HRVATSKI NA MATURI, NIA RAZINA

1) BIBLIJA kao temeljna knjiga europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predvieni programom) Biblija ili Sveto pismo je zbirka knjiga koju Hebreji i krani na svoj nain smatraju svetim. Krani je prouavaju kao smjerodavnu za ivot i u njoj nalaze pouku rije boju. Znaenje: biblija je spomenik poviesti ovjeanstva i jedna od najstarijih knjiga. Nepresuan je izvor i inspiracija knjievnim i umjetnikim djelima od najstarijih vremena do danas. Naziv: Samo ime biblija ima svoju povijest. BIBLOS je stara fenika luka, a Feniani su bili glavni posrednici u izvozu pisaeg materijala. Zato je njihova trgovaka luka Biblos odredila u grkom naziv knjige (he biblos), a ta biblia znai knjiice. Opseg i vrijeme nastanka: Biblija sadri 46 knjiga Starog zavjeta i 27 Novog zavjeta, ukupno 73 knjige. Te su knjige po sadraju raznorodne (povijesti, poslovice, religiozno pjesnitvo,...), a k tome su i raznovremene, nastale izmeu 1300. g. pr. Krista i 100. g. poslije Krista. Jezik: Veina knjiga Starog zavjeta napisana je hebrejskim, a Novi zavjet je napisan grkim jezikom. Dijelovi Starog zavjeta: Petoknjije, Povijesne knjige, Psalmi, Mudrosne knjige, Proroci. Dijelovi Novog zavjeta: Evanelja, Djela apostolska, Poslanice apostola, Apokalipsa. Prijevodi Biblije: I. SEPTUAGINTA ili PRIJEVOD SEDAMNAESTORICE (prijevod Starog zavjeta na grki nastao 3./2. st. pr. Krista) II. VULGATA ili PRIJEVOD SV. JERONIMA (prijevod na latinski nastao izmeu 383. i 406. g., na ovom se prijevodu temelje svi kasniji prijevodi) Na prvi prevoditelj Biblije u cijelosti Matija Petar Katani 1831. g. 2) Homer: ILIJADA (interpretacija) Homer nema mnogo podataka o njegovom ivotu; pretpostavlja se da je bio slijep i pjevao svoje pjesme putujui od mjesta do mjesta. Sumnja se i u autorstvo Ilijade i Odiseje. Svi dosadanji istraivai mogu se podijeliti na pluraliste, koji govore o kolektivnom autorstvu i unitariste, koji govore o jednom stvaraocu. Pitanje autorstva tih epova u znanosti je poznato kao homersko pitanje. Ilijada sadraj je uzet iz prie o Trojanskom ratu izmeu Ahejaca i Trojanaca. Ilij je drugi naziv za Troju. Homer prikazuje 51 dan u zavrnoj, desetoj godini rata, koji se u antici smatrao povijesnom injenicom. Povod rata bila je Parisova otmica Menelajeve ene Helene. Pokretaka snaga djela je Ahilejova srdba. U prvom pjevanju on je povrijeen Agamemnovom bahatou kojom mu uzima robinju Briseidu. Zato on odustaje od borbe i ostaje tome

dosljedan sve dok mu Hektor ne ubije prijatelja Patrokla. Tada se vraa u borbu, ubija Hektora. Njegov otac, kralj Prijam dolazi moliti za sinovljevo tijelo. Ahilej se smiluje oaloenom ocu. Struktura epa: Ilijada je pisana u heksametrima (estomjer: stih koji se sastoji od 6 stopa/ mjera), ima 24 pjevanja. HOMER: ILIJADA (ep) film TROJA

- naziv: ILIJ drugi naziv za Troju 1. Vrijeme radnje: prije 3200 godina; Homer prikazuje 51 dan u zavrnoj, desetoj godini rata 2. Uvod: AGAMEMNON, kralj Mikene prisilio je grka kraljevstva na savez, samo Tesalija nije pokorena. No, uskoro i ona pada jer se za Grke (Ahejce) bori Ahilej, najvei ratnik svih vremena. MENELAJ, njegov brat, kralj Sparte, eli mir s Trojom, najjaom silom u nastajanju. Ahilej prezire svoga kralja Agamemnona, te time prijeti unitenju saveza grkih kraljevstva. 3. Povod ratu: Pariz, princ Troje, otima Helenu, Menelajevu enu. 4. Likovi : Ahil, najvei grki junak Agamemnon, kralj Mikene Menelaj, kralj Sparte (Agamemnonov brat) Prijam, kralj Troje Hektor i Paris, prinevi Troje Briseida, Prijamova neakinja, Apolonova (bog umjetnosti i ljepote) slukinja Patroklo, Ahilov roak Tetida, boica, Ahilejeva majka 4. Grki bogovi: Had gospodar podzemnog svijeta Zeus vrhovni gospodar bogova i ljudi Hefest bog vatre Hera Zeusova sestra i ena Afrodita boginja enske Apolon bog umjetnosti ljepote i ljubavi Artemida bodinja lova Posejdon bog mora Ares bog rata Demetra boginja Atena boginja umjetnosti poljodjelstva

3) SOFOKLO: ANTIGONA (interpretacija) Sofoklo uvodi u dramu treeg glumca: napisao je 123 drame, od kojih je sauvano samo 7. Najpoznatije su mu drame Kralj Edip, Antigona, Elektra. Antigona Polinik i Eteoklo, dva brata glavne junakinje poginuli su borei se na razliitim stranama. Njihov ujak Kreont, sada vladar, odlui sahraniti Eteokla uz sve poasti, a zabranjuje pokopati Polinika kao izdajnika domovine. Antigona boje/moralne zakone stavlja ispred dravnih, iako je Kreont za taj prekraj odredio smrtnu kaznu. Njena sestra Izmena iz straha joj se odbija pridruiti. Kreont odlui kazniti Antigonu, ne vidjevi da je narod podrava. To mu pokuava rei i Hemon, njegov sin i Antigonin zarunik. Kreont mijenja miljenje tek dolaskom vraa Tiresija, no prekasno je: Antigona se ubila sama, zatim Hemon, te na kraju njegova majka i Kreontova ena, Euridika. Kreont ostaje iv, ali moralni pobjednik je Antigona. Djelo problematizira odnos pojedinca i vlasti, odnos prema moralnim i boanskim zakonima, zbog ega je i danas aktualno. 4) SOFOKLO: KRTAC (interpretacija) Predstavnik rimske knjievnosti Tit Makcije Plaut Najpoznatije njegove komedije su krtac ili up(Aulularija), Hvalisavi vojnik, sunji, krtac - Starac Euklion uva blago koje je naao u kunom ognjitu, no svima se predstavlja kao siromah. Ker Fedru eli udati za starog Megadora, a ona voli mladia Likonida. Mladiev sluga Strobil krade Euklionu novac(Zavretak komedije je izgubljen, no sve zavrava sretno: Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida.) Glavni lik komedije je Euklion, koji je opisan kroz svoju osobinu krtosti, opsjednut je novcem i ne uiva u njegovu troenju nego gomilanju, te je u neprestanom strahu za taj novac, koji mu je jedini smisao ivota. Zbog novca zanemaruje ker, grub je prema slugama, sumnjiav prema blinjima. Temu o krtom starcu od Plauta su preuzeli M. Dri (Skup) i Moliere (krtac). KRTAC/ AULULARIA /Komedija o upu (interpretacija) U prologu Kuni Bog iznosi porijeklo blaga: siromani starac Euklion pronaao je u svojoj kui up pun zlata. On ga ljubomorno skriva glumei i dalje siromaha, iz straha da ga netko ne okrade. Njegovu ker Fedru voli Likonid, ali i bogati susjed Megador. Euklion, naravno, smatra da je razlog njegovo blago i pokuava ga sakriti na sigurno.

No, Likonidov sluga Strobil ukrade up elei ostvariti vlastitu korist. Euklion je oajan. Komediji je izgubljen kraj, te zavrava susretom Likonida i Strobila. Moe se pretpostaviti da je Plaut razrijeio svoju komediju tak to Likonid vraa Euklionu up, a ovaj mu iz zahvalnosti daje svoju ker za enu. Po uzoru na Plauta likove KRTACA u svojim komedijama prikazju Marin Dri (Skup) i Moliere (krtac). Svim tim komedijama su zajedniko: OSNOVNA RADNJA, NEKE EPIZODE, LIKOVI KRTACA. KRCI U PLAUTA, DRIA I MOLIERA : EUKLION (PLAUT) 1) 2) 3) 4) 5) 6) SKUP (DRI) HARPAGON (MOLIERE)

NA PRVOM MJESTU IM JE NOVAC (opsjednuti su njime) NE TROE GA, NEGO UVAJU OSTAJU BEZ NOVCA TO IH NE MIJENJA NEGO IZBEZUMLJUJE SREA VLASTITE DJECE IM JE SPOREDNA NE MIJENJAJU SVOJ ODNOS PREMA NOVCU

5) Poznavati tekst Baanske ploe te objasniti njenu vanost za hrvatsku kulturu Baanska ploa iz 1100. g. pronaena je u Jurandvoru pokraj Bake na otoku Krku; zapis o darivanju zemljita od strane kralja Zvonimira crkvici sv, Lucije. To je zapisao otac Driha. Na ploi se nalazi i podatak da je opat Dobrovit zidao crkvu sa svoje devetoro brae. Ploa je pisana uglatom glagoljicom i hrvatskom redakcijom staroslavenskog jezika ( u staroslavenski prodiru elementi hrvatskog jezika). Baanska ploa nacionalni je spomenik kulture hrvatskog naroda.
Povijesna vanost Baanske ploe je u tome to se na njoj prvi put na hrvatskom jeziku navodi rije hrvatski uz ime jednog hrvatskog vladara kralja Zvonimira (1075-1089).

6) Objasniti znaenje Petrarkine poezije, prepoznati Petrarkin sonet i petrarkistiki stil; interpretirati Kanconijer

Francesco Petrarca(1304.-1374) Danteov suvremenik Petrarca izrazio je duh novog doba u Kanconijeru, pjesnikoj zbirci na talijanskom jeziku koja se sastoji od 366 pjesama, uglavnom soneta. A) Struktura Zbirka se dijeli na dvije cjeline: a) pjesme ispjevane za Laurina ivota b) pjesme nastale nakon Laurine smrti Pjesme su rasporeene tako da pokau kronoloki tijek pjesnikove ljubavi, kao i njegov duhovni razvitak od isto fizikih do duhovnih stremljenja. Kanconijer po prvi put u povijesti lirske poezije predstavlja cjelovito djelo koje registrira unutarnji svijet jednog ovjeka. B) Laura simbol U liku Laure Petrarca je ostavio ne samo spomenik voljenoj eni, ve i trajni simbol tenje prema nedostinoj ljepoti, koja se pred kraj Kanconijera sve vie pretvara u nebesku. C) petrarkizam Mnogim je piscima Petrarca bio pjesniki uzor, a pisanje pjesama na Petrarcin nain zove se petrarkizam. Pisci uglavnom opjevavaju svoju ljubav prema prekrasnoj, uzvienoj eni koja je savrenstvo, ali pjesnicima ne uzvraa ljubav, te oni pate i liju suze. Oni u toj patnji uivaju jer im je nadahnue za umjetniko stvaranje. Mnogi od njih oponaaju i Petrarcin stil koriste sline poredbe, metafore i pjesnike oblike. D) Petrarkin stil Petrakrina je poezija nastala na tradiciji slatkog novog stila (dolce stil nuovo) i trubadurske lirike, ali on je stvorio novi tip pjesnitva. U svojim pjesmama tei formalnom savrenstvu (struktura) i vrhunskoj jezinoj obradi koja se ostvaruje prepoznatljivom metaforikom i jednistvom zvukovnoga i znaenjskoga sloja u pjesmi. E) Talijanski ili Petrarkin sonet se sastoji od dva dijela. Prvi dio su dvije katrene u kojima se obino iznosi problem, a drugi dio su dva terceta u kojima se obino donosi rjeenje. Katrene su povezane jednakim rimama (ABAB, ABAB ili alternirajuom rimom; ABBA, ABBA ili obgrljenom rimom), dok su tercine povezane razliitim sistemima rimovanja, u dvije ili tri rime: CDC, DCD; CDE, CDE; CCD, EED; CDC,EDE; CDC, DEE, itd. 7) DANTE ALIGHIERI - PAKAO Dante Alighieri(1265.-1321.)

Najvei talijanski nacionalni pjesnik koji svojim knjievnim djelima alje ovjeanstvu univerzalnu poruku o miru na zemlji, jedinstvu svih ljudi, pravdi i ovjekovoj zemaljskoj srei. U svom najznaajnijem djelu Boanstvena komedija sakupio je cjelokupno znanje iz teologije, astronomije, knjievnosti, mitologije, politike, fizike i povezao ga sa svojom sudbinom prognanika, domoljuba, vjernika, uenog ovjeka i zaljubljenika. Boanstvena komedija 1) Tumaenje naslova Prema srednjovjekovnoj poetici tako se nazivalo pripovjedako djelo u stihu napisano jednostavnim, svima razumljivim jezikom , koje zapoinje tuno, a zavrava sretno. Pridjevom boanstvena htio se naglasiti uzvieni sadraj. 2) Jezik Djelo je pisano firentinskim narjejem koje postaje temelj talijanskoga knjievnoga jezika. 3) Struktura djela Boanstvena komedija se sastoji od 3. dijela: Pakao, istilite i raj. Svaki dio ima 33 pjevanja, ali ukupno ih je 100 jer je jedno pjevanje uvodno. Dante se na poetku nae u mranoj umi to je alegorija grjenog ivota. Da bi se spasio od opasnih zvijeri koje su mu se isprijeile na putu, odlui slijediti Vergilija (simbol razuma i Danteov uzor). PAKAO
Dante se izgubio u nekoj mranoj i divljoj umi, gdje mu put zaprijeie 3 grdne zvijeri: arena pantera, bijesan lav i gladna mrava vuica. Preplaen Dante pone bjeati natrag u umu, kad se iznenada pred njim pojavi Vergilije, davno umrli rimski pjesnik, koji mu obea da e ga izbaviti iz pogibelji, ali da izlaz vodi kroz pakao, istilite i raj. Dante je odmah zapazio crn natpis gdje je pisalo: Odreknite se svake nade, vi koji ulazite! U prvom krugu koji se zove limb, nalaze se ljudi do kranskog vremena, oni koji su ivjeli prije Isusa pa nisu bili krteni. Na ulazu u drugi krug pakla nalazi se strani sudac pakla Minos, negdanji kralj. Trei krug je krug vjene kie i tue. U njemu su smjeteni prodrljivci i pijanice, koji se poput svinja valjaju u smrdljivom blatu. Na njih pazi tvrdoglavi pas Ceber koji ih razdire svojim pandama. Ulaz u etvrti krug uva vuk Pluton, nekada bog bogatstva, a sada neman u paklu. U ovom se krugu nalazi najvei broj grenika. To su krci i rasipnici. Presjekavi krug, pjesnici se sputaju nie, u peti krug, u movaru koja okruuje uareni grad Dis. U blatu movare bijesno se tuku, grizu i proganjaju srditi, a udubinama dave se lijeni. U estom krugu vragovi su stajali na strai, te ne putaju Dantea. Udiui smrad, sputaju se u sedmi krug, gdje su smjeteni nasilnici. Sedmi krug dijeli se na 3 pojasa. U prvome su nasilnici protiv blinjih, u drugom su samoubojice, a u treem pojasu na grenike pada ognjena kia. U osmom krugu kanjene su varalice, i sastoji se od 10 zlih jaruga. U 1. su svodnici i zavodnici, u 2. laskavci, u 3. smionisti, u 4. lani proroci, 5. ispunjavaju oni koji su trgovali graanskim astima, u 6. su licmjeri u 8. lani savjetnici, u 9. vragovi i u 10. krivotvoritelji. Deveti krug kanjeni su najvei grenici izdajice. Nakon 9. kruga izbijaju u istilite koje je podijeljeno na pred istilite, pravo istilite i zemaljski raj. I na kraju put ih vodi kroz 9 nebesa : Mjeseevo, Merkurovo, Venerino, Sunevo, Marsovo, Jupiterovo, Saturnovo, pa zvijezda stajaica, a posljednje 9 je kristalno, gdje se Danteu ispuni najvea elja da vidi otajstvo Svetoga Trojstva.

8) Giovanni Boccaccio - Decameron Giovanni Boccaccio (1313.-1375.) Boccaccio je napisao Decameron (knjiga deset dana), koji sadri stotinu novela zaokruenih jedinstvenim okvirom.

1) sadraj Pisac zapoinje pripovijedanje realistinim opisom poasti kuge u Firenci 1348. g. No, njegova reakcija na strani dogaaj nije mistina skruenost i pesimizam, ve naprotiv himna vitalnoj snazi mladosti i neunitivosti prijateljstva. Zato on zamilja da se u jednoj crkvi sastalo sedam djevojaka i tri mladia. Da bi im bre prolo vrijeme svatko od njih svaki dan treba ispriati jednu priu na temu koju zadaju kralj ili kraljica bezbrinog skupa. Npr. pria o hirovima Fortune (sree), prie o traginim ljubavima, o velikim i plemenitim djelima, o brzim i duhovitim odgovorima, 9) WILLIAM SHAKESPEARE - HAMLET (interpretacija) 1) William Shakespeare, engleski predstavnik, veliki je pjesnik i dramatiar, autor brojnih tragedija (Hamlet, Kralj Lear, Machbeth,), komedija (Ukroena goropadnica, Na tri kralja,), romanci (Zimska pria, Romeo i Julija), povijesnih drama (Richard II., Richard III., Henrik IV.,), te zbirke pjesama (Soneti). Shakespeare je najbolji tragiar u povijesti svjetske knjievnosti, u svoja je mnogobrojna djela s velikim brojem likova nastojao unositi zbiljski ivot, predstaviti to istinskije duu suvremenog ovjeka, pa je za svoja djela preuzimao prie iz antike, srednjovjekovlja i suvremenog doba, predaja i legendi. Renesansna naela ivljenja i umjetnikog stvaranja izvanredno su oivotvorena u svim njegovim djelima. Hamlet tragedija o danskom kraljeviu Hamletu koji od oeva duha saznaje da on nije umro prirodnom smru, nego ga je ubio brat Klaudije. Nakon toga kraljevi se oenio Hamletovom majkom, a bratovom enom. Od tog susreta s oevim duhom Hamlet ivi samo za osvetu. Najprije se pravi ludim, a kralj i kraljica to ludilo tumae Hamletovom ljubavlju prema Ofeliji, keri dvorskog savjetnika Polonija. Nakon to s glumcima pripremi predstavu Miolovka ili Ubojstvo Gonzaga, hamlet uvia da je Duh govorio istinu; potom ubija Polonija koji, skriven iza zavjese, slua njegov razgovor s majkom. Stric ga odlui poslati u Englesku u

smrt, ali Hamlet se uspijeva spasiti i vraa se. U meuvremenu se Ofelija utopila, a Laert (Ofelijin brat) se eli osvetiti Hamletu. Na kraju svi pogibaju: Laert i Hamlet u dvoboju, kraljica popije otrovano vino, a stric umire od uboda zatrovanog maa. Hamlet umirui moli prijatelja Horacija da ispria svijetu pravu istinu. Hamlet je, kao lik, osjetljiv i plemenit, u dvojbi kako se boriti protiv zla. Osveta postaje osnovni smisao njegova ivota, ona potiskuje ljubav prema Ofeliji, izaziva u njemu ak i mrnju prema enama koje nisu vjerne i kojima se ne moe vjerovati (kao i njegovoj majci). Jedino svijetlo u njegovom ivotu prijateljstvo je s Horacijem, koje dokazuje da pozitivne ljudske vrijednosti jo nisu nestale. Svijet koji pokazuje Hamlet je zao, pun zapletenih odnosa, mjesto u kojem se pojedinac teko snalazi. Problemi s kojima se ovjek suoava su: osveta, ubojstvo, ljubav, prijateljstvo, preljub, brak, vlast, Dakle, Hamlet govori o nama i naoj stvarnosti. 10) Interpretacija romana MIGUELA CERVANTESA DON QUIJOTE VRSTA DJELA: ROMAN (PARODIJA VITEKOG ROMANA) RAZDOBLJE: RENESANSA Miguel de Cervantes, panjolski predstavnik, autor je romana Don Quijote u kojem je glavni junak tragian lik (jer je poludio: pomijeao je stvarnost i matu), ali i uzvien (jer eli promijeniti svijet, unititi nepravdu). Nain koji odabire da bi ostvario svoj uzvieni stil je viteka borba. Na kraju shvaa svoju glupost i umire sa spoznajom o nemogunosti promjene svijeta i o promaenosti svoga ivota. Cervantes je svojim prvim novovjekim romanom oznaio prekretnicu u odnosu prema sukobu mate i zbilje. Roman je objavljen u dva dijela: prvi dio 1605. g., a drugi dio 1615. g. U prvom dijelu romana pratimo lik osiromaenoga plemia Alonsa, kojemu je prezime Quijanda ili Quesanda. Taj stari plemi sa arom ita viteke romane zbog ega je zanemario sve druge poslove. Budui da su reenice u romanima koje je itao zbog biranog stila bile vrlo komplicirane, a esto I besmislene, jadnik je trudei se da shvati njihov smisao poludio. Kroz prvi dio pratimo pustolovine naega viteza koji je naumio u svijetu tegobe uklanjati, krivice ispravljati, nepravde zatirati, kako to ine vitezovi u romanima koje je dugo itao. Naravno, svijet kako ga zamilja don Quijote i svijet u kojem on ivi nisu jednaki. Stoga njegove prve pustolovine ne zavravaju dobro: ljudi mu se najprije smiju, a neki ga od njih, manje strpljivi, i istuku. Ipak, on ne odustaje od svojega nauma. Kako svaki vitez treba svoga titonou, tako je don Quijote uspio nagovoriti seljaka Sancha Panzu da stupi u njegovu slubu obeavi mu upravljanje otokom koji e on, vitez don Quijote, jednom sigurno osvojiti. Tako je Sancho postao don Quijoteovim perjanikom i njih su dvojica, vitez na konju i perjanik na

magarcu, krenuli u nove pustolovine (npr. Borba s vjetrenjaama , gdje ih on zamilja kao gorostase, da ih je zli arobnjak pretvorio u gorostase). Svaka pustolovina zavrava na slian nain: premlaivanjem don Quijotea, ponekad i njegova perjanika. Ipak, don Quijoteova mata uvijek nalazi na objanjenja za ono to im se dogaa (zli arobnjaci, zavist,) pa on ne odustaje od svojih pustolovina. U drugom dijelu romana don Quijote i Sancho Panza nastavljaju sa svojim pustolovinama, ali sada ih okolina doivljava na drugaiji nain : pretvaraju se da vjeruju kako pred sobom imaju viteza injegova perjanika, dovode arobnjake, Sancho dobiva vlastiti otok (zapravo selo). Iako nita od toga nije stvarno, vitez taj svijet doivljava kao da je stvaran I kao da u njemu ivi. Njihove pustolovine zavravaju prevarom: po vitekom obiaju, pobijeeni vitez mora sluati onoga viteza koji ga je pobijedio. Tako je I don Quijote izazvan na dvoboj, a vitez pobjednik od njega trai da se vrati kui I prestane sa svojim pustolovinama. Don Quijote, kao pravi vitez, slua pobjednika, vraa se kui I tamo umire, ali prije toga vraa mu se razum I vidi kakve je ludosti inio. Prije njegove smrti Sancho Panza moli gad a zajedno krenu u daljnje pustolovine. GLAVNI LIKOVI: DON QUIJOTE - Vitez tunog lika, plemi, viteki svijet - uen ovjek, sklon promatranju svijeta iz perspective onoga o emu je itao - govori sa stajalita ludosti, mate - zastupa idealistiki pristup svijetu, duhovnost (eli ispraviti nepravdu, zatititi nemone i kazniti zle IDEALIZAM SANCHO PANZA, puanin, seljak, ovjek iz naroda neuk ovjek, sklon narodnom mudrovanju zastupa materijalistiki pristup svijetu (eli zadovoljiti vlastite potrebe) REALIZAM

Don Quijote je osamljeni pojedinac, pojedinac koji je smjean i uzvien istodobno. Njegove osobine dolaze do izraaja u suprotnosti prema drugim karakterima, osobito prema njegovom pratiocu Sanchu Panzi, to omoguuje produbljenu psiholoku analizu. Fabula je u ovome romanu vrsto vezana uz karakterizaciju lika. U sreditu romana je junakovalinost koja nije prikazana statino, nego u razvoju. Glavni likovi ujedno su simboli razliitih ljudskih tipova i razliitih stalea. Roman se moe itati na razliitim razinama: kao avanturistiki roman, kao humoristini roman, kao roman koji prati smjene zgode dvojice junaka, kao satirini roman, kao realistini roman u kojemu se opisuje drutvo, Don Quijote je prvi moderni roman svjetske knjievnosti , jer povijest romana u danjem smislu zapoinje stavljanjem u sredite glavnog lika, njegov psiholoki profil.

11) OPII STVARALAKI IVOTOPIS MARKA MARULIA I MARINA DRIA MARKO MARULI (Split, 1450.-1524.), pripadnik humanizma i renesanse roen je u Splitu, u plemikoj obitelji ugledna i bogata obitelj (otac je obavljao poslove u gradskoj upravi, imali su posjede u blioj i daljoj gradskoj okolici) nakon kolovanja u humanistikoj koli u Splitu otiao je na sveuilite u Padovu gdje se osposobio za slubu u pravnim poslovima nakon povratka u Split obavljao je biljenike poslove pokopan je u crkvi sv. Frane na Obali, njegova nadgrobna ploa vrijedan je spomenik renesansne umjetnosti

STVARALATVO Maruli je bio iroko obrazovani humanist, vrsni poznavalac kranske tradicije i literature, moralist i teolokki pisac Njegovo STVARALATVO PROIMAJU DVIJE TEMELNE ZNAAJKE: kranstvo i domoljublje. Maruli pie djela religiozno-moralistikog sadraja jer smatra da je jedini siguran temelj za ivot KRANSKI MORAL.Stoga u svojim djelimadaje praktine upute za kranski ivot. On je pisac kojemu nije namjera razonoditi itatelja, nego koristiti mu poukom. MARULIEVA DJELA NA LATINSKOM JEZIKU 1) Najvee Marulievo latinsko pjevako djelo je ep Davidijada. (Za grau koristi niz dogaaja iz Davidova ivota opisanih u Starome zavjetu; ep se sastoji od 14 knjiga ispjevanih u heksametrima, prije svake knjige nalazi se sadraj u prozi, uz oznaku biblijske knjige iz koje je sadraj preuzet; u invokaciji Maruli se odrie antike inspirtacije, a zaziva pomo od Boga) 2) De institutione bene viviendi per exempla sanctorum (Upuivanje u estit ivot po primjerima svetaca) niz prizora iz ivota svetaca, biblijskih osoba i crkvenih otaca koja Maruliu slue kao primjer za praktinu pouku uzornome kranskom ivotu; ovim je djelom stekao svjetsku slavu

3) Evangelistarium (Evanelistar) graa je rasporeena u 7 knjiga prema kranskim temeljnim naelima vjere, ufanja i ljubavi. Ovo je djelo temelj Marulieve moralne teologije. 4) Quinquaginta parabolae/Pedeset pria zbirka pria sastavljena po uzoru na Isusove parabole (Novi zavjet) s moralnim poukama. Stoga je u njima fabula, obino iz svakodnevnoga ivota, zapravo alegorija i njome se donosi moralno-religiozna pouka.

10

5) Poslanica papi Hadrijanu VI. MARULIEVA DJELA NA HRVATSKOM JEZIKU 1) JUDITA njegovo najznaajnije djelo, kojimje zasluio naziv oca hrvatske knjievnosti 2) Suzana spjev biblijske grae, napisan poput Judite. To je pria o Suzani, asnoj eni, koju su pokuali napastovati dvojica staraca, a kada im to nije uspjelo, nepravedno su je oklevetali. U djelu se donosi kranska pouka: istie se vrlina kreposti i potenja, ali ukazuje ina zlo do kojega dovodi moralna pokvarenost. 3) moralno-didaktine pjesme koje se bave razliitim temama (satirine, duhovne,...) MARIN DRI (1508.-1567.) komediograf roen u Dubrovniku podrijetlom je iz puanske trgovake obitelji u Sienni je boravio kao studentski rektor i upoznao suvremeno talijansko kazalite po povratku u Dubrovnik pie komedije u kojima slika dubrovaki ivot 16. st. I ukazuje na ljudske mane I poroke (npr. ktrost) potkraj ivota alje urotnika pisma toskanskome vladaru u kojima ga poziva za pomo u svrgavanju dubrovake vlastele s vlasti

STVARALATVO 1) Pastorale u idilini svijet pastorale Dri uvodi nove likove: seljake iz dubrovakog zalea koji se zaljubljuju u vile i u sreditu su smjenih prizora zbog svojeg govora, naina razmiljanja i navika. Na taj nain nastaje zaplet u kojem se isprepliu dva svijeta: izmiljeni svijet vila i mitolokih bia te realni svijet. 2) DUNDO MAROJE napoznatija Drieva komedija. Klju za njezino razumijevanje predstavlja prolog negromanta Dugog Nosa u kojemu se objanjava postanak ljudi nahvao i njihovo mijeanje s ljudima nazbilj. U komediji se prikazuje Driev renesansni svjetonazor u liku sluge Pometa te negativan stav prema dubrovakoj vlasteli. 3) SKUP je prerada Plautove komedije Aulularia, ali samo u osnovnom zapletu. U ovoj komediji Dri ismijava dubrovaku krtost stavljajui u sredite komedije motiv trezora, blaga, koje je starcu Skupu vanije od svega. 4) POMET je izgubljena komedija Marina Dria, o ijem postojanju postoji podatak u prologu Dunda Maroja. 5) Ostale komedije: Tripe de Utole (Mande), Arkulin, Duho Krpeta i Pjerin.

11

12) MARKO MARULI - JUDITA JUDITA-prvi umjetniki spjev na hrvatskom jeziku, ep je komponiran u 6 pjevanja(libra), pisana je na narodnomjeziku-jezik splitske akavtine, stih je dvostruko rimovani dvanaesterac sa rimom AA,BB, tema epa je nacionalno rodoljubna,a motiv je biblijski, grau je uzeo iz biblije, poinje najavom teme,te invokacijom zazivom Bogu-u kojem pjesnik moli za pomo pri pisanju djela LIKOVI: JUDITA HOLOFERNO ABRA OZIJA AHIOR -prostor radnje:Judeja-Betulija Judita je idovska udovica koja je ubila asirskog vojskovou Holoferna i spasila rodni grad Betuliju.Maruli ovim djelom eli uliti nadu u mogunost otpora i spasa od Turaka. I.pjevanje-Nabukodonozor alje Holoferna svojskom da osvoji itav svijet. Nakon pobjede nad medijskim kraljem Arfaksatom,asirski vladar Nabukodonozor se nalazi na vrhuncu svoje moi,te opijen uspjehom.odluio je zavladati svijetom.Susjednim narodima alje glasnike traei od njih da mu se pokore.Poklisari se vraaju neobavljena posla,to kod Nabukodonosora izaziva provalu bijesa.On poziva svog vjernog vojskovou Holoferna,koji odmah poinje spremati vojsku. II.pjevanje-u Jeruzalemu zavlada strah. Opisuju se brojni i uspjeni Hloformovi pohodi.Pokorio je Mezopotamiju i Siriju.Meu idovima,koji mu se jedini odupiru,zavladao je strah jer se boje da im Holoferno ne srui Jeruzalem.Vijest da mu se odupiru veoma ga uzruja te eli saznati neto vie o njima.O idovima mu govori Ahior i kae da se oni ne mogu pobijediti sve dok su vjerni svome svemoguemu Bogu.Holoferno bijesni zbog Ahiorovih rijei. III.pjevanje-Holoferno opkoljava Betuliju. Holoferno protjeruje Ahiora idovima u grad Betuliju,prijetei mu da e ga pogubiti zajedno sa stanovnicima.Ahior je primljen blagonaklono,a vrhovnici betulijski njemu u ast prireuju gozbu.Ubrzo Holofernovi vojnici poinju opsjedati grad,te je stanje u gradu iz dana u dan sve tee,jer im je zatvoren i dotok vode.Graani dolaze do kralja Ozije traei predaju,a on trai jo 5 dana prije nego li potpie kapitulaciju.U tom kritinom trenutku pojavljuje se mlada i bogobojazna ena,udovica Judita.Ona kori sugraane zbog maloduja i sumnje u Boju pomo,govorei da e spasiti grad. IV.pjevanje-Holoferno je poelio lijepu Juditu. Judita se moli Bogu da izbavi grad iz pogibli.Skida udoviku odjeu i odijeva najljepe haljine.U pratnji sluavke Abre naputa grad.Asirskim straarima govori kako im je dola otkriti kako e osvojiti grad bez velikog napora i gubitka ljudi.Odvode je pred Holoforna koji ostaje zadivljen njenom ljepotom. V.pjevanje-pozva je na veeru,a kad pijan zaspi ona mu odree glavu i postavi na grad. Holoferno prireuje veliku gozbu,a nakon divlje pijanke,koja je trajala 4 dana, Holoforno se izvali na krevet i zaspi.Judita uzima njegov ma i odsijee mu glavu.Judita i slukinja Abra vrate se u Betuliju nosei u torbi Holofornovu glavu,te ju postavila na gradske zidine.Betuljani napadaju Asirce koji panino bez voe bjee. VI.pjevanje-Holofornova vojska nagnana je u bijeg,a Judita ide k svojima u Jeruzalem.

12

ivjela je 105 godina. Narod slavi Juditu,enu ija je vjera spasila njihov grad.Potovana i cijenjena,doivjela je starost od 105 godina.Opisuju se dogaaji koji su uslijedili nakon odlaska Holofernove vojske,te opisuje se i dolazak pape koji je doao vidjeti Juditu.Ona se vratila kui iz Jeruzalema i nakon smrti prvog mua,nije se vie udavala.Nakon njene smrti narod ju je oplakivao 7 dana,jer zahvaljujui njoj nije bilo ratova. 13) MARIN DRI DUNDO MAROJE najslavnije djelo Marina Dria prvi put dramu izvodi Pomet druina u dubrovakoj vjenici 1551.g. komedija ilustrira bitnu problematiku vezanu za ivot, poetiku, filozofiju i stil svoga autora

Dundo Maroje - komedija zapoinje Prologom negromanta (arobnjaka) Dugog Nosa koji govori da je putujui svijetom u Starim Indijama sreo ljude nazbilj (prave ljude: tihe, mudre, razumne) i ljude nahvao (loe, nitavne, zle). Ti su ljudi izmijeani u svim zemljama, oni se meusobno sukobljavaju u svakodnevnici kako e se sukobiti i u komediji. Ljudi nahvao su pohlepni, rastroni, sebini ili razvratni, ali nesposobni i intelektualno bezizraajni. (Po Driu, to je dubrovaka vlastela). Ljudi nazbilj su bistri, duhoviti, snalaljivi, inteligentni i sposobni. Sadraj: Dundo Maroje dolazi u Rim u potrazi za sinom Marom koji je trebao trgovati, a umjesto toga troi oeve dukate na kurtizanu Lauru. S Marojem dolazi i njegov sluga Bokilo koji uvijek guna jer bi stalno jeo i pio, a krti Maroje mu to ne doputa. Maro troi novac ispunjajui sve Laurine skupe prohtjeve, a njegov sluga Popiva se udvara Petrunjeli, Laurinoj slukinji. U nastojanju da sina vrati kui Maroju pomae Pomet, sluga uge Tudeka, njemakog plemia koji je takoer zaljubljen u Lauru. Sve zavrava sretno prema Pometovoj zamisli (peti in je ostao nedovren, ali ga je dopunio M. Kombol): Pomet dobiva Petrunjelu. Laura (za koju se otkriva da je Mandaljena ki njemakog plemia) Uga Tudeka, Maroje plaa Marine dugove, a Maro se vraa zarunici Peri kojoj je umrla teta u Dubrovniku ostavivi joj nasljedstvo. Pomet tipian renesansni ovjek: jedini ovjek nazbilj u komediji je Pomet sluga, ali tipian renesansni ovjek koji istie da je uzalud i pamet i talent i hrabrost i obrazovanje ako pojedinac nije virtuoz koji e svojom spretnou i inteligencijom okrenuti sreu u svoju korist. A srea su uici jelo, pie, ljubav i novac.(hedonizam)

13

GOSPODARI MAROJE

MARO

LAURA

LIKOVI GOSPODARA I SLUGU KARAKTERIZACIJA SLUGE - krti starac koji BOKILO dolazi u Rim spasiti novac, tedi na svemu (jelu, piu, odjei), uiva u gomilanju novca - rasipni mladi koji POPIVA troi novac na kurtizanu kupujui poklonima njezinu ljubav; lakomislen, ne razmilja o budunosti - pohlepna; kao jedini PETRUNJELA nain iskazivanja ljubavi prihvaa novac i materijalne vrijednosti (nakit, krzno)

KARAKTERIZACIJA - nezadovoljnik i gunalo, ljut na Maroja jer mu uskrauje najvee ivotne uitke: jelo i pie - lukav i pokvaren, smilja nain kako da Maro prevari oca

- vesela dubrovaka djevojka, odana svojoj gospodarici najprije prihvaa Popivino udvaranje (jer je logino da bude sa slugom ljubavnika svoje gospodarice), a potom Pometovo - inteligentan, smilja nain da pomogne svom gospodaru (da bi i sam imao lagodniji ivot); hedonist eli uivati u ivotu i ivotnim radostima (osobito u jelu i piu)

UGO TUDEAK

- bogati plemi, ali potpuno pasivan i nesposoban da se sam izbori za voljenu enu

POMET

Velike Indije zemlja magije i udesa; prema srednjovjekovnim kartama dananji Pakistan Male Indije po srednjovjekovnom vjerovanju -zemlja u kojoj su nekad ivjeli patuljci i borili se sa dralovima; Indija ili Pakistan Nove Indije novootkriveni kontinent Stare Indije raj zemaljski; zemlja na kraju svijeta

14

14) Interpretirati liriku hrvatskih petrarkista: Hanibal Lui, iko Meneti, Dore Dri
Mnogi su hrvatski pjesnici toga doba pisali po uzoru na Petrarcu (o ljubavi prema prelijepim gospama koje im tu ljubav ne uzvraaju, o svojoj patnji i nemoi da savladavaju osjeaje, te nastojanjima da preko umjetnikog dijela ostave spomenik ljubavi), te ih nazivamo hrvatskim petrarkistima.To su bili iko Meneti, Dore Dri, Hanibal Luci, Mavro Vetranovi. Hanibal Luci u svojoj pjesmi Jur nijedna na svit vila nabraja detalje ljepote voljene ene i kako ta ljepota utjee na druge. Na kraju moli Boga da je sauva od prolaznosti i smrti. Lirska poezija Hanibala Lucia Luciev kanconijer Pisni ljuvene sadri 22 pjesme u kojima pjesnik slavi ensku ljepotu I pjeva o neuzvraenoj ljubavi. U njima se vidi odmak od lirske poezije naih prvih petrarkista jer Luci pie u duhu novije talijanske lirike 16. stoljeakoja se zalae za povratak izvornome Petrarki, a to spaja s narodnom tradicijom. Lucieva pjesma Jur ni jedna na svit vila smatraq se remek- djelom hrvatske renesansne poezije. Jur nijedna na svit vila (interpertacija) - tipina petrarkistika pjesma u kojoj pjesnik svoju gospou opisuje kao vilu - u prikazivnju ljepote slui se usporedbama koje u velikoj mjeri podsjeaju na usporedbe uzete iz narodne pjesme - pjesnik eli da ovu ljepotu uini vjenom, neprolaznom - renesansna obiljeja ove pjesme moemo zamjetiti u sljedeem 1) opis stvarne ovozemaljske ljepote 2) divljenje ljepoti kao opoj ljepoti ivota, prirode i umjetnosti u irokom smislu 3) strofe su od 8 stihova, a stihovi su osmerci Lirika ika Menetia Prvi pogled (pjesma) - pjesik je opsednut fizikom ljepotom koja ga podsjea na neto nestvarno, ljepotu vile - motivi su iz prirode konkretno proljea koje je ovdje personificirano, a znai buenje prirode = buenje ljubavi - bol, tuga i enja nastaju u trenutku kad njegova gospoa odlazi - stih je dvanesterac, a rima dvostruka - i u pjesnitu i u slikarstu enska ljepota se vrlo esto prikazuje to potvruje da u vrijeme renesansne umjetnosti istiu sve ljepote zemaljskog ivota

Dore Dri

15

- roen u Dubrovniku u graanskoj obitelji, kolovao se u Dubrovniku, studirao u Italiji, postao sveenik i ivi u Dubrovniku. Pjesme mu se nalaze u Zborniku Nike Ranjine i uglavnom su ljubavne, u njima seobraa voljenoj osobi slavei njezinu ljepotu i duhovne vrijednosti. U njegovoj poeziji su motivi smrti i prolaznosti. Najpoznatije pjesme: Grem si, grem, Draa je od zlata. Napisao je i prvu pastoralu Radmio i Ljubimir, pa je zaetnik pastoralne dramske knjievnosti u Hrvatskoj. Zbornik Nike Ranjine ili Dubrovaki kanconijer- najstariji lirski zbornik hrvatske svjetovne lirike iji je zapisiva dubrovaki plemi Nika Ranjina. U njemu je 820 ljubavnih pjesama u kojim se velia tjelesna i duhovna ljepota voljene drage. Najznaajniji pjesnici koji se u njemu javljaju su .Meneti, D.Dri i dr., veinom anonimni pjesnici. Najpoznatije pjesme iz zbornika su: Leute moj, Odiljam se, Djevojka hoda po zelenoj travi. Odiljam se 15) Opisati stvaralaki ivot Ivana Gundulia i interpretirati njegova djela Suze sina razmetnoga i Dubravka IVAN GUNDULI (1589.-1638.) rodio se u uglednoj dubrovakoj vlastelinskoj obitelji zavrio je humanistiku naobrazbu u Dubrovniku pokopan je u franjevakoj crkvi Male brae na Stradunu

Knjievni rad zapoeo je ljubavnim pjesmama I melodramama. Svoja mladenaka djela nazvao je porodom od tmnine i nije ih elio objaviti.Vjerojatno ih je veinu unitio. Ostale su sauvane 4 melodrame: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana i Armida. Njegova najznaajnija djela nazvao je porod od svjetlosti: religiozna poema Suze sina razmetnoga, pastorala Dubravka i ep Osman. DUBRAVKA -pastoralna dramska vrsta vrijeme: idealna prolost, mitsko, pagansko vrijeme sree i blagostanja - starinski obiaj: svake se godine svetkuje sloboda i tada se vjenaju djevojka i mladi za koje suci izreknu da su najljepi i najplemenitiji par. - Dramski zaplet: Bogati i runi Grdan podmiti suce elei da se Dubravka njime vjena - Kulminacija zapleta: Sve je spremno za to neprilino vjenanje u hramu boga Lera (dubrovaki bog ljubavi, dok su bili mnogoboci). No, sam Lero to sprijeava udesnim znamenjem: gasi vatru u rtveniku I zatrese tlo crkve. - Rasplet: Dubravka se vjena s Miljenkom, narod slavi njihovo vjenanje I svetkovinu slobode, svi boici na otlar prinose darove I pjevaju himnu slobodi (poznati stihovi: O lijepa, o draga slobodo/dar u kom sva blaga vinji nam bog je do) - Mitoloko-pastoralni sadraj Gundulieve drame ima alegorijsko znaenje: Mjesto radnje: Dubrava Dubrovnik

16

Pastirica Dubravka: symbol dubrovake slobode i vlasti Pastir miljenko: symbol dubrovakog plemstva Pastir Grdan: symbol obogaenog sloja ljudi (dubrovakog graanstva) koji se ele domoi vlasti enidbom s plemkinjama. Sporedni likovi: satiri (mitoloka bia: pola ljudi pola ivotinje): Vuk, Jeljenka, Gortak, Struktura teksta i kompozicija: 3 ina (injenja) koji su podijeljeni na 9-10 prizora (skazanja); tek u 3. inu javljaju se zaplet, vrhunac i rasplet. Stih i strofa: prevladavaju osmerci i dvanaesterci kojima se sugerira obini govor (proza) Ivan Gunduli: Suze sina razmetnoga (poema) Tema djela preuzeta je iz Lukina evanelja, a govori o izgubljenom sinu koji se skrueno vraa ocu nakon to je potroio novac od imanja, a on ga prima u svoje okrilje. Djelo je religijska barokna poema koja se naziva i plaem, jer se govori o grjeniku koji se plaui kaje. Poema ima tri dijela (plaa): Sagrjeenje, Spoznanje, Skruenje. Zavrno pomirenje razmetnog sina s ocem oznaava i pomirenje s Bogom. To je alegorijska poruka svima koji su skrenuli s pravog puta u protestantizam da se mogu vratiti u krilo Crkve i da e im biti oproteno. Obiljeja Gundulieva stila su brojne metafore, poredbe, refleksije o prolaznosti ivota, kontrasti, 16) Objasniti geografsku, tematsku i anrovsku raznolikost hrvatskog baroka
GEOGRAFSKA

- 4 samostalna regionalna knjievna kruga: dubrovaki (Dubrovnik i Dalmacija), ozaljski (Banska Hrvatska), kajkavski (Banska Hrvatska), slavonski (Slavonija) utjeu jedan na drugi (osobito dubrovaki, koji je najnapredniji, na ostale), ali slabo - u dubrovakom prevladavaju naglaeno umjetnika barokna knjievna djela, a u ostalim religiozno-pouna ANROVSKA - RELIGIOZNA POEMA (Dubrovnik) : Ivan Gunduli Suze sina razmetnoga, Ivan Buni Vui Mandaljena pokornica, Ignjat urevi: Uzdasi Mandaljene pokornice (tema zajednika: Sagrjeenje i pokajanje grjenika, kieni barokni stil) - EP : Ivan Gunduli: Osman, Petar Zrinski: Opsada Sigeta (dominantna knjievna vrsta je povijesni ep) - POUNA DJELA S NABONOM TEMATIKOM : Ana Katarina Zrinski - Putni tovari,Pavlinski zbornik (rukopisni zbornik kajkavskih liturgijskih tekstova i crkvenih pjesama), Juraj Habdeli: Zercalo Marijansko ( u kajkavsskom krugu prevladavaju djela pounog sadraja) - DRAMA : Ivan Gunduli : Dubravka (pastorala), Junije Palmoti: Pavlimir (melodrama) TEMATSKA - ljubavna, povijesna, pouna 17) OBJASNI TEMATSKU SPECIFINOST HRVATSKOG PROSVJETITELJSTVA 17

Trajanje: 18. stoljee 2. Regije: Dubrovnik, Dalmacija, Slavonija, sjeverna Hrvatska 3. Znaajke: Knjievnost u ovom razdoblju ima moralno-didaktiki karakter; uvia se znaenje prosvjete i kulture, pa se knjievnim djelima eli prosvijetliti narod. U to doba u Hrvatskoj je bilo malo uenih i pismenih ljudi, kolstvo je jo bilo pod nazorom isusovaca i pavlina (1773. ukida se isusovaki red i drava preuzima kolstvo). Nai knjievnici ele odgojno i pouno djelovati, cilj im je opi napredak i obrazovanje naroda, mijenjanje starih obiaja i buenje narodne svijesti. 5. Knjievnost prosvjetiteljstva - obiljeava je raznolikost stilova i regionalna obiljeenost - moemo je podijeliti na dubrovaku, dalmatinsku, slavonsku i knjievnost sjeverne Hrvatske 1) Dubrovaka knjievnost U 18.st. ova knjievnost vezana je za rad akademija, pisci piu latinskim jezikom i slijede klasicistiku poetiku. Predstavnici: Rajmundo Kuni prepjevao Ilijadu na latinski Brno Zamanja prepjevao Odiseju na latinski uro Feri pie basne na linskom i hrvatskom j. - prevode se i Molierove komedije, tzv. franezarije 2) Dalmacija Knjievnici slijede puko-prosvjetiteljsku poetiku. Predstavnici: Filip Grabovac Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga (tuno pjeva o poloaju Dalmacije) Andrija Kai Mioi Razgovori ugodni naroda slovinskoga (otkriva narodnu povijest) 3) Slavonska knjievnost Pie se prosvjetiteljsko- puka knjievnost u kojoj se susreemo sa baroknom, klasicistikom i predromantiarskom poetikom. Predstavnici: Matija Antun Reljkovi Satir iliti divji ovik (deseterci, eli unaprijediti ivot Slavonaca) Antun Kanili Sveta Roalija (slijedi barokne religiozne poeme) Matija Petar Katani -Jesenji plodovi (zbirka pjesama na latinskom i hrvatskom), te prevodi Bibliju na hrvatski jezik 4) Knjievnost sjeverne Hrvatske - kajkavske pjesmarice i drame - najpoznatiji predstavnik: Titu Brezovaki, komediograf (komedije: Matija grabancija dijak, Diogene u njima razotkriva mane i poroke zagrebake gradske sredine, te istie odgojno-prosvjetiteljske namjere.

18

Knjievna djela nastala u hrvatskoj u 18. st. nemaju zajednike osobine po kojima bismo ih mogli svrstati u jedinstvenu knjievnu epohu. U tom razdoblju gotovo istovremeno postoji nekoliko razliitih poetika: - u 1. polovici 18. st. jo uvijek nastaju djela koja nose barokna obiljeja - javljaju se I klasicistika djela pisana po uzoru na antike pisce - nastaju I prosvjetiteljska djela pounog sadraja - potkraj razdoblja javljaju se djela predromantiarskog sadraja TEMATIKA PROSVJETITELJSKA EPIKA: Andrija Kai Mioi : razgovor ugodni naroda slovinskoga, Martija Antun Reljkovi : Satir iliti divji ovik PROSVJETITELJSKA DRAMA: Titu brezovaki: Matija grabancija dijak KLASICISTIKA POEZIJA: Matija Petar Katani: Jesenji plodovi 18) INTERPRETIRATI: JOHANNWOLFGANG GOETHE PATNJE MLADOG WERTHERA Patnje mladog Werthera roman je pisan u epistolarnoj formi (u obliku pisama prijatelju) koji prikazuje hipersenzibilnog, matanju sklonog i umjetniki nastrojenog pojedinca koji uiva u prirodi, eli slobodu, ne potuje drutvene konvencije, a zbog nesretne ljubavi ivot zavrava samoubojstvom. Werther se na prvi pogled beznadno zaljubi u Lottu, koja mu se ukazuje kao aneo milosra, okruena djeicom, svojom mlaom braom i sestrama. Cijela njena obitelj obasipa Werthera panjom i simpatijama. No, Lotta je zaruena za Alberta. Werther je pokua zaboraviti, promijeniti svoj ivot, odlazi poslom u drugi grad. No, sve je beznadno. Saznaje da su se Lotta i Albert vjenali, ponovo dolazi, posjeuje ih, no Lotta ga moli da vie ne dolazi. On pie oprotajna pisma, posuuje Albertove pitolje i ubije se. Opteretivi ih krivicom, Werther samoubojstvom kanjava prvenstveno sebe. Werther je tipian romantiarski lik ispunjen svjetskim bolom, koji je postao uzorom Getheovih suvremenika. 19) OBJASNITI ULOGU LIRIKE U HRVATSKOM NARODNOM PREPORODU I INTERPRETIRATI LIRIKU PETRA PRERADOVIA Lirika
U prvom desetljeu hrvatskog narodnog preporoda osobito su znaajne budnice domoljubne lirske pjesme koje su budile nacionalnu svijest u Hrvata. Tako je 1835. u Danici objavljena pjesma Antuna Mihanovia Horvatska domovina koju je 1846. uglazbio Josip Runjanin, a 1891. prihvaena je za hrvatsku himnu.

19

Pjesnitvo

Preporodno razdoblje hrvatske knjievnosti ponajprije afirmira lirsko pjesnitvo, i to domoljubno.Budnice i davorije zauzimaju sredinje mjesto u preporodnom lirici (Gaj, Vukotinovi, Demeter). Iz budniko-davorijake poezije izdvaja se Mihanovieva Hrvatska domovina kao najznaajnija lirska pjesma preporodne lirike. Osim domoljubne lirike nastaje i ljubavna (Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinovi, Petar Preradovi) i satirina lirika (Vraz).

o Najpoznatiji pisci bili su ilirci, a osnovna crta poezije domoljublje o Najei oblici bili su budnice i davorije; prvom budnicom smatra se Gajeva pjesma Horvatov sloga i zjedinjenje "Jo Hrvatska ni propala" je hrvatska domoljubna budnica koju je napisao Ljudevit Gaj i uglazbio Ferdo Livadi 1833. godine. o Iza pojave ulabija nastala je gotovo poplava ljubavne lirike; posebno se istie PRERADOVIEVA lirika.

LIRIKA PETRA PRERADOVIA Preradoviev lirski opus je prilino velik i raznolik. S obzirom na tematske preokupacije uobiajeno je njegovu poeziju dijeliti na tri kruga: DOMOLJUBNU pjesme Jezik roda moga i Rodu o jeziku u kojima on iznosi svoju ljubav prema materinjem jeziku te misao da je jezik oznaka ovjekove nacionalnosti I individualnosti, a da bez jezika ovjek nema identitet. Pjesma Putnik alegorijska je pjesma pjesnikova lutanja kroz tuinu koja mu nije dala utoite i sreu, jer je srea I smisao jedino u domovini. LJUBAVNU U pjesmi Mrtva ljubav pjesnik govori o ljubavi kao naelu svoga ivota koje ga vodi i usmjerava, a od isto zemaljske i tjelesne postala je nebeska i duhovna. REFLEKSIVNU pjesma Ljudsko srce govori o trajnom ljudskom nemiru i elji da postigne to vie. 20) OBJASNITI ZNAENJE GAJEVE PRAVOPISNE REFORME U PROCESU STANDARDIZACIJE HRVATSKOG JEZIKA Najznaajnije ostvarenje hrvatskog narodnog preporoda je jedinstveni hrvatski jezik u iju osnovu ulazi tokavsko narjeje. Godine 1830. Ljudevit Gaj izdaje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja u kojoj iznosi viziju grafijske reforme predlaui za palatale znakove:

20

C, g, d, l, n, s, d, z ( tilda) Godine 1835. Gaj u Danici objavljuje lanak Pravopisz u kojem tildu mijenja u kvaicu uvodei , , , a umjesto ranijih jednoslovnika d, g, l, n odluuje se za dj, gj, lj, nj (sa zarezom na j umjesto toke) te prihvaa poljsko . 21) OPISATI STVARALAKI IVOTOPIS IVANA MAURANIA I INTERPRETIRATI NJEGOVO DJELO 22) OPISATI STVARALAKI IVOTOPIS AUGUSTA ENOE, OBJASNITI NJEGOVU ULOGU U KONTEKSTU HRVATSKE KNJIEVNOSTI 19. ST. TE INTERPRETIRATI DJELO ZLATAROVO ZLATO AUGUST ENOA (1838.-1881.) roen u Zagrebu, njemako-ekog porijekla (biografija u itanci, str.55) sredinja linost svoga vremena (protorealizam = enoino doba) prvi hrvatski romantiar i prvi hrvatski realist najhrvatskiji pisac Hrvatske (mnogo je pisao o hrvatstvu) najzagrebakiji pisac (esto pie o Zagrebu) najznaajniji predstavnik graanstva stvorio je hrvatsku itateljsku publiku (Prijan Lovro) urednik asopisa Vijenac (koji poinje izlaziti 1869., enoa je urednik od 1874. do kraja ivota) najveu slavu donijeli su mu povijesni romani bio je ravnatelj i dramaturg zagrebakog kazalita

DJELA: 1. Lirsko epske pjesme - lirske, epske pjesme, prigodnice, aljive, epigrami, povjestice 2. Feljtoni iz zagrebakog ivota - Zagrebulje 3. Pripovijetke iz prolosti i suvremenog ivota Prijan Lovro, Prosjak Luka, Mladi gospodin, Ilijina oporuka, Branka, Karanfil s pjesnikova groba, Karanfileva ljubovca 4. Romani Zlatarovo zlato Diogene uvaj se senjske ruke Seljaka buna Kletva (nedovrena, dovrio ju je Josip Eugen Tomi)

21

5. Knjievne i kazaline kritike U kritici O hrvatskom kazalitu (1865.) prvi je put upotrijebio rije realizam. U programatskom lanku Naa knjievnost (1865.) definirao je poglede o tome kakva treba biti hrvatska knjienost: hrvatska, slavenska, nacionalna, umjetniki vrijedna, utilitaristika (mora biti sredstvo za kulturno, ekonomsko i politiko podizanje naroda), treba pouavati i slikati hrvatsku stvarnost/ uzimati teme iz ivota,...

ENOINA NAJVEA ULOGA - jedan od prvih kritiara nae knjievnosti koji zagovara realizam - zaetnik realistine novele, pripovijetke iz suvremenog ivota - tvorac naeg povijesnog romana (Zlatarovo zlato) - stvorio zagrebaku itateljsku publiku - prvi hrvatski romantik i prvi hrvatski realist U enoinim djelima imamo romantiarske i realistine elemente: a) fabula je romantina, napeta, uzbudljiva, tajanstvena; pojavljuje se spletkar, uvijek se javlja ljubav na prvi pogled (publika je na to bila nauena itajui njemake romantiarske pisce) b) likovi i opisi sredine su realistini; uzima teme iz suvremenog ivota, te opise hrvatske prolosti zasniva na povijesnim injenicama (prouava povijest i dokumente)

23) INTERPRETIRATI: HONORE DE BALZAC OTAC GORIOT OTAC GORIOT Teme: Nalije ivota visokog parikog drutva (ljudske drame malog svijeta za vrijeme raspadanja feudalnog drutva, te uspinjanje kapitalizma). Motivi: drutveni uspon bezumna oinska ljubav zloin izopaenost drutva Problemi: ljubav mrnja novac kao smisao ivota traenje ivotne sree

22

Struktura djela: roman je oblikovan po zakonima dramske strukture (sukobi, zapleti, raspleti). Tri fabule tri glavna lika: Goriot Eugene Rastignac Vautrin Roman govori o sukobu ovjeka s okolinom i samim sobom. Gospoa Vauquer je slika pansiona, kao to je i pansion ogledalo njene linosti. Roman zavrava raspadom, tragedijom i smru. Pansion ge Vauquer propada, a Goriotova smrt predstavlja kraj duge agonije sitnog kapitala i skromnog obrta. Kroz lik Rastignaca oituje se kraj romana: plemenite due na ovom svijetu ne mogu opstati. 24) INTERPRETIRATI: FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI ZLOIN I KAZNA ZLOIN I KAZNA roman pisan u 3. licu tema: ovjek i njegovi egzistencijalni problemi (psiholoki, moralni, filozofski, socijalni) prikaz grada i njegove mrane atmosfere temelj fabule: zloin prevladava klasna odreenost karaktera, a oni su nositelji ideolokih stavova psiholoka analiza do ovjekove podsvjesti u romanu se oituje dezintegracija realizma (fabula, motivacijski sustav, stil, vrijeme trajanja romana, teite na psiholokom) likovi: Radion Raskoljnikov, bivi student i osamljenik; Razumihin, njegov prijatelj; Sonja Marmeladova, rtva vlastite obitelji; Marmeladov, njen otac,... Raskoljnikov razvija teoriju nadovjeka kome je sve doputeno, pa ak i krv po savjesti: ubija staru lihvaricu i ostvaruje svoju teoriju. Nakon toga zapada u duevnu i moralnu krizu, predaje se vlastima i kaje za uinjeni zloin. Raskoljnikov je propatio svoju kaznu prije odlaska u Sibir. Sibir e mu moda donijeti proienje. Dostojevski ovim djelom ustaje protiv drutva: Raskoljnikov i Sonja: ubojica i prostitutka su prejaki izrazi; Sonja Marmeladova (psiha tijelo); Svirdigajev (ubio enu, nije ga pekla savjest) Raskoljnikov sebe osuuje kao u

25) INTERPRETIRATI: ANTE KOVAI U REGISTRATURI

23

U REGISTRATURI
a) b) c) a) b) najpoznatiji hrvatski roman 19. stoljea roman u kojem se isprepliu ROMANTIZAM, REALIZAM, NATURALIZAM, FANTASTIKA, LEGENDA I STVARNOST, HUMOR I PESIMIZAM, ZANOS I OAJ. Roman zapoinje prepirkom spisa i registra, a nastavlja se kao raspredanje glavnog junaka u obliku ispovjesti, kojoj je glavni cilj kritiki razobliiti graansko drutvo. Roman moemo podijeliti u TRI DIJELA: DJETINJSTVO IVICE KIMANOVIA ODLAZAK U GRAD LAURINA HAJDUKA BANDA, IVIINO LUDILO (fantastini i naturalististiki elementi) U djelu moemo usporediti SELO i GRAD: SELO je opisano s ljubavlju, ali nije idealizirano (npr. lik zgubidana - Joice Kimanovia) GRAD je prikazan negativno: (crno-bijela) tehnika; svi likovi su nositelji negativnih osobina: Mecena, Laura, kumordinar or (Grad predstavlja zlu kob za Ivicu Kimanovia).

Nakon enoe (prijan Lovro) Kovai razrauje problem hrvatske inteligencije seljakog podrijetla koji ne uspijevaju ostvariti svoje ambicije. Zbog toga to je grad pokvaren, a oni su neiskvareni, poteni i tim putem ne mogu uspjeti. Kraj romana je PESIMISTIAN: Svi stradaju (Ivica, Laura, Anica, ...); Ivica zavrava kao obian bezuspjean registrator. Zapalio se u svojoj registraturi. SVI LIKOVI SU NOSITELJI OSOBINA: Miha i Medonji su prvi kapitalisti koji stiu ekonomsku mo (Kapitalizam je u romanu prikazan negativno: pojava zelenatva, otvaranje krmi,...) Illusstrisimus (Mecena) je pojam gradske pokvarenosti (licemjerstvo, la, pljaka) Ivica siromana seoska inteligencija koja ne uspijeva u gradu Laura pojam prostitucije Ferkonja prvi tip huligana u hrvatskoj knjievnosti Kumordinar or po kritiarima je najuspjeliji lik: ni seljak ni gospodin, pravi se vaan pred seljacima jer se odlijepio od njihove sredine Slinosti Kovaia i Balzaca: pokuaj prikaza drutva 19. stoljea. Prvi roman koji iznosi probleme drutva (Sudbina siromane djece, ubonice, kraa, pljaka, kriminal,...). Kovaiev realizam temelji se na izvanrednom daru zapaanja: sklonosti da saeto i jezgrovito iznese ivotne pojedinosti, otjelovi najbitnije znaajke u procesu nastajanja hrvatskog graanskog drutva prema kojem se pisac postavio krajnje kritiki.

24

Ideja: Samo se upornim radom i tenjom za istinom moe postii cilj/pravda u ivotu. 26) INTERPRETIRATI: VJENCESLAV NOVAK POSLJEDNJI STIPANII POSLJEDNJI STIPANII realistina slika propasti ugledne senjske patricijske obitelji sredinom 19. st. lanovi obitelji su: autoritarni otac Ante, patrijahalna i portvovana majka Valpurga,te njihova djeca, rastroni i nemoralni sin Juraj i nesretna ki Lucija propast obitelji uzrokovale su drutvne i gospodarske promjene u Senju u drugoj polovici 19. st. obiteljskoj propasti pridonosi i otac Ante, koji se nije znao ili nije elio, prilagoditi novim ivotnim uvjetima Ante sve nade polae u sina, zaputa enu i ker; umire razoaran i sam zbog izgubljenih iluzija Njegova smrt je poetak kraja ostatka obitelji (Lucija umire od TBC-a, Valpurga od siromatva, Juraj se odnarouje) 27) INTERPRETIRATI LIRIKU SILVIJA STRAHIMIRA KRANJEVIA

Podjela Kranjevieve lirike: 1. Domoljubne pjesme (drugaije stvara novu dimenziju domoljubne poezije; najljepe pjesme su mu Moj dom, In Tyrannos - pisane bez fraza i afektacije, iskazuje gr zbog porobljenosti domovine; zbirka pjesama Uskoke legende (senjski uskoci). 2. Socijalne pjesme (prvi u Hrvatskoj ustao je protiv socijalne nepravde; poznata je njegov pjesma Radniku - govori o onome koji je sve stvorio, a opet je potlaen i ugnjetavan; govori protiv drutva u kojem se cijeni bogatstvo, zlato i povlateni poloaj; Iseljenik je pjesma koja govori o pomorcu koji je prisiljen otii na rad u Brazil. On ide u neizvjesnost, tuinu, a neki maarski brod ide prema Hrvatskoj. 3. Antiklerikalne pjesme govori o licemjernosti, dvojnom moralu katolike crkve; idealizira isusa kao pravednika, borca; ustaje protiv zloupotrebe katolikog ideala: Dva lava, Eli! Eli! Lama azavtani?!,... 4. Pjesme u kojima kritizira negativne strane Hrvata (npr. neprosvijeenost, naivnost Na ovo; tue sluge Gospodskom kastoru - napada maarone koji zbog ekonomske koristi slue Maare i izdaju svoj narod. 5. Filozofske/misaone pjesme (refleksivne: pjesme univerzalne tematike; razmilja o ovjeku, ovjekovoj prolaznosti, svemiru,.. Zadnji Adam -

25

prije smrti upisuje jedan spoznajni upitnik u led; Mojsije - biblijski motiv kao nadahnue. MOJSIJE biblijski prorok, voa, zakonodavac starih idova izvodi narod iz egipatskog (misirskog) ropstva i odvodi ih u obeanu zemlju Kaanan

Pjesnike slike: 1) Mojsije se obraa Jehovi (Jahvi) i moli ga da izvede njegov narod iz ropstva ( prenesenom znaenju odnosi se na Hrvatsku, ropstvo pod Khuenom i molba za osvjetenjem tih ljudi) 2) Odgovor Jahve Mojsiju :A luda elja! Da, al ljudska jest!; za njega su svi ljudi isti, ovjek je premalen da bi vidio Boje visine.) 3) Mojsijev odgovor : nedohvatnost sudova, vjeitost Bojih zakona, ovjekova siunost i gordost. 4) Jehovino upozorenje : Mrijeti ti e kada pone sam U ideale svoje sumnjati. 5) Narod odlazi u obeanu zemlju; razmiljanja o svijetu i ivotu: A to je ivot ko i pustara A to su ljudi - ko i praina; slave zlaano tele idola, ne vide pravu vrijednost 6) Ozarenost genija ugledavi obeanu zemlju; narod ga optuuje to ga je tu doveo. U pusto, a ostavili su lonce misirske; Mojsije je iznenaen, obeshrabljen, poinje zaista sumnjati u svoje ideale. Poruka: Kranjevi u ovoj pjesmi na temelju biblijskog motiva govori o opeljudskim problemima, ljudskoj tenji za slobodom, o izdvojenom pojedincu koji tei ka neem viem, o odnosu izdvojenog pojedinca i drutva, o odnosu ovjeka i njegovih ideala. Stilska obiljeja pjesme: biblijska uzvienost, arhaizmi, aforistinost stihova,... 28) INTERPRETIRATI: HENRIK IBSEN NORA Lutkina kua (Nora) Drama je postigla golem uspjeh na kazalinim scenama Europe, a svojevrsna je prekretnica u razvoju europske dramaturgije u doba realizma- nasuprot salonskoj ljubavnoj tematici nastupa drutveno angairana drama, zaplet se usredotouje na sukob linosti unutar obiteljskoga kruga, a radnja se odvija u zatvorenom ambijentu graanske kue. Tako je u Nori teite postavljeno na poloaj ene u malograanskom drutvu, sukob se odvija izmeu stavova Nore i njezina mua Torvalda Helemera, a radnja se u sva tri ina zbiva u istoj sobi. Norino prerastanje u samostalnu linost iz uloge voljene obiteljske lutke, koju su

26

joj namijenili otac i mu, uklapa se u tada aktualnu feministiku problematiku, ali psiholoka razrada lika uzdie Ibsenovo dijelo izvan okvira drutveno angairane drame. Kada se pojavila (1879.), Lutkina kua privukla je pozornost poglavito svojom socijalnom tematikom (enska emancipacija). No, danas Norin odlazak ne promatramo toliko kroz pitanje je li ona imala pravo napustiti mua i djecu, ve kao dokaz i potvrdu prava pojedinca na slobodu i samostalnost. Ibsenova drama prikazuje proces samoosvjeivanja ene u kojoj se budi njezina individualnost i koja odbacuje jaram to ga je nametnuo egoistini mu. Nora je osam godina ivjela u naizgled sretnom graanskom braku, osam godina ivjela je kao ena-lutka skrbei za svoju djecu-lutke. I kada se samo jednom odluila na samostalan korak, taj se svijet sruio kao kula od karata. udo koje je prieljkivala (da mu shvati razloge njezina postupka i prui joj potporu) nije se dogodilo pa Nora odlazi, branei time pravo svakog ovjeka na osobnu slobodu. Drama ima tri ina, a zbiva se u stanu odvjetnika Torvalda Helmera tijekom boinih blagdana. Ostali likovi: Kristina Linde, dr Rank, Krogstad, 29) INTERPRETIRATI LIRIKU ANTUNA GUSTAVA MATOA Mato pie ljubavne, pejzane, domoljubne pjesme(po temi); po obliku: soneti, epigrami, On je SIMBOLIST I VJESNIK EKSPRESIONIZMA; TOVATELJ PJESNIKE FORME; napisao je 80-ak pjesama, nije ih stigao objaviti u zbirci: Njegove poznatije pjesme: - ljubavne (Gospa Marija, Djevojici mjesto igrake, Utjeha kose) - pejzane (Notturno, Jesenje vee) - epigrami/ satirine pjesme (Griki dijalog, Lakrdija,) - domoljubna poezija (1909) Utjeha kose jedna od njegovih najpoznatijih pjesama; - tematika: ljubavna; po obliku: sonet - simbolistika pjesma - Pjesnike slike: vizija mrtve drage na odru (elementi sna i privienja, zapanjenost/zauenost nad tajnom smrti (kobna dvorana, smrt krasna), sveprisutnost smrti (sve je mrtvo: oi, dah i ruke), smrt je samo privid (san kosa je simbol ivota) - Dva temeljna motiva: smrt i ljubav (djevojka, kosa) - Poanta: Smrt kao privid, obmana, san. Nakon svake smrti ostaje neto ivo, neto to se odupire propadanju i unitenju. Umjetnika ljepota moe se suprostaviti smrti.

27

Pjesma Utjeha kose ilustrira Matoevu linost: cijeli ivot tei da se priblii lijepoj Himeri (ideji, misli) i onda ona pobjegne. MATO JE ZAETNIK MODERNE DIJALEKTALNE LIRIKE (Hrastovaki nokturno) 30) OBJASNITI ULOGU DIJALEKTALNOG PJESNITVA U RAZDOBLJU HRVATSKE MODERNE . U razdoblju moderne ponovo oivljava dijalektalna poezija Mato Najizrazitiji predstavnici : Dragutin Domjani kajkavski dijalekt Fran Galovi kajkavski dijalekt Vladimir Nazor akavski dijalekt Istra 31) INTERPRETIRATI: ANTUN GUSTAV MATO KIP DOMOVINE NA POETKU LETA 188*

crtica iz zbirke Iverje Mato je u svojim crticama opisivao ivot obinih ljudi iz zagrebake graanske sredine (socijalni I politiki trenuci) - jedna od Matoevih prvih crtica, prizor iz Khuenova doba - domoljubna ideja/ mrnja prema Madarima i negodovanje zbog njihova terora nad zagrebakim stanovnitvom - osnovni motiv: trenuci iznenadne, neobine hrabrosti koju ponekad u sudbonosnim trenucima zapaamo kod malih, obinih ljudi - gl. likovi: piljarica Pepica (odvana, prkosna), suprug Jokec Pogai (plaljiv) - tragian kraj: slika stradanja hrvatskog naroda - struktura: Da bi postigao komian ton Mato rtvuje ozbiljnost znaenja ovoga djela I ono poprima humoristiko obiljeje. * piljarica prodavaica voa i povra na trnici - crtica je nadahnuta dogaajem 1883. - naslov parafrizira budnicu Pavla tosa "Kip domovine na poetka leta 1881" - u noveli (u crtici) Mato iznosi ulini, gradski dogaaj - kada maarski vojnici radi grba pregaze piljaricu Pepicu koja se ne eli maknuti - njezin se mu nakon toga opije i umire - poetna i zavrna reenica pripadaju reportanom stilu - poljednja reenica "Inju i njega zakopae" aludira na to da dok god se ljudi boje izraziti miljenje ne postoji izlaz za hrvatski narod - aluzijom na tosa Mato istie nepromjenjenost situacije od ilirizma - Pepicaje personifikacija za hrvatsku

28

- osnovna ideja ne ne sloboda i nitavnost ivota u Khuensko i post Khuensko doba - Mato je prava -stil: - kajkavizmi, vulgarizmi, kolokvijalizmi (zlosrenik) - ironija i satirini ton, karikirani likovi humor na neoekivanim mjestima - tenja okiranju

32) INTERPRETIRATI MARCEL PROUST: COMBRAY Proust - COMBRAY ili U TRAENJU IZGUBLJENA VREMENA IVOTOPIS: Marcel Proust (1871.-1927.), najvei je francuski pisac i jedan od najznaajnijih svjetskih pisaca. Pripadao je aristokratskoj obitelji, u djetinjstvu okruen ljubavlju i panjom. Roen je s nedostatkom imuniteta pa je stalno bolovao od raznih bolesti (srce, astma, pretjerana osjetljivost osjetila). Posljednjih je desetak godina ivota proveo u plutom obloenoj sobi pokuavajui se zatititi od vanjskog svijeta (mikroba, virusa, bakterija). Postao je slavan jo za ivota. Djela: ciklus od sedam romana pod zajednikim naslovom ''U traenju izgubljena vremena''. Dijelovi: ''Put k Swannu'', ''U sjeni procvalih djevojaka'', ''Vojvotkinja de Guermantes'', ''Sodoma i Gomora'', ''Zatoenica'', ''Bjegunica'' i ''Pronaeno vrijeme''. KNJIEVNI VRSTA DJELA: monoloko-asocijativni ROD: epika roman

O DJELU: Combray je prvi dio prvog romana Put k Swannu iz ciklusa U potrazi za izgubljenim vremenom. Po obliku to je roman memoara, jer je u njemu saet proli ivot pisca. Iako je povezan s ostatkom romana Put k Swannu, i uope cijelim ciklusom, moe se itati samostalno, i kao takav je potpuno razumljiv. KRATAK SADRAJ: Roman poinje sjeanjem Junaka na praznike koje je kao djeak provodio s roditeljima u mjestu Combray u kui tetke Leonie. Tridesetogodinji Junak nesaniar provodi vei dio svojih noi u obnavljanju uspomena iz prolosti, koja postaje posebno ivom kad neki miris ili okus nehotice obnove u njegovu sjeanju davno minuli doivljaj. Tako zahvaljujui u aj namoenom kolaiu madeleme, to uskrsava uspomenu na tetku Leonie i njenu sobu u Combrayu u kojoj mu je ona davala da kua takav isti komadi kolaa u aju prije mnogo godina, malo po malo izranja iz zaborava sjeanje na obiteljsku kuu, vrt, crkvu, gradi i njegovu okoilicu. itatelj upoznaje lanove Junakove obitelji majku, baku, oca, bolesnu tetku Leonie, energinu slukinju Francoise, zanimljivog susjeda Swanna. Saznajemo indirektno da

29

Junak iznad svega oboava majku i baku, da voli umjetnost i da eli postati piscem, da se divi knjievniku Bergotteu, te da ne moe zaspati dok mu majka ne da poljubac za laku no. Dva puta za etnju u combraysku okolicu imaju znaajnu ulogu u tom razdoblju. Na jednoj strani stanuje Swann sa enom Odette i kerkom Gilberte, dok je druga sva u znaku stare aristokratske obiteiji de Guermantes, kojoj se Junak izdaleka divi i eli pribliiti. Na etnjama djeak doivljava ljepotu prirode, prieljkuje romantine susrete i promatra itelje gradia. Jednom nehotice prisustvuje neopaen ljubavnom sastanku izmedu kerke seoskog orguljaa Vinteuila i njene prijateljice, a jedne nedjelje ima prilike vidjeti u crkvi vojvotkinju de Gurmantes. Iako vjeruje da nema dara za pisanje, ipak pokuava opisati dojam koji su na njega uinili crkveni zvonici za vrijeme etnje koijom u okolicu Combray. KARAKTERIZACIJA LIKOVA: JUNAK: Sredinje lice romana, iz bogate graanske obitelji (otac je lijenik i profesor s mnogo uspjeha), s knjievnim ambicijama, boluje od astme. Dogaaji u njegovom ivotu sentimentalne su prirode; to su ljubav prema majci i baki, ljubav prema Gilberti Swann, i ljubav prema vojvotkinji de Guermantes. MAJKA I BAKA: Dva slina lika; one su jedina uzvraena ljubav u ivotu Junaka i utjelovljuju iskrenost, portvovanost i skromnost. Protutea su sebinim i tatim likovima koji okruuju Junaka. CHARLES SWANN: Osim obitelji, Proust najvie prostora posveuje Swannu, pripadniku vieg graanskog sloja, ljubitelju umjetnosti i estom posjetitelju Proustove kue. Za Junaka on je model intelektualne, fizike i moralne elegancije. FRANCOISE: Izvanredan lik, kuna pomonica - gazdarica, koja u svojoj odanosti tiranizira itavu obitelj, a jo vie sluinad koja je u njenoj vlasti. Pronicava, inteligentna i izvrstan psiholog, koje su jezik i reakcije za Junaka neiscpno vrelo otkria. Jedna od najzanimljivijih i najosebujnijih likova u romanu. GILBERTE: Ki Swannova, prva ljubav Junaka, od trenutka kada ju je spazio za vrijeme jedne etnje combrayskom okolicom. OPIS CRKVENIH ZVONIKA: Znakovit je opis crkvenih zvonika vienih u kretanju iz koije - kako se promatra pomie u prostoru, tako da se mijenjaju odnosi izmeu zvonika. Tako je i sa ivotnim dojmovima: protjecanjem vremena mijenja se kut gledanja i isti motiv izgleda izmijenjen. Doivljaji su subjektivni i zato relativni, isto je s biima, ali i prostornim i vremenskim odnosima - oni se mijenjaju s promjenom odnosa prema svijesti koja ih odrava. ZAKLJUAK:

30

Proustovo je djelo moderno zbog tehnike tijeka svijesti, zbog monoloko-asocijativnog principa, zbog sinestezije, impresionistikog slikanja (ozraja) rijeima, zbog razlomljenosti vremena, velikog znaenja snova (nadrealizam), zbog esejistinosti... 33) OBJASNITI OBILJEJA MODERNE LIRIKE Modernu liriku, dakle, ne smijemo shvatiti kao neku tvorevinu mode posljednjih desetljea. Ve uvelike usavren moderni lirski izraz pojavljuje se u francuskoj knjievnosti u drugoj polovini 19. stoljea (modernizam). Pjesnici Charles Baudelaire, Arthur Rimbaud i Stephan Mallarme prvaci su i uzori ovog vremena te ih slijedi itav niz pjesnika drugih naroda. U 20. stoljeu, moderna lirika postaje vladajuim nainom lirskog izraza. U modernoj, kao i u svakoj lirici, individualan i originalan pojedinani izraz od velike je vanosti. poezija = lirika Poezija svjetske knjievnosti II.razdoblja (1929.-1952.), moderna Raznovrsna je, zastupljene su sve lirske vrste; misaona, filozofina, osjeajna, muzikalna, nerazumljiva (intelektualna poezija). Pjesnici: T. S. Eliot Pusta zemlja; F. G. Lorca Pjesnik u NY (nadrealistiki stihovi); P. Neruda 20 ljubavnih i jedna oajna pjesma, 100 ljubavnih soneta, panjolska u srcu; J. Prevert Za tebe, ljubavi moja. II. Poezija druge moderne u Hrvatskoj (moderna): - prednost forme nad sadrajem (eksperimentiranje formom, to dovodi do nekomunikativnosti/ neitljivosti poezije; to je odlika svekolike moderne poezije) - intelektualna, filozofska lirika predstavnici: J. Katelan, V. Parun, J. Pupai. Moderna je sva poezija (lirika) od modernizma do danas. 34) INTERPRETIRATI LIRIKU ANTUNA BRANKA IMIA (biljenica ili itanka za 4.razred) 35) OPISATI STVARALAKI IVOTOPIS MIROSLAVA KRLEE I INTERPRETIRATI NJEGOVA DJELA: GOSPODA GLEMBAJEVI I POVRATAK FILIPA LATINOVICZA MIROSLAV KRLEA dramsko stvaralatvo (Gospoda Glembajevi) Dramsko stvaralatvo M. Krlee dijeli se u tri faze: a) prvi dramski ciklus pod imenom Legende, od 1914. do 1922. ine drame: Legenda, Maskarata, Kraljevo, Kristofor Kolumbo ; Michelangelo Bounarotti, Adam i Eva. U ovim dramama Krlea rjeava neka opa pitanja sudbine ovjeka i ovjeanstva. Ove drame sadre ekspresionalne stilske karakteristike.

31

b) drugi dramski ciklus ratna tematika ine drame: Golgota, Galicija (kasnije U logoru), Vujak. Iako zadravaju neke ekspresionistike karakteristike Krlea stilski ide dalje i uvodi realistiko psiholoku karakterizaciju. c) trei dramski ciklus: Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda,( 30-ih god. 20. st.) . To je najbolji i najsnaniji dramski opus, ispunjen psiholokom motivacijom i psiholoku analizu likova. Dramski sukob ne postoji toliko u meusobnim odnosima, koliko unutar njih samih. Gospoda Glembajevi -: napisani 1928. drama u 3 ina: a) u prvom inu- sukob Leona s glembajevskom okolinom b) u drugom inu: sukob Leona i oca Ignjata, Glembajeva smrt c) u treem inu: Leone- barunica Castelli Beatrice; baruniina smrt Glembajevi su bogata patricijska zagrebaka obitelj u ijem ivotu postoji dvojnost izmeu: PRIVIDA - bogatstvo - ljepota > LA SUTINE - laljivci - kradljivci > ISTINA - potvrena i u Barboczy legendi - Leone je ubojica, Glembaj je varalica - mo - srea Rasipnitvo, ludilo, ubojstva i samoubojstva rjeenja su u svim glembajevskim krizama. Poetak i zavretak: drama poinje Leonovom replikom: Mutno je se to u nama, draga moja Beatrice, nevjerojatno

32

mutno. na kraju e se potvrditi da se niti Leone, iako to eli, ne moe suprotstaviti glembajevtina. Leone Ignjat: sin i otac su razliiti: Ignjat je poslovan i racionalan bankar, predstavnik graanstva koji uiva u gomilanju i konformu, ovjek kojemu je novac mjerilo svih vrijednosti, preduvjet ovjekove sree. On je nezainteresiran za Leonovo slikarstvo, smatra ga bezvrijednim kao i Leonov poziv, a Leonu je kao umjetniku stran materijalizam, a mrnja se pojavljuje i zbog Ignjatovog odnosa prema Leonovoj majci. Svoju viziju oca Leone prikazuje crtajui oevu posmrtnu masku koju, naalost svih nazonik unitava jer nije prikazao kako treba donju eljust koja je za njega materijalno obiljeje glembajevtine, toliko bitne u viziji oeva lika. Leone je sruio oevu iluziju sretnog braka ( koja se temeljila na vjerovanju da ga Charlotte voli) razotkrivajui njezin preljub sa Silberbranton i s njim, to je poetak Glembajeva kraja. Beatrice i barunica Castelli: njih dvije su dva potpuno razliita enska lika. Beatrice je olienje duhovnoga, lijepoga i profinjenoga, a barunica predstavlja nagonsko animalno u eni to je Leone odbacio i na kraju ubio. Barunica se pokuavala pribliiti Leonu govorei mu da ne skriva razlog svoje udaje za Ignjata novac. Meutim telefonski poziv rui tu njenu iluziju bogatstva, shvaa da je prevarena i pokazuje svoje pravo lice. Ona govori Leonu to misli i konstatira istinitost Barboczy legendu ( da su Glembajevi laljivci, kradljivci i ubojice ) 36) INTERPRETIRATI LIRIKU TINA UJEVIA, DOBRIE CESARIA I DRAGUTINA TADIJANOVIA (vidi u biljenici za 4. razred) Ujevi je u pjesmama ostvario snane akcente osobne tragike (Svakidanja jadikovka), izrazio duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi (u Kolajni), ispjevao himnike psalmodije radu i ljudskom bratstvu (Pobratimstvo lica u svemiru; in sputanih ruku), skladao sloene filozofske refleksivne orkestracije (Riokosi Mesije), razvijao simboline vizije svemirskih zvjezdanih prostranstava i enje za visinama (Visoki jablani), zanosio se raskonom ditirambinou (Svetkovina rua) i predavao zreloj, mudroj starakoj skruenosti i sladogorkom pomirenju sa ivotom takvim kakav jest (Molitva za koru kruha i zdjelu lee; Ganutljive opaske; Hymnodia to mou somati). Piui poeziju sad u rigorozno zatvorenoj formi, sad u nesputanoj otvorenosti slobodnog stiha, proetu uvijek blistavim sjajem svjee imaginacije modernog intelektualca i erudita, Ujevi je, kao nedostini arobnjak rijei, ostao dosljedno izvan svih knjievnih kola i struja, blizak svima a istodobno razliit od svih, pa i kad je iskustvom nadrealistikih nastojanja prodirao u zaumlje, ili kad je proputao u svoj stih zrnca ekspresionizma i dadaizma koje tee

33

razaranju oblika. I kutrava asocijativnost u nevezanom stihu i u pjesnikoj prozi, i retoriko-patetiki nacionalni i drutveni aktivizam u raspjevanom himnikom tonu: sve to tvori Ujeviev "pjesniki pluralizam", vidljiv ve u njegovim prvim pjesnikim radovima (pjesma Veliki poetak, 1913.). Na neizgovoreno pritajeno pitanje: kako je mogua ovolika razliitost u jedinstvenom pjesnikom djelu? Sam je odgovorio naslovom pjesnike proze:"Jedna sam osoba sloena od vie drugih". Da mu nije bilo osobito stalo do te tvrdnje, ne bi je ponovio u prvoj strofi svoje velike pjesme Vasionac: "Sto glasova iz stotine grla, iz dubina stostruke mi svijesti [...]". Jedan je dakle Ujevi koji pjeva Molitvu Bogomajci za rabu boju Doru Remebot, drugi koji himnikim stihovima slavi tijelo iako je ono kua grijeha, a neki sasvim trei je onaj koji, pomiren sa svim zlima svijeta, skrueno i mudro moli: "Daj pravdu nama i neprijatelju, dvije mrlje ulja u istome zelju". DOBRIA CESARI (1902.-1980.) Osnovne znaajke njegove lirike su: jednostavnost u izrazu, lakoa u ritmu I dubina osjeaja. Zbog toga ga je prihvatilo itateljstvo i kritika. OBLAK motiv oblaka simbol umjetnika, pjesnika koji u boli stvara ljepotu (krvarei ljepotu). Ljudi to ne zamjeuju jer su zaokupljeni materijalnim brigama i problemima. Tako pjesnici nezamijeeni i neshvaeni umiru i u tome je njihova tragina sudbina.

POVRATAK pjesnik iznosi misao o krunom kretanju vremena I ivota, o mogunosti da nakon smrti (u nekom novom ivotu) sretnemo one koje smo voljeli. Tragino je jedino to to se moda neemo prepoznati. Ono to to kruno kretanje donosi su srea I tuga te vjena ljudska tenja za neim viim. to jo? To je neizrecivo, ovjek to ne moe spoznati niti izrei. Ponavljanje prve strofe na kraju pjesme I na planu izraza sugerira ciklinost I zatvarenje kruga.

DRAGUTIN TADIJANOVI (1905.-2007.) DUGO U NO, U ZIMSKU BIJELU NO

34

Tadijanovi je u mnogim svojim pjesmama vezan za djetinjstvo. Tako u ovoj pjesmi iznosi sliku majke I njezina rada, a pjesnik u njoj govori o iskonskoj usamljenosti ovjeka, o njegovoj borbi za egzistenciju, o ljubavi prema majci I enji za prolou, djetinjstvom, ljubavlju. Sjeta I tuga proizlaze iz tenje ljudskog postojanja, iz spoznaje da je djetinjstvo lijepo I idilino, ali da ga s vremenske distance drukije promatra I uvia muku onih koji su nas voljeli, a mi im to ne moemo vratiti jer ih vie nema. PRSTEN Motiv prstena moemo protumaiti doslovno pa on govori o vezanosti lirskog subjekta za prsten kojeg ne gleda s materijalne strane, ne gleda njegovu cijenu, nego za njega on ima veu vrijednost: govori mu o prolosti, o precima, o njegovoj sadanjosti, a nasluuje I neizvjesnu budunost (ne zna hoe li se rastati od njega ili ne). U prenesenom smislu pjesnik je zapitan o vlastitoj egzistenciji, o prolaznosti, zapitan nad prstenom koji kao vrijednost ostavlja u nasljee buduim naratajima. Govori o iluziji da smo vjeni I o mogunosti vjenog ivota preko pjesnitva.

37) INTERPRETIRATI LIRIKU JURE KATELANA, VESNE PARUN, JOSIPA PUPAIA (vidi skriptu za uilite), IVANA SLAMNIGA I SLAVKA MIHALIA SLAVKO MIHALI (1928.-2007.) - predstavnik druge moderne u hrvatskoj knjievnosti Mihali u svojim refleksivnim pjesmama govori o ivotu, sudbini, ovjeku I njegovu odnosu prema drutvu, domovini PRIBLIAVANJE OLUJE U pjesmi povezuje voljenu enu i sebe s dolaskom oluje na selu.Iz te pjesme progovara drama dvoje ljudi koji su usamljeni (iako su zajedno) I u tiini svog tjeskobnogpostojanja slute dolazak oluje koja u pravilu poraava ovjeka, donosi suze zbog unitenog bogatstva (materijalnog I duhovnog). On traga za pomoi I komunikacijom I ta je potraga sveta; na kraju on prevladava strah I bez osvrtanja kree u novo suoenje sa ivotom. PROLAZIM ZRINJEVCEM DOTIE ME MORE

35

U pjesmi Mihali povezuje zagrebaki krajolik sa svojim unutarnjim krajolikom. Pjesnika preplavljuje plima osjeaja I misli u kojima on prekorauje prostorna i vremenska ogranienja. On osjea da usprkos ivotnim burama i olujama smisao ne nestaje, da usprkos vjenoj hrvatskoj alosti povezanoj s neslobodom, ovjek ne odustaje. Ne odustaju ni Hrvati, ni ovjeanstvo od ivota i od slobode. 38) INTERPRETIRATI: PAVAO PAVLII DUNAV Pavlii je, posve je sigurno, piui svoje autobiografske zapise, shvatio ono to, na alost, nisu brojni vukovarski slikari, oni koji, kako to Pavlii primjeuje, nisu uspjeli pogoditi pravu boju dunavske obale. Shvatio je, naime, i to prilagodio knjievnom mediju, kako neke anse ima samo onaj tko se sjeti da svoj kist, umjesto u boju na paleti, umoi ravno u Dunav. Stoga, ovaj autobiografski podsjetnik na prostor djetinjstva, ovo popisivanje nijansi ute i zelene, jer Dunav je mjeavina tih dviju boja, prvi u nizu Pavliieve opsesivne potrebe i potrage za onim prouslovskim izgubljenim vremenom, mada na trenutke djeluje vrlo objektivno zapravo je jedna neizmjerno topla i vieslojna knjiga. Prepoznati sebe u mrei neijih osobnih sjeanja, u paleti boja neijeg djetinjstva, a upravo se to itatelju dogaa u Dunavu i vukovarskom ciklusu Pavla Pavliia, mislim, najljepe je to se moe rei za jednu knjigu. 39) POVEZIVATI I USPOREIVATI KNJIEVNOST S OSTALIM UMJETNOSTIMA PODSJETNIK RAZDOBLJA PODJELU OSTALIH RAZDOBLJA VIDI U SKIPTI ZA UILITE, BILJENICI, UDBENIKU stilska formacija, razdoblje ANTIKA KNJIEVNOST trajanje 8.st.pr. Krista 5. st. znaajke procvat umjetnosti i znanosti; klasina knjievnost uzor mnogim kasnijim razdobljima (nastanak knjievnih rodova) velik utjecaj Crkve razvoj knjievnosti s religijskom tematikom; nastanak velikih nacionalnih epova; poetak pismenosti i knjievnosti mnogih predstavnici grka knjievnost: Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Alkej, Sapfa, Pindar... rimska knjievnost: Vergilije, Ovidije, Horacije, Katul, Plaut,... -nacionalni epovvi: Beowulf, Pjesan o Nibelunzima, Pjesan o Rolandu, Pjesan o Cidu,... - romani: Roman o Tristanu i Izoldi -hrvatska knjievnost:

SREDNJO VJEKOVNA KNJIEVNOST

5.-15. st. (Europa) 8.-15.st. (Hrvatska)

36

naroda HUMANIZAM 13.,14. st. (Italija) 15.st. (Hrvatska) - osloboenje od utjecaja Crkve, okrenutost ovozemaljskom ivotu (religijske teme zamjenjuje svjetovna tematika) - u Hrvatskoj nastaju knj. djela na latinskom jeziku - preporod, ponovno roenje; mijenja se ovjekov nain razmiljanja (ivot, ljepota prirode), uzori u antikoj knjievnosti - kienost, pretjerivanje; ponovno okretanje religijskim temama, refleksivnost (razmiljanje o smislu i prolaznosti ivota) - utjecaj filozofije racionalizma - uzor: antika knjievnost - knji. djelo mora biti: racionalno, moralistino i didaktino (pouno) - utjecaj filozofije racionalizma; cilj obrazovati, opismeniti narod

poeci pismenosti Baanska ploa,...

- predstavnici: Dante,
Petrarca, Boccaccio (Italija) - predstavnici u Hrvatskoj: M. Maruli, J. igori, A. Vrani,...

RENESANSA

14.-16. st. (Europa) 16.st. (Hrvatska)

BAROK

16.-18.st. (Europa) 17. st. (Hrvatska)

- predstavnici: M. De Cervantes, W. Shakespeare,. (Europa) - predstavnici u Hrvatskoj: M. Maruli, D. Dri, . Meneti, H. Luci, M. Dri,... - predstavnici:T. Tasso, P. Calderon de la Barca.. (Europa) - predstavnici u Hrvatskoj: I. Gunduli, I. B. Vui, F. K. Frankopan, A. K. Zrinski - predstavnici: Moliere, Pierre Corneille, Jean Racine

KLASICIZAM

17. st. Francuska

PROSVJETITELJSTVO

18. st. (Europa i Hrvatska)

ROMANTIZAM

1800.-1830. (Europa)

- suprostavlja se klasicizmu - oslanja se na matu i

- predstavnici: Voltaire, Diderot, Rousseau (Europa) - predstavnici u hrvatskoj: A. K. Mioi, M. P. Katani, M. A. Relkovi,... - predstavnici: J. W. Goethe, E. A. Poe, W. Wordsworth, A. de

37

osjeaje (bijeg od stvarnosti, svjetska bol) HRVATSKI NARODNI PREPOROD 1830.-1860. (Hrvatska) - elja za politikim ujedinjenjem svih Junih Slavena; jezino ujedinjenje Hrvats; ostvaren jedinstveni knjievni jezik i pravopis

Lamartine,...

- predstavnici u Hrvatskoj: Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Petar Preradovi, Ivan Maurani

PREDREALIZAM REALIZAM NATURALIZAM MODERNIZAM (MODERNA) KNJIEVNOST 20. st.

38