,8110
-4
9,8110
-2
1 9,710
-5
10
-4
7,410
-2
1,4510
-3
1atm 1,0110
5
1,0110
2
1,0110
-5
1,0110
5
1,0310
4
1 1,033 760 14,7
1at 9,8110
4
98,1 0,981 981 10
4
0,968 1 735 14,22
1Torr 133 0,133 1,3310
-3
1,33 13,6 1,3210
-3
1,3610
-3
1 1,910
-2
1lb/in
2
6,8910
3
6,89 6,910
-2
68,9 703 6,810
-2
7,010
-2
51,7 1
Exa=10
18
PPeta=10
15
TTera=10
12
GGiga=10
9

MMega=10
6
kKilo=10
3
hHekto=10
2
daDeka=10
1
Prefksi za oznaavanje
dDeci=10
-1
cCenti=10
-2
mMili=10
-3
Mikro=10
-6
nNano=10
-9
pPiko=10
-12
fFemto=10
-15
aAtto=10
-18
ZA INSTALATERE
CENTRALNOG GRIJANJA
Zato je ova broura u vaim rukama?
Publikacija koju imate u rukama je s razlogom nala put
do vas.
Namijenjena je svima onima koji imaju dodira sa pro-
jektiranjem, uvoenjem, odravanjem i koritenjem cen-
tralnog grijanja....
Namjera nam je bila obraditi ovu temu na pristupaan
nain, potom je publicirati i pozabaviti se distribuci-
jom. Ovo prvo izdanje nai e se ispod 5000 krovova.
Na pitanje koliko dugo zagrijavamo svoje domove, svi
bismo se zamislili i potom dali otprilike ovakav odgo-
vor:
Kalendarski, zima traje tri mjeseca.
U naoj kontinentalnoj klimi stanove zagrijavamo due
od est mjeseci.
A koliki su nam tek gubici u tom periodu??
Sredstva koja izdvajamo za taj period znaajna su.
Zato smo ukazali kako se dugoronim razmiljanjem
i promiljenim ulaganjem znaajno smanjuju trokovi
koje imamo gotovo svi.
Kako poboljati kvalitetu ivota, na mogu, dostupan
nain? Kako ujedno biti njean prema prirodi....?
ta je najbolje u vaem sluaju? Mi smo ponudili ne-
koliko mogunosti.....
Zakljuit ete sami.
Mi ostajemo uvijek Economic, Va partner...
I na kraju...
U
cijelom lancu tr-
govina i drugih
poduzea - lanica Club Inter 96 kupci
imaju zagarantiran minimalni popust od 3% kao i
vee popuste ovisno o poduzeu i ugovoru. Pri tome svaka la-
nica zadrava pravo da daje i vee popuste. Provjerite kakve su pogod-
nosti koje Vam nudimo!
- club inter 96 - jo povoljnija kupovina!
- jedna kartica - popust u lancu trgovina!
- tedite i kad kupujete!
- vaa vjernost je nagraena!
- nagradne igre...
Zato
postati
lan
Cluba
Inter 96?
N
a
g
r
a

u
j
e
m
o
p
o
v
j
e
r
e
n
j
e
i
v
j
e
r
n
o
s
t
!
N
a

i
k
u
p
c
i

s
u
p
r
i
v
i
l
e
g
i
r
a
n
i
.
155
kontakt osobe:
Organizacijska jedinica naziv radnog mjesta Telefoni
sektor komercijalnih poslova Direktor SKP 713-747, 718-(311)
sluba nabave Voditelj slube nabave 714-831, 718-(332)
Termoinstalacije i oprema Voditelj poslovnice 718-(318), 718-(330)
sluba veleprodaje Voditelj slube veleprodaje 714-831, 718-(312)
sluba maloprodaje
Voditelj SM 718-(329)
Odjel 1 710-353, 718-(327), 711-589
Odjel 2 (a/v bijela tehnika, alati) 718-(328)
Projektni biro
Voditelj projektnog biroa 718-(309)
Samostalni projektanti 718-(360), 718-(350)
servisna sluba Voditelj servisne slube 718-(324)
Napomena: brojevi u zagradama su ujedno i lokali. Pozivni broj: ++387 30
156
elja za ugodnim i zdravim ivotom motivira nas da sve ee vodi-
mo rauna o kvaliteti zraka koji udiemo, o energiji koju troimo i
zagaenju koje sami proizvodimo koritenjem raznih ureaja. Vivax
cool ureaji dizajnirani su vodei rauna o prirodi, potronji energije
te stvaranju ugodnog i zdravog prostora. Vivax cool koristi ekoloki
prihvatljive plinove R407C i R410A, a potronja energije je optimalna.
Stvaranje zdravog unutarnjeg prostora, te smanjenje koliine prai-
ne, dima, bakterija postie se ventilacijom, flitriranjem i kontrolom
vlage. Vivax cool klima ureaji opremljeni su razliitim fltrima koji
omoguavaju proiavanje zraka, te funkcijama koje olakavaju
upravljanje i upotrebu.
Model: ACP-18CH50AEB
Tip: zidni split sistem
Kapacitet hlaenja: 5,2 kW
Kapacitet grijanja: 5,5 kW
Ekoloki plin: R407C
Energetska klasa (g/h): D/D
EER koefcijent: 2,66
COP koefcijent: 2,89
Funkcionalnosti: autorestart, sleep mode, timer
Ostalo: flter protiv praine, aktivni karbonski flter
Ulazna snaga hlaenja: 1950 W
Ulazna snaga grijanja: 1900 W
Protok zraka: 800m
3
Kapacitet odvlaivanja: 1,90 l/h
Buka (UJ): 35-41 dB(A)
Buka (VJ): 56 dB(A)
Garancija: 36 mjeseci (uz redoviti servis)
15
Kralja Trvtka b.b. Tel./fax: 030/713-745
www.economic-vitez.com
pitanja
i
odgovori
Hvala na panji!
www.economic-vitez.com