P. 1
mjesečev sjetveni kalendar za 2012

mjesečev sjetveni kalendar za 2012

|Views: 10,626|Likes:
Published by Jakob Goldstein

More info:

Published by: Jakob Goldstein on Apr 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/11/2013

pdf

text

original

M.

ARIATHUN

2012
Mjesecev sjetveni kalendar
JEDINI PRIJEVOD NA HRVATSKI JEZIK S DOPUSTENJEM AUTORA

za poljodjelce, vrtlare i pcelare
Maria Thun i Matthias K. Thun

Drustvo za razvoj biolosko-dinarnkkoq gospodarenja

---

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052

Suvremenom covjeku u civiliziranim drustvirna postalo je jasno da hoce Ii ostvariti puninu zivota, pored osiguranja kvalitetne materijalne egzistencije, mora zivjeti u skladu s prirodnim zakonima i zakonima svemira. Iz takve se svijesti razvila ekologija kao znanost 0 suzivotu svih zivih organizama u prirodi, njihovom djelovanju na okolinu u kojoj zive te 0 djelovanju okoline na njih. U skladu s navedenim velik broj Ijudi koji se bave proizvodnjom hrane nastoji proizvesti sto kvalitetniju hranu, a da njihova djelatnost pritom ne narusava prirodnu ravnotezu. Takoje spontano nastao citav niz ekoloskih metoda u poljoprivredi. Najrazvijenija od njih je blolosko-dinarnicka metoda, ito stoqa sto ona nije samo metoda uzgoja zdrave hrane usmjerena ka postizanju harmonije u prirodi nego uzirnajuci u obzir vodecu ulogu covjeka kao najsvjesnijeg bica naseqa planeta omogu6uje mu da radeci i privredujuci istodobno razvija svoju osobnost. Ova metoda zahtijeva od covjeka da sve svoje snage i sposobnosti stavi u sluzbu napretka coviecanstva. Pored toga ona, prema dosadasniirn pokazateljima, osim sto oorzava ekolosku ravnotezu djeluje iscjeljuju6i tame gdje je coviek svojim neodgovornim postupcima ovu ravnotetu narusio. Osnovu biolosko-dinarnickoq naclna gospodarenja cine smjemice koje svaki pojedinac rnoze provesti u djelo u skladu sa svojom vlastitom osobnoscu. Rezultat takvog naclna rada je zdravlje pojedinca, njegovih bliznjih te zdravlje cijele planete Zemlje. Vodena ovim idejama Bernarda Orehovec je na Ivanje, 24. lipnja 2005., u Cakovcu osnovala Drustvo za razvoj biolosko-dinarnickoq gospodarenja Duga plus, sa ciljem da ovaj nacin gospodarenja priblizi ekoloski osviiestenim poljoprivrednim proizvodacirna diljem Hrvatske. Uzimajuti u obzir covieka kao cjelovito bite, osim popularizacije bioloskodinarnickoo poljodjelstva, vrtlarstva, vocarstva, vinogradarstva i pcelarstva, djelatnostima drustva Duga plus poticu se i podriavaju biolosko-oinarnicka nacela i znanja na svim podruqima zivota.

SJETVENIKALENDAR
2012

S VREMENIMA SADNJE, OKOPAVANJA, SJ ETVE I ZETVE TE DANIMA POVOLJNIM ZA RAD PCELARA 2012.

TEMELJEM ISTRAZIVANJA ZVJEZDANIH KONSTELACIJA SASTAVILI

Maria Thun i Matthias K. Thun

NASLOV IZVORNIKA Aussaattage Verlag Thun & Thun 0-35216 BiedenkopfiLahn, Rainfeldstr. 16 Jahrgang 50

IZDAVAC "Ouga plus" Drustvo za razvoj blolosko-dinarnicko; Cakovec ZAIZDAVACA Bernarda Orehovec
UREDNICA Bernarda Orehovec TISAK LETIS Pretetinec Cakovec 2011.

gospodarenja

Sva prava pridriana. Prepisivanje, fotokopiranje, elektronska obrada u cjelini ni djelomicno NIJE DOPUSTENO. Kupnjom svog primjerka Kalendara pornazete rad Drustva i izdavanje prijeko potrebne literature 0 biodinamici na hrvatskom jezlku.

I
2

Drustvo za razvoj biolciko-dinamitkoq gospodarenja

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052 "Duga plus" Drustvo za razvoj biolosko-dinarnickoq gospodarenja je nevladino, nestranacko i neprofitno drustvo osnovano s ciljem podizanja svijesti pojedinca i zajednice 0 nuznosti zivljenja sukladno prirodnim zakonima primjenom biolosko-dnamicke metode u poljodjelstvu, vrtlarstvu, vocarstvu, vinogradarstvu i pcelarstvu te njezine popularizacije uz medusobnu pornoc i podrsku clanova Drustva usmjerenih ka uzgoju namirnica naivise kakvoce bez umjetnih gnojiva, kemijskih zasfitnih sredstava i sl. u skladu s prirodnim zakonima.

PRISTUPNICA
za dana prijatelja Drustva za razvoj biolosko-dinarnickoq gospodarenja "Duga plus" Clanorn prijateljem postaje se ispunjavanjem pristupnice i placaniern clanarine. Clanovi prijatelji dobivaju clansku iskaznicu koju potpisuje predsjednica Drustva te ce biti obaviesteni 0 aktivnostima Drustva. Clanovi prijatelji se obvezuju da ce redovito placati clanarinu te da ce uredno obaviestavaf tajnicu Drustva 0 svakoj promjeni adrese, telefonskog broja i drugih podataka navedenih u pristupnici. IME I PREZIME ADRESA Postanski broj i MJESTO BORAVISTA Drzava TELEFONSKI i pozivni broj ZANIMANJE JMBG Datum rodenja

FAX
Zavrsene skole

E-MAIL

Navedite ukratko razlog zbog kojega zelite biti clan prijatelj Drustva Navedite na koji nacin zellte sudjelovati u radu Drustva Navedite koje podrucie rada Orustva vas osobno zanima Potpis ovlastene osobe, datum i pecat Potpis clana prijatelja

SADRZAJ
Kruh nas svagdasnji 5 Pedeset godlna Sjetvenog pnruenlka - Pogled unatrag 6 Pokusi u vezi s cuvanlern proizvoda 8 Pokusi u vezi svladavanja korova _........................................................................................................... 9 Pokusi u vezi s bolestima biljaka .. 9 Pokusi u vezi s upotrebom pekuce koprive 10 Pokusi u vezi sa zivotinjskim stetocinama 11 Razvoj pripravaka Iz kravljeg gnoja po Mariji Thun _ oo. 12 Zodijak 14 Trigonl 14 Sidericki put Mjeseea 15 Mjesecevi lukovi 16 Nasa podjela blljki 17 Kako razumjeti upute u kalendaru? _ _.... .. 18 Raspored - naert proizvodnje za 2012. godlnu 19 Sijecanj 2012 20 Pcelarenje 23 Veljaca 2012 24 Dani sjetve za drvece i grmollke biljke u 2012. g 27 Oiujak 2012 28 Izrada pripravka iz kravljeg gnoja po Mariji Thun 31 Travanj 2012 32 Branje biljaka za pripravke 35 Svibanj 2012 36 Lipanj 2012 : 40 Potetni tecajevl biodinamike 43 Srpanj 2012 46 Konstelaeijski pokusl s biljkama _ 47 Kolovoz 2012 48 Rujan 2012 52 Listopad 2012 56 Vrijeme za sjecu crveca posebne kvalitete 59 Prerada mlijeka 59 Studeni 2012 60 Raieni kruh za zdravlje 63 Nas laboratorij 63 Prosinae 2012 64 "Duga plus" 68 o radu drustva "Duga plus" , 69 Biljeske 70 Pristupniea drustvu "Duga plus" 71

3

Walter Tnun, Staro cvietuce stablo tresnje, akvarel 1976., 41x55cm
Staro cvjetuce stab/o treinie. Walter Thun uvijek se iznova odusevljavao stanm slablima; makar su vee djelomicno odumrfa, ona joS uvljek cuvaju svoj karakler. Tako takoder iova cudesna stara tresnja koja DCito ne mote vise hranltl sve sa tivotom i dusevno5Cu proiete grane. Voljeni pogled umjetnika joj svakako godi. Kao izraz tivota, koj; se nsslavlja, Walter Thun sscuveo je kontrast izmedu oslarjelog, tamnog slabla ; svjetlom punih cvJetova na samom drvu, dok u pOladini takoaer sjaje mlado grmlje ; atvece.

4

KRUH NAS SVAGDASNJI Ovaj put cu vas povesti na jed no putovanje. Nakon osnivanja prvog biolosko-dlnamickog drustva "liva zemlja" (1995. godine) zajedno s predsjednieom Ziatom Nanlc krenula sam na putovanje. Strucno putovanje organlzirala je Meta Vrhune, predsjedniea drustva "Ajda" iz Siovenije. Kao i sva putovanja, I ovo je bilo odlicno organizirano i isplanirano. Radost je bila tim veca jer smo znaJi da putujemo na imanje Marije Thun, autoriee ovog naseg prirucnika, Prvog dana putovanja posjetili smo vinograde u Franeuskoj. gdje je Marija Thun sa sinom Mathiasom pomagala da se biodinamicka metoda primijeni u vinogradarstvu. Nakon razgledavanja vinograda uz predavanje uslijedlla je degustaeija. Tu sam doiivieta jedno prekrasno Iznenadenje. Uz sir je posluien i kruh. Nisam se mogla suzdriati te sam povikala nas kruh. Prepoznala sam, naime, okus medimurskog kruha koji sam naSIa u dalekoj Franeuskoj. Na rno]e pitanje peku Ii ga sami, odgovorlll su mi da ga kupuju u pekari. Bila sam sretna sto sam ponovno osjetila okus kruha iz mog kraja pa makar bilo to daleko u Europi. Put nas je vodio dalje. Radovali smo se kada smo ugledali Imanje na kojem zivi i radl Marija Thun sa svojom obitelji. Razgledali smo pokusne pareele na kojima uzgaja oko 60 vrsta iitariea, rnedu koJIma je i psentca kola je pronanena u piramidi u Egiptu. Ta je psenica cekala oko 5000 godina da je pronadu ali je jos sacuvala klijavost. Nakon razgledavanja vrta, laboratorija i galerlje Waltera Thuna na put nas je ispratila jaka kisa kOja kao da je pricekala da vidimo sve sto je imala za pokazati nasa domacca Do povratka u nase Medimurje bile je dosta vremena za razmisllanle. Ta razmisljanja I ideje pogotovo su danas aktualne. U Donjem Kraljeveu u MMimurju poielio se roditi dr. Rudolf Steiner, jedan od veda covjecanstva i utemeljilelj biodinamicke poljoprivrede koju provodi Marlja Thun, kao i mi clanovi "Duge pius". Bog nam je podario najljepsu zemlju mogu napraviti sve sto iele. Sada je sve koji i mi znamo ispecf), prekrasno more ponovno vracalu. Mislim da jos mozerno Steineru. i najljepse more na svijetu gdje iive vrijedni i radisnlljudl koji na nama da poveiemo kruh kojeg sam nasla u Franeuskoj (a za bolji razvoj turizma i turiste koji to prepoznaju i uvijek se vratiti izgubljeno jer mi to dugujemo nasern sinu dr. Rudolfu

Od srea zahvaljujem svima onima koji su nam dali podrsku. Velika hvala Meti Vrhune za pomaganje tijekom svih ovih godina. Ipak, svega ovoga ne bi bilo da nema nase drage Marije Thun i njezinih suradnika. Cestitamo na 50. broju njenog prirucnka. Draga Marija, nailiepse ti zahvaljujem u ime korisnika prirucnika I u svoje lrne. A vama svima puna uspjeha u primjeni prirucnika i zahvalnost za cuvanie i brigu za nasu zemlju. Vasa Bernarda

5

Pedeset godina Sjetvenog prirucnika POGLED UNATRAG Postovanl citatelji, ovaj put uzeli ste u ruke pedeselo izdanje Sjetvenog prtrucnika Marije Thun; prvi slovenski prijevod dobili smo 1988. godine. Zbog toga je ovo jubilama setnia kroz zivot i stvaralacki i jedinstveni rad njezine autoriee, Marije Thun. U proteklih pedeset godina poljoprivreda se isto tako brzo i raznoliko razvijala kao i Ijudsko crusivo. Na skoro svim podrucjima iivota blli smo svledoct novostima, preobrazbama i, takoder, sasvim novom slobodnom nacnu razmisllanla, Kao i mnogi drugi, tako si je i Marija Thun nakon Drugog svjetskog rata zeljela pruzitl sasvim .novl" zivot. Njezin pet desenieca dug put je bio promistiavanie, pracenie, istraiivanje i povezivanje rasta blljaka s dogadanjima u svemiru; sto ju je sve dovelo do spoznaja koje je znala posloiiti i preporucltt u svojem sjetvenom pnrucniku. Marija Thun, rodena Jung, rodila se 1922. godine u Marburgu. Odrasla je u vjemicko] evangelisticko] obitelji. Otae je imao malo imanje i ako su htjeli od njega zivjeti morali su djeea, posebno najmlada Marija, dobro pomagati u poslu. Kod tog posla je i mala Marija bila posebni dar: znala je dobro opazatl. Zbog toga je uvijek iznova postavljala pitanja na kOja joj cesto stariji, a niti Sveto pismo kada ga je eitala, a bilo je, uz pjesmaricu, jedina knjiga u kuct, nisu mogli dati odgovore. U vremenu naeizma moraJa je i Marija na prisilan rad. U pocetku eetrdesetih godina pros log stoljeca upoznala je svog kasnijeg supruga Waltera Thuna. Bio je slikar i graficar, njegova Ijubav bilo su zidno slikarstvo, oslikavanje crkava i ostavstina Johanna Wolfganga von Goetheja. Bio je takoder antropozof, o cernu se u vremenu naeizma nje smjelo govoriti, jer su sve teznje k slobodnom razmisljanju bile tada zabranjene. U Thuringenu je Walter Mariji pokazao nekoliko biodinarnlckih imanja i u njima je Marija nasla sto je traZila jOs od svoje mladosti. Na kraju rata se Marija iz Erturta vratila u Marburg; pridruiio joj se i suprug Walter: Trazili su biodinamicka imanja ali nisu nasli niti jed no. Na potieaj prijalelja Marija se uputila u Centar za bioloskodinamieko istraiivanje u Darmstadt. I tamo je pohadala biodlnamicke poceme tecaleve. Tu je upoznala Franza Rulnija, koji je bio jedan od rijetkih koji je 1924. godine sudjelovao na tzv. poljoprivrednom tecaju Rudolfa Steinera, s kojim je Steiner takoder utemeljio blotosko-oinamtcld rad. Rulni je tad a u Darmstadtu vee izdavao kalendar za rad s biljkama i iivotinjama u kojem ga je posebno zanimao rad sa iivotinjama, medutim tada su bile preporuke za rad s biljkama vise velikodusne i cesto utemeljene na starim setiackirn pravilima. Marija je htjela sva ta nova znanja provjeriti u praksi, a posebno su je zanimali biodinarnicka metoda i Rulnijev kalendar, odnosno sadrie Ii primjere s njezinim iskustvima iz mladosti. Za takav rad je morala pronacl vrt Buduci da su Ijudi tada svoje povrce proizvodili sami, vrtova nije bllo na raspolaqanju. Tada je Mariji dio svoga vrta ustupio stariji vrtlar pa je pocela s proizvodnjom svojeg povrca. Pritom je slijedila sjeeanja na rad svog oca u rod nom selu Gossfeldenu i na njegova ponekad dnevna opaianja jutarnjeg i vecernjeg neba da bi odabrao pravi trenutak za sjetvu. Kalendar Franza Rulnija je zvjezdane konstelacije uzimao u obzir djelomieno, na primjer u proIjeee je navodio dulje razdoblje kao vrijeme primjereno za sjetvu. Marija je Ie preporuke provjeravala svaki dan i u tom vremenu posijala u vrtu puno rotkviee. Da ne bi svaki dan pripremala zemlju, prije prve sjetve pripremila je veliku gredieu. Biljke su rasle uglavnom dobro, medutim one kOje je posijala posljednje na pripremljenu gredicu, rasle su slabije nego one u prvim redovlma. Kod zadnjeg sijanja zemlja se slegnula te nije bila vise sitno grudicasta kao na pocelku. Zapravo se velicina biljke smanjivala, eim kasniji su bili usjevi. Na temelju toga se Marija odlucila da ce zemlju pred svakom sjetvom pripremati iznova. Sjemenje je dobilo kod sjetve uvijekjednako dobru qrucicastu zemlju. Medutim, opet su nastajale razlike. Kako su rotkvice rasle, u pojedinim redovima oblikovale su listove vrlo razlicito. I

6

kod gomolja su bile oeite razlike. Marija Thun je u razlieite dane posijane rotkviee pustila evjetati i oblikovati sjeme, te je takoder kod bole i oblika cvjetova utvrdila znatne razllke, ovisno 0 vremenu sjetve. Dobro prornatrajuci takoder je utvrdila da je oblik biljke posijane 2 do 3 dana zaredom sucan. a zatim se za 2 do 3 dana promijeni. Zasto biljke iz istog sjemena na istom tlu take razliclto rastu I pokazuju razliku na svaka 2 do 3 dana kao u obHku ilstova kod rotkvlce? Rudolf Steiner je u poijoprivrednom teeaju upozorio na bHsku povezanost biljnog rasla sa silama svemira. Kada je Marija Thun 0 svojim spoznajama razgovarala s bioolnarnickirn vrtlarima, savjetovali su je da proucava Zvjezdani kalendar kojeg izdaju u Dornachu te ce mozca nact odgovor. Postalo joj je jasno ca se mora poceti baviti astronomijom. Povezala se sa Susom Vetterjem, izdavacern Zvjezdanog kalendara, te mu ispricala svoja zapazanla. Njezine tvrdnje su ga vrlo zanimale i slijedili su njihovl razgovorl 0 rnoquclm faktorima. S njegovom pomoct Marlja je naucila ellati svoje pokuse i utvrdila da su rotkvlce mijenjale svoj obllk kada se Mjesee, gledano sa Zemlje, svaka 2 do 3 dana pomaknuo pred drugo zvijezlfe. Nevjerojatno otkncet

RolI<VIca. pos/lana na dan

18

fist

Rotkvica, posijana na clan za korijen

Marija Thun je u sliedecrn godinama na sliean nacln radila pokuse za skoro sve biljke sto ih proizvode vrtlar i seljak. Htjela je utvrditl je Ii tu takoder sliean fenomen kao kod rotkvlee. U tijeku brojnih pokusa pokazalo se da biljke oblikuju cetiri temeljna tipa rasta. Oni se kod svakodnevne sjetve na jed nom putu Mjeseea oko Zernlle u jed nom mjeseeu ponove u veliko) sllcnostl tri puta. Pokazalo se da sHeno utjeeu slisdece skuplne zvijezda: kada Mjesee putu)e ispred zvijezda Bika, Djevice i Jarea biljke dobiju poticaj da dobro oblikuju korijen. Mjesee ispred Blizanaea, Vage i Vodenjaka potiee biljku za dobro oblikovanje evjetova; Mjesee ispred Raka, Skorpiona i Riba potice vise razvoj u podrucju listova biljke. Mjesee ispred zvijezda Lava, Strijelea i Ovna potiee biljku za oblikovanje plodova. Kod prethodnlh zvijezda zvijezde Lava ima posebno mjesto jer upravo sjetva naciniena u vremenu kada Mjesee putuje Ispred zvijeida Lava donosi najbolju kvalitetu proizvedenog sjemena. Vrijeme, koje je potrebno Mjeseeu za jedan put oko Zemlje, zovemo sidericki put Mjeseea i traje nesto vise od 27 dana. Kod toga se Mjesee porntce ispred zvijezda zodljaka od pocetka zvijeida Blizanaca pokrai svih zvijeida i dolazi opet do pocetka Blizanaea. Nesto drugo je takozvani slnojdni put Mjeseca kojl se pokazuje u Mjeseeevim fazama od mladaka do novog mladaka i traje prlblizno 29 dana. Na sinoidne ritmove reagiraju biljke koje rastu u vodi, s previse vode iii koje dobivaju previse vodotopivog mlneralnog gnojiva. Kada je Marlja Thun to prlmljetila, sve je svoje pokuse radila s upotrebom zrelog kornposta, a zalijevanje je potpuno izostavila. Iznimka je bila samo kod presadnje presadnlea iz rasadnika na otvoreno mjesto. Kod presadnje ubrzo je vee otkrila ucinak dizuelh i padalucih Mjesecevih lukova unutar siderickog ritma Mjeseea. Kada dode Mjesee ispred zvijezda Blizanaea poelnje vrljeme padaiucih lukova. U tom vremenu se presadene biljke iii rezniee bolje zakorijene. To vrijeme boljeg zakorjenjivanja traje do onda

7

kada se Mjesec pomakne ispred zvijezda Skorpiona pred zvljezde Strljelca. U yremenu za presadnju, kako zovemo to vrljeme, dobra je iskoristiti i kvalitete zvijezda zodijaka. Tako je dobra presadlvati, na primjer, kupus kada je Mjesec ispred Raka, cvijece kada je ispred Blizanaca iii Vage, a reznice za vinovu lozu kada je Mjesec ispred Lava. Vrijeme za presadnju su svi dani u vremenu padalucih Mjesecevih lukova. Nesto drugo je vrijeme za sjetvu. Kod sjetve iii sljanja je vaino da izaberemo za biljku koju sijemo tipicne dane u mjesecu. To su kako u vremenu padaiucih kao I u vrijeme dizalucih Mjesecevih lukova, tako i u vremenu za presadnju, kao i u vremenu za ubiranje. Pokusi su bill sve bolje opsirni. Uskoro tri vrta Mariji vise nisu bill dovoljna. Kada je na precavanju u Marburgu upoznala kasnijeg suradnika Andreasa Ortweina, on joj je otpustio dio oranlce u Giesselbergu. Tada su zapoceli i pokusi na vecirn povrsinama i istraiivanje razlicitih pitanja. Rezultati konstelacijskih istrazivanja su se brzo rasirili rnedu biodlnamicarlma. Njlma su bill posebno odusevlieni savjetnlci za biodinamiku Martin Pfeiffer I Harald Kabiscih, koji su ih htjell odmah preporucitl prolzvodacirna. Prve rezultate

Ovo su razlike pri ukorjenjivanju

istraiivarua Marije Thun objavio je Harald Kabisch u takozvanoj Okruinici za bioolnarrucke vrtlare. Interes koji je uzbudila ta objava je bio tako velik da su sljedece godine, 1962. godine, izasle prve upute u obliku Sjetvenog prirucnika. Tiskano je oko 200 primjeraka. Kako se povecavao braj i opseg pokusa, sve se vise javljao interes da se objave rezultati. Nakon toga su pocele izlaziti preporuke i u Francuskoj i Finskoj. Slijedili su novi i novl prijevodi. Sada Sjetveni prinucnik izlazi na 27 jezika. Kada su prakticari potvrdili ucinak kozmickih ritmova, lokalne radne skupine potrudile su se za prevodenje. Marija Thun pomalo se povlaci iz javnog i prakticnog rada. Od svoje 85. godisnjice dalje svoj rad, u uvjerenju da se nastavi u njezinom duhu, postupno prenosi sljedecoj generaciji, kcerl Christini i sinu Matthiasu, koji od 1972. godine sudjeluju kod prakticnog rada i u izdavackoj djelatnosti. Govoriti 0 svim pokusima, koje je Marija Thun radila, uopce nije rnoquce. Navest cerno neke koji su posebno zanimljivi, nadaiucl se da ce osvijestiti takoder one Kojima je namijenila istraiivanje gnojenja i djelovanje blolosko-dinamickih pripravaka. Nairne, svi pokusi bili su vezani za istrazivanje djelovanja kozmickih ritmova i svi, bez iznimke, potvrculu da zivot na Zemlji bez njih ne mozerno zamisliti. Pokusi u vezi s cuvanjem proizvoda Spremanje praizvoda za zimnicu i skladistenje je, kao sto se pokazalo, potrebno obaviti na dan ko] je bio primjeren za sjetvu te biljke. Iznimka su sarno biljke lista za koje je bolje Izabrati druge kvalitete dana. Spremanje biljaka na dan za list slabi cuvanje biljke I prauzrakuje vise truljenja. Posebno je jasno da je potrebno kod kupusa spremanje obaviti na dan za cvijet. Kod spremanja nadzemnih plodova voca, na primjer, bolje je vrijeme spremanje u vremenu dizajucih Mjesecevih lukova, a kod voca, biljaka ploda, svakako na dan za plod. Biljke koje oblikuju svoj plod u zemlji, tj. biljke korijena, bolje se cuvalu u podrumu, ako ih spremamo u vremenu za presadnju, a buduci da su biljke korijena, na dan za korijen. Ako zenmo upotrijebiti sjeme kao sjemenski materijal, potrebno je paziti na pogodne dane za spremanje. Uvijek iznova se pokazalo: kod spremanja proizvoda na dan kada je jed an od planeta prekriven (konjunkcija iii pornrcina), sjemena opcenlto ne kliju, iii su biljke bolesne, deformirane. Rai pozeta u takvom danu ima, posijana u slledeco] godini, izuzetno mnogo otrovnih rozica. Takva zapaianja su 1967. godine dovela do vrlo plodnoga i vise od 20-godisnjeg sudjelovanja Marije Thun s prof. dr. Eduar-

8

dom Boguslavskyjem s Univerziteta u Giessnu. Pokusi na velikim povrsinama kod Unlverziteta Glessen potvrdili su djelovanje kozmlckih ritmova, kao i odlicnost blolnsko-dlnamicke metode. Pokusi u vezl svladavanja korova Kod njege biljaka se u okviru konstelaeijskih istrazivanja pokazalo da kod sijanja u razltclttrn konstelaeijama takocer i korovi ne kliju i ne rastu jednako. Da bi razvili eim bolje metode za svladavanje korova, od 1968. do 1979. provodili smo pokuse na manjim povrslnarna, na velikim tek kasnije. Slijede nase tvrdnje: s obzirom na obradu tla razticiti korovi reagiraju s klijanjem na impulse koji izlaze iz odnosa Mjesee-zodljak razlictto: neki korovi reagiraju takoder na konstelaeije planeta. Za praksu je posebno vazna tvrdnja; obrada tla na dan kad se Mjesee giba ispred zvijezda Lava, tzazove klijanje izuzetno mnogo korova, medutim kada je obrada tla na taj dan kada Mjesee putuje ispred Jarea, izazove klijanje vrlo malog broja korova.

Saturn J h.ns.t(l(lii" tllOHH

Satum - pom~ina 1. 3. 98. Ove kolembe smo sijall kod prektivanja Satuma.

Sjemelz kojega je iZJ8sla ova mi. Poieli smo je godlnu mnije, pn konjunkcijl planeta. Posijedlca je ablije olrovnih ralenlh roiica.

Marija Itnm kod prvih pokusa LI Rau;schholzahausenu.

Unistavanja korova se Marija Thun primila po 12-godisnjem proucavanlu po uputama Rudolfa Steinera, koji je govorio da se unistavaqa korova prihvatimo tako da spalimo sjeme tog korova, a nakon toga taj pepeo poslparno po poljima i njivama. Zakljucel istralivanja Marije Thun su ovi: metoda je ucinkovlta, treba je ponavljati cetiri godine za redom. I jOs: ueinak pepela Je bolji ako pep eo prije posipavanja jedan sat rniiesarno, tj. dinamiziramo. Za upotrebu na velikim povrslnarna bi bilo prije svega val no lstraflvanie djelovanja skroptva protiv korova, napravljenog iz pepela tog korova po prineipima homeopatije. Kod toga je bilo ValDO za proucavanie nacln lzrade, nacln upotrebe i ueinka pojedinih poteneija. Zadnje godine smo istrazivali i neka pitanja: 1. Je Ii kod poteneije pepela potrebno uzlrnaf u obzir kozmicke konstelaeije; 2. Moze Ii se izraditi pepeo protiv razlicitih korova u jednam postupku; 3. Kako djeluje pepeo korova u razlicitim poteneijama na kultivirane biljke. Rezultati ukazuju na nove moqucnosti svladavanja problema korova, koji jesu i bit ce za poljoprivredu i vrtlarstvo sve vainlj!. Pokusi u vezi s bolestima biljaka Obicno govorimo 0 bolestima biljaka kada biljni paraziti napadnu biljke. U biti se na biljcl pojave organizmi koji su zaduzenl za razgradnju odumirajuceg zivota. U prirodi je to zadaca gljiva. Gljiviene bolesti pojave se cesto kao posljediea upotrebe svjezeg gnoja, u kojemu su gljlvice, zbog nezavrsene razgradnje jOs u radu, iii zbog niske vitalnosti slernena. Posto konveneionalni proizvodaci sjemena kod selekeije imaju za eilj eim veci prinos, ne mare za dobro zdravlje biljaka, kojeg u konvenclonalnol

9

poljoprlvredl rjesavaju sredstvima za zastitu bilja, a vitalnost u trgovini kupljenog sjemena je takoder cesto vrlo mala. Niska je takoder vitalnost onog sjemena koje smo, ako sjeme proizvodimo sami, pospremill u neugodnom vremenu, reeimo na dan koji je u Sjetvenom prirucniku isertkan. Kada dode takvo sjeme u zemlju glJivlee su vee tu; zbog niske vitalnosti zapocinie njihov rad - razqradnla. Da bi se spriiecila prva steta, sjeme cesto narnacu u kupkama. Ako takva biljka izraste iz prvog stadija rasta, napad gljiviea cesto se ponovi. Problem gljiviea svladavamo dobrim zdravljem sjemena i biljaka. Ako dode u tlo sjeme koje ima veliku regenerativnu energiju, biljka moie zdravo rasti bez sjemenske kupke. Ako se u tlu dogadaju proeesi razgradnje nerazgradenog gnoja, opasnost je da se iivot gljiviea lz zemlje, gdje irnalu gljivlce svoj, nepoqresivu zadacu, preseli u biljku iznad zemlje. Ako code do poteskoca s glJivieama, moramo razmisljati kako ih opet vratiti u tlo. Pomaiemo si time da napadnute povrsine prema vecen vise puta okopavamo. Tako se poveca aktivnost u tlu i iivot gljiva se pomakne u tlo. U problernatlcnlrn tllma pripremamo caj od njivske presliee (eqiusetum arvense): uzmemo 10 grama posusene presliee na 10 litara vode i pustimo da vri 20 minuta. S time prskamo ugroiene bUjke i prije svega zemlju ispod njih. Dobro je ako iza prskanja s preslieom sliedece jutro prskamobiljke vrlo razrijedenom koprivinom gnojnieom (1 :40). Njivska presliea notice u tlo, dok kopriva opet potice zdravi rast biljke. U godinama kada su pun Mjesee i Perigej (najveea blizina Mjeseea Zemlji) blizu - skupa, je opasnost poiave gljiviea veca. Problem smanjimo ako gnojimo samo sa zrelim kompostima. Preporucuiemo takoder da pred sjetvu prskamo tla s cajem od njivske presliee. Da ne bismo zaustavljall u tlu razvoj gljiviea koje trebamo, s cajem od nj_ivske presllee ne prskamo cesto.

Pokusl u vezi svladavanJa karava u Giesselbergu.

Pakusi u vezi s karavam u Oexbachu.

Pokusi u vezi s upotrebom pekuce koprive Vellku pekueu koprivu (urtiea diolea) korlsno upotrebljavamo na mnogo nacina Djelomicno, na poseban nacin kompostirana, predstavlja jedan od biodinamickih kompostnih pripravaka. Marija Thun Istraiivala je druge nacine upotrebe te biljke; razne oblike pripravaka iz koprive motemo s uspjehom upotrijebiti u borbi protiv stetocina iii kao potieaj za biljni rast. Kopriva namoceoa za 24 sata. 1 kg kopriva (uzmemo eijeli nadzemni dlo biljke) koje mogu vee evjetati, all koje nemaju sjemena, narnoclrno u 10 I hladne vode u drvenoj posudi, keramickc] iii ernajliranoj i ostavlmo stajati 24 sata. Proeijedeou tekueill\! upotrijebimo za prskanje kod teskoca s gusjenieama i licinkama tako da prskamo tri puta u nekoliko satl, Koprivina gnojniea kao gnojjvo za potieaj bjlikama. Preporuculerno da koprive namocimo kao opisano prije i neka stoje tako dugo da se listovi potpuno raspadnu i tekueina srnrdi kao iivotinjska gnojniea. Koprivina gnojniea vrlo [ako potice rast. Ako bi Je upotrebljavali previse i premalo razrijedeno biljke ce zahvatiti truljenje, a klijavost proizvedenog sjemena ce se smanjiti. Zato je vazno da je upotrebljavamo jako razrijedeno I za proizvod koji mora dugo cuvatl upotrijeblti samo tri puta u vremenu

10

rasta. Ako prskamo po t1u dodamo na 1 I gnojniee 9 I vode. Ako s gnojnieom zalijevamo, dodamo na 1 I gnojniee 40 I voce. Prije upotrebe tako razrije<1ene mijesamo 15 minuta s vrtlogom udesno i ulljevo. S razrije<1enom gnojnieom zalijevamo kulture kao sto su rajciea, krastavei, spinat, kupus itd. Odnosno prskamo krumpir koji je za takav potieaj zahvalan. Ako s takvom otopinom prskamo jagode nakon branja, bit ce Ijetina sqedece godine obilnija. Tako razniedena gnojnlea pomaie ako je zbog hladnog vremena doslo do zastoja rasta, ko]i cesto prouzrokuje pojava usiju. Ako razrlje<1enu gnojnieu prskamo iii zalijevamo prema vecen iii rano ujutro, biljke poticerno k novom rastu tako da prebrode sok zbog temperaturnih razlika. Nakon takve upotrebe gnojniee uvijek je preporuclilvo biljke zalijati s vodom. Zapazili smo da ruzarna, bobtcastorn vocu, sadnom drvecu i sllcnom nakon trl prskanja iii zalijevanja, zbog boljeg protoka sokova cesto ne nestanu sarno uSi, nego I gljiviee. Koprivin kompost, Pokusi pokazuju da je humus iz kompostiranih kopriva nenadomjestiv, prlmjeren za pripremu posebnih zahtjevnih sadniea, za njegu rufa I Jagoda. Slicno odliean je jOs uspiesan kompost iz smrekovlh igllea. Pokusi u vezl sa iivotinjskim stetoclnama U odnosu na kozrnicke ritmove Marija Thun temeljlto je takocer istrazlvala sve nama mane naclne svladavanja stetocina. Sve govori da treba pritom shvatlti cinjenieu da zivot ne radi greske I da su iivotinjski stetnict smislen dio ejelovitosti. Ako rade stetu u nasirn vrtovima dobro [e da se pokusamo upoznati s njihovirn iivotinjskim obicajlma I razumjeti kakvu ulogu obavljaju u prirodi. Cesto cemo olkriti greske koje smo ucinili I naCi moqucnosti da pojavu nezeljenih Stetocina smanjimo, svakako s promjenom naseg nacina rada. U borbi protlv stetocina dobro je poznavatl kozrnicke ritmove zivota tih ilvotlnja. Kupusoa Dipa siskariea je mali smeco-crni hrust, Pokazalo se da u vremenu, kada su Sunee I Mjesee ispred zvljezda Bika, hrust leti oa grediee gdje je posijan kasni kupus, a gdje su sadoiee preguste. U rupieu koju nacinl u vratu korijena odlaie svoje jajasee. Biljka naeini nekakav balon, u kojem je licioka nrusta koji umre ako dode zrak u njezlo dom. Kadaje kupus na konacnorn prostoru gdje ce rasti, kupusoa se pipa siskariea za njih ne zanima. Ako znamo kada taj hrust leti moferno gredlee pokriti i kupusna pipa siskariea ne rnoze do biljaka. Kupusna muha predstavlja opasnost za rani kupus, jer lett I odlaie svoja jajasea u korijenov vrat u vremenu kada su Sunee i Mjesee ispred zvijezda Ovoa. Licinke pojedu njezan sloj kamblja na donjem stablu i korijenu i biljka odumire. Biljke koje su u rasadniku nisu u opasnosti, all su to one koje su presadene na otvoreno gdje su posadene preduboko. U zemlju tada doce i malo koriJenovog vrata, kojl je bio prije iznad zemlje i koji stvara ugodne uvjete za embrionaloi razvoj muhe. Ako kod presadnje ranog kupusa pazimo na to da sadniee ne potisnemo preduboko u zemlju, muha u kupus nece rnoct poloziti jajasea. Protiv stetocina dobro pomafu cajevi. Ako dovoljno rano primijetimo da su listovi biljcice u podne uvenuli, oeito je kupusna muha u radu i tu pornaze eaj od pelina. Caj pripremimo tako da 10 9 pellna provrijemo u 10 I vode, ostavimo da se ohladi te ga tri puta stavimo po jednu zlieu k korijenu svake biljke. Tako biljke mozemo los spasitl, Caj od pelina je ueinkovit takoder i kod drugih stetoclna. Preporuke Rudolfa Steinera kod poteskoca sa stetocinama vezane su za kozrnicke ritmove. Ako se moramo protiv stetocina borlti direktno, mozerno upotrijebiti Hahnemannovu metodu, dakle hom eopatsku rnetodu sto znaei da slicno lijecimo slieniOl. Tu Rudolf Steiner preporuca da stetnike pokupimo i stavimo u vodu da se raspadnu, iii ih spalimo i pepeo posipamo tame gdje stetnlc: rade probleme. Kod teskoca s rovclma, skupimo i spalimo nekoliko njih u vremenu kada Sunee putuje ispred zvijezda Bika, a Mjesee ispred zvijezda Skorpiona. Pepeo, kojeg mrvimo i miiesamo u staroj posudi jedan sat, posipamo u rovove od rovaea iii iz njega nacinlmo skropivo u osmoj deeimalnoj homeopatskoj poteneiji

11

(08) te prskamo po vrtu najmanje tri puta. Naravno. vazno je da na vrtu nemamo gnijezda ad rovaea. Posta rovae naivise voli raditi gnijezda u suhim kornpostnirn kupovima gdje ima odliene uvjete za razvo], potrebno je brinuti se za vlaznost kompostnih kupova. Kod krumpirove zlatiee i niezinih licinki: zlatieu spalimo kad Sunee i Mjesee putuju ispred zVijeiaa Bika. Iz pepela kojeg istog dana neprestano mijesamo jedan sat, naCinimo istog dana skropivo u 08 da moiemo s tim skropivom prskatl krurnpir tri dana za redom. Niie poteneije ad 08 neka ostanu u bod da rnotemo iz njih izraditi 08. Aka ielimo da bude skropivo ucinkovito, pravo vrijeme za izradivanje visih i niiih poteneija je kada Mjesee dode opet pred zvijezde Bika. S takvim skropivorn prskamo takoder i tlo, na kojem cemo praizvoditi krumpir u slledece] godini. Kod teskoca s misevima i ptjeama spaljujemo perje iii kozu u vremenu kad Venera putuie ispred zvijezaa Bika. Pepeo rasipamo po ugrazenim povrsnarna. Kod teskoca s puzeyjma cerno u vremenu kada Mjesee putuje ispred zvijezda Raka skupiti 50 do 60 puzeva u posudu koju do vrha napunimo s vodom. Posudu dobro zatvorimo. Puieve nikako ne smijemo zaliti vrucorn vodom. Posuda mora biti zatvorena Cetiri tjedna. Kada je Mjesee

Spaljivanje u slednjaku

ponovo ispred zvijezda Raka, poprskamo povrsine gdje puzevi rade stetu s gnojnieom koja se oblikovala u posudi. Protiv puzeva moiemo upotrijebiti i pripravak kremen iz raga, koji ima jako svjellosno djelovanje, sto puzevi uopce ne vole. Ako je s puzevlrna vrlo lose, rniiesarnc kremen iz raga u primjerenom vremenu za taj pripravak. U vodu dodamo i nekoliko puzeva. Sa skroplvorn prskamo sve povrsine gdje puzevi rade teskoce. Takvo prskanje ponovimo tri puta. Razvoj pripravaka iz kravljeg gnoja po Mariji Thun Razvoj pripravaka iz kravljeg gnoja je nesumnjiv granicnik u ejelovitom istrazlvanlu djelovanja blolosko-mnamickih pripravaka i vazan doprinos za razvoj biodinamike u svijetu. Zbog odlienih uspjeha sada pripravak upotreblJavaju biodinamiCari slrorn svijeta. Od sredine osamdesetih godina proslog sto[eca Marija Thun imala je predavanja i seminare u mnogim drzavarna gdje su istodobno ucili takocer prakticno lzradivanle toga pripravaka i potieali njegovu upotrebu. (Izrada pripravaka opisana je na str. 31 Sjetvenog prirucnika) Kao sto je poznato, standardni su pripravei iskljuCivo oni pripravei kOje nam je dao Rudolf Steiner. Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun je dodatni pripravak kojeg bez standard nih biolosko-dinamiCkih pripravaka ne mozemc izraditi. Taj pripravak takoder ne mozerno usporedivati s pripraveima kOje susrecerno pod oznakama potieatelj razgradnje i slieni, koji se se razvili u zadnjem desetllecu Razvoj pripravka iz kravljeg gnoja je utemeljen u pedesetim i sezdesetirn godinama praslog stoIjeca. Tada je bilo u svijetu vise atomskih pokusa u kollrna je bila posljediea opterecenie atmosfere i tla sa straneijem 90, ponegdje vrlo kritiCno. Otkrili su ga takoder u zivotinjskim ovojnieama koje se upotrebljavaju za zrenje nasin pripravaka. Upravo to je potaknulo intenzivno sudjelovanje Marije Thun s dugogodisnjim suradnikom Rudolfa Steinera Ehrenfriedom Pfeifferom, znanstvenikom u Dornaehu. On je takocer poznavao prve pokuse Marlje Thun, zato su skupa razrnlsliali 0 izradi preparata s kojim bi mogli smanjiti zraCenje stroneija 90. Ehrenfried Pfeiffer radio je takve pokuse u SAD-u, a Marija Thun u NjemaCkoj. Pritom su pratili i istraiivanja Instituta u Freiburgu/Breisgau koje su pokazale da su

12

opterecenla sa stroncijem manja na podrucllma s kalcijevom kamenom podlogom, nego tame gdje je u dubinama granit. Ehrenfried Pfeiffer je 1961. godine umro, a Marija Thun je nastavila s radom. Radila je pokuse sa svim rnoqucirn vrstama kalcija, od kalcija iz skoljaka, svim vrstama Ijuski od jajeta, peradi, nojevim jajlma, pufevlm kucicarna .... Provjerila je sve moquce kamene pljeskove. Sve je pratila s analizama u nadi da nade odgovor na pltanje 0 rnoqucem djelovanju, odnosno reakciji tog kamenja, kao sto ga je predstavio Rudolf Steiner u svojoj teorijl evolucije. Rad na anallzi radioaktivnih opterecenia bio je tezak i srecorn je Marija Thun nasla institut koji je bio spreman uclnlti ta mjerenja uz uvlet: dala je rijee da rezultati nece biti objavljeni. Nakon mnogo godina razvoja I pokusa na najrazllcitijim tllma bio je pripravak na pocetku sedarndesetih godina proslog stolleca gotov. Tada stronclj 90 nije bio vise zanimljlv. Pokuse u atmosferl su prekinuli te su nastavili u zemlji. Razvoj pripravaka ipak nije bio uzaludan. Nepredvil1eno postata je odncna ova njegova karakteristika: kod bezbrojnih uzoraka i profila tla do dubine jednog metra pokazalo se da su tla postala posvuda gdje smo prlpravak vise puta upotrijebili, bolje rahla i bolle duboka. Pokazalo se je da je pripravak odlican pojacivac pretvorbe u tlima i da ozivljava tla; tako da Je bllo rastvaranje ostataka biljaka u zemlji mnogo brie posvuda tamo gdje je bio urod skupljen I pripravak prskan kod podoravanja ostataka. Prskanje toga pripravka kod gnojenja s kompostom potlce razgradnju, kao i tvorbu humusa u tlu. Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun postao je u mnogim rasadnicima i imanjima prijeko potreban. To je pripravak kojeg upotrebljavamo uvijek kada moramo napravlti nesto za njegu zemlje i plodnost. U Francuskoj le upotrebu pripravaka posebno poticao Xavier Florin, u Nizozemskoj Rolf Tensiethoff. Ginjenica je da s tim preparatom u vrlo kratkom vremenu rnozerno opskrbitl cijelo Imanje s djelovanjem svih kompostnih pripravaka. Premda je bio razlog za razvo] prlpravaka po Mariji Thun, smanjenje djelovanja radioaktivnog stroncija 90, zaboravljen, ipak su prakticari dobili prlpravak za pobollsanle tla, kojega mogu izradivati sami. Za vrijeme nuklerane katastrofe 26. travnja 1986. godine u Cernobilu postali su problematlenl prije svega eezij 134 i 137, oba jos opasnija od stronclla 90, s jos duljim vremenom razgradnje. Brojne sluzbene kontrole povrca na trinici tada su pokazale da povrce s biodinamickih imanja, koja su dulje vrijeme upotrebljavala pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun, uopce nije bilo radioaktivno ill je bilo malo optereceno. Takoder, pregledi zemlje na imanjima gdje su povrce proizvodili pokazali su jednaku sliku. To je bilo pravo iznenacfenje kako za Mariju Thun, take i za ustanove zaduzene za utvrdivanje radioaktivne kontaminacije. Na zalost. pravog odgovora na to pitanje, zasto ta zemlja i povrce nisu ozraceni, jOs nemamo. Kako djeluju na biljku tvari upotrebljene u pripravku, ostaje tajna. Poznati su nam podaei 0 kasnijlm pokusima s pripravkom iz kravljeg gnoja na jako kontaminiranom podrucju u Poljskoj iza Cernoblla. Nakon upotrebe pripravaka tri puta u roku od jednog mjeseea doslo je do srnanjenja radioaktivnog opterecenia za 60 %. Rezultat je odliean potieaj za upotrebu prlpravaka nakon moquce radioaktivne kontaminacije.

13

ZODIJAK
SJikaprikazuje dva zodijacka kruga. Vanjski krug prikazuje stvarne, znanstveno utvroene sirine dje/ovanja na nebu vidljivih zvijezda zodijaka s datumima Suncevog pomaka pred drugo zvijezde. Prije/azi su ponekad, zbog prijestupne godine, pomaknuti za jedan dan. Unutamji krug prikazuje staru astrolosku podje/u na 12 jednakih, po 30' sirokih, dije/ova. Prikaz pomaze citaoeu da razumije razlike naseg, na stvamosti utemeljenog prikaza, koji predstavlja vanjski krug te astroloskih ka/endara, koji nisu utemeljeni na stvarnosti, a koJe predstavlja unutamji krug.

korijen list

cvijet
sjeme

plod

lodljak cine podrucja 12 zviiezda, Gledano sa lemlje, pred njima dozivljavamo Sunce, Mjesec, kao i ostale planete Suncevoq sustava koji se prerniestaiu pred tim zvijezdima. Kad se Mjesec i planeti gibaju ispred zvijezda zodijaka, posreduju na lemlju snage tipicne za podrucje djelovanja zodijakalne slike pred kojom se premjestaju, i na Zemlji opazamo jace djelovanje tih sila. Biljka ima sposobnost da snage koje prltjecu iz ovih zvijezda izrazi kroz svoj stas. Na tvorbu hranjivih tvari, kao primjerice bjelancevina, rnasnoca, ugljikohidrata I soli, biljku takoder poticu kozmicki ritrnovi, odnosno snage koje ih posreduju. Granice, odnosno prijelaze od jednog zvijeida ka drugome odredili smo tako da smo mnoge biljke sijali svakog sata. To je bio vrlo opsezan posao, ali su nam biljke bas na taj nacin jasno pokazale put pcjedinacnih impulsa. Pri ovim smo istraiivanjima, u vrijeme kada je Mjesec lemlji najbliii (Pg) i kada je od nje najudaljeniji (Ag), primiedva] pomake. lodijakalne slike i vrijeme u kojem pred njima dozivljavamo Sunce:
• • • • • • Ribe od 12. oiujka do 18. travnja Ovan od 18. travnja do 14. svibnja Bik od 14. svibnja do 21. lipnja Blizanci od 21. lipnja do 20. srpnja Rak od 20. srpnja do 11. kolovoza Lav od 11. kolovoza do 16. rujna • • • • • • Ojevica od 16. rujna do 1. studenoga Vaga od 1. sludenoga do 20. studenoga Skorpion od 20. studenoga do 19. prosinea Strijelac od 19. prosinca do 20. sijecnja Jarae od 20. sijecnja do 15. veljace Vodenjak od 15. veljace do 12. oiujka

Trigoni

@~

zemlla-korljen

svjetlo-cvijet

voda-llst

toplina-plod,sjeme

Medusobni poloze] planela iii Mjeseca pod kulom od 120· oznacavarno pojmom trigon. Mjesee priblizno svakih 9 dana dolazi pred trigon isle snage, tako da okopavanjem iii skroplienlern pripravkom 501 (kremen iz roga) u trigonskom ritmu, iznova prosljedujemo impuls sjetvenog dana.

14

Siderieki put Mjeseca. Mjesec tijekom svog 27-dnevnog puta Ispred zvijeida zodljaka posreduje na lemlju sile zivota, koje preko klasitnlh elemenata zemlje, vode, svjetla I topline obllkuju konjan, stabljike i listove, cvljetove Ie takoder plodove blljke. Ako se rukovodlrno po uputama Sjetvenog prirucnika radlmo u skladu s kozmickirn ritmovima i tako biljkama mnogo pomaiemo. Bit ce zdrave I snaine, prije svega u onom dijelu kojeg ielimo proizvesti. Na slican nacin djeluju snage, koje pristlZu Iz zodijaka, takoder u ptelinjoj zajednici. Pte Ie u ko~nici pred vanjskim utjecajima kosnicu dobro zatvore voskom. Ako kosnicu otvorimo zbog njege nastane u peelinjoj obitelji neke vrste meteia. U taj nemir sa svojim ucincima poseze kozmitki 1mpuis onog trenutka I usmjerava pcele sve do sljedeceg otvaranja kosnlce radi njege. Zakonitosti do koJih smo dosli pri naslrn pokuslma s biljkama, u pcelarstvu i pri opaianju vremena, prikazali smo u sjeoeco] tablici: ZviJezde Riba Ovan Bik Blizanci Rak Lav Ojevica Vaga Skorpion Strijelac Jarac Vodenjak Znak Element voda toplina zemlja s , 11(1 voda toplina zemlja !t:Jt1 voda toplina zemlja
let

Mikroklima vlazno toplo prohladno/hladno

Biljka Itst plod korijen vlie[ list plod korijen
IJ

Ptele prerada meda skupljanje nektara gradnja saca skupljanje peluda prerada meda skupljanje nektara gradnja saca skupljanje peluda prerada meda skupljanje neklara gradnja saca skupljanje peluda

X y
'd
@

cn

II I,

n:p

Q

vlazno toplo prohladno/hladno
i:I 10 II \1

m,
I
;0

vlaino toplo prohladno/hladno
'1

""

list plod korijen
I'

Pojedinacni impulsi traju od 2 do 4 dana. Ove se temeljne zakonitosti ponekad mijenjaju. Opozicije planeta (kad planeti stole jedan nasuprot drugome, odnosno pod kutom od 180°) mogu drugaeije obojltl impulse, a trigoni mogu potaknuti na djelovanje jos neki element, uz one] koji loga dana posreduJe MJesec. Danl kada Mjesee sljece ekliptiku (zamisljeni put Sunca oko ZemlJe) uz dliute I padajute lukove (uzlaznl i sllaznl cvor) uglavnom donose negativne utjeeaje. Ti negativni uljecaji se dodatno poJaeavaju ako se dva planeta susrelnu na zarnisllenorn kriianju svojih putova, koje zovemo evor. Tada nastaju pomreine ill prekrivanja, pri eemu planet, koji je bliii lemlji, prekida iii mijenja utjecaj onoga udaljeniJeg od Zemlje. Takvi danl nisu pogodnl za sjetvu I berbu. Za bolle razumljevanje detaljnije pogledajte pojmove opozicija, trigon I konjunkclja. Opozlclja r:P Je moquca geocentriena iii hellocentriena. Kod prve stavljamo ZemlJu u srediste, ked druge Sunce; u kozrnlckorn okolisu Zemlje I Sunea dva planeta stoje nasuprot pod kutom od 180 stupnjeva, Clnlse kao da se planeti gledaju I da se njihovl pogledl proilmaju. U oba primjera je zracen]e pojacano: Zemlja to jaee zracenle obiljeisva I bilje ga razumije kao poticaj za bolji rast. UsJevi u opozlcijl daju posebno visoke prinose s najboljom kvalltetom. Ked opozicije uvljek pozitivno sudjeluju sviJeslike zodijaka. Kada sto] jedan planet Ispred topllnskog zvljeida, drugl stojl Ispred svjeUosnog zvljeida iii obmuto. Ako jedan stojl ispred vodenog zvijezda, drugl stojl Ispred zvljezda koji djeluje s elementom zemlja. Trigon t::" oznacuie raspored dva planeta pod kutom 120 stupnjeva. Aka dva planeta stoje ispred razlidtih zvljeida zodijaka jednakih energija, na primjer Ispred Ovna I Lava, govorimo 0 toplotnom trigonu; koji u biljkama posljanlm na taj dan potlee obllkovanje plodova i sjemena. Aka stoje dva planeta u trigonu Ispred vodenog zvljeida, jaca se vodenl element. To se obicno izraiava u padalinama I biljke posljane u vodenom trigonu oblikuju vise Iistova nego bi to inace. Ojelovanje trigona moze takoder promijenlti rast biljaka. konjunkcije i vlsestruke konJunkcije cf oznacavaju poloisj kada stoje dva iii viSe planeta jedan za drugim gledajuci prema dublnama svemlra. U tom slueaju navodno sa svojlm sllama djeluje na blljke samo onaj planet kojl je Zemlji najbliZi. Ako Je planet na taj dan u svojem djelovanju jacl od sideriCkog Mjeseca, dolazi do kozrnickoq neslaganja, sto ometa biljke I zadriava rast. Negativno djelovanje je jos jace ked pornrelna (. ).

15

MJESECEVI LUKOVI
Dizuti Mjesecevi lukovi Padajuti Mjesecevi lukovi

Vrijeme za berbu

n

SI
A

JI

J

JZ

Z

SZ

,.,

Vrijeme za presadnju

Kada Mjesec na svom putu ispred pocruqa Strijelca dooe u najnizi poloiaj, njegovi se lukovi poeinju dizati. Svaki dan Mjesec na nebu zacrta sve visi luk. Mjesto gdje Mjesec izlazi pomiCe se prema sjeveroistoku, a mjesto gdJe zalazi prema sjeverozapadu. Vrijeme dizucih Mjeseeevih lukova ne smijemo pobrkati s punjenjem (rastom) Mjeseca. Za vrijeme dizucih Mjeseeevih lukova vise se dizu i sokovi u biljci. To vrijeme u kalendaru zovemo vremenom za berbu. Biljke su u gomjim dijelovima pune sokova i snaga. Voce ubrano u to vrijeme u skladistu duie ostaje svjeze i socno. Toje takoder pogodno vrijeme za rezanje cijepova, cijepljenje vocki te skupljanje lisca i cvjetova za caleve itd. Ueinak mozerno pojaCati ako za berbu plodonosnih biljki izaberemo dane ploda, a za rezanje cvijeea dane cvijeta. Vrijeme dizucih Mjesecevih lukova pogodno je za sjecu Bozicnog drvca, stoga sto ce se iglice duze zadriati na granama. Bozicno ce drvce najugodnije mirisati ako ga posjecerno na dan cvijeta, za vrijeme diiuCih Mjesecevih lukova. Kada Mjesec dostigne najvisu tocku svog rniesecevoq puta ispred poorucia Blizanaca, poeinje se spustati. Njegovi lukovi, iznad juznog neba, su svakim danom sve niii. To vrijeme zovemo i vremenom za presadivanje. 0 presadivanju govorimo kad biljke premiestarno s jednog rasista na drugo. Presadujemo, primjerice, mlade biljke sa zasncene tople gredice na krajnje rasiste. Vrtlar u to vrijeme presaduje biljke i vise puta kako bi ucvrstile svoje korijenje. U vrijeme za presadivanje biljke se dobro ukorijenjuju i brzo se povezuju s novim rasistern, Za presadivanja lisnatih biljki biramo dane lista (Rak iii Skorpion), za presadivanje korijenskih plodova dane korijena (Ojevica), a za presadivanje plodonosnih biljki dane ploda (Lav). TIme smo, osim impulsa za duboko ukorijenjivanje, takoder potaknuli razvoj ploda karakteristicnog za odredenu biljku, koji hocerno uzgojiti. U vrijeme za presadivanje u gomji se dio biljke dize vrlo malo sokova, pa je zato one pogodno za obrezivanje drveca i iivice, rusen]e drva za gradu te gnojenje livada, pasnjaka i vocniaka; jer tada sve nastoji uti u zemlju. Vrijeme padajucih Mjesecevih lukova ne smijemo pobrkati s vremenom praznjenja Mjeseca. U prirucniku upotrebljavamo pojam sjetva. Njime oznacavarno trenutak u kojem sjeme ulazi u zemlju. Za uspjesan rast biljki najvainija je kvaliteta energija sto pritjecu iz Svemira u trenutku u kojem sjeme polozimo u zemlju jer tada dolazi do tzv. kaosa sjemena. To je nesto poput trenutka rodenja biljke. Bas zato posebno pazimo da lisnate bijke sijemo u dane lista, cvjetnice u dane cvijeta, plodonosne biljke u dane ploda, a korijenske plcdove u dane korijena. Pri sjetvi vrijeme za presadivanje iii vrijeme za berbu ne igra posebnu ulogu, osim kod sadnje luka iii lukovica cvijeea, stoga sto je vrijeme za presadivanje pogodnije za njihovu sadnju kako lukovice ne bi izlazile iz zemlje. 16

NASA PODJELA BllJKI
Obiljeije kultiviranih biljki jest da pojedine organe razvijaju u plod. Temeljem nasih pokusa kultivirane biljke rnozerno podijeliti u 4 skupine: Korijenski plodovi u dane korijena U korijenske plodove ubrajamo sve biljke koje razvijaju plod u podrucju korijena. To su: mrkva, pasternjak, rotkvica, repa, cikla, crni korijen, celer, persin. Krumpir, Cesnjak i luk spadaju, takoder, u korijenske plodove i pozitivno reagiraju u dane korijena. Za sjetvu, sadenje, presadivanje, okopavanje, gnojenje, branje i konzerviranje ovih biljki biramo dane korijena. Lisnate biljke u dane lista U lisnate biljke ubrajamo sve one koje oblikuju plod u podrucju listova i stabljike. To su, uglavnom, zeljarice, kao koraba i cvietaca, lisnati persin i drug a zelen, radie, endivija, matovilac, salata, blitva i spinal. Lisnate biljke, u koje takoder ubrajamo sparoge i slatki kornorac, u pravilu sijemo, presadujemo, okopavamo i njegujemo u dane lista. No, dani lista nisu pogodni za branje lisnatih biljki namijenjenih skladistenju, kao ni za skupljanje bilja za caieve. Za to, kao i za spremanje i ribanje repe te zelja za kiseljenje, preporucuiemo dane cvijeta i ploda. 'e I - ne C Ijetii U cvjetnice ubrajamo sve biljke koje bogato i dugo cvatu. To su cvijece, biljke iz kojih izradujemo biolosko-dlnarnlrxe pripravke, a od povrca npr. brokula. Cvjetnice sijemo iii sadimo, presadujemo, njegujemo i spremamo, u pravfu, u dane GVijeta. Uberemo Ii cviiece u dane evijeta i to, po moqucnosti, ujutro, cvjetni ce buketici dugo ostati svjezi I intenzivnog mirisa. Suho ce cvjece ubrano u te dane takoder dugo zadrzaf sviezu boju. Plodonosne biljke u dane ploda U plodonosne biljke ubrajamo sve biljke koje stvaraju plod u podrucjima sjemena. To su: grah, qrasak, krastavci, tikve, leca, kukuruz, paprika, rajcica i tikvice, sve zitarice, jagode, sve vocke i bobicasto voce. Ove biljke pozitivno reagiraju na sjetvu, presadivanje, njegu i spremanje u dane ploda. Sijanjem uljarica u te dane oosfizerno naivecl prinos sjemena, a najvise ulja dobivamo ako tako posijane uljarice obradujemo i skropirno kremenom u dane cvijeta. Za proizvodnju sjemena posebno su pogodni dani kada je Mjesee ispred zvijeida Lava. Nepovoljno razdoblje Neprimjereno vrijeme za rad u vrtu je vrijeme pornrcina te cvornih polozaja Mjeseca iii planeta, kao i ostalih negativnih konstelacija. To je vrijeme u kalendaru oznaceno erticama (- - - - -).Ako zbog oqranicenosf vremenom moramo, unatoc tomu, obaviti sjetvu, los utjecaj dana sjetve popravit cerno okopavanjem i ostalim poljodjelskim radovima u, za biljku, povoljno vrijeme.

17

KAKO RAZUMJETI UPUTE U KALENDARU?
Citatelji nam teste pisu da imaju teskoce pri citanju oznaka u kalendaru. Najvise pitaju sto znace brojke, posebno one koje oznacaveju sate u danu. Pozomo citajte ovo poglavlje i naci cete sve odgovore. Pokraj datuma i dana u tjednu naveden je znak zvijeida u Zodijaku ispred kojega putuje Mjesec toga dana, uz dodatni podatak 0 vremenu kad Mjesec dolazi pred to zvijezde; u tom je slucaiu naveden i sat kada se to dogada. U sliedecem stupcu su prikazane konstelacije koje su djelomicno vaine za rast biljki. Slijedi stupac koji je, prije svega, namijenjen pcelarlma. U njemu je prikazano koji element odredenog dana posreduje Mjesec. Kod sklonosti olujama uvijek djeluje i element topline; buduci da to ne navodimo u stupcu element, neka se pcelari ravnaju po stupcu primjedba (u tablicama za svaki mjesec). U slledecem stupcu naveden je dio biljke ciji razvoj potpomaiemo ako u to vrijeme sijemo iii obavljamo neke poljoprivredne radove. Krajnje desno, kao primjedba, navedene su ocekivane prirodne pojave iii vremenska dogadanja koja remete iii prekidaju vremensku sliku. Ako su za isti dan navedeni elementi koji nisu u skladu s polozaiem Mjeseca tad a to nisu poqreske, vee je rijec 0 ostalim kozmickirn konstelacijama koje prekrivaju i mijenjaju impuls sto 9a Mjesec prosljeduje iz Zodijaka te time poticu razvoj nekog drugog dijela biljke.
Vi vjerojatnost vihora Vu opas. vulkanske erupcije Ne vjerojatnost nevremena Pa padaline, opasnost ad tuce Po vjerojatnost potresa Op opasnost u prometu

Tamnije obojeni dani oznacavaju vrijeme u kojem se Mjesecevi lukovi nad horizontom spustau. To je vrijeme za presadivanje. Svijetlije obojeni dani oznacavaju vrijeme kada se Mjesecevi lukovi nad horizontom diiu. To je vrijeme za berbu. Sati su navedeni po srednjoeuropskom vremenu (Basel). Sjetveni kalendar uzima u obzir Ijetno vrijeme. Upotrebljeni astronomski znakovi i simboli
Zvijezda X Riba y Ovan 'd Bik n Blizanci Rak Q Lav TIP Djevica :!:; Vaga m. Skorpion /' Strijelac ;0 Jarac ;:;::z Vodenjak Planetii drugi simboll Zemlja '? Venera ~ Merkur cJ Mars 2j. Jupiter 1'1. Saturn Uran W Neptun e Pluton

o

,lP ustap

~

e

o

mladak silazni cvor Q uzlazni ever A silazni Mjesec ~ uzlazni Mjesec Pg blizu Zemlje Ag daleko od Zemlje

o

cP
d

opozlcila

o

konjukcija Sunce

~

• ..

pornrcina pornrcina

trigon

Za citaoce, koji zele upotpuniti svoje znanje 0 razlicitlm kozmiekirn energijama i djelovanju zodijaka i planeta na biljke, prlpremljen je zidni Sjetveni kalendar u boji na jednom listu. Preporuearno ga kao nadopunu nasem Sjetvenom prirucniku, Mozete ga naruciti na telefan 040 384 052 (Bernarda).

18

Raspored - nacrt proizvodnje za 2012. godlnu
Plodored je za zdravlje biljaka i kolicinu prinosa vazan. Zato vodimo dobre zapise 0 tome sto nam u vrtu u pojedinoj godini raste. Vrt prvo podijelimo na pribliino cetiri jednaka dijela. Oio u smedoj boil predstavlja povrsine za biljke korijena, iuti dio povrnine za cvjetnice, pravo oOOjenidio su poYrSlne za lisnate biljke i crveni dio za biljke ploda. Na pojedina polja upisujemo kulture koje pripadaju to] skupini i rastu na toj povrSini u jednoj kalendarskoj godinl. Sljedece cemo godine nasu vjetrenjacu pomaknuti (zarotirati). Korjenasto slijedi cvjetnicama, cvjetnice Iisnatim biljkama ploda, a plodovke dolaze tame gdje su biljke koriJena.
I c-

'1

I

I
;
I

I

L

I

,

,
I

I

I

19

TRAVANJ 2012.

Datum

« pred zvijeilfem

Konstelacija

Element

«

Pogodan impuls za biljku i sat lis I; 'presadnja list do 19, od 20 plod plod ............. •••••
......

Mogucnost

1. ne 2. po 3.ut 4. sr

e
Q Q Q

6 20

0-X

svjeUo/voda vodaltoplina taplina

I
PO,OP

~U
7 Pg 19 8 Uskrs 13

topllna toplina/zemlja

_-•
, od 11 korijen PO, VI

.

I

He -6.pe 7. su 8.118 9. po 10. ut 11. sr 13. pe 14. su 15. ne 16. po 17. ut

TtP TtP TtP
.r-;

-

11,22 Vellk! petal< zemlja
zemlja zemlja/svjeUo svjeUo/voc!a 823 Q3 voda voda/toplina -'- __ toplina toplina/zemlja zemlja

- .....
korijen do 7, 00 8 CIIJ~
•I

VU, VI VI
HE

TTl. TTl.
I

od 13 list; *kraj presadnje u 23 1_6..:....pl_od , od 14 plod

-16 21 24 ---

list ~o_]_?,,--o_d

VI_

12.ee -----I
~

E.

plod do 9, •••.. korijen

13 13

plod do 20, od 21 korijen

-~----------VU, VI

0d'1l zemlja/svjetlo
svjetlo svjeUo

2O.pe

X 19. ee X --18. sr

0-Y

voda voda voda

list list list plod plod korijen do 14, od 15 plod ••..• ':1/:1"1 evijet
~~I"

HE,PO PO, VI

21. su 22. ne 23. po 24. ut 25. sr

X Y Y
'd 'd 'd

5 5

10 Ag 16

vodaJtoplina toplina toplinaJzemlja 6. zemlja zemlja zemlja/svjetJo svjetJo svjetJoJvoda 6. voda voda/toplina

PO , od 9 koriJen

U6
A8

-----------PO
VU, VI HE, VI
HE,OP

korijen; *p etak presadnje u 9

26.Ce
27.pe

n-- 6 n
§ § 13 4

28.511

I,'

od 131isl

VI

_
-

29.ne 32

plod plod .- ~

30. po

_R

Merkur

Venera

X

'tf

Mars Q

Jupiter

y

Saturn n:p

Uran

X

Neptun

Pluton

t

Vrijeme za presat1ivanje je od 1. do 9. i od 25. do 30. travnja
Zapisujmo nas rad - prijedlozi Pikiramo sadnice biljaka Ii~!..dobro za mjere protiv Jlui~~a. SIJemo malovila~ i druge lisnate biljke. __ __ __

_!!a ~tv{)(eno preselimobiljke za proizvodnlu sj~mena .(kupus,
_~dimo

~eeu,mrkve, cikluh sadimo granCice bilJaka ploda, presadujemo voCke~bob..:..;...c:lCast:.:.._o:.....voCe.:.:c;.:.... _
_

---

luk i ceSnjak, sijemo rolkvice, mrkvu, pastemjal<, plkiramo celer, sadi_ffiO ra_n_i __ kru___,mp._ir:._, luk_i Ce_Sn__"Jak._c.

-------

----

Veliki petak - dogadaj na Goigoti je zapisan u lemlji Ie s biljkama ne radimo. Uskrs - prije illaska sun~ uzme~ vod~ na tzvo"!. Livade prskaffio pnpravkom kremen
_g_ r~

Malovilac posljan u lravnju i svibnlt!.je najvoci. U v~menu za plod cijepimo voC e i vinovu
101U,

dobro la rad s peelama jer potice na skupljanje meda.

Cijeplmo vocke i 102U, sijemobiljke plooa (buCa, krastavce ...). Mrkva posijana danas ce biti IjepSeg oblika, okopavamo I sijemobiljke korijena. 16.J 17.4.livade poprskamo s kremenom iz roga; dobro za rad s pcelam_a_. Cijeplm~ GVijece, ubiremo CVletove maslacka: dobro za rad! pCe~ma. _

Zitance prskamo

S odoljenom.

---------------------------------------------

Uvade prskamo uJulro s pnpravkom kremen Iz roga.

33

Uz travanj 2012.
PlaneU ustraju cijeli mjesec pred ishodisnim zvijeidima. Merkur i Uran su taj mjesec ispred vodenog zvijeZlfa Riba. Venera se krece ispred zvijeida Bika, a Satum koji je na svom povratnom putu ispred zvijeida Ojevice brine za hladni element zemlju. Toplinu proslijeduju Mars ispred zvijeida Lava, Jupiter ispred zvijeZlfa Ovna i Pluton ispred zvijeida Strijelca. Svjetlost zastupa Neptun ispred zvijeiCfa Vodenjaka. Preporucamo: Sjemenje i biljke • Zitariee ce biti zdravije i prinos veci, ako u vremenu ranog razvoja zitariea prskamo kremen iz raga uvijek na dan za plod - u najboljem primjeru u razmaku 8-9 dana - rano ujutra. • Krumpir za prehranu sadlmo u dane za korijen • 21. i 22. 4. pravo je vrijeme da u razmaku ad 10 em posadimo srednja okea krumpira za praizvodnju sjemenskog krumpira. Sunee i Mjesee su ispred Ovna. • Ne zaboravimo kod novog sijanja, pikiranja i presadnje rukovodimo se po kozmickim ritmovima; lisnate biljke sijerno na dan za list, biljke korijena na dan za korijen, biljke ploda na dan za plod, cviiece na dan evijeta. Pred sjetvom zemlju tri puta prskamo s pripravkom gnoj iz roga, izme<1uprevrcerno zemlju do dublne 20 em tako da duboko u sebe prihvati potieaj koji prima iz svemira. Tako potaknute biljke nacinit ce vise korijena te ce izrasti takoder vise u dubinu. S time ce biljke stvoriti odlicne uvjete za svoje prihranjivanje i lakSe ce podnosin susu Kako napraviti pripravak iz raga i kako ga upotrijebiti je opisani u knjiziei Pripravd. • 16. i 17.4. prijepodne je odlicno vrijeme za ejepljenje cviieca. Njega vocnih stabala • Vrijeme je primjereno za presadnju vocaka, bobi~astog voca, ruza i trajnog cviieca. Za vocke i bobicaste voce izaberemo dane za plod, a za cviiece dane za evijet u vremenu za presadnju. • Kada crvece razvije prve listove prskamo prema veceri na dan za list u krasnje caj od koprive. • 13. 4. te 21. i 22. 4., dakle svi dani za plod u vremenu za ubiranje, su prije svega u prijepodnevnim satlrna najbolji za ejepljenje vocaka i vinove loze. Drugi najbolji dani za tal posao su dani za evijet u vremenu za ubiranje. • Brasnastu us na pupovima vocaka rnozerno sprijecitl ako prskamo s 2 % sumporasto-vapnenom juhom, odmah kada se pocinju razvijati listovi. • Pripravak iz kremena djeluje na biljku preko zelenih dijelova. Kada vocke odevjetaju prskamo prvi put pripravkom kremen iz raga (pripravak 501) na dan za plod rano ujutro. Drugi i treci put prskamo u razrnaku od 8 do 9 dana na dan za plod rano ujutro, prskanje mora biti zavrseno do 8 sati ujutra. Ako prskamo pripravak iz kremena u krivo vrijeme dana mozerno uciniti stetu, ako bismo prskali pripravak 501 u podne, dolazi na biljkama do ozeqofma. Prskanja u travnju • Travu za silazu prskamo dva puta rano ujutro na dan za evijet pripravkom kremen iz raga. Preporucamo 9. i 27.4. Iza kosnje prskamo povrslne pripravkom kravlji gnoj po Mariji Thun. On sadrii kompostne pripravke s energijama nadsuncanin i podsuneanlh planeta, dakle djeluju u duhu tvrdnje dr. Rudolfa Steinera: gnoJitl znaci ozivjeti zemlju. • Za potieanje pretvorbe u tlu i razvoj mikroorganizama u tlu poprskamo sve povrsine s pripravkom iz kravljaka po Mariji Thun. Gdje su biljke vee narasle poprskamo na zemlju ispod lisca. • Ako u vremenu kod punog Mjeseea puna kisi prskamo sve biljke preventivno s caiern od njivske presliee. • Svaku vecer kada ocekuierno mraz poprskamo stabala vocaka i druge biljke koje zelimo zastititi skropivorn od odoljena (vise u knijgama "Prakticno vrtlarenje" i "Pripravd"). Odoljen pripada planetu Saturnu zato kao takav djeluje s toplinom.

34

• Sa skropivom odoljenovog pripravka poprskamo na biljku na odreden dan, iitariee, bobicasto voce i cviiece tako znaju bolje gospodariti s fosforom da bolje evatu i obilno rode. • Ako je rast usporen, prskamobiljke s cajem od stolisnika. Stetniei • Mjere protiv puzeva oreporucarno 1. iii 28. 4. iza 13 sati. • 21. i 22. 4. su primjereni dani za spaljivanje moljaea za izradu vlastitog skropiva protiv stetoclna, Izrada pripravaka • U dane za evijet skupljamo evjetove rnaslacka za izradu Jupiterovog kompostnog pripravaka te za caj. Sredina evijeta mora biti stisnuta u mali stozac. Jupiter povezujemo s djelovanjem jetre. Maslacak, Jupiterova Ijekovita biljka, je lijek za jetra; maslackov caj pomaze takoder kod koznih bolesti i kod ostecene hrskaviee. Posebni zadatak • 8. 4. na Uskrsnu nedjelju ujutro idemo u tisinl k izvoru potoka da zagrabimo studenu vodu jOs prije nego obasja Sunee. Uskrsna veda je Ijekovita, a natocena j pospremljena u boei ostaje vise mjeseci izvanredna osvlezavaiuca i bez bakterija. Upotrebljavamo je takoder za izradu biolosko-dinamiekih pripravaka, koristlmo je za izradu skroplva od odoljena. Ako prskama marice u vremenu vegetaeije tri puta prlpravkom ad ocollena, prinos ce blti do 20 % veci, a ako rnllesarno pripravak u uskrsloj vodl povecanle ce biti jOs vecel Pravjerite!

BRANJE BllJAKA ZA PRIPRAVKE
Pogodno vrijeme za ubiranje biljaka iz kojih radimo pripravke. Odoljen. Odoljenove evjetove ubiremo na dan za evijet rano ujutro dok je jos rosa. Odoljenov pripravak predstavlja energije nadsuncanoq toplinskog planeta Saturna. Biljci donosl vise zdravlja i sposobnost oblikovanja odlicnih stvarL Ojeluje s toplinom kao i Saturn. Skropivom odaljenovog pripravka zaStitimo vocke iii povrce od mraza, a prskanjem iitariea, jagodicastog voca i cviieca povecavamo prinose I evjetanje. Ureduje proeese fosfora. Hrastova kora. Skupljamo je na dan za korijen. Upotrebljavamo sarno grubu vanjsku koru bez lika hrasta luznjaka. Hrastov pripravak predstavlja energije nadsuncanoq planeta Marsa. Blljkama donosi vise zdravlja. Zemlju harmonizira i spnecava razvoj bolesti i zbog brzog rasta. Urecluje procese kaleija. Kamilica. Ubiremo na dan za evijet, najbolja)e ana koju naberemo malo prije Ivanja (24. 6.), ali evjetovi ne srnilu biti stari jer bi se u kosaricl razvilo sjeme. Pripravak iz kamiliee donosi energije nadsuncanoq toplinskog planeta Merkura. Biljei ornoqucava tvorbu dobre klijavosti sjemena. Ureduje procese kaleiJa. Kopriva. Ubiremo ju kada biljka pokale prve nastavke cvletova u dane za evijet u svlbnju i lipnju. Upotrijebimo eijelu nadzemnu biljku. Pripravak iz koprive predstavlja energije Sunca. Biljkama donosi vise vitalnosti. Ureduje proeese kaieija i kalija. Njivska presnca. Ubiremo ju na dan za plod potkraj kolovoza, kada je vrijednost kremena naiveca. Predstavlja energije Mjeseca, te Je ne ubrajamo u pripravke. Maslacak. Cvjetove rnaslacka ublremo u dane evijeta ujutro odmah kada proevjetaju. Sredina evijeta mora jos biti zatvorena. Maslackov pripravak predstavlja nadsuncanl planet Jupiter, to su energije vitalnosti i vazne su za sposobnost obhkovanla najboljih tvari. Ureduje proces kremena. Stolisnik. Ubiremo ga na dane ploda, kad je Sunee ispred zviJezda Lava sredinom kalovoza; evijet neka bude malo prezreo. Pripravak iz stolisnika donosi energije podsuncanoq planeta Venere i donosi biljkama vise reproduktivnih energija. Oakie, jamei dobra oblikovanje klijavosti sjemena, ureduJe proeese kalija. Vise 0 biljnim pripravcima i cajevima u knjiiici .Pripravcl".

35

SVIBANJ 2012.

Datum

-lout 2. sr He

--

cc pred zvijeicfem

Konstelacija

Element toplina

«

Pogodan impuls za blljku i sat
r--

Mogucnost

Q
17

0-Y

plod; *presadnja

PO
NE, VI VI PO,OP

4.pe 5. su
S.ne
7. po

11P 11P 11P
.r»:

Ioplinalzemlja zemlja zemlja

plod do 16, od 17 korijen korijen korijen korijen do 17, " " " " " " " """, ad 18 cVljet list do 8,"" "" ", od 15 list list; tkraj presadnje u 4 plod do 17," " " " " plod korijen korijen cvijel do 10 od __~~~~~~~ 11 plod plod do 13, ad 14 cvijet list plod list list do 10, od 11 plod plod plod do 10, od 11 korijen " " " "", od 15 konjen korijen' , ·poeetak presadnje u 15 korijen do 11, od 12 do 15 cvijet. " " " " " cvilel dD 18. od 191isl list list do 10, od 11 plod plod plod konjen korijen

I
:

8. ut
9. sr 10. Ce

m.. m.. m..
I I
;0 ;0

-

19 23 v' 6 Pg S ~ Q12 1:::19

zemljalsvjetlo

cPll svjetlo/voda
voda voda toplina toplina

VI NE, VI PO PO HE ~~HE VU, VI NE, VI PO, VU, OP, VI VI NE, VI VU, VI PO, VU, VI VI PO, VU, VI

J].pe
12. su 13. ne
14. po 15. ut 16.SI' 17. Ce

4 ---7 _ 0-'tf6
6

toplinalzemlja zemlja zemljalsvjetlo ~~~ svjetlo

__

_~
X X

_7
6

~svjetlo/voda
voda voda voda/toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemija/svjeUo

_

Spasovo

~

Y Ag 19 'tf 11 --~--------21. po 'tf A14 22 ut 'tf
19.su 20. ne 23.SI' 24.Ce 25.pe 26. su 27. ne 28. po 29.

~~-------

~

n

e
@ Q Q Q

u

12

CiQ
19 11 Duhovi

svjetlo svjetlo/voda voda voda/toplina toplina topllna

.........

,.

-

ut

3O.sr 31. Ce

11P
IT)J

1

zemlja zemlja

VU, VI VI NE, VU, OP, VI VI

36

Merkur

Venera

B.Y 21. 'c5

X

'c5

Mars Q

Jupiter

Saturn

12. 'c5

Y

Uran

Neptun

Pluton

TUJ

X

I'

Vrijeme za presalfivanje je od 1. do 8. i od 22. do 31. svibnja
Zapisujmo nas rad - prijedJozi •

1. iii 2.5. do 16 sati sadimo grah, graSak, krastavce, buce, sadimo srednja okca krumpira za sjemenski, ob~ezujemo vOCke i vinovu lozu.

-----------------------

U 110 dolali toplina, sijemo salate, kelj pupcar, poriluk, kasni kupus, ~kE-'lu,'_k_ole_ra_bu_. Cijepimo vocke, rad s pCelama potice k skupljanju meda. Zitarice I bobicasto voce prskamo s odoljeno~ okopavamobiljke za dobivanje sJemena _ Sijemo kasnu mrkvu. Do 10 sati ubiremo cvjetove maslacka; rad s umjetnim uzgojenim maticama obavljamo na dan za evije!. Iskoristimo trigon, cijepimo vocke te ih nakon 14 sati prskamo s kamilicnim eajem.

_

-~------------------

~-------~

Pripravci su zreli, iskopajmo ih; vocke prskamo Cajem od stolisnika.

,

-~----------------------------Poslije podne provodimo mjere protiv krumpirove zlatice i varoe.
Sadimo krumpir, sijemo kasnu mrkvu I ciklu, okopavarno biljke kOrijena

,
Beremo odoljen, sijemo cviJece za pcelinju pasu, rad s pcelama, jelenov mjehur objesimo na potkrovlje. Mjere protlv puieva.

37

Uz svibanj 2012.
Merkllr putuje pm tjedan ispred zvijezl1a Riba i podupire vodeno djelovanje Vrana. Za hladovinu brinu Venero kOja putuje ispred zvijezda Bika iSaturn koj; Je na povratnom putu ispred zvijeil1a Djevice. Mars ispred zvijezae Lava I Pluton ispred Strijelca posreduju nam elementtopline. Od 8. do 20.5. podupirejh joS Merkur na svome putu ispred zvijeMa Ovna. Ta ravnoteza 58 mijenja kada 58 12. 5, Jupiter pomakne ispred zvljezde Bika; te mu 58 21. 5. pridruzijos Merkur. Cak eetiri planeta ce biti ispred zvijeida koja zastupaju hladni element Zemlje. Preperucamo: Sjemena i biljke • Jestivi krumpir sadimo jos 11. i 12. 5., nakon toga Ina druge dane korjenja. • 13. 5. se Sunee pomakne ispred zvijez<1a Bika. Sada js u dane za korijen naJbolje vrijeme za sijanje kasne mrkve. Odlican dan je 22. 5. • Biljke korijena okopavamo (11. iii 12. 5.), klijat ce manje navog korava! • Za koSnju izaberemo dane za evijet; takvo sjeno je bolje. Sjeno pokoseno u dane za liSt, rado pljesnivi i to je razlog za bolesti iivotinja. Precesta kosnJa smanjuje raznolikost biljaka, dakJe smanjuje zdravlje hrane. • 13. 5. do 10 sati i 14. 5. nakon 14 sati odlieno je vrijeme za ejepljenje cviieca, • Biljke okopavamo na njihov tiplcan dan. S time dobiju nov poticaj za oblikovanje onog dijela biljke kojega cemo upotrijebiti za hranu. Okopavanje je takoder uvijek za blljku kao blago gnojenje. Osim toga, okopavanje ujutro pomaie zemlji da preda mogucu vlagu, a okopavanje navecer po maze kod suse, jer razgibana zemlja s udahom zemlje prima vlagu iz zraka. • Uz jagode nacinimo stelju od slame iii od drvene vune, da plodovi u lipnju ne bi trunuli. • Gnojnica naciniena iz Kopriva u vodi, narnocena i raspadnuta je jako dusieno gnojivo te je za gnojenje moramo razrijediti. Na 40 litara voce uzmemo tek 1 litru gnojniee. MijeSamo 15 minuta, a kada iz vode zamirisi kopriva, mjesavina je pripremljena za upotrebu. Cesta upotreba iii nerazrijedena gnojniea iz koprive prouzrokuje truljenje. Njega vocnih stabala • 9. 5. 110. 5. te takoder 13.5. nakon 10 sati i 14. 5. prijepodne su odlicnl dani za ejepijenje vocnih stabala. Prijepodne vrijeme izdaha zemlje je uvijek bolje nego poslijepodne kada zemlja udise. • Na dan evijeta prskamo vocke ujutro jedanput s cajem od maslacka i jedanput od kamiliee (reeimo 13. ill 25. 5. iii na druge dane za evijet), jedanput na dan za plod s cajem od stolisnika (reeimo 1. iii 2., 19. 5. iii na drugi dan za plod). Prskanja u svibnju • Sve povrSine prskamo pripravkom kravlji gnoj po Mariji Thun. Na zasadenlrn povrsmama prskamo neposredno pod liscem. prlpravak pospjesuje tvorbu u tlu i tJa postanu bolje rahla, a stetoeina je manje. Prlpravak ima ocito tako jako pozitivno zracenje da odblja radioaktlvno zracenie. S obzirom na sve veci broj nuklearnlh elektrana u svijetu, radioaktivnost se mnogo oovecaia U Sioveniji oko njihove nuklearke u krugu od 30 km cesto je prskanje numo. • Ako je u vremenu punog Mjeseea puna kise, prskarno sve bUjke preventivno s cajem od njivske preslice. Prskanje tri dana za redom vrlo povecava ucinak, • Zitariee, jagode i maline prskamo na dan za plod s pripravkorn od odoljena. • Biljke koje se ne razvijaju dobro prskamo s cajevima. Caj neka bude blag, narocito preporucamo caj od stolisnika koji potice vegetativni rast i caj od koprive kojl jata zdravlje bUjaka. • Luk jacamo s prskanjem s eajevima. Kod teskoca s lukovom muham prskamo rniesavlnorn mlijeka i vade iii calern od njivske preslice. Opasnost od lukove muhe smanjimo ako lucicu sadimo najkasnije u ovom mjesecu.

38

• U slueaju tuee preporucarnn prskanje s eajevima od biljaka od kojih mace lzraduiemo pripravke. eim prije prskamo eajem od stolisnika, sliedeci dan od koprive, dan iza toga od kamiliee ... Biljke se zacuduluce brzo oporave. • U slueaju suse prskamobiljke kasno uvecer sa skropivom od pripravka gnoj iz roga. Oajte se iznenaditi! Stetocine • 7.5. nakon 15 sati i 8. 5. su primjereni za spaljivanje moljaea, stltastlh moljaea i izradu skroplva. • Kada su Sunee i Mjesee ispred zvijezaa Bika, vrijeme je za izradu sredstava protiv hitinskih insekata kao sto je krumpirova zlatiea iii majski hrust, varoa ... Ove godine je to 20. 5. nakon 11 sati, 21. 5. nakon 15 sati i 22. 5. stetoclne spalimo. Pepeo neka bude siv. Kada se ohladi zajedno s ostaeima drveta dinamiziramo jedan sat, sto znaei da neprestano miiesamo u poreulanskoj zdjeli, nakon toga ga posipamo po zahvacenirn povrslnarna. Za vece povrsine pripremamo skroplvo u koneentraeiji 08. Upozoravamo da mora biti upravo takva poteneija 08, ne bilo kOja druga jer druge poteneije mogu potaknuti razvoj stetoclna, Ako skropivo nestane, budemo na dan kada ce Mjesee bitl ispred zvijezda Bika napravili iz pepela iii nlze poteneije novo skropivo, Nesto skropiva pospremimo te njime u jesen prskamo sve povrsine na koje cerno sliedece godine saditi krumpir. To se isplati s kamatama (vise u knjlzi .Prakticno vrtlarenje"). • Kada su Sunee i Mjesee ispred zvijezda Bika kupusova pipa siskariea polaie jajasca u pregusto rastuce sadnlee kasnog kupusa. Pokrijmo ih. • Oa bi nase usjeve obranili od puzeva, iskoristimo miere protiv puzeva, U dane kada Mjesee putuje ispred zvijezaa Raka (26. 5.), nekoliko pufeva spalimo i nacinimo skropivo protiv pufeva 08, tu je osma deeimalna homeopatska poteneija. Oruga moqucnost je da naberemo puzeve u kantu, napunimo je do vrha s vodom i dobra je zatvorimo. Kada dode Mjesee nakon mjesee dana opet pred zvijezae Raka taka naclnlenu gnojnieu poprskamo po zahvacenim povrslnama. Pogledati knjigu "Praktieno vrtlarenje". Izrada pripravaka • 19.5. biolosko-dinamicki pripravci su zreli od 16.5. Na dan za plod 19.5. iskopamo ragove u kojima je zrio gnoj iz raga, takoder pripravak iz kamiliee, stolisnika, rnaslacka i hrastove kore koji isla taka zriju do jesenl u zemlji. Pripravak gnoj iz raga budemo pailjivo osusili i spremili do upotrebe u treset. Treset je - taka je rekao dr. Steiner - najbolja zastlta od zracenja i kao zastitni sloj takoder najbolje zadrf u pripravelma skupljene energije do upotrebe. • 25.5. na dan za evijet napunimo jelenji mjehur s vlainim stolisnikom, te ga objesimo na potkravlje do jeseni, kada budemo mjehur zakopali u ozivljenu zemlju. PokuSajte takoder I vi! Korak po korak. Nije tesko. Vise u knjiziei .Prlpravci". • Pripravak kremen iz raga. 25. 5, na dan za evijet kojl je Ouhovima najbliZi ce biodinamiCari napuniti kravIje rogove sa sitno izmrvljenim gorskim kristalom te ih zakopati u ozivljenu zemlju do studenog, Tako cerno napraviti kremen iz raga. Kremen iz roga pomaze biljei da bolje vlada sa silama svjetla. Jedno prskanje s njim djeluje sliena kao pet suneanih dana. Kremen za prepariranje mora biti cim vise cist, sitno ga smrvimo i prosijemo, pomijeSamo s vodom i ulijemo u izabrani lijep rog. Pustimo ga stajati okrenuto jedan dan, Vodu odlijemo, rog zarnazemo s ilovaeom i zakopamo 50 em duboko u zemlju, ViSe u knjiziei .Pripravcl". • U danima za evijet je motoa joS vrijeme za branje evjetova rnaslacka: pazimo na to da je sredina evjetova joS zatvorena . • U danima za evijet, primjeren dan rnoze biti 13. iii 25. 5., ubiremo jOs rosne evjetove odoljena i lzracuierno Satumov pripravak. To je pravo blago, a i izrada nije teska. Stetu koja bi mogla nastati od mraza (do -4°C) rnozerno s tim pripravkom spriieeiti. sionte gaoTocne upute u knjiziei .Pripravci".

39

LlPANJ 2012.

Datum

(( pred

Konstelacija

Element

({

zvijeidem 1.pe 2. su 3. ne 4. po_

Pogodan impuls za biljku i sat korijenj *presadnja cvilet_ •••• 'j *kraj presadnje u 3 korijen do 8"" • " od 17 list

Mogucnost

n:p

m,
TTL.

n

o ~'t5_
6
10 ~19 12 --Q23 1114 b.

zemlja zemlja/svjetlo svjetlo/voda voda

NE,QP

Pg 16

5. ut ./' ---_ 6. sr .r ----7.Ce
,'t)

_-13 15

-

({.-

~(3~.

list do 10", ••• VD~a/to~~_ toplina --- -____ toplina/zemlja ____ plod do ~od 13 konjen ~mlja _ kOrijen do 17, oil 18 cvijcr korljen do 14, od is evllet zemlja/svjetlo

VI VI VI

8. pe

;C
'-'

9.su

__ ~cPe

voda voda vodal~oplina _list do 7, od 8 do 17 konjen, od 18 list list do 16, ad 17 pl~d_ __ elo~. plod do n. od 18 korijen _

___ Ag 4

to~na toplinalzemlja zemlja zemlja

-~---.--VI PO, VI

------

17."8
..18 po 19. ut 20. sr 21. ce

't5 ---. 't5

(318 A20

21..

_·:_···,od12do14korijen,·.··· konjen'I 'pocetak presadnje u 22 konjen do 17, OI! t81lvijet cI'lje!
cVijsl
.

u
:.a:
Q Q @ Q 1 16 Ivanje 7

n

18

0-n

-

),S117

zemljalsvjeUo ~vjetlo svjetlo voda

---

VU, VI VI W,VI PO, VI NE,W,VI PO

22. pe
23. su

list list do15, ad 16plod evijet4l1l9, ad 10 ptod plod korijen koriie_!!--_. korijen
CVijrll

vodaltoplina b. toplina toplina

24.ne
25. po 26. ut

Ttl'

toplinalzemlja zemlja zemlja

27.sr
_29.

28. ce
1l__8_

n:p n:p
.r»:

3O.su 40

m,

-

14 20

0cPe

zemlja/svjetlo . sV]e tlo/voda

-

PO

_

NE

at do19 •• , •• ; *kra' presadnje u 19

Merkur

Venera

'tf
7.)1 23.@

'tf

Mars Q 19. n:p

Jupiter

Saturn

'tf

n:p

Uran

Neptun

Pluton

X

/'

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 3. i od 18. do 30. lipnja
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

Odlieno za koSi1ju, rad s peelama jaea zdravlje peela

Do ~ti

rad s peelama potice k skupljanju meda; sadimo grah i grasak.

Do 17 sati okopavamobiljke korijena, nagrcemo krumpir. Odlican dan za kosnju - sto se kozmiCke pratnje tice. Do 12 sati odlicno vrijeme za koSnju. Sijemo salate, endiviju i radie, kolerabu, kelja pupeara.

litariee prskamo s odoljenom, okopavamobiljke za dobivanje sjemena .
.

~-----------------------------------

17. i 18.6. joS jedna prilika za spaljivanje krumpirove zlatiee, majskog hrusta I varoe.

Odlican dan za kosnju - i drugl dan za evijet, radlmo 5 peelama. Odlican dan za koSi1ju; izradujemo pripravak iz koprive; radimo 5 pCelama

I

I

Spaljujemo mrave - Mjesee ispred Lava

Odlican dan za kosnju, dobro vrijeme za uzgoj matica (takoder i drugi dani za L.-..:=:.:::.:...:::::..:~:::::.:r:.!...::::::.:._:_:1.::.:.::...::~:L:.:.::=_==_:_:::::L:::.::..:::..::.:c.:;:_ evijet). Radimo s peelama

.-----------------------------------------------------------------------

_

41

Uz lipanj 2012.
Venera i Jupiter dje/uju ispred hladnog zvijeicJa Bika, a Satum ispred hladnog zvijeida Ojevice. U prvom tjednu lipnja podupire ih takooer Merkur koji je ispred Bika. Nakon 7. 6. se Merkur seli ispred svjetlosnog zvljeida Blizanaca i s Neptunom koji je ispred Vodenjaka jata element svjetJa. 23. 6. se Merkur seli ispred zvijeida Raka te podupire vadeni element kOje do tada zastupa Uran ;spred Riba. Za toplinu se pokuSavaju pobdnuti Mars, koj; je do 19. 6. ispred l'Iijeiaa Lava i Pluton koji se kreee ispred zvljeiIJa Strije/ca. $to ce prevladatt? Preporucamo: Sjemena i biljke • Proizvodnji vlastltog sjemenja posveculerno svu painju. Razvoj biljaka dobro pramatramo, a posenno lijepe billke odaberemo za dobivanje sjemena. Kada su dobra oblikovale svoj plod i kada su zrele za upotrebu, radimo s izabranim biljkama svu njegu na dan plod-sjeme. • Za kosnju izaberemo dane za cvljef, takvo je sijeno bolje. Sijeno pokoseno u dane za list rado pljesni, te je to razlog za bolest zlvotinja. Livade kosimo toliko puta da ne naruslrno razlicitost biljaka jer se ona smanjuje cestom kosnjom. Prskanla u lipnju • Buduci da bUjke brzo pocinju oblikovati svoj karakterlstlcan plod (salata razvije liste, celer oblikuje gomOlj, rnrkva lagano oboji korijen ... J na za njih tlplcan dan rano ujutro poprskamo prvi put s pripravkom kremen jz roga, I to ponovimo uvijek na tipican dan za biljku jos dva puta u razmaku 8-9 dana ispred razlicitlh zvijeida zodijaka. Tako budu prinosl veei, a biljke puna zdravije. Briga za dobra zdravlje nasih biljaka je briga za nase zdravlje. Biljke kOje boluju nam s plodovima ne mogu dati zdravlje, jednostavno zato jer ga nemaju. Prskanje s pripravkom 501 kod razlieitih zodijackih pozadina oblikuju u bilJci, nasoj hrani, univerzalne prehrambene kvalltete, vazns za zdravlje, moe i odvainost koja su nam potrebni. • Zitarice, jagode, maline I kupine prskamo s pripravkom od odoljena. • Ako tresnje poprskamo s pripravkom kremen iz raga (501) i 20 minuta nakon prskanja ne kisi, plodovl po kisi ne pucaju. • Gdje je moguce ponovimo prskanle s kravljakom po Mariji Thun. Ako prlpravak nemate, mozete ga naclnltl sami. Upute nadete u knjizicl .Prlpravci". • Kada bude trava na pokosenim livadama opet visoka 10 em, prskamo na dan za list rano ujutro pripravkom 501. Time se pobolisava kvaliteta sijena sljedece kosnje te se mofe izmjeriti u kolieini pomuienog mlijeka • U susl prlpravak gnoj iz raga spasava Ijetinu. Pripravak izmijesamo kasno poslije podne, te prskamo biljke kad se pocinje spustatl mrak. Biljke se oporave kao da je padala kisa. Zemlja je od suse lspucana, a biljke ne pokazuiu nlkakvo pomanjkanje. • Ako pada kiSa oko punog Mjeseea, savjetujemo preventivno prskanje protiv gljivienih bolesti. Vocke prskamo ponovno s 1,5% sumporasto-vapnenastom juhom (painja: kod prskanja na cvijet ce 30 % cvjetova otpasti) iii s pripravkom 50 1 (kremen iz roga) rano ujutro, na tipiean dan za biljku. Zitarice i druge osjetljive kulture prskamo u poslijepodnevnim satima cajem od njivske presliee. Neeekamo na tipi6an dan za biljku. • Vocke ne prskamo kada cvatul Toga se pravila kod prskanja povrca ne driimo uvijek. Za krastavce i rajeice, takoder i buce, vaii da je prskanje pripravka kremen iz raga tako dragoejeno, da ga prskamo jedanput mlesecno na dan za plod, s time da svaki plod koji je na biljci barem jedanput dobije dragoejeni ucinak tog pripravka pa makar biljka istodobno i evjetala. • Kod presadnje biljaka na otvoreno prskamo novo mjesto pripravkom gnoj iz raga (pogledati knjigu .Prakticno vrtlarenle"), pripravak je potrebno mijesati jedan sat. Kod mijesanja pripravaka preporucarne da se vrtlari jednog okruzenja povezu i rade skupa Iako je obieaj po sviietu, a takoder i medu

42

clanovima u Sioveniji. Pritom nije vaino da si podijelimo rad, nego da se povezujemo i gradimo rnedusobno prijateljstvo. ~tetocine • Konstelaeija Sunea ispred zvijezda Bika i Mjesee ispred Skorpiona pravo je vrijeme za ugnjetavanje rovaea, dakle od 3. 6. nakon 10 satt do 5. 6. do 10 satl. Rovee spalimo i lzradlrno pripravak u 08 (osma deeimalna homeopatska poteneija). Prskamo tri puta pred veeer na zahvacene povrsine: ako je rovaea puno, prskamo nakon toga sve povrslne toliko vremena dok nemamo uclnak, sistematskl jedanput na tjedan, najbolje istog dana uz isti sat. Skroplvo je upotrebljivo vise godina. • 16. 6. nakon 18 sati i do 18. 6., kada su Sunee i Mjesee ispred zvijezda Bika je jOs jedna moqucnost za izradu sredstava protiv varoe, zlatiee i majskog hrusta. • Za spaljivanje i namakanje puzeva Iskoristimo dane kada je Mjesee ispred zvijezda Raka, dakle 22. 6. i 23. 6. do 15 sati. • Mrave spaljujemo kada Mjesee putuje ispred zvijezda Lava, dakle 23. 6. nakon 16 sati iii 25. 6. Izrada pripravaka • Pripravak od koorive Na dan za evijet, npr. 21. 6., porezerno iii pokosimo nadzemnl dlo koprive, takoder i ako vee malo evjeta. Kada se kopriva malo posusi, stavimo je u jutenu vrecu iii jOs bolje u veliki glineni lonae, te je zakopamo pnbllzno 50 em duboko u ozivljenu zemlju. Pripravak je zreo kroz godinu dana. .Kada dofivi sve obraze Sunea u jednoj godini". Kada ga iskopamo, osusnno ga i spremimo u treset. U istu rupu zakopamo nove koprive. Pripravak iz koprive upotrebljavamo takoder i samostalno za jacanje trajniea III vocaka koje se slabije razvijaju. • Dane za evijet iskoristimo za skupljanje evjetova odoljena i kamiliee za izradu kompostnlh pripravaka i za cajeve. Pazimo da evjetovi kamiliee nisu start.

Ieskoce s gljivicnim bolestima
Kod napada gljivica govorimo 0 blljnlm preparatima. Opcenlto je zadaca gljiviea u prirodi da razgrade ooumraluci zivot. Ako se pojave na kultivlranoj biljei, to je obicno posljedica gnojenja s nezrelim kompostom iii nekompostiranim tjelesnim tvarima iivotinja, kao sto su rofevina i kostano brasno itd. Pojave se takoder ako se spremanje sjemena radi kod neugodnih konstelaeija. U vezi gljiviea dr. Rudolf Steiner je govorio: "Ako su sile Mjeseea prejake, skuhamo caj od njivske presliee I s njim poskropirno tla na kojima raste napadnuta biljka", tako se gljivica vrati u tlo kuda i spada. Zdravlju biljke mozerno pridonljeti tako da na listove biljke prskamo Caj od koprive. To potiee asimilaelju i dobar protok sokova pa gljivlee nestanu.

Pocetni

teea] biodinamike

U travnju, svibnju i lipnju od 2. 4. do 25. 6. vikendom (subota, nedjelja) pozivamo vas u "Dugu plus" u Cakovee na peeetni tecaj blodinamike gdje cete skupljati novo i produbljivati steceno znanje 0 biodinamici. Te dane prijepodne ce biti teorija 0 kozmickim ritmovima, kompostima, 0 stetocinarna, korovima, o vocarstvu I vinogradarstvu, pcelarstvu i zdravoj hrani. Poslijepodne nakon zajednickog rucka slijedi praktican dio izrade komposta te izraca i upotreba pripravaka. Prijava i informaeije na telefon 040 384 052 i mob. 098 516 718.

Tjedan dana odmora I ucenla u Ijetnom kampu
Pocetni teeaj biodinamike s eijelom teorijom i praktlcnirn radom organizirat cerno na imanju tokom Ijetnih mjeseci (7., 8. i 9. mjesee). Osim sto ce se stjeeati nova znanja iz blodinamike, ujedno ce to biti odlicna prigoda za skupljanje novih snaga u Iijepoj prirodi i moqucnost sklapanja novih prijateljstava. Prijave i informaeije na telefon: 040 384 052 iii 098 516 718.

43

SRPANJ 2012.

Datum _1.ne 2. po l.ut 4. sr ~ ~e 7. su

<c pred zvijeidem

Konstelacija Pg21 Q 8 ~6 v 21

Element <C

Pogodan impuls za blljku i sat

Mogucnost _:V:_I __

rn._50 - n
,_ , _~ ~ _.-::24____ _ ._ ~ __ ~_

r5_ ~~ _
lopJina

_

__
•••• , od 10 list plod do 12, ·,,:_·,:,:_,od..!!~__ ~~o ~rij~_ korljen
:lV1

vodalt~lina _ __._

_ VU,VI VU,VI VI

e.
L'::.

topllna/zemlja zemlja zemljalsvjetlo __ svjetlo svje~voda .

13, od 14Iist__ __

t PO,VI. _____ _ _ VI VI VU,VI

B.ne __
~po

2L

X_22

10. ut _
__11. r_ ~ 12. cey

y~
'd 't5

X __
24

_ ~------voda
~____
vodaltoplina toplina

CVl,l~cl_~~

list --------lis_t__ lisl p,__lo:_d plod konjen do 19" - - -·····,odBkorijen

1.3.~Y
14. su 15.ne __

~
~23

toplin_a_ zemlja

2+.
A4
1 7

~~t[_

-18. sr

17. ut

:rr

60-129':.;;7

--

zemlja zemlja svjetlo svjeUo svjetlo/voda
'--

korije~; *poCetak presadnje u 6
1--------

:I:I:__ 22

-

19. ce

2O.pe
22.ne

129 Q

21. su

Q
Q

~.
cJ ~

kOrijen do 18,I.ll! 19 cvilc1

0

-

-

cvije:
list plod

__.

vodaltoplina toplina

- ••• " od 13 list _ plod _
f---'.--

PO, VU, OP, VI PO, VI OP
VI

j

toplina toplina/zemlja zemlja zemlja svjetto zemljalsvjetlo

---. 13 23. a.. TT.P_ 24, ut 1tP --- n:p 25. sr
26.Ce 27. pe 28.su 29~ 30. po 31. ut __
.r»:

cJ~
6

plod do 12 •••••

-PO, VI
VU,VI

!

- .....

I

- 20 -3

-

•••••

, od 13do 1911s~od 20 korijen

1
i I
i

korijen do 19, oG 2fi ev1jal

-

.r-:

_!!1__ 17
1_

m

"viJe,

Q13 \::::115 Pg 11
L'::.L'::.

svjetto/voda voda

NE,OP list do 9, ••• - " od 161is~ 'kraj presadnje u 22 NE,PO, VI
__

_e. __ vodaltoplina
lopl~

__!_pl~od:...:d.:...o2:.:.0,c_·_··_·_· ~_-_-VU_:_,V_I . korijen do 13, od 14!_pl_od

O_P

_

44

Merkur

®

Venera

Mars

Jupiter

Saturn

Uran

Neptun

'd

11P

'd

TtP

X

Pluton ./

Vrijeme za presadivanle je od 16. do 28. srpnja:
Zapisujrno nas rad - prijedlozi

Okopavamobiljke korijena. 7. i 8. 7. adlieno za rad s peelama, sijemo faceliju za pcelinju IspaSu, adlieno za kosnju. Sijemo saJatu, endiviju, radie, kres salatu, kopar i slalki komorac.

Zitarice prskamo s odoljenom, sadimo grah, okopavamobiljke za dobivanje sjemena, sijemo heljdu. Sijemo repu i rotkvicu, okopavamobiljke korijena.

Rad s peelama jata zdravlje peela. Spaljujemo puieve. Paslije padne sijemo matovilac za proizvadnju sjemena
Z3

sljedece proljeee - Sunce je ispred Raka!

Odlitan dan za ietvu, okopavamobiljke za proizvodnju sjemena. Do 12 sati adHeno vrijeme
Z3 ietvu.

Ako imama poleskoce s puzevima, prskamo zemlju ispod lisnatih biljaka rano uJutro s pripravkom 501.

45

Uz srpanj 2012.
Kroz cijeli mjesec planeti ustraju ispred svojih zvijeida. Oakle, odnosi su, sto se planeta tice, jasni. tetiri zastupaju element zemlju: Venera i Jupiter su ispred hladnog zvijezda Bika, Mars i Saturn su ispred hladnog zvijeida Ojevice, toplinu zastupa Pluton ispred zvijeida strijelca. Za element vodu brinu se Merkur ispred lvjeit'a Raka i Uran tsotea Riba. Takoder, djelovanje svjetla je slabo zastupljeno; sluti mu tek Neptun ispred zvijeida Vodenjaka. Hoee Ii srpanj biti proljetni mjesec? Preporut:amo: Sjemenje i biljke • Kada done Sunee ispred zvljeida Raka, dakle nakon 19. 7. na dan za list sijemo matovilac za dobivanje sjemena za slledece prollece. • Za ietvu zitariea, posebno zitariea za sjeme, najbolje ie vrljeme kada Mjesee putuje ispred zvijeida Lava. U srpnju je to 21., 22. i 23. 7. iza 14 sati, ako zetva tada nije rnoquca, izaberemo druge dane za plod. Zapamtimo: u biljku se najbolje utisne kvaliteta trenutka kaoa je posijana. Trenutak spremanja iii ietve je drugi naliaci doiivljaj za biljku i uijece na njeno zdravlje u vremenu skladislenja, a takoder i na rast, kolicinu prinosa i zdravlia tog sjemena u slledeclm godinama. • Za ubiranle i preradu bobicastog voca preporucarno dan za evijet iii dan za plod. Onda kod ubranih plodova trebamo 25-30% manje secera, nego ako ih uberemo na dane lista, a marmelade su takoder postoianile I bolje. Prskanja u srpnju • Sredstvo protiv kupusnog belina: 1 eel alkohola, cajnu ilicicu mazlvnog sapuna dobro izmuesamo u 10 litara vode, s kantom za zalijevanje polijemo napadnute biljke. Takoder pomaie prskanje pelinovlm cajem. • Rani krumplr Ima bolju cljenu. Ako prskamo kremen Iz roga na krumpir poslijepodne eima ce se brie osusif i krumpir ce brie dozrijeti, jer kremen iz roga potice brie I bolje dozrijevanje tvari. • Lisee krastavaca, buce, krumpira I rajciee jacarno tako da prskamo na dan za list cajem od koprlve. Ako se pokazuju prvi znakovi pliJesni. prskamo trt dana za redom prema veceri cajem od njivske presuce iii mjesavinom posnog mlijeka i vode u omjeru 1:1. • Ako je u vremenu punog mjeseea kisllo, nakon toga preventivno u poslijepodnevnom vremenu prskamo vrtove I takoder zitarlee calem od njivske presliee. • U slucaju tuce prskamo zahvacene blljke s cajem biljaka iz kojih izradujemo pripravke. Najprije je na redu caj od stolisnlka, nakon toga je caj od koprive.

~tetocine
• Kao mieru protiv puieva preoorucarno da na dan za cvijet rano ujutro poprskamo svu zemlju lspod biljaka lista, a takoder i tratinu, pripravkom kremen iz roga. Prije mijesanja dodati u vodu nekoliko puzeva • Za spaljivanje puieva su primjereni dani 19.1 20.7. Izrada vegetabilnih kompostnih pripravaka 19. 7. do 10 sati ooreterno kratki komad tanke grane duba - hrasta luinjaka. Pailjivo skinemo koru tako da oblikujemo tuljak, pa na jednom kraju zapunimo S odrezanim kolutorn drveta. Nakon toga tuljae napunimo sa snno naribanom grubom vanjskom korom hrasta luinjaka, zatim zatvorimo na drugom kraju s drugim kolutom drva, dobro poveiemo i zakopamo u zemlju pribliino 60 em duboko, gdje pripravak zrije.

46

Konstelacijski pokusi s biljkama
50-godisnja iskustva uvijek iznova pokaiu kako je stanje t1a odlucujuee za to mogu Ii blljke izraziti razlicite uCinke kozmickih ritmova iii ne. Za biljku su naivece teskoce nerastvoreni dijelovi iivotinja i jako gnojenje s mineralnim gnojivima. Pogotovo su smetnja za djelovanje kozmickih ritmova vece kolicine sirovog humusa koji nije pornliesan sa zemljom. Takoder je stetno svako umjetno navodnjavanje. Dobro promijesan dio humusa od 2-2,5% i vise je garancija da su razllke dobro vidljive. Proucavanje djelovanja Mjeseca u odnosu do zodijaka kod krumpira i krastavaca Uvijek iznova pokusavarno konstelacijskim pokusima utvrditi da Ii se rezultati kod prinosa s godinama mijenjaju, osobito zboq sve veceg zagadenja okolisa i sve veceg broja sateiita koji kruze oko Zemlje. Za primjer smo uzeli prinose krumpira sorte Grata. Sjeme je bilo kupljeno u trgovini 1965. godine i od tada se biodinamicki proizvodilo na razllclto dobrim tlima. Tim rezultatima dodajemo jOs rezultate pokusa g. Schwarza na Troxlerhofu iz 1968. godine. Utvrdujemo da je unutamje vodenje biljaka nepromijenjeno, premda na prinos uijecu i vrijeme i pianetarne konstelacije.
Gramm IIOD 700 IIOD 500 400 300 )(

,

r

,, n
--11Ie6

n
-----I~~68Sd1warz
........ 1l1li2

=

Grata

Pokus s krastavcima jasno pokazuje da su prinosi na teiim tllma dod use veei, unutarnje vodenje blljaka je eventuaino jednako. Dobri prinosi su oni koji su njegovani na dane za plod.
kg.

18 15

13 12
II

10 8
I

I I

,
,

_-

___ J

I

,
I

,,
I ,

/\

, \
,

\
\

a
I

I
I

I

V

x
GUfke --I.

'1'
----1l1li2

n

111.

=
Nastavak na str 51.

47

KOLOVOZ 2012.

Datum l.sr

pred zvijezcfem ;0 ;0

«

Konstelacija

Element

«:

9

-------

--- --9 _!!!_
He

o - Q9
6

~plinalzemlj!.._

-----

---

za biljku isat

Pogodan impuls

Mogucnost

plod do 8, od ~ korijen

---

11

_

-'---

zemlJ~ z!mlJa/svjetlo svjetlo ~v~U~v~~_ voda voda vodaltoplina __

k_ori!._..jen_. konjen do 8, od 9 cviiei cvi' list

VI OP, PO, VI

~

4.su

__ __] x
X

t

PO
VU, VI

6. po 7. ut 8. sr 9. ~ 1Ole 11. su 12 ne 13.po 14. ut
~Q9

-K__ _
y
8

list -------

---------------------------list
----list do 7, od 8 p~d 17 korijen _ plod do 16,DIl17 eVli 1 CII,et ~~ korijen do 19,····· korijen','poeetak presadnJeu 14 korijen do 8,
_~!ii, ..~IJelda nod 18 list
II CI".• , •••••
I

_

y
Q:_ 8 '0 '0 - _ 9

_ __ _
0 -Q ~3
A 12

toplina zemlja zemlja zemljalsvjetlo svjetlo svjetlo/voda voda vodaltopllna toplina

Ag 13 topllna/zemlj~ 2j...

n

J[
@

-

~

..

15 Q 6

$?cfe ~'1B
£::,

-

VU, VI

16.Ce .17.pe 18. StJ 19. ne 20·110 21.ut 22.sr 23.Ce

--

list plod plod do 18, od 19Ust ploddo14,·····

Q

n:p n:p

ItP

19

toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja

._ J~Q
2

.. - .....

HE, VU, OP, VI •___ H~lVI OP VU, VI VU, OP, VI VI
VU, OP, VI

I

-_

-

kOrijen korijen
C;'I/8ido 9.· ••••

ItP
f\..

Pg 22
Q14

zemlja/svjetfo

24. pe__ I!1_8 25$0 . TIl. 26. ne 27. po 28. ut
29, sr

0cfW 5vjetlo/voda
voda voda/toplina

~21

-

" .• ', od 17 plod list· "kra'IP resadn'eu 18 list do 12,od 13plod plod plod do 16,od 17 korijen korijen do 19, od20 plod

NE, PO, VI
OP VU, VI NE, VI

I

3O.Ce 31.~

13 -l ---- -l 17 R5 --R5 ~ 18 ---~ 1[ 16

e..
c: -

toplina toplinalzemlja zemlja
-

-- --

-

zemlja/svjetlo svjetlo

NE,OP

----

VI

48

Merkur
@

Venera 6. n

Mars

25. Q

tf

n:p

Jupiter

Saturn

tf

n:p

Uran

Neptun

Pluton

X

I

Vrijeme za presadivanje je od 12., do 25. kolovoza.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

3, iii 4. 8. u vremenu za cvijel sijemo faceliju za pabaljSavanje zemlje i pceHnju ispasu.

Sijemo saJatu, spinal, kapar, kres salalu, matovilac. Ubiremo rani kupus. Ciklu i mrkvu prskamo poslije padne s pripravkom 501; njega biljaka za proizvodnju sjemena. Dobra za rad s pcelama do 16 saiL

OdHeno za zetvu, njegu biljaka za praizvodnju sjemena; sadimo nove nasade jagoda. OdHeno za ietvu, Ilelno obrezivanje voeaka; spaljivanje mrava,

Pospremanje biljaka korijena. Pospremanje biljaka koriJena,

Njega billaka za doblvanje sjemena, ubiremo rano voce. Do 16 sati ubiremo rano voce.

Zakljuclmo zimsku prihranu peela.

/

49

Uz kolovoz 2012.
Venera se 6. 8. konacno pomakne pred njeno najdrale zvijeide 8lizanaca. Inace su promjene skromne. Mars i Saturn ustraju ispred hladnog zvijeida Djevice, a Jupiter ispred 8ika gdje ga prvi tjedan podupire joS Venera. Merkur do 24. 8. skupa s Uranom brine za element vodu. 25. 8. se preseti ispred toplog zvijeida Lava. Od tamo pomaie Ptutonu koji je do tada jedini planet u stuibi elements topline. Nadamo se da ce udvoje moct posredovati dovoljno topline. Preporucamo: Sjemenje i biljke • Bez obzira na vrstu biljke, one za dobivanje sjemena njegovali smo do zrelosti na dan za plod. Kod spremanja sjemenja bit ce drugacije; sjemenja kod biljaka korijena na dan za korijen, kod lisnatlh na dan za list, kod cvijeca na dan za cvijet, kod biljaka ploda na dan za plod. • Spremanje iitarlca radimo na dan za plod, najbolje kada je Mjesec ispred zvijezela Lava, a to je 17. iii 18.8.; zbog qeocentricne opozicije Sunca i Neptuna odltcan je dan takoder 24. 8. nakon 17 sati. Svakako izbjegnimo iscrtkane dane, posljedica bi bila slabija kvaliteta brasna i slabija kJijavost sjemena. Ako smo prskali s pripravkom kremen iz raga tri puta u vremenu mladog rasta u dane za plod, ako smo prskali s pripravkom iz odollena prinos je bogat po kolicini i pun zdravlja. Odmah nakon zetve zasljemo povrslne s medukulturama, npr. facelijom, lupinom ... • Za spremanje krumpira i luka je najbolje izabrati dan za korijen u vremenu za presadnju, dakle dane kada Mjesec putuje ispred zvljezda Djevlce. U kolovozu je to 21. i 22. 8. • Za nove nasade Jagoda cerno odabrati dane za plod u vremenu za presadnju, najbolje 17. iii 18.8. • Na dan za evijet porezemo koprive da bi za Miholje imali dovoljno novih vrnova pogodnih za cajeve. • Na dan za plod beremo njivsku preslieu, koju posusenu koristimo kod teskoca s gljivicama. Precesta upotreba iii prejaka koneentraeija caja steti strukturi tla. Pet dekagrama posusene presliee dovoljno je za jedno prskanje 10 ari povrslne. Vise u knjizici .Pnpravci". • Svi prolzvodl, proizvedeni po biolosko-dinarnicko] metodi, sadrte manje voce I vise suhih tvari te imaju iznlrnno puna vitalnih energija vezanih na supstance. Kulture koje prskamo prije berbe poslije podne prlpravkom kremen iz roga u skladistu se bolje cuvaju. Sadriaj nltrita kod mrkve I cikJe je niil, vise je slatka, bielancevlna je vise i bolje suo Njega voeaka • Rano voce beremo na dane cvijeta I dane ploda u vremenu za ubiranje. • Dani za plod i dani za cvijet u vremenu za presadnju primjereni su za Ijetno obrezivanle vocaka. • Po potrebi nastavljamo s prskanjem 1% sumporasto-vapnenaste juhe na sadno drvece, ali ne zadnja tri tjedna prije branja. Prskanja u kolovozu • 9. 8. je pravi dan za poslijepodnevno prskanje cikle i mrkve s pripravkom kremen iz raga (Mjesec Ispred Ovna) • Prlpravak gnoj iz roga prskamo: kod svih novih usjeva, kod presadnje tri puta na zemlju, kod suse kasno navecer - po potrebi vise puta - na zemlju I blljke. • Jedanput mjeseeno nastavljamo s prskanjem pripravka kravljak po Mariji Thun. Ne prskamobiljke nego zemlju ispod listova Da bismo sacuvali zdravlje naSih biljaka - dakle takoder I nase zdravlje - upotreba preparata kravljaka po Mariji Thun, s obzirom na povecanu opCenitu radloaktivnost zbog velikog broja nuklearki u svijetu, postala je ruznost Uzmimo to za ozbllJno!Nacinimo svoj pripravak iz kravljaka te ga nesebieno diJelimo takoder i susjedima. Cesta upotreba je posebno potrebna na podrucju do 30 km oko KrSkog.

50

• Nastavljamo s prskanjem pripravka 501; prskamo 4 tjedna prije ubiranja voca I groil1a na dan za plod poslije podne, to povecava sadriaj secera. Povrce (svaku kulturu) prskarno do zrelosti tri puta na za nju tipican dan ujutro I kod razficite zodijacke pozadine sa svakim prskanjem bit ce proizvodi za [edan stupanj poboljsanl izvan poima hrane i tako postati nas lijek. U vrijeme u kojem iivimo upotreba pripravaka je nuinost. Stetocine • Sunce i Mjesec ispred zvijeida Lava je najbolja konstelacija za spaljivanje mrava koji nam rade teskoce u kucarna. Dakle 17. ill 18. 8. • Za mjere protiv puzeva je, kao sto znamo prava konstelacija Mjesec ispred lvijeida Raka. U ovom mjesecu je odlicno takoder 25. 8. do 17 sati. Izrada pripravaka • Na dan za plod ubiremo malo vee ocvale cvjetove stolisnika za caj I izradu pripravaka iz stolisnlka.

Nastavak sa strane 47. ProuCavanje djelovanja Mjeseca ispred razlicitih zvijeida zodijaka kod niskog graha i soje Prvl grafikon pokazuje usporedbu prinosa niskih mahuna, dakle mahunica, kod 20 biljaka u 1965. godlni i 1982. godini. Izabrali smo razlicltu kvalitetu zemlje I razucite kllmatske uviete. Nizi grafikon se odnosl na pokuse Iz 1982. godlne I prikazuje prlnos sjemena nlskog graha i soje, uvijek za 100 biljaka. Pokusne vrste pokazuju da kozmick: ritmovi izazivaju jednaku nutarnju dinamiku kod svih 50 godina naseg oosadasnieq istraiivanja.

a.-

=1 :1::--:
--1.
)f ~

'tf -----18C!

n

-:T:~
~
n

nv

Niski grafl-

spremanje mafluna

Qr..,.

=1 ~~---:~~---~---,
)f ,.

'tf

n

~

n,

nv
--------

....

111.

--T--~--~ =
.i' l.

--

Niski grail 82 - sjemena

Soja 82 - sjemena

51

RUJAN 2012.

Datum

(( pred zviJeztfem

Konstelacija

Element

«

Pogodan impuls za biljku i sat plod list list _ ~~~ plo~ __ _

Mogucnost

1.su 2. ne 3. po
4. ut

2<
y
_JL_16

x

X

is

o _Q

~ .,oW svjetlo/voda voda voda
f::,.

--_ ---~

----

NE, VI

y

_
16

5.sr
6. Ce

voda/toplina !!!plina

PO, VI VU, VI NE, VI V,--l

---

_

7~

_li
'd
l(

toplina/zemlja _

asu
9. ne

~S Ag_!_ A21
17
__

zemlja
zemlja zemlja/svjeHo

r-_

,0

onjen
" __

PO, VI ____:V_:_I ----l __:.:N;2E,_:_PO:___-l ~_~VI_ -------,
~VI

kOrijen do 9, •••• " od 17 korijen; *pocelak presadnje u 23 koriien do 16,011 ., t,;V'
!__::~'

10. po _ _::l(;::o____ 11. ut _§.2_ _ 2_4_____ 12..!__ .@__

..:.sv~'.:je=tlo:___-l~I-",,:,,:''':.::II\l1 svjetlo/voda
~

__

13.ee
14.pe

_g _
Q
Q

~a
.=6.:___ v~a!to_pr_lRa___

~
_lis_td_o,_14..:.., o_d_15-'-pl_od plod plod korijen konjen kOrijen do 16, ••••• '1 •••••
-------

_!S

___

VU\ ~ .__

toplina 0- n:p 4 toplina toplina/zemlja

lSosu 16. ne
17.po __ 18._ut _ _ 19. sr 21. 22. su 24. po 25.ut 26. sr 27. ce 28. pe "~

.PO,VI VU, VI VU, NE, VI VU,VI PO,OP PO
_

n:p

n:p~ n:p
.r'I..

. ,
8_ __"Pg:_S __

zemlja

_

zemlja

...:....!_::___-J!£j--'-----

d' tI ~mlja/svjetlo
svjellolvoda ~ __ voila
t:?:
~ ;'jl~O

I

~.Ce __ ~ __ '_4_ _

Q~~15

, od t8lisl

r
:0 :0 :0
~

list; *kraj presadnje u 23 list do 17, od 18 plod • "_··_·,od12pIOd plod korijen

_J

I

18 ~ 22
6.

voda/topllna . toplina toplina/zemJja zemlja

23. ne __L_. __

---zemlja
Q
svjeUo svjetlolvoda voda voda

X 29. su X 30. ne _X 52

~CS
23

VU, NE, VI VU, NE, PO, VI VI VU, PO, VI

·····,odl1CVt
list list

0.,00
ir6

Merkur Q 13. n:p

Venera 3.Q:9 22.Q

JI

Mars

n:p

Jupiter

Saturn

6.~

'd

n:p

Uran

Neptun

Pluton

X

./

Vrijeme za presadivanje je od 8. do 21. rujna.
Zapisujrno nas rad - prijedlozi

Sijemo ozime iitarice, adlicno za berbu voca. Do 15 sati pospremanje vOGai sjetva ozimih zitadca.

Ribamo kupus i repu, dobar dan za rad s peelama. Ribamo kupus i repu; rad s pcelama. Sijemo malovilac, zimsku saJatu; mjere proW puzeva Sijemo ozime zitarice. Sijemo ozime inarice. 16.,17. i 18. 9. do 16 sati adHeno za pospremanje blljaka korijena. sadlmo ceSnjak.

Spremanje voCa, sijemo ozime iitarice.

Nakon 11 satl spremamo voce, ubiremo mlade koprtve za caj. Mlholje.

53

Uz rujan 2012.
Merkur je jOs do 12.9. ispred toplog zvijezrJa Lava i podupire djelovanje Plutona ispred zvijezrJa Sttijelca. 13. 9. 58 pomakne pred hladno zvijezae Djevice, gdje se prldruzi Saturnu. Jupiter ispred zvijezrJa Bika cijeli mjesec zastupa h/adan element zemlju, a do 6. 9. ga poveceve takoaer Mars ispred zvijeiaa Djevice. Venera koja se od 3. 9. krece ispred vodenog zvijezaa Raka se 22. 9. prese/i ispred zvijeirJa Lava i sad potice toplinu. Hoce Ii je biti dovoljno? Uran ispred zvijezda Riba cijeli se mjesec brine za element voce, a od 3. 9. takoaer uz oomoc Venere. Od 6. 9. sile svjetla posreduju Mars ispred zv/jeMa Vage i naravno Neptun, koji putuje ispred zvijetda Vodenjaka. Preporueamo: Sjemenje i biljke • Za sjetvu ozimih zitariea u kasnim predjelima preporucamo 1. 9. Dan je dragoejen, zbog opozieije Merkura i Neptuna. lnace su odlicni dani 4. I 5.9. te 6. 9. do 15 satl, 13., 14. I 15.9. u vremenu za plod, kada je Mjesee ispred zvijeil1a Lava.lza toga 23. 9. nakon 12 san i 24.9. eijeli dan. • Rai iznimno sljemo i na dan za korijen. U tom slucaju pazimo da say rad njege svakako obavljamo na dan za plod. • Kada zltarlce razvilu drugi par Iistova, vrijeme je za prvo prskanje pripravka kremen iz roga. Taj pripravak povecava zdravlje i prinose, a biljkama daje sposobnost da bolje podnesu hladne dane zime i duge snjezne pokrivace. Ako nije smrzavlee, prskanje ponovimo u razmaku 8-9 dana, a ispred drugaclje zvjezdane pozadine jOs dva puta. Prskanje neka bude gotovo do 8 sati ujutro. • Kod onih biljaka, kojima budemo sjeme upotrijebili za ponovo sijanje, posebno pazimo da spremanje obavirne na za biljku tipiean dan; kod biljaka ploda na dan za plod, kod biljka kOrijena na dan za kOrijen ... • 00 sredine rujna jOs je vrijeme da za zeleno gnojenje na prazne povrsine sijemo grasak, lupinu, zob ill rai. Ako su povrslne zasljane s biljkama, padavine 1m nece Isprati zernliu. Tamo gdje budu biljke odumrle zbog zimske smrzaviee, trebat ce u proliece zemlju prorahliti. Biljke, koje zima nece unistiti, budemo u proljece obradlli u tlo. • Sprernarue biljaka korijena obavimo u dane korijena u vremenu za presadnju. Skladlsne sposobnosti se tako pobolisalu, • Oko Mlholja, motoa ove godine 28. 9. nakon 11 sati, ubiremo vrhove pekuce koprlve. Posusene ih koristlmo za ca], smrvljene kao dodatak brasnu za pecenie kruha. Kopriva urecuie proeese zeljeza, i to u tom vremenu s proeesima posebnog meteorskog zelleza, koji jaca volju i Mihaelovu hrabrost. • Kiseli kupus ce uspjeti najbolje ako smo ga sijali i njegovali na dan za list, prskali pripravak iz kremena dva puta na dan za list, a zadnji put za bolju aromu na dan za cviiet. Kupus porezerno, uskladiStimo i ribamo na dan za evijet iii dan za plod. Njega sadnog drveca • Pokusl potvn1uju da su za ublranje voca i groil1a najbolji danl za plod, dakle kada MJesee putuje ispred zvljezda Strijelea i Ovna. ave godine je to 4. 9. (vrlo dobar dan jer se u svemiru oblikovao topli trigon). 5.9.,6.9. do 15 sati, 23. 9. nakon 12 sati i 24. 9. Drugi najboljl su dani za evije! u vremenu za ubiranje. Prskanja u rujnu • Povrsine koje smo predvidjeli za proizvodnju krumpira u sliedecoi qodint, prskamo u vremenu za presadnju poslije podne skropivorn protiv krumpirove zJatiee. Steto~lne • Da bismo nacinili svoje skropivo protiv mrava, preporucarno za spaljivanje vrijeme od 13. 9. u 15 sati do 15. 9. u 11 sati.

I

!

!

:

I

:

I

I

54

Izrada vegetabilnih kompostnih pripravaka • 1.9. nakon 15 sati oorezemo kratak komad tanje grane arisa PaZljivo skinemo koru, tako da oblikuje tuljac, kojega zapunimo na jednom kraju s odrezanim kolutom drva. Tuljak napunimo s cvjetovima prave kamilice (ako su cvjetovi posuseni, navlaZlmo ih karnlhcinim cajem), zatvorimo i na drugom kraju s drugim kolutom drva, dobro oovezerno i zakopamo u zemlju pribllzno 60 cm duboko, gdje preparat zorl. 1.9. zakopamo u zemlju brezovu ovojnicu sa stolisnikom, koji je zorio u potkrovlju. Izrada pripravaka • Za izradu kompostnog pripravka iz hrasta luznjaka nastrutemo na dan za korijen grubu vanjsku koru. Vise u knjiiici .Pripravci". • U vremenu jesenskog ekvinoclja 29. 9. je Miholje. Sa skupljenim i lijepo posusentrn Ijekovitim biljkama za izradu pnpravaka okupimo se u nasirn radnim skupinama i predamo pripravke, dakle Ijekovite biljke, spremljene u zivotinjske ovojnice, na zriobu u zemlju. Vrijeme od Bozica do kraJa lipnja za zemlju je vrljeme izdaha. Od kraja lipnja do Bozica je udah. Sile zlvota koje oblikuju biljke su od jesenskog do proljetnog ekvinocija vise u zemlji. Tamo ce kod zorenja pripravaka silama vezanim na upotrebljive Ijekovite blljke i zivotinjske ovojnice, utisnuti i svoj pecat Nasi pripravci ce take postati pravo bogatstvo, sastavljeno iz trlju komponenata biljnog i iivotinjskog svljeta, te sila zemlje i svemira. Covjek kojl to razumije te iz odgovornosti s Ijubavlju u pravo vrijeme nacini pravu stvar, nastavlja stvaralacl« rae, utire put zivljenju i zdravlju. S obzirom na teskoce kod opskrbe iivotinjskim ovojnicama istraZili smo moguce nadomjestke. Pokazalo se da dobivamo dobre prlpravke ako Ijekovite biljke zore u kamniju grana drveca koji pripadaju planetu, iz kojeg pripravak lzradulernc. Za tu moqucnost moramo bitl zahvalni, ipak moramo biti svjesni da je izrada vegetabilnih pripravaka samo nadomjestak koji zori u iivotinjskim ovojnicama. Doprinos, koji u pripravak bogatstvom energija daju iivotinje sa svojim ovojnicama, ipak nedostaje. Izrada I upotreba biolosko-dinamickih pripravaka morala bi bltl danas prva zadaca, S njima rnozemo lijeciti stetu koju je covjek prouzrocio zemlj! i biljkama u zadnlirn desetlleclma. Zvijezde u tom mjesecu govore 0 borbi arkanc1ela Mihaela sa zlom tzmeau Marsa i Jupitera, te nas upozoravaju da je sada zadaca covjeka pobijediti zlo na Zemlji. Jos prije kratkog vremena bi se moqucetn prizoru borbe covjeka protiv zla na Zemlji usprotivilo. Realnost, koju susrecemo, uzima prizoru sveku pravednost. Tim vainiji za svakoga ad nas postaje Mihaelov primjer i garancija da nam u nasim nastojanjima u suoeavanju sa zlom uvijek stoji kraj nas.

Slika: Waller

tron, Stara tr~nja

1976.

55

LlSTOPAD 2012.

Datum

1. po
2, ut

- ----y 24
_ y_

(( pred zvijeidem

Konstelacija

Element ({

- -__ 8_-_TtP__

_- -------_-----vodaltoplina list
-'----------'-toplina/zeml.o....ja __ topllna plod ••••• korijen "'--plod

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

_3~. s_r __ He

C5~_2_4__

---

OP VU, OP, VI - ------...:...:!...~~__:_:.:HE::___

_

C5
_~

tl8 A4

cflt' zemlJa
zemlja zemija SVJ-,·,-eU_o _ svjeUo

, od 11 do 16 korijen, ad 17 cvijel VI VU, PO, HE, VI HE, VI VU, VI VI HE

~pe 6. su
~ ne _ _ 8. po 9.ut 10. 51'

~g.1_ 2t..
.......,__
66

C5 ~J1;.._._'

korijen; *poeetak presadnje u 7 ,;yijet OOi3 ••••• list
, ·)(118 .:vil~

n:
Q Q

_@

9_ Q _ 24

svjeUoIvoda vodaltoplina toplina toplina

korijen do 9, ad 10 do 13 plod. od 14 list plOD plod plo4 do 13, od 14 korijen list do 16, od 17 korijen korijen do 15, •••••
••• ", IlU

l'.Ce

..12. pe
13. su 14.ne

._

14

topUnaizemlja zemlja

15.po 16. ut

TtP TtP
17

.;; 15

6

zemlja zemljalsvjetlo

Q 21 Pg 3 \:::19 2O.su

'ti..

svjetlo/voda voda voila toplina topJina toplinalzemlja zemlja z_em~ljal~~~jeU~o svjeUo _svjetlo/voda voda

~-----------_ 15 1C\~jet.··. . . VU, VI
V~ OP, VI_ HE, VI _

-~------------

.---------VI

list hs~ *kral presadnJe u 6 plod do 14, ...•. , od 18plod plod korijen korijen '~~·~

-----~--_VU, VI
VI VI VI HE, PO ~ __

I 21. ne I _-"-----22. po ;0 4 23.ut ;0 6 24. sr 25. Ce
26.pe _ ~_ 27. su X 28. 5_

evijet
list list I_is!:....; I!_Jeln_o.=..Q *k_ra_:_j v_re_me_"_a plod

ne

29. po 30~

X Y 6 5__
6

d cf 2t v~
'! 21

vodaltoplina

~_iL_ 56

tl12

__::to:.r::plJ::::·na::__----..!.p::.::lo.;:_d toplinalzemlja •••• " ad 15 korijan
___.:'---~---

PO ----;:VU;:-,-;:;V1
VU_, _I V

_
_

Merkur

26.m.

11.~

TtP

22. TtP

Venera Q

Mars

Jupiter

Saturn

Uran

Neptun

Pluton

zm,

'd

TtP

X

l'

Vrijeme za presadivanje je od 6. do 19. listopada.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi Sijemo ozime iitarice. ubiremo voce. Sijemo ozime iilarice, ubiremo voce.

Rad s peelama. Do 13 sati radlmo s peelama, nakon 18 sati ribamo kupus i sadimo lukoviCasto cvijece.

Sijemo ozime iitarice, presadujemo voCke i bobicaslo voce. Sijemo ozime iitarice, presadujemo vocke i bobicasto voce. Nakan 14 sati pospremanje biljaka korijena, sadimo Cesnjak i luk, slaiemo i prepariramo komposle.

Do 15 sati pospremanje bilJaka korijena

U vremenu za plod ubiremo voce, sijemo olime iitarice. Ubiremo voce.

Rad s peelama Rad s peelama.

Kasna sjetva ozimnih iitarica. Kasna sjetva ozimnih iitarica.

57

Uz listopad 2012.
Jupiter i Satum na svom obilaznom putu oko Sunca poticu hladne sile tsoteo zvijeiaa Bika i Ojevice. U njihovoj pratnji prvih deset dana je takoc1er Merkur ispred velikog zvijeiaa Ojevice, time potice hladne sue efementa zemlje, te se 11. 10. pomakne ispred svjetiosne Vage, gdje ostane do 26. 10., a nakon toga se pomakne ispred vodenog zvijeic1a Skorpiona. Pritom sfijedi Mars, kojije ispred Vage do 2. 10., a ostatak mjeseca ispred Skorpiona. Posto Mars zastupa element vode je ispred Skorpiona u svojem etementu te ce gotovo snaino podupirati vodeno djefovanje Urana, koji se krece ispred Riba. Za toplinu se do 22. 10. brine i Venera ispred topfog zvijelda Lava i po svojim mocim« podupire djefovanje Plutona, koji brine za topfinu ispred zvijelaa Strijefca. Venera je zadnji ljedan u fistopadu vee ispred Skorpiona te se tamo pridruii hfadnoj zemljinoj frakciji. Preporucamo; Sjemena i biljke • Poiurimo sa zavrsetkorn jesensklh radova! • VriJeme od 11. do 13. 10. kada Mjesee putuJe ispred zvijeida Lava, najbolje je za sjetvu iitariea. Svakako ce biti dobra i u druge dane ploda, ali uclnak zvijeida Lava je najbolji. Oocenito vail pravilo da rani usjevi daju vece prinose. Prinosi Iz kasnljlh usjeva su po kollclni manji, odlikuju se medulim dobram k1ijavoSCuI boljlm zdravljem. KasnijJ usjevi su naliednostavnlja mjera regeneraelJe zitarica. Kada zitariee oblikuju drugi list na dan ploda rano ujutro poprskamo ih pnpravkorn kremen iz roga, te ih drljamo. Drljanje police rast i busanje iitarica. Kod smrzaviee ne prskamo! Prskanje pripravkom kremen iz raga ponovimo u razmaku od pribliino 9 dana na dan za plod joS dva puta Ako nam to uspije, zitariee ce odlicno prezimiti. • Dani za evijet 7.10. eijel! dan, 8. 10. do 13 sati, te takoder 17.10. od 15 do 17 sati su najbolji za sadnju lukovicastog cviieca. • Dan za korijen u vre menu za presadnju, dakle kad je Mjesee ispred zvijeida Djeviee (od 13. do 16. 10. u vremenu za korijen), je pogodan za spremanje biljaka korijenja. Kod usporedbe razlicitih moqucnosti skJadistenja biljaka korijena i voca utvrdili smo da je skladlstenie najbolje u sjenu i slarnl. Sloj mora biti dovoljno debeo da praizvodi ne smrznu. • Kod biljaka iz kojih cerno trebati sjeme, poseono pazimo na ubiranje na tipican dan za biljku. Kod biljaka ploda na dan za plod, kod biljaka korijena na dan za korijen. Njega vocaka • Voce ubiremo na dan za plod u vremenu za ubiranje. To je posebno vaino kod voca za zlmnicu. Najbolji dani su 2. i 3. te 21., 29. i 30.10. Drug! vno dobri dani su dani za evijet u vremenu za ubiranje. Vise u knjlzi .Prakticno vrtlarenje". • Ako sadimo nove vocke, zemlju cerno poprskati s pripravkom gnoj iz raga, korijenje namocimo u nacinjeni premaz za vocke s cajem od presliee, a kod korijenja zakopamo tri dotrajala kravlja roga s vrhom prema stablu. Jednoga napunimo s gnojem zdrave krave. Najbolji dani su kada Mjesec putuje ispred zvijezda Lava, to je 11. i 12.10. te 13. 10. do 13 satl. • Nakon berbe voca i graida prskamo pripravkom kremen iz roga dva puta ujutro, najkasnije do 8 san, jedanput poslije podne za dozrijevanje lisea i drveta. To je najbolji nacin za dobar urad u sljedecoj godini. • Kada na vocolrn stablima nema vise IisCa, pripremimo premaz iii pastu za vocke. Premaz nanosimo s vedrn klstovima iii cetkama na stabla i debele grane, pastu izmijeSamo s kravljim gnojem po Mariji Thun, te s tom procijedenom smjesom prskamo tri puta na dan za plod (u razmaku od pribliino jednog ~edna) I s lime dobra poprskamo cijelo drvo s kroSnjom. Gdje imamo teskoce s dlvljaci, dodamo 5% svjeze krvi. • Ako je crvece odbacilo lisce, IIstopad je primjeren za drva za gradnju. Najbolji dani su dani za cvijet i plod u vremenu za presadnju.

58

• Iz grozda, kojega ubiremo na dan ploda iii na dan evijeta, vino je bolje! Prskanja u listopadu • Kod prodora hladnog zraka i smrzaviee prskamo pripravkom od odoljena. Takvo povrce more ostati dulje vrijeme na vrtu. • Kada su vrtovi i oraniee prazne, posipamo kompost i zemlju plltko preoremo u zimsku brazdu. Prskamo kravlji gnoj po Mariji Thun. Izrada vegetabilnih komposnih pripravaka • 28. 10. do 16 sati odrezemo kratak komad tanke grane javora. PaZljivo skinemo koru, tako da to oblikuje tuljae kojega zapunimo na jednom kraju s odrezanim kolutom drveta. Tuljae napunimo s evjetovima maslacka (ako su posusenl navlazimo ih s rnaslackovirn cajem) zatvorimo jos na drugom kraju s drugim kolutom drveta, dobro oovezerno i zakopamo u zemlju, prlblizno 60 em duboko, gdje ce pripravak zoriti. Ako je grana odrezana prije podne, rad ce blti laksi. Priprema zemlje • U vremenu za presadivanje na prazne povrsine njiva i vrtova, pod krosnje orveca, oko jagodicastog voca, malina itd., navozit cemo zreli kompost. Povrsine za biljke koje ne vole zlvotinjski gno], kao sto su luk, mrkva, pasternjak i mahunarke, posipamobiljnim kompostom. Njive cemo preorati I tako ih pustiti u dubokoj gruboj brazdi. Vrtove grubo prekopamo i tako ostavimo zemlju otvorenu. Gdje kopanje nlje rnoquce, kompost pomilesamo s gornjim slojem zemlje. Prskamo pripravak kravlji gnoj po Mariji Thun. Gruba otvorena brazda ornoqucava da se zemlja lijepo drobi, a energije iz kozrnosa, dakle energije zivota se bolje prozimlju nego da je ona izravnana. • Pripremimo nove komposte. Prednost ima zivotinjski gnoj domacih zivotinja iz dobrog uzgoja. Ne baeamo nista Ostaei biljaka Iz vrta, takoder umjerene kolicine trulih jabuka. Sve pomllesamo sa slamom iii liscem, s nekoliko lopata starog komposta i vrtne zemlje, sloflmo u kup i dodamo kompostne pripravke. • Kada su vrtovi vee skoro prazni, voluhariea se dohvati onoga sto je ostalo. Glaviee radica venu jedna za drugom. Ako narezemo bazgine granciee pa ih zabodemo u zemlju oko grediee, riieslmo se voluhariea. Bazga joj previse smrdi. Vrijeme za sjetu drveca posebne kvalitete 9.10. breza, kruska, lipa, vrba 15.10. tisa, hrast, divlji kesten, tresnja, maruni 9.11. breza, kruska, lipa, vrba, javor, topola, bukva, maruni, orah 26.11. jasen, srnreka, Ijesnjak, jela, cedar 14.12. joha, aris, lipa, brijest 19.12. breza, kruska, lipa, vrba Za crvece, koje nije navedeno, za sjecu su najprimjereniji studenom I prosineu. dani za evijet u vremenu za presadnju u

Prerada mlijeka
Savjetujemo da se pri izradi maslaea i sireva, ako je ikako moquce, klonite dana koji su lspusteni u kalendaru: ------. Mlijeko namuzemo u dane topline - plod, ima najvise masnoce. To vrijedi i za one namuzeno u dane vjerojatnosti oluje. Dani kada je Mjesee blizu Zemlje (Pg), neprikladni su za preradu mlijeka, ne uspijeva cak ni jogurt. Kulture jogurta, koji pripremamo u te dane, rado se raspadaju. Stoga preporucuierno da dan prije toga pripremimo dvostruke kolicine. Mlijeku najvise odgovaraju dani svjetlosti i topline. Najnepovoljniji su vodeni dani lista.

59

STUDENI 2012.

Datum

pred zvijeictem

«

Konstelaclja

Element

«

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

~
2. 118

__ 't5 _ _ 't5

0 -~
7

Ag 17
A 10

cP 0
2t. ..

zemlja

PO, OP, VI PO NE, VU,VI

___ tne
5.po

3.su

-=n
® ®
Q Q

n

~~~o
15 voda

_

OP

_ s~jetl~/vOll_a _ voda/topHna
--------'------S;;I-..-!:.:..::.:;.-

---

6.ut 7.51

8
23

ate
9·118 10.su 11. ne 12. po 13. ut

toplina

TtP n:p TtP n:p
.A_

toplina/zemlja

---

~-------

zemlja _~~ml~ 3 8 ~ 24 fl6 ~18 0 !:~Ijalsvjet~ Po 12 __
'J--_.!.~

PO VI _ ___:_~_:__..'-'--_- -_- -; *kraj presadnje u 16 VU, PO, ~ _l_s~o12,.~-· plod plod do 9, od 10_k_orL_ije_" korijen ___:_ko:__;riJ~'en-,-d_ocqi_,_t 1_:.0,.-:..0II;...1_1 ~ VI NE VU, O,_:.P,_VI __ VU, VI V_I _ -N--,E,_PO--VU,NE,VI NE . I _
r
I

~VU,NE,VI

---

_'4.~_
~e
16. pe 17. SU 18. ne

TTl..
I I

t;!.. svleUo/v~a
voda vOlla/topHna toplina toplina/zem~ zemlja zemljalsvJetlo _ sYjetio _ svjeUo/voda voda voda vodaltoplina

__ ~

_
9 10

15
_ _,_,

e..
0 - TTl..

I;t Q

J!. 1I.!';o
_20_. u_t _ 21.sr 22.

_

23. pe _>L_ 24.su 25.ne 26. po _

ce

---X
9

_

CYIJIl dO! od 9 ~t
list list list do 11, od 12 plod list korijen do 10, all,

_

_
6.

X

y,"--__
_12 __
1i 16 A16

y

12

toplin_a__

V!_
~_ _

27. ut 't5 28. sr _ ji ~Ce __j;f_ ~1!__

-=tJ_1! __

~pll"alzemlja Ag21 zemlja

plod do 11, od 12 do 15 korijen, - - - ':" __ ------

n

2+.. --;;;ij;- ----k;ije;;·PoCelakpr~J;;u18

13

korijen do 12, OlIn

VU, NE, VI

60

Merkur 16. /'\.

Venera 29.~

Mars 14.1

Jupiter

Saturn

Uran

Neptun

Pluton

TTl..

TIP

TTl..

'd

TtP

X

1

Vrijeme za presadivanje je od 2. do 13. i od 29. do 30. studenog.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

Iskopamo regove 5 kremenom, sadimo lukovleasto cvijeee, radimo s pcelama. 4. i 5. 11. do 14 sati radimo 5 pcelama; sadimo lukovicasto cvijece.

--------------------------------------------------------------------. ___
Obrezujemo i presadujemo vocke, ako je zemlja spremna joS je vrijeme za kasne usjeve iitarica. Obrezujemo i presadujemo vOCke, vinovu lozu Ie bObiCasto voce Siaiemo i pre pari ramo nove komposte.

Rad s pcelama, presadujemo traJnice I cvjetne grmove.

Rezemo grancice za adventske i boiicne aranimane.

Rad s pcelama zakljucimo, reiemo grancice za adventske i bozicne aranimane.

61

Uz studeni 2012.
Venera je skoro cije/i mjesec ispred zvijeida Djevice; zajedno s Jupiterom ispred zvijeida Bika i Saturnom ispred zvljeic1a Djevice oblikuje hladnu trojku. U prvoj potovici mjeseca Merkur i Mars ispred Skorpiona svladavaju element vode; pomsie im takoder Uran ispred zvijeida Riba, koji u drugoj polovici mjeseca sam preuzme tu zadacu. Merkur se 16. 11. pomakne ispred svjetlog zvijeida Vage; sa svjetlom djeluje takoc1er i Neptun, koji putuje ispred Vodenjaka. Mars se 14. 11. pomakne ispred Slrljelca, gdje pomaie Plutonu upravljati s toollnom. Preporucamo: Sjemena i biljke • Za sadnju lukovicastog evijeca Izaberemo dan za eviler. Odlicni, svakako bolji od ostalih dana, su dani evljeta, i to 3. i 4. 11. te 5. 11. do 14 sati. • Sad a je primjereno vrijeme za gnojenje travnjaka i livada. Ako oocatno prskamo kravljak po Mariji Thun poncemo djelovanje organizama tla. Tvari se prerade u kompleks gline i humusa i ne idu u dublje slojeve. • Rad u vrtovima i njivama se zavrsava. Sada je vrijeme za naSa sjemena: Ijuslenje graha, graska, boba ... Kod odabiranja slernena za sljedecu godjnu budemo u strucku uzeli zrna u sredini, slicno kao ked kukuruza, same zrna u njegovom srednjem dijelu. Za razmnozavanie elitnih zilariea budemo iz izabranih zdravih i velikih lijepo oblikovanlh klasova uzell zrna iz sredine. Kod bJljaka i njihovih plodova govorimo 0 polu koji pripada lemlji (dolje) i polu koji pripada svemiru (gore) I Izravnoj sredini. lnamo da takoder za regeneraeiju krumpira uzlrnarno klice i okea iz srednjeg dijela gomolja Njega vocaka • U vremenu za presadnju, presadujemo drvece i grmove: voeke i bobicasto voce na dan za plod. Cvl[ece na dan za evljet, sumsko drvece na dan za list. Kod presadnje zemlju poprskamo s pripravkom gnoj tz roga . • Vrijeme za presadnju ]e vrijeme za obrezivanje voca i vinove lize. Prednost imaju za plod i dani za evijet ako nema smrzaviee. • Drvece ruSimo u yremenu presadoje u dane evijeta iii ploda, ali nikako u dane koji su isertkani, niti u dane llsta. Izrada pripravaka • 3. i 4. 11. ill 5.11. do 14 sati blodtnarnlcart ce iskopati pripavak iz kremena. U rogu spremljen, skoro kao brasno smrvljen kremenov kristal, zakopan u zemlju u orouece, vezao je na sebe sile Ijeta i topline. Kristal cerno sipati Iz raga i spremiti u prozirnu staklenku, kOja neka sto]i na suneu na prozorskoj poliei. Pripravak lz kremena je pravo blago kod nasih pripravaka, donosi vece prinose i bolje zdravlje biljaka; upotrebljavamo ga u odredenorn vremenu dana i razvoja biljke. Priprema zemlje • Ako to nismo uradili, jOs je vrljeme za kompostiranje. Sve organske otpatke, ostatke biljaka iz vrtova, lisce i gnoj slozirno u kupove i dodamo kompostne pripravke. Oni ornoqucuiu brzo djelovanje gljlviea, koje zapocinju rastvaranje i dobro rade pretvorbu. Preparlrani komposlni kupovi ne smrde. Cini sa kao da su pripravei preuzeli brizno gospodarenje s tvarima i ne dozvoljavaju nikakav bijeg tvarl i plinova u okolis, Kroz godinu dana ce to, sto smo slozili u kup, biti zbog pripravaka cetiri pula vrijednijel Naravno, sto se tice energija zdravlja i reprodukeije! A to je bitno vainije od tvari. Kompost Ijepse sazrijeva ako prskamo vrtove i nlive pripravkom od kravljeg gnoJa po Mariji Thun (svakakc sto cesce), podarimo takocer nesto tog skropiva i kompostima.

62

Razeni kruh za zdravlje Iz finog, ali takoder i grubog psenicnog brasna iecrna, rize i prosa, mozerno lspect s kvasom iii fermentom dobar kruh. Ako zelimo iskoristiti dragocjeni sastav rali u probavi, moramo razeni kruh peel drugacije, a to je s klselim kvascem kod pripreme tijesta, a s kvascem ide raz kroz neku vrstu fermentacije, koja otvori sastojke raii, te ih nacini dostupnima za nasu probavu. Finski islazivaci otkrili su da se sklonost k bolestima raka u tijelu uz uzivanje razenoq kruha u sustini smanjuje, u stvari cak i nestane. Zato se naucirno pripremati dobar raleni kruh, pa ponovimo nas recept za provjereni kruh. Najprije pripremimo kvasac, i to dakle ovako: uvecer ravnu kavinu zlicu cvjetnog meda pomilesamo u casi tople vode (oko 50 DC) s 25 dkg fino mljevenog razenog brasna. To neka stoji preko noei na 26 do 30 DC na toplome mjestu. Mozda u blizini peen ice iii ploce stednjaka koji ukljucujemo na najnizu rnoqucu temperaturu iii pak u pecnici u kojoj gori 25 W zarulja. Sljedeeeg jutra dodamo rniesavini jednaku kolicinu malo grublje mljevenog brasna i tople vode, sve pomiiesarno u tijesto i opet stavimo na toplo. uvecer je to tijesto vee kiselo. Dodamo laneno sjeme, kumin, kopar iii druge racine i tijesto opel stavimo na toplo. Sljedeee jutro s ostatkom brasna naclnlrno tijesto i lek tada dodamo sol. Kada se pocinje dizati, oblikujemo kruh. Pricekarno da se tijesto jako digne, stavlrno ga u zagrijanu pecnicu, Ie ga pecerno priblizno jedan sat. Dizanje tijesta je ovisno od topline. U Ijetnoj vrucinl mocuce je ispeci razenl kruh, bez obzlra na njegovih pel stupnjeva obrade, u samo cetiri sata. Ako ide raieno tijesto kroz tih pet stupnjeva, rai je dobro probavljiva i njezini draqoclenl sastojci su dostupni za nasu probavu. Od gotovog tijesta mozerno priblizno Yz kg spremiti u glinenoJ posudi. Kada se jos iedanput podigne, pospemo s malo soli, pokrijemo ga pergament papirom i pospremimo u podrum. To Je kisell kvasac za nas sljedecl ralenl kruh. Preporucamo da pazite na konstelacije I da za pripremu kiselog kvasca izaberete dane za cvijet iii dane za plod, jer u te dane pecenje bolje uspijeva.

Nas laboratorij
Vise godina opremali smo nas laboratorij; zavrsen je bio 1998. godine. Velika radost Marije Thun je bila, jer u njemu sad a radimo sve potrebne analize biljka, zemlje, itd. Unuk Marije Thun dr. Nicolai SchmindRudt je kernlcar i dolazi u Dexbach.

63

PROSINAC 2012.

Datum 1. su 2. ne

prod zvljezdem

«

Konstelacija 0-~

Element svjeUo

«

Pogodan impuls za biljku i sat C1Ili~l'-presadnja ~~l;

Mogucnost

Q9

n

--

NE

-

.

~ __ .~ __ 0cf2j.
~ __

svjeUo/voda Vod..!_ v~Oda/t~ toplina zemlja __::_ze~m:..!...lja _ ~

lpo ~
6. ce 5. sr

Q9 _Q _ 1~ .....;Q=-_____
Q

-~

list

d!.!_4, od 15110d

_- -

---

_ _ toplina

--.__....__.

VI VU, VI

7. pe .~_~

-----~~--------np__ 8 to_,_p_Una_l_ze_ml!.._ja_ korljen
rtP
.r-; __

plod

NE,PO
VI
C:

8. su _10_._po , __ 11. ut 12. sr 13. ce 14. pe 15. su 16. ne

korljen korljen korijen do 13, 0,; 1

1_4____

_

_ zemljalsvjeUo

1
_ _ __

_ -,PO_,__,O_P

_

---/ 20 85

~
6

~ 10 Pg 1 vodaJtoplina

..

svjeUo/~~ voda toplina toplinaJzemlja zemlja

eVljL' 110 13,· ' ':'_: .___ - - -", od 13_;.lis.:_t

_J'~ VU_! ~
____:_V.:.cU,~OP...!..' V.:..:_I_ VI

list do 12,·····; *kraj presadnje u 12 list do 10, •.•• " od 17 plod plod korijen ----~-------korijen
&VI .I

r
;0 ;0

e..

20
19 _

~E, PO, OP, VI
VU, VI VU, VI

'!?':yo
18. ut

~

cf 2j. zemlja/svjetlo
_ ~vJetlo vOIla

----

..!~~_ ~ _16 20. ce X
21. pe

0 -/ ~

_!yjetlo/voda list

PO, VI
VU,VI _

X

----------------. vOIla list
18 vodaltoplina list do 17, ad 18 plod plod_ Jorijen do 12, 13 cv_;:_ll_t korijen korijen; 'poeeta!<~resadnje _ul
-,

22. su
23. ne ~ 25. ut 26. sr __

y y
~

PO
VU, VI

~cf 2j.
18 ~dnt~ Boiie ___ __ A23
1i' 12

top~n~ zemlja ~emlja __

__ ~

~

'd
~

GOO A_Q 23

ts _

topllnaJzemlja _

PO,OP NE -~_----PO__:,_VI VI VI
------------

_3 ~

2Ue
28. pe 29. su 30. ne 31. po

n_2_0 __

n

zemljalsvjeUo svjetlo svjeUo svjetlolvoda ---

_

n
§ Q 3 20

-----evijdt t-

cvije list list

voda/toplina

---

-

PO, OP, VI

64

Merkur

Venera

Mars 23. ;0

Jupiter

Saturn 25. :0:

Uran

Neplun

Pluton

18.m..

30.1'

13.m..

I'

'd

1tP

X

I'

Vrijeme za presadivanle je od 1. do 12. i od 27. do 31. prosinca.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi Posjecemo boiiene jelke. Radimo sa pcelama

Obrezujemo ~oCke, bob_ic_as_to_voc-,-'_e ic:.ii-,-vice~. Obrezujemo vocke, bobicasto voce i iivfce.

_

-'--'-~~--------------------

Nakon 14 sati kod ptela umetnemo mreiice. Prije podne posjeeemo boiicna drvca.

Reiemo grancice za adventske i boiiene aranimane.

Reiemo grancice za adventske I boiiene aranimane. Radimo s pcelama.

---------------------------------Posjecemo boiicna drvca.

--------------------------._----

-- - ---

Badnlak, zakopamo sjemena • prvi dan u vremenu izmedu g~ina!..vrijeme svetih nocl je do 6.1. - to su dragocjeni dani za planiranje buducnosti. Samo do 10 san (il Ie pravo vrijeme za spaljivanje stetnika s crvenom krvlju. Ako sivi pepeo jedan sat lakoder neprekidno mileSaffio, ~. dinamiziramo, bilo bl to vrto dobro.

-------------------_.

__

-----------

-----------------

65

Uz prosinac 2012.
Merkur je do 18. 12. ispred svjetlosnog zvijeida Vage, gdje ga do 13. 12. prati tskoae: Venera; zsjedno s Neptunom oba pokusaju brinuti za dje/ovanje svieue. Merkur slijedi Veneru, pred vodeno zvijelde Skorpiona. Uran, koji je ispred zvijettfa Riba i vlada elementom vade, zahva/an je za njenu potporu. Do 23. 12. pokusava Mars ispred Strijelea poduprijeti Pluton i ojaeati toplinu, nakon toga se prese/i ispred Jarea, gdje sudjeluje s Jupiterom pred zvijezdem Bika i Saturnom ispred zvijezcJa Djeviee kod upravijanja s h/adnim e/ementom zemije. 25. 12. se Saturn ispred h/adne Djeviee za pribliino jednu godinu preseli ispred svjetlosnog zvijeicJa Vage, odak/e bude jaeao Neptuna, koji energieno v/ada svjet/om ispred Vodenjaka. Preporueamo; Sjemenje i biljke • Bloclnarnlcarl u vremenu izmedu 24. prosinca i 6. sijecnja zakopavaju u zemlju sjemena nasln kultlviranih biljaka, svih iitariea i povrca U vremenu, kada jos ne smrzava, iskopamo primjerenu jamu. U nju 24. 12. poloilmo staklenke iii keramicke posude sa sjemenjem. Sve pokrijemo sjenom iii slamom, llscern i daskama. Sjemena budemo uzeli lz zemlje 6. 1. lzrnedu toga vremena u vremenu svetih noel dObiJu sjemena impulse koji su vaini za razvoj biljaka u bucucnosti. Plodnost Zemlje upije dobra sjemena kOja su temelj preiivljavanja naseg I nase djeee, i njih je uvijek teie proizvesti. PomaiemobilJkama takoder sa zakopavanjern sjernena u vremenu svetlh noel, Dana 24. 12. zapocinje tzv. vrijeme izmetfu godina, svete ooa. To,iemu se posvecujemo u tom vremenu, pod sretnom je zvijezdom. Uzmimo si vrijeme za nasu buducnost. 24. 12. dan dje/uje s e/ementom tooune, kojim vlada zvijeide Ovna 25. 12. dan dje/uje s e/ementom zem/je, kojim v/ada zvljei(fe Bika 26. 12. dan dje/uje s e/ementom svjetla, kOjim v/ada zvijettfe B/izanaea 27. 12. dan dje/uje s e/ementom voas, kojim v/ada zvljeicJe Raka 28. 12. dan dje/uje s elementom top/ine, kojlm vlada zvijeZtfe Lava 29. 12. dan dje/uje s e/ementom zem/je, kojim v/ada zvijeitfe Ojeviea 30. 12. dan dje/uje s e/ementom svjet/a, kojim v/ada zvijeitfe Vage 31. 12. jos jedan dan s e/ementom svjet/a i zvijeicJem Vage Njega vocaka • Ako ce temperatura oopustan, budemo u vrijeme presadnje u danima za plod j evijet obrezivali vocke, vinovu lozu i bobicaste vocke. • Povoljni dani za sjecu boiicnih jelki su - ako se oreporucenih dana do sad a nismo mogli driati - dani za evijet iii dani za plod, prednost u vremenu za ubiranje. Stetocine • 26. 12. do 12 satl [e ove godine pravo vrlJeme za spaljivanje koiiea iivotinJskih stetoclnas ervenom krvlju (srne, divlle svinje, jeleni, misevi, stakor! voluhariee, sojke vrane .....) za dinamiziranje pepela i izradivanje skropiva u osmoj deeimalnoj poteneiji (D8). Za spaljivanje nema zamjenskog vremena, za dinamiziranje pepela iii poteneiranje niie u vlsu poteneiju su svaki mjesee primjereni oni dani kad MJesee putuje ispred zvijeida Bika.

66

Dragi citatelji, hvala vam za prijateljstvo i povjerenje. Zelimo vam bfagoslovljen Boic te zdravlja, mira i stece u novo; godini. Sretna

U Dtuitvu v Duga plus u u Cakovcu nastaje knjiinica prijeko potrebne strucne literature za rad po bio/o§ko-dinamickoj metodi, koja je najbolja metoda za proizvodnju zdrave hrane. Publikacije su izuzetno /ijepi pokloni za Bozic i Novu godinu iii za osobni praznik, moida takoder onima, koji sami jo§ nisu nasli put do odgovomog postupanja sa zemljom.

67

Drustvo za razvoj biolosko-dinamidoq

gospodarenja

-

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040384052

Jedan od osnovnih ciljeva Duge plus jest, osim poticanja clanova da za triiste uzgajaju hranu najvise kakvo6e te pornoc i podrska biolosko-dlnarnickirn prolzvodacirna, da podize svijest pojedinca i zajednice 0 nuznosf zivljenja sukJadno prirodnim zakonima. Osnovna djelatnost Duge plus sastoji se od edukacije clanova na bioloskodinamickirn imanjima, organiziranja predavanja, seminara, priredbi, izJoibi te razgledavanja biolosko-dinamickih imanja i sudjelovanja clanova na strucnirn sajmovima i izloibama. Osobita pozornost posvetit ce se edukaciji mladih Ijudi u osnovnim i srednjim skolarna, na visokim ucilistirna i fakultetima kao i ekoloskorn osvlestavaniu djece u djecjim vrticirna te pomoci ustanovama i centrima za odgoj djece s teskocarna u razvoju sto ce omoguciti pokretanje proizvodnje zdrave hrane zaposliavaniem mladih Ijudi.

Duga plus poziva mlade Ijude i one koji su pri snazi da ponovno prekopaju i preoru zapustena, ekolosk: cista polja i vrtove te da za sebe, svoje bliinje i za potrebe triista osiguraju dovoljno hrane nuzne za zdrav i kvalitetan zivot. Duga plus suraduje s ostalim drustvirna koja se bave biolosko-dlnamlckom metodom te sa svim ekoloskirn drustvima, sekcijama i grupama zainteresiranim za ekolosku poljoprivredu.
Vodeca ideja svih koji su se posvetili razvoju biolosko-dnarnicke poljoprivrede jest da covjekova djela trebaju biti odraz njegove svijesti 0 meduovisnostima koje vladaju u prirodi, a cilj njegova djelovanja da bude stvaranJe sklada izmedu vlastitog postojanja te mineralnog, biljnog i zivotinjskog svijeta. Kad covjek shvati da se on i njegova okolina nalaze u neraskidivoj vezi s cijelim svemirom, rnocl ce nasu Zemlju dozivjeti kao bice, kao iivi organizam eije zdravlje i Ijepota ovise upravo 0 njegovim djelima.

68

o radu naseg Drustva "Duga plus"
I u ovoj se godini od ranog prolieca provodila edukacija uz praktican rad u vrtu u blizini Cakovca. I to zahvaljujuei Hrvatskom zavodu za zaposliavanie Cakovec i njegovom voditelju Vladimiru Zebecu, koji su pomogli da se odaberu nezaposlene sa zeljom da bi metode. Uz rad na vrtu sudjelovale dip!. oec., zatim Nevenki, lvancicl i drugim referentima

osobe. Te su osobe odabrale rad u vrtu iz projekta javnih radova kao prekvalifikaciju, naucte kako se proizvodi zdrava hrana pornocu biolosko-dinamlcke su i na sajmovlma u Cakovcu I Nedeliscu I tamo prezentlrale prolzvode.

I u 2011. godinl otputovali smo u Dubrovnik na Medunarodnl sajam zdrave hrane I Ijekovitog bilja.
Uz Izlagace iz MeCflmurja s nama je biia i Maja Lukman, pedagog lz Osnovne skole Donji Kraljevec, koja je predstavila skoiu. Ova skola obraduje I njeguje biodinamlcki vrt u kojem uzgajaju povrce za potrebe dijelu Hrvatske. skolske kuhlnje. Ta je skola ove godlne u emisiji Hrvatskog radlja "Slusaj kako zemlja dise" ujedno proqlasena skolorn s najuredenijim okolisern I vrtom u kontinentalnom Studentl s Agronomskog fakulteta sa svojim voditeljem doc. dr. sc. Brunom Novakom te drugim profesorima posjetiii su ponovno Cakovec I slusall 0 nasim iskustvima u radu po metodl blolosko-olnamickog gospodarenja koja je poznata po nJegovom utemeljitelju dr. Rudolfu Stelneru. Sudjelovali smo na festlvalu zirnnice u Koceljevu, te na eko sajmovima u Zadru, Zagrebu i Varaldinu. njekom godine odrzane su mnoge radionlce i predavanja za pocetnlke, kao i za vee naprednije blodmarnleare.

Planovi za 2012. godinu: • I tijekom 2012. godine provodlt ce se Intenzlvna edukaclja, kao i radionlce biodlnamickih
• Suradnja s Agronomsklm fakultetom • Primanje u posjete djece Iz djecjih vrtica • Suradnja s osnovnim i srednjlm skolarna • Sudjelovanje na sajmovlma u Hrvatskoj I inozemstvu • Objavljivanje publikacija i brosura • Jace povezivanje s drustvirna za biolosko-dlnarnlcko gospodarenje

pripravaka

Svi koji zele postati clanovlma drustva "Duga plus" te dobiti pornoc u radu, mogu uplatiti clanarinu u iznosu od 100,00 kn na poslovni racun Medimurske Cakovec. Kontakt tel. 040/384-052 (Bernarda Orehovec). Za kontakte rnozete koristiti ie-mail: bernarda.orehovec@ck.t-com.hr banke Cakovec broj 2392007-1100037944. Uplatnicu s popunjenom pristupnicom posaljite na adresu drustva "Duga pius", Tina Ujevica 39, 40000

69

BILJESKE

70

I
I

I I I I I I I I I I I I I I
I

Drustvo za razvoj biolosko-dinamkkoq

gospodarenja

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052 "Duga plus" Drustvo za razvoj biolosko-dinamickoc gospodarenja je nevladino, nesfranacko i neprofitno drustvo osnovano s ciljem podizanja svijesti pojedinca i zajednice 0 nuznosti zivljenja sukladno prirodnim zakonima primjenom biolosko-dinarnicke metode u poljodjelstvu, vrtlarstvu, vocarstvu, vinogradarstvu i pcelarstvu te njezine popularizacije uz medusobnu pornoc i podrsku clanova Drustva usmjerenih ka uzgoju namirnica najvise kakvoce bez umjetnih gnojiva, kemijskih zasninlh sredstava i sl. u skladu s prirodnim zakonima.

PRISTUPNICA
za clana prijatelja Drustva za razvoj biolosko-dinarnickoq gospodarenja "Duga plus" Clanorn prijateljem postaje se ispunjavanjem pristupnice i placaniern clanarne. Clanovi prijatelji dobivaju clansku iskaznicu koju potpisuje predsjednica Drustva te ce biti obaviiesteni 0 aktivnostima Drustva. Clanovi prijatelji se obvezuju da ce redovito placaf Clanarinu te da ce uredno obavjestavaf tajnicu Drustva 0 svakoj promjeni adrese, telefonskog broja i drugih podataka navedenih u pristupnici. IME I PREZIME ADRESA Postanski broj i MJESTO BORAVISTA Drzava TELEFONSKI i pozivni broj ZANIMANJE JMBG Datum rodenja

.I I I I I
I

FAX
Zavrsene skole

E-MAIL

Navedite ukratko razlog zbog kojega zelite biti clan prijatelj Drustva Navedite na koji naein zelite sudjelovati u radu Drustva Navedite koje podruqe rada Drustva vas osobno zanima Potpis ovlastene osobe, datum i pecat Potpis clana prijatelja

I I

Jednolisni kalendar, knjizica "Pripravcl" i knjiga "Prakticno vrtlarenje' od Marije Thun mogu S8 nabaviti kod "Duge plus", odnosno naruciti na tel. 040 384-052 (Bernarda)

Drustvo za razvoj biolcsko-dinamkkoq

gospodarenja

-

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->