You are on page 1of 16

Univerzitet u Sarajevu umarski fakultet Katedra za zatitu uma, urbanog zelenila i lovno gospodarenje Zatita uma

tetne aktivnosti puhova u umskim ekosistemima


Seminarski rad-

Nastavnik: Doc.dr. Osman Mujezinovi

Studentice : Mehi efka Osmanspahi Irma Sarajevo, 2011

Sadraj:
1. Uvod3 2. Opti opis puhova4 3. Najrasprostranjenije vrste puhova...5 4. Koristi i tete od umskih puhova..10 5. Mjere zatite...12 6. Zanimljivosti..14 7. Zakljuak15 8. Literatura16

1. UVOD
Naa lovna divlja je zooloki obuhvaena u dva razreda: SISARI (Mammalia), podrazred pravi sisari (Monodelphig), i PTICE (Aves). Osnovne karakteristike sisara su: promjena ronatih krljuti u dlaku, koja raste iz korijena u koi, raenje zuba u kotanoj eljusti glave, te ovako nastaje zubalo, koje omoguava uzimanje i vakanje hrane, Tree i najvanije obiljeje sisara su mlijene lijezde, koje nastaju promjenom znojnih lijezda i stvaraju velike naslage na trbunoj strani tijela, u dva uporedna niza, od zadnjih udova do grudi, imaju razvijen sloen hemijski mehanizam, kojim se odrava dosta visoka tjelesna temperatura, koja kod viih sisara nije zavisna od toplote okoline, sa promjenom godinjeg doba i smanjenjem sunevog zagrijavanja, tako da tada gube sposobnost da odravaju visoku toplotu i prelaze u stadij hibernacije (zimski san), kao npr. puh, svizac, je, itd.

U najbrojniju grupu sisara spadaju Glodari ( Rodentia) Ovaj red obuhvata skoro 3000 vrsta, to je gotovo polovina od ukupnog broja sisara na zemlji. Osnovna karakteristika reda je graa i sastav zubala. Imaju od 16 22 zuba, a u obje vilice imaju po par sjekutia, koji su bez korijena i stalno rastu. Stoga su primorani da stalnim glodanjem odravaju veliinu ovih sjekutia. Glodari imaju slabije razvijeno ulo vida, i opaanje se svodi uglavnom na pokretne predmete. Vrlo su prilagodljive i plodne ivotinje, pa se nalaze na svim dijelovima zemlje. Ovaj red ima 35 porodica, jedna od tih je i porodica puhova (Gliridae). Porodica puhova je u Evropi zastupljena sa 5 rodova, a u naoj zemlji ive 4 vrste.

2. OPTI OPIS PUHOVA Puhovi su poprilino mali za glodare, sa duinom tijela od 6 do 19 cm, i teinom izmeu 15 i 200 grama. ivi u bjelogorinim umama, parkovima, vonjacima, aktivan od poetka sumraka i nou. Gnijezdo radi od korijenja i mahovine u dupljama, pukotinama stijena, kuicama za ptice, dobro skae i penje se. Zimski san spava oko 7 mjeseci. Prehranjuje se voem (ljive, breskve...), bobicama, koticama, sjemenkama, kukcima, puevima, manjim sisavcima, mladim pticama i jajima, liem (lijeska). Pari se u julu, mlade nosi 30-32 dana, koti od augusta do septembra. Prvi put koti 3-4 (1-7) mladih (slijepi 21-22 dana, siu 28 dana, samostalni nakon 60 dana, spolno zreli nakon 12 mjeseci). Puhovi imaju veoma izotren sluh. Poznati su po svom poprilino dugom periodu hibernacije. Mogu da budu u hibernaciji est mjeseci u godini, ili ak i due ako vrijeme ostane relativno hladno, ponekada se bude na kratke periode vremena da jedu hranu koju su stavljali u zalihe u blizini jazbine. Tokom ljeta, steknu masne naslage na tijelu, da ih odre u ivotu kroz period hibernacije. Puhovi ive u malim porodinim grupicama, a rasprostranjenost varira od vrste do vrste, i zavisi od dostupnosti hrane. Areal puhova zahvata: vei dio Evrope, susjedne dijelove zapadne Azije i Afrike sa izuzetkom Sahare.

Puhovima treba dati priliku da opstanu meu nama, samo etiri mjeseca godinje.

3. NAJRASPROSTRANJENIJE VRSTE PUHOVA


OBINI (SIVI) PUH (Glis glis L.) Obini, sivosmei, prodrljivi spava Obini puhovi su veoma mala vrsta puhova i jedini predstavnici roda Glis. Nastanjuje kontinentalni dio Evrope, kao i vea sredozemna ostrva poput Sardinije, Korzike, Sicilije, Krita, a u Aziji sve do Irana. Moe da dostigne duinu i od 30 centimetara, rep da premai 15 centimetara, a teina da dostigne oko 200 grama. Krzno mu je sivosmee, rep veoma kitnjast. Na prvi pogled, najvie podsjea na vjevericu. Ali, za razliku od nje, puh danju uglavnom spava u dupljama drvea, a nou ivi. Iz svoje duplje izlazi u sumrak i kree u potragu za hranom koju ine plodovi voa,hrasta, kestena, bukve.

Slasno e pojesti i kakvog mia, pticu ili abu ako uspije da ih ulovi. U duplju se vraa tek u svanue. Skoro dvije treine ivota provede u snu ali, za razliku od drugih, on ne spava samo zimi, nego i ljeti i to tokom dana. Njegov zimski san traje oko sedam mjeseci. U duplji koju ponekad napravi i na zemlji, na svijet donese pet do sedam goludravih i slijepih mladunaca koji rastu zauujue brzo. . enka nosi 30 32 dana, koji su goli i slijepi 21 22 dana. Mladi siu 28 dana, samostalni su nakon dva mjeseca. Priroda je to tako udesila, mladunci moraju brzo da odrastu i stasaju jer su im roditelji u toku godine budni tek etiri mjeseca. Doive 9 godina. Do dananjeg dana, obini puhovi se koriste u ishrani u Sloveniji, gdje su smatrani veoma rijetkim i prefinjenim specijalitetom, a hvatanje i uzgajanje ovih puhova etnika treadicija. U XII vijeku je zabiljeeno da se meso puhova koristilo u ishrani a krzno i njihova mast u medicini.
5

ivotinja nalik na vjevericu, sjajnih crnih oiju, velikih okruglih uiju i kitnjastog repa, koja se lako pripitomljava i postaje veseli kuni ljubimac, svrstana je meu ugroene ivotinje nieg stepena. Mali, rii puh nestaje s tla Starog kontinenta uporedo s krenjem uma, a obian puh ima isuvie lijepo krzno i veoma ukusno meso da bi izmakao ljudskoj ruci. Tako je od davnina. Slast puhovog mesa odpjevali su jo stari Rimljani, a i dalje je na meti sladokusaca.

ORAAR ( LJENIKAR) ( Muscardinus avelanarius L .) Mali, rii, prodrljivi spava Mali, rii puh, poznat i pod imenom ljenikar ili oraar, stanovnik je cijele Evrope, od sjevera Skandinavije do junih krajeva Balkana, i tek neto vei od kunog mia. ta najvie voli da jede, otkriva njegovo ime. Iako mu je tijelo dugako svega osam centimetara, ba kao i rep, a teak je nekoliko desetina grama, ovaj mali stvor rie dlake pravi je prodrljivko. Moe da pojede velike koliine oraha i ljenika i to na jedinstven nain. Snanim otrim zubima puh izbui rupu na vrstoj ljusci i jednostavno isisa jezgro. Gnijezdo oraara uvijek je puno raznih kotunjavih plodova.

A i samo gnijezdo pria je za sebe. Ljeti je to mala, okrugla nastamba ispletena od grana nisko u bunju, na travnjacima ili na listopadnom drvetu u umi, gdje najee i ivi. Tu miran i uuren provodi dan. Tama je njegovo bezbjedno okruenje. Tada kree u ivot i potragu za hranom vratolomno krstarei s grane na granu. Za zimu mali puh bira drugaije stanite vee i prostranije gnijezdo visoko na grani usred crnogorine ume i od njega pravi skladite oraha i ljenika. Kad stignu prve hladnoe, zavue se u to sigurno, toplo sklonite, carstvo hrane, legne na bok i savije se u klupko, a potom se prepusti zimskom snu. Na sjeveru, taj san moe da potraje i 250 dana. Pria se da puh moe tako duboko da utone u hibernaciju da ga je mogue kotrljati a da se ne probudi. Jedini razlog za njegovo buenje uvjek e biti samo prazan eludac. Ali, bie to u stvari samo polusan u kome e da se pridigne i prednjim apama ustima prinese orah ili ljenik, a im utoli glad, okrenue se moda na drugi bok i ponovo zaspati. Naravno, prije zimskog sna par puhova e da se pobrine da obezbjedi potomstvo. Na svijet e donijeti nekoliko izuzetno sitnih mladunaca slijepljenih oiju koji e od roditelja brzo nauiti sve vjetine preivljavanja. Meu njima e svakako biti i akrobatsko veranje po granama, udesni skokovi,jurianje i pentranje s glavom nadole. Posljednjih godina broj im se dosta smanjio. Na to utie unitavanje uma, nedostatak hrane, lovljenje od strane ljudi, i opasnost od predatora poput lisica, lasica, jazavaca, hremelina itd.

VRTNI (BATENSKI) PUH (Eliomys quercinus L .) Uprkos svome imenu, glavno stanite batenskog puha je uma, iako moe biti pronaen i u vonjacima. est je u junoj i sjevernoj Evropi. Ima ih dosta na Alpima i Bavarskim umama, junoj Njemakoj dok su u Holandiji veoma rijetki. Ova vrsta puhova je tipino duine od 10 do 15 cm, bez repa koji je sam dugaak dodatnih 8 do 14.5 cm. Tei od 60 do 140 g. Krzno je sivo ili braon, a bijelo sa trbune strane. Batenski puhovi se mogu prepoznati po crnim flekama oko uiju te izmeu oiju i njuke, kratkoj dlaci i bijelom uperku pri zavretku repa.

Veinom su none ivotinje, spavaju u svojim jazbinama na drveu tokom dana. Nou idu u potragu za hranom, uglavnom jedu vee insekte poput skakavaca, bubavaba, pueve, jaja, male mieve, paukove, kao i razne bobice, voe. Svatojedi su ali u njihovoj ishrani je vie zastupljeno meso. Sklupani u klupko spavaju zimski san. Period parenja traje od aprila do juna. Za ovo vrijeme, enke naglaavaju svoju spremnost i elju za parenje glasnim skianjem. Mladih se uglavnom raa od 3 do 7, poslije perioda noenja od 23 dana. Roditelji se brinu o njima dok ne navre mjesec dana. Nezavisni od roditelja postanu sa 2 mjeseca, ali polnu zrelust dostiu tek sa treom godinom ivota. Vijek im je oko pet godina. Nije neuobiajeno za batenske puhove da pojedu svoje poraene rivale tokom perioda parenja. Kanibalizam je kod ove vrste uoen i u periodu posle hibernacije.

PUH UMSKI (Dryomus nitedula Pallas) Majuna, nemirna ivotinja U Evropi, na sjeveru Afrike, pa sve do Japana na istoku, ivi majuna ivotinja, u naim krajevima poznata pod imenom umski puh. Moe se pronai u gustim umama, ali i u planinskom bunju, na nadmorskim visinama do 3.500 metara, a nije mu strano ni uunjavanje u bate. umski puh izgledom podsjea na vjevericu. Teak je svega tridesetak grama, a dugaak desetak centimetara. Jo toliko dugaak je i njegov pljosnati upavi rep. Leno krzno mu je sivkastobraon, dok mu je stomak neto svjetliji. Veoma je vjet penja, a esto skae sa grane na granu, preskaui pritom i po dva metra.

Puh ivi u gustom bunju ili na niim granama drvea, gradei od lia i granica privremena gnijezda za stanovanje. Mnogo vie truda ulae kada pravi gnijezdo u kojem e podizati mlade: "kuica" za male puhove je veoma vrsta, izgraena na visini do sedam metara iznad tla. Ovo gnijezdo u preniku ima do 25 centimetara, sferinog je oblika i ima samo jedan ulaz koji je, zbog bezbijednosti, okrenut ka stablu. Da bi mladuncima bilo toplije i udobnije, gnijezdo je postavljeno mahovinom i korom ostruganom sa drvea. U Evropi se puhovi obino pare samo jednom godinje, dok u toplijim krajevima izvedu i do tri legla mladih. Sezona parenja poinje u maju i traje do avgusta. Tri do etiri nedjelje poslije parenja raa se do sedam mladunaca, nemonih, slijepih i tekih jedva dva grama. U prvih mjesec dana majka je stalno uz njih, doji ih, brine se o njima i brani ih od opasnosti. Petnaest dana po roenju mali puhovi otvaraju oi, a ve kad navre pet nedjelja vie im nije potrebna majina briga. O ovoj nemirnoj ivotinjici ne zna se mnogo. Preko dana drijema, a u potragu za hranom polazi tek kad se smrkne. umski puh zimi spava sjedei na zadnjim nogama, sa prednjim apama pritisnutim uz lice, sklupan u lopticu i omotan svojim dugim repom. Povremeno se budi da bi jeo. Jede lie, cvijee, voe, kotunjave plodove, glavonoce, jaja i ptie. Poto je nona ivotinja, koju je teko pronai i uhvatiti, puh nema mnogo neprijatelja. U naim krajevima njegovi neprijatelji su jedino sove: umska sova i velika uara Ne voli drutvo i ljubomorno uva svoju teritoriju, koja nema vie od stotinjak metara u preniku. Na jednom hektaru obino ima samo dva-tri odrasla umska puha. Sa roacima komuniciraju cijukanjem koje upozorava na opasnost, a emituju i ultrazvune signale, neujne ljudskom uhu.

4. KORISTI I TETE OD UMSKIH PUHOVA


tete od puhova su mnogobrojne. U prvom redu ogleda se u tome to puhovi mogu initi tetu u umama najee na nain da brste vrne izbojke i glou koru mladih etinjaa, uzrokujui time suenje oteenih izbojaka ili cijelih stabala, kao npr. puh smreku posaenu nakon sjee u bukovim umama prepoznaje kao stranu vrstu, brsti je i gloe koru. Upravo je u takvim sluajevima puh najtetniji. Puh preferira iste listopadne i mjeovite listopadno-crnogorine ume planinskih podruja. Ljeti ivi u starim upljim deblima obine bukve, jele i gorskoga javora. Takva stabla imaju snienu tehniku vrijednost. Pravi gnijezda od suhoga lia, granica i drugog biljnog materijala. Ulazi u rupu je obino izgrien. Izgrizanjem proiruje ulaz i ujedno sprjeava kalus kore drveta da prekrije otvor rupe. Otvor je malen, ali dovoljno velik za puha. Takva veliina otvora onemoguava ulaz predatorima (kunama i lasicama).. U nizinskim umama puh je gotovo nestao zbog pomanjkanja upljih stabala koja su mu neophodna za opstanak, posebice tijekom poplava. Puhova hrana je raznolika. On je glodavac i vrlo prodrljiv. Hrani se sjemenjem, ponajprije bukvicom, zatim irom, ljenjakom, orahom, kestenom, raznim umskim plodovima (malina, kupina, borovnica ), gljivama, pupovima, svakovrsnim voem, liem, iglicama i korom drvea i sl. Zbog povezanosti brojnosti puhova s urodom bukvice, puhovi se izuzetno prenamnoe tijekom godina s bogatim urodom bukvice, kada ine tetu u umskim sastojinama. Meutim ove tete su manjeg znaaja. Pojede i ivotinjsku hranu na koju naie (kukci, puevi i si.), a posebna su mu poslastica ptija jaja i mladi ptii. Jede i ljudsku hranu ukoliko mu je ona dostupna. U vonjacima puhovi prave veliku tetu u proljee kada brste cvjetne pupove i time smanjuju urod. U jesen tetu ine nagrizajui jo nezrelo voe. tete ini na drvenim krovnim konstrukcijama, elektrinim instalacijama i sl. Fecesom i mokraom zagauje stambeni prostor, te ponekad stvara veliku buku tijekom noi. Puhovi su u proteklim godinama napravili velike tete u Hrvatskoj, kao primjer navode se provedena istraivanja na Gorskom kotaru. Od 1972. godine, osuilo se 520 stabala u kultiviranoj smrevoj umi staroj 50 godina na podruju uma Javornik i Gerovska Rebar kraj Delnica. U razdoblju od 1972. do 1976. godine u nekoliko smrekovih kultura gospodarske jedinice "Delnice" na povrini od 50 ha osuilo se vie od 8000 smrekovih stabala zbog "prstenovanja" koja su uinili puhovi.

10

U razdoblju od 1980. do 1983. godine u umariji Ogulin, u mjeovitoj listopadno-crnogorinoj umi, teta od puha zabiljeena je na oko 200 ha. Istovrsna teta zabiljeena je i na drugim lokalitetima u Gorskom kotaru. Tijekom 1998. godine na podruju Uprave uma Delnice zabiljeena je teta u smrekovim kulturama na povrini od 37.32 ha, te na smrekovim stablima prirodnih sastojina na 16.20 ha. U prirodnim umama i u prirodnim prebivalitima puhovi ne ine tetu ili je ona zanemariva, jer su oteenja koja on napravi pojedinana i neznatna. Kako je navedeno, ovo je najvanija teta koju ine puhovi, a na ostale (nagrizanje cvjetnih pupova, konzumiranje bukvice i drugih plodova) u usporedbi s time je bez veeg znaenja. Pored navedenog, teta od puhova utvrena je i u drugim podrujima. Tako je istovrsna teta (prstenovanje kore) utvrena i na podruju Uprave uma Senj. I s drugih terena dobiveni su izvjetaji i uzorci s oteenjima kore na ariu i jeli. Meutim, u tim sluajevima radilo se o teti na pojedinanim stablima bez veeg znaenja.

Na osnovu svega dosada reenog , puhovi imaju i neka korisna svojstva: koriste se u ishrani kao poseban specijalitet, krzno puha se koristi u tekstilnoj industriji (npr. koristi se za kostime Mme Cruelle deVille, takoe od krzna puhova prave se poznate kape puhovke), zbog svog lijepog izgleda u nekim sluajevima slue kao kuni ljubimci, mast puha se topi i ona je vrlo skupa i ljekovita, koristi se kao preparat za tretiranje rana, raznose sjeme umskog drvea, .

11

5. MJERE ZATITE
Miljenja smo da se teta od puhova u umama mogu smanjiti na vie naina. U tome smislu vrlo je vano da je njihovo brojno stanje na optimalnoj razini. S druge strane, izuzetno je znaajno u kakvim umama oni ive, odnosno koliko ume sa svojim prirodnim, ekolokim i gospodarskim uvjetima utjeu na optimalnu brojnost, a time i na tetu koju uini puh. Na osnovu toga, zatitne mjere mogu se podijeliti na: prirodne mehanizme regulacije brojnosti, lov puhova i umskogospodarske mjere. U prirodnim umama i u prirodnim prebivalitima puhovi ne ine tetu, ili je ona zanemariva, jer su oteenja koja oni naprave pojedinana i neznatna. Uvijek treba imati na umu da se u prirodnim umama nastoji uspostaviti ravnotea svega ivoga, pa tako i puhova i svega to ih okruuje. U prirodi postoje prirodni mehanizmi regulacije brojnosti populacija puhova. To su njihovi predatori (sove, kune, lasice, tvor, lisica, divljama maka i ris), bolesti, utjecaji okolia (izvori hrane, poplave, niske tempera ture i sl.). U puinama im prijeti opasnost da se one napune vodom. Velika je opasnost i ako u puinu uu lasice ili tvorovi. Dok puh spava, ne reagira na vanjske podraaje, pa su za tvorove i lasice u puini bez ikakve odbrane. Postoji mogunost da se u duplje uvue i zmija koja ih takoer unitava. Na ovaj se nain smanjuje populacija puhova, ali je unato tome teta na smrekama izraena. Puh se tradicionalno lovi kao lovna divlja u razdoblju od 15. septembra do 3 1. oktobara, a posebno u godinama s bogatim urodom bukvice. Za lov se koriste razna sredstva (klopke), a neke od njih su prikazane na sljedeim slikama:

12

Najvaniji i jedini siguran nain zatite uma od tete koju ine puhovi je ispravljanje ranijih greaka, tj. ponovno vraanje prirodnih uma, odnosno biljnih vrsta, na njihova stanita. To je skup, dugotrajan i mukotrpan proces, ali isplativ s biolokog, ekolokog, a dugorono i s ekonomskog gledita. injenica je da je zadnjih godina teta od puhova sve vea i znaajnija, to upuuje na teinu problema jer smatramo da e teta postojati sve dok postoje smreve kulture. Kako se iz navedenog vidi, naa znanja o puhovima kao umskim tetoinama su nedostatna, a kako oni ine sve veu tetu, namee se potreba za detaljnijim ekolokim istraivanjem. Kao dokaz tome istiemo da nije utvren razlog zato masovno glou smrekovu koru bez obzira koliko imaju na raspolaganju druge hrane. Isto tako navedeno je da se pretpostavlja da to ine u proljee, ali to nije tano utvreno. Pored svega navedeno je ime se sve puhovi hrane, pa ih ne treba promatrati samo kao tetoine, ve i kao korisne predatore i lanove umskog ekosustava. Puhovi su potpuno zatieni zakonom iz 1994. godine. Kada se uzmu u obzir svi zakoni prekrajem se smatra:

namjerno lovljenje, ubijanje ili nanoenje povreda puhovima; 9 svjesno uznemiravanje puhova, i unitavanje njihovih jazbina, ili teritorije za razmnoavanje; usvajanje ili prevoenje puhova, ili bilo kojih djelova njihovih tijela; prodavanje, razmjenjivanje ili trampljenje puhova, ili bilo kojih dijelova njihovih tijela.

Nadamo se da e se buduim istraivanjima mnogo vie saznati o tim umskim glodavcima.

13

6. ZANIMLJIVOSTI
Postoje i jestive vrste puhova, koje su bile prava poslastica u antikom Rimu, ili kao ukusno predjelo ili kao desert (umoeni u med i mak). Rimljani su imali specijalne prostorije poznatije kao glirarium koje su koristili da odgajaju puhove koje su kasnije koristili u ishrani. Najei specijaliteti od puhova mesa su gula, peeni puh na ranju i preni puh. Puhovi su se drali u torovima sa uglaanim zidovima koji ih spreavaju da pobjegnu, u njima su se takoe nalazila drvea ijim su se plodovima hranili puhovi. U ovim torovima trebalo bi da se nalaze i upljine koje bi puhovima sluile poput jazbina. Potrebno im je malo vode, poto im je samo malo neophodno, a i navikli su da ive u suhim podrujima. U razdoblju izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata vjetiji goranski puholovci znali su tijekom sezone lova na puhove samo od prodaje koica ovog umskog glodavca namijenjenih izradi odjee zaraditi koliinu novca ravnu cijeni jednog vola! Uz tu, za to doba iznimnu zaradu, od ulovljenih puhova prehranjivale su se praktino do slijedee sezone puholova! I danas se od puhova moe dobro zaraditi kilogram njihova mesa u Hrvatskoj cijeni se 40 kuna, koa 4-5 kuna po komadu, a najisplativija je puhova mast (ulje) ija cijena se kree do 300 kuna po jednom decilitru! Zanimljivo je da se puh najvie lovi i jede u Dolu na Brau i u Dolu na Hvaru.

14

7. ZAKLJUAK

Na osnovu svega reenog , puhovi su jedna jako interesantna porodica glodara, kako svojim izgledom, tako I ostalim svojim osobinama. Po izgledu podsjeaju na mieve, ali za razliku od mieva imaju krzno na repovima. Odozgo je siv, odozdo bijel, a oko oka ima tamniji prsten. Veina vrsta puhova su none ivotinje. U naoj zemlji su poznate etiri vrste puhova, I to : Obini ( sivi) puh (Glis glis L.) Oraar ( ljenikar) ( Muspuhcardinus avelanarius L .) Vrtni ( batenski) (Eliomys quercinus L .) Puh umski (Dryomus nitedula Pallas)

tete od puhova su mnogobrojne. U prvom redu ogleda se u tome to puhovi mogu initi tetu u umama najee na nain da brste vrne izbojke i glou koru mladih etinjaa, uzrokujui time suenje oteenih izbojaka ili cijelih stabala. Interesanta stvar za puhove jest eta to se koriste u ishrani,kao ukusno predjelo ili desert. Koriste se u tekstilnoj industriji, za izradu kapa U Hrvatskoj , zakonom iz 1994 godine, puhovi su postali potpuno zatiena vrsta. Meutim, kod nas jo uvijek to nije sluaj.

15

8. Literatura
1. 2. 3. 4. 5. Polh in lovek; Boris Krytufek, Boidar Flajman; Ljubljana, 2007 en.wikipedia.org; http://www.worcswildlifetrust.co.uk http://www.worcswildlifetrust.co.uk Enciklopedija, "ivot ivotinja",

16

You might also like