Republika Srbija

MINISTARSTVO PROSVETE
ZAVOD ZA VREDNOVANJE KVALITETA OBRAZOVANJA I VASPITANJA PEDAGOŠKI ZAVOD VOJVODINE

ZBIRKA ZADATAKA IZ

HRVATSKOGA JEZIKA
ZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA ŠKOLSKU 2010./2011. GODINU

аЕ о е А

Republika Srbija MINISTARSTVO PROSVETE
ZAVOD ZA VREDNOVANJE KVALITETA OBRAZOVANJA I VASPITANJA PEDAGOŠKI ZAVOD VOJVODINE

HRVATSKOGA JEZIKA
ZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA ŠKOLSKU 2010./2011. GODINU Autorica Biljana Horvat, OŠ „Ivan Milutinović“, Subotica

ZBIRKA ZADATAKA IZ

Beograd, 2011.

ZBIRKA ZADATAKA IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA ŠKOLSKU 2010./2011. GODINU Izdavač Ministarstvo prosvete Republike Srbije Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Pedagoški zavod Vojvodine Za izdavača dr. Žarko Obradović, ministar prosvjete mr. Dragan Banićević, ravnatelj Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Lenka Erdelj, ravnateljica Pedagoškog zavoda Vojvodine Lektura i korektura Željka Zelić

Izrada zbirke zadataka financirana je iz proračuna Republike Srbije, kroz Projekt 2601-08 IPA 2008 Podrška osiguranju kvalitete završnih ispita na nacionalnoj razini u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Pismeno izražavanje. na osnovnu. U posljednjem dijelu zbirke zadataka nalaze se rješenja zadataka. U zbirci se nalaze zadatci koji će biti na završnom ispitu. srednju i naprednu razinu. Na testu će se. razvoj književnoga jezika i Književnost. potpuno isti ili djelomično izmijenjeni. Gramatika. Svaki zadatak na testu donosi najviše jedan bod na završnom ispitu. Zadatci u zbirci zadataka raspoređeni su. naći i novi zadatci. u zbirci su navedeni primjeri takvih zadataka. Pred vama je Zbirka zadataka iz hrvatskoga jezika. Testovi koje ćete rješavati na završnom ispitu sadržavaju zadatke kojima se ispituje ostvarenost obrazovnih standarda na sve tri razine: osnovnoj. srednjoj i naprednoj. zadatci su razvrstani u sljedeća područja: Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog. U okviru svake razine. kao i popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima iz zbirke. Želim Vam uspješan rad! Autorica . Zbirka je namijenjena vježbanju i pripremanju za polaganje završnoga ispita. osim zadataka iz zbirke.Dragi učenici. Kako biste se pripremili i za ovaj dio testa. prema složenosti zahtjeva. leksik. drage učenice.

.

razvoj književnoga jezika Književnost Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog Pismeno izražavanje Gramatika. leksik. razvoj književnoga jezika Književnost 7 21 26 35 SREDNJA RAZINA 53 53 61 63 70 84 89 90 95 NAPREDNA RAZINA 84 Primjeri za dio testa na završnom ispitu koji će sadržavati nove.Sadržaj OSNOVNA RAZINA 7 Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog Pismeno izražavanje Gramatika. leksik. razvoj književnoga jezika Književnost Vještina čitanja i razumijevanje pročitanoga Pismeno izražavanje Gramatika. leksik. neobjavljene zadatke Rješenja Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na završnom ispitu 111 123 143 .

.

maštu“. zima će naravno. Krtice najavljuju dugu. oštru i snježnu zimu tako što: a) skupljaju mnogo lišća b) skupljaju velike zalihe hrane c) skupljaju mnogo strni i slame d) skupljaju velike količine vode 7 . Unose li pak u jesen u svoja skloništa mnogo strni ili slame.. Pozorno pročitaj ulomak iz pisma koje je slikar Vincent van Gogh uputio svome bratu i u kojem govori o jednoj svojoj slici. Zaokruži točan odgovor. Jednom riječju. biti hladna. pogled na sobu trebao bi odmarati mozak ili.OSNOVNA RAZINA Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog 1. Zamijetilo se da kadšto krtica ne ruje u proljeće svoje hodnike u nizinskim. oštru i snježnu zimu. Potom pogledaj tri poznate slike ovog umjetnika i na crtu ispod slike o kojoj je riječ stavi znak +. Skupljaju li na jesen velike zalihe hrane.. ravnim područjima. „Palo mi je nešto novo na pamet i. najavljuju dugu. Treba se ugrijati. jedino što tu boja čini sve i svojom jednostavnošću daje uzvišeniji stil stvarima. još bolje. Stječe se dojam kako krtica predosjeća kišno ljeto i podizanje razine vode te kao da zna koliko će se voda povisiti. ona ovdje treba nagovijestiti počinak ili spavanje uopće. nego na strminama pokraj vode. Ovoga puta to je samo moja spavaća soba. i to na određenoj udaljenosti od nje. evo skice. Krtice primaju i dugoročne vremenske signale. (Žitno polje s čempresima) _________ (Umjetnikova soba u Arlesu) _________ (Irisi) _________ 2. Pročitaj tekst i uradi zadatak.

3. Na Solomonskim otocima seljani duh stabla ubijaju: a) sjekirom b) vikanjem c) zastrašivanjem d) prikradanjem 5. Pročitaj sljedeći tekst i zaokruži slovo ispred točnog odgovora: Bašćanska ploča tijekom jeseni izlaže se na prvom katu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavještava Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Kristofor Kolumbo doplovio je do: a) b) c) d) Kine Japana Španjolske Kariba 4. genoveški trgovac Kristofor Kolumbo otisnuo se u potragu za zapadnim putem do Kine. Nakon nekog vremena stablo umre i sruši se. Drvosječe se prikradu stablu u zoru i iznenada počnu vikati na nj iz sveg glasa. Snimanje nije dopušteno. djelo će biti dostupno građanima deset dana. seljani ga obaraju vikom. njegove karte (utemeljene na geografiji antičkih Grka i Biblije) bile su netočne. Njemu se pripisalo otkriće Amerike. Ako je stablo preveliko da bi ga srušili sjekirom. No. Zaokruži točan odgovor. Teorija glasi da vikanje ubija duh stabla i seljani tvrde da ta tehnika nikada nije zakazala. Umjesto do Kine. Pročitaj tekst i uradi zadatak. doplovio je do Kariba (vjerujući da je riječ o Japanu). 8 . Na Solomonskim otocima u Južnom Pacifiku stanovnici jednog sela primjenjuju jedinstvenu tehniku sječe drva. Pročitaj tekst i uradi zadatak. Prema propozicijama o izlaganju. Zaokruži točan odgovor. Čine to trideset dana uzastopno. Pod pokroviteljstvom Španjolske.

. te priliči onim divnim uresima starih gotskih hramova. b) Gledajući nebo i trepet zvjezdica.. pitajući se: Što sam ja? Što je čovjek samo prema ovomu svijetu? – A što je naša Zemlja prema svemiru?! . A okolo čega se kreće ono drugo Sunce s milijunima svojih planeta? .. ćutim kako narav diše. Svemir se sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda). Pročitaj tekst i zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Svaka grančica.Što smo mi? Što je ovaj svijet? 9 . Svaka riječ mi se odziva u duši. tako da se spomenuta izložba može razgledati svakoga dana (i ponedjeljkom!) od 11 do 20 sati. oko još većeg Sunca. a ipak svjetlucalo nježnim bljeskom koji je strujao iz bijeloga snijega. baš kao u crkvi u predvečerje kad na tamnim zidovima dršće trag vječne luči. Sve je to u prigušenu svjetlu zimskoga dana tonulo u polutamnim sjenama. svaka svrž okićena je bijelim snijegom i čini se kao da je od mramora. čujem kako narav govori. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavještava 7. praznog prostora i međuzvjezdane tvari. a) Svemir je čitav svijet što nas okružuje. a Zemlja s Mjesecom oko Sunca. s cijelim svojim sustavom. Pretpostavlja se da je svemir star oko 15 milijardi godina i da je nastao u Velikom prasku.6. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavještava 8. Grane znanosti koje proučavaju svemir jesu astronomija. . Mjesec se vrti oko Zemlje.U toj razmjernosti čovjek iščezava. Pročitaj sljedeći tekst i zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Sunce – kažu neki zvjezdoznanci – kreće se. kozmogonija i kozmologija. . Zbog iznimnog interesa publike za izložbu ‘Vlaho Bukovac – hrvatski kozmopolit’ promijenjeno je radno vrijeme Galerije Klovićevi dvori. . Zaokruži slovo ispred neumjetničkog teksta. Slušajući šum mora. tu počinje vjera.. Galaktike su organizirane u galaktička jata i superjata.Tu prestaje zvjezdoznanstvo. Dio svemira koji čine Sunce i devet planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav. Sa strahopoštovanjem virim u nebeske visine.

9. kako doznajemo od organizatora u udruzi „Mladi istraživači Srbije“. Neki glagoli mogu biti dvovidni: svršeni i nesvršeni. a) Prijava za ovogodišnju sezonu ljetnih kampova kod nas i u svijetu počela je krajem ožujka i dosad se. _______ b) Po vidu su glagoli svršeni i nesvršeni. napiši Z. psihičke i tjelesne sposobnosti. a) Golemo Sinjsko polje na žarkom ljetnom suncu činilo se još veće jer modrušasta maglica sakrivaše očima udaljene bregove. a ako je znanstveni. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Zabranjena je zloporaba monopolskog položaja određenog zakonom. _______ 10. ako je publicistički. ________ c) Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. Svršeni glagoli izriču radnju koja je u određenom vremenu već svršena bilo u cjelini bilo samo djelomično. promjenljivi zvučni tlak u zraku). na crtu iza njega napiši A. Dijete ima pravo na obrazovanje usmjereno na njegove osobitosti i nadarenosti. ________ b) Članak 29. a prijavljivanje je otvoreno do popune kampova. a daleke. ako je književnoumjetnički K. Ima još oko 1 700 slobodnih mjesta. te na ono koje ga priprema za aktivnog građanina u slobodnom društvu gdje se poštuju drugi i prirodni okoliš. Nesvršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena. na crtu iza njega napiši A. _______ c) Poduzetnička i tržišna sloboda temelj je gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju. Ako je tekst administrativni. prijavilo već 430 mladih volontera. daleke kamene planine jače se modrile vireći nepomično iza te niske i tanke maglice. napiši P. Ako je tekst administrativni. Činilo se da je cijela Krajina u raskošnu ljetnom snu ili kao da počiva nakon ljute borbe i izvršena junaštva. Država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu. a ako je znanstveni Z. Sve je mirovalo u podnevnom žaru. ________ 10 . zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije. bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

razred osnovne glazbene škole u Subotici (violina) Strani jezici . ŽIVOTOPIS Ime i prezime: Ivana Janković Datum rođenja: 5. U školi se učenicima širi spoznajna. i moralna sfera. Radi svega toga u školama postoje društveno prihvaćeni nastavni planovi i programi koji obuhvaćaju obrazovna dobra i odgojne vrijednosti (→nastava). Mjesto rođenja: Subotica.završen 6.njemački jezik – izvrsno . formira ličnost.dobro poznavanje rada na računalu .engleski jezik – vrlo dobro Osobine . razvija karakter. tel. 24000 Subotica.dobra prijateljica . oblikuju pozitivne osobine. Republika Srbija Adresa i telefon: Cvjetna ulica 9.završena osnovna škola u OŠ “Ivan Milutinović” u Subotici . ustanova za plansko i sustavno obrazovanje i odgajanje. izgrađuje pogled na svijet. pjevam i plešem Hobi .11.odbojka .dobra u timskome radu . obogaćuje njihov emocionalni život. Pročitaj navedeni tekst i riješi zadatak. ožujka 1994. ŠKOLA.crkveno pjevanje u zboru Ponuđeni tekst pripada: a) književnoumjetničkom stilu b) znanstvenom stilu c) razgovornom stilu d) administrativnom stilu 12. Pročitaj tekst i zaokruži točan odgovor. jača volja. Navedeni tekst napisan je: a) novinarskim stilom b) znanstvenim stilom c) razgovornim stilom d) književnoumjetničkim stilom 11 . i estetska.dobro sviram.: 024/123 456 Školovanje .

. . . . . . Svaki je govor završio riječima ohrabrenja: „Sigurni smo da će na kraju sve dobro završiti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Potječe iz bogate. . . . . REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I u najtežim trenutcima nije gubio optimizam. . . . . . . . Rastavne rečenice. . . . . . . . . . SUBJEKT. . . . . Suprotne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . REČENICA S NEIZREČENIM SUBJEKTOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NEOGLAGOLJENA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . državnik i književnik (nobelovac) NAJPOZNATIJI BRITANAC ILI IZMIŠLJENI (KNJIŽEVNI) LIK Prema nekim anketama Churchill je najslavniji Britanac. . . . . . . . . . Objekt . . . . . GLAGOLSKE DOPUNE. .“ Nakon njemačkog 12 . . . . REČENICE PO SASTAVU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . političar. . . . . . . . . . . . čak i kad je situacija vrlo loša. . . . . . . . . . . . Pročitaj tekst i odgovori na pitanja. . . . Od uposlenika u svom uredu zahtijevao je da budu nasmiješeni iako su uokolo padale bombe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sastavne rečenice. . . . . . . Rečenični niz. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VIKTORIJA – SIMBOL POBJEDE Često čujemo da je važno pozitivno misliti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . __________________ 14. . . . . . . . . . . . . . . . . . . PREDIKATNI PROŠIRAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Churchill je podupirao takvo mišljenje. . . . . . . . . . . JEDNOSTAVNA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PRIDJEVNE DOPUNE . . . . . . . . . . . . . . 195 197 197 198 199 199 200 207 208 209 211 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 227 228 229 231 232 235 238 a) Na kojim stranicama možeš čitati o priložnim oznakama? __________________ b) Navedi broj stranice na kojoj počinje tekst o složenim rečenicama. . . . . . . . . . . . . . PREDIKAT. . . . . . . . . Zaključne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Isključne rečenice. . . . . Priložne oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SUBJEKTNI I PREDIKATNI SKUP. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Atribut. . . . . . . . . . . . . . . . . . .13. . . . . . . . . . IMENIČNE DOPUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE. . . . . . . . . REČENICA PO PRIOPĆAJNOJ SVRSI. . . . . . Svjetska će ga povijest pamtiti po tome što se među prvima suprotstavio Hitleru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . aristokratske obitelji. . . . . . . . . Pred tobom je dio sadržaja jedne knjige. . . REČENICA S VIŠE ISTOVRSNIH ČLANOVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SLOŽENA REČENICA. BESUBJEKTNA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pozorno ga pregledaj i odgovori na pitanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . WINSTON CHURCHILL Novinar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Apozicija.

Stoga se u proučavanje podrijetla Hrvata. O najranijoj hrvatskoj povijesti sačuvano je vrlo malo povijesnih izvora na temelju kojih bi se mogli donijeti sigurni zaključci. _________________________________________________________________ b) Koliko podnaslova ima tekst? __________________________________________ 16. Citiraj Churchillovu misao o upornosti. Nema toga predmeta koji se ne bi mogao naučiti. često uključuju i drugi znanstvenici – arheolozi. te da se ni danas ni u prošlosti niti po jeziku niti po običajima niti po imenima i nazivima mjesta nisu bitno razlikovali od pripadnika ostalih slavenskih naroda. U takvim trenutcima može se izraziti samo monologom – „razgovorom“ sa samim sobom. nikada. Međutim. Pročitaj sljedeći tekst. Njime dva lika (ili više njih) izravno izražavaju misli u neposrednom razgovoru. Postoji nekoliko teorija o podrijetlu Hrvata. „Nikada.bombardiranja prošetao se Londonom držeći u zraku ruku s dva ispružena prsta u obliku slova V. Osim optimizma. To vrijedi i za školu. osim povjesničara. 13 . – koji našoj spoznaji dodaju nove podatke. a) Prepiši naslov teksta. Bio je to simbol pobjede (victory). poručuje Churchill. a zatim riješi zadatak. Doseljenje Hrvata u današnju postojbinu Pitanje podrijetla Hrvata nije do danas posve objašnjeno. ljude bi trebala krasiti upornost. nikada. ima trenutaka kada čovjek želi biti sam. _________________________________________________________________ 15. antropolozi i dr. Pozorno pročitaj tekst i odgovori na postavljena pitanja. jezikoslovci. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jest da se Hrvati ubrajaju u skupinu slavenskih naroda. kada nikomu ne želi otkriti svoja razmišljanja. Dijalog je čest stilski postupak u književnim djelima. Stoga je dijalogom moguće iznijeti i najsloženije pojave ljudske stvarnosti. Dijalog Dijalogom se služimo svakodnevno u usmenoj komunikaciji: rečenice koje izgovaramo nisu uvijek sastavljene od svih rečeničnih dijelova – to je i razumljivo jer čovjek teži sporazumijevanju sa što manje riječi. nikada nemojte odustati“. Monolog U književnom tekstu monologom se naziva posebni oblik prikazivanja dramske radnje u kojem se lik ne obraća drugom liku već sebi. DIJALOG I MONOLOG S dijalogom se susrećete svakodnevno: od razgovora s vama bliskim osobama preko komunikacije s drugim ljudima do ovog teksta: čovjekova potreba za drugim čovjekom ostvaruje se upravo dijalogom. odnosno publici.

Proslavio se romanom Pustolovine Tome Sawyera (1876. Tada je svoje pravo ime zamijenio pseudonimom Mark Twain.Hrvatska su se plemena naselila na područje današnje Hrvatske na kraju VII.“ „Nisam dopustio da škola negativno utječe na moje obrazovanje. TOM i HUCK MARK TWAIN: 1835. U njemu Twain slavi bosonogo djetinjstvo u gradu na obali rijeke Mississipi. Proces doseljavanja trajao je dugo. Twain je bio jedan od rijetkih Teslinih prijatelja. nomadskoga naroda koji se nešto ranije naselio u Podunavlju. ne moraš pamtiti kome si slagao. američki pisac. dakako.) nastavak su Toma Sawyera i to je djelo Twainov najbolji i najduhovitiji roman. Huck bježi od svoga oca na splavi rijekom Mississipi s odbjeglim robom Jimom. jednostavnije je. Na rijeci Mississipi ta fraza znači .dva hvata duboko. a nastavio kao kormilar na parobrodima koji su vozili Mississipijem. godini kao putujući tiskar.“ „Treba govoriti istinu. vodili svoje suplemenike od ravnice Karpatskoga gorja i Panonske nizine do Jadranskoga mora. kad spavam.“ Mark Twain prijateljevao je s Nikolom Teslom koji je bio na glasu kao usamljenik i ne baš pretjerano društvena osoba. Ako kažeš istinu. Na putu u današnju postojbinu Hrvatima su se ispriječili: a) Huni b) Angli c) Avari d) Spartanci Zaokruži točan odgovor. Goli ljudi nemaju nikakav utjecaj u društvu. – 1910. Moglo bi ti se dogoditi da umreš zbog tiskarske pogreške. navodno. napose s Avarima i Romanima. MARK TWAIN. Mark Twain bio je poznat: a) po tvrdoglavosti b) po svojim izumima c) po hrabrim djelima d) po duhovitosti 14 . Svoje doživljaje s Mississipija opisivao je za jedne novine. Na svome su se putu prema jugu Hrvati često sukobljavali s narodima s kojima su se susretali. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora: 1.“ „Budi oprezan kad čitaš knjige o zdravlju. stoljeća. koja su se doselila u novu postojbinu. ali su ponekad i surađivali s njima. Mark Twain bio je poznat po duhovitosti. Kasnije je nastala predaja prema kojoj su se na čelu sedam hrvatskih plemena. Oni su. Tijekom preseljenja Hrvatima se na putu ispriječila država Avara. humorist i dramatičar Počeo je raditi u 12. nalazila petorica braće i dvije sestre.“ „Ja uopće ne pušim. Evo nekoliko njegovih izreka: „Odjeća čini čovjeka.. Pustolovine Huckleberryja Finna (1884. Pritom. Pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. i početku VIII. doživljava stotine zanimljivih i vratolomnih pustolovina. 17.).

Za svjetlost u njoj nema mjesta. Ali svaka ružna misao ili ružan čin u čovjekovu zdjelu svjetlosti ubaci po jedan kamenčić. Zdjela se puni svjetlošću sve dok je čovjekovo srce čisto i dok se ne zaprlja bahatošću. uoči rođenja djeteta. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor. a zdjela se ponovno napuni svjetlošću. Pročitaj tekst i odgovori na postavljeno pitanje. Barem nam se tako na prvi pogled čini. Kad u zdjelu upadne kamenčić. mržnjom. Kreću se prema ustaljenim kodovima. Pčela pleše i ponavlja pokrete prema zadanoj koreografiji. Pčele se u košnici kreću u obliku broja osam: a) kako bi upozorile na nadolazeću opasnost b) kako bi osvježile zrak u košnici c) kako bi prenijele informacije o mjestu na kojem su pronašle cvijeće d) kako bi raspršile pelud po cijeloj košnici 19. Svako dijete dobije svoju zdjelu svjetlosti da ga prati kroz život. Svako dijete dobije svoju zdjelu svjetlosti: a) da ju napuni kamenjem b) da iz nje pije vodu c) da ga prati kroz život d) da u njoj nosi dragocjenosti 15 . Pčela se užurbano mota gore – dolje po košnici i leti kao „muha bez glave“.2. vidjeli bismo da leti u obliku broja osam i da joj se trbuh nadiže u određenom ritmu. Legenda kaže da u zoru. ako čovjek požali za svojom svjetlošću i ponovno ju poželi. Kamenje ispadne. Na Tahitiju i danas živi legenda o zdjeli svjetlosti. Međutim. Sunce napuni jednu zdjelu svojom svjetlošću. Pčele u košnici plešu kako bi prenijele informacije o mjestu na kojemu su pronašle cvijeće ili pelud. Zbog toga možemo reći da je njihov „ples“ neka vrsta jezika. Mark Twain je bio prijatelj: а) Tomu Sawyeru b) Nikoli Tesli c) Huckleberryju Finnu d) kormilaru parobroda 18. sve dok ne zavidi i nije pohlepno. Kad bismo je pozornije promotrili. on istisne malo svjetlosti. lijenošću. Kamenčić po kamenčić – i zdjela se polako napuni kamenjem. rješenje je vrlo jednostavno: dovoljno je odlučiti da ćeš se popraviti i istresti kamenje iz svoje zdjele. Zaokruži točan odgovor.

lapora. ali i vađenjem šljunka. vinograda. za tih obilnih šest kilometara Alejom glagoljaša dostajalo desetak minuta polagane vožnje autom po zavojitom uskom asfaltnom putu do poluotvorenih gradskih vrata od pozelenjelog bakra „najmanjeg grada na svijetu”. U tekstu podcrtaj samo važne podatke koje si saznao/ saznala o jezerima. Cholm ili Colmo (talijanski) straži na zelenom sretištu Bijele i Sive Istre. Zato su najčešće na prostorima nekadašnjih ledenih područja. Klin. Kad su u davnini na čarobnom hrvatskom poluotoku Istri divovi gradili velike tvrde gradove nad dolinom zelenooke rijeke Mirne. godine kada je Dragutin Brahm pokušao ispenjati Anića kuk. Ona su rezultat rada ledenjaka za vrijeme ledenog doba.. upisujući na crtu ispred svake broj 2. trebalo je do Huma nekoć prašnjavim putom dobrih pola sata. 23. kao i njihova otapanja. Tako su nastala neka jezera koja veličinom i značenjem često premašuju prirodna. 4 ili 5. krškog i riječnog postanka. Jezera u Europi U Europi postoji nekoliko vrsta jezera. tamo gdje vapnenaste lance Učke i Ćićarije meko dodiruje tkanica listopadnih šumaraka. Riječ je o smjerovima kao što su Mosoraški. Današnje će ti brige već sutra biti prošlost. Danas ima sve više umjetnih jezera koja je čovjek stvorio kao akumulaciju vode iz hidroelektrana. Od ukupno 135 000 km² jezerskih površina najveći dio zauzimaju ledenjačka jezera. 22. Danas nam je poslije vožnje od Rijeke kroz tunel Učke do Roča. Ne oklijevaj iskoristiti tu priliku. uništio. __ Slijedi razdoblje u kojem su hrvatski penjači ispenjali smjerove koji danas važe za klasične smjerove u Paklenici. plodnih prisoja. 1 Povijest alpinizma u Paklenici počinje davne 1938. ali na drugi način. Pozorno pročitaj tekst Jezera u Europi. od preostalih sitnijih ulomaka kamena podigli su najmanji grad na svijetu . Živciraš se. Hlm ili Hum. te ostatci mora. stvaranjem ribnjaka i sl. Pažljivo pročitaj tekst pa podcrtaj ime grada o kojem tekst govori. još jednog od nebrušenih dragulja Istre. vulkanskog.20. Pažljivo pročitaj tekst i podcrtaj glavnu misao u tekstu. Počni ponovno. Svaki dan svatko od nas napravi neku gadnu brljotinu. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi njihov redoslijed. na sjeveru Europe i na Alpama. pokvario. Velebitaški. 3.. 16 . Funkcija. ali život ide dalje. 21. a od nešto daljeg Buzeta sat i pol na konju. Nešto si razbio. Prirodna jezera mogu biti i tektonskog. Od obližnjeg Roča. Svako je jutro nova prilika da ponovno počneš. šikara i poneke oaze crljenice. zabrljao.Hum. Misliš da si nesposobna šeprtlja. Stidiš se sam sebe.

__ Ono što gledate zapravo je trag skupine sastavljene od milijardu zvijezda: Mliječna __ Mliječna staza drugim riječima nije ništa drugo doli naša vlastita galaktika viđena iznutra i u poprečnom presjeku. __ Granice ploča mogu stvoriti duge planinske sustave nazvane lanci. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi slijed događaja tako što ćeš na crtu pored njih upisati 1. __ Od godine 1970. a zatim je postala zanimljiva znanstvenicima. __ Stoljećima je budila maštu pjesnika. stazu. __ Ta gibanja upravljaju izmjenama dana i noći. 25. i Zemlja ima tijelo koje kruži oko nje .. __ Usto. Međutim.Mjesec . pri tomu je smrtno stradao.. za vedrih noći možemo uživati u dobru pogledu na najgušća područja. __ Najviši.__ Danas na pakleničkim penjalištima postoji više od 360 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak. A budući da nismo u središtu galaktike. pogledajte u nebo i sigurno ćete vidjeti bijelu __ U ovom zvjezdanom konglomeratu živimo zajedno uz 200 milijardi drugih sunaca. 3. staza. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi slijed događaja tako što ćeš na crtu pored njih upisati 2. __ Istodobno. __ Stoga.. 3. sačinjene između ostalih od nebeskih objekata – zvijezda i zvjezdanih oblaka – kojega je Sunčev sustav tek dio. Dvije godine kasnije. 24. čini nam se da u njoj ima više zvijezda nego drugdje. Ispalo je da je “kap mlijeka s prsa božice Junone” i “put prema raju” samo dio koji mi vidimo od veće cjeline promjera 100 000 svjetlosnih godina. 1 Zemlja bez prestanka kruži oko Sunca i svake ga godine jednom obiđe. __ S našega gledišta.koji mjesečno načini puni krug.. Glavna penjačka sezona u Paklenici počinje u proljeće i traje do kasno u jesen. 2. Slavko Brezovečki i Marijan Dragman dovršavaju Brahmov smjer. 2. 4. duljinom godine i godišnjim dobima.. najizbrazdaniji lanci obično su i najmlađi jer se nalaze na aktivnim pločama i još rastu. sa Zemlje. __ Na žalost.. Zemlja se poput zvrka okreće oko svoje osi 26. 1 Za vedrih noći daleko od svjetla grada. 17 . Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi slijed događaja tako što ćeš na crtu pored njih upisati 1. Stariji lanci su niži i obronci su im blaži. tako su pravilna da prema njima namještamo satove i živimo. slovenski alpinisti dolaze u Nacionalni park Paklenicu i polako preuzimaju inicijativu u postavljanju novih smjerova. __ Privlačenje njegove gravitacije dovoljno je snažno da u našim morima stvara plimu. kretanje Zemlje određuje izloženost površine Sunčevoj toplini i svjetlosti. 3.

12. u 9:00. tel. Dječje kazalište “Smješko“ Prilaz Đure Deželića 76 10000 Zagreb. u 9:30 i 12:00. Svarožić. veliku ulogu u tomu ima i vulkanska aktivnost. Što nedostaje Djedici Mrazovskom?. četvrtkom i petkom od 15:00 do 18:00 te sat vremena prije početka predstave. Priča o svjetlu. 12. u 11:00 i 13:00. L.: 01/ 3704 377 e-mail: kazaliste-smjesko@inet. 12.hr 20. u 10:00 i 17:00: Ježeva kućica. 01/468-3352 Radno vrijeme: ponedjeljak. Priča o svjetlu. __ Ključni proces nastanka planina je deformacija stijena zbog nabiranja (uzrokovanog svijanjem slojeva stijena pod pritiskom). 12. L. utorak. srijeda: od 8 do 16 sati četvrtak i petak: od 8 do 18 sati subota: od 9 do 20 sati 18. 12. tel. Ana Tonković-Dolenčić 23. __ Usto. Ivica Šimić 21. Želiš svoga mlađeg brata odvesti u kazalište 23. 27. Pred tobom je dio repertoara za prosinac zagrebačkih kazališta za djecu. u 11:30 i 16:00 i 19:00. Ana Tonković-Dolenčić Blagajna radi utorkom i srijedom od 10:00 do 13:00. Priča o svjetlu. u 9:00 i 17:00: Što nedostaje Djedici Mrazovskom?. u 10:30 i 13:00. Bittnec Nazivi predstava su: 1. 12. +385/1 4878 444 e-mail: kazaliste. Ivica Šimić Zagrebačko kazalište lutaka Trg kralja Tomislava 19 10000 Zagreb. 13:00 i 17:00. u 10:30.hr Ulaz za gledatelje: iz Ulice baruna Trenka 3 21. u 11:00 i 13:00. Svarožić. u 10:30 i 13:00. ________________________________________________ 2. 12. Bittnec 22. L. 12. Ivica Šimić 23. Branko Ćopić 22. Bittnec 23. 12. tel. 1 Planine nastaju susretima tektonskih ploča. Ivica Šimić 20. ________________________________________________ 3. u 10:30 i 13:00. Rock’n’roll za dva miša./fax. uobičajena na mjestima dodira kontinentalnih i oceanskih ploča. Priča o svjetlu. Što nedostaje Djedici Mrazovskom?. ________________________________________________ 18 . 12. 12. Ivor Martinić 22. u 11:00 i 13:00. 12. 12. Mario Kovač 21.lutaka@zkl. Bilo jednom slovo A.__ Najviši vrhovi pojavljuju se na mjestima gdje se kontinentalne ploče sudaraju i naslažu slojeve Zemljine kore. Napiši nazive triju predstava koje će toga dana biti izvedene u kazalištima: KAZALIŠTE MALA SCENA Medveščak 2 10000 Zagreb.

Ispiši naslove triju predstava koje se izvode u tom kazalištu. Pred tobom se nalazi stranica iz tiskovine Kulturni vodič Zagreba.28. 19 . 1) Kojih se datuma očekuje magla? ____________________________ 2) Kojih će datuma temperatura biti ispod 12 stupnjeva? ____________________________ 29. Pozorno pogledaj i odgovori na postavljena pitanja. Htio/htjela bi svoje prijatelje pozvati na predstavu u kazalište Mala scena. Pred tobom je grafički prikaz mjesečne vremenske prognoze.

vi. Ispiši iz tablice primjere za povratnu zamjenicu.Naslovi predstava su: 1. svoje… ovaj. mi. koji. taj. takav. nitko. onolik… tko?. itko. išta. tolik. štogod… 20 . što. one. Povratna zamjenica: _______________________________ ZAMJENICE PREMA ZNAČENJU NAZIV osobne povratna posvojne povratno – posvojna pokazne upitne odnosne neodređene PRIMJER ja. onaj. oni. ona sebe/se. ovolik. sobom moj. onakav. čiji. ona. koliki? tko. nešto. ništa. sebi/si. što?. ________________________________________________ 3. koliki… netko. kojigod. ________________________________________________ 2. njegov/njezin… svoj. koji?. ti. kakav. ________________________________________________ 30. on. ono. kakav?. svoja. tvoj. ovakav. čiji?.

Napiši četiri rečenice na temu: Vrijeme velikoga odmora U sastavku ispričaj neki događaj koji se dogodio u školskom dvorištu tijekom velikoga odmora.Pismeno izražavanje 31. škola pas proljeće ________________ ________________ ________________ 34. Prepiši riječi velikim tiskanim slovima: matematika zima djevojčica stablo ___________________ ___________________ ___________________ ___________________ 35. Napiši pisanim slovima: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ______________________________________________________________________ Knjiga o džungli ______________________________________________________________________ Trg cvijeća ______________________________________________________________________ 32. 21 . Prepiši riječi pisanim slovima. Odgovor će biti vrjednovan na temelju razumljivosti i gramatičke točnosti. Prepiši pisanim slovima: Varšavska ulica ____________________________________________________ Industrija nafte _____________________________________________________ 33. Možeš izabrati događaj u kojemu si sudjelovao ili onaj kojemu si svjedočio.

Rečenica treba biti razumljiva i gramatički ispravna. Od zadanih riječi sastavi dvije razumljive i gramatički ispravne rečenice (možeš mijenjati oblik riječima i ako je potrebno dodati 2 – 3 nove riječi). Navedena rečenica pripada razgovornom stilu. od najmanje deset riječi. rastjerati. ________________________________________________________________________ 41. cvjetati. od najmanje deset riječi. Rečenica treba biti razumljiva i gramatički ispravna. al’ niko neće da sluša. Promijeni ju tako da se može rabiti i u službenim. neformalnom stilu. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 38. marelica. ________________________________________________________________________ 22 .________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 36. dolazi. formalnim situacijama. Od staroga sam uzeo fotoaparat i fotke su ispale super. vrt. ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 37. o svojoj školi ili o svom odjelu. Napiši jednu rečenicu. Navedena rečenica pripada razgovornom stilu. Super frendica mi je pokazala cool fotke njezinih staraca. oblak 39. pjesma ptica. Zadana rečenica pripada razgovornom. Ful se često imam potrebu nekom požalit. Preoblikuj je u standardni govor prilagođen službenom razgovoru. ________________________________________________________________________ 40. Napiši jednu rečenicu. o svom najboljem prijatelju. proljeće. pčele. Preoblikuj je u standardni govor prilagođen službenom razgovoru. ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ sunce. cvjetovi.

7. 6. Sorry. 44. tiskanim slovima popuni rubrike u prijavnici za upis u srednju školu. Popuni zahtjev za izdavanje osobne iskaznice (izostavi matični broj građana). 5. Vodeći računa o pravopisu. Popuni samo one rubrike koje se odnose na naziv srednje škole i tvoje osobne podatke (izostavi državljanstvo i nacionalnu pripadnost). evo ti kiss! ________________________________________________________________________ 43. 2. kaj si u bedu. Matični broj građana Prezime Ime Ime i prezime roditelja Dan. Navedena rečenica pripada razgovornom stilu. mjesec i godina rođenja Mjesto i država rođenja Prebivalište i adresa stanovanja Obrazac 2 Mjesto i datum podnošenja zahtjeva: _________________________ Potpis podnositelja zahtjeva 23 . Preoblikuj je u standardni govor prilagođen službenom razgovoru. 3. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OSOBNE ISKAZNICE 1.42. 4.

Vodeći računa o pravopisu. U rubriku naziv pjesme upiši: Slap. tiskanim slovima popuni rubrike u prijavnici.45. 46. tiskanim slovima popuni rubrike u potvrdi za dobivanje putne karte (klasu i Urbroj ne trebaš upisati). a zatim ime autora: Dobriša Cesarić. Želiš se prijaviti na smotru recitatora na hrvatskom jeziku. Vodeći računa o pravopisu. Kontakt telefon i tko te je pripremio ne trebaš upisivati. 24 .

______________________________________ 1 000 000 ______________________________________ XII. U najbolje riješenom zadatku nije bilo ne pravilnosti. a) Rječi postoje i prije i poslije dolaska na papir. 500 XII. ________________________________________________ ________________________________________________ ________________________________________________ ________________________________________________ 49. Zaokruži slovo ispred rečenice koja je napisana prema pravopisnim pravilima. b) U cvjećarnici ima puno cvijeća. 50.47. Brojeve napiši slovima: 13 ______________________________________ 444. d) U ničemu niste pogriješili. 48. c) Zagrmjeti će njegov glas. Svi su odustali od igre ne znajući gdje sam se sakrio. Napiši slovima sljedeće brojeve: 48 128. Zaokruži slovo ispred ispravno napisane rečenice. a) b) c) d) Govorio je ne iskreno sa mnom cijelu večer. ______________________________________ 25 . Plodovi koje smo ubrali nisu bili ne korisni.

upiši kosu crtu: t č ć s h 53. Glasovi prilikom čijeg izgovora glasnice trepere su ______________________.Gramatika. c) Na izložbi je bilo puno _______________ (posjetitelj). 2. a oni prilikom čijeg izgovora ne trepere su ______________________. 52.+ širiti pod. 55.+ čistiti raz.+ pisati = __________________________ = __________________________ = __________________________ = __________________________ = __________________________ 54. Ti možeš.+ ljutiti od. razvoj književnoga jezika 51. Pripazi na glasovne promjene: iz. U rečenici koja je odgovor na postavljeno pitanje podcrtaj riječ na kojoj stoji rečenični naglasak: 26 .+ dahnuti raz. a) Ja vučem. Dopuni sljedeći tekst: 1. a oni ne _______________ (vući). leksik. Glasovi prilikom čijeg izgovora zračna struja slobodno prolazi kroz govorni kanal nazivaju se ___________________. Upiši odgovarajući oblik riječi koja je u zagradi. Svim je tim __________________ (posjetitelj) slikar posebno zahvalio. a ja ne ______________ (moći). Ako zvučni parnjak ne postoji. Glasovi prilikom čijeg izgovora zračna struja nailazi na prepreku nazivaju se ___________________. Jezik se bilježi slovima. Slovo je pisani znak za jezični glas. U kvadratiće upiši zvučne parnjake navedenih bezvučnih glasova. b) U ____________________ (čestitka) sam poželio svom prijatelju da njegov klub ponovno zaigra u prvoj _________________ (liga). Od zadanih dijelova sastavi riječ.

Zamijeni ih prezentom. poče on praviti nova odijela nižući biser i sedef na duga vlakna like. sretan. ljetovati. Za to su vrijeme ribe spremale vir za zabavu. naš. kao što je započeto: Kad ribice odoše. _________ on praviti nova odijela nižući biser i sedef na duga vlakna like. Razvrstaj riječi prema vrsti: ljetni. sedef. igrati. A čim se oni vratiše. igračka. 27 . Kad ribice odu. Predvečer se uputiše Raku Krojaču vidjeti što je s haljinama. Predvečer __ ______ Raku Krojaču vidjeti što je s haljinama. A čim __ oni ______. U tekstu su podcrtani glagolski oblici u aoristu. 56. a) Hoćeš li? b) Daj mi. navali Rak Krojač na posao. Danas je cijeli otok kazalište koje za pozornicu ima plaže. sedef.a) (– Kada je Janko doputovao?) – Jučer je doputovao. U rečenicama podcrtaj naglasnice. sreća. 59. Posla račiće nabrati materijal potreban za riblje haljine: riječne bisere. 57. taj imenice igračka _______ pridjevi ___________ ___________ zamjenice ___________ ___________ glagoli ___________ ___________ 60. Za to su vrijeme ribe spremale vir za zabavu. šareni sitni pijesak. 58. ___________ račiće nabrati materijal potreban za riblje haljine: riječne bisere. šareni sitni pijesak. Podcrtaj riječ u rečenici na kojoj stoji rečenični naglasak. ___________ Rak Krojač na posao. U rečenici podcrtaj naglašene riječi. a) Ne tuguj! b) Stigli su. b) (– Komu si to rekla?) – Nisam rekla nikomu.

63. plesati. mi imеnice stol ______________ pridjеvi ______________ ______________ zamjenicе ______________ ______________ glаgoli ______________ ______________ 62.61. ____________________ (ne moći) vjerovati svojim očima. Nebo __________________ (pokazati) svu svoju ljepotu i sjaj. dječak __________________ (zastati). __________ __________ __________ __________ hodati brod brodar skok ishod prihod davati prebroditi hodalica brodski __________ __________ __________ __________ 28 . Zaokruži slovo ispred niza koji predstavlja porodicu riječi. Sunce ___________________ (žariti se) i _________________ (prelijevati se) nebom. Razvrstaj riječi u dvije skupine na temelju zajedničkoga korijena. stol. a) radnja. vrijeme. Oblaci __________________ (mijenjati) boje i oblike. kao što je započeto. rad. radnica b) pisati. Riječi koje ne pripadaju ni jednoj skupini precrtaj. raditi. radar. Razvrstaj riječi po vrstama. svoj. Kad ______________ (ugledati) sunce. otkos. pisac. šutljiva. uredan. nositi. prkos 64. košnja. pisar. upis c) kositi. kosac. Glagole u zagradi napiši na crte u perfektu. natpis.

b) Branka je mirno crtala iako ju je mama nekoliko puta pozvala. Okomitim crtama podijeli rečenicu na riječi i odgovori na pitanje.aposlijetogažurimnaklizanje. a) Trud i rad doveli su ga na dobar glas. a) Subotica je da ju jedva prepoznajem i čini mi se da nikad nisam ni bila Subotičanka. 69. ___________________________ 68. a) Mama ide sama u kino. Nemogu. _____________ b) Ivana je dobro naučila. hodati prohodati hod ishod prihod _______________ gradilište graditelj ograda ugraditi pregraditi _______________ visina visok uzvisina previsok visjeti _______________ 66. 29 . b) Bilo je to teško vrijeme za njih. Koliko riječi ima u rečenici? ________________ 70. a tata ide na utakmicu. _________________________ d) Stići ćeš na vlak ako požuriš. Lidija Mislav Dario planina drvo more _______________ _______________ _______________ _______________ _______________ _______________ 67. U rečenicama podcrtaj sintagmu.učimpromjenjiveinepromjenjivevrsteriječi. Okomitom crtom razdvoji surečenice. Uz sljedeće rečenice napiši jesu li nezavisno ili zavisno složene. Pozorno pročitaj rečenicu. dvije sreće grabi. _______________ c) Tko rano rani. zato je dobila peticu. Ispod porodice riječi napiši njihov korijen. Od sljedećih imenica tvori pridjeve u muškom rodu jednine.65.

____________ Stalno je umoran ili je zbog nečega bijesan. nego. Napiši veznike nezavisno složenih rečenica. samo je Eva bila ozbiljna. ______________ Gleda. zato. a) a. sad smo slobodni. Iza svake rečenice napiši na crtu kojoj vrsti nezavisno složenih rečenica pripada. stoga d) jedino. Zaokruži slovo ispred veznika kojima se povezuju suprotne rečenice. tek što 74. dakle. Zadatak riješi povezivanjem riječi iz lijevoga stupca s riječima iz desnoga. moja susjeda. samo što. te. ni. no. pa. a) b) c) d) Dupin skoči iz vode i majstorski se prevrne u zraku. a ne vidi. __________ Sve smo obavili. Dječaci su se tomu nasmijali. ______________ 73. već b) i. Rečenica je: a) sastavna b) rastavna c) isključna d) zaključna 75. niti c) dakle. Pozorno pročitaj sljedeću rečenicu i odredi službu riječi u njoj. nedjeljom pravi voćne kolače. tek. 30 . samo. jedino što. Ivana. ali. Pročitaj rečenicu i zaokruži točan odgovor. a) sastavne rečenice: b) rastavne rečenice: c) suprotne rečenice: d) isključne rečenice: e) zaključne rečenice: _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ 72. kao što je započeto.71.

1. Ivana 2. moja susjeda 3. pravi 4. nedjeljom 5. voćne kolače

a) objekt b) subjekt c) apozicija d) predikat e) priložna oznaka

76.

Popuni tablicu određujući rečenične dijelove kao što je započeto: Marko će sutra u školu ponijeti slatkiše. Kako glasi rečenični dio Naziv rečeničnog dijela Marko

PRILOŽNA OZNAKA MJESTA

77.

Pozorno pročitaj sljedeću rečenicu i odredi rečeničnim dijelovima službu kao što je započeto. Vrijedna gospođa Marija prodaje cvijeće na tržnici. 1. Vrijedna 2. gospođa 3. Marija 4. prodaje 5. cvijeće 6. na tržnici a) apozicija b) objekt c) atribut d) subjekt e) predikat f) priložna oznaka

78.

Izdvoji rečenične dijelove upiši ih u tablicu i odredi im službu kao što je započeto u tablici. Već nekoliko dana pekari peku u krušnoj peći kukuruzni kruh. Rečenični dio Već nekoliko dana Služba u rečenici

(IZRAVNI) OBJEKT

79.

Riječi koje se nalaze u zagradi napiši u njihovom ispravnom obliku. Rođena sam u ________________ (Višnjevac), gdje je moj otac bio učitelj. Ali, još dok sam bila beba, preselili smo se u _________________ (Vuka). To je također selo u ____________________ (slavonska ravnica), koje je okruženo nepreglednim ________________ (polja). 31

Ima tu i _______________ (rijeke). Pokraj ________________________ (jedna takva rijeka), po kojoj je selo ___________________ (dobiti ime), sam odrasla. Tamo sam s ________________ (dječaci) pravila __________________ (vodenice) od _____________________ (kukuruzovina). Odrasla sam slušajući pjev ________________ (ptice), trčeći po _____________ (livade) i gledajući _________________ (oblaci).

80.

Izraze u zagradama napiši u odgovarajućem obliku na crtu. Božidar Prosenjak, hrvatski književnik, maštovito i živopisno prikazuje život jednog ________________________ (divlji konj). Prosenjak je rođen u ___________ (Koprivnica). Djetinjstvo je proveo u _____________________________ (pitomo podravsko mjesto) Kuzmincu gdje je započeo osnovno školovanje. Studirao je i diplomirao grupu romanskih _____________ (jezik) na ____________ ____________ (Filozofski fakultet) u ______________ (Zagreb). Radio je kao novinar i pisao pjesničke, pripovjedačke i dramske ___________ (tekst). Uz roman Divlji konj objavio je po jednu _____________ (zbirka) pjesama i proznih ___________ (tekst) pod nazivom „A“. Rado surađuje s _____________________ (dječji časopisi), posebice Modrom lastom. Neke su njegove ____________ (priča) objavljene na više od 20 __________ (jezik).

81.

Riječi koji se nalaze u zagradi napiši u njihovom ispravnom obliku. Kažu da sam rođen u ____________ _____________ ___________ (zagrebačka Petrova bolnica), premda ne znam razlog. Bio sam posve zdrav, jedino što nisam mogao odmah hodati, ali to je čest slučaj kod tek rođene ____________ (djeca). Možda sam se rodio u bolnici jer mi je majka ___________ __________ (biti liječnica) i vjerojatno toga dana dežurna. (...) Moja majka Beata bijaše iz _________ ___________ (obitelj Sztraka), a njezin otac i moj liječnički djed zvao se Koloman. Po _____ __________ (ta linija) imam mađarske, slovačke, slovenske i još ne znam kakve _______ (krv), vjerojatno sudetsko-njemačke, što je odredilo moje nagnuće prema _________ ___________ (srednja Europa). Djed po __________ (otac) je pak iz čiste hrvatske, zagorske obitelji, a došao je na samom _______________ (početak) stoljeća u _____________ (Zagreb) iz ___________ (Zlatar). (...) Rođen sam, dakle, četrnaestog dana _________ _________ (mjesec srpanj) godine 1943., usred _____________ ___________ ___________ (Drugi svjetski rat), koji je meni bio prvi u životu.
(Ulomak iz Autobiografije Hrvoja Hitreca)

82.

Dopuni rečenice tako da sliku zamijeniš tekstom ili tako da riječ u zagradi staviš u odgovarajući oblik. a) Uz postelju je ostala nepročitana ___________________ . b) Pišem _____________ (olovka), a brišem _____________ (gumica). c) Na visokom crkvenom tornju ugledao sam veliko _______________ . d) Hoćeš li me naučiti vesti, _____________ (baka)? 32

83.

U sljedeću rečenicu upiši odgovarajući glagolski oblik glagola saznati: Da su Marko i Luka prošle nedjelje govorili istinu, mi _________________ sve o tom događaju na vrijeme.

84.

Glagole iz zagrada napiši na crtu u odgovarajućem obliku. Ja upravo ______________ (završavati) osnovnu školu. Za nekoliko dana ___________ (polagati) prijemni ispit. ____________ (voljeti) se upisati u gimnaziju, ali ne znam hoću li uspjeti. ______________ (Početi) _____________ (učiti) još prije dva mjeseca, ali roditelji mi ne prestaju ponavljati: „____________ (Vježbati) svaki dan i položit ćeš!“

85.

Glagole iz zagrade napiši na crtu u odgovarajućem obliku. – Ja ________ (biti) jesen i _________ (ne biti) strašna! _____________ (Pogledati) me! Sad ________ (biti) još slatka, darežljiva plodovima i zlatna. Poslije ________________ (promijeniti) u kišnu i tužnu. Ali tebi ________________ (ostaviti) tada jedan listić na grani. _____________ (Imati) ga kao zlatni broš. Dokle god _________________ (ostati) s njime, i on s tobom, vjetrovi ti ____________________ (ne nauditi). – Hvala ti! Tvoj dar _______________ (sačuvati me) dok ______________ (ne očvrsnuti) _______________ (šapnuti) brezica.

86.

Prepiši rečenicu tako da glagole u aoristu napišeš u perfektu. Prijatelji mu još prije šest tjedana otputovaše za Egipat, no on osta jer se zaljubi u trsku. _____________________________________________________________________.

87.

U svakom rečeničnom paru precrtaj onu rečenicu koja je napisana administrativnim jezikom. a) Meteorolozi očekuju zahladnjenje. – Meteorolozi očekuju da će se pojaviti razdoblje niskih temperatura. b) Vršimo usluge sklapanja namještaja. – Sklapamo namještaj. c) Nemamo dovoljno financijskih sredstava. – Nemamo dovoljno novca. d) Cijene su ponovno porasle. – Ponovno je došlo do rasta cijena.

33

To čine s namjerom da pomognu ljudima. c) To možete riješiti računalom. d) Policija će istražiti krađu. . b) To čine kako bi pomogli ljudima.88. b) Učenici s nedovoljnim ocjenama upućuju se na ponavljanje razreda. – U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom prodavati roba. a) U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom vršiti prodaja robe. – Bit će prisiljen na zajednički suživot. d) Bit će prisiljen na suživot. c) Natjecateljima će biti dodijeljene nagrade. 89. Podcrtaj rečenice napisane administrativnim jezikom. Podcrtaj rečenice napisane administrativnim jezikom. 34 . .To možete riješiti pomoću računala. . .Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata.Policija će provesti istragu o krađi. – Natjecatelji će biti nagrađeni.Učenici s nedovoljnim ocjenama ponavljaju razred. a) Ministar je zadovoljan postignutim rezultatima. .

oprezan 4. vruć c) Napiši antonime sljedećih riječi: lijep ispod ___________________ ___________________ 93. a) b) c) d) Načičkao se na granu kos. Zaokruži podcrtane riječi koje imaju metaforičko značenje: a) Otvori lijevo prozorsko krilo. Zaokruži slova ispred rečeničnih parova u kojima imamo homonime. Ptici je zaraslo slomljeno krilo. nož je vrlo oštar! – On ima oštar i pronicljiv duh. Poveži riječi iz lijevoga stupca s riječima iz desnoga tako da dobiješ parove sinonima. Pazi. a) Podcrtaj par antonima: doći – dolaziti doći – stići doći – otići b) U nizu riječi podcrtaj onu koja je antonim riječi leden: hladan. Nebo je mutno i sivo. – Toranj u Pizzi je oduvijek kos. Luk je zaista zdravo povrće. – Nešto mi je u njegovoj priči mutno. čestit 3. stidljiv 5. human 2. – Lovci koriste strijelu i luk. U lijevom je stupcu jedna riječ suvišna. dovitljiv a) častan b) čovječan c) dosjetljiv d) smotren 91. mlak. topao. 35 .Književnost 90. 1. Jedno krilo te zgrade je gotovo sasvim porušeno. 92.

b) Rabili su poseban programski jezik. Strop nije jako visok. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj riječ blago znači „dobroćudno“. b) Na pašnjacima je napasao blago. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ POGODILI znači DOGOVORILI. nestati 36 . Poveži izraz iz lijevoga stupca s odgovarajućim značenjem iz desnoga. dospjet će do visokog položaja u društvu. a) On je filmska zvijezda. d) Mama ju je blago pogledala.b) Dobro je postavljati visoke zahtjeve. b) Pogodili smo ga loptom. a) Opekao je jezik vrelim čajem. 94. d) Jezik je sustav za sporazumijevanje. a) Pogodili su me tim uvredama. a) Blago onom tko je zdrav. razbiti led 2. d) Pogodili smo dobru cijenu. zagrijati stolicu a) vrijedno se posvetiti poslu b) prijeći granicu dopuštenog c) prevladati početne teškoće d) pobjeći. uhvatiti maglu 3. d) Ribar je iz mora izvukao samo zvijezde. c) Pogodili su odgovor. c) Na napuštenom otoku pronašao je blago. kao što je započeto: 1. 96. prevršiti mjeru 4. Ako tako nastavi. c) Govori tri svjetska jezika. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ zvijezda označava „bol“. 98. tako da ga mogu dotaknuti rukom. 95. 97. c) Nebo je večeras puno zvijezda. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ jezik znači „govorni organ“. b) Vidio je sve zvijezde.

99. 2. Zato bi se rezultati te teorije odnosili i na ta nebeska tijela. prilagođeno i prevedeno na hrvatski jezik) 37 . I otišla bi još mnogo dalje. Sunce. uzrujan ili uzbuđen. kažemo: Digli smo __________ od njega. b) Želimo li se komu osvetiti. 100. pasti na pamet prevesti žedna preko vode brz na jeziku udariti na sva zvona a) razglasiti b) lak na riječima c) sjetiti se čega d) prevariti 101. Pozorno pročitaj tekst i na temelju njega zaključi što znači riječ termički: Kada bi mi pošlo za rukom taj problem doista riješiti. pravi se manjim od _______________ zrna. zagrijava i one planete koji su se ohladili i obavili čvrstim ljuskama. jer bih. uzvratiti istom mjerom. d) Ako je tko nemiran. Oni bi nam pružili prve pouzdane podatke o klimatskim prilikama na površini tih planeta. No moja bi teorija dala i više. Dopuni sljedeće rečenice: a) Ako je nešto jako daleko. kažemo da se skrio u ____________ rupu. Ona bi otkrila čitav mehanizam termičkih pojava u Zemljinoj atmosferi. samo po sebi. odustao od djelovanja. onda mu je pala ____________ u med. To. 3. kažemo: Bogu je __________ nogu. c) Ako smo se prestali zanimati za koga. zub za zub“. prije svega. 1. U sljedećem tekstu podcrtan je jedan izraz. 4. Dopuni sljedeće rečenice: a) Ukoliko se tko sasvim povukao. b) Ako netko radi uzaludan posao. kaže se da sjedi kao na _________________. Kroz svemir i stoljeća. i stvoriti teoriju pomoću koje mogu pratiti posljedice Sunčeva zračenja. c) Ako se tko trudi biti neprimjetnim. (Milutin Milanković. o kojima se do tada nije ništa znalo. prikrio. 102. kažemo: „_____________ za ___________. u najboljem slučaju. Ona bi nas poučila kakve temperature vladaju u onim slojevima naše atmosfere gdje se nismo još popeli. onda bih. od kojih smo do sada poznavali samo konačne posljedice. kažemo: Ispravlja _____________ Drinu. ne bi izgledalo Bog zna što. našao što je već poznato. bio u stanju izračunom naći glavne crte Zemljine klime. d) Ako se nekom posrećilo. koje zagrijava našu Zemlju. Poveži izraz s odgovarajućim značenjem.

Napiši riječ koja ima isto značenje kao riječ crta iz prve rečenice. Riječ neimar znači: a) kipar b) povjesničar c) graditelj d) sastavljač Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. 103. vjerojatno bio poznat i grčkim neimarima. 1. Sastaviti luk od posebnih. klinasto uglavljenih kamena prilično je složena vještina u graditeljstvu“. Ovaj je izum igrao malu ili nikakvu ulogu u grčkom graditeljstvu. Vodeći opskrbljivač telekomunikacijske opreme proveo je opsežno istraživanje o telekomunikacijama u Srbiji Jedan od vodećih opskrbljivača telekomunikacijske opreme u svijetu upravo je završio veliki projekt istraživanja tržišta u četirima državama jugoistočne Europe – Srbiji. Bugarskoj. Podcrtana riječ pokazuje da je provedeno istraživanje bilo: a) znanstveno b) anonimno c) obimno d) utemeljeno 104. premda je. ipak. Rumunjskoj i Grčkoj. Istraživanje pruža podrobni uvid u potrebe krajnjih korisnika i njihove stavove o telekomunikacijskim proizvodima i uslugama.Riječ termički znači: a) vulkanski b) toplinski c) atmosferski d) zračni e) klimatski Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. 2. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. „Najznačajnija crta rimske arhitekture. Pročitaj sljedeći ulomak iz djela „Umjetnost i njezina povijest“. ______________________________________ 38 . jest uporaba lukova.

porodica. -kala/a. Onaj koji vozi bicikl je: a) biciklist b) biciklist i biciklista c) biciklist i biciklisti d) biciklista 107. razg. zidana ~a kuća od opeke (za razliku od drvene ili kuće od ćerpiča)] 2. Premijera će se održati ovog petka i u nedjelju u 19. kuć│a ž 1. kazališna ~a. -sti. _________________________________________________________________________ 39 . Pročitaj tekst i zaokruži točan odgovor. Navedena je natuknica iz Velikoga rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića. vozilo za jednu osobu s dva kotača sa žbicama biciklist m. obitelj. ustanova. • bicikl m. Odgovori na pitanje. poduzeće. Podcrtana riječ znači: a) da je predstava izvođena već nekoliko puta b) da se predstava izvodi prvi put c) da se predstava izvodi već nekoliko godina d) da se predstava izvodi zadnji put 106. Pročitaj pa odgovori kako u nominativu muškoga roda jednine glasi pravilno napisan naziv osobe koja vozi bicikl. prostor stalnog boravljenja. ukućani. Prva kazališna premijera u sezoni Nakon kraćeg zatišja.105. (biciklistkinja ž). mn. Prva premijera u novoj kazališnoj sezoni varaždinskog HNK. G mn. onaj koji vozi bicikl Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. stan [nisam kod ~e] 3. bit će predstava Mihaila Bulgakova ‘Von Lamot od mača . Pročitaj članak iz Rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića. tvrtka [izdavačka ~a.30 sati.Spelavanje vu četiri spelanja i devet dogodov prama Cervantesovomu Don Quijoteu’. a. ljubitelji kazališta ovoga će vikenda ponovno moći uživati u predstavama. zgrada koja ima zidove i krov i služi za stanovanje [kamena ~a kuća od kamena. robna ~a] Koje je drugo razgovorno značenje riječi kuća? Prepiši navod iz teksta. razg. loza [iz dobre ~e] b.

) izdao u određenoj boji korica i koja se prema njima tako naziva U jeziku književnosti riječ knjiga znači: a) pismo. više listova s tekstom ili s tekstom i slikama povezanih zajedničkim hrptom koji su namijenjeni da kao cjelina služe čitanju ili proučavanju b. opis čega (u književnom djelu ili pričanju) c.) 2. ono što služi posebnoj vrsti evidencije [poslovna knjiga. G mn slikā〉 1. slika ž 〈D L slici. izgled kakvog bića. jez. vjenčanima i umrlima] 4. umjetničko djelo izrađeno u bojama. 40 . učenje. znanje 3. Pročitaj objašnjenje natuknice i zaokruži točan odgovor. meton. knjiž. u dvije dimenzije na plošnoj podlozi (na platnu. fotografija [albumi za slike] b. knjiga ž (D L knjizi. znanje d) knjiga koju je tko izdao u određenoj boji korica 109. učenost. staklu i sl. list [knjigu piše] 2. pismo. Pročitaj objašnjenje natuknice i riješi zadatak. matična knjiga evidencija o rođenima. drvu. Napiši naziv pisma kojim je napisana Bašćanska ploča. prizor u izvedbi scenskog djela Slika znači fotografiju u: a) prvobitnom značenju b) razgovornom značenju c) prenesenom značenju d) osnovnom značenju 110. a. knjiga koju je tko (vlast. prizor na TV ili filmskom ekranu [imati lošu sliku] 3. prizor b. tisk. razg. papiru. zemljišna knjiga. _____________________________________ 111. G mn knjigā) 1. učenost. a) Bašćanska ploča je pisana glagoljicom. pren. predmeta ili predjela. a. a. b) Prvi pisani hrvatski pjesnički tekst je Marulićeva Judita. list b) više listova s tekstom i slikama povezanih zajedničkim hrptom c) učenje.108. katedra itd. Zaokruži slovo uz točne tvrdnje.

Napiši kojim je narječjem napisana pjesma. još manje lešice na keh ženice kopaju… Drago Gervais Pjesma je napisana _______________ narječjem. prvi hrvatski Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. Prva Gramatika hrvatskoga jezika tiskana je 1604. Tko je početkom 19. e) Bosančica je hrvatska latinica. a sastavio ju je: a) b) c) d) Juraj Habdelić Faust Vrančić Bartol Kašić Marko Marulić 114. Moja zemja Pod Učkun kućice bele. Beli zidići. 41 . 112. miće. kot suzice vele. stoljeća ujedinio sve Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu? ___________________________________________________________________ 113. godine.c) Faust Vrančić objavio je 1595. d) Hrvatski vukovci na čelu s Tomom Maretićem slijede ideje Vuka Stefanovića Karadžića. črjeni krovići na keh vrapčići kantaju. Mići dolčići.

Pjaca je prazna.115. kaj reći si mi znala./ De tumači što taj sanak znači! ________________________ b) Vetrek diše/ i travicu niše. a) Mila mati. Fala Za vsaku dobru reč. a) Učiću hrvatski. 116./ mandule bile/ znež hiža vrtići mići/ i lozja glavice cile. __________________________ c) Črleni dolčići. b) Želio bih da kupim nove tenisice. Napiši kojim je narječjem napisana pjesma Fala Dragutina Domjanića. Za vsaki pogled tvoj. Pročitaj pjesmu Podne Pere Ljubića i dopuni rečenicu. I na njoj hlad. za vsaki smeh tvoj – fala! Pjesma je napisana__________________________ narječjem./ a kosa/ s čela znojeka briše. Pjesma je napisana _______________ narječjem. Pažljivo pročitaj stihove i na crtu pored njih napiši kojim su narječjem napisani. Sunce nad njon. Na kampanelu zazvoni zvon. Prazne ponistre. ________________ 118. c) Još nisam vidjela bistriju rijeku. Zaokruži rečenicu u kojoj nema pogreške. 117. d) Da li me voliš? 42 . Podne Pjaca je prazna. ti ćeš bolje znati. Martav je grad.

119. Podcrtaj ih. srpski. razred. 2. Sljedeće riječi napiši sukladno hrvatskome književnome jeziku.___ 43 . ruski. francuski. Jedan je naslov suvišan. Voćka poslije kiše Tomislav Notturno Plavi san Dažd Vladimir Nazor Antun Gustav Matoš Dragutin Tadijanović Dobriša Cesarić 123. . a) b) c) d) milion krompir kafa paradajz __________________ __________________ __________________ __________________ 120. 1. U ovom su nizu navedeni neki od njih.___ 3. – Neko te čeka. Poveži naslove pjesama s njihovim autorima. . . engleski. Podcrtaj rečenicu napisanu u skladu s hrvatskim jezikom. 5. romski 121. Poveži naslov djela s autorom. mađarski.___ 4. 122.___ 2. 4. Ferenc Molnar Ivan Kušan Pavao Pavličić Božidar Prosenjak Miro Gavran a) Trojica u Trnju b) Kako je tata osvojio mamu c) Divlji konj d) Koko i duhovi e) Junaci Pavlove ulice 1. U Srbiji ima više jezika nacionalnih manjina. rusinski. . – Upisali su se u III razred. 3. c) Dobra večer! – Dobro veče! d) Upisali su se u III. . a) Da li ćeš da dođeš? – Hoćeš li doći? b) Netko te čeka.___ 5.

“ ______________________ 44 . Poveži naslove pjesama s njihovim autorima. divojko. Pročitaj tvrdnje koje se odnose na usmenu književnost i odredi je li tvrdnja točna (T) ili netočna (N). Visoka žuta žita Balada iz predgrađa Tri moja brata Pejzaž Opomena Jezik roda moga Josip Pupačić Vladimir Vidrić Dragutin Tadijanović Dobriša Cesarić Petar Preradović 125. T T T T N N N N 127. 128. Jedan naslov je suvišan.124. ustaljeni početci i završetci. rumena jabuko. moderna i suvremena. Djelo nije podložno promjeni i uvijek se prenosi u istom obliku. Zaokruži istinite tvrdnje. bije li ti more u prozore. Po vremenu nastanka književnost može biti klasična. U djelima je izražena snažna potreba pojedinca za iskazivanjem vlastitih stavova. a) b) c) d) Po podrijetlu književnost može biti narodna i umjetnička. Marko Marulić napisao je: a) baladu Školjka b) ep Judita c) putopis Skitnje d) sonet Notturno 126. Djelo stvara neimenovani pojedinac. U djelima se koriste stalni epiteti. Po nacionalnoj pripadnosti književnost može biti hrvatska. a) „Oj. talijanska… Tvorac umjetničke književnosti je neimenovani daroviti pojedinac iz naroda. Zaokruži točan odgovor. Na crtu uz citat napiši pripada li citat usmenoj ili umjetničkoj književnosti.

45 . sunce li je? Konjik li je. pa bi čašu popila. Mrkost šuma.b) „Gledam more gdje se meni penje i slušam more dobro jutro veli i ono sluša mene ja mu šapćem o dobro jutro more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdrav. sviram od davnine. a ona je dvije godine starija i nije moguće da mu bude žena. srebro li je?“ ______________________ ______________________ ______________________ 129. vila li je? Uzda li je. pa su se momci klonili i njezine kuće i njezinih pogleda. Pjesma Junaku pripada: a) usmenoj književnosti b) umjetničkoj književnosti 130. svod i svijet.“ c) „Sviram sebe. vrhom bi se povila. Pročitaj pjesmu pa zaokruži točan odgovor. Sviram.” Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Pa još: Salkov je otac bio hajduk i strašno je naprasit čovjek. Star sam kao ptica let. najljepšu curu u Begluku. a Martina je mati vještica. zvijezda li je? Sedlo li je. Junaku Pade listak naranče usred čaše junačke. Da je znala naranča da je čaša junačka.“ d) „Ive jaše kroz orašje: Ive li je. pa je ne spominjahu pred njim. Odredi kojem književnom rodu pripada ulomak: “Znali su da je Salko zaljubljen u Martu. No znali su i to da je njemu samo osamnaest godina. sjaj čistine.

Ulomak pripada: a) lirskom rodu b) epskom rodu c) dramskom rodu

131. Podcrtaj uljeza u svakom nizu.
a) himna, sonet, oda, ep b) novela, epska pjesma, roman, elegija c) komedija, tragedija, balada, drama (lirske književne vrste) (epske književne vrste) (dramske književne vrste)

132. Оdredi kojem književnom rodu pripada djelo iz kojega je preuzet ulomak:
,,Dogodilo se Petrici ono što se svakom dječaku (i djevojčici, naravno) prije ili poslije dogodi. Odrastao je. Izdužio se kao klas pšenice u srpnju, mršavo mu tijelo postalo okretno i gipko kao u mlada ždrijepca, a oči pod žutom kosom pametne i sjajne. Šiljasti nos prekriven narančastim pjegama, imao je zadatak da nanjuši dobru hranu i – budale. Jer, Petrica bješe shvatio da je svijet pun tikvana, a tikvani da su puni novaca, te valja samo malo mućnuti glavom da se njihovi zlatnici presele tamo gdje će se bolje osjećati. U Kerempuhov džep. Da, i još je nešto imao Petrica – duge i brze noge, što bijaše neobično važno, jer su bukvani koje je vukao za nos bili katkad moćni i opasni.“ Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Ulomak pripada: а) lirskom rodu b) еpskom rodu c) dramskom rodu

133. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića i zaokruži točan odgovor.
Tiho, o tiho govori mi jesen „Tiho, o tiho govori mi jesen; Šuštanjem lišća i šapatom kiše. Al zima srcu govori još tiše. I kada sniježi, a spušta se tama, u pahuljama tišina je sama.“

46

Pjesma Tiho, o tiho govori mi jesen pripada: a) lirskom književnom rodu b) epskom književnom rodu c) dramskom književnom rodu

134. Pozorno pročitaj Gundulićeve stihove i odgovori na pitanje.
„Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko je gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.” a) Od koliko se slogova sastoje Gundulićevi stihovi? ______________________ b) Kako nazivamo takav stih? __________________________

135. Pročitaj stihove glasovita epa Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića i odgovori na pitanja.
„Sunce zađe, a mjesec izađe. Tko se vere uz klance niz klance ter se krade k onoj Gori Crnoj? Obnoć grede, a obdan počiva, junak njegda, sad ne junak više, no trst, kojoj svaki hlad kidiše.“ a) Od koliko se slogova sastoje Mažuranićevi stihovi? _________________________ b) Kako nazivamo takav stih? __________________________

136. Pročitaj stihove pjesme Notturno Antuna Gustava Matoša. Podcrtaj deseterce.
„Mlačna noć; u selu lavež; kasan. Ćuk il’ netopir; Ljubav cvijeća – miris jak i strasan. Slavi tajni pir.“

47

137. Pročitaj stihove pjesme Vesne Parun Za sve su kriva djetinjstva naša i podcrtaj deseterac.
„Izrasli smo sami kao biljke. I sada smo postali istraživači zapuštenih predjela mašte nenavikli na poslušnost zlu...“.

138. Tema jednog sastavka bila je MOJE JUTRO.
Imenuj koji je oblik pripovijedanja autorica primijenila u pojedinom ulomku (dijalog, monolog, pripovijedanje ili opisivanje). Jedno rješenje se ponavlja. a) Zazvonila je budilica. Skočila sam iz kreveta, na brzinu se spremila i istrčala iz kuće. Jedva sam stigla do autobusa koji je već kretao s postaje. _________________ b) Unutrašnjost autobusa bila je išarana grafitima, a po podu su se razlijevale barice prljave vode. ___________________ c) − Djevojčice, gurnula si me! − Oprostite, nije bilo namjerno. ____________________ d) − Nisi namjerno, ali mene boli noga! Ne pazite kuda hodate, ne čuvate ni sebe ni druge. Kad sam ja bio mlad, vodio sam računa i kuda hodam i gdje stajem, a ne kao muha bez glave... _________________ e) Gledala sam u Dunav, miran i plav, u stare žućkaste kuće i krošnje pune zlatnog lišća. _____________________

139. Odredi koji je oblik pripovijedanja rabljen u navedenom tekstu.
Iako je kazališna uprava komad primila s prikrivenom sumnjom, a neki su ga čak i otvoreno odbili zbog potpunog nerazumijevanja sadržaja, prevladala je naklonost prema jednom mladom redatelju te mu je pružena prilika da komad pripremi, ali izvan radnoga vremena, što će reći manje-više privatno, „na kraju ćemo vidjeti”, kako to već kod nas biva. U ovom ulomku dominira: a) opisivanje b) pripovijedanje c) monolog d) dijalog Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. 48

ponekad sam tvrdoglav i da me režeš ostajem pri svome. a sjajne plavetne oči pod tamnim trepavicama dvije žive zvijezde da ih nije mutila neka sjeta. raž i heljdu. Jedna pripovjedna tehnika se ponavlja. A nikad nisam bio sigurniji u ono što sam osjećao. Naherio je kapu kunicu na uho. okopavali vinograd. U zadatku su navedeni primjeri za: dijalog. sigurno će je vidjeti jer ju neću moći sakriti. kosa odugačka.Iza oblaka.“ ______________ d) “Gdje je sunce? – pitao me odjednom. pripovijedanje i opisivanje.“ ____________________________ b) „Na drugom planetu? – Da. plemenito.“ (Šenoa. Za smijeh nije znala.. . a neću ni htjeti. а) „Orali su i kopali.Je li uvijek tamo? I kad je oblačno? ..“ ________________________ c) „Profesorica geografije – ni mlada. ni stara. Uz svaki primjer napiši kojoj od tih pripovjednih tehnika pripada. kosili sijeno. Ima li lovaca na tom planetu? – Da.140.“ e) „Mislim: danas će vidjeti mržnju u mojim očima. Pročitaj ulomak i zaokruži točan odgovor.“ 141. sijali pšenicu i ječam. crnomanjasta. bar ju mi nismo vidjeli nasmijanu. repu i kukuruz. Zlatarovo zlato) U ulomku prevladava: a) pripovijedanje u 1. . monolog. a ljepši od nebrige i sjete. otavu i otavicu (ako je bila jesen sretna i topla). čelo visoko...Uvijek. brčići mali.. Mladić bijaše lijep. nego jutros. a orlovo pero treptilo mu je za kapom. osobi b) dijalog c) opisivanje d) monolog 49 . i to uvijek od jutra do noći. Znam. Lice blijedo. Kosa joj je uvijek bila brižno skupljena na zatiljku. snažan. “Mladiću jedva bijaše dvadeset godina..

dok polako tone jesenje sunce. Kao misli zlopatnice. u prozore. Uz obalu stabla gura.. tresu male dvokatnice.142. grmi bura. Onomatopeje: ____________________________________________________________ 50 . svoj zvučni teški jamb. Bura. dršću male dvokatnice.. .. Vjetar gruva.“. u vratnice. A sjajne kapi s bezbroj rubina rasipahu se. Bura.. Svoj trohej zagušljivi.. Bura na Braču U prozore i vratnice lupa bura tmurnih ura. Bura. 143. Iz prethodno navedenih stihova pjesme Cvrčak prepiši primjer za onomatopeju.. Iz pjesme Tina Ujevića Bura na Braču ispiši onomatopeje. u pjesmi bez riječi struje hladni žmarci u kući bez peći. Podne je. U sljedećim stihovima podcrtaj epitete: „. Jauču šumarci. cvrči cvrčak na čvoru crne smrče. Pozorno pročitaj stihove pjesme Cvrčak Vladimira Nazora pa riješi zadatak. Cvrčak I cvrči. _______________________________ 144.Kao voda tišinom razlijeva se Sunčani ditiramb. kao duše sve patnice. Bura.

i nikakav vjetar i kiša ne mogu nas uništiti…“. nije za košarku već za prizemne sportove. Zubi: svi na broju. Svi su se moji sokovi isušili i stid me je pred pticama. Singera: „Ole. najdivnija – reče Ole. – Tako dugo dok se međusobno volimo mi ostajemo ovdje. Promatraju me s toliko sažaljenja! Ponekad mi se čini da mi se smiju gledajući me kako sam se smežurala. Oči: zelenkastoplave.145. Dopuni. ali nisu istinite . Riječju. Visina: oko 185 cm. Pozorno pročitaj dijalog između Anči i Pigi u ulomku romana Čuj. a) b) c) d) e) Književni rod: Književna vrsta: Vrijeme radnje: Mjesto radnje: Likovi: _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ 51 . Težina: ojak i temeljit. – Ti znadeš vrlo dobro da više nisam lijepa. Znači. Ja sam izgubila sve. zaljubila sam se Branke Kalauz. Pigi. voli papati.reče Trufa. Iz navedenog ulomka ispiši primjer za usporedbu. Pročitaj ulomak bajkovite priče Ole i Trufa Isaaca B. – Zar to nije dosta? Od svih naših moći ljubav je najviša. a jedino mi je još ostala – ljubav za tebe. Taj najviše volim! Jučer si rekla da voliš kukuruzni. pa riješi zadatak. npr. Što znači. ______________________________________________________ 146. Poput raženog kruha. za nogoš. Pogledaj kako sam naborana. tirkizne! Kosa: smeđa. tvoje su riječi tako slatke.

147. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića Slap i razmisli o motivu slapa. Odgovori na pitanje.
Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap. Gle, jedna duga u vodi se stvara, i sja i dršće u hiljadu šara. Taj san u slapu da bi mogo sjati, i moja kaplja pomaže ga tkati. Što u pjesmi predstavlja motiv slapa? _______________________________ _________________________________________

148. Pročitaj ulomak i odredi temu.
“Prvi put u životu sreo sam se s teletom u svome djetinjstvu. Bilo je to prije sto i pedeset godina. Naša krava Zekulja otelila je divno malo telešce, koje smo tako zavoljeli, da smo ga s dopuštenjem njegove i naše majke iz pojate prenijeli u kuću. (Doduše, naša se kuća nije mnogo razlikovala od staje; obje su bile malene, drvene i nepopođene). Naše tele bilo je mnogo pametnije od ostale seoske teladi. Svako seosko tele zove se samo tele i nikako drugačije i ozvat će ti se samo onako, ako ga zavokativiš: - Tele! Glupo tele! – dok se naše telešce odzivalo samo na svoje ime, a njegovo ime bješe četveroimeno: Dragica, Draguša, Draginja i Draga(na).” Tema ulomka: ______________________________________________________________

149. Pročitaj navod iz romana Meše Selimovića i odredi mjesto i vrijeme radnje.
„Ljeto je bilo, smjenjivala se kiša i vrelina, stanovali smo u čadorima, na ravnici punoj komaraca i kreketa žaba, sat hoda od Save, uz nekadašnji han, gdje je mališan stanovao s majkom i poluslijepom bakom. Jednom, dok sam sjedio u polju, na trulom panju, u gruboj slakovini do koljena, sam, zaglušen cikom zrikavaca pod vrelim suncem (uvijek je nešto cičalo, pištalo, ciptalo, pjevalo na ovoj ravnici), smućen onim što sam čuo od vojnika, vidio sam dječaka kako je zastao u travi, utonuo gotovo do grla. Javio mi se s povjerenjem. Bili smo već poznanici.“ a) Mjesto radnje: _____________________________________________ b) Vrijeme radnje: ____________________________________________

52

Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog

SREDNJA RAZINA

150. Pročitaj sljedeće rečenice. Jedna od njih je reklama, a ostale su tehnički opisi, upute. Zaokruži
slovo ispred reklame. a) Pročitajte ove jednostavne smjernice. b) Budi aktivan, razgovaraj s prijateljima! c) Ne dodirujte nepotrebno antenu! d) Sigurnosna zaporka pomaže Vam zaštiti telefon.

151. Pročitaj tekst Kloniranje i zaokruži točan odgovor.
Kloniranje Maja: Društvo, jeste li za ili protiv kloniranja? Žuti: Majo, pusti nas na miru! Sunčica: A meni se baš sviđa tema. Ja sam protiv. Žuti: A zašto? Baš je guba da od mene izrade još sto istih ovakvih! Fran: I jedan takav je suvišan na zemlji! Maja: Dečki, raspravljamo mirno o temi! Sunčice, obrazloži svoj stav. Sunčica: Pa ... mislim ... i ja bih željela da sto ovakvih zgodnih Sunčica hoda zemljom, ali što ako netko ružan i zao proizvede sto istih – ružnih i zlih ljudi? Fran: Ne znači da bi klonovi bili zli. Čovjek nastaje i odgojem, a ne samo genima. Sunčica: Otkrivena je i karta ljudskoga gena pa znanstvenici sada mogu programirati ljude kakve žele. Bojim se! ... Tekst Kloniranje je: a) izlaganje b) rasprava c) reklama d) intervju

53

152. Pročitaj tekst i zaokruži točan odgovor.
... neki novi DVD – i STANLEY DONEN:MALI PRINC (THE LITTLE PRINCE, 1974.) FORMAT 16:9 (1,78:1), 85 MIN., SURROUND DOLBY DIGITAL, PARAMOUNT/VTI Popularnu knjigu koju sa zanimanjem čitaju i djeca i odrasli, Mali princ francuskog pisca i pilota Antoinea de Saint – Exuperyja, na film je prenio hollywoodski redatelj mjuzikla Stanley Donen. Priču iznosi Pilot (Richard Kiley) koji je u djetinjstvu počeo slikati, ali odrasli nisu razumjeli njegova nastojanja. Jednom, sam i već odrastao, u zrakoplovu se izgubi u oluji i sleti u pustinju, a ondje sretne dječaka koji odmah shvati što označava njegov crtež. To je Mali princ (Stewen Warner) s nepoznatog malog planeta, koji mu ispriča kako je putovao svemirom i s kime se susretao. Da bi na film prenio maštoviti i metaforični svijet Malog princa, redatelj Stanley Donen kombinira glazbene točke s igranim i animiranim sekvencama. Uz protagoniste još glume: Bob Fosse kao Zmija, Gene Wilder kao Lisica i Joss Ackland kao Kralj. DVD uz film ne sadrži dodatke. Navedeni tekst je: a) priča b) intervju c) rasprava d) prikaz

153. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor.
NOVO U KNJIŽARAMA O životnom iskustvu prvih monaha (Povijest monaštva: Od sv. Antuna opata do sv. Bernarda, autor: Monah Dorotej, izdavač: Verbum, Split 2006., stranica 367, tvrdi uvez) Benediktinski monah otac Dorotej Toić monah je benediktinskog samostana Ćokovac na otoku Pašmanu, rodom je iz Cresa, a djeluje kao duhovnik nadbiskupskog sjemeništa u Zadru. U ovoj knjizi životno iskustvo prvih monaha prenosi na jednostavan i zanimljiv način upoznajući čitatelje o monaškom načinu života i duhovnosti te o životu i djelovanju velikih monaških likova. Posebnost knjizi daju riječi, zgode, pojedine pouke onih koji su pred kraj trećega i u četvrtome stoljeću „prokrčili“ nov stil življenja po evanđelju te idućih generacija njihovih sljedbenika. Tekst O životnom iskustvu prvih monaha je: a) vijest b) izlaganje c) rasprava d) prikaz 54

kratak i uljudan. Srdačni pozdrav. 55 . Sastanak zainteresiranih stručnjaka s voditeljima ovoga projekta održat će se u utorak 22.154. d) Tekst je subjektivan. Nadamo se da ćemo uspješno surađivati. Poštovani. Obilježja književnoumjetničkog stila: a) maštovitost b) izražajnost c) osjećajnost d) tumačenje e) izvornost f) jednoznačnost riječi g) slobodna uporaba svih jezičnih sredstava h) slikovitost 155. Zaokruži slovo ispred tvrdnje koja se odnosi na ovaj tekst. godine u 17 sati. f) Tekst je kratak i osjećajan. e) Tekst je jasan. a) Tekst je pravopisno. Ukoliko ste voljni surađivati na ovom zahtjevnom projektu. listopada 2010. Zaokruži netočne odgovore. b) Tekst je objektivan. I. Obilježja tekstova novinarskoga stila: a) objektivnost b) sažetost c) uporaba svih jezičnih sredstava d) točnost e) subjektivnost f) logičnost 156. pozivamo Vas da se svojim radom uključite u tim stručnjaka koji nastoje istražiti ovu vrstu umjetničkoga izričaja. obavještavamo Vas da je u pripremi knjiga o uličnim grafitima. Zaokruži točne odgovore. c) U tekstu ima stručnih riječi. gramatički i jezično usklađen s normom standardnoga jezika.

I čovjeka ponekad nazovu medvjedom . A u staroj postojbini Slavena. Na temelju zaokruženih tvrdnji ovaj tekst pripada ____________________ funkcionalnom stilu.II. uporaba stilskih izražajnih sredstava 158. trapav. jer jede med. Ipak. jasnoća. stručne riječi i izrazi 2) kratkoća. jednoznačnost 3) subjektivnost. malih ušiju. 157. Tekst 2 Medvjed m (medvjedica ž) (G mn medvjeda) 1. nespretan. ili ako je grub. tamo je bilo puno meda. točnost. Azije i Amerike (Ursus arctos) 2. sitnih očiju. Zna se da medvjed nije samo medojed.poslovni ___ 1) objektivnost.med. jer od sve hrane najviše voli . nezgrapna osoba zdepaste tjelesne građe. osoba neuglađena ponašanja b. izražajnost. on je „svejed”: biljojed i mesojed. Nije samo medvjed . Tekst 1 Medvjed je medvjed zato što je „medojed”. a. slikovitost. logičnost. Iz obaju tekstova može se saznati: a) kako je medvjed u slavenskim jezicima dobio ime b) na kojim kontinentima medvjedi danas žive c) kakvog čovjeka nazivamo medvjedom d) koja je omiljena hrana medvjeda Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. truntav i nezgrapan. čije različite vrste žive najviše u šumama Europe.medvjed. zvijer planinskih krajeva. medvjed je u svim slavenskim jezicima nazvan po medu. 56 . zool. kratka repa i snažnih kandža na prstima. Poveži naziv stila s obilježjima. u šumama iza Karpata. kad nema meda. pren. točnost. Pozorno pročitaj navedene tekstove i odredi što im je zajedničko. a) književnoumjetnički stil ___ b) znanstveni ____ c) administrativno . podr.ako je krupan. guste runjave smeđe dlake.

a ja u ruci držim komad juga i zlati mi se naranča u ruci. Dobriša Cesarić Tekst 2 Naranča je okrugli sočni plod drveta naranče s narančastom ili žutom korom te slatkim. a spominju se na početku kršćanske ere u indijskim i kineskim tekstovima. podijeljenim na segmente koji mogu. Naranče su u Europu najvjerojatnije donijeli Arapi (u Španjolsku). Postoji više vrsta naranči.159. južnih krajeva d) da su naranče u Europu donijeli Arapi 57 . boji i kakvoći. Pozorno pročitaj navedene tekstove i odredi što im je zajedničko. sočnim mesom. Sačuvala je malo južnog sunca na svojoj kori. Najvjerojatnije potječe iz toplih krajeva jugoistočne Azije i južne Kine. i smije se. Tekst 1 Naranča Dohvatih naranču sa stola i najedanput u svijesti mi sinu: sada je zima neprijazna. i gori. Naranču je vjerojatno poznavao i antički svijet jer se smatra da su mitske zlatne jabuke “Hesperidum mala” u stvari naranče. a križari u Francusku. a razlikuju se u veličini. duga. i miriše. ali i ne moraju sadržavati sjemenke. Iz oba teksta može se saznati: a) da naranče dozrijevaju zimi b) da su naranče okruglog oblika c) da naranče potječu iz toplih.

Neke žrtve su istodobno i nasilnici. točnije 42%. Dakle. Nasilno ponašanje učenika ove skupine odrasli najčešće nazivaju nestašlucima. Drugim riječima. Kad se izlegu. Ženka buši koru drveća i u nju polaže jajašca. pojavljuje se u „krugu nasilja”. Cvrče samo mužjaci. Znači. ovi učenici napadaju riječima. Izgledom i obojenošću ovaj veliki kukac izgleda poput kore drveta i čini se gotovo neprimjetnim. Žive od sokova koje sišu iz mladih izdanaka biljaka. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i odredi autorov stav. ličinke padaju na tlo i zavlače se u zemlju gdje se hrane sokovima iz korijena. možda čak i više. Za godinu dana iz zemlje izlaze odrasli cvrčci. umanjujući na taj način ozbiljnost nasilnog čina koji su ova djeca u stanju učiniti. samo 58% učenika nisu ni žrtve. Najčešće ga čujemo u našem priobalnom pojasu za podnevne žege. Hrani se biljnim sokovima. Pravilo običnog cvrčka tipičnog za primorske krajeve je pjevati i ne biti viđen. a) ravnodušan je prema nasilju mladih b) interesiraju ga daljnji podatci c) zabrinut je d) bijesan je zbog nasilja mladih 58 . a zbog boje slične kori teško ga zamjećujemo. ni nasilnici. no nije zelen. Tekst 2 Cvrčak je poznatiji po svom glasanju nego po izgledu. kao žrtve ili kao nasilnici. Najčešće se zadržava na stablima. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih učenika. Ustanovljeno je da u odnosu žrtva . najčešći oblici nasilnog ponašanja su vrijeđanje i ismijavanje. Iz oba teksta može se saznati: a) da se ličinke cvrčka hrane sokovima iz korijena b) da je cvrčak boje slične kori drveta c) da cvrče samo mužjaci d) da cvrčka često možemo vidjeti u prirodi 161. čak 37%. Tekst 1 Cvrčak je najuporniji i najglasniji svirač toplih ljeta. Nasilje u školama Nedavno je u 40 škola provedeno istraživanje o nasilju među učenicima.nasilnik ne sudjeluje svega 58% učenika.160. Kod nas još nalazimo sivog maninog cvrčka koji je ime dobio po tome što jakim ubodom rila napravi rupe na jasenu iz kojih izlazi slatki sok koji se zgusne u manu. Cvrčci se po danu skrivaju među lišćem. ne osjećajući da se riječima može nanijeti isto toliko boli koliko i udarcima. Zvuk proizvodi pomoću kožice na zatku koju potresa snažan mišić. U toj skupini. nešto manje od polovice učenika. U ulozi je žrtve nasilja jako velik broj učenika. Pozorno pročitaj navedene tekstove i odredi što im je zajedničko. živahnošću i slično. Kakav je odnos autora ovog teksta prema nasilnom ponašanju mladih? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

ne ostavljaju je samu! Uvijek se dvije guske iz jata izdvoje i ostaju s njom dok se ne oporavi ili dok ne ugine. Pozorno pročitaj sljedeći tekst. U nekoliko tjedana prevale tisuće i tisuće kilometara. Među njima su i divlje guske. Ako bilo koja guska iz jata zbog bolesti ili iscrpljenosti mora sletjeti. čak 37%. Neke žrtve su istodobno i nasilnici. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih učenika. 59 .162. Drugim riječima.letjeti u V-formaciji. Kad bi sve guske istodobno letjele punom snagom i kad bi sve cijelo vrijeme mahale krilima. da. umanjujući na taj način ozbiljnost nasilnog čina koji su ova djeca u stanju učiniti. jedna drugoj stvaraju zračnu struju koja im omogućuje da lebde. Guski na čelu formacije nitko krilima ne stvara zračne struje. guska s čela formacije odleti na začelje. Znači. samo 58% učenika nisu ni žrtve. Jato leti dalje.nasilnik ne sudjeluje svega 58% učenika. kao žrtve ili kao nasilnici. Divlje guske lete mudrije: otkrile su let u V-formaciji. Do zajedničkoga ćemo cilja mnogo brže i lakše stići ako surađujemo i pouzdamo se jedni u druge. Iznoseći podatke o nasilnom ponašanju mladih. nešto manje od polovice učenika. Međutim. postoji! Dvaput se godišnje ptice selice okupljaju u jata i putuju. dakle. možemo naučiti od divljih gusaka? Timski raditi znači . Podcrtaj u tekstu rečenicu u kojoj je izneseno to mišljenje. ni nasilnici. možda čak i više. Sve su guske u jatu toga svjesne i zato kad guska na čelu formacije počne posustajati. Dakle. Tajna je njihove selidbe u timskome radu. Učiti od divljih gusaka Učiti od divljih gusaka? Postoji li išta čemu bi me obične guske mogle naučiti? Oh. Kad postane toliko umorna da joj ni bodrenje više ne pomaže. a mjesto vođe jata preuzima prva sljedeća guska. živahnošću i slično. Pročitaj sljedeći tekst i odredi stav autora teksta. pojavljuje se u „krugu nasilja”. cijelo je jato gakanjem bodri da izdrži još malo. autor teksta Nasilje u školama spominje i jedno mišljenje o navedenom problemu s kojim se ne slaže. ovi učenici napadaju riječima. Nasilno ponašanje učenika ove skupine odrasli najčešće nazivaju nestašlucima. ne osjećajući da se riječima može nanijeti isto toliko boli koliko i udarcima. U toj supini. Biti vođa vrlo je težak posao. jato se zbog nje ne zaustavlja. srušile bi se od iscrpljenosti već nakon nekoliko sati leta. Ustanovljeno je da u odnosu žrtva . 163. Guske nisu naročite letačice. Što. najčešći oblici nasilnog ponašanja su vrijeđanje i ismijavanje. Leteći u V-formaciji. Nasilje u školama Nedavno je u 40 škola provedeno istraživanje o nasilju među učenicima. Na taj se način odmaraju i uštede čak 75% energije. Na taj način svaka guska u jatu nekoliko puta tijekom dana postaje vođom. Ona je vođa i jedina mora letjeti punom snagom. točnije 42%. Toliki put nijedna od njih ne bi uspjela preletjeti sama jer bi uginula od umora. U ulozi je žrtve nasilja jako velik broj učenika.

Kakav je odnos autora ovog teksta prema guskama? a) ravnodušan je prema guskama b) zabrinut je za guske c) divi se guskama d) razočaran je guskama 60 .

_____ c) Dopunjuje se gestama i mimikom. Ako je navedena osobina tipična za govorni jezik. naglasak. a) iskaz se ostvaruje govorom __ 1) osobine govornog jezika b) iskaz se ostvaruje pismom __ 2) osobine pisanog jezika c) oba sugovornika su nazočna i u isto vrijeme sudjeluju u komunikaciji __ d) mogućnost rješavanja nesporazuma u danom trenutku __ e) može se čitati __ 166. Pročitaj navedene osobine i zaokruži točan odgovor. _____ d) Na kraju rečenica stoje interpunkcijski znakovi. _____ 165. _____ b) Rečenice su mu duže i složenije. a) smanjuje mogućnost višeznačnog interpretiranja riječi__ b) potrebna je sposobnost slušanja__ c) ostvaruje se pisanim znakovima __ 1) osobine govornog jezika d) ne mogu ga rabiti gluhonijeme osobe __ 2) osobine pisanog jezika e) ostvaruje se artikulacijom glasova__ f) prilagođava se pravopisnim i gramatičkim pravilima __ 167. Poveži pojmove iz dva stupca. na crtu pokraj nje napiši G. a ako je tipična za pisani jezik. dijalog. jačina glasa Navedene osobine pripadaju: a) govornom jeziku b) pisanom jeziku 61 .Pismeno izražavanje 164. napiši P: a) Ostvaruje se dijalogom. Poveži pojmove iz dva stupca. geste i mimika.

168. upiši N. Ako je kratica pravilno napisana. (na primjer) dr (doktor) str (stranica) ____ ____ ____ ____ ____ 170. Pravilno prepiši sljedeće rečenice vodeći računa o pravopisnim pravilima. b) Pogrešno napisane riječi prepiši ispravno. 2. br. (broj) itd (i tako dalje) npr. ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ 2. b) Čim pogledam Ivu srce mi jače zakuca 171. _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 62 . a) Pročitaj tekst i podcrtaj pogrešno napisane riječi. na crtu pokraj nje upiši T. koji sam odmjerio od oka i procijenio da je po težak. Na ime mojega prijatelja stigao je dugoočekivani paket izbliže okolice Zagreba. a mnogi gradovi u hrvatskoj imaju ulice s nazivom ulica ante kovačića. a ako nije pravilno napisana. ulice i trgovi nose njihova imena. Poskočio je od sreće cup cup i uzviknuo: “Ajme meni!” Jedinošto mu je tada trebalo bila je baš ta klik – klak stvarčica. književnici mato lovrak i ante kovačić zadužili su hrvatski narod te mnoge kulturne ustanove. U rečenicama upiši zarez ondje gdje je to potrebno: a) Otkad sam zaljubljen sve je ljepše. 1. Od nikoga nije očekivao tako velik dar i krozanj prođoše trnci veselja. 1. ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ 169. tako se u zagrebu jedna škola zove osnovna škola mate lovraka.

Napiši nominativ množine zadanih imenica te imenuj glasovnu promjenu. razvoj književnoga jezika 172. mati. 1. ruka. jezik. kružić 4. PISATI – PREPISIVATI. magla. ruski a) palatalizacija b) prelazak L u O c) jednačenje suglasnika po zvučnosti d) jednačenje suglasnika po tvorbenom mjestu 176. Poveži navedene riječi u lijevom stupcu s odgovarajućom glasovnom promjenom u desnom stupcu. PREPOZNATI. noć. Podcrtaj naglašene samoglasnike u riječima. Podcrtaj naglašene samoglasnike u zadanim parovima riječi. NOKAT. majka. sunce. KORAK – KORAČATI. GOVOR.Gramatika. Zadane riječi razvrstaj u tablicu. DODATI – DODAVATI. OSMIJEH – SMIJEŠITI SE 173. PRIZNATI – PRIZNANJE. PROHODATI 175. vožnja 3. U lijevom je stupcu jedna riječ viška. kiša. NAGLASAK. breza kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni dugouzlazni `` ` ˆ ´ 174. junak oblak orah grijeh osmijeh glasovna promjena: _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ 63 . svadba 2. LOVAC – ULOVLJEN. razred. kotao 5. leksik. SMIJEH.

pospremite. prijatelju. zaboravile b) poludite. nazovite. sjedoše. vidjela. a) igrao. svugdje. U svakom nizu se krije jedna riječ koja mu ne pripada. bijelci provedena je glasovna promjena: a) palatalizacija b) sibilarizacija c) jednačenje suglasnika po zvučnosti d) nepostojano a 178. Zaokruži slovo ispred tražene glasovne promjene. Podcrtaj riječ koja nije prilog. svugdje. Jao. lijepa d) gdje. Svaki niz u zadatku sastoji se od glagola. gledale. U svakom je nizu uljez. borci. Prepoznaj je i precrtaj. darovan. sni. sutra. sinoć. sada c) ovdje. digoh. preskakivah. dođoh. našlo. tamo 179. zaključite c) uzeše. Ispred moje kuće stoji stara klupa. U riječima: psi. zapjevaste 64 . ovako. Odnekud se pojavio pas i ugrizao dječaka. potapšajte. Prijedlozi Prilozi Veznici Čestice Usklici 180. boli me noga! Pogledaj što si učinio! Hoćeš li doći? O. baš si me iznenadio. Podcrtane riječi razvrstaj u tablicu. a) trava. nekako.177. Puž je sporo putovao. naše. svakakav. tada b) jučer. čitaš. Nitko to neće učiniti umjesto tebe.

nadbiskup ____ ____ ____ ____ ____ ____ a) sufiksalna (izvođenje) b) slaganje c) prefiksalna 183. niti __________________________ c) oh. aha. te. a) neka. s. Podcrtaj uljeze i imenuj vrste riječi u nizu. i. ljudski 5. krasno 2. prohladan 4. ah. poljoprivreda 6. uletjeti __________________ 65 . Svaku riječ smiješ upotrijebiti samo jednom. a) metloboj. lepršavac. niz: zrak. Markov.181. sveokusnjak ___________________ b) repati. pisati. 1. vodenljudi. ploviti ___________________________________________________________________ 184. ej. zrakoplov. pisanje 2. uh __________________________ 182. oko. stolica. putopis riječi nastale od jedne riječi riječi nastale od dviju riječi 185. niz: kiša. baš . odjahati 3. 1.__________________________ b) ali. zar. pa. igrač __________________ c) pokraj. li. da. Na crtu iza riječi u lijevom stupcu napiši slovo koje stoji ispred tvorbenog načina te riječi. Pored sljedećih riječi napiši kojim su tvorbenim načinom nastale. ispod. braniti. Poveži jednu riječ iz prvoga niza s jednom riječju iz drugoga niza te načini novu riječ . Upiši zadane riječi u tablicu prema načinu nastanka (od jedne riječi ili od dviju riječi).složenicu. nego.

_________________________________ 187. . jednostavna neproširena). ostat će tijekom dana. a) Toga trenutka shvatio sam što nam je to cijeloga ljeta nedostajalo. koji je imao posebna pastira i za goveda i za ovce i za svinje. jednostavna proširena. jer je već bio malaksao od gladi i lutanja. ____ 66 . Imenuj rečenice po sastavu (zavisno složena. a) predikatna rečenica b) namjerna rečenica c) načinska rečenica d) posljedična rečenica 188.ako je rečenica jednostavna J. _______ d) Kad si već toliko navalila. U sljedećem tekstu podcrtaj zavisne rečenice: Živio davno neki siromašan dječak. pođimo vidjeti tu jabuku. prihvatimo se drugih nepodopština. rečenični niz. Zaokruži slovo ispred vrste zavisne rečenice kojoj pripada podcrtana rečenica: Pošli smo u kuhinju da Iva objeduje. ______ b) Umjesto sitnih krađa tuđih poslova.186. a) Moji se prijatelji raduju sa mnom. pođe u svijet tražiti posao. bez oca i majke. nezavisno složena. Iako je obišao preko deset sela. _____ e) Nemam vremena. sutra odlazi. nigdje nije mogao naći posla. 189. _______________________ d) Pjevala sam. _________________________________ e) Kupi alat ili ostavi zanat. ___________________________________ b) Dok učim. dotrčala je Anica sva zajapurena i ozarena luckastim zanosom. često mislima odlutam k njoj. a nemam ni strpljenja za vježbanje zadataka. Pored svake rečenice napiši odgovarajuće početno slovo: . . Dječak pristane ne misleći mnogo.ako je zavisno složena Z. Tek se u desetom zaseoku prohtje nekom bogatašu. ______ c) Jednog popodneva. Prepušten samome sebi. da unajmi pastira i svojim pčelama. ______________________________ c) Došao je jučer. upravo kad sam dotjerivao svoje ljeskove štapove za sutrašnji ribolov.ako je nezavisno složena N.

(Nemoj rabiti kratice!) a) b) c) d) e) Moj djed Ivo voli pecati. čokoladnu tortu. sir i vrhnje. a razlupano jaje zašiva koncem. predikat: subjekt: atribut: apozicija: priložna oznaka vremena: priložna oznaka mjesta: objekti: __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ 191. Jutros je moja susjeda Marta otišla na tržnicu prodavati jaja. 194. Vježbanje je zdravo. _____________ U Jadranskome moru nema morskih pasa.190. subjekti su izrečeni sintagmom)._______________ Mrak grabi loncem. ________________ Pišem pismo majci. Podcrtanim imenicama odredi značenje padeža u rečenici. ________________ 67 . a) b) c) d) e) Dat ću ti pola čokolade. ______________ Ribari love ribu velikom mrežom. Podcrtaj subjekt i imenuj vrstu riječi kojom je izrečen. Tamnije otisnutim riječima odredi službu u rečenici. _______________________ U mravinjaku je uvijek gužva. _______________ Ivina baka Manda priča najljepše priče. na zidovima hodnika su dječji crteži. ________________ Mama mu je ispekla veliku. ______________ _______________ 193. Vrata škole su ispisana imenima. ________________ 192. ____________________ Idem u šetnju s prijateljicom. (Pazi. Razvrstaj riječi (i skupove riječi) prema njihovoj službi u rečenici. U sljedećem primjeru podcrtaj subjekte. a stari prozori su izlijepljeni šarenim cvjetićima.

Otac posluša. ____________________________________________________ 68 . Riječ / sintagma gradom u kino svojoj prijateljici knjigu Padež instrumental akuzativ dativ akuzativ Značenje padeža 197. Sreća je skrivena u malim stvarima. Primjer Priča je sastavljena od neobičnih riječi. U rečenicama podcrtaj glagolske oblike i imenuj ih. Dopuni tablicu. određujući značenje padeža. bit ću profesor. ___________________________________________________ d) Lipe zamirisaše kao tamjan u crkvi. otići u kino i darovati svojoj prijateljici knjigu. ali sam u njoj poživjela. Riječ / sintagma otac u dvor caru svoje kćeri Padež nominativ u + akuzativ dativ genitiv Značenje padeža 196. Padež Značenje 198. ode u dvor i ponovi caru riječi svoje kćeri. Dopuni tablicu. ____________________________________________________ b) Kada budem završio studij. Odredi padež podcrtanoj riječi pa napiši koje značenje ima u rečenici. a) Ja se doduše nisam bila u njoj ni rodila. Sutra ću prošetati gradom. ____________________________________________________ c) Bijaše jedan stari magarac i imađaše sina zgubidana. Putujem vlakom u obližnji grad.195. Iz učionice neću vidjeti zalazak sunca.

tekući. čuvajmo. 200. a) b) c) d) Došao bih vrlo rado. kažimo. a) gledajući. mašući. Nogometaš je bio sretan kad je zabio pobjednički gol. govorasmo. __________________________________________________________________ 201. dođosmo. pomoći b) rekosmo. vežimo 69 . Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj se javlja imperfekt. Upotrijebi futur prvi i futur drugi. Poslaše me po kolače. Zadanu rečenicu napiši u budućem vremenu. Volio bih da budeš sretna.199. prođosmo c) plivamo. U svakom navedenom nizu glagolskih oblika precrtaj onaj koji tom nizu ne pripada. Dječaci gledaše kroz prozor.

d) Sve blagdane slavimo kod bake i djeda. 205. 204. c) Leopard je spavao na suncu. – Povremeno pročitam neko Krležino djelo. 5. uvijek sam gledao da prva violina bude upečatljiva. Janko je išao zakrpanih koljena. Podcrtaj jednu od dvije rečenice u kojoj ima metonimije. b) Nosi leoparda oko vrata. Zaokruži slovo ispred onih rečenica u kojima ima metonimije. a) Dat ću ti svoj mobitel pa me nazovi. 1. d) Bacio se na koljena i zamolio oprost. – Sijeda kosa je ove sezone u modi. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je leopard metonimija. – Posudi mi Andrića.Književnost 202. 2. c) Posudi mi neko Andrićevo djelo. 203. a) Čitam Krležu. Ne želim kupiti mačka u vreći. Našli su zajednički jezik. Moj brat je dobar kao kruh. 206. Mora stegnuti remen. 3. Frazemima pridruži njihovo značenje tako da na crtu napišeš slovo uz koje se ono nalazi. b) Sada su moderne suknje do koljena. d) Kada sam osnovao svoj kvartet. ____ ____ ____ ____ ____ a) dobra srca b) nešto nepoznato c) razumiju jedni druge d) mora štedjeti e) imati bez rada 70 . a) Leopardi su vrsni lovci. c) Kad je bio mali. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je riječ koljeno uporabljena metonimijski: a) Milan je pao i povrijedio koljeno. c) Učenici jednom mjesečno odlazi u kazalište. b) Susjedi su kupili novi Sonny. d) U našem zoološkom vrtu živi najljepši leopard. b) On je već sijede kose. 4. – Prvu violinu dobio sam od svojih roditelja. e) Prvo pero hrvatskog krimića vodi nas u još jednu napetu i neizvjesnu avanturu. Želi kruh bez motike.

Zato se i nisu usudili objelodaniti ono što im je izgledalo očigledno. 209. Podcrtani niz riječi označava: a) hladni proljetni vjetar b) topao jesenski vjetar c) topao proljetni vjetar d) zimski vjetar umjerene jačine 71 . neuobičajeno za to doba godine. 1. puhnuo je vjetar razvigorac i drveće je prolistalo. Pročitaj tekst. 210. to znači da ta osoba: a) voli posuđivati tuđu odjeću b) smatra tuđe ideje boljima od svojih c) prikazuje tuđe zasluge kao svoje d) često nosi odjeću poznatih modnih dizajnera 208.207. vjerskim shvaćanjima. ne razgovara ni s kim brzopleta. prema kojima je nebo imalo oblik zvona koje je pokrivalo Zemlju. govori bez razmišljanja zlobna. Pozorno pročitaj sljedeću rečenicu i riješi zadatak. Podcrtaj u tekstu riječ koja znači: „biti u neskladu“. 2. već prepustiše slobodoumnijim Grcima da to učine. Kada kažemo da netko nije mogao „držati jezik za zubima“. to znači da je ta osoba: a) b) c) d) šutljiva. na Ozrenu je naglo zatoplilo. ogovara druge brbljava. Kada se za neku osobu kaže kako se voli “kititi tuđim perjem“. Izgleda da su Babilonci prvi naslutili pravi oblik Zemlje. ali se ta spoznaja kosila s njihovim tradicionalnim. previše govori Zaokruži točan odgovor. Krajem veljače i početkom ožujka. Riječ „objelodaniti“ znači: a) objasniti b) objaviti c) usuditi d) obilježiti Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

. 72 . Sviraju trublje. sjajne.. A ja da sam učiteljica. pijan. Udara bubanj i žuti poklopci: prolazi banda. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. Da sam ja učiteljica Između dasaka dvorišne ograde gledam vojsku kako ide ukorak. Na bijelcu oficir. svinute. a potom riješi zadatak. žute. meko zašiljeno drvo.. Pustio bih djecu pred školu: Gledajte. To njegovo vlažno. Bez brze strasti kajaka.. skupinu. Rano dođe da nama ne da bandu gledati. Puceta sjajna.. bez vrludanja sandoline – on odlazi težak. grupu svirača c) naziv za skupinu nasljednika Mao Tze Tunga Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. u suncu blistaju. žuta. ravno u duboku noć niz klonuo šaš i mulj od propale mjesečine. . Zeleno ogledalo Kupe Čamac na Kupi. Tuguje. (ulomak iz putopisa Matka Peića Skitnje) Podcrtana riječ označava: a) vrstu tužne pjesme b) riječni gliser c) drvenu plutajuću platformu d) mali čamac na vesla 212.211. Pozorno pročitaj sljedeću strofu pjesme Da sam ja učiteljica Dragutina Tadijanovića. djeco! A poslije ćete sjesti uokrug i svaki će pričati što je vidio.. Podcrtana riječ označava: a) družinu kriminalaca sklonih lošim postupcima b) vojnu glazbu.

a djecu koja ih gomilaju zahvalnom. Navedena imena autora i njihova književna djela poveži s povijesnim razdobljem o kojem pišu. uništavanje i gomilanje igračaka samo su dva različita načina očitovanja iste bolesti: goropadne površnosti i ispraznosti od kojih zamire sve dobro. Seljačka buna. stoljeću 73 . osvajački pohodi Turaka i Mletaka 216. Djecu koja uništavaju igračke nazivaju obijesnom. b) Drugi svjetski rat c) prva polovica 17. No. a) Ksaver Š. Dnevnik Ane Frank. Podcrtana riječ znači: a) vragolastom b) skromnom c) neobuzdanom d) zahtjevnom 214. Pročitaj tekst i zaokruži početno slovo ispred točnog odgovora. Gjalski: Dolazak Hrvata ___ b) August Šenoa: Zlatarovo zlato ___ c) Dinko Šimunović: Alkar ___ 1) kraj 19. Bitka kod Bistrice Lesne. stoljeća 2) razdoblje od doseljenja do pokrštavanja Hrvata 3) Zagreb u 16. st. Djeci su potrebne igračke s kojima će biti u stvaralačkom odnosu.. Navedena imena autora i njihova književna djela poveži s povijesnim razdobljem o kojem pišu. Poveži sljedeća djela s povijesnim događajima na koja se ta djela odnose. Jama Povijesni događaji: Ustanak protiv feudalnih gospodara: Prvi svjetski rat: Drugi svjetski rat: Djela: ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ 215.213. 1) August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke 2) Ivan Mažuranić: Smrt Smail – age Čengića 3) Sunčana Škrinjarić: Ulica predaka a) 16. st.

Drago Ivanišević Književni rod Književna vrsta 74 . William Shakespeare Hrvatska. Tko se vere uz klance niz klance ter se krade k onoj Gori Crnoj? Obnoć grede. no trst kojoj svaki hlad kidiše. Popuni tablicu. c) Smail-aga naređuje/ne naređuje da se pogubi starac Durak. 219. „Sunce zađe. a mjesec izađe. a obdan počiva. a) Kako glasi naslov cjelokupnoga epa? ____________________________________ b) Kako glasi naziv pjevanja čiji su ovo uvodni stihovi? _________________________ II. Silvije Strahimir Kranjčević Književni rod Književna vrsta 218.“ I. Marin Držić Moj dom. Odgovori. Pročitaj stihove i odgovori na pitanja. Naziv djela i ime pisca Srna. junak njegda. d) Durakov sin Novica bježi/ne bježi iz turskog logora. Zaokruži dio rečenice koji tvrdnju čini točnom. b) Osiromašeni narod daje/ne daje harač. e) Dolazi do bitke u kojoj pogibaju/ne pogibaju i Novica i Smail-aga.217. sad ne junak više. Dinko Šimunović Novela od Stanca. Dinko Šimunović Romeo i Giulietta. Naziv djela i ime pisca Alkar. a) Radnja epa počinje/ne počinje skupljanjem harača. Dopuni tablicu.

1. Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem ___________. kune. bijesno škripi. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Kad je junak nasred polja bio. Kako glasi naslov pjesme? __________________________________ 2. u zlatnom žitu zrije miris hljeba. psiče. već bi okopnio. vesela mu majka. Ravnica pruža rosna njedra Bogu. Brže bolje njemu doletio. al’ su labudovi? Da je snijeg. baca sjemo. a cvate modri različak sa neba.kako sio. Pročitaj uvodne stihove pjesme. 75 . Kraj polja gnijezda cvrkuću na glogu: U svakom zvuku mak se srca žari. Kad je Ive konja dobavio. plače. ili svetom vodom hladiš. to ti riba nij: U mreži blijeda. jadikuje: Al’ badava! . 2. psuje. Kraj carskih cesta jablani su stari. mrtva leži ribara lijepa kći. već bi poletjeli…“. Do Save sjedeć Jana tepa: „Oj sretne ribe vi! U vama nema vrele krvi. da idemo!” Vrag da skoči. grize. Kukuruz kao ljetna kiša šumi. a ja sam ljudska kći. k’o tamjanom da ga kadiš. pa se trza. lud se vrza. 1.“ Moj ribar teško mrežu vuče. 3. baca tamo. na temelju ponuđenih stihova odredi koji ulomak pripada jednoj baladi. Prema obliku ova pjesma je: a) balada b) romansa 221. pa je Ivu konic poznavao. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Prisjeti se osobina balade. „Što se bijeli u gori zelenoj? Al’ je snijeg. viknu Ive tanko. “Gotovi smo. Vrganji meko snivaju u šumi. on se đipi konju na ramena pa utječe. k’o prikovan da je cio.220. ne. da su labudovi. Pjesma je: a) epska b) lirska c) lirsko-epska 3. glasovito. puše. 4.

tri cigle na putu. I nema ga sutra.“ Odgovor: ____________________ 76 . I nema ga više. A prolaze kao i dosada ljudi I maj već miriše A njega nema. I zima je već..I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije. I s licem na kojem su obično brige Pređe je u par koraka. I gori u magli. I nema ga dva... i nema . i nema.. ni prekosutra ne. A jedne večeri nekoga nema.222. „. I nema ga mjesec.. tri cigle na putu. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića pa odredi kojoj lirsko – epskoj vrsti pripada. I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije. A moro bi proć. I uvijek ista sirotinja uđe U njezinu svjetlost iz mraka. I sniježi. I već je noć. I vele da bolestan leži. I lampa gori.

Kupa zelena u rano proljeće. 77 . Kupa zelena. nježniji od mahovine u bari. molile i zaklinjale. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak iz književnog djela Matka Peića. Kupa crna među muljem gdje na trulim mačevima šaša jedna raskrvavljena roda sanjari u rubovima nevjerojatno smirenim i bolesnim. majka kućanica. osipa najbrbljavijim zelenilom. Otac mi je bio žandar. rujna 1930. crna svijetložuta.223. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak. roditelji tvrde. U toj crnini trepti slatka nervoza seoskog psa. nepismena. kad se jedna mala rimska nimfa budi u njezinu dnu pa se od njezinih brončanih osmijeha vinogradi šilje u najslađe. Vlado Gotovac Ovo je ulomak iz: a) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) biografije d) autobiografije Zaokruži točan odgovor. ili vrat starog patka. Moj slučaj Rođen sam. 224. Žene koje su se po običaju skupile oko kolijevke jele su dunje. lakši od neba iza kiše – najljepši je osmijeh proljeća. 18. Taj zeleni Kupin dah. najvlažnije grudi. a župnik je zapisao 18. Babica mi je prekratko odrezala pupak i prorekla mi buran i kratak život. Kupu naročito. To proljetno zelenilo Kupe i onu zelenu pjegu koju vidiš kako putuje turopoljskim selima. Ovo je ulomak iz: a) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) putopisa d) autobiografije Zaokruži točan odgovor. Zeleno ogledalo Kupe Volim sve hrvatske rijeke. te limenu jabuku tornja. godine u Imotskom. kolovoza.

kozmogonija i kozmologija. Pozorno pročitaj zadane tekstove i odgovori na pitanja. smatrajući s njim da za književni posao „treba više talenta i energije no za nadbiskupski“.wikipedija. zbog kojih sam ostao vjeran životu. (ulomak iz crtice Svemir Frana Mažuranića) b) Kojem stilu pripada ovaj ulomak? __________________________ 226. Grane znanosti koje proučavaju svemir jesu astronomija. Odredi stilsko sredstvo u Pupačićevu stihu: „Livade su me voljele nosile su moj glas i njim su sjekle potoke. Matošu i danas skidam kapu. No „između dva rata“ bilo je i vedrih. Po očevoj strani sam iz Vučje Jame (Lupinjaka) u Hrvatskom zagorju. Riječ je o ulomku iz: а) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) biografije d) autobiografije Zaokruži točan odgovor.A što je naša Zemlja prema svemiru?!. Dio svemira koji čine Sunce i devet planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav… (www. po majčinoj iz tuđih podneblja. a Zemlja s Mjesecom oko Sunca…. drugi najbolje godine života. 227. Prvi svjetski rat minirao mi je mladost. „Matoševa škola“ je skrivila da sam često padao na ispitima. …Sa strahopoštovanjem virim u nebeske visine.org. plodnih i borbenih trenutaka. No. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak i odgovori na pitanje. pitajuć se: što sam ja? Što je čovjek samo prema ovom svijetu? ..“ a) b) c) d) usporedba personifikacija hiperbola onomatopeja 78 .) a) Tekst pripada_________________________ stilu. …Svemir je čitav svijet što nas okružuje. Mjesec se vrti oko Zemlje.225.. mijenjao gimnazije i bavio se enologijom.

Odgovori na pitanje. kasan ćuk il netopir. S mrkog tornja bat broji pospan sat. „Volio bih da me voliš. Iz ulomka putopisa Skitnje Matka Peića ispiši epitete.“ Epiteti: ______________________________________________________________ 230. da budem cvijet u tvojoj kosi. . Matoša i odgovori na pitanje. U toj crnini trepti slatka nervoza seoskog psa. muk. Ljubav cvijeća – miris jak i strasan slavi tajni pir.“ Koje stilsko sredstvo predstavlja podcrtani primjer? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Volio bih da me voliš i da svi dani budu pjesma. sve je tiši huk: željeznicu guta već daljina. u selu lavež.228. Pozorno pročitaj pjesmu Jure Kaštelana Volio bih da me voliš. Kroz samoću. a) kontrast b) onomatopeja c) metafora d) gradacija 229. blaga svjetlost sipi sa visina. Ako si noć. i ja ću biti u živoj stijeni bistra česma.Teške oči sklapaju se na san. Pozorno pročitaj pjesmu Notturno A. jasan kao srebren vir. Sitni cvrčak sjetno cvrči.“ 79 . „Kupa crna među muljem gdje na trulim mačevima šaša jedna raskrvavljena roda sanjari u rubovima nevjerojatno smirenim i bolesnim. ja ću biti zora i bljesak svjetlosti u rosi. s neba rosi mir. „Mlačna noć. G. Ako si izvor.

i tražio da se raskoričena knjiga sastavi. kojom seljaci polijevaju vrt. Osveti se svijetu. zaista. u postelju. al’ samo časak. Kakav je Luka? Luka je: a) nesretno zaljubljen b) radostan c) marljiv d) zavidan e) pijan f) ljubomoran g) dobronamjeran 232. ali divnom nadom u sebi. da će svi svjedoci svijeta na njega prstom pokazati. Luka pogleda prema selu. hladan. Pozorno pročitaj ulomak iz pripovijetke Prosjak Luka Augusta Šenoe. mogu činiti i veća čuda. I šaputao bi. Pozorno pročitaj ulomak iz novele Knjiga Ive Andrića i uradi zadatak. gotovo nije bilo ljudi. „Jutarnja studen protrese Luku. priđe bliže k selu i baš do vrta Mate Pavlekovića. ljubomora. da je može mirno i slobodno vratiti onom čovjeku.“ Zaokruži slova ispred točnih odgovora. Zaspao bi tako. još goru i beznadniju. koji nema za te ni suza. poniženjima i kaznama. a ona. odlazio do kovčega i tu nalazio svoju knjigu. Razmišljao je sjedeći u kutu. bojao se je. sve poznate molitve. koji. Već se je bilo jutro dobrano pomaklo. ne izlažući se ni sam ne zna kakvim strogostima. Sad bijaše trijezan. što je vidio. nečujno. onakvu kakva je bila prije svih njegovih nada i molitava i. Nedaleko od djeteta stajao badanj vode.. Plašio se svijeta. Osokoli se. dugo i usrdno.Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Nešta je čovjeka gonilo naprijed. Zakratko spopa ga zavist. poražen. Pogleda preko živice na zavrtnicu. Nešto ga spopa. Od kuće nije bilo čuti ni glaska. kao što se kaže. čini mu se. ni smijeha. jadno i beznadno raskinutu nadvoje. ruga se tebi!. Koje stilsko izražajno sredstvo je podcrtano u pjesmi? а) kontrast b) оnomatopeja c) metafora d) hiperbola 231. mržnja. Vukuć se jamom uz živicu. sve je napolju radilo. o tom. U njegovu srcu probudiše se opet stare zmije sikćući mu u uho: „Osveti se ljudskom rodu. obazrjev se skunjen. „Dolazio je na misao da se molitvom izbavi od svega. Tad se izvuče iz zaklona. oko mu sijevnu.. kad u zdencu nestane vode. al’ isprva nije smio izaći iz svoga skrovišta. Vraćao i se. S dlanom na ustima. skoči preko živice. već se je rosa osušila bila. da drug koji spava u istoj sobi ne bi čuo. Probudi se. Nasred zavrtnice sjeđaše u zipci Marino dijete samo posve samo. upućivao je žarke riječi pravo Bogu i njegovim svecima. ni imena!“ – Sva jače i jače kuhala je krv u čovjeku. uljuljkan svojim vlastitim šapatom. A prije svitanja budio bi se s plašljivom.“ 80 . ljudi nisu nego zvijeri! Ljudi su prokleti! Drugi grli žensku koju ti ljubiš. blizu onog prijelaza gdje je Mari ponudio bio svoje novce. što je snivao. vraćajući mu cjelove. valjda su ljudi za poslom bili.

s crvenkastim očima i pernatim gaćama na troprstim nogama. Jurica je moj najbolji prijatelj. . U navedenom ulomku istaknute su Srnine: a) tjelesne karakteristike b) sociološke karakteristike c) psihološke karakteristike d) etičke karakteristike 234. Žarke joj oči tako su se sjale.“ Zaokruži točan odgovor. tako je hitro i skakala. a kose do ramena kao ugašeno zlato. „Nije baš da joj je bilo ime Srna već Brunhilda. Pripovjedački postupak je ______________________________ .Mislila sam da si to ti zvao. on nikako ne.Ako nismo mi. makar i ne znajući kako je zovu.A ja da si ti! . život ti postane lakši i ljepši. kakvog sam oduvijek želio imati. Pripovjedački postupak je ______________________________ . Kad stekneš dobrog prijatelja. Pripovjedački postupak je ______________________________ . 81 . Pozorno pročitaj ulomak iz novele Duga Dinka Šimunovića. A bilo je samo deset godina toj Srni. no tako su je odmila prozvali Čardačani ne nalazeći u njezinu krsnom imenu onoliko čara koliko majka Emilija. vitka i visoka. I lijepa bijaše Srna. pripovijedanje. pa vlažne i meke. opisivanje). te bi mislio da su za sve prije nego za san. to bi bilo najbolje. Pa koliko je bila vitka. uostalom mrzim ga. Ionako me nitko ne bi tražio – samo mama. Najbolji dokaz za to je Jurica.U ulomku je lik okarakteriziran: a) portretiranjem b) psihološkom karakterizacijom c) socijalnom karakterizacijom d) govornom karakterizacijom 233. Na crtu ispod svakog ulomka napiši naziv odgovarajućeg pripovjedačkog postupka (unutarnji monolog. dijalog. baš kao svila na kukuruzima u Lugu. tko je onda? Pripovjedački postupak je ______________________________ . Najvažnija stvar na svijetu je prijateljstvo. . Bio je snježnobijeli paunaš. Ali on ne. Marijana (za sebe): Izgubiti se u šumi.

236. „Kao da je skočila da mi pokaže koliko je velika. i zariti se u vlažnu zemlju.“ ____ 82 . Imao sam udice. Pripovjedački postupak je ______________________________ .”. Imao sam voćnjak. Imao sam sreću jer sam imao malu i veliku rijeku.Vidiš on se brine! – šapne ona. a) „Htjela je zagrliti i jablan i potok i kamen na kojem je počinula.jedna o djevojčici Srni. Imao sam Bosut i Savu. Pripovjedački postupak je ______________________________ . U uvali se njišu svjetla jarbola. opisivanje). dijalog. sa svojom dužinom i dubinom gaza. Ali ja to ionako znam“.“ ____ b) „U noveli usporedno postoje i teku dvije priče/radnje . drvene mačeve. park.Slutio sam tamo u onoj strašnoj noći da spašavam najplemenitijeg čovjeka svijeta. oblaci. Pripovjedački postupak je ______________________________ . (GEO) Oblik kazivanja u ovom ulomku je: a) unutarnji monolog b) dijalog c) opisivanje d) pripovijedanje 237. razmišljao je starac. sjenik..235. sad se sve više sagibalo pod trbuhom snijega. zrak je mek poput svile i topao. može pristati samo uz rijetke gatove i često se mora usidriti izvan luke.. Zrak. pripovijedanje.. Uz svaku navedenu rečenicu upiši P ako se njome prepričava to djelo. Athena leži čvrsto privezana na južnom molu.. druga o kljastoj Savi. šumu. ulice od trave i dudova. ili A ako se njome djelo analizira.. Bio sam bogat. Pročitaj ulomak te odredi oblik kazivanja u njemu. Iznad mora vise bakrenocrveni oblaci. sve se gubilo u sipanju snijega. štagalj. „Pitam se zašto je skočila“. . Pripovjedački postupak je ______________________________ . . Golo granje drveća po kojemu su se hvatale fine igle inja.. loptu krpenjaču. praćke. Na crtu ispod svakog ulomka napiši naziv odgovarajućeg pripovjedačkog postupka (monolog. Rečenice govore o noveli Duga Dinka Šimunovića. vinograd. “Spustila se večer. pomisli.

Prijateljuje s čudnim starcem koji mu otkriva svijet boja i priču o tužnom klaunu. Dramski element u baladi je napetost.“ ____ 238. a A ako analiziraju neko djelo. ____ 239. I jednoga dana. a sin Ilija mu se sada vratio iz vojske. a njezina kći je bila ta Muljika. pozlaćene jeseni. 1) U patrijarhalnoj sredini živjela je djevojčica čiju su živahnost. u obitelji klauna. Dječak s roditeljima stiže u novi grad. Ona je čula da prolaskom ispod duge djevojčica može postati dječak. pa kako je bila sirota. razigranost i znatiželju roditelji neprestano gušili. Navedene rečenice u zadatku prepričavaju ili analiziraju djelo Dinka Šimunovića Muljika.c) „Pa i na više mjesta bilo je malih. ______ c) Tekst obiluje lirskim idiličnim prizorima u kojima progovara tjelesnost i zdravlje. ____ 3) Balada započinje slavenskom antitezom kojom se pridobiva pozornost publike i prelazi se na opis zbivanja. ____ 83 . u kojemu. lutajući ulicama. Pored navedenih rečenica napiši P ako one prepričavaju. mali građanski svijet te likovi intriganata – čine okosnicu fabula njegovih povijesnih romana – i svaki od njih ima određenu funkciju. Stih je epski deseterac. što su tu grijala i pekla kukuruze te lijepe. pomaže neznancu. _____ d) Krčmar je imao tri kćeri koje je udomio i dva sina oženio. a A ako se analizira. zatim nositelji ljubavne fabule. Na crtu pored ponuđenih rečenica napiši P ako se njome prepričava. okruglih crnožutih prostora – sve nedavna ognjišta Marčinkove djece. kaluđeri je dadu za mlinareva sina Jovišu. dijete je potrčalo u močvaru želeći proći ispod duge.“ ____ d) „Šimunovićevu prozu obilježavaju opisi krajolika za koje on sam kaže da njima pojačava dojam nekog ugođaja ili duševnoga stanja. ____ 4) Neobični dječak živi u cirkusu._______ b) Kćerka je ostala kod mlinara. ______ 2) Možemo govoriti o četiri sloja Šenoinih junaka: povijesne osobe. a) U tekstu preovladava promatranje i objektivno opisivanje događaja u prirodi koji svoje osjećaje prenosi u krilo prirode i u predmete što ih opisuje. kada se pojavila duga.

stoljeća. već da bi čitanje knjiga s vremenom moglo postati nešto kao ritual elitne manjine. nagovaranje drugih učenika da se ne druže s njima. To. Autor 1 Nedavno je u 40 škola provedeno istraživanje o nasilju među učenicima. za vrijeme nastave ili poslije nje. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o nasilnom ponašanju mladih u školama. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih učenika. samo 58% učenika nisu ni žrtve. U toj skupini. 84 . također. Usporedi njihove stavove o nasilju. pojavljuje se u „krugu nasilja”. ovakvi oblici nasilja lako se prikrivaju. ni nasilnici. Drugim riječima. čak 37%. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o čitanju. Nastavnici i drugi uposlenici škola potvrđuju da su vrijeđanje i udaranje svakodnevni oblik nasilničkog ponašanja u školi. U ulozi žrtve nasilja jako je velik broj učenika. iako mogu biti vrlo teški i s jako složenim posljedicama. nije predviđanje kako će čitanje (a valjda i pisanje) zamijeniti gledanje slika i govorna komunikacija. postotak onih koji čitaju knjige i druge tiskovine svakim je danom manji. vrijeđanju. možda. Tako nas barem uvjeravaju statističari u zemljama gdje prate takve trendove (SAD. „lakše” podnose i „liječe”. Ustanovljeno je da u odnosu žrtva – nasilnik ne sudjeluje svega 58% učenika. kako je to bilo prije povijesnog «vala pismenosti» u drugoj polovici 19. olako shvaćaju. nešto manje od polovice učenika. kao žrtve ili kao nasilnici. Navode. Autor 2 Najveći broj učenika izjavio je da su tijekom svog školovanja. Neke žrtve su istodobno i nasilnici. pogrdnim nadimcima. Autor 1 Suprotno očekivanjima u ovom informatičkom vremenu u kojem svi već živimo. Tvrde čak da je ovakav trend opadanja nezaustavljiv i kako je pred nama vrijeme u kojem ćemo se iznova podijeliti na «klasu čitatelja» i onih drugih. EU).Vještina čitanja i razumijevanje pročitanoga NAPREDNA RAZINA 240. bili izloženi ismijavanju. Dakle. Znači. ovi učenici napadaju riječima. a) oba autora su samo iznijela podatke. Naprotiv. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje. Samo registriranje problema ne znači da možemo odahnuti. točnije 42%. širenje laži o njima. bez stava o problemu koji ispituju b) autor 1 je zabrinutiji od autora 2 c) autor 2 je zabrinutiji od autora 1 d) oba su autora podjednako zabrinuta zbog nasilja u školama 241. najčešći oblici nasilnog ponašanja jesu vrijeđanje i ismijavanje. Usporedi njihove stavove o budućnosti čitanja. i druge neugodnosti: neumjesno zadirkivanje.

Prestanimo se brinuti o takozvanoj propasti tiskanih knjiga i prepoznajmo blagoslove novog doba knjige. poznata je izjava Jorgea Luisa Borgesa. brzi način života utječe i na način prehrane. Njihova prehrana nije više u potpunosti pod kontrolom roditelja te bez nadzora pojedu najmanje jedan obrok dnevno ili čak nekoliko međuobroka. vitamina i minerala. dinamike života i sve veće zaposlenosti roditelja. Većina odraslih ne jede povrće i voće bogato C – vitaminom ili ne jedu cjelovite žitarice. Da bismo došli u raj. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o prehrambenim navikama. bez stava o problemu koji ispituju. djeca i mladež učestalije konzumiraju hranu izvan doma. ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari. a mislim da je vrlo vjerojatno da ćemo se i mi iznenaditi kad vidimo kako će načitani biti budući čitatelji knjiga. postati bolji čitatelji i još više cijeniti naša drage tiskane primjerke. ali ne osvjetljavamo njima naše domove.Autor 2 “Uvijek sam zamišljao Raj kao neku vrstu biblioteke”. Usporedi njihovo mišljenje o prehrambenim navikama. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje. ili ne jedu važno povrće poput kupusa i brokule. Polovici odraslih manjka kalcija ili nedostaje vitamina B. Čitatelji iz Lincolnovog doba vjerojatno bi se iznenadili kad bi vidjeli kako su naši domovi dobro osvijetljeni. 242. moramo znati prepoznati kada smo tamo. Zamišljam da će tiskane knjige postati nešto poput svijeća – imamo ih u svojim domovima i volimo njihovu svjetlost. Zbog nedostatka vremena. Autor 1 Prilikom polaska u školu djeca dobivaju i vlastitu mogućnost odabira i potrošnje namirnica. Autor 2 Različita istraživanja pokazuju da prosječna osoba ima manjak od osam do trinaest vitamina i minerala. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje. a) autor teksta 1 je manje zabrinut od autora teksta 2 b) Autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2 c) oba autora teksta misle da u budućnosti nitko neće čitati knjige d) Oba autora su samo iznijela podatke. Suvremeni. Odrasli danas često ne jedu voće. Češće se jedu obroci koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom. a) autor 1 oštro osuđuje roditelje zbog prehrambenih navika djece b) oba autora iznose rezultate posljednjih znanstvenih istraživanja o prehrambenim navikama c) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i minerala d) autor 2 podupire prehrambene navike odraslih 85 . Možemo pojačati uživanje u elektroničkim knjigama. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dnevno pet obroka povrća i voća i proizvode od cjelovitih žitarica.

000 km.” (Meridijani) 86 . Najveći je São Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada. To otočje predstavlja vrhove najviše planine na Zemlji . Njemačkoj 18 tona i Norveškoj 12. dok je istodobno u SAD-u ta količina iznosila 25. Azorsko otočje čini 9 otoka vulkanskog porijekla.1 tonu.1 tonu. izdiže se 2351 m iznad morske razine. Azorsko otočje čini 9 otoka vulkanskog porijekla. planine duge 16. “Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. godine u atmosferu izbačeno 36.3 tone.000 km. u posljednja tri desetljeća Australija je postala jedan od najvećih zagađivača atmosfere plinovima koji doprinose takozvanom „efektu staklenika“.” (Meridijani) Glavna tema ovog ulomka su: a) Portugal i njegov glavni grad Lisabon b) planinski grebeni u Europi c) otoci vulkanskog porijekla d) Azorski otoci 245. planine duge 16.srednjoatlantskoga grebena. a najviši vrh Azorskog otočja . Proučavajući zagađivanje atmosfere. Tako je u Australiji 1990. Zbog povećanja broja stanovnika i krčenja šuma. Pročitaj ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju. ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. Najveći je São Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada.243. “Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana.otok Pico. a najviši vrh Azorskog otočja . Azori pripadaju Portugalu. _________________________________ 244. _________________________________ 3.srednjoatlantskoga grebena. Pročitaj ulomak teksta o Azorskim otocima te podcrtaj rečenice koje donose podatke o prostornom položaju tematiziranog otočja.otok Pico. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. znanstvenici su ustvrdili da Australija izbacuje u atmosferu više štetnih plinova po stanovniku od bilo koje druge industrijski razvijene zemlje. nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna. izdiže se 2351 m iznad morske razine. ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. čije podnožje blizu Azora leži na morskom dnu na dubini od oko 6000 m. u Kanadi 23. nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna. čije podnožje blizu Azora leži na morskom dnu na dubini od oko 6000 m. _________________________________ 2.4 tone ugljikova-dioksida po stanovniku. Navedi tri ključne riječi iz ovoga teksta: 1. Azori pripadaju Portugalu. To otočje predstavlja vrhove najviše planine na Zemlji .

Znanstvenici su tu pojavu zabilježili i kod tigrova i geparda. koji će rado pojesti i nešto slatko. Tablica 2. Pročitaj ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju: “Mačke su kao i psi. izraziti mesojedi i vrlo su izbirljive kad je riječ o hrani. što pokazuje da cijela porodica mačaka. Znanstvenici su još 70-ih godina prošloga stoljeća otkrili da domaće mačke imaju manju želju za slatkim nego ostali sisavci. za razliku od pasa. Felidae. No. ne voli slatko.” (GEO) Zaokruži slovo ispred rečenice koja iznosi ono što je ključno u ovome ulomku: a) sklonosti mačaka u pogledu slatke hrane b) stanje znanosti u 70-im godinama prošloga stoljeća c) osobine i razlike sisavaca porodice Felidae d) neobične pojave u tigrova i geparda 247.246. mačke uglavnom ne pokazuju zanimanje za desert. način tvorbe) 87 . — Pregled zatvornika (mjesto. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanja vezana uz osobine glasova. ali nisu uspjeli dokazati zašto.

Pozorno prouči tablicu i odgovori na pitanja. а) Kојi su nadzubni sonanti? _________________ b) Zaokruži u tablici zubnousneni tjesnačnik. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanje. drugom i trećem razredu imaju učenici iz stranog jezika? _____ 88 . razred tjedno godišnje Ukupno sati a) Navedi koliko sati tjedno imaju učenici drugog razreda iz računalstva.a) Nabroji tvrde prednjonepčane afrikate. Naziv predmeta 1. razred tjedno godišnje 3. 249. razred tjedno OPĆEOBRAZOVNI DIO Hrvatski jezik Računalstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Etika/ Vjeronauk Strani jezik UKUPNO OPĆEOBRAZOVNI DIO 4 0 2 1 2 9 140 0 70 35 70 315 4 2 2 1 1 10 140 70 70 35 35 350 4 3 2 1 1 11 128 96 64 32 32 352 408 166 204 102 137 1017 godišnje Broj sati 2. _________________ b) U tablici zaokruži zubnousneni bezvučni glas. 248. __________ b) Koliko sati ukupno u prvom.

najpoznatija hrvatska književnica. Slavonski Brod. Zaokruži slovo ispred pravilno napisanoga niza. U sljedećim rečenicama podcrtaj riječi koje moramo napisati velikim početnim slovom. Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina. Europa sveti Petar u šumi. najpoznatiji joj je roman čudnovate zgode i nezgode šegrta hlapića i zbirka bajki priče iz davnine. Bosna I Hercegovina. prva je žena članica akademije. slavonski Brod. 251. a) b) c) d) Sveti Petar U Šumi. godine.Pismeno izražavanje 250. Bosna i Hercegovina. europa 89 . Europa Sveti Petar u šumi. Riječi iz ikavskoga govora preoblikuj u ijekavske. mislim pažljiv odlučan znam ______________ ______________ ______________ ______________ volim ____________________ moral ____________________ ljudi ____________________ bih ____________________ 252. Slavonski brod. svit pisme zvizde snig _______________ _______________ _______________ _______________ rič dica vitar lipa ______________ ______________ ______________ ______________ 253. rođena je u ogulinu 1834. Evropa Sveti Petar u Šumi. ivana brlić mažuranić. Načini riječi suprotnoga značenja tako da zadanim riječima dodaš česticu ne. Slavonski Brod. zvali su je hrvatski andersen. dvaput je predložena za nobelovu nagradu. Pripazi na sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi.

256. podcrtaj riječ u kojoj primjećuješ glasovnu promjenu i napiši koja je to promjena: a) pekoh – pečem: b) stan – stambeni: ________________________________ ________________________________ 90 . b) Narcisi dok mirišu. zovu kišu. kruška. krasti. a) Sve što na suncu diše. Napiši nazive glasovnih promjena koje nisu primijenjene u zadanim riječima. skršiti. srce. vrvjeti. brzo 255. U navedenim rečenicama okomitom crtom podijeli riječi na slogove. Odvoji riječi na slogove. iako su postojali preduvjeti: a) seki: b) zadatci: c) junake (A mn.): d) odšetati: ____________________________ ____________________________ ____________________________ ____________________________ 259. Podcrtaj riječi u kojima je r slogotvorno. traže kišu. c) Jablanove krošnje dok se njišu. crkva. braća. POTRBUŠKE ______________ NADNARAVNO _______________ CIKORIJA ______________ RAZRIJEŠITI _______________ 258.Gramatika. ne raste bez kiše. Usporedi zadane parove riječi. Zaokruži početno slovo ispred primjera koji su točno podijeljeni na slogove: a) b) c) d) e) radn – ja pr – st pr – ste – no – vi vi – dje – ti cvi – je – će 257. skrušeno. leksik. razvoj književnoga jezika 254. krvav. izmrviti.

govor kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni dugouzlazni `` ` ˆ ´ 263. Napiši sve faze promjena do konačnog izraza za broj 60. slikarica. Prisjećao se koncerta. razmišljati. 60 _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 261. d) Riječi koje nemaju svoj naglasak i u izgovoru se vežu uz naglasnice i zajedno s njima tvore naglasne cjeline nazivamo ________________. b) Razlikujemo naglašene i ________________ riječi. 2. _____________ _____________ _____________ _____________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ 262. primjećivati. e) Dvije su vrste nenaglasnica: 1. kišovit. Zadane riječi razvrstaj u tablicu. Ispiši riječi s glasovnim promjenama i navedi koje su to promjene. Imenuj sve glasovne promjene. c) Riječi koje imaju svoj naglasak i same za sebe tvore naglasne cjeline nazivamo _____________________. govoriti. pamtiti. Zanaglasnice stoje _________ naglasnica. Teška srca morao je priznati da je njegova glazba bila bolja.c) tvrd – tvrđi: d) pismo – pisama: ________________________________ ________________________________ 260. Dopuni rečenice: a) Isticanje sloga jačim glasom zovemo _________________. I. Kazališna kritika reče da je izvrsna. ______________ stoje ispred naglasnica. 91 . zlato.

Napiši kojim vrstama pripadaju podcrtane zavisne rečenice: a) Josip nije otišao na trening jer je bio umoran. I. Iva je pomislila da je došao Luka jer je čula glas koji je sličan njegovu. Podcrtaj zanaglasnice. Veselim se tvom dolasku. ràzmišljati. móć. Podcrtaj prednaglasnice. Značenje odredi pomoću naglaska. odvest ću te do grada. Josip bi otišao na trening. ____________________ b) Da nije bio umoran. Odredi vrste rečenica u višestruko složenoj rečenici.II. razmíšljati. Precrtaj pogrešno naglašene riječi: ruka. Lûk smo pronašli na stolu. Sutra ne idem u školu jer do podne moram obaviti pregled kod liječnika. Josip je otišao na trening. Lûk u rečenici znači: a. Pâs u rečenici znači: a. ____________________ c) Iako je bio umoran. ____________________ 92 . III. môć 266. 264. a) Iva je pomislila b) da je došao Luka c) jer je čula glas d) koji je sličan njegovu ___________________ ___________________ ___________________ ___________________ 267. životinja 265. rúka. Njezin pâs je bio veoma zapažen. oružje II. Dođeš li ujutro. pojas b. Zaokruži slovo ispred riječi čije se značenje odnosi na podcrtanu riječ u rečenici. povrće b.

zdravih krošanja. a) kule od pijeska b) prije večere c) malo kruha d) glavica kupusa ____ ____ ____ ____ 1. mogao je dobiti sunčanicu. djelomičnost 2. c) Govorio je kako je najbolje znao. ne bi se toliko nadao. ____________ . Na crtu upiši odgovarajući broj.268. građa 3. U planinama još nema snijega. da smo spasili stado. pripadnost 4. c) Vlastelin je poručio upravitelju da ga dočeka u kolibi. b) Šuma umiraše u pjesmi i šumoru gustih. vrijeme 272. d) Da je to znao. ____________________ b) Putujem sa sestrom i prijateljicom. a na drugu kakvo značenje ima padež u rečenici. Odredi vrstu zavisno složene rečenice. ____________________ ____________________ ____________________ 270. a) Požurio sam se da što prije dogotovim posao. Podcrtanim genitivnim oblicima odredi značenje. ________________ c) Pokušavao sam objasniti majci i stričevima. ____________________ 271. Zaokruži slovo ispred zavisno složenih rečenica. а) Sad je pitanje što opet nije u redu. a) Sad mislim. Podcrtanim imenicama odredi značenje padeža u rečenici. _____________-___________ Plivam k brodu usidrenom u luci. b) Čujem kako se baš i niste proslavili. na prvu crtu napiši naziv padeža._____________ Spavajući na suncu. brado. __________________ d) U njezinim očima bila je ljubav. 269._____________ 93 . e) Naša kuća je najmanja u selu. ali meni je najdraža. Odredi padež podcrtanim riječima. __________________ e) Ove godine po prvi put putujem zrakoplovom. ___________ .

b) Danas je sunčan dan. U navedenim rečenicama podcrtaj glagole. ________________________________________________________________ d) Propadosmo u zemlju od srama. a) Bijahu to uskočke vojvode. jer ćemo zakasniti.273. ________________________________________________________________ c) Ivan je nekoć volio Anu. ___ 1) imperfekt pomoćnog glagola biti ___ 2) nenaglašeni prezent pomoćnog glagola biti ___ 3) aorist pomoćnog glagola biti 276. potom ih prepiši te im odredi vrijeme. promatrala je oblake na nebu. povjerit ću se najboljoj prijateljici. d) Najviše volim ljeto. ________________________________________________________________ 275. bojeći se kazne. dječaci naiđu na svoju vodenicu. 94 . b) Marko i Ivan se vrate kući. b) Rado bih vam pomogao. d) Slušajući radio. Zaokruži slovo ispred rečenice u imperativu. a) Idući tako niz vodu. ________________________________________________________________ b) Ukoliko ju ne pozovem u park. a) Požurimo. c) Kupio sam sladoled. otići će. 274. U rečenicama su istaknuti pomoćni glagoli. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je uporabljen glagolski prilog sadašnji s uzročnim značenjem. osobu i broj. čudeći se što će to biti. (Nemoj rabiti kratice!) a) Kad se budem zaljubila. c) Patuljak nije isprva htio ići u krađu. c) Pišem domaću zadaću. Na crte uz opis glagolskoga oblika napiši slovo kojim je označena pripadajuća rečenica.

Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. uzbuđenost) bili su stalni melodijski obrasci. Grozomorno znači ___________________________________________________________ Strmoglavo znači ___________________________________________________________. U osnovi svjetovne glazbe (raga – strastvenost. „vrhovni lovci savane“. kao i slobodniji ritmički i formalni tijek. „Jesu li lavovi. crkvenu glazbu 278. Ovi su se napjevi uvijek pjevali u unaprijed utvrđeno vrijeme. Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o značenju riječi savana. a bili su mirni. Odredi značenje podcrtanih riječi u sljedećoj rečenici: Doušnika sam ganjao kroz crne grozomorne hodnike i niz dugačke strmoglave stube. Podcrtani skup riječi označava: a) klasičnu glazbu b) mirnu i sporu glazbu c) narodnu. koje je umjetnik varirao i obogaćivao ornamentiranjem. istraživač koji o lavovima zna više od bilo koga drugoga. Štoviše. u čoporu su velike mačke pravi demokrati. nereligijsku glazbu d) religijsku. kaže Craig Packer. 279. One ne poznaju pritisak skupine te se u zajednici ponašaju tolerantno. hiroviti vladari? U međusobnim odnosima nisu nimalo hiroviti. Stari Hindusi pravili su veliku razliku između duhovne i svjetovne glazbe. Indijski napjev karakterizira ljestvica širokoga opsega.“ (GEO) Iz pročitanog ulomka možeš zaključiti kako je savana: a) ime plemena u Africi b) prirodno stanište na kojem love lavovi c) vrsta lavova d) čopor velikih mačaka 95 . Duhovni su napjevi (saman – smirenost) bili temeljeni na tekstovima vjerskih knjiga (Veda).Književnost 277. Indijska glazba Glazba stare Indije ima posebni oblik. spori i dostojanstveni.

zaleđeni plovni vodeni tok 282. Na mnogim se mjestima u tlu otvaraju krateri. izbijeljeno od soli i sunca. duboki deset-dvadeset metara. uskomešaše vodu i u trenu ostadosmo sami u šumu krila tih lijepih ptica. izmišljenu tvorevinu c) ideološku granicu d) veliki. Prošle. „Mir i tišina su nas umirili pa su svi napori oko dolaska nestali u pogledu koji se pružao pred nama. dva desetljeća nakon tog prijelomnog događaja. načičkane bijelim lomljivim pločama od aragonita (minerala kalcijeva karbonata). 2009. zeleno ili crno. „Ponegdje je voda koja se povukla otkrila stotine metara pustoši od tamna pijeska. zrcalila je nebo i tragove sunca. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak.“ Na temelju pročitanog ulomka. zaključuješ da frazem „kao grom iz vedra neba“: a) označava nešto što se dogodilo iznenada b) označava nešto što se dogodilo na otvorenom u prirodi c) označava nešto što se događa jako rijetko d) ima isto značenje kao i frazem „kao lud na brašno“ 96 . sjećanja na Željeznu zavjesu još su uvijek živa u mislima starijih žitelja kontinenta. kao grom iz vedra neba digoše se labudovi. Podcrtani skup riječi označava: a) željezni zid. Ipak. Na njima leži naplavljeno drvlje. sve to izgleda poput kostiju na groblju slonova. Gledali smo ptice i podešavali kamere trudeći se ne narušiti krhku ljepotu prizora pred nama. godine. sličan Kineskom zidu b) nepostojeću. Voda. Kada je sve bilo spremno. Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o frazemu „kao grom iz vedra neba“.“ (GEO) Iz pročitanog ulomka možeš zaključiti da su krateri: a) predio koji ostaje nakon povlačenja vode b) bijele ploče od aragonita c) raspukline u tlu d) vrsta tamnog pijeska 281. glatka kao staklo. brojni su narodi obilježili dvadesetogodišnjicu pada Željezne zavjese koja je nekada dijelila Stari kontinent. ispunjeni pjenastom kašom koju su mikroorganizmi obojili u crveno.280. Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o značenju riječi krater.

pa su se momci klonili i njezine kuće i njezinih pogleda. To djelo je: 1. b) Zaokruži. a napisao ga je ___________________________________________________. Salko. No.“ (Meridijani) Frazem „zub vremena”: a) znači isto što i „zubato sunce” b) označava napredak zahvaljujući tijeku vremena c) označava razorni utjecaj protoka vremena d) znači određeni period vremena 284. Pa još: Salkov otac bio hajduk i strašno je naprasit čovjek.” a) Dopuni. dio velike baštine plemićkog roda Frankopana sačuvan je do današnjih dana. Pročitaj navedeni ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju: „Dupini u prirodi često međusobno sinkroniziraju pokrete. a Martina je mati vještica. brojnim ratovima te nebrizi ljudi. znali su i to da je njemu samo osamnaest godina. najljepšu curu u Begluku. no znanstvenici još uvijek ne znaju kakvim se signalima koriste kako bi postigli takvu preciznost u koordinaciji. Pročitaj navedeni ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju: „Usprkos zubu vremena.283. recimo. roman 3.” (National Geographic Hrvatska) “Sinkronizirano” znači: a) usporeno b) naučeno c) usklađeno d) neusklađeno 285. novela 4. Marta i Rašica su likovi iz književnog djela koje se zove _____________________. Pozorno pročitaj ulomak i odgovori na pitanja. pripovijetka 2. a ona je dvije godine starija i nije moguće da mu bude žena. „Znali su da je Salko zaljubljen u Martu. zajedno iskaču iz mora ili rone jedan uz drugog. pa je ne spominjahu pred njim. drama 97 .

A jedne večeri nekoga nema. U isto su se vrijeme iza mojih leđa širili glasovi da nemam smisla za šalu i da sam pogibeljan kao otrovna trava. O kojoj je pripovijetki riječ? Tko je autor pripovijetke? Naslov pripovijetke: ______________________________. Autor pripovijetke: _______________________________. “Oko mene su se vrtjeli ždrijepci ulizice. 98 . Pročitaj sljedeći tekst. otac i sin 3. Pripovijetka iz tvoje lektire prikazuje selo u Hrvatskome zagorju u kojem živi lijepa Janica sa svojim mužem Markom Labudanom koji je lugar. Pročitaj ulomak i odredi naslov djela. Tvrdili su da mi pripada pravo na najljepši dio pašnjaka. “I uvijek ista sirotinja uđe u njezinu svjetlost iz mraka i s licem na kojem su obično brige pređe je u par koraka. Rašica i Salko su: 1. književni rod i vrstu. Janica se nakon poroda teško razboli i umre. braća 286.” Naslov: Ime autora: Književni rod: Književna vrsta: _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ 288. Hodali su mi za repom. Pročitaj navedenu strofu pa odredi naslov djela. i već je noć. pazili na svaku moju želju. I lampa gori.c) Zaokruži točan odgovor. ime autora te književni rod i vrstu. ime autora. davali mi prednost na pojilu. prijatelji 2. a moro bi proć. 287. i gori u magli. Uvjeravali su me da sam najjači i najmudriji konj kojega su ikad vidjeli.

Ni za što drugo nisam mario. noseći pozdrav daljine za obalu i za žal. Val Sa bijelom pjenom na vratu. i razbije o stijene u sitni vodeni prah.” Naslov: Ime autora: Književni rod: Književna vrsta: _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ 289. do cilja kojemu krene. već ga obala čeka. koja vijori u buri. Zaokruži slova ispred odlika ovog teksta. Govorile su mi da im se baš sviđam i da jedino o meni sanjare. gizdavi val. Evo ga! Tu je. prezrevši napor i strah. Gustav Krklec Odlike: a) pripovijedanje b) ritmičnost c) metaforičnost d) stih e) mnoštvo motiva 99 .Okružile me i mlade kobile. još jednom se propne. jureći izdaleka. sličan mladome hatu kada se propne. već mu se topot čuje. I kako ponosno stigne. dolazi iz pučine gordi. A ja sam želio samo pošteni Zakon. pojuri. tu je. digne. Njihale su se u hodu i upućivale mi zaljubljene poglede.

žabu. Pročitaj bajku Luke Paljetka te zaokruži slova ispred osnovnih karakteristika te književne vrste. Zec razmišlja.290. 291. Ona ga poljubi i ne dogodi se ništa. Vesna Parun Književni rod navedenoga teksta je _________________________.Rekao bih: Eto mene za sekundu! Kupit ću ti sladoled. Pročitaj tekst te mu odredi književni rod i vrstu. Žabac je poljubi i djevojka se pretvori u Zagrljeni otkreketaše u najbližu baru. Odlike teksta ove bajke su: a) pripovijedanje radnje b) pisana je u stihu c) pisana je u prozi d) radnja je nestvarna e) izražava emotivno stanje 100 . . Bajka o žapcu Poljubi me – reče žabac lijepoj djevojci – ja sam začarani princ.A sada poljubi ti mene – reče djevojka žapcu.Da odlaziš zauvijek. što bi reko starom drugu? pita zeku njegov djed. . a književna vrsta __________________. Zečje zauvijek .

S mrkog tornja bat Broji pospan sat. muk. Bole me. tako me peče. u selu lavež. S neba rosi mir. .miris jak i strasan Slavi tajni pir. Antun Gustav Matoš 101 . Sve je tiši huk: Željeznicu guta već daljina. Notturno Mlačna noć. po dvoriman obavita u joblak pun tišine ma ponosnija o’ granja u proliće. Uoči odnos između autora i lirskog subjekta u stihovima: Jubav Ka da san sunce stavila u nidra. zaključuješ: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) očigledna je razlika između autora i lirskog subjekta c) odnos između autora i lirskog subjekta se ne može uočiti d) lirski subjekt je žena e) lirski subjekt je muškarac Zaokruži slova ispred točnih odgovora. Sitni cvrčak sjetno cvrči.292. jasan Kao srebren vir. 293. ka da su me izboli svin dračan ovega svita.Teške oči sklapaju se na san. I gren po julican. bole. Drago Ivanišević Na temelju teksta. kasan Ćuk il netopir. Ljubav cvijeća . Blaga svjetlost sipi sa visina. tako me žiga jubav moja. Kroz samoću. Pročitaj pjesmu i odgovori na pitanje.

i moj brat. Dizali su me jablani. Pročitaj pjesmu i zaokruži točne odgovore. Radovao sam se sebi. kad sam bio četvorica nas.) To su bila tri moja brata: moj brat. (Imao sam uspravan hod. Nosile su moj glas i njim su sjekle potoke.U pročitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je žena d) lirski subjekt je muškarac 294. Livade su me voljele. kad sam bio četvorica nas. Tri moja brata Kad sam bio tri moja brata i ja. moj brat. Imao sam glas kao vjetar. ruke kao hridine. Peračice su lovile moju sliku. Jezera su me slikala. Imao sam braću. Rijeka me umivala za sebe. srce kao viganj. Josip Pupačić U pročitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je žena d) lirski subjekt je muškarac 102 . Kad sam bio tri moja brata i ja.

” Naziv stilskog sredstva je ________________________. jadno. „Ranije se večeralo. Napiši naziv stilskog sredstva koje je ostvareno pitanjima i odgovorima. Pročitaj pjesmu Voćka poslije kiše i odgovori na pitanje. već bi poletjeli. nego šator age Hasan-age. čudesna raskoš njenih grana. već bi okopnio. malo drvo.” 103 . Al nek se sunce malko skrije. nestane sve te čarolije. al’ su labudovi? Da je snijeg. 297. Nit’ je snijeg. Razmisli o ulozi podcrtanog dijela u okviru cjeline teksta. da su labudovi. Spuštala se noć. Ona je opet kao prvo. kad se inače redovno pregledaju prozori i zaključavaju i kućna i avlijska vrata. Iz kuće smo izišli s prvim mrakom. Pozorno pročitaj sljedeći navod. Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: puna je kapi pa ih njiše. Pročitaj stihove glasovite Hasanaginice. Pronađi po jedan primjer za navedena stilska sredstva: a) epitet: __________________________________________ b) personifikacija: ___________________________________ c) usporedba: _______________________________________ 296. obično. „Što se bijeli u gori zelenoj? Al’ je snijeg. svečano obuklo. a meni je izgledalo kao da sviće. nit’ su labudovi.295. I bliješti suncem obasjana.

Stih je __________________. Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: puna je kapi pa ih njiše. još je deset karnevala do tvog bala. Napiši naziv podcrtanog stilskog izražajnog sredstva u navedenim stihovima. 298. S obzirom na broj stihova u pjesmi Voćka poslije kiše. čudesna raskoš njenih grana.Podcrtani dio teksta ima ulogu: a) opisivanja raspoloženja u gradu i među ljudima b) naglašavanja dječakova uzbuđenja zbog onoga što će uslijediti c) isticanja kako je cirkuska svjetlost toliko jaka da izgleda kao da je dan d) opisivanja doba dana uoči odlaska u cirkus Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Naziv stilskog izražajnog sredstva је ____________________. 300. Kesteni pred kućom duhu tvom su meta. pa ne slutiš smisla žalosnih soneta. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića Voćka poslije kiše pa odgovori na pitanje. obično. Ona je opet kao prvo. Djevojčici mjesto igračke „Ljerko.“ Antun Gustav Matoš Strofa je ________________. nestane sve te čarolije. vrsta kitice (strofe) je: ________________________. Blaga svjetlost sipi sa visina. 299. S mrkog tornja bat broji pospan sat. ti si lutka mala. jadno drvo. malo. I bliješti. Al’ nek se sunce malko skrije. srce moje. 104 . suncem obasjana. Pročitaj strofu pjesme te odredi vrstu strofe i vrstu stiha kojim je pisana.

Razlupano jaje on zašiva koncem. A ribu da pjeva naučiti kuša. Stihovi koji se javljaju u ulomku pjesme su:________________________. „Ljudskom srcu uvijek nešto treba. Kako živi Antuntun U desetom selu živi Antuntun. on to uhom sluša. zadovoljno nikad posve nije: čim željenog cilja se dovreba. Stih je: a) osmerac b) šesterac c) sedmerac d) deseterac 302.301. on mrak grabi loncem. On posao svaki na svoj način radi: jaja za leženje on u vrtu sadi. Strofa je: a) tercina b) katrena c) sestina d) dvostih 2. opet iz njeg sto mu želja klije. U njega je malko neobičan um. Pročitaj prvu strofu pjesme Ljudsko srce i odredi vrstu strofe i stiha kojim je pisana. Kad se jako smrači. 105 . Pročitaj dio pjesme Grigora Viteza Kako živi Antunutun i odredi koja se dva tipa stiha u njoj javljaju.“ Petar Preradović 1. Da l’ je jelo slano.

Pjesma ima osam nejednako dugačkih strofa s nejednako dugačkim stihovima. Pjesnik se sjeća lanjskog ljeta kad je promatrao isti mjesečev sjaj iznad hrastove šume. Njen grob sada poliva mjesečina. Lanjskog ljeta. prirodnih pojava i odnosa čovjeka naspram prirode. izmjenjivat će se dan i noć. Ponavljanje riječi nema (nje) i dugo (još dugo poslije nas) govori o neminovnom kraju i smrti. i ja sam posve sam: Mjesečina večeras grob tvoj poliva. Mjesec će se uvijek pojavljivati. još dugo poslije nas Tuđe će oči gledati kao što gledasmo i mi: Naže se sunčani dan. u tamnom sjaju i tišini. kao i danas. Izlazak punog mjeseca iza šume hrastove. Ponavljanje prva dva stiha na kraju pjesme obrnutim redom govori o neizbježnosti sudbine. Pročitaj prikaz Tadijanovićeve pjesme Mjesečina. tuđe će oči gledati mjesečinu kao što su je oni gledali. a zatim riješi zadatak. Rumen. Pročitaj pjesmu D. Tadijanovića Mjesečina. Gledao sam s tobom. a sad je sretan. iza hrastove šume. Tada je pokraj njega bila voljena žena. Okrugao. u tamnom sjaju i tišini. kakve li smo krhke igračke U krvničkima jakim rukama! Tuga me je. dugo. Tada je bio tužan. O. a sad je druga žena. Navedi najmanje dva razloga. Mjesečina Gle. zauvijek. dugo. Oh. Mjesečina večeras meni šapuće Da tebe nema. Ovo je pejsažna pjesma o ljepoti prirode. u zanosu. Mjesec se pomalja. Ugođaj pjesme je opuštajući i optimističan. bez rime. Sve je prolazno. _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ 106 . a njih neće biti. s klupe ispod kestena.303. i nema. Večernje sjenke oduljaše. Svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. Mjesec se pomalja Iza hrastove šume. U rasvjeti mliječnoj i smijehu.

Zbog svoje trajne uznemirenosti „pjesnici su vječno treptanje u svijetu“. More i gledam more gdje se k meni penje i slušam more dobrojutro veli i ono sluša mene ja mu šapćem o dobrojutro more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdrav a more sluša sluša pa se smije pa šuti pa se smije pa se penje i gledam more gledam more zlato i gledam more gdje se k meni penje i dobrojutro kažem more zlato i dobrojutro more more kaže i zagrli me more oko vrata 107 . Navedi najmanje dva razloga. Pročitaj pjesmu Antuna Branka Šimića i uradi zadatak. potom te doživljaje i svoj unutarnji svijet izražavaju u pjesmama u kojima izražavaju bit samoga svijeta. što možemo povezati s činjenicom da je pjesnik ograničen i sputan u svojoj stvaralačkoj imaginaciji i njenom izražavanju u pjesmama. Stih je vezan. Pročitaj pjesmu Josipa Pupačića i uradi zadatak. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 305.304. Pjesnici Pjesnici su čuđenje u svijetu Oni idu zemljom i njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari Naslonivši uho na ćutanje što ih okružuje i muči pjesnici su vječno treptanje u svijetu Pročitaj prikaz Šimićeve pjesme Pjesnici i svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. Oni gledaju i osluškuju ono što ljudi zamjećuju. nema interpunkcije. Šimić u pjesmi govori o tome kako svijet doživljava pjesnike.

nerođeni. iz krša. Otpjeva mu krš iz kojega je zinuo i u koji će prosuti srebro. U pjesmi More lirski se subjekt u mislima stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog prostranstva koje u njemu izaziva tugu jer ne može biti u blizini mora i osjeća se usamljeno. Podcrtaj krške pojave u tekstu Petra Gudelja. ritam je ubrzan. U krš ugrađene glazbene dvorane. Iz dubine iz planine. S neba pucaju nebeski. treptaj javora i kljena. s kuka zavija vuk. jame. Navedi najmanje dva razloga. crn. metafizičke jarebice. šum krila. misli. kukuriče božji pivčić. Naime. iz kamenih cijevi krški. iz krša. radošću. Koji kroz ponornice dolijeću s onoga svijeta. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 306. Kamenčić bačen u jamu izmami sve zvučno bogatstvo krškog podzemlja: padne na svaku dirku. nema interpunkcije. Krš je glazbalo Krš je glazbalo sazdano od glazbala. Pročitaj pjesmu Petra Gudelja Krš je glazbalo i tekst o krškim pojavama. Nad njim raspeto nebo. Koji kroz ponornice odlijeću na onaj svijet. Iz krša. Klikne li jastreb. kriče i viču jarebice. Pjesma je puna tuge za nedostižnom vedrinom. iz jama otpjevale vile. i bućne u rastopljeno srebro. iz jaja. oblaka. mrtvi. Glazbala mu doci i doline. na grabu pjeva kosovac. Nad jamom. zapjeva čovjek ili udari grom. Curi srebro iz njegova kljuna. s graba. odgovaraju neke druge. grče gavran. brončani bubanj. zategnuti vjetri. božji pivčići. gavrani. iz jama. Pretapaju u glazbu sve što se desi na zemlji i nad zemljom: zvuk divljeg roja. pada na kamen.i more i ja i ja s morem zlatom sjedimo skupa na žalu vrh brijega i smijemo se smijemo se moru Pročitaj prikaz Pupačićeve pjesme More i svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. u pjesmi postoje dva mora: more i more zlato (voljena žena). kosti i kljun. Stih je vezan. Petar Gudelj 108 . perje. ponori. u proljetni sumrak. Taj ushit prirodom prelazi u ushit za voljenom ženom. šuštanje hrasta. zvučnu viljušku. želja. protunebeski gromovi. smijehom i srećom zbog ljepote življenja i postojanja. U kršu pjevale pastirice. vuci. sva krška glazbala prihvate i dugo pretaču njihov glas. jezera i jezerine. prosiplje se zvoni. U kršu kvoču. otpjevaju mu kosovci: živi. Ta tuga izvire iz prirode i odražava se ljubavlju. kao da oponaša more. u dvorane glazbala.

Povijesno gledano. Grič. Leži grad u jezerima Maksimira. tvornica. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja. Stoji stari i mladi grad. Patina vijeka kamena. a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Gradeca ili Griča i Kaptola. Grad Leži grad na zelenim krovovima zemlje. Takve se rijeke zovu ponornice. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol te Donji Grad. šlepova. Raspoređen stražama drveća i rukama ulica. Voda kroz brojne pukotine lako dospijeva u podzemlje gdje može oblikovati vrlo dojmljive podzemne šupljine. Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. koji čine jezgru današnjeg Zagreba. Za život ljudi u krškim područjima posebno su važna polja u kršu – prostrane zavale ispunjene tlom. U pjesmi podcrtaj stihove koji govore o jednom od dva naselja iz kojih je izrastao današnji Zagreb. i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. U tišinama sna mramornog Mirogoja. Urušavanjem svodova golemih podzemnih šupljina nastaju krška jezera 307. špilje i jame. Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima. U krškim krajevima pojavljuju se rijeke koje ne završavaju ušćem nego se u podzemlje ulijevaju kroz otvore koje nazivamo ponorima. 109 . Veća ljevkasta udubljenja u kršu su ponikve. Na oguljenom travnjaku visoke gore. Bijeli se čelo njegovih kuća I šume jedra njegovih kuća I šume jedra njegovih parkova. Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Onaj tihi. pod starim krovovima historijskog lica. stvaraju se posebni oblici koji čine krški reljef. njegovo povijesno središte. Pažljivo pročitaj pjesmu Miroslava Slavka Mađera i tekst o Zagrebu. Na površini stijena nastaju manje jamice – kamenice i žljebovi oštrih rubova – škrape. Voda bogata otopljenim vapnencem u njima kaplje i stvara brojne sige koje vise sa stropa ili se izdižu s poda te druge špiljske ukrase. u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana.Oblici krškog reljefa Budući da voda može otapati vapnenačke stijene. U valovima strojeva. Do obale Save i do trava Dubrave Teku žile njegova veselog krvotoka.

Nakon večere u ponoć odlazilo bi se na tradicionalnu misu. na kojoj bi se dočekao Božić. budući da se na Badnjak posti. bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava. daleko. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zatim zamniješe crkvena zvona razliježući se tankozvučno srebrno u svježem mirnom zraku i gubeći se daleko. čekala je početak službe”. tzv. Uglavnom se jela riba. hladnu noć. O kojem je običaju riječ? ________________________________________________________________________ 110 . Pažljivo pročitaj tekst Ksavera Šandora Gjalskog i tekst o Badnjaku pa odgovori na pitanje. tamo negdje za vodama i šumama. Nije se čuo topot konjskih kopita niti micanje saonica. pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru. polnoćku. Ksaver Šandor Gjalski Badnjak Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl. Na sam su Badnjak ukućani rano ustajali.308. Pred crkvom sakupljena sila svijeta. ovješeni konjima po vratu i na hrptu daleko su odjekivali u ravnice i bregove – u ovu gluhu. pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina. Izrađivale su se posebne svijeće. U tekstu Ksavera Šandora Gjalskog je opisan drevni vjerski običaj. tzv. a žene su napravile božićni objed. tek praporci. voštanice. sva u svečanom čistom ruhu. često bakalar. a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. “Naše saonice strelovito su hrlile naprijed po svježem snijegu. koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine.

117 infinitivna osnova 80 instrumental 35. a) broj ulomka u kojem se govori o tom pojmu b) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmu c) redni broj pojma u kazalu d) broj poglavlja u kojem se govori o tom pojmu 111 . 112 imperativ 88 imperfekt 85 infinitiv 80. 160 nepčanici ili palatali 6 nepostojano a nepravi veznici 101 nepromjenjive riječi 28. Školska gramatika hrvatskoga jezika imenski ili sročni atribut 135 imenski predikat 111. 114. 113. 160 neosobni predikat 118. neobjavljene zadatke 309. 32. 52 neoglagoljena rečenica 114 neosobna rečenica 118.Primjeri za dio testa na završnom ispitu koji će sadržavati nove. Pred tobom je jedna stranica kazala iz Školske gramatike hrvatskoga jezika. 112 jedrenici ili velari 6 jesne rečenice 157 jotacija 16 jotirana osnova 17 K 164 ________________________________________________ Što označava broj iza pojma u kazalu? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. 127 inverzija 143 isključne rečenice 141 izjavne rečenice 156 izjavni način 78 N načinske rečenice 152 naglasak 22 naglasnica 24 namjerne rečenice 153 neprijelazni glagoli 92 nastavak 29 navezak 53 nazali ili nosnici 6 neglagolske riječi 111 neizravni objekt 121 neizrečeni subjekt 117 nenaglasnica 24 neodređene zamjenice 66 neodređeni pridjevi 51. 95 nesročni atribut 135 nesvršeni glagoli 77 J jednačenje po tvorbenom mjestu 10 jednačenje po zvučnosti 9 jednostavna rečenica 136 jednostavni brojevi 69 jednostavni glagolski oblici 79 jednostavni glagolski predikat 111. Pozorno ju pogledaj i odgovori na postavljeno pitanje.

Na stranici prikazanoj u zadatku je: a) bibliografija b) naslovnica c) kazalo d) predgovor 112 . Odgovori na pitanja.310. Pozorno pogledaj stranicu iz Školske gramatike hrvatskoga jezika.

Pogledaj početnu stranicu romana i na crtu ispiši bibliografske podatke. Bibliografski podatci: _____________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ 113 .311. Bibliografski podatci: _____________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ 312. Pogledaj početnu stranicu romana i na crtu ispiši bibliografske podatke.

urnama i kipovima te terasama i jezerima. U desnoj je ruci nekada držala metalno koplje. Tvoj je zadatak podcrtati rečenicu koja sadrži komentar. „Jana van Eycka najviše je proslavilo slikanje portreta. ali daje i svoj komentar. Tu se kamenom širi i željezom diže – dvorac Versailles. Pozorno pročitaj ulomak iz djela „Umjetnost i njezina povijest“. na konju koji je sve zeleniji što je stariji. ali daje i svoj komentar. Atena je okrenuta prema nama i samo joj je glava okrenuta u stranu k Heraklu“. Karlovac.. Usred dvorišta brončani Louis XIV. Nigdje koplja. Jedan od njegovih najpoznatijih portreta predstavlja talijanskog trgovca Giovannija Arnolfiniju koji je poslom došao u Nizozemsku. Pozorno pročitaj dva opisa palače Versailles pa zaokruži slovo ispred opisa koji je napisan objektivno. na sutoku Mrežnice. Pod njim veliki trg u crvenom pijesku.“ 114 .313. (. Korane i Kupe. Kao nekom čarolijom. Tvoj zadatak je podcrtati rečenicu koja sadrži komentar. industrijsko i prometno središte. proteže se miljama naokolo. U ulomku se govori o jednom starogrčkom reljefu. kojemu je bila povjerena obrana Štajerske i susjednih zemalja od turskih provala.“ b) „Ogromno čas sivo. povjesničar umjetnosti iznosi činjenice.) Kulturno. „Na ovom je reljefu prikazan Atlas kako se vraća sa zlatnim jabukama do Herakla. Čak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. čas srebrno nebo.. koji čvrsto stoji pod svojim golemim teretom.“ 314. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor. mača ili čak topa. U ulomku se govori o jednom portretu koji je naslikao flamanski ranorenesansni slikar Jan van Eyck. Pišući o tom umjetničkom djelu.. 315. zajedno sa svojom ženom. Čitava je priča ispričana divnom jednostavnošću i jasnoćom. jednostavan isječak istinskog svijeta odjednom kao da se zamrznuo na oslikanoj ploči. a) „Versailles je tako velik da nikakva fotografija ne može dati stvarnu sliku njegove veličine i izgleda. Atena mu je podmetnula jastuk na ramena kako bi mu olakšala..) Karlovac je kao tvrđavu dao izgraditi nadvojvoda Karlo Habsburg. Navedeni tekst je: a) objektivan b) komentar c) pristran d) promidžba 316. Pišući o portretu povjesničar umjetnosti iznosi činjenice. trgovačko. grad u središtu Pokuplja. (. Pozorno pročitaj ulomak iz djela „Umjetnost i njezina povijest“. Sam park sa svojim alejama oblikovanog drveća.

317. ali se s objavom nije žurilo. opaženo je više od tisuću nebeskih tijela iza putanje kojom oblijeće Pluton. podsjećajući nas na davne nesporazume što se pod pojmom planeta (ne) podrazumijeva. deset planeta. Pozorno ga pročitaj. biti priznato kao planet. DESETI PLANET SUNČEVA SUSTAVA? BEZIMENI NEBESKI PLANET Od Plutona je 700 kilometara deblji u struku U uglednom znanstvenom časopisu Priroda upravo je objavljeno da je otkriveno najdalje nebesko tijelo Sunčeva sustava. Sunca. U jednom dnevnom listu. Međutim. tj. Naime. a) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti kako će se UB313 zvati b) zato što je UB313 dio Kuiperova pojasa nastalog u vrijeme stvaranja Sunčeva sustava c) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti je li UB313 planet ili planetoid d) zato što je prošle godine otkrivena i Sedna 115 . godine. Iako je doskora osporavao taj status čak i Plutonu. nakon 1992. Promjer zagonetnog nebeskog tijela je za oko 700 kilometara veći od promjera Plutona i procjenjuje se da iznosi između 2 859 i 3 094 kilometra. još nije utvrđeno je li veličina nebeskog tijela dovoljni kriterij da se ono proglasi planetom. u rubrici Znanost i tehnologija. jedine koje je ovlaštena prosuđivati i presuđivati u ovakvim slučajevima. potraga za desetim planetom traje još od 1930. Astronomi se žustro spore. što je neke astronome navelo da je proglase planetom. U nekoliko navrata je obznanjeno da je viđen. ovisi o tomu čije stručno tumačenje prihvatite. ali je neizvjesno je li planet ili planetoid. objavljen je sljedeći članak. veće od Plutona. Prošle je godine otkrivena i Sedna. prevagnulo je mišljenje kako se nijedno tijelo manje od devetog planeta (Plutona) ne može nazvati imenom. Kruži oko Sunca putanjom koja je čak 97 puta udaljenija od Zemljine putanje i sastavni je dio Kuiperova pojasa načinjenog od ledenih ostataka preostalih iz vremena stvaranja Sunčeva sustava. Dok ne dobije pravo ime. listopada 2004. vatreno se zalaže da novootkriveno tijelo bude proglašeno planetom. a zatim odgovori na postavljena pitanja. Za službeno priznavanje i imenovanje čeka se blagoslov Međunarodne udruge astronoma (IAU). sada je brže-bolje razglasio: „Deseti je pronađen!” (Tekst je preveden sa srpskoga na hrvatski jezik za potrebe izrade Standarda kvalitete) Odgovori zašto je u nadnaslovu ovog teksta upotrijebljen znak pitanja. označeno je s UB313. nebesko tijelo otprilike za četvrtinu manje od Plutona. Inače. Iz planetarnoga jata jest. Novootkriveno tijelo prvi put je uočeno još 31. koji je otkrio UB313. a potom je to opovrgnuto. Astronom Michael Braun s kalifornijskog Instituta za tehnologiju (SAD). Ipak. Odgovor na pitanje ima li ili nema oko naše zvijezde. godine. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

nakon 1992. vatreno se zalaže da novootkriveno tijelo bude proglašeno planetom. jedine koje je ovlaštena prosuđivati i presuđivati u ovakvim slučajevima. ali je neizvjesno je li planet ili planetoid. prevagnulo je mišljenje kako se nijedno tijelo manje od devetog planeta (Plutona) ne može nazvati imenom. Prošle je godine otkrivena i Sedna. Astronom Michael Braun s kalifornijskog Instituta za tehnologiju (SAD). Sunca. ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ 116 . Promjer zagonetnog nebeskog tijela je za oko 700 kilometara veći od promjera Plutona i procjenjuje se da iznosi između 2 859 i 3 094 kilometra. Iz planetarnoga jata jest. koji je otkrio UB313. godine. Ipak. a potom je to opovrgnuto. Kruži oko Sunca putanjom koja je čak 97 puta udaljenija od Zemljine putanje i sastavni je dio Kuiperova pojasa načinjenog od ledenih ostataka preostalih iz vremena stvaranja Sunčeva sustava. biti priznato kao planet. što je neke astronome navelo da je proglase planetom. Dok ne dobije pravo ime. sada je brže-bolje razglasio: „Deseti je pronađen!” (Tekst je preveden sa srpskoga na hrvatski jezik za potrebe izrade Standarda kvalitete) Navedi iz teksta argument u prilog stavu da novootkriveno tijelo UB313 treba biti proglašeno planetom. Naime. deset planeta. DESETI PLANET SUNČEVA SUSTAVA? BEZIMENI NEBESKI PLANET Od Plutona je 700 kilometara deblji u struku U uglednom znanstvenom časopisu Priroda upravo je objavljeno da je otkriveno najdalje nebesko tijelo Sunčeva sustava. opaženo je više od tisuću nebeskih tijela iza putanje kojom oblijeće Pluton. Inače. označeno je s UB313. U nekoliko navrata je obznanjeno da je viđen. Novootkriveno tijelo prvi put je uočeno još 31. ovisi o tomu čije stručno tumačenje prihvatite. godine. podsjećajući nas na davne nesporazume što se pod pojmom planeta (ne) podrazumijeva. Međutim. veće od Plutona. Iako je doskora osporavao taj status čak i Plutonu. listopada 2004. tj. Astronomi se žustro spore. ali se s objavom nije žurilo. Odgovor na pitanje ima li ili nema oko naše zvijezde. još nije utvrđeno je li veličina nebeskog tijela dovoljni kriterij da se ono proglasi planetom. potraga za desetim planetom traje još od 1930. nebesko tijelo otprilike za četvrtinu manje od Plutona. Za službeno priznavanje i imenovanje čeka se blagoslov Međunarodne udruge astronoma (IAU).318.

i Pamukkale se suočava sa sličnim teškoćama. je li to u skladu s principima održiva razvoja. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan. Naime. ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. zaključit će znanstvenici!” (Meridijani) Iz pročitanoga ulomka zaključuješ da autor: a) podržava nagli razvoj hotela u Pamukkali b) smatra da potrošnja vode treba biti oko 6000 litara na dan c) smatra da području predstoje ekološki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s održivim razvojem 321. “Kao što većina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja. i vrstu podcrtane riječi. što znači 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. No. i Pamukkale se suočava sa sličnim teškoćama. Pročitaj ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju. ali burna biografija. nisam imao puno razloga biti toliko ponosan na te hlače koje su mi navukli.319. ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. Pročitaj ulomak teksta te podcrtaj rečenicu u kojoj autor iznosi ekološki problem. “Kao što većina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja. izvalio se odjeven preko postelje i istoga trenutka utonuo u san. Popuni tablicu upisujući osnovni oblik podcrtane riječi ako je ona promjenjiva. To su bile hlače moga starijega brata i na njima je bila ispisana cijela njegova kratka. Naime. No. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan. je li to u skladu s principima održavanja održivog razvoja. Dvije smo riječi dali kao primjer: Međutim. zaključit će znanstvenici!” (Meridijani) 320. a) vrativši se ________________________________ b) izvalio se ________________________________ 322. 117 . što znači 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. Napiši nazive podcrtanih glagolskih oblika u sljedećoj rečenici: Vrativši se kući.

Beata kresne kremenom. crvenjeti se. napregne sluh i sva se utisne u zid. Preuzvišeni.Riječ kako glasi u rečenici međutim puno razloga biti na te koje mi starijega brata je bila ispisana ali Osnovni oblik riječi Vrsta riječi razlog biti IMENICA POMOĆNI GLAGOL BITI 323. Nešto šušne na prozoru. Zadane glagole rasporedi u tablicu (isti glagol može biti u više polja): odjenuti se. pripali svjetiljku i prigušeno krikne: Preuzvišeni? Ali. podići. spavati Glagoli po značenju radnja stanje zbivanje po predmetu radnje prijelazni neprijelazni povratni po vidu svršeni nesvršeni 324.. Kao da se netko potiho šulja. Podcrtaj neodređene zamjenice u tekstu. a onda neki teški predmet potmulo pljusne na pod. pomisli Beata. hodati. Što to znači? 118 ..

škola? Pa zašto nam ga ne pustiše gospoda? Što njemu treba škole? .zavrtim ja glavom i pogrebem se smeteno iza uha.Sve su to gospodski računi! . već od gnoja. zemlja je manja. Svaki dan ima nas više. kakve su to nove pravice? Prije bijaše otac gospodar svome djetetu na život i smrt. to je istina! .Pa kako to.E. Rekoh im svoju baš odrješito: Evo. nego ti valja ljudski huknuti u šake. već čeka učitelj sa šibom da ga predaš u njegove ruke. Ne miriši mu motika ni plug.325.Muči ti. teška vremena. Pročitaj ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića. A nije li ti drago da znaš više od ostalih? Ha? Reci. . premda su već svanuli prvi jesenski dani. ima li dijete čistu rubeninu? Čizmica.A mi nećemo da nam se djeca pogospode: Aj. jok! Čast svoj gospodi! Ali mi im poklanjamo gospodstvo.župnik će nato. .nastavi župnik .Što ćeš? Tako ti je na ovom svijetu. A danas? Tek je počelo raspoznavati roditelje.reče otac navečer i obrati se k majci: . a nama je sve tjesnije na njoj! . jedva mu pahulje nikoše ispod nosa a već ga traže gospoda u vojsku.Ti si muzikaš. Kruh ne bude rastao od prolijevanja tinte. Odanle ti dođe na vrat. dragane moj. povlači po krčmama i junači u tučnjavama! . pa razumiješ više od ostalih. Jožina . sutra te vodim u školu. .nije li to mnogo više od muzike i bajsa? Danas su. nijesam ni ja tamo šutio. Otac ne želi školovati sina zato što: a) želi pratiti odrastanje sina b) misli kako će sinu biti loše u školi c) želi sinovljevu pomoć na njivi d) želi se osvetiti župniku 119 . Polazak u školu Ivice Kičmanovića I ovim radosnim i slavnim danom moga djetinjstva počelo je moje školovanje! Ivice. . Samo se naduva. Šta bi nam bila zemlja preuska i pretijesna? (ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića) Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.prekine župnika naš susjed. Mi ne živimo od šaranja pera po papiru. Nijesu mi te htjeli otpustiti! . na muku i tegobu. mali “kanonik”.Ima rubeninu. pak zadrijeti plugom i motikom u tvrdu kost zemaljsku. . Ništa mu nije pravo: naučio se kleti da je strahota.A čitati i pisati . ima! . zasad ne treba: još je tako reći ljeto.uzdahne majka. Kada je ondje potratilo nekoliko godina. Znaš. Djeca mi ne budu ni kuhana ni pečena po školama. .Dobro. razumijeva se.

ni more. voda. Hrvatska Ni brda nisu.. te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi. Jer Hrvatska nije zemlja. ni kiša. I kud god idem sa mnom je Hrvatska! Kakvo raspoloženje prevladava u pjesmi: a) zanosno b) vedro c) borbeno d) smireno 327. s patnjama njinim. ni rijeke.. ni oblaci nisu. S Hrvatskom Hrvata. Hrvatska je riječ koju naučih od majke i ono u riječi mnogo dublje u riječi: i ono dublje s Hrvatskom me veže. Pročitaj pjesmu Drage Ivaniševića Hrvatska pa zaokruži točan odgovor. Modra Rijeka Nitko ne zna gdje je ona malo znamo al je znano iza gora iza dola iza sedam iza osam i još huđe i još luđe preko mornih preko gorkih preko gloga preko drače preko žege preko stege 120 . sa smijehom i nadom.326. ni snijeg nije moja Hrvatska. kamen. s ljudima me veže. ni doline. Pažljivo pročitaj pjesmu pa zaokruži točan odgovor.

sumnje koje nas tjeraju da promislimo je li put koji smo odabrali pravi d) prepreke koje se čovjeku nađu na putu do cilja 121 . slutnje.preko slutnje preko sumnje iza devet iza deset i još dublje i još jače iza šutnje iza tmače gdje pijetlovi ne pjevaju gdje se ne zna za glas roga i još huđe i još luđe iza uma iza boga ima jedna modra rijeka široka je duboka je sto godina široka je tisuć ljeta duboka jest o duljini i ne sanjaj tma i tmuša neprebolna ima jedna modra rijeka ima jedna modra rijekavalja nama preko rijeke Mak Dizdar Podcrtani stihovi u pjesmi znače: a) simbol života b) pjesnikovu začuđenost tajnom ljudskog života c) nepoznanice.

Moj Bog Našao sam ga i on je našao mene moj Bog koji me voli Našli smo se tražeći jedan drugog i našao sam ga u sebi jer živi u meni i za me i ja se njemu radujem Od iskona bili smo skupa i do konca bit će mi pratilac moj Bog Pjesnik u pjesmi iskazuje osjećaje: a) obraćajući se izravno Bogu b) u obliku intimne ispovijedi c) unutarnjim monologom d) dramskim dijalogom 122 .328. Pažljivo pročitaj pjesmu Moj Bog Josipa Pupačića pa zaokruži točnu tvrdnju.

Dio svemira koji čine Sunce i devet planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav. 3. 5. 19. 3. krškog. praznog prostora i međuzvjezdane tvari. Svarožić. b) Nikoli Tesli c) kako bi prenijele informacije o mjestu na kojem su pronašle cvijeće c) da ga prati kroz život Mogući odgovori su: U Europi. 4. 6 1. Umjetnikova soba u Arlesu + b) skupljaju velike zalihe hrane d) Kariba b) vikanjem d) obavještava d) obavještava a) opisuje a) Svemir je čitav svijet što nas okružuje. 3 6. c) A a) K. 27. 2. 10. b) Z. Galaktike su organizirane u galaktička jata i superjata. 4 5. na Alpama). 5. 2. tektonskog. ledenjačka. d) po duhovitosti. 25. akumulaciju vode. Grane znanosti koje proučavaju svemir jesu astronomija. 6. 2.) Hum 3. 6. 2. nikada. 14. 2 4. 23. b) A. 7. b) 223 „Nikada. . a) P. Priča o svjetlu. 1. Što nedostaje Djedici Mrazovskom? 123 9. vulkanskog. Počni ponovno (. 8.“ a) DIJALOG I MONOLOG. 5. 11. nikada nemojte odustati. 20. b) dva (ili 2) c) Avari 1. riječnog postanka. 16. 5. kozmogonija i kozmologija. umjetnih jezera. prirodna jezera. 1. 1. 15. jezera. nikada. 4. 12. ostatci mora. 3. 26. 21. 4. 1. Svemir se sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda). 17. Pretpostavlja se da je svemir star oko 15 milijardi godina i da je nastao u Velikom prasku. ali na drugi način. 13. 18. c) Z d) administrativnom stilu b) znanstvenim stilom a) 200-206. 22. 2. 24. (na sjeveru Europe. 3. 2.Rješenja 1.

sebi/si. 21. Rečenice trebaju biti razumljive. do 3. imati najmanje deset riječi i biti u svezi sa školom ili odjelom. 34.. 37. 1. 35. lijepe) fotografije njezinih roditelja. 41. 38. 16. 27. gramatički ispravna. 2. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. 36. 3. Trg cvijeća Varšavska ulica. – 8. sobom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. evo ti poljubac! 124 . pas. Uzeo sam očev fotoaparat i fotografije su ispale odlično. proljeće MATEMATIKA... STABLO Odgovor vrjednovati na temelju razumljivosti i gramatičke točnosti Rečenica treba biti razumljiva. 43. Ili: Od oca sam uzeo fotoaparat i fotografije su ispale odlično. 2) od 1. 29. sadržavati sve riječi iz niza. Pale sam na svijetu. 30. ali nitko me ne želi slušati. imati najmanje deset riječi i biti u svezi sa školom ili odjelom. 40. Sasvim se često imam potrebu nekome požaliti. DJEVOJČICA. 42.28. Knjiga o džungli. ZIMA. Brijačice sebe/se. gramatički ispravna. 1) 5. gramatički ispravne. 39. 33. Industrija nafte škola. Dobra prijateljica mi je pokazala odlične (dobre. Rečenica treba biti razumljiva. 31. 32. Žao mi je što nisi dobro/što si loše. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. Nevidljivi Leonard.

7. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OSOBNE ISKAZNICE 1. 4. 125 . 1991. OSIJEK REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREB. 25. ___________________________________________________ Zlatkić Potpis podnositelja zahtjeva 45.44. 2011. Matični broj građana Prezime Ime Ime i prezime roditelja Dan. 6. 2. 3. 5. SAVSKA 3 Obrazac 2 Mjesto i datum podnošenja zahtjeva: Zagreb. mjesec i godina rođenja Mjesto i država rođenja Prebivalište i adresa stanovanja 2303991853478 ZLATKIĆ ANA EVA OTIĆ. 6. 3. MARKO ZLATKIĆ 23.

b) čestitci (čestitki). zatvornici. potpisati a) vuku. 54. otvornici. mogu. zvučni. 50. b) nikomu a) Hoćeš. b) Daj a) Ne tuguj!. 57. bezvučni t d č dž ć đ s z h / iščistiti. posjetiteljima a) Jučer. sto dvadeset (i) osmi. 56. d) Svi su odustali od igre ne znajući gdje sam se sakrio. 52. odahnuti. c) posjetitelja. b) Stigli su. milijun. ligi. dvanaesti b) U cvjećarnici ima puno cvijeća. 2. 51. 47. 55. raširiti. igračka sreća ljetni sretan naš taj ljetovati igrati 126 . petsto (pet stotina). 49. trinaest. razljutiti. četrdeset (i) osam. 48. dvanaesti 1. Danas je cijeli otok kazalište koje za pozornicu ima plaže. 58. 59. četiristo četrdeset (i) četvrti.46. 53.

4. grad. je pokazalo b) pisati. 65. d). već. samo. natpis. 69. Pošalje. nego. počne. e) zaključne: dakle. pa. c) suprotna. se žarilo. brodar. 75. d) zavisna a) Subotica je / da ju jedva prepoznajem / i čini mi se / da nikad nisam ni bila Subotičanka. drven. d) rastavna a) a. a) Marko će ponijeti sutra slatkiše u školu Kako glasi rečenični dio Naziv rečeničnog dijela SUBJEKT PREDIKAT PRILOŽNA OZNAKA VREMENA (IZRAVNI) OBJEKT PRILOŽNA OZNAKA MJESTA 77. Druga skupina: brod. c). d). stoga a) sastavna. Precrtati: skok. ali. c) suprotne: a. 64. 70. 4. tek. Mislavov. hodalica. je zastao. 61. pisac. 78. se vrate. d) isključne: jedino. vis Lidijin. 2. 63. 68. upis Prva skupina: hodati. već c) isključna 1. e). prelijevalo. c) zavisna. nego. 5. hod. 74. b). jedino što. prebroditi. se upute imеnice stol vrijeme pridjеvi uredan šutljiva zamjenicе svoj mi glаgoli nositi plesati je ugledao. 72.60. no. su mijenjali. a). b). brodski. f) Već nekoliko dana PRILOŽNA OZNAKA VREMENA pekari SEBJEKT peku PREDIKAT u krušnoj peći kukuruzni kruh PRILOŽNA OZNAKA MJESTA (IZRAVNI) OBJEKT Rečenični dio Služba u rečenici 127 . 67. b) teško vrijeme a) sastavne: i./a/poslije/toga/žurim/na/klizanje. zato. e). 62. 73. 76. c). samo što. 14 (četrnaest) a) (na) dobar glas. tek što. b) rastavne: ili. b) nezavisna. Nije mogao. planinski. navali. prihod. 5. 6. no. morski a) nezavisna. ishod. te. b) Branka je mirno crtala / iako ju je mama nekoliko puta pozvala. 3. davati. pisar. 71. niti. 3. 1. Ne/mogu./učim/promjenjive/i/nepromjenjive/vrste/riječi. 2. b) zaključna. ni. Darijev. ali. 66.

jezika zagrebačkoj Petrovoj bolnici. jezika. 85. c) a) doći – otići. 91. c) Natjecateljima će biti dodijeljene nagrade. b) Učenici s nedovoljnim ocjenama upućuju se na ponavljanje razreda. b) To čine s namjerom da pomognu ljudima. c) zvono. Zagrebu. Voljela bih/Volio bih. livadama. priče. d) Policija će provesti istragu o krađi. Dokle god budeš ostala/ostaneš s njime.. . 82. b) Vršimo usluge sklapanja namještaja. pitomom podravskom mjestu. c) a). 89. zbirku. 97. Prijatelji su mu još prije šest tjedana otputovali za Egipat. lijevo prozorsko krilo.. ocu. jedne takve rijeke. c) lijep . Drugog svjetskog rata a) knjiga. Zagreb. a) Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata. Imat ćeš ga kao zlatni broš. slavonskoj ravnici. ptica. završavam. a) Opekao je jezik vrelim čajem. dječjim časopisima. Vježba – Ja sam jesen i nisam strašna! Pogledaj me! Sad sam još slatka. d) Mama ju je blago pogledala.. dječacima. darežljiva plodovima i zlatna. d). Administrativne rečenice su sljedeće: a) Meteorolozi očekuju da će se pojaviti razdoblje niskih temperatura. Koprivnici. 92. . tekstova. a) U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom vršiti prodaja robe... b) . 87. 81.79. kukuruzovine. Ali tebi ću ostaviti tada jedan listić na grani. b). Višnjevcu. visoke zahtjeve. d) Bit će prisiljen na zajednički suživot. dobilo ime. c) Nemamo dovoljno financijskih sredstava. početku. Filozofskom fakultetu. – Hvala ti! Tvoj dar će me sačuvati dok ne očvrsnem – šapne/šapnu brezica. 80.. učiti. b) vruć. d) bako Da su Marko i Luka prošle nedjelje govorili istinu. gumicom. 95. b) olovkom. Poslije ću se promijeniti u kišnu i tužnu. Jedno krilo te zgrade. 3. srednjoj Europi. mi bismo saznali sve o tom događaju na vrijeme. mjeseca srpnja. 96. bila liječnica. 128 86. a).. c) To možete riješiti pomoću računala. polagat ću/ću polagati. Počela sam/Počeo sam. 88. i on s tobom. 94. d) Pogodili smo dobru cijenu. vjetrovi ti neće nauditi/ne će nauditi. toj liniji. 5.ružan. no on je ostao jer se zaljubio u trsku. obitelji Sztraka. d) Ponovno je došlo do rasta cijena. 90.. ispod – iznad a) . rijeka. krvi. Zlatara. tekstove. 93. vodenice. 83. Vuku. oblake divljeg konja. b) Vidio je sve zvijezde. 2. poljima. 1. djece. 84. do visokog položaja u društvu.

d) Upisali su se u III. a) milijun. G. 1. . 3. karakteristika. d) sjekira/žlica 102. 4. c) kava. d) Hrvatski vukovci na čelu s Tomom Maretićem slijede ideje Vuka Stefanovića Karadžića. c) obimno 104. a) mišju. stan [nisam kod ~e] 108. Ljudevit Gaj 113. c) makovog/makova. d) iglama 100. c). 117.b) 124. 2. b) da se predstava izvodi prvi put 106. 2. b) toplinski 103. b) kajkavskim narječjem. Pjesma je napisana čakavskim narječjem. c) Dobra večer!. 4. romski 121. b) ep Judita 129 . a) biciklist 107. Dragutin Tadijanović – Visoka žuta žita Vladimir Vidrić – Pejzaž Dobriša Cesarić – Balada iz predgrađa Petar Preradović – Jezik roda moga Josip Pupačić – Tri moja brata Tomislav – Vladimir Nazor Notturno – A. c). b) krumpir. prvi hrvatski Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. c) ruke. mađarski. 119. glagoljica 111. razred. 122.. 115. a) 101. b) razgovornom značenju 110. 1. b). 2. odlika. rusinski. b). Pjesma je napisana kajkavskim narječjem.98. 116. . a) Bašćanska ploča je pisana glagoljicom. c) graditelj. d). 3.c). a) Hoćeš li doći?. a) pismo. 125. c) Još nisam vidjela bistriju rijeku. b) Oko (za) oko. 4. osobina (jedna riječ) 105. razg. c) Bartol Kašić 114. c) čakavskim narječjem 118. 112. Matoš Plavi san – Dragutin Tadijanović c) Faust Vrančić objavio je 1595. b. 1. . list 109. a) iza. Pjesma je napisana čakavskim narječjem. a) štokavskim narječjem.a).d). 2 . b) krivu. Voćka poslije kiše – Dobriša Cesarić 123. prostor stalnog boravljenja. 3. . a) 99. d) rajčica 120. obilježje. 2. 1.e). d). b) Netko te čeka. 5.

136. a) pripovijedanje. c) jesen. 138. b) pripovijedanje 140. c) opisivanje 142. ustaljeni početci i završetci. U djelima se koriste stalni epiteti. c) balada 132. Mlačna noć. 127. cvrči cvrčak) 144. jesenje 143. Lupa. a) lirskom književnom rodu 134. T T T T N N N N b) Po nacionalnoj pripadnosti književnost može biti hrvatska. a) Od osam slogova. gruva. kasan. e) monolog 141. moderna i suvremena. Izrasli smo sami kao biljke. 145. b) Umjetnička (književnost) c) Umjetnička (književnost) d) Usmena (književnost) 129. Život 148. b) Osmerac. na ravnici (sat hoda od Save. talijanska… d) Po vremenu nastanka književnost može biti klasična. 137. 139. 128. c) opis. a) Po podrijetlu književnost može biti narodna i umjetnička. 135. b) dijalog. U djelima je izražena snažna potreba pojedinca za iskazivanjem vlastitih stavova. b) pripovijetka. (Prvi) susret s teletom 149.126. b) epskom rodu 133. uz nekadašnji han) b) Vrijeme radnje: ljeto (je bilo) 130 . grmi. u selu lavež. a) Mjesto radnje: ravnica. a) epika. b) epskom rodu 131. cvrči (. a) pripovijedanje (naracija) b) opisivanje (deskripcija) c) dijalog d) monolog e) opisivanje (deskripcija) b) Takav stih nazivamo deseterac. 146. Ljubav cvijeća – miris jak i strasan. Poput raženog kruha. a) usmenoj književnosti 130. a) Od deset slogova. d) šuma. Djelo stvara neimenovani pojedinac. jauču. b) elegija. a) Usmena (književnost) Djelo nije podložno promjeni i uvijek se prenosi u istom obliku. a) ep. e) (listovi) Ole i Trufa 147. tresu. d) dijalog. sjajne.

2) 158. srce mi jače zakuca. cup – cup. f) jednoznačnost riječi 155. 1. b) . a mnogi gradovi u Hrvatskoj imaju ulice s nazivom Ulica Ante Kovačića. a) Otkad sam zaljubljen. d) 1. južnih krajeva 160. Poskočio je od sreće cup cup i uzviknuo: “Ajme meni!” Jedinošto mu je tada trebalo bila je baš ta klik – klak stvarčica. jedino što KORAK – KORAČATI. c) zabrinut je 162. slično. b) 2. d) prikaz 153. 2. b) 1. d) tumačenje. ulice i trgovi nose njihova imena. Tako se u Zagrebu jedna škola zove Osnovna škola Mate Lovraka. c) kakvog čovjeka nazivamo medvjedom 159. umanjujući na taj način ozbiljnost nasilnog čina koji su ova djeca u stanju učiniti.150. potežak. Književnici Mato Lovrak i Ante Kovačić zadužili su hrvatski narod te mnoge kulturne 169. II. Od nikoga nije očekivao tako velik dar i krozanj prođoše trnci veselja. b) P. a) . e) 2 166. a) objektivnost.1). a) Tekst je pravopisno. koji sam 172. a) G. živahnošću i 163. N. administrativnom b) Čim pogledam Ivu. b) sažetost. a) 1. 131 . PISATI – PREPISIVATI. b) Budi aktivan. 151. razgovaraj s prijateljima. PRIZNATI – PRIZNANJE. b) da je cvrčak boje slične kori drveta 161. d) točnost. c) 2. e) 1. ustanove. OSMIJEH – SMIJEŠITI SE 171. d) 1. odoka. c) divi se guskama 164. f) 2 167. b) Tekst je objektivan. c) G. a) govornom jeziku 168. a) 1. ni od koga. c) 1. d) prikaz 154. d) P 165. Nasilno ponašanje učenika ove skupine odrasli najčešće nazivaju nestašlucima. c) da naranče potječu iz toplih. DODATI – DODAVATI.3). N 170. gramatički i jezično usklađen s normom standardnoga jezika. b) iz bliže. LOVAC – ULOVLJEN. N. c) . I. e) Tekst je jasan. f) logičnost 156. kroza nj. a) Na ime mojega prijatelja stigao je dugoočekivani paket izbliže okolice Zagreba. b) rasprava 152. T. odmjerio od oka i procijenio da je po težak. sve je ljepše. T. 157. kratak i uljudan.

breza. jer je već bio malaksao od gladi i lutanja. 187. c). d) svakakav 179. jednostavna proširena zavisno složena rečenični niz jednostavna neproširena nezavisno složena tražiti posao. PROHODATI 175. a) darovan. bez oca i majke. a). Dječak pristane ne misleći mnogo. riječi nastale od jedne riječi riječi nastale od dviju riječi Markov zrakoplov b) ali. c) preskakivah 181. NOKAT. b) namjerna rečenica 188. PREPOZNATI. b). b) čitaš. baš .usklici stolica putopis 185. c) Došao je jučer. b) 176. Prepušten samome sebi. 1. s. nego. ostat će tijekom dana. sutra odlazi. pođe u svijet 132 . c). c) prefiksacija 186. 3. ah.čestice 182. b) izvođenje/sufiksacija. noć. 6. oko. zrakoplov. majka razred. često mislima odlutam k njoj. PRIJEDLOZI umjesto ispred PRILOZI sporo odnekud VEZNICI i što ČESTICE li baš USKLICI o još 180. 4. NAGLASAK. 1. c) 183. kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni `` mati. c) lijepa. da. b) Dok učim. nigdje nije mogao naći posla. d) Pjevala sam. a) slaganje. ej.veznici c) oh. a) trava. a) Moji se prijatelji raduju sa mnom. b) naše. jezik ˆ dugouzlazni ´ sunce. uh . oblaci.173. aha. 4. 2. a). a) neka. ruka 174. kišobran. SMIJEH. Iako je obišao preko deset sela. niti . orasi. grijesi. Tek se u desetom zaseoku prohtje nekom bogatašu. GOVOR. d) nepostojano a 178. junaci. te. li. 5. d). kiša ` magla. sibilarizacija 177. Živio davno neki siromašan dječak. e) Kupi alat ili ostavi zanat. da unajmi pastira i svojim pčelama. krasopis 184. pa. 2. koji je imao posebna pastira i za goveda i za ovce i za svinje. 3. i. osmijesi. zar. a). c).

b) J. predikat: je otišla prodavati 191.perfekt b) budem završio – futur II. c) Dječaci gledaše kroz prozor. Značenje padeža vršitelj radnje mjesto namjena pripadnost Značenje padeža mjesto mjesto namjena predmet 197. b) društvo. e) N 190. c) Z. c) Bijaše – imperfekt. Nogometaš će biti sretan kad bude zabio pobjednički gol. – glagolska imenica 192. e) Mama mu je ispekla veliku. Padež genitiv lokativ instrumental akuzativ Značenje građa mjesto sredstvo predmet radnje 199. Vrata škole su ispisana imenima. imađaše – imperfekt d) zamirisaše – aorist Primjer Priča je sastavljena od neobičnih riječi. Sreća je skrivena u malim stvarima. 200. a stari prozori su 194. b) Ivina baka Manda priča najljepše priče.. a) nisam bila rodila – pluskvamperfekt. Vježbanje je zdravo. d) Z. Riječ / sintagma otac u dvor caru svoje kćeri Padež nominativ u + akuzativ dativ genitiv izlijepljeni šarenim cvjetićima. Iz učionice neću vidjeti zalazak sunca. sir. na zidovima hodnika su dječji crteži. Riječ / sintagma gradom u kino svojoj prijateljici knjigu Padež instrumental akuzativ dativ akuzativ 198.189. e) sredstvo 195. d) Ribari love ribu velikom mrežom. Putujem vlakom u obližnji grad. a) Moj djed Ivo voli pecati. čokoladnu tortu. d) mjesto. bit ću – futur I. subjekt: Marta atribut: moja apozicija: susjeda priložna oznaka vremena: jutros priložna oznaka mjesta: na tržnicu objekti: jaja. sam poživjela . apozicija atribut priložna oznaka mjesta priložna oznaka sredstva neizravni objekt i izravni objekt 196. vrhnje 193. c) namjena. 133 . a) Z. a) djelomičnost. c) U Jadranskome moru nema morskih pasa.

3. grupu svirača 213. b) objaviti 209. Dinko Šimunović Romeo i Giulietta. Janko je išao zakrpanih koljena. a) Smrt Smail-age Čengića. 1.201. 2. a) počinje. – Sijeda kosa je ove sezone u modi. b) Nosi leoparda oko vrata. a) pomoći. – Prvu violinu dobio sam od svojih roditelja. c) topao proljetni vjetar 211. uvijek sam gledao da prva violina bude upečatljiva. c) prikazuje tuđe zasluge kao svoje 208. c) plivamo 202. Dinko Šimunović Novela od Stanca. d) bježi. a) Čitam Krležu. d) brbljava. 3) -b 216. Naziv djela i ime pisca Alkar. Prvi svjetski rat: Bitka kod Bistrice Lesne Drugi svjetski rat: Dnevnik Ane Frank. b) On je već sijede kose. – e). previše govori 210. – Posudi mi Andrića. b) – 3. 5. kosila (se). d) Kada sam osnovao svoj kvartet. 2. e) pogibaju Naziv djela i ime pisca Srna. e) Prvo pero hrvatskog krimića vodi nas u još jednu napetu i neizvjesnu avanturu. a) – 2). – Povremeno pročitam neko Krležino djelo. – b) 207. b) ne daje. Marin Držić Moj dom. c) – 1) 217. 205. b) govorasmo. 219. c) Posudi mi neko Andrićevo djelo. c) neobuzdanom 214. – c). Ustanak protiv feudalnih gospodara: Seljačka buna 215. c) Kad je bio mali. 4. 1) -c. – a). skupinu. Silvije Strahimir Kranjčević Književni rod epika drama lirika Književna vrsta pripovijetka komedija rodoljubna pesma 218. d) mali čamac na vesla 212. b) Noćnik II. William Shakespeare Hrvatska. 1. I. c) naređuje. 203. a) Dat ću ti svoj mobitel pa me nazovi. b) vojnu glazbu. Jama b) Susjedi su kupili novi Sonny. 204. Drago Ivanišević Književni rod epika drama lirika 134 Književna vrsta pripovijetka tragedija domoljubna pjesma . 206. 2) -a. – d).

c) putopisa 225. a) dva sata (ili 2). c) opisivanje 237.220. d) Azorski otoci 245. rođena je u Ogulinu 1834. slatka. a) P. Dvaput je predložena za Nobelovu nagradu. 1. a) kontrast 231. crna. a) tjelesne karakteristike 234. b) psihološkom karakterizacijom 233. zagađivanje ili zagađivači. unutarnji monolog. 4) P 240. 1) P. 2. 3. 1. pripovijedanje 235. Ivana Brlić Mažuranić. b) sto trideset i sedam (ili 137) 250. zvali su je hrvatski Andersen. c) A. seoskog 230. c) autor 2 je zabrinutiji od autora 1 241. opisivanje. b) f 249. godine. a) A. d) A 238. 135 su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. dijalog. f) ljubomoran 232. b) A. d) autobiografije 227. najpoznatija hrvatska književnica. b) književnoumjetničkom 226. Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. b) Autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2 242. Australija (redoslijed navođenja nije važan) 244. a) znanstvenom. monolog. raskrvavljena. ali 246. 3) A. 3. . a) dž. Balada 223. pripovijedanje 236. c) lirsko-epska. a) sklonosti mačaka u pogledu slatke hrane 247. a) l. 2. a) balada 221. smirenim. b) P. b) f 248. opisivanje. dijalog. c) P. Azori pripadaju Portugalu. trulim. 222. atmosfera. r. Asanaginica/ Hasanaginica. b) personifikacija 228. c) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i minerala 243. 2) A. a) nesretno zaljubljen. d) autobiografije 224. bolesnim. c) metafora 229. d) P 239. Prva je žena članica Akademije. č. Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem 2. d) zavidan. Najpoznatiji joj je roman Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića i zbirka bajki Priče iz davnine.

móć a) naglasak. ràzmišljati. NAD – NA – RAV – NO. gubljenje glasa. izvrsna – ispadanje/gubljenje glasova. pojas 265. RAZ – RIJE – ŠI – TI 258. b) stambeni. skršiti. Bosna i Hercegovina. b) nenaglašene. izmrviti. d) vi – dje – ti 257. jotacija 260. b) Nar/ci/si dok mi/ri/šu. Dođeš li ujutro. d) jednačenje suglasnika po 259. svijet nepažljiv neodlučan ne znam pjesme zvijezde snijeg ne volim nemoral neljudi ne bih riječ djeca vjetar lijepa 253. ruka. Sutra ne idem u školu jer do podne moram obaviti pregled kod liječnika. 136 . b) gubljenje suglasnika. krvav. brzo 255. ne ras/te bez ki/še. 264. I. a) sibilarizacija. b. nepostojano a zvučnosti kratkosilazni `` kratkouzlazni ` dugosilazni ˆ dugouzlazni ´ slikarica govor kišovit govoriti pamtiti zlato primjećivati razmišljati 263. Slavonski Brod. teška – jednačenje 262. po zvučnosti i nepostojano a. palatalizacija. oružje. c) Ja/bla/no/ve kroš/nje dok se nji/šu. glazba – jednačenje po zvučnosti jednačenje d) pisama. zo/vu ki/šu. a) pečem. c) naglasnice. 256. c) Sveti Petar u Šumi. PO – TR – BUŠ – KE. c) tvrđi. srce. zvučno 261. c) palatalizacija. II. ne mislim 252. III. odvest ću te do grada. c) pr – ste – no – vi.251. jednačenje po zvučnosti. Veselim se tvom dolasku. kazališna – ispadanje/gubljenje glasova. vrvjeti. CI – KO – RI – JA. crkva. 60 šest + deset/ šesd – deset/ šesdeset/šezdeset. d) nenaglasnice e) 1) prednaglasnice. 2) iza II. I. tra/že ki/šu. a) Sve što na sun/cu di/še. Europa 254. a. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.

c) namjena. jer ćemo zakasniti. je volio perfekt d) Propadosmo u zemlju od srama. c) 2 276. mogao je dobiti sunčanicu. b) 3. c) 2) otac i sin 286. Dinko Šimunović. a) 1. osoba jednine 3. a) Požurimo. a) Alkar. budem zaljubila povjerit ću futur II. ne pozovem prezent otići će futur I. c) 1. nereligijsku glazbu 278. a) Požurio sam se da što prije dogotovim posao.266. d) 3 272. 279. Breza. povjerit ću se najboljoj prijateljici. a) Iva je pomislila 267. osoba jednine 1. otići će. b) pogodbena. c) Patuljak nije isprva htio ići u krađu. futur I. ne bi se toliko nadao. osoba jednine 1. osoba jednine 275. e) sredstvo 271. . propadosmo aorist c) Vlastelin je poručio upravitelju da ga dočeka u kolibi. osoba jednine 3. b) prirodno stanište na kojem love lavovi 280. b) 1) pripovijetka. b) da je došao Luka c) jer je čula glas d) koji je sličan njegovu glavna objektna uzročna atributna 269. b) Ukoliko ju ne pozovem u park. c) ideološku granicu 282. b) društvo. d) Da je to znao. 277. а) subjektna. a) Kad se budem zaljubila. d) mjesto. a) označava nešto što se dogodilo iznenada 283. a) 2. osoba jednine 1. Grozomorno znači nešto iznimno strašno /opasno/ vrlo neugodno. 274. a) oslovljavanje. d) usklađeno 285. c) raspukline u tlu 281. c) dopusna 268. c) načinska 270. U planinama još nema snijega. c) narodnu. genitiv – izostanak nečega 273. c) Ivan je nekoć volio Anu. Slavko Kolar 137 Strmoglavo znači vrlo strmo/ s velikim i opasnim nagibom/ opasno (brzo)/ naglo. a) uzročna. Spavajući na suncu. b) objektna. akuzativ – predmet radnje Plivam k brodu usidrenom u luci. bojeći se kazne. dativ – cilj kretanja 1. b) 4. c) označava razorni utjecaj protoka vremena 284.

obično. a) pripovijedanje radnje.“ c) „Ona je opet. b) ritmičnost. obično. Prihvatljivi odgovori s argumentima: Pjesma Mjesečina nije pejsažna pjesma o ljepoti prirode. Književni rod navedenoga teksta je lirika. 1. d) lirski subjekt je žena 293. a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta 295. Strofa je katrena (četverostih). b) naglašavanja dječakova uzbuđenja zbog onoga što će uslijediti 298. 2. a ne osam. i nema. jadno. prolaznosti i smrti: „Oh. jadno. tako da nije sretan s nekom drugom ženom: „Tuga me je. d) deseterac 302. slavenska antiteza 297. kakve li smo krhke igračke U krvničkim jakim rukama!“ Pjesnik je ostao sam i tužan nakon gubitka voljene žene s kojom je nekoć bio sretan. 303. čudesna raskoš. (obasjana suncem. zauvijek. Naslov: Divlji konj Ime autora: Dobriša Cesarić Književni rod: lirika Književna vrsta: socijalna pjesma/balada Ime autora: Božidar Prosenjak Književni rod: epika Književna vrsta: roman 289. prirodnih pojava i odnosa čovjeka naspram prirode. 291. nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije.287. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira Stih je dvanaesterac. a književna vrsta lirska pjesma (pjesma). malo drvo. a) mala voćka. b) nema lirskog subjekta 294. kao prvo. malo drvo) b) „Puna je kapi pa ih njiše. nego tužan i sumoran: „Mjesečina večeras meni šapuće Da tebe nema. b) katrena. c) pisana je u prozi. d) stih 290. Naslov: Balada iz predgrađa 288. i ja sam posve sam. 138 . nego misaona pjesma o ljubavi. b) očigledna je razlika između autora i lirskog subjekta.“ Ugođaj pjesme nije opuštajući niti optimističan. Stihovi koji se javljaju u ulomku pjesme su: peterac i šesterac.“ d) lirski subjekt je muškarac 296.“ Pjesma ima šest nejednako dugih strofa. c) metaforičnost. 301. personifikacija 299. d) radnja je nestvarna 292. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu. katrena (četverostih) 300.

Mogući odgovori: . Patina vijeka kamena. (Riječ je) o Badnjaku (ili odlasku na ponoćku/polnoćku) .Šimić u pjesmi govori o načinu na koji pjesnici doživljavaju svijet. a ne kako svijet doživljava pjesnike. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu.Stih je slobodan jer stihovi nisu vezani rimom. a nije negdje daleko. njegova sreća proizlazi iz osjećaja zajedništva s prirodom i drugim čovjekom (ženom). „i gledam more gdje se k meni penje i slušam more dobrojutro veli“ . „sjedimo skupa na žalu vrh brijega“ i smijemo se smijemo se moru“ . Pjesnik je neopterećen. . jezerine.U pjesmi More lirski se subjekt stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog prostranstva koje u njemu izaziva sreću.Stih nije vezan.Izostavljanje interpunkcijskih znakova može se povezati s činjenicom da pjesnik nema nikakvih pravila i ograničenja koja bi sputavala njegovu stvaralačku imaginaciju i njeno izražavanje u pjesmama. nego slobodan jer nema rime. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije. “Oni idu zemljom i njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari” . zadovoljstvo i zanesenost. 306.Oni gledaju i osluškuju ono što ostali ljudi ne zamjećuju.Pjesnik se nalazi uz more i čuje njegov šum. a ne da ga to sputava.Pjesnik nije usamljen. Mogući odgovori: . a ne tugu.304. doci. a smijeh je izraz njegove istinske životne radosti i uživanja u životu. ponornice 307. doline. jezera. 139 308. jame. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije. Onaj tihi. pod starim krovovima historijskog lica. 305. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu. ponori. “…njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari” “Naslonivši uho na ćutanje što ih okružuje i muči” . Grič. „i smijemo se smijemo se moru“ .

c) smatra da području predstoje ekološki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s održivim 321. ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i 320. a) glagolski prilog prošli. Izabrane pjesme Jama. Vinkovci 2008. Zagreb 313. Bibliografski podatci: Robert Mlinarec – Ratko Bjelčić – Vladimir Bakarić: Moji grafiti. jednostavan isječak istinskog svijeta odjednom kao da se zamrznuo na 314. b) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmu 310. 1997. i izgleda. a Pluton već ima status planeta. Bibliografski podatci: Ivan Goran Kovačić. 323. spavati po predmetu radnje po vidu . 317. spavati odjenuti se. hrvatska ogranak Vinkovci (Ogranak Matice hrvatske Vinkovci). Kao nekom čarolijom. a) „Versailles je tako velik da nikakva fotografija ne može dati stvarnu sliku njegove veličine oslikanoj ploči. pa takav status treba 319. Matica 312. Čitava je priča ispričana divnom jednostavnošću i jasnoćom. c) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti je li UB313 planet ili planetoid 318. podići crvenjeti se. a) objektivan 316. imati i UB313. b) perfekt 322. urnama i kipovima te terasama i jezerima. crvjeneti se odjenuti se. Naime. Čak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. Sam park sa svojim alejama oblikovanog drveća. podići spavati crvenjeti se podići hodati. hodati. c) kazalo 311. toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. UB313 je nebesko tijelo veće od Plutona. međutim – međutim – ČESTICA razvojem. 315. hodati. puno – puno – PRILOG na – na – PRIJEDLOG te – taj – ZAMJENICA koje – koji – ZAMJENICA mi – ja – ZAMJENICA starijega – star – PRIDJEV brata – brat – IMENICA je bila ispisana – ispisati – GLAGOL ali – ali – VEZNIK Glagoli po značenju radnja stanje zbivanje prijelazni neprijelazni povratni svršeni nesvršeni 140 odjenuti se. proteže se miljama naokolo.309. Matica hrvatska.

a onda neki teški predmet potmulo pljusne na pod. slutnje. pomisli Beata. Kao da se netko potiho šulja.324. c) želi sinovljevu pomoć na njivi 326. sumnje koje nas tjeraju da promislimo je li put koji smo odabrali 328. Beata kresne kremenom.. Preuzvišeni. napregne sluh i sva se utisne u zid. a) zanosno 327. Nešto šušne na prozoru. b) u obliku intimne ispovijedi pravi 141 .. Što to znači? 325. c) nepoznanice. pripali svjetiljku i prigušeno krikne: Preuzvišeni? Ali.

.

HJ. 1. 1.8.1. prepoznaje i rabi odgovarajuće jezične oblike (formalni ili neformalni) vlada osnovnim žanrovima pisane komunikacije: sastavlja pismo. 1.7.6. HJ. predgovor.3. uzrok – posljedica i sl.. glavno od sporednog povezuje informacije i ideje iznesene u tekstu.3.) i izvodi zaključke zasnovane na jednostavnijem tekstu čita jednostavne nelinearne elemente teksta: legende. 1. poglavlje. HJ. prepoznaje navod.3.2. prigodi i sl.Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na završnom ispitu Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na osnovnoj razini: I.1. određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnim primjerima HJ.2.1. HJ.3. 1.1. primjenjuje književnojezična pravila vezana uz oblike riječi HJ. popunjava različite obrasce i formulare s kojima se susreće u školi i svakodnevnom životu primjenjuje pravopisna pravila (iz svih područja) u jednostavnim primjerima U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica: HJ. 1. 1. pripovijedanje.5. opisivanje.7.4. gramatički točnu rečenicu svoj jezik prilagođava mediju izražavanja (govoru i pismu).10. II. razlikuje osnovne vrste nezavisnih rečenica HJ.3.8. 1. GRAMATIKA.2. podnaslov. primjenjuje književnojezična pravila vezana uz glasovne promjene HJ. dijeli riječ na slogove u jednostavnijim primjerima.3.1. argumentaciju. 1. temi. 1. HJ. razlikuje jednostavne riječi od složenica. 1. 1. sadržaj.5. sredstvo – cilj.1. 1. 1. tvori riječ prema zadanom značenju na temelju postojećih tvorbenih modela HJ. 1.3. HJ. može odrediti svrhu teksta: izlaganje. pravilno rabi glagolske oblike (osim imperfekta) HJ. propagandu prepoznaje različite funkcionalne stilove na jednostavnim primjerima razlikuje osnovne dijelove teksta i knjige (naslov.3. 1. prepoznaje sintaktičke jedinice (riječ. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG razumije pročitani tekst razlikuje umjetnički i neumjetnički tekst. zna osobine i vrste glasova.1. ulomak. HJ. prepoznaje korijen riječi. tablice. 1.3.1. 1. LEKSIK. PISMENO IZRAŽAVANJE zna i rabi latinično pismo sastavlja razumljivu. uočava jasno iskazane odnose (vremenski slijed. 1. 1. rečenicu) HJ. III.3. HJ.2. služi se sadržajem kako bi pronašao određeni dio teksta pronalazi i izdvaja osnovne informacije iz teksta prema zadanim kriterijima razlikuje u tekstu važno od nevažnog. sintagmu.3.2. 1. nadnaslov. pogovor).2.1. zna osnovne gramatičke kategorije promjenjivih riječi. pravilno rabi padeže u rečenici i sintagmi HJ.4.5.6. HJ. dijagrame i grafikone U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica: HJ.3. RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA U potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica: HJ. osnovni tekst.2. prepoznaje administrativni jezik kao nepoželjan način izražavanja 143 .11.9. HJ.8. HJ.6. 1. 1. prepoznaje vrste riječi. određuje rečenične i sintagmatske dijelove u školskim (jednostavnim) primjerima HJ.1.1.

U potpodručju LEKSIK učenik/učenica: HJ. homonimiju..12.3. 1.17.. 1. HJ. epiku i dramu prepoznaje vrste stiha (osmerac. 144 .18. razreda) s autorima djela razlikuje usmenu od umjetničke književnosti razlikuje osnovne književne rodove: liriku. 1. određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju njihova sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (jednostavni primjeri) HJ.3 15. fabulu. opisivanje. razlikuje narječja hrvatskoga jezika i može ih prepoznati u tekstu HJ. 1. prepoznaje različita značenja višeznačnih riječi koje se rabe u kontekstu svakodnevne komunikacije (u kući. 1. HJ.4.4.3. 1.3.4. HJ. dijalog i monolog prepoznaje postojanje stilskih sredstava u književnoumjetničkom tekstu (epitet.3. do 8. 1. 1. KNJIŽEVNOST povezuje naslove pročitanih književnih djela (predviđenih programima od 5. metaforu kao leksički mehanizam HJ. likove.16. 1.4.19. osobi.). temu.13. vrijeme i mjesto radnje.) HJ. usporedba.2. 1.3.14. poznaje osnovne leksičke pojave: jednoznačnost i višeznačnost riječi.3. 1. lektiri i sl. i 3.1.4. zna osnovne podatke o razvoju hrvatskoga književnoga jezika HJ. deseterac) prepoznaje različite načine pripovijedanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje u 1. HJ. prepoznaje razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika te zna osnovne podatke o jezicima drugih nacionalnih manjina IV. antonimiju.4.4.) HJ.5. školi i sl. HJ.4.6.3. 1. 1. HJ. priručnicima i enciklopedijama U potpodručju RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA učenik/učenica: HJ. školi i sl. osnovne leksičke odnose: sinonimiju.7.3. U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica: HJ. kao i onih koji se često javljaju u školskim tekstovima (u udžbenicima. 1. razumije značenje riječi i frazeologizama koji se rabe u svakodnevnoj komunikaciji (u kući. onomatopeja) uočava važne elemente književnoumjetničkog teksta: motiv.1. služi se rječnicima.

3.3.1. 2.1.4.3.2.3. 2. 2. 2.1. 2.. RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA određuje mjesto naglaska u riječi. HJ. 2.1. 2. lektiri i sl.2.3. i pravilno ih rabi HJ. HJ. HJ.9.2. objektivnost od pristranosti i propagande na jednostavnim primjerima prepoznaje stav autora u neumjetničkom tekstu i razlikuje ga od drukčijih stavova iznesenih u takvom tekstu U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica: HJ.3.3. 2. PISMENO IZRAŽAVANJE zna osnovne osobine govornog i pisanog jezika poznaje i primjenjuje pravopisna pravila u većini slučajeva U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica: HJ. HJ.) prepoznaje i izdvaja jezična sredstva karakteristična za različite funkcionalne stilove razlikuje sve dijelove teksta i knjige.8.5.2.7.7. kao i literarnim i medijskim tekstovima namijenjenim mladima. II.5. 2. HJ.10.4.Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na srednjoj razini: I. poznaje metonimiju kao leksički mehanizam HJ.3.3.3. III. 2. uključujući kazalo.11. 2. zna osnovna pravila naglašavanja prepoznaje glasovne promjene poznaje vrste riječi poznaje osnovne načine tvorbe riječi razlikuje rečenice prema sastavu prepoznaje i imenuje rečenične dijelove zna odrediti značenje padeža u rečenici prepoznaje glagolska vremena i načine U potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica: HJ. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG prepoznaje neumjetničke tekstove (izlaganje. 2. pojmovnik i bibliografiju i može se njima koristiti pronalazi. 2. 2. 2. HJ. 2.6. izdvaja i uspoređuje informacije iz dvaju kraćih tekstova ili više njih (prema zadanim kriterijima) razlikuje činjenicu od komentara. HJ.5.1. LEKSIK.). 2. HJ.4. HJ.1. reklama. razumije značenje riječi i frazeologizama koji se javljaju u školskim tekstovima (u udžbenicima. 2. HJ. HJ.3.3. rasprava.16. U potpodručju LEKSIK učenik/učenica: HJ. određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju njihovog sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (složeniji primjeri) 145 .. 2. GRAMATIKA.3. HJ. HJ.

4. karakterističnih situacija razlikuje lirsko . HJ. vrstom i likovima iz djela. hiperbola. dijalog uočava razliku između prepričavanja i analize djela U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica: HJ.IV. metafora.7.popularne tekstove prepoznaje i razlikuje određena (zadana) stilska sredstva u književnoumjetničkom tekstu (personifikacija. 2.3. sociološke. prepoznaje rod i vrstu književnoumjetničkog djela na temelju ulomka.5.znanstvene vrste: biografiju. 2.4. HJ. autobiografiju.4. ideje.4. monolog/unutarnji monolog. HJ. formu.4. 2. etičke) i njihovu međusobnu povezanost razlikuje oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje.4.epske vrste (baladu. HJ. 2. HJ. likova. 2. 2. KNJIŽEVNOST povezuje djelo iz obvezne lektire s vremenom u kojem je nastalo i s vremenom koje se uzima kao okvir pripovijedanja povezuje naslov lektirnog djela s rodom. 2.4.8.2. kompoziciju.4. gradacija. 2. karakteristike lika (psihološke. HJ. opisivanje. 146 . poemu) razlikuje književno . HJ.1. kontrast) određuje motive. dnevnik i putopis te znanstveno .4.6.

3. 3.8.7. HJ. 3. HJ. KNJIŽEVNOST navodi naslov djela.4.3. III.3. HJ. izdvaja i uspoređuje informacije iz dvaju tekstova složenije strukture ili iz više njih (prema zadanim kriterijima) izdvaja ključne riječi i sažima tekst izdvaja iz teksta stavove (argumente) koji idu u prilog nekoj tvrdnji ili protiv nje. HJ.3.3. HJ. 3.1. 3. rod i vrstu na temelju ulomka. LEKSIK. autora.3.3. zna odrediti značenje nepoznatih riječi i izraza na osnovi njihovoga sastava.1. 3. 3.4. 3. 3.7.5.4. objasniti i imenovati) prepoznaje i primjenjuje pravila naglašavanja poznaje i razlikuje sve vrste riječi prepoznaje i razlikuje sve vrste jednostavnih i složenih rečenica zna odrediti značenje padeža u rečenici prepoznaje sva glagolska vremena i načine U potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica: HJ.5.4.2. 3.1.4. 3. HJ. HJ. HJ. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOGA pronalazi. PISMENO IZRAŽAVANJE zna pravopisna pravila i uvijek ih primjenjuje U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica: HJ.3.3. II. GRAMATIKA. HJ. 3. dijagrame i grafikone U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica: HJ. 3. 3.Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na naprednoj razini: I. HJ.3.3. HJ. konteksta u kojem su uporabljeni ili na temelju njihova podrijetla razumije značenje riječi i frazeologizama u znanstveno-popularnim tekstovima koji su namijenjeni mladima i pravilno ih rabi IV.1.2. 3. 3.4.1. HJ.4.9. HJ.3.3. likova i karakterističnih tema i motiva izdvaja osnovne odlike književnih rodova i vrsta u konkretnom tekstu razlikuje autora djela od lirskog subjekta i pripovjedača u djelu pronalazi i imenuje stilska sredstva. 3. HJ. . HJ.2. HJ. U potpodručju LEKSIK učenik/učenica: HJ.8.4. tablice. HJ.5.2.6.4. 3.4. 3.6. 3.4. 3.1. RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA dijeli riječi na slogove u složenijim primjerima poznaje glasovne promjene (može ih prepoznati. izvodi zaključke zasnovane na složenijem tekstu čita i tumači složenije nelinearne elemente teksta: višestruke legende. određuje ulogu stilskih sredstava u tekstu određuje i imenuje vrstu stiha i strofe tumači različite elemente književnoumjetničkog djela pozivajući se na samo djelo izražava svoj stav o konkretnom djelu i argumentirano ga obrazlaže povezuje književnoumjetničke tekstove s drugim tekstovima koji se obrađuju na nastavi 147 U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica: HJ. 3.1.

ceo.gov.Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Fabrisova 10.rs www. 11000 Beograd Telefon: 011/ 206 70 00 Faks: 011/ 206 70 09 E-mail: office@ceo.edu.rs Dizajn Miroslav Jovanović Prijelom Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful