P. 1
Zbirka_hrvatski_jezik

Zbirka_hrvatski_jezik

|Views: 935|Likes:

More info:

Published by: Amila Mulahalilović on Mar 26, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/02/2013

pdf

text

original

Republika Srbija

MINISTARSTVO PROSVETE
ZAVOD ZA VREDNOVANJE KVALITETA OBRAZOVANJA I VASPITANJA PEDAGOŠKI ZAVOD VOJVODINE

ZBIRKA ZADATAKA IZ

HRVATSKOGA JEZIKA
ZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA ŠKOLSKU 2010./2011. GODINU

аЕ о е А

Republika Srbija MINISTARSTVO PROSVETE
ZAVOD ZA VREDNOVANJE KVALITETA OBRAZOVANJA I VASPITANJA PEDAGOŠKI ZAVOD VOJVODINE

HRVATSKOGA JEZIKA
ZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA ŠKOLSKU 2010./2011. GODINU Autorica Biljana Horvat, OŠ „Ivan Milutinović“, Subotica

ZBIRKA ZADATAKA IZ

Beograd, 2011.

ZBIRKA ZADATAKA IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA ZAVRŠNI ISPIT U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU ZA ŠKOLSKU 2010./2011. GODINU Izdavač Ministarstvo prosvete Republike Srbije Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Pedagoški zavod Vojvodine Za izdavača dr. Žarko Obradović, ministar prosvjete mr. Dragan Banićević, ravnatelj Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Lenka Erdelj, ravnateljica Pedagoškog zavoda Vojvodine Lektura i korektura Željka Zelić

Izrada zbirke zadataka financirana je iz proračuna Republike Srbije, kroz Projekt 2601-08 IPA 2008 Podrška osiguranju kvalitete završnih ispita na nacionalnoj razini u osnovnom i srednjem obrazovanju.

srednjoj i naprednoj. U posljednjem dijelu zbirke zadataka nalaze se rješenja zadataka. Svaki zadatak na testu donosi najviše jedan bod na završnom ispitu. Testovi koje ćete rješavati na završnom ispitu sadržavaju zadatke kojima se ispituje ostvarenost obrazovnih standarda na sve tri razine: osnovnoj. U okviru svake razine.Dragi učenici. na osnovnu. zadatci su razvrstani u sljedeća područja: Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog. Želim Vam uspješan rad! Autorica . Kako biste se pripremili i za ovaj dio testa. Pred vama je Zbirka zadataka iz hrvatskoga jezika. Pismeno izražavanje. osim zadataka iz zbirke. Gramatika. Zbirka je namijenjena vježbanju i pripremanju za polaganje završnoga ispita. razvoj književnoga jezika i Književnost. potpuno isti ili djelomično izmijenjeni. U zbirci se nalaze zadatci koji će biti na završnom ispitu. srednju i naprednu razinu. kao i popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima iz zbirke. naći i novi zadatci. Na testu će se. leksik. drage učenice. prema složenosti zahtjeva. Zadatci u zbirci zadataka raspoređeni su. u zbirci su navedeni primjeri takvih zadataka.

.

leksik. razvoj književnoga jezika Književnost 7 21 26 35 SREDNJA RAZINA 53 53 61 63 70 84 89 90 95 NAPREDNA RAZINA 84 Primjeri za dio testa na završnom ispitu koji će sadržavati nove. leksik. razvoj književnoga jezika Književnost Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog Pismeno izražavanje Gramatika. razvoj književnoga jezika Književnost Vještina čitanja i razumijevanje pročitanoga Pismeno izražavanje Gramatika. leksik.Sadržaj OSNOVNA RAZINA 7 Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog Pismeno izražavanje Gramatika. neobjavljene zadatke Rješenja Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na završnom ispitu 111 123 143 .

.

Zamijetilo se da kadšto krtica ne ruje u proljeće svoje hodnike u nizinskim. evo skice. Potom pogledaj tri poznate slike ovog umjetnika i na crtu ispod slike o kojoj je riječ stavi znak +. Unose li pak u jesen u svoja skloništa mnogo strni ili slame. najavljuju dugu. biti hladna. jedino što tu boja čini sve i svojom jednostavnošću daje uzvišeniji stil stvarima. (Žitno polje s čempresima) _________ (Umjetnikova soba u Arlesu) _________ (Irisi) _________ 2. nego na strminama pokraj vode. pogled na sobu trebao bi odmarati mozak ili. Treba se ugrijati. Pozorno pročitaj ulomak iz pisma koje je slikar Vincent van Gogh uputio svome bratu i u kojem govori o jednoj svojoj slici. ona ovdje treba nagovijestiti počinak ili spavanje uopće. Pročitaj tekst i uradi zadatak.OSNOVNA RAZINA Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog 1. Krtice najavljuju dugu. i to na određenoj udaljenosti od nje. oštru i snježnu zimu tako što: a) skupljaju mnogo lišća b) skupljaju velike zalihe hrane c) skupljaju mnogo strni i slame d) skupljaju velike količine vode 7 . zima će naravno. Skupljaju li na jesen velike zalihe hrane. Krtice primaju i dugoročne vremenske signale. ravnim područjima. oštru i snježnu zimu. još bolje.. Ovoga puta to je samo moja spavaća soba. Zaokruži točan odgovor.. Jednom riječju. maštu“. Stječe se dojam kako krtica predosjeća kišno ljeto i podizanje razine vode te kao da zna koliko će se voda povisiti. „Palo mi je nešto novo na pamet i.

Kristofor Kolumbo doplovio je do: a) b) c) d) Kine Japana Španjolske Kariba 4. njegove karte (utemeljene na geografiji antičkih Grka i Biblije) bile su netočne. Njemu se pripisalo otkriće Amerike. Zaokruži točan odgovor. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavještava Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Nakon nekog vremena stablo umre i sruši se. Drvosječe se prikradu stablu u zoru i iznenada počnu vikati na nj iz sveg glasa. seljani ga obaraju vikom. Prema propozicijama o izlaganju. Pročitaj tekst i uradi zadatak. Na Solomonskim otocima u Južnom Pacifiku stanovnici jednog sela primjenjuju jedinstvenu tehniku sječe drva. Teorija glasi da vikanje ubija duh stabla i seljani tvrde da ta tehnika nikada nije zakazala. doplovio je do Kariba (vjerujući da je riječ o Japanu). Snimanje nije dopušteno. Pod pokroviteljstvom Španjolske. Umjesto do Kine. genoveški trgovac Kristofor Kolumbo otisnuo se u potragu za zapadnim putem do Kine. Pročitaj sljedeći tekst i zaokruži slovo ispred točnog odgovora: Bašćanska ploča tijekom jeseni izlaže se na prvom katu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Zaokruži točan odgovor. djelo će biti dostupno građanima deset dana.3. 8 . Ako je stablo preveliko da bi ga srušili sjekirom. Čine to trideset dana uzastopno. Na Solomonskim otocima seljani duh stabla ubijaju: a) sjekirom b) vikanjem c) zastrašivanjem d) prikradanjem 5. Pročitaj tekst i uradi zadatak. No.

U toj razmjernosti čovjek iščezava.. A okolo čega se kreće ono drugo Sunce s milijunima svojih planeta? . tako da se spomenuta izložba može razgledati svakoga dana (i ponedjeljkom!) od 11 do 20 sati. a ipak svjetlucalo nježnim bljeskom koji je strujao iz bijeloga snijega. čujem kako narav govori. Sa strahopoštovanjem virim u nebeske visine. a Zemlja s Mjesecom oko Sunca. Pročitaj sljedeći tekst i zaokruži slovo ispred točnog odgovora. te priliči onim divnim uresima starih gotskih hramova.Tu prestaje zvjezdoznanstvo. s cijelim svojim sustavom. praznog prostora i međuzvjezdane tvari.Što smo mi? Što je ovaj svijet? 9 . oko još većeg Sunca. Pretpostavlja se da je svemir star oko 15 milijardi godina i da je nastao u Velikom prasku. Sve je to u prigušenu svjetlu zimskoga dana tonulo u polutamnim sjenama. Svaka riječ mi se odziva u duši. pitajući se: Što sam ja? Što je čovjek samo prema ovomu svijetu? – A što je naša Zemlja prema svemiru?! . b) Gledajući nebo i trepet zvjezdica. Svemir se sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda). Zaokruži slovo ispred neumjetničkog teksta. Galaktike su organizirane u galaktička jata i superjata. kozmogonija i kozmologija. . Svaka grančica. ćutim kako narav diše. Mjesec se vrti oko Zemlje.6. Slušajući šum mora. .. baš kao u crkvi u predvečerje kad na tamnim zidovima dršće trag vječne luči. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavještava 7.. svaka svrž okićena je bijelim snijegom i čini se kao da je od mramora. Sunce – kažu neki zvjezdoznanci – kreće se. Pročitaj tekst i zaokruži slovo ispred točnog odgovora.. Grane znanosti koje proučavaju svemir jesu astronomija. Navedeni tekst: a) opisuje b) komentira c) definira d) obavještava 8. tu počinje vjera. Dio svemira koji čine Sunce i devet planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav. Zbog iznimnog interesa publike za izložbu ‘Vlaho Bukovac – hrvatski kozmopolit’ promijenjeno je radno vrijeme Galerije Klovićevi dvori. a) Svemir je čitav svijet što nas okružuje. .

Ako je tekst administrativni. daleke kamene planine jače se modrile vireći nepomično iza te niske i tanke maglice. prijavilo već 430 mladih volontera. te na ono koje ga priprema za aktivnog građanina u slobodnom društvu gdje se poštuju drugi i prirodni okoliš. a ako je znanstveni. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. a) Prijava za ovogodišnju sezonu ljetnih kampova kod nas i u svijetu počela je krajem ožujka i dosad se. a) Golemo Sinjsko polje na žarkom ljetnom suncu činilo se još veće jer modrušasta maglica sakrivaše očima udaljene bregove. Nesvršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena. bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. na crtu iza njega napiši A. ________ 10 . napiši Z. napiši P. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik. Država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Ako je tekst administrativni. ________ b) Članak 29. ________ c) Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku). Zabranjena je zloporaba monopolskog položaja određenog zakonom. kako doznajemo od organizatora u udruzi „Mladi istraživači Srbije“. psihičke i tjelesne sposobnosti. Sve je mirovalo u podnevnom žaru. Dijete ima pravo na obrazovanje usmjereno na njegove osobitosti i nadarenosti. Svršeni glagoli izriču radnju koja je u određenom vremenu već svršena bilo u cjelini bilo samo djelomično. Neki glagoli mogu biti dvovidni: svršeni i nesvršeni. a prijavljivanje je otvoreno do popune kampova. Ima još oko 1 700 slobodnih mjesta. na crtu iza njega napiši A. a ako je znanstveni Z. a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija. bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju. Činilo se da je cijela Krajina u raskošnu ljetnom snu ili kao da počiva nakon ljute borbe i izvršena junaštva. ako je publicistički. _______ 10. a daleke. zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. _______ c) Poduzetnička i tržišna sloboda temelj je gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.9. _______ b) Po vidu su glagoli svršeni i nesvršeni. ako je književnoumjetnički K.

crkveno pjevanje u zboru Ponuđeni tekst pripada: a) književnoumjetničkom stilu b) znanstvenom stilu c) razgovornom stilu d) administrativnom stilu 12.dobra prijateljica . i estetska. Navedeni tekst napisan je: a) novinarskim stilom b) znanstvenim stilom c) razgovornim stilom d) književnoumjetničkim stilom 11 .engleski jezik – vrlo dobro Osobine . ožujka 1994. ŠKOLA. jača volja. Mjesto rođenja: Subotica.odbojka . Republika Srbija Adresa i telefon: Cvjetna ulica 9.završen 6. ustanova za plansko i sustavno obrazovanje i odgajanje. U školi se učenicima širi spoznajna.njemački jezik – izvrsno . Pročitaj tekst i zaokruži točan odgovor. formira ličnost. ŽIVOTOPIS Ime i prezime: Ivana Janković Datum rođenja: 5. Radi svega toga u školama postoje društveno prihvaćeni nastavni planovi i programi koji obuhvaćaju obrazovna dobra i odgojne vrijednosti (→nastava). pjevam i plešem Hobi . i moralna sfera.završena osnovna škola u OŠ “Ivan Milutinović” u Subotici . razvija karakter. izgrađuje pogled na svijet.dobro sviram. oblikuju pozitivne osobine.: 024/123 456 Školovanje .dobra u timskome radu . tel. Pročitaj navedeni tekst i riješi zadatak. obogaćuje njihov emocionalni život. 24000 Subotica.11.dobro poznavanje rada na računalu . razred osnovne glazbene škole u Subotici (violina) Strani jezici .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . I u najtežim trenutcima nije gubio optimizam. . . . . . . . . . . . . . . . 195 197 197 198 199 199 200 207 208 209 211 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 227 228 229 231 232 235 238 a) Na kojim stranicama možeš čitati o priložnim oznakama? __________________ b) Navedi broj stranice na kojoj počinje tekst o složenim rečenicama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . JEDNOSTAVNA REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . Pred tobom je dio sadržaja jedne knjige. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . političar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rečenični niz. . . . . . državnik i književnik (nobelovac) NAJPOZNATIJI BRITANAC ILI IZMIŠLJENI (KNJIŽEVNI) LIK Prema nekim anketama Churchill je najslavniji Britanac. . . . . . REČENICA S NEIZREČENIM SUBJEKTOM. . . . . . . . . . . . . Churchill je podupirao takvo mišljenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zaključne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Suprotne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . REČENICA S VIŠE ISTOVRSNIH ČLANOVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Od uposlenika u svom uredu zahtijevao je da budu nasmiješeni iako su uokolo padale bombe. . . . . . . . . . SUBJEKT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13. . . . . . . . . Pročitaj tekst i odgovori na pitanja. . . . . . . . . . . . . . . . . Apozicija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PREDIKAT. . . . . . . . . . . . GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SUBJEKTNI I PREDIKATNI SKUP. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . GLAGOLSKE DOPUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Isključne rečenice. . . . . . . . . . . Svjetska će ga povijest pamtiti po tome što se među prvima suprotstavio Hitleru. . . . . . . . . . . . . . . . . Objekt . . . . . . . . . . . . . . REČENICE PO SASTAVU. . . . . VIKTORIJA – SIMBOL POBJEDE Često čujemo da je važno pozitivno misliti. . . . . . . Rastavne rečenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . BESUBJEKTNA REČENICA. . . . . NEOGLAGOLJENA REČENICA. . . . . . . Pozorno ga pregledaj i odgovori na pitanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Atribut. . . REČENICA PO PRIOPĆAJNOJ SVRSI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PREDIKATNI PROŠIRAK. . . . . . . . . . . . . . . . WINSTON CHURCHILL Novinar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Svaki je govor završio riječima ohrabrenja: „Sigurni smo da će na kraju sve dobro završiti. . . . . . . . . . . PRIDJEVNE DOPUNE . . . . . . . . . . . Sastavne rečenice. . . . . . . . NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . REČENICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Priložne oznake . . . . . __________________ 14. . . . . . . . . . . Potječe iz bogate. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SLOŽENA REČENICA. čak i kad je situacija vrlo loša. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .“ Nakon njemačkog 12 . . aristokratske obitelji. . . . . . . . . IMENIČNE DOPUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Dijalog Dijalogom se služimo svakodnevno u usmenoj komunikaciji: rečenice koje izgovaramo nisu uvijek sastavljene od svih rečeničnih dijelova – to je i razumljivo jer čovjek teži sporazumijevanju sa što manje riječi. Stoga se u proučavanje podrijetla Hrvata. To vrijedi i za školu. Nema toga predmeta koji se ne bi mogao naučiti. osim povjesničara.bombardiranja prošetao se Londonom držeći u zraku ruku s dva ispružena prsta u obliku slova V. a) Prepiši naslov teksta. _________________________________________________________________ b) Koliko podnaslova ima tekst? __________________________________________ 16. Bio je to simbol pobjede (victory). Monolog U književnom tekstu monologom se naziva posebni oblik prikazivanja dramske radnje u kojem se lik ne obraća drugom liku već sebi. nikada. često uključuju i drugi znanstvenici – arheolozi. te da se ni danas ni u prošlosti niti po jeziku niti po običajima niti po imenima i nazivima mjesta nisu bitno razlikovali od pripadnika ostalih slavenskih naroda. poručuje Churchill. jezikoslovci. kada nikomu ne želi otkriti svoja razmišljanja. Pročitaj sljedeći tekst. Stoga je dijalogom moguće iznijeti i najsloženije pojave ljudske stvarnosti. „Nikada. Doseljenje Hrvata u današnju postojbinu Pitanje podrijetla Hrvata nije do danas posve objašnjeno. Pozorno pročitaj tekst i odgovori na postavljena pitanja. nikada nemojte odustati“. Dijalog je čest stilski postupak u književnim djelima. ima trenutaka kada čovjek želi biti sam. nikada. O najranijoj hrvatskoj povijesti sačuvano je vrlo malo povijesnih izvora na temelju kojih bi se mogli donijeti sigurni zaključci. Citiraj Churchillovu misao o upornosti. Postoji nekoliko teorija o podrijetlu Hrvata. – koji našoj spoznaji dodaju nove podatke. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jest da se Hrvati ubrajaju u skupinu slavenskih naroda. 13 . _________________________________________________________________ 15. antropolozi i dr. odnosno publici. Njime dva lika (ili više njih) izravno izražavaju misli u neposrednom razgovoru. Međutim. DIJALOG I MONOLOG S dijalogom se susrećete svakodnevno: od razgovora s vama bliskim osobama preko komunikacije s drugim ljudima do ovog teksta: čovjekova potreba za drugim čovjekom ostvaruje se upravo dijalogom. Osim optimizma. a zatim riješi zadatak. U takvim trenutcima može se izraziti samo monologom – „razgovorom“ sa samim sobom. ljude bi trebala krasiti upornost.

Proslavio se romanom Pustolovine Tome Sawyera (1876. U njemu Twain slavi bosonogo djetinjstvo u gradu na obali rijeke Mississipi. Ako kažeš istinu. nomadskoga naroda koji se nešto ranije naselio u Podunavlju. Pustolovine Huckleberryja Finna (1884.). Na rijeci Mississipi ta fraza znači . ne moraš pamtiti kome si slagao. Na putu u današnju postojbinu Hrvatima su se ispriječili: a) Huni b) Angli c) Avari d) Spartanci Zaokruži točan odgovor.“ Mark Twain prijateljevao je s Nikolom Teslom koji je bio na glasu kao usamljenik i ne baš pretjerano društvena osoba.Hrvatska su se plemena naselila na područje današnje Hrvatske na kraju VII. Moglo bi ti se dogoditi da umreš zbog tiskarske pogreške. Kasnije je nastala predaja prema kojoj su se na čelu sedam hrvatskih plemena. Proces doseljavanja trajao je dugo. nalazila petorica braće i dvije sestre. Tada je svoje pravo ime zamijenio pseudonimom Mark Twain. Twain je bio jedan od rijetkih Teslinih prijatelja. humorist i dramatičar Počeo je raditi u 12. Pritom. TOM i HUCK MARK TWAIN: 1835. Evo nekoliko njegovih izreka: „Odjeća čini čovjeka. Pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. Na svome su se putu prema jugu Hrvati često sukobljavali s narodima s kojima su se susretali. Mark Twain bio je poznat po duhovitosti. MARK TWAIN. dakako. Huck bježi od svoga oca na splavi rijekom Mississipi s odbjeglim robom Jimom.“ „Ja uopće ne pušim. kad spavam. i početku VIII. doživljava stotine zanimljivih i vratolomnih pustolovina.. – 1910. ali su ponekad i surađivali s njima. stoljeća. Mark Twain bio je poznat: a) po tvrdoglavosti b) po svojim izumima c) po hrabrim djelima d) po duhovitosti 14 . godini kao putujući tiskar. koja su se doselila u novu postojbinu. navodno. 17. vodili svoje suplemenike od ravnice Karpatskoga gorja i Panonske nizine do Jadranskoga mora. Svoje doživljaje s Mississipija opisivao je za jedne novine. američki pisac.“ „Nisam dopustio da škola negativno utječe na moje obrazovanje.“ „Treba govoriti istinu.“ „Budi oprezan kad čitaš knjige o zdravlju. Tijekom preseljenja Hrvatima se na putu ispriječila država Avara.dva hvata duboko. Goli ljudi nemaju nikakav utjecaj u društvu. a nastavio kao kormilar na parobrodima koji su vozili Mississipijem. jednostavnije je. Oni su.) nastavak su Toma Sawyera i to je djelo Twainov najbolji i najduhovitiji roman. napose s Avarima i Romanima. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora: 1.

Zaokruži točan odgovor. ako čovjek požali za svojom svjetlošću i ponovno ju poželi. Pčela se užurbano mota gore – dolje po košnici i leti kao „muha bez glave“. Kamenčić po kamenčić – i zdjela se polako napuni kamenjem. Pročitaj tekst i odgovori na postavljeno pitanje. Barem nam se tako na prvi pogled čini.2. rješenje je vrlo jednostavno: dovoljno je odlučiti da ćeš se popraviti i istresti kamenje iz svoje zdjele. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor. Mark Twain je bio prijatelj: а) Tomu Sawyeru b) Nikoli Tesli c) Huckleberryju Finnu d) kormilaru parobroda 18. Kamenje ispadne. Kad bismo je pozornije promotrili. Međutim. Svako dijete dobije svoju zdjelu svjetlosti da ga prati kroz život. Kad u zdjelu upadne kamenčić. Legenda kaže da u zoru. Pčela pleše i ponavlja pokrete prema zadanoj koreografiji. Sunce napuni jednu zdjelu svojom svjetlošću. Zdjela se puni svjetlošću sve dok je čovjekovo srce čisto i dok se ne zaprlja bahatošću. Pčele se u košnici kreću u obliku broja osam: a) kako bi upozorile na nadolazeću opasnost b) kako bi osvježile zrak u košnici c) kako bi prenijele informacije o mjestu na kojem su pronašle cvijeće d) kako bi raspršile pelud po cijeloj košnici 19. uoči rođenja djeteta. lijenošću. mržnjom. Pčele u košnici plešu kako bi prenijele informacije o mjestu na kojemu su pronašle cvijeće ili pelud. on istisne malo svjetlosti. Svako dijete dobije svoju zdjelu svjetlosti: a) da ju napuni kamenjem b) da iz nje pije vodu c) da ga prati kroz život d) da u njoj nosi dragocjenosti 15 . Na Tahitiju i danas živi legenda o zdjeli svjetlosti. Zbog toga možemo reći da je njihov „ples“ neka vrsta jezika. sve dok ne zavidi i nije pohlepno. Ali svaka ružna misao ili ružan čin u čovjekovu zdjelu svjetlosti ubaci po jedan kamenčić. a zdjela se ponovno napuni svjetlošću. vidjeli bismo da leti u obliku broja osam i da joj se trbuh nadiže u određenom ritmu. Kreću se prema ustaljenim kodovima. Za svjetlost u njoj nema mjesta.

još jednog od nebrušenih dragulja Istre. 22. Klin. godine kada je Dragutin Brahm pokušao ispenjati Anića kuk. U tekstu podcrtaj samo važne podatke koje si saznao/ saznala o jezerima. te ostatci mora. pokvario. __ Slijedi razdoblje u kojem su hrvatski penjači ispenjali smjerove koji danas važe za klasične smjerove u Paklenici.. na sjeveru Europe i na Alpama. 4 ili 5. Cholm ili Colmo (talijanski) straži na zelenom sretištu Bijele i Sive Istre. Prirodna jezera mogu biti i tektonskog. Pozorno pročitaj tekst Jezera u Europi. Velebitaški. Jezera u Europi U Europi postoji nekoliko vrsta jezera. tamo gdje vapnenaste lance Učke i Ćićarije meko dodiruje tkanica listopadnih šumaraka. Kad su u davnini na čarobnom hrvatskom poluotoku Istri divovi gradili velike tvrde gradove nad dolinom zelenooke rijeke Mirne. 23. uništio. ali i vađenjem šljunka. Nešto si razbio. upisujući na crtu ispred svake broj 2.. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi njihov redoslijed. lapora.20. Počni ponovno. ali na drugi način. Pažljivo pročitaj tekst pa podcrtaj ime grada o kojem tekst govori. Ona su rezultat rada ledenjaka za vrijeme ledenog doba. šikara i poneke oaze crljenice. Svako je jutro nova prilika da ponovno počneš. Tako su nastala neka jezera koja veličinom i značenjem često premašuju prirodna. a od nešto daljeg Buzeta sat i pol na konju. ali život ide dalje. Funkcija. plodnih prisoja. 16 . 21. Od ukupno 135 000 km² jezerskih površina najveći dio zauzimaju ledenjačka jezera. Riječ je o smjerovima kao što su Mosoraški. Danas nam je poslije vožnje od Rijeke kroz tunel Učke do Roča. od preostalih sitnijih ulomaka kamena podigli su najmanji grad na svijetu . zabrljao. Svaki dan svatko od nas napravi neku gadnu brljotinu. vulkanskog. Misliš da si nesposobna šeprtlja. za tih obilnih šest kilometara Alejom glagoljaša dostajalo desetak minuta polagane vožnje autom po zavojitom uskom asfaltnom putu do poluotvorenih gradskih vrata od pozelenjelog bakra „najmanjeg grada na svijetu”. Hlm ili Hum. trebalo je do Huma nekoć prašnjavim putom dobrih pola sata. Stidiš se sam sebe. 3. Pažljivo pročitaj tekst i podcrtaj glavnu misao u tekstu. Živciraš se. 1 Povijest alpinizma u Paklenici počinje davne 1938. stvaranjem ribnjaka i sl. Zato su najčešće na prostorima nekadašnjih ledenih područja. Od obližnjeg Roča. Danas ima sve više umjetnih jezera koja je čovjek stvorio kao akumulaciju vode iz hidroelektrana. krškog i riječnog postanka. vinograda. Ne oklijevaj iskoristiti tu priliku.Hum. Današnje će ti brige već sutra biti prošlost. kao i njihova otapanja.

4. 2. 24. čini nam se da u njoj ima više zvijezda nego drugdje. 1 Zemlja bez prestanka kruži oko Sunca i svake ga godine jednom obiđe. __ Ta gibanja upravljaju izmjenama dana i noći. za vedrih noći možemo uživati u dobru pogledu na najgušća područja.__ Danas na pakleničkim penjalištima postoji više od 360 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak.Mjesec . __ Stoga. pogledajte u nebo i sigurno ćete vidjeti bijelu __ U ovom zvjezdanom konglomeratu živimo zajedno uz 200 milijardi drugih sunaca. __ Usto.. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi slijed događaja tako što ćeš na crtu pored njih upisati 1. 17 . __ Na žalost.koji mjesečno načini puni krug. Zemlja se poput zvrka okreće oko svoje osi 26. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi slijed događaja tako što ćeš na crtu pored njih upisati 1. __ Istodobno. Slavko Brezovečki i Marijan Dragman dovršavaju Brahmov smjer. duljinom godine i godišnjim dobima.. Stariji lanci su niži i obronci su im blaži. Međutim. __ Ono što gledate zapravo je trag skupine sastavljene od milijardu zvijezda: Mliječna __ Mliječna staza drugim riječima nije ništa drugo doli naša vlastita galaktika viđena iznutra i u poprečnom presjeku. __ Od godine 1970. staza. i Zemlja ima tijelo koje kruži oko nje . 3.. __ Privlačenje njegove gravitacije dovoljno je snažno da u našim morima stvara plimu. kretanje Zemlje određuje izloženost površine Sunčevoj toplini i svjetlosti. Pozorno pročitaj navedene rečenice i utvrdi slijed događaja tako što ćeš na crtu pored njih upisati 2. tako su pravilna da prema njima namještamo satove i živimo. __ Granice ploča mogu stvoriti duge planinske sustave nazvane lanci. A budući da nismo u središtu galaktike. Ispalo je da je “kap mlijeka s prsa božice Junone” i “put prema raju” samo dio koji mi vidimo od veće cjeline promjera 100 000 svjetlosnih godina. 2. 3. Glavna penjačka sezona u Paklenici počinje u proljeće i traje do kasno u jesen. slovenski alpinisti dolaze u Nacionalni park Paklenicu i polako preuzimaju inicijativu u postavljanju novih smjerova. 3. __ S našega gledišta.. 1 Za vedrih noći daleko od svjetla grada. __ Stoljećima je budila maštu pjesnika. sa Zemlje. Dvije godine kasnije. stazu.. a zatim je postala zanimljiva znanstvenicima. __ Najviši. najizbrazdaniji lanci obično su i najmlađi jer se nalaze na aktivnim pločama i još rastu.. sačinjene između ostalih od nebeskih objekata – zvijezda i zvjezdanih oblaka – kojega je Sunčev sustav tek dio. pri tomu je smrtno stradao. 25.

srijeda: od 8 do 16 sati četvrtak i petak: od 8 do 18 sati subota: od 9 do 20 sati 18. u 11:00 i 13:00. ________________________________________________ 3. 12. 12. Napiši nazive triju predstava koje će toga dana biti izvedene u kazalištima: KAZALIŠTE MALA SCENA Medveščak 2 10000 Zagreb. u 9:30 i 12:00. 1 Planine nastaju susretima tektonskih ploča.hr Ulaz za gledatelje: iz Ulice baruna Trenka 3 21. Svarožić. Ivica Šimić 23. 12. Priča o svjetlu. 12. 12. Što nedostaje Djedici Mrazovskom?. Bittnec 22. Što nedostaje Djedici Mrazovskom?. u 11:00 i 13:00.: 01/ 3704 377 e-mail: kazaliste-smjesko@inet.lutaka@zkl. u 10:30 i 13:00. __ Usto. Ana Tonković-Dolenčić Blagajna radi utorkom i srijedom od 10:00 do 13:00. u 10:00 i 17:00: Ježeva kućica. 12. Rock’n’roll za dva miša. Bilo jednom slovo A. u 11:00 i 13:00.__ Najviši vrhovi pojavljuju se na mjestima gdje se kontinentalne ploče sudaraju i naslažu slojeve Zemljine kore. Pred tobom je dio repertoara za prosinac zagrebačkih kazališta za djecu. 12. __ Ključni proces nastanka planina je deformacija stijena zbog nabiranja (uzrokovanog svijanjem slojeva stijena pod pritiskom). L. utorak. 01/468-3352 Radno vrijeme: ponedjeljak. Ivica Šimić 21. L. Priča o svjetlu. 13:00 i 17:00. Ivica Šimić Zagrebačko kazalište lutaka Trg kralja Tomislava 19 10000 Zagreb. L. u 10:30. 12. Ana Tonković-Dolenčić 23. Bittnec Nazivi predstava su: 1. ________________________________________________ 2. tel. 12. Želiš svoga mlađeg brata odvesti u kazalište 23. četvrtkom i petkom od 15:00 do 18:00 te sat vremena prije početka predstave. +385/1 4878 444 e-mail: kazaliste. tel. Ivica Šimić 20. Svarožić. Ivor Martinić 22. Dječje kazalište “Smješko“ Prilaz Đure Deželića 76 10000 Zagreb. Mario Kovač 21. uobičajena na mjestima dodira kontinentalnih i oceanskih ploča. 12. u 9:00. u 10:30 i 13:00. 27. Branko Ćopić 22. u 10:30 i 13:00. ________________________________________________ 18 . u 11:30 i 16:00 i 19:00./fax. veliku ulogu u tomu ima i vulkanska aktivnost. 12. u 9:00 i 17:00: Što nedostaje Djedici Mrazovskom?.hr 20. 12. Priča o svjetlu. Priča o svjetlu. Bittnec 23. 12. tel.

Pred tobom se nalazi stranica iz tiskovine Kulturni vodič Zagreba. Pozorno pogledaj i odgovori na postavljena pitanja. Ispiši naslove triju predstava koje se izvode u tom kazalištu. 19 . Pred tobom je grafički prikaz mjesečne vremenske prognoze. 1) Kojih se datuma očekuje magla? ____________________________ 2) Kojih će datuma temperatura biti ispod 12 stupnjeva? ____________________________ 29. Htio/htjela bi svoje prijatelje pozvati na predstavu u kazalište Mala scena.28.

takav. ono. taj. mi. vi. Povratna zamjenica: _______________________________ ZAMJENICE PREMA ZNAČENJU NAZIV osobne povratna posvojne povratno – posvojna pokazne upitne odnosne neodređene PRIMJER ja. svoja. oni. tvoj. ovolik. što?. onolik… tko?. nitko. koji?. kakav?. one. čiji?. tolik. kakav. nešto. ________________________________________________ 30. ništa. on. Ispiši iz tablice primjere za povratnu zamjenicu. itko. koji. išta. čiji. ona sebe/se. njegov/njezin… svoj. što. ________________________________________________ 3. onaj. ovakav. ti. kojigod. sobom moj. ona. svoje… ovaj. ________________________________________________ 2. onakav. sebi/si. štogod… 20 .Naslovi predstava su: 1. koliki? tko. koliki… netko.

Možeš izabrati događaj u kojemu si sudjelovao ili onaj kojemu si svjedočio. Napiši pisanim slovima: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ______________________________________________________________________ Knjiga o džungli ______________________________________________________________________ Trg cvijeća ______________________________________________________________________ 32. Prepiši riječi pisanim slovima.Pismeno izražavanje 31. škola pas proljeće ________________ ________________ ________________ 34. Odgovor će biti vrjednovan na temelju razumljivosti i gramatičke točnosti. Napiši četiri rečenice na temu: Vrijeme velikoga odmora U sastavku ispričaj neki događaj koji se dogodio u školskom dvorištu tijekom velikoga odmora. Prepiši riječi velikim tiskanim slovima: matematika zima djevojčica stablo ___________________ ___________________ ___________________ ___________________ 35. 21 . Prepiši pisanim slovima: Varšavska ulica ____________________________________________________ Industrija nafte _____________________________________________________ 33.

________________________________________________________________________ 22 . cvjetati. pjesma ptica. Rečenica treba biti razumljiva i gramatički ispravna. cvjetovi. oblak 39. Od staroga sam uzeo fotoaparat i fotke su ispale super. formalnim situacijama. o svojoj školi ili o svom odjelu. Navedena rečenica pripada razgovornom stilu. Preoblikuj je u standardni govor prilagođen službenom razgovoru. neformalnom stilu. Napiši jednu rečenicu. Navedena rečenica pripada razgovornom stilu. proljeće. marelica. vrt. Od zadanih riječi sastavi dvije razumljive i gramatički ispravne rečenice (možeš mijenjati oblik riječima i ako je potrebno dodati 2 – 3 nove riječi). pčele. o svom najboljem prijatelju. dolazi. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 38. od najmanje deset riječi. Super frendica mi je pokazala cool fotke njezinih staraca. Preoblikuj je u standardni govor prilagođen službenom razgovoru. Ful se često imam potrebu nekom požalit. Napiši jednu rečenicu. Rečenica treba biti razumljiva i gramatički ispravna. od najmanje deset riječi. ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ sunce. Promijeni ju tako da se može rabiti i u službenim. al’ niko neće da sluša. Zadana rečenica pripada razgovornom. rastjerati.________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 36. ________________________________________________________________________ 40. ________________________________________________________________________ 41. ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ 37.

Popuni zahtjev za izdavanje osobne iskaznice (izostavi matični broj građana). 5. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OSOBNE ISKAZNICE 1. Vodeći računa o pravopisu. 44. kaj si u bedu.42. Preoblikuj je u standardni govor prilagođen službenom razgovoru. 4. 6. evo ti kiss! ________________________________________________________________________ 43. 2. mjesec i godina rođenja Mjesto i država rođenja Prebivalište i adresa stanovanja Obrazac 2 Mjesto i datum podnošenja zahtjeva: _________________________ Potpis podnositelja zahtjeva 23 . 3. Popuni samo one rubrike koje se odnose na naziv srednje škole i tvoje osobne podatke (izostavi državljanstvo i nacionalnu pripadnost). 7. Matični broj građana Prezime Ime Ime i prezime roditelja Dan. Sorry. tiskanim slovima popuni rubrike u prijavnici za upis u srednju školu. Navedena rečenica pripada razgovornom stilu.

45. Kontakt telefon i tko te je pripremio ne trebaš upisivati. a zatim ime autora: Dobriša Cesarić. Vodeći računa o pravopisu. 24 . U rubriku naziv pjesme upiši: Slap. Vodeći računa o pravopisu. 46. tiskanim slovima popuni rubrike u potvrdi za dobivanje putne karte (klasu i Urbroj ne trebaš upisati). Želiš se prijaviti na smotru recitatora na hrvatskom jeziku. tiskanim slovima popuni rubrike u prijavnici.

Brojeve napiši slovima: 13 ______________________________________ 444. Napiši slovima sljedeće brojeve: 48 128. ______________________________________ 25 . 48. b) U cvjećarnici ima puno cvijeća. ______________________________________ 1 000 000 ______________________________________ XII. ________________________________________________ ________________________________________________ ________________________________________________ ________________________________________________ 49. 50. Zaokruži slovo ispred rečenice koja je napisana prema pravopisnim pravilima. c) Zagrmjeti će njegov glas.47. Svi su odustali od igre ne znajući gdje sam se sakrio. 500 XII. d) U ničemu niste pogriješili. U najbolje riješenom zadatku nije bilo ne pravilnosti. a) b) c) d) Govorio je ne iskreno sa mnom cijelu večer. a) Rječi postoje i prije i poslije dolaska na papir. Zaokruži slovo ispred ispravno napisane rečenice. Plodovi koje smo ubrali nisu bili ne korisni.

c) Na izložbi je bilo puno _______________ (posjetitelj). a ja ne ______________ (moći). Upiši odgovarajući oblik riječi koja je u zagradi. 2. Od zadanih dijelova sastavi riječ.+ dahnuti raz. 52. a) Ja vučem. Svim je tim __________________ (posjetitelj) slikar posebno zahvalio. Dopuni sljedeći tekst: 1. 55. Ti možeš. a oni ne _______________ (vući).+ čistiti raz. Pripazi na glasovne promjene: iz.+ pisati = __________________________ = __________________________ = __________________________ = __________________________ = __________________________ 54. Jezik se bilježi slovima. Glasovi prilikom čijeg izgovora zračna struja nailazi na prepreku nazivaju se ___________________. U kvadratiće upiši zvučne parnjake navedenih bezvučnih glasova. razvoj književnoga jezika 51. upiši kosu crtu: t č ć s h 53.Gramatika. b) U ____________________ (čestitka) sam poželio svom prijatelju da njegov klub ponovno zaigra u prvoj _________________ (liga). leksik.+ ljutiti od. Glasovi prilikom čijeg izgovora glasnice trepere su ______________________.+ širiti pod. a oni prilikom čijeg izgovora ne trepere su ______________________. Ako zvučni parnjak ne postoji. Slovo je pisani znak za jezični glas. U rečenici koja je odgovor na postavljeno pitanje podcrtaj riječ na kojoj stoji rečenični naglasak: 26 . Glasovi prilikom čijeg izgovora zračna struja slobodno prolazi kroz govorni kanal nazivaju se ___________________.

igrati. poče on praviti nova odijela nižući biser i sedef na duga vlakna like. naš. sedef. U rečenicama podcrtaj naglasnice. 57. U rečenici podcrtaj naglašene riječi. 27 . 58. Predvečer se uputiše Raku Krojaču vidjeti što je s haljinama. Danas je cijeli otok kazalište koje za pozornicu ima plaže. navali Rak Krojač na posao. b) (– Komu si to rekla?) – Nisam rekla nikomu. Predvečer __ ______ Raku Krojaču vidjeti što je s haljinama. a) Ne tuguj! b) Stigli su. ___________ Rak Krojač na posao. ljetovati. A čim __ oni ______. kao što je započeto: Kad ribice odoše. Kad ribice odu. sedef. taj imenice igračka _______ pridjevi ___________ ___________ zamjenice ___________ ___________ glagoli ___________ ___________ 60. Podcrtaj riječ u rečenici na kojoj stoji rečenični naglasak. U tekstu su podcrtani glagolski oblici u aoristu. sreća. sretan. igračka.a) (– Kada je Janko doputovao?) – Jučer je doputovao. Zamijeni ih prezentom. _________ on praviti nova odijela nižući biser i sedef na duga vlakna like. a) Hoćeš li? b) Daj mi. 59. A čim se oni vratiše. Razvrstaj riječi prema vrsti: ljetni. šareni sitni pijesak. Za to su vrijeme ribe spremale vir za zabavu. ___________ račiće nabrati materijal potreban za riblje haljine: riječne bisere. 56. Posla račiće nabrati materijal potreban za riblje haljine: riječne bisere. Za to su vrijeme ribe spremale vir za zabavu. šareni sitni pijesak.

šutljiva. vrijeme. košnja. pisar. Sunce ___________________ (žariti se) i _________________ (prelijevati se) nebom. raditi.61. upis c) kositi. otkos. rad. radnica b) pisati. plesati. natpis. Riječi koje ne pripadaju ni jednoj skupini precrtaj. ____________________ (ne moći) vjerovati svojim očima. Oblaci __________________ (mijenjati) boje i oblike. pisac. kosac. Zaokruži slovo ispred niza koji predstavlja porodicu riječi. __________ __________ __________ __________ hodati brod brodar skok ishod prihod davati prebroditi hodalica brodski __________ __________ __________ __________ 28 . kao što je započeto. svoj. Razvrstaj riječi po vrstama. prkos 64. Razvrstaj riječi u dvije skupine na temelju zajedničkoga korijena. Kad ______________ (ugledati) sunce. dječak __________________ (zastati). Glagole u zagradi napiši na crte u perfektu. Nebo __________________ (pokazati) svu svoju ljepotu i sjaj. uredan. radar. a) radnja. nositi. stol. 63. mi imеnice stol ______________ pridjеvi ______________ ______________ zamjenicе ______________ ______________ glаgoli ______________ ______________ 62.

Ispod porodice riječi napiši njihov korijen. Pozorno pročitaj rečenicu. _____________ b) Ivana je dobro naučila. ___________________________ 68. Okomitom crtom razdvoji surečenice.učimpromjenjiveinepromjenjivevrsteriječi. Nemogu. _________________________ d) Stići ćeš na vlak ako požuriš. zato je dobila peticu. Od sljedećih imenica tvori pridjeve u muškom rodu jednine.65.aposlijetogažurimnaklizanje. dvije sreće grabi. U rečenicama podcrtaj sintagmu. a) Subotica je da ju jedva prepoznajem i čini mi se da nikad nisam ni bila Subotičanka. b) Branka je mirno crtala iako ju je mama nekoliko puta pozvala. _______________ c) Tko rano rani. Okomitim crtama podijeli rečenicu na riječi i odgovori na pitanje. 29 . a tata ide na utakmicu. 69. hodati prohodati hod ishod prihod _______________ gradilište graditelj ograda ugraditi pregraditi _______________ visina visok uzvisina previsok visjeti _______________ 66. b) Bilo je to teško vrijeme za njih. Uz sljedeće rečenice napiši jesu li nezavisno ili zavisno složene. a) Mama ide sama u kino. Koliko riječi ima u rečenici? ________________ 70. Lidija Mislav Dario planina drvo more _______________ _______________ _______________ _______________ _______________ _______________ 67. a) Trud i rad doveli su ga na dobar glas.

Ivana. dakle. jedino što. Pročitaj rečenicu i zaokruži točan odgovor. Dječaci su se tomu nasmijali. ali. tek što 74. te. samo je Eva bila ozbiljna. tek. a ne vidi. a) a. moja susjeda. ______________ 73. stoga d) jedino. Pozorno pročitaj sljedeću rečenicu i odredi službu riječi u njoj. __________ Sve smo obavili. a) sastavne rečenice: b) rastavne rečenice: c) suprotne rečenice: d) isključne rečenice: e) zaključne rečenice: _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ 72. niti c) dakle. zato. Iza svake rečenice napiši na crtu kojoj vrsti nezavisno složenih rečenica pripada. Rečenica je: a) sastavna b) rastavna c) isključna d) zaključna 75. ni. samo što. no. već b) i. Zadatak riješi povezivanjem riječi iz lijevoga stupca s riječima iz desnoga. sad smo slobodni. Zaokruži slovo ispred veznika kojima se povezuju suprotne rečenice. nedjeljom pravi voćne kolače.71. kao što je započeto. pa. a) b) c) d) Dupin skoči iz vode i majstorski se prevrne u zraku. 30 . Napiši veznike nezavisno složenih rečenica. nego. samo. ____________ Stalno je umoran ili je zbog nečega bijesan. ______________ Gleda.

1. Ivana 2. moja susjeda 3. pravi 4. nedjeljom 5. voćne kolače

a) objekt b) subjekt c) apozicija d) predikat e) priložna oznaka

76.

Popuni tablicu određujući rečenične dijelove kao što je započeto: Marko će sutra u školu ponijeti slatkiše. Kako glasi rečenični dio Naziv rečeničnog dijela Marko

PRILOŽNA OZNAKA MJESTA

77.

Pozorno pročitaj sljedeću rečenicu i odredi rečeničnim dijelovima službu kao što je započeto. Vrijedna gospođa Marija prodaje cvijeće na tržnici. 1. Vrijedna 2. gospođa 3. Marija 4. prodaje 5. cvijeće 6. na tržnici a) apozicija b) objekt c) atribut d) subjekt e) predikat f) priložna oznaka

78.

Izdvoji rečenične dijelove upiši ih u tablicu i odredi im službu kao što je započeto u tablici. Već nekoliko dana pekari peku u krušnoj peći kukuruzni kruh. Rečenični dio Već nekoliko dana Služba u rečenici

(IZRAVNI) OBJEKT

79.

Riječi koje se nalaze u zagradi napiši u njihovom ispravnom obliku. Rođena sam u ________________ (Višnjevac), gdje je moj otac bio učitelj. Ali, još dok sam bila beba, preselili smo se u _________________ (Vuka). To je također selo u ____________________ (slavonska ravnica), koje je okruženo nepreglednim ________________ (polja). 31

Ima tu i _______________ (rijeke). Pokraj ________________________ (jedna takva rijeka), po kojoj je selo ___________________ (dobiti ime), sam odrasla. Tamo sam s ________________ (dječaci) pravila __________________ (vodenice) od _____________________ (kukuruzovina). Odrasla sam slušajući pjev ________________ (ptice), trčeći po _____________ (livade) i gledajući _________________ (oblaci).

80.

Izraze u zagradama napiši u odgovarajućem obliku na crtu. Božidar Prosenjak, hrvatski književnik, maštovito i živopisno prikazuje život jednog ________________________ (divlji konj). Prosenjak je rođen u ___________ (Koprivnica). Djetinjstvo je proveo u _____________________________ (pitomo podravsko mjesto) Kuzmincu gdje je započeo osnovno školovanje. Studirao je i diplomirao grupu romanskih _____________ (jezik) na ____________ ____________ (Filozofski fakultet) u ______________ (Zagreb). Radio je kao novinar i pisao pjesničke, pripovjedačke i dramske ___________ (tekst). Uz roman Divlji konj objavio je po jednu _____________ (zbirka) pjesama i proznih ___________ (tekst) pod nazivom „A“. Rado surađuje s _____________________ (dječji časopisi), posebice Modrom lastom. Neke su njegove ____________ (priča) objavljene na više od 20 __________ (jezik).

81.

Riječi koji se nalaze u zagradi napiši u njihovom ispravnom obliku. Kažu da sam rođen u ____________ _____________ ___________ (zagrebačka Petrova bolnica), premda ne znam razlog. Bio sam posve zdrav, jedino što nisam mogao odmah hodati, ali to je čest slučaj kod tek rođene ____________ (djeca). Možda sam se rodio u bolnici jer mi je majka ___________ __________ (biti liječnica) i vjerojatno toga dana dežurna. (...) Moja majka Beata bijaše iz _________ ___________ (obitelj Sztraka), a njezin otac i moj liječnički djed zvao se Koloman. Po _____ __________ (ta linija) imam mađarske, slovačke, slovenske i još ne znam kakve _______ (krv), vjerojatno sudetsko-njemačke, što je odredilo moje nagnuće prema _________ ___________ (srednja Europa). Djed po __________ (otac) je pak iz čiste hrvatske, zagorske obitelji, a došao je na samom _______________ (početak) stoljeća u _____________ (Zagreb) iz ___________ (Zlatar). (...) Rođen sam, dakle, četrnaestog dana _________ _________ (mjesec srpanj) godine 1943., usred _____________ ___________ ___________ (Drugi svjetski rat), koji je meni bio prvi u životu.
(Ulomak iz Autobiografije Hrvoja Hitreca)

82.

Dopuni rečenice tako da sliku zamijeniš tekstom ili tako da riječ u zagradi staviš u odgovarajući oblik. a) Uz postelju je ostala nepročitana ___________________ . b) Pišem _____________ (olovka), a brišem _____________ (gumica). c) Na visokom crkvenom tornju ugledao sam veliko _______________ . d) Hoćeš li me naučiti vesti, _____________ (baka)? 32

83.

U sljedeću rečenicu upiši odgovarajući glagolski oblik glagola saznati: Da su Marko i Luka prošle nedjelje govorili istinu, mi _________________ sve o tom događaju na vrijeme.

84.

Glagole iz zagrada napiši na crtu u odgovarajućem obliku. Ja upravo ______________ (završavati) osnovnu školu. Za nekoliko dana ___________ (polagati) prijemni ispit. ____________ (voljeti) se upisati u gimnaziju, ali ne znam hoću li uspjeti. ______________ (Početi) _____________ (učiti) još prije dva mjeseca, ali roditelji mi ne prestaju ponavljati: „____________ (Vježbati) svaki dan i položit ćeš!“

85.

Glagole iz zagrade napiši na crtu u odgovarajućem obliku. – Ja ________ (biti) jesen i _________ (ne biti) strašna! _____________ (Pogledati) me! Sad ________ (biti) još slatka, darežljiva plodovima i zlatna. Poslije ________________ (promijeniti) u kišnu i tužnu. Ali tebi ________________ (ostaviti) tada jedan listić na grani. _____________ (Imati) ga kao zlatni broš. Dokle god _________________ (ostati) s njime, i on s tobom, vjetrovi ti ____________________ (ne nauditi). – Hvala ti! Tvoj dar _______________ (sačuvati me) dok ______________ (ne očvrsnuti) _______________ (šapnuti) brezica.

86.

Prepiši rečenicu tako da glagole u aoristu napišeš u perfektu. Prijatelji mu još prije šest tjedana otputovaše za Egipat, no on osta jer se zaljubi u trsku. _____________________________________________________________________.

87.

U svakom rečeničnom paru precrtaj onu rečenicu koja je napisana administrativnim jezikom. a) Meteorolozi očekuju zahladnjenje. – Meteorolozi očekuju da će se pojaviti razdoblje niskih temperatura. b) Vršimo usluge sklapanja namještaja. – Sklapamo namještaj. c) Nemamo dovoljno financijskih sredstava. – Nemamo dovoljno novca. d) Cijene su ponovno porasle. – Ponovno je došlo do rasta cijena.

33

Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata. d) Bit će prisiljen na suživot. Podcrtaj rečenice napisane administrativnim jezikom. c) Natjecateljima će biti dodijeljene nagrade. . . Podcrtaj rečenice napisane administrativnim jezikom. .To čine s namjerom da pomognu ljudima.Policija će provesti istragu o krađi. 34 . b) Učenici s nedovoljnim ocjenama upućuju se na ponavljanje razreda. d) Policija će istražiti krađu. – U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom prodavati roba. c) To možete riješiti računalom. 89.To možete riješiti pomoću računala. a) U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom vršiti prodaja robe. – Bit će prisiljen na zajednički suživot. . – Natjecatelji će biti nagrađeni.88.Učenici s nedovoljnim ocjenama ponavljaju razred. b) To čine kako bi pomogli ljudima. . a) Ministar je zadovoljan postignutim rezultatima.

čestit 3. vruć c) Napiši antonime sljedećih riječi: lijep ispod ___________________ ___________________ 93. – Lovci koriste strijelu i luk. a) b) c) d) Načičkao se na granu kos. stidljiv 5. Pazi. dovitljiv a) častan b) čovječan c) dosjetljiv d) smotren 91. nož je vrlo oštar! – On ima oštar i pronicljiv duh. – Nešto mi je u njegovoj priči mutno. Nebo je mutno i sivo. topao. Zaokruži slova ispred rečeničnih parova u kojima imamo homonime. Zaokruži podcrtane riječi koje imaju metaforičko značenje: a) Otvori lijevo prozorsko krilo. mlak.Književnost 90. – Toranj u Pizzi je oduvijek kos. oprezan 4. 1. Luk je zaista zdravo povrće. human 2. 92. Jedno krilo te zgrade je gotovo sasvim porušeno. Poveži riječi iz lijevoga stupca s riječima iz desnoga tako da dobiješ parove sinonima. a) Podcrtaj par antonima: doći – dolaziti doći – stići doći – otići b) U nizu riječi podcrtaj onu koja je antonim riječi leden: hladan. Ptici je zaraslo slomljeno krilo. U lijevom je stupcu jedna riječ suvišna. 35 .

c) Na napuštenom otoku pronašao je blago. uhvatiti maglu 3. d) Pogodili smo dobru cijenu. b) Pogodili smo ga loptom. nestati 36 . 95.b) Dobro je postavljati visoke zahtjeve. Poveži izraz iz lijevoga stupca s odgovarajućim značenjem iz desnoga. a) Pogodili su me tim uvredama. 94. d) Mama ju je blago pogledala. dospjet će do visokog položaja u društvu. d) Jezik je sustav za sporazumijevanje. kao što je započeto: 1. zagrijati stolicu a) vrijedno se posvetiti poslu b) prijeći granicu dopuštenog c) prevladati početne teškoće d) pobjeći. c) Nebo je večeras puno zvijezda. Ako tako nastavi. razbiti led 2. 97. c) Govori tri svjetska jezika. b) Na pašnjacima je napasao blago. a) Blago onom tko je zdrav. c) Pogodili su odgovor. 96. 98. Strop nije jako visok. a) On je filmska zvijezda. tako da ga mogu dotaknuti rukom. d) Ribar je iz mora izvukao samo zvijezde. a) Opekao je jezik vrelim čajem. b) Rabili su poseban programski jezik. b) Vidio je sve zvijezde. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ jezik znači „govorni organ“. prevršiti mjeru 4. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ POGODILI znači DOGOVORILI. Zaokruži slovo ispred primjera u kojem riječ zvijezda označava „bol“. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj riječ blago znači „dobroćudno“.

pravi se manjim od _______________ zrna. onda mu je pala ____________ u med. d) Ako se nekom posrećilo. kažemo da se skrio u ____________ rupu. 3. odustao od djelovanja. kažemo: „_____________ za ___________. kažemo: Bogu je __________ nogu. i stvoriti teoriju pomoću koje mogu pratiti posljedice Sunčeva zračenja. b) Želimo li se komu osvetiti. 100. kažemo: Ispravlja _____________ Drinu. 102. c) Ako se tko trudi biti neprimjetnim. koje zagrijava našu Zemlju. jer bih. o kojima se do tada nije ništa znalo. Poveži izraz s odgovarajućim značenjem. d) Ako je tko nemiran. I otišla bi još mnogo dalje. uzrujan ili uzbuđen. 2. ne bi izgledalo Bog zna što. Oni bi nam pružili prve pouzdane podatke o klimatskim prilikama na površini tih planeta. prilagođeno i prevedeno na hrvatski jezik) 37 . zub za zub“. prije svega. kaže se da sjedi kao na _________________. Dopuni sljedeće rečenice: a) Ukoliko se tko sasvim povukao. kažemo: Digli smo __________ od njega. 4. 1. u najboljem slučaju. Ona bi otkrila čitav mehanizam termičkih pojava u Zemljinoj atmosferi. U sljedećem tekstu podcrtan je jedan izraz. Ona bi nas poučila kakve temperature vladaju u onim slojevima naše atmosfere gdje se nismo još popeli. prikrio. onda bih. To. našao što je već poznato. (Milutin Milanković. c) Ako smo se prestali zanimati za koga. No moja bi teorija dala i više. b) Ako netko radi uzaludan posao. zagrijava i one planete koji su se ohladili i obavili čvrstim ljuskama. bio u stanju izračunom naći glavne crte Zemljine klime. Dopuni sljedeće rečenice: a) Ako je nešto jako daleko. od kojih smo do sada poznavali samo konačne posljedice.99. samo po sebi. pasti na pamet prevesti žedna preko vode brz na jeziku udariti na sva zvona a) razglasiti b) lak na riječima c) sjetiti se čega d) prevariti 101. Sunce. Kroz svemir i stoljeća. Pozorno pročitaj tekst i na temelju njega zaključi što znači riječ termički: Kada bi mi pošlo za rukom taj problem doista riješiti. Zato bi se rezultati te teorije odnosili i na ta nebeska tijela. uzvratiti istom mjerom.

Ovaj je izum igrao malu ili nikakvu ulogu u grčkom graditeljstvu. ______________________________________ 38 .Riječ termički znači: a) vulkanski b) toplinski c) atmosferski d) zračni e) klimatski Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Podcrtana riječ pokazuje da je provedeno istraživanje bilo: a) znanstveno b) anonimno c) obimno d) utemeljeno 104. Riječ neimar znači: a) kipar b) povjesničar c) graditelj d) sastavljač Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. ipak. vjerojatno bio poznat i grčkim neimarima. 1. Rumunjskoj i Grčkoj. Bugarskoj. klinasto uglavljenih kamena prilično je složena vještina u graditeljstvu“. Napiši riječ koja ima isto značenje kao riječ crta iz prve rečenice. Sastaviti luk od posebnih. Istraživanje pruža podrobni uvid u potrebe krajnjih korisnika i njihove stavove o telekomunikacijskim proizvodima i uslugama. Vodeći opskrbljivač telekomunikacijske opreme proveo je opsežno istraživanje o telekomunikacijama u Srbiji Jedan od vodećih opskrbljivača telekomunikacijske opreme u svijetu upravo je završio veliki projekt istraživanja tržišta u četirima državama jugoistočne Europe – Srbiji. premda je. 103. jest uporaba lukova. 2. „Najznačajnija crta rimske arhitekture. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. Pročitaj sljedeći ulomak iz djela „Umjetnost i njezina povijest“.

Navedena je natuknica iz Velikoga rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića. Pročitaj pa odgovori kako u nominativu muškoga roda jednine glasi pravilno napisan naziv osobe koja vozi bicikl. a. vozilo za jednu osobu s dva kotača sa žbicama biciklist m. poduzeće. Prva premijera u novoj kazališnoj sezoni varaždinskog HNK. porodica. prostor stalnog boravljenja. loza [iz dobre ~e] b. razg. _________________________________________________________________________ 39 . -sti. tvrtka [izdavačka ~a. bit će predstava Mihaila Bulgakova ‘Von Lamot od mača . (biciklistkinja ž). onaj koji vozi bicikl Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. razg.30 sati. Pročitaj članak iz Rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića. robna ~a] Koje je drugo razgovorno značenje riječi kuća? Prepiši navod iz teksta. kazališna ~a. Podcrtana riječ znači: a) da je predstava izvođena već nekoliko puta b) da se predstava izvodi prvi put c) da se predstava izvodi već nekoliko godina d) da se predstava izvodi zadnji put 106. obitelj. kuć│a ž 1. • bicikl m. Onaj koji vozi bicikl je: a) biciklist b) biciklist i biciklista c) biciklist i biciklisti d) biciklista 107. ukućani. Odgovori na pitanje. Prva kazališna premijera u sezoni Nakon kraćeg zatišja. ljubitelji kazališta ovoga će vikenda ponovno moći uživati u predstavama. zidana ~a kuća od opeke (za razliku od drvene ili kuće od ćerpiča)] 2. G mn. ustanova.Spelavanje vu četiri spelanja i devet dogodov prama Cervantesovomu Don Quijoteu’. -kala/a.105. zgrada koja ima zidove i krov i služi za stanovanje [kamena ~a kuća od kamena. stan [nisam kod ~e] 3. mn. Pročitaj tekst i zaokruži točan odgovor. Premijera će se održati ovog petka i u nedjelju u 19.

a. Pročitaj objašnjenje natuknice i zaokruži točan odgovor. pismo.) izdao u određenoj boji korica i koja se prema njima tako naziva U jeziku književnosti riječ knjiga znači: a) pismo. izgled kakvog bića. u dvije dimenzije na plošnoj podlozi (na platnu. b) Prvi pisani hrvatski pjesnički tekst je Marulićeva Judita. umjetničko djelo izrađeno u bojama. Napiši naziv pisma kojim je napisana Bašćanska ploča. Pročitaj objašnjenje natuknice i riješi zadatak.108. prizor na TV ili filmskom ekranu [imati lošu sliku] 3. knjiga ž (D L knjizi. a. list b) više listova s tekstom i slikama povezanih zajedničkim hrptom c) učenje. meton. vjenčanima i umrlima] 4. znanje d) knjiga koju je tko izdao u određenoj boji korica 109. pren. staklu i sl. G mn slikā〉 1. papiru. više listova s tekstom ili s tekstom i slikama povezanih zajedničkim hrptom koji su namijenjeni da kao cjelina služe čitanju ili proučavanju b. prizor b. jez. ono što služi posebnoj vrsti evidencije [poslovna knjiga. knjiga koju je tko (vlast. 40 . a) Bašćanska ploča je pisana glagoljicom. učenost. predmeta ili predjela. knjiž. opis čega (u književnom djelu ili pričanju) c. tisk. razg. drvu. slika ž 〈D L slici. a. katedra itd. učenje. znanje 3. G mn knjigā) 1. _____________________________________ 111. matična knjiga evidencija o rođenima. prizor u izvedbi scenskog djela Slika znači fotografiju u: a) prvobitnom značenju b) razgovornom značenju c) prenesenom značenju d) osnovnom značenju 110. list [knjigu piše] 2. zemljišna knjiga. učenost. Zaokruži slovo uz točne tvrdnje. fotografija [albumi za slike] b.) 2.

miće. Mići dolčići. Prva Gramatika hrvatskoga jezika tiskana je 1604.c) Faust Vrančić objavio je 1595. Napiši kojim je narječjem napisana pjesma. a sastavio ju je: a) b) c) d) Juraj Habdelić Faust Vrančić Bartol Kašić Marko Marulić 114. prvi hrvatski Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. kot suzice vele. e) Bosančica je hrvatska latinica. Moja zemja Pod Učkun kućice bele. 112. črjeni krovići na keh vrapčići kantaju. 41 . d) Hrvatski vukovci na čelu s Tomom Maretićem slijede ideje Vuka Stefanovića Karadžića. Beli zidići. stoljeća ujedinio sve Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu? ___________________________________________________________________ 113. još manje lešice na keh ženice kopaju… Drago Gervais Pjesma je napisana _______________ narječjem. godine. Tko je početkom 19.

/ a kosa/ s čela znojeka briše. Pažljivo pročitaj stihove i na crtu pored njih napiši kojim su narječjem napisani. 116. Napiši kojim je narječjem napisana pjesma Fala Dragutina Domjanića. __________________________ c) Črleni dolčići. Martav je grad. Pročitaj pjesmu Podne Pere Ljubića i dopuni rečenicu. 117. b) Želio bih da kupim nove tenisice. I na njoj hlad. za vsaki smeh tvoj – fala! Pjesma je napisana__________________________ narječjem. ti ćeš bolje znati./ De tumači što taj sanak znači! ________________________ b) Vetrek diše/ i travicu niše. d) Da li me voliš? 42 . Pjesma je napisana _______________ narječjem.115. Prazne ponistre. kaj reći si mi znala. Pjaca je prazna. ________________ 118. a) Mila mati. Na kampanelu zazvoni zvon. Zaokruži rečenicu u kojoj nema pogreške. Za vsaki pogled tvoj./ mandule bile/ znež hiža vrtići mići/ i lozja glavice cile. a) Učiću hrvatski. Podne Pjaca je prazna. Sunce nad njon. Fala Za vsaku dobru reč. c) Još nisam vidjela bistriju rijeku.

U ovom su nizu navedeni neki od njih. Jedan je naslov suvišan. a) Da li ćeš da dođeš? – Hoćeš li doći? b) Netko te čeka.___ 5. . srpski. 1. engleski. 5. . Sljedeće riječi napiši sukladno hrvatskome književnome jeziku. – Neko te čeka. razred. 2. romski 121. U Srbiji ima više jezika nacionalnih manjina. mađarski. rusinski.119. Podcrtaj ih. c) Dobra večer! – Dobro veče! d) Upisali su se u III. 3. Ferenc Molnar Ivan Kušan Pavao Pavličić Božidar Prosenjak Miro Gavran a) Trojica u Trnju b) Kako je tata osvojio mamu c) Divlji konj d) Koko i duhovi e) Junaci Pavlove ulice 1.___ 3. Voćka poslije kiše Tomislav Notturno Plavi san Dažd Vladimir Nazor Antun Gustav Matoš Dragutin Tadijanović Dobriša Cesarić 123. Poveži naslove pjesama s njihovim autorima.___ 2. . Podcrtaj rečenicu napisanu u skladu s hrvatskim jezikom. ruski. Poveži naslov djela s autorom. . . francuski. 122.___ 43 . 4. – Upisali su se u III razred. a) b) c) d) milion krompir kafa paradajz __________________ __________________ __________________ __________________ 120.___ 4.

T T T T N N N N 127. rumena jabuko.“ ______________________ 44 . Po vremenu nastanka književnost može biti klasična. Pročitaj tvrdnje koje se odnose na usmenu književnost i odredi je li tvrdnja točna (T) ili netočna (N). Jedan naslov je suvišan. bije li ti more u prozore. a) „Oj. Djelo nije podložno promjeni i uvijek se prenosi u istom obliku. Poveži naslove pjesama s njihovim autorima. Zaokruži istinite tvrdnje. Na crtu uz citat napiši pripada li citat usmenoj ili umjetničkoj književnosti. Visoka žuta žita Balada iz predgrađa Tri moja brata Pejzaž Opomena Jezik roda moga Josip Pupačić Vladimir Vidrić Dragutin Tadijanović Dobriša Cesarić Petar Preradović 125. Marko Marulić napisao je: a) baladu Školjka b) ep Judita c) putopis Skitnje d) sonet Notturno 126. 128. ustaljeni početci i završetci.124. Zaokruži točan odgovor. divojko. a) b) c) d) Po podrijetlu književnost može biti narodna i umjetnička. talijanska… Tvorac umjetničke književnosti je neimenovani daroviti pojedinac iz naroda. U djelima se koriste stalni epiteti. moderna i suvremena. Djelo stvara neimenovani pojedinac. U djelima je izražena snažna potreba pojedinca za iskazivanjem vlastitih stavova. Po nacionalnoj pripadnosti književnost može biti hrvatska.

” Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. svod i svijet. Pjesma Junaku pripada: a) usmenoj književnosti b) umjetničkoj književnosti 130. srebro li je?“ ______________________ ______________________ ______________________ 129. pa bi čašu popila.b) „Gledam more gdje se meni penje i slušam more dobro jutro veli i ono sluša mene ja mu šapćem o dobro jutro more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdrav. Star sam kao ptica let. Da je znala naranča da je čaša junačka.“ d) „Ive jaše kroz orašje: Ive li je. sviram od davnine. vila li je? Uzda li je. a ona je dvije godine starija i nije moguće da mu bude žena. vrhom bi se povila. Odredi kojem književnom rodu pripada ulomak: “Znali su da je Salko zaljubljen u Martu.“ c) „Sviram sebe. Junaku Pade listak naranče usred čaše junačke. a Martina je mati vještica. 45 . Mrkost šuma. Pročitaj pjesmu pa zaokruži točan odgovor. sunce li je? Konjik li je. Pa još: Salkov je otac bio hajduk i strašno je naprasit čovjek. pa je ne spominjahu pred njim. zvijezda li je? Sedlo li je. najljepšu curu u Begluku. Sviram. sjaj čistine. No znali su i to da je njemu samo osamnaest godina. pa su se momci klonili i njezine kuće i njezinih pogleda.

Ulomak pripada: a) lirskom rodu b) epskom rodu c) dramskom rodu

131. Podcrtaj uljeza u svakom nizu.
a) himna, sonet, oda, ep b) novela, epska pjesma, roman, elegija c) komedija, tragedija, balada, drama (lirske književne vrste) (epske književne vrste) (dramske književne vrste)

132. Оdredi kojem književnom rodu pripada djelo iz kojega je preuzet ulomak:
,,Dogodilo se Petrici ono što se svakom dječaku (i djevojčici, naravno) prije ili poslije dogodi. Odrastao je. Izdužio se kao klas pšenice u srpnju, mršavo mu tijelo postalo okretno i gipko kao u mlada ždrijepca, a oči pod žutom kosom pametne i sjajne. Šiljasti nos prekriven narančastim pjegama, imao je zadatak da nanjuši dobru hranu i – budale. Jer, Petrica bješe shvatio da je svijet pun tikvana, a tikvani da su puni novaca, te valja samo malo mućnuti glavom da se njihovi zlatnici presele tamo gdje će se bolje osjećati. U Kerempuhov džep. Da, i još je nešto imao Petrica – duge i brze noge, što bijaše neobično važno, jer su bukvani koje je vukao za nos bili katkad moćni i opasni.“ Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Ulomak pripada: а) lirskom rodu b) еpskom rodu c) dramskom rodu

133. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića i zaokruži točan odgovor.
Tiho, o tiho govori mi jesen „Tiho, o tiho govori mi jesen; Šuštanjem lišća i šapatom kiše. Al zima srcu govori još tiše. I kada sniježi, a spušta se tama, u pahuljama tišina je sama.“

46

Pjesma Tiho, o tiho govori mi jesen pripada: a) lirskom književnom rodu b) epskom književnom rodu c) dramskom književnom rodu

134. Pozorno pročitaj Gundulićeve stihove i odgovori na pitanje.
„Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko je gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.” a) Od koliko se slogova sastoje Gundulićevi stihovi? ______________________ b) Kako nazivamo takav stih? __________________________

135. Pročitaj stihove glasovita epa Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića i odgovori na pitanja.
„Sunce zađe, a mjesec izađe. Tko se vere uz klance niz klance ter se krade k onoj Gori Crnoj? Obnoć grede, a obdan počiva, junak njegda, sad ne junak više, no trst, kojoj svaki hlad kidiše.“ a) Od koliko se slogova sastoje Mažuranićevi stihovi? _________________________ b) Kako nazivamo takav stih? __________________________

136. Pročitaj stihove pjesme Notturno Antuna Gustava Matoša. Podcrtaj deseterce.
„Mlačna noć; u selu lavež; kasan. Ćuk il’ netopir; Ljubav cvijeća – miris jak i strasan. Slavi tajni pir.“

47

137. Pročitaj stihove pjesme Vesne Parun Za sve su kriva djetinjstva naša i podcrtaj deseterac.
„Izrasli smo sami kao biljke. I sada smo postali istraživači zapuštenih predjela mašte nenavikli na poslušnost zlu...“.

138. Tema jednog sastavka bila je MOJE JUTRO.
Imenuj koji je oblik pripovijedanja autorica primijenila u pojedinom ulomku (dijalog, monolog, pripovijedanje ili opisivanje). Jedno rješenje se ponavlja. a) Zazvonila je budilica. Skočila sam iz kreveta, na brzinu se spremila i istrčala iz kuće. Jedva sam stigla do autobusa koji je već kretao s postaje. _________________ b) Unutrašnjost autobusa bila je išarana grafitima, a po podu su se razlijevale barice prljave vode. ___________________ c) − Djevojčice, gurnula si me! − Oprostite, nije bilo namjerno. ____________________ d) − Nisi namjerno, ali mene boli noga! Ne pazite kuda hodate, ne čuvate ni sebe ni druge. Kad sam ja bio mlad, vodio sam računa i kuda hodam i gdje stajem, a ne kao muha bez glave... _________________ e) Gledala sam u Dunav, miran i plav, u stare žućkaste kuće i krošnje pune zlatnog lišća. _____________________

139. Odredi koji je oblik pripovijedanja rabljen u navedenom tekstu.
Iako je kazališna uprava komad primila s prikrivenom sumnjom, a neki su ga čak i otvoreno odbili zbog potpunog nerazumijevanja sadržaja, prevladala je naklonost prema jednom mladom redatelju te mu je pružena prilika da komad pripremi, ali izvan radnoga vremena, što će reći manje-više privatno, „na kraju ćemo vidjeti”, kako to već kod nas biva. U ovom ulomku dominira: a) opisivanje b) pripovijedanje c) monolog d) dijalog Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. 48

“ ____________________________ b) „Na drugom planetu? – Da. sigurno će je vidjeti jer ju neću moći sakriti. a orlovo pero treptilo mu je za kapom. kosa odugačka. “Mladiću jedva bijaše dvadeset godina. A nikad nisam bio sigurniji u ono što sam osjećao.. otavu i otavicu (ako je bila jesen sretna i topla).Je li uvijek tamo? I kad je oblačno? . sijali pšenicu i ječam. repu i kukuruz. brčići mali. a sjajne plavetne oči pod tamnim trepavicama dvije žive zvijezde da ih nije mutila neka sjeta.Iza oblaka. . Mladić bijaše lijep. Pročitaj ulomak i zaokruži točan odgovor. kosili sijeno. okopavali vinograd. osobi b) dijalog c) opisivanje d) monolog 49 . Kosa joj je uvijek bila brižno skupljena na zatiljku. Uz svaki primjer napiši kojoj od tih pripovjednih tehnika pripada. ni stara.. pripovijedanje i opisivanje. snažan. Lice blijedo. čelo visoko. U zadatku su navedeni primjeri za: dijalog. nego jutros.. Znam.“ (Šenoa.140. Jedna pripovjedna tehnika se ponavlja. Za smijeh nije znala. Ima li lovaca na tom planetu? – Da. a ljepši od nebrige i sjete. а) „Orali su i kopali.. Zlatarovo zlato) U ulomku prevladava: a) pripovijedanje u 1.“ ________________________ c) „Profesorica geografije – ni mlada.“ ______________ d) “Gdje je sunce? – pitao me odjednom..“ 141.“ e) „Mislim: danas će vidjeti mržnju u mojim očima. raž i heljdu. monolog. a neću ni htjeti. ponekad sam tvrdoglav i da me režeš ostajem pri svome. Naherio je kapu kunicu na uho. plemenito. i to uvijek od jutra do noći. . bar ju mi nismo vidjeli nasmijanu. crnomanjasta..Uvijek.

. Vjetar gruva. tresu male dvokatnice. Iz pjesme Tina Ujevića Bura na Braču ispiši onomatopeje. _______________________________ 144. Bura.. dršću male dvokatnice. U sljedećim stihovima podcrtaj epitete: „. Bura.. 143. kao duše sve patnice. A sjajne kapi s bezbroj rubina rasipahu se. cvrči cvrčak na čvoru crne smrče. u vratnice. Bura na Braču U prozore i vratnice lupa bura tmurnih ura. dok polako tone jesenje sunce. u prozore. Kao misli zlopatnice. Svoj trohej zagušljivi. Podne je. svoj zvučni teški jamb. grmi bura.Kao voda tišinom razlijeva se Sunčani ditiramb. Bura..142. Cvrčak I cvrči. Jauču šumarci. u pjesmi bez riječi struje hladni žmarci u kući bez peći..“. Bura. Iz prethodno navedenih stihova pjesme Cvrčak prepiši primjer za onomatopeju. Onomatopeje: ____________________________________________________________ 50 . Uz obalu stabla gura.. Pozorno pročitaj stihove pjesme Cvrčak Vladimira Nazora pa riješi zadatak. .

– Zar to nije dosta? Od svih naših moći ljubav je najviša. Dopuni. Što znači. Svi su se moji sokovi isušili i stid me je pred pticama. nije za košarku već za prizemne sportove. a) b) c) d) e) Književni rod: Književna vrsta: Vrijeme radnje: Mjesto radnje: Likovi: _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________ 51 . Ja sam izgubila sve. Pigi.reče Trufa. Zubi: svi na broju. najdivnija – reče Ole. Poput raženog kruha. za nogoš. Pozorno pročitaj dijalog između Anči i Pigi u ulomku romana Čuj. ______________________________________________________ 146. voli papati. – Tako dugo dok se međusobno volimo mi ostajemo ovdje.145. Pogledaj kako sam naborana. pa riješi zadatak. a jedino mi je još ostala – ljubav za tebe. tirkizne! Kosa: smeđa. Riječju. Taj najviše volim! Jučer si rekla da voliš kukuruzni. Pročitaj ulomak bajkovite priče Ole i Trufa Isaaca B. Visina: oko 185 cm. npr. Oči: zelenkastoplave. zaljubila sam se Branke Kalauz. Singera: „Ole. Iz navedenog ulomka ispiši primjer za usporedbu. Znači. i nikakav vjetar i kiša ne mogu nas uništiti…“. – Ti znadeš vrlo dobro da više nisam lijepa. ali nisu istinite . Promatraju me s toliko sažaljenja! Ponekad mi se čini da mi se smiju gledajući me kako sam se smežurala. Težina: ojak i temeljit. tvoje su riječi tako slatke.

147. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića Slap i razmisli o motivu slapa. Odgovori na pitanje.
Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap. Gle, jedna duga u vodi se stvara, i sja i dršće u hiljadu šara. Taj san u slapu da bi mogo sjati, i moja kaplja pomaže ga tkati. Što u pjesmi predstavlja motiv slapa? _______________________________ _________________________________________

148. Pročitaj ulomak i odredi temu.
“Prvi put u životu sreo sam se s teletom u svome djetinjstvu. Bilo je to prije sto i pedeset godina. Naša krava Zekulja otelila je divno malo telešce, koje smo tako zavoljeli, da smo ga s dopuštenjem njegove i naše majke iz pojate prenijeli u kuću. (Doduše, naša se kuća nije mnogo razlikovala od staje; obje su bile malene, drvene i nepopođene). Naše tele bilo je mnogo pametnije od ostale seoske teladi. Svako seosko tele zove se samo tele i nikako drugačije i ozvat će ti se samo onako, ako ga zavokativiš: - Tele! Glupo tele! – dok se naše telešce odzivalo samo na svoje ime, a njegovo ime bješe četveroimeno: Dragica, Draguša, Draginja i Draga(na).” Tema ulomka: ______________________________________________________________

149. Pročitaj navod iz romana Meše Selimovića i odredi mjesto i vrijeme radnje.
„Ljeto je bilo, smjenjivala se kiša i vrelina, stanovali smo u čadorima, na ravnici punoj komaraca i kreketa žaba, sat hoda od Save, uz nekadašnji han, gdje je mališan stanovao s majkom i poluslijepom bakom. Jednom, dok sam sjedio u polju, na trulom panju, u gruboj slakovini do koljena, sam, zaglušen cikom zrikavaca pod vrelim suncem (uvijek je nešto cičalo, pištalo, ciptalo, pjevalo na ovoj ravnici), smućen onim što sam čuo od vojnika, vidio sam dječaka kako je zastao u travi, utonuo gotovo do grla. Javio mi se s povjerenjem. Bili smo već poznanici.“ a) Mjesto radnje: _____________________________________________ b) Vrijeme radnje: ____________________________________________

52

Vještina čitanja i razumijevanje pročitanog

SREDNJA RAZINA

150. Pročitaj sljedeće rečenice. Jedna od njih je reklama, a ostale su tehnički opisi, upute. Zaokruži
slovo ispred reklame. a) Pročitajte ove jednostavne smjernice. b) Budi aktivan, razgovaraj s prijateljima! c) Ne dodirujte nepotrebno antenu! d) Sigurnosna zaporka pomaže Vam zaštiti telefon.

151. Pročitaj tekst Kloniranje i zaokruži točan odgovor.
Kloniranje Maja: Društvo, jeste li za ili protiv kloniranja? Žuti: Majo, pusti nas na miru! Sunčica: A meni se baš sviđa tema. Ja sam protiv. Žuti: A zašto? Baš je guba da od mene izrade još sto istih ovakvih! Fran: I jedan takav je suvišan na zemlji! Maja: Dečki, raspravljamo mirno o temi! Sunčice, obrazloži svoj stav. Sunčica: Pa ... mislim ... i ja bih željela da sto ovakvih zgodnih Sunčica hoda zemljom, ali što ako netko ružan i zao proizvede sto istih – ružnih i zlih ljudi? Fran: Ne znači da bi klonovi bili zli. Čovjek nastaje i odgojem, a ne samo genima. Sunčica: Otkrivena je i karta ljudskoga gena pa znanstvenici sada mogu programirati ljude kakve žele. Bojim se! ... Tekst Kloniranje je: a) izlaganje b) rasprava c) reklama d) intervju

53

152. Pročitaj tekst i zaokruži točan odgovor.
... neki novi DVD – i STANLEY DONEN:MALI PRINC (THE LITTLE PRINCE, 1974.) FORMAT 16:9 (1,78:1), 85 MIN., SURROUND DOLBY DIGITAL, PARAMOUNT/VTI Popularnu knjigu koju sa zanimanjem čitaju i djeca i odrasli, Mali princ francuskog pisca i pilota Antoinea de Saint – Exuperyja, na film je prenio hollywoodski redatelj mjuzikla Stanley Donen. Priču iznosi Pilot (Richard Kiley) koji je u djetinjstvu počeo slikati, ali odrasli nisu razumjeli njegova nastojanja. Jednom, sam i već odrastao, u zrakoplovu se izgubi u oluji i sleti u pustinju, a ondje sretne dječaka koji odmah shvati što označava njegov crtež. To je Mali princ (Stewen Warner) s nepoznatog malog planeta, koji mu ispriča kako je putovao svemirom i s kime se susretao. Da bi na film prenio maštoviti i metaforični svijet Malog princa, redatelj Stanley Donen kombinira glazbene točke s igranim i animiranim sekvencama. Uz protagoniste još glume: Bob Fosse kao Zmija, Gene Wilder kao Lisica i Joss Ackland kao Kralj. DVD uz film ne sadrži dodatke. Navedeni tekst je: a) priča b) intervju c) rasprava d) prikaz

153. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor.
NOVO U KNJIŽARAMA O životnom iskustvu prvih monaha (Povijest monaštva: Od sv. Antuna opata do sv. Bernarda, autor: Monah Dorotej, izdavač: Verbum, Split 2006., stranica 367, tvrdi uvez) Benediktinski monah otac Dorotej Toić monah je benediktinskog samostana Ćokovac na otoku Pašmanu, rodom je iz Cresa, a djeluje kao duhovnik nadbiskupskog sjemeništa u Zadru. U ovoj knjizi životno iskustvo prvih monaha prenosi na jednostavan i zanimljiv način upoznajući čitatelje o monaškom načinu života i duhovnosti te o životu i djelovanju velikih monaških likova. Posebnost knjizi daju riječi, zgode, pojedine pouke onih koji su pred kraj trećega i u četvrtome stoljeću „prokrčili“ nov stil življenja po evanđelju te idućih generacija njihovih sljedbenika. Tekst O životnom iskustvu prvih monaha je: a) vijest b) izlaganje c) rasprava d) prikaz 54

f) Tekst je kratak i osjećajan. Obilježja tekstova novinarskoga stila: a) objektivnost b) sažetost c) uporaba svih jezičnih sredstava d) točnost e) subjektivnost f) logičnost 156. pozivamo Vas da se svojim radom uključite u tim stručnjaka koji nastoje istražiti ovu vrstu umjetničkoga izričaja. e) Tekst je jasan. a) Tekst je pravopisno. 55 .154. Srdačni pozdrav. Zaokruži točne odgovore. Ukoliko ste voljni surađivati na ovom zahtjevnom projektu. godine u 17 sati. Poštovani. Obilježja književnoumjetničkog stila: a) maštovitost b) izražajnost c) osjećajnost d) tumačenje e) izvornost f) jednoznačnost riječi g) slobodna uporaba svih jezičnih sredstava h) slikovitost 155. I. Nadamo se da ćemo uspješno surađivati. b) Tekst je objektivan. Zaokruži netočne odgovore. d) Tekst je subjektivan. gramatički i jezično usklađen s normom standardnoga jezika. kratak i uljudan. Sastanak zainteresiranih stručnjaka s voditeljima ovoga projekta održat će se u utorak 22. Zaokruži slovo ispred tvrdnje koja se odnosi na ovaj tekst. obavještavamo Vas da je u pripremi knjiga o uličnim grafitima. c) U tekstu ima stručnih riječi. listopada 2010.

kad nema meda. trapav. Nije samo medvjed . nezgrapna osoba zdepaste tjelesne građe. malih ušiju. sitnih očiju. stručne riječi i izrazi 2) kratkoća. jer od sve hrane najviše voli . medvjed je u svim slavenskim jezicima nazvan po medu.ako je krupan. izražajnost. pren. logičnost. Iz obaju tekstova može se saznati: a) kako je medvjed u slavenskim jezicima dobio ime b) na kojim kontinentima medvjedi danas žive c) kakvog čovjeka nazivamo medvjedom d) koja je omiljena hrana medvjeda Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Tekst 2 Medvjed m (medvjedica ž) (G mn medvjeda) 1. guste runjave smeđe dlake. a) književnoumjetnički stil ___ b) znanstveni ____ c) administrativno . Tekst 1 Medvjed je medvjed zato što je „medojed”.med. jednoznačnost 3) subjektivnost.II.medvjed. slikovitost. 56 . ili ako je grub. kratka repa i snažnih kandža na prstima. osoba neuglađena ponašanja b. točnost. A u staroj postojbini Slavena. podr. zvijer planinskih krajeva. on je „svejed”: biljojed i mesojed. Pozorno pročitaj navedene tekstove i odredi što im je zajedničko. truntav i nezgrapan. zool. uporaba stilskih izražajnih sredstava 158. Azije i Amerike (Ursus arctos) 2. I čovjeka ponekad nazovu medvjedom . čije različite vrste žive najviše u šumama Europe.poslovni ___ 1) objektivnost. Ipak. 157. točnost. jasnoća. nespretan. tamo je bilo puno meda. Na temelju zaokruženih tvrdnji ovaj tekst pripada ____________________ funkcionalnom stilu. jer jede med. u šumama iza Karpata. Poveži naziv stila s obilježjima. Zna se da medvjed nije samo medojed. a.

duga. sočnim mesom. i smije se. boji i kakvoći. Postoji više vrsta naranči. a ja u ruci držim komad juga i zlati mi se naranča u ruci. ali i ne moraju sadržavati sjemenke. Dobriša Cesarić Tekst 2 Naranča je okrugli sočni plod drveta naranče s narančastom ili žutom korom te slatkim. i miriše. Pozorno pročitaj navedene tekstove i odredi što im je zajedničko. Tekst 1 Naranča Dohvatih naranču sa stola i najedanput u svijesti mi sinu: sada je zima neprijazna. Naranče su u Europu najvjerojatnije donijeli Arapi (u Španjolsku). Iz oba teksta može se saznati: a) da naranče dozrijevaju zimi b) da su naranče okruglog oblika c) da naranče potječu iz toplih. Naranču je vjerojatno poznavao i antički svijet jer se smatra da su mitske zlatne jabuke “Hesperidum mala” u stvari naranče. južnih krajeva d) da su naranče u Europu donijeli Arapi 57 . Sačuvala je malo južnog sunca na svojoj kori. i gori. podijeljenim na segmente koji mogu. a razlikuju se u veličini. a križari u Francusku. Najvjerojatnije potječe iz toplih krajeva jugoistočne Azije i južne Kine. a spominju se na početku kršćanske ere u indijskim i kineskim tekstovima.159.

Ustanovljeno je da u odnosu žrtva . umanjujući na taj način ozbiljnost nasilnog čina koji su ova djeca u stanju učiniti. Tekst 2 Cvrčak je poznatiji po svom glasanju nego po izgledu. ovi učenici napadaju riječima. ne osjećajući da se riječima može nanijeti isto toliko boli koliko i udarcima. U ulozi je žrtve nasilja jako velik broj učenika. Kad se izlegu. Zvuk proizvodi pomoću kožice na zatku koju potresa snažan mišić. Cvrče samo mužjaci. Kakav je odnos autora ovog teksta prema nasilnom ponašanju mladih? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Hrani se biljnim sokovima. Ženka buši koru drveća i u nju polaže jajašca. Dakle. a) ravnodušan je prema nasilju mladih b) interesiraju ga daljnji podatci c) zabrinut je d) bijesan je zbog nasilja mladih 58 . čak 37%. Žive od sokova koje sišu iz mladih izdanaka biljaka. točnije 42%. Pravilo običnog cvrčka tipičnog za primorske krajeve je pjevati i ne biti viđen. najčešći oblici nasilnog ponašanja su vrijeđanje i ismijavanje. Tekst 1 Cvrčak je najuporniji i najglasniji svirač toplih ljeta. kao žrtve ili kao nasilnici. ličinke padaju na tlo i zavlače se u zemlju gdje se hrane sokovima iz korijena. Izgledom i obojenošću ovaj veliki kukac izgleda poput kore drveta i čini se gotovo neprimjetnim. Nasilje u školama Nedavno je u 40 škola provedeno istraživanje o nasilju među učenicima. Pozorno pročitaj navedene tekstove i odredi što im je zajedničko. Drugim riječima. Neke žrtve su istodobno i nasilnici. U toj skupini. Najčešće ga čujemo u našem priobalnom pojasu za podnevne žege. živahnošću i slično. ni nasilnici.nasilnik ne sudjeluje svega 58% učenika. samo 58% učenika nisu ni žrtve. Kod nas još nalazimo sivog maninog cvrčka koji je ime dobio po tome što jakim ubodom rila napravi rupe na jasenu iz kojih izlazi slatki sok koji se zgusne u manu. no nije zelen. Znači. Cvrčci se po danu skrivaju među lišćem.160. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih učenika. nešto manje od polovice učenika. Iz oba teksta može se saznati: a) da se ličinke cvrčka hrane sokovima iz korijena b) da je cvrčak boje slične kori drveta c) da cvrče samo mužjaci d) da cvrčka često možemo vidjeti u prirodi 161. možda čak i više. Nasilno ponašanje učenika ove skupine odrasli najčešće nazivaju nestašlucima. Za godinu dana iz zemlje izlaze odrasli cvrčci. Najčešće se zadržava na stablima. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i odredi autorov stav. a zbog boje slične kori teško ga zamjećujemo. pojavljuje se u „krugu nasilja”.

srušile bi se od iscrpljenosti već nakon nekoliko sati leta. samo 58% učenika nisu ni žrtve. Znači. Iznoseći podatke o nasilnom ponašanju mladih. Na taj način svaka guska u jatu nekoliko puta tijekom dana postaje vođom. a mjesto vođe jata preuzima prva sljedeća guska. Leteći u V-formaciji. Guski na čelu formacije nitko krilima ne stvara zračne struje. da. Pročitaj sljedeći tekst i odredi stav autora teksta. jato se zbog nje ne zaustavlja. U nekoliko tjedana prevale tisuće i tisuće kilometara. Ustanovljeno je da u odnosu žrtva . ovi učenici napadaju riječima. Divlje guske lete mudrije: otkrile su let u V-formaciji. ni nasilnici. Kad bi sve guske istodobno letjele punom snagom i kad bi sve cijelo vrijeme mahale krilima. Na taj se način odmaraju i uštede čak 75% energije. živahnošću i slično. 163. Sve su guske u jatu toga svjesne i zato kad guska na čelu formacije počne posustajati. autor teksta Nasilje u školama spominje i jedno mišljenje o navedenom problemu s kojim se ne slaže. Kad postane toliko umorna da joj ni bodrenje više ne pomaže. postoji! Dvaput se godišnje ptice selice okupljaju u jata i putuju. kao žrtve ili kao nasilnici. Neke žrtve su istodobno i nasilnici. Podcrtaj u tekstu rečenicu u kojoj je izneseno to mišljenje. Ona je vođa i jedina mora letjeti punom snagom. Tajna je njihove selidbe u timskome radu. guska s čela formacije odleti na začelje. Dakle. možda čak i više. možemo naučiti od divljih gusaka? Timski raditi znači . Drugim riječima. Do zajedničkoga ćemo cilja mnogo brže i lakše stići ako surađujemo i pouzdamo se jedni u druge. ne ostavljaju je samu! Uvijek se dvije guske iz jata izdvoje i ostaju s njom dok se ne oporavi ili dok ne ugine. Pozorno pročitaj sljedeći tekst. čak 37%. Guske nisu naročite letačice. jedna drugoj stvaraju zračnu struju koja im omogućuje da lebde.162. 59 . najčešći oblici nasilnog ponašanja su vrijeđanje i ismijavanje. Među njima su i divlje guske. Što. dakle. Učiti od divljih gusaka Učiti od divljih gusaka? Postoji li išta čemu bi me obične guske mogle naučiti? Oh. Toliki put nijedna od njih ne bi uspjela preletjeti sama jer bi uginula od umora. točnije 42%. U ulozi je žrtve nasilja jako velik broj učenika. Jato leti dalje. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih učenika. pojavljuje se u „krugu nasilja”. Biti vođa vrlo je težak posao. Nasilje u školama Nedavno je u 40 škola provedeno istraživanje o nasilju među učenicima. cijelo je jato gakanjem bodri da izdrži još malo. Nasilno ponašanje učenika ove skupine odrasli najčešće nazivaju nestašlucima.letjeti u V-formaciji. U toj supini. nešto manje od polovice učenika. Međutim. umanjujući na taj način ozbiljnost nasilnog čina koji su ova djeca u stanju učiniti.nasilnik ne sudjeluje svega 58% učenika. ne osjećajući da se riječima može nanijeti isto toliko boli koliko i udarcima. Ako bilo koja guska iz jata zbog bolesti ili iscrpljenosti mora sletjeti.

Kakav je odnos autora ovog teksta prema guskama? a) ravnodušan je prema guskama b) zabrinut je za guske c) divi se guskama d) razočaran je guskama 60 .

a ako je tipična za pisani jezik. jačina glasa Navedene osobine pripadaju: a) govornom jeziku b) pisanom jeziku 61 . Poveži pojmove iz dva stupca. dijalog. _____ c) Dopunjuje se gestama i mimikom. na crtu pokraj nje napiši G. naglasak. a) smanjuje mogućnost višeznačnog interpretiranja riječi__ b) potrebna je sposobnost slušanja__ c) ostvaruje se pisanim znakovima __ 1) osobine govornog jezika d) ne mogu ga rabiti gluhonijeme osobe __ 2) osobine pisanog jezika e) ostvaruje se artikulacijom glasova__ f) prilagođava se pravopisnim i gramatičkim pravilima __ 167. geste i mimika. _____ 165. Ako je navedena osobina tipična za govorni jezik. _____ d) Na kraju rečenica stoje interpunkcijski znakovi. Pročitaj navedene osobine i zaokruži točan odgovor. a) iskaz se ostvaruje govorom __ 1) osobine govornog jezika b) iskaz se ostvaruje pismom __ 2) osobine pisanog jezika c) oba sugovornika su nazočna i u isto vrijeme sudjeluju u komunikaciji __ d) mogućnost rješavanja nesporazuma u danom trenutku __ e) može se čitati __ 166. napiši P: a) Ostvaruje se dijalogom.Pismeno izražavanje 164. Poveži pojmove iz dva stupca. _____ b) Rečenice su mu duže i složenije.

upiši N. (na primjer) dr (doktor) str (stranica) ____ ____ ____ ____ ____ 170. b) Pogrešno napisane riječi prepiši ispravno. na crtu pokraj nje upiši T. Na ime mojega prijatelja stigao je dugoočekivani paket izbliže okolice Zagreba. ulice i trgovi nose njihova imena. a ako nije pravilno napisana. _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 62 . Poskočio je od sreće cup cup i uzviknuo: “Ajme meni!” Jedinošto mu je tada trebalo bila je baš ta klik – klak stvarčica. (broj) itd (i tako dalje) npr. Od nikoga nije očekivao tako velik dar i krozanj prođoše trnci veselja. a mnogi gradovi u hrvatskoj imaju ulice s nazivom ulica ante kovačića. br. tako se u zagrebu jedna škola zove osnovna škola mate lovraka. ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ 169. 1. Ako je kratica pravilno napisana. b) Čim pogledam Ivu srce mi jače zakuca 171.168. 1. a) Pročitaj tekst i podcrtaj pogrešno napisane riječi. književnici mato lovrak i ante kovačić zadužili su hrvatski narod te mnoge kulturne ustanove. koji sam odmjerio od oka i procijenio da je po težak. U rečenicama upiši zarez ondje gdje je to potrebno: a) Otkad sam zaljubljen sve je ljepše. 2. Pravilno prepiši sljedeće rečenice vodeći računa o pravopisnim pravilima. ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ 2.

GOVOR. Podcrtaj naglašene samoglasnike u zadanim parovima riječi. PREPOZNATI. OSMIJEH – SMIJEŠITI SE 173. Napiši nominativ množine zadanih imenica te imenuj glasovnu promjenu. breza kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni dugouzlazni `` ` ˆ ´ 174. vožnja 3. leksik. kotao 5. KORAK – KORAČATI. U lijevom je stupcu jedna riječ viška. jezik. majka. ruski a) palatalizacija b) prelazak L u O c) jednačenje suglasnika po zvučnosti d) jednačenje suglasnika po tvorbenom mjestu 176. kiša. PISATI – PREPISIVATI. svadba 2. mati. razvoj književnoga jezika 172. PROHODATI 175. magla. PRIZNATI – PRIZNANJE. Zadane riječi razvrstaj u tablicu. NAGLASAK. NOKAT. Poveži navedene riječi u lijevom stupcu s odgovarajućom glasovnom promjenom u desnom stupcu. LOVAC – ULOVLJEN. junak oblak orah grijeh osmijeh glasovna promjena: _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ 63 .Gramatika. kružić 4. SMIJEH. noć. 1. DODATI – DODAVATI. razred. ruka. sunce. Podcrtaj naglašene samoglasnike u riječima.

zaključite c) uzeše. sada c) ovdje. preskakivah. prijatelju. a) trava. potapšajte. Podcrtane riječi razvrstaj u tablicu. vidjela. U svakom nizu se krije jedna riječ koja mu ne pripada. nekako. naše. Nitko to neće učiniti umjesto tebe. U svakom je nizu uljez. digoh. Jao. dođoh. sni. lijepa d) gdje. sjedoše. čitaš. zaboravile b) poludite. gledale. a) igrao. sutra. darovan. borci. Odnekud se pojavio pas i ugrizao dječaka. svugdje. sinoć. Podcrtaj riječ koja nije prilog. Zaokruži slovo ispred tražene glasovne promjene. pospremite.177. Prijedlozi Prilozi Veznici Čestice Usklici 180. našlo. Puž je sporo putovao. Prepoznaj je i precrtaj. svugdje. Svaki niz u zadatku sastoji se od glagola. zapjevaste 64 . U riječima: psi. bijelci provedena je glasovna promjena: a) palatalizacija b) sibilarizacija c) jednačenje suglasnika po zvučnosti d) nepostojano a 178. nazovite. tada b) jučer. ovako. Ispred moje kuće stoji stara klupa. svakakav. baš si me iznenadio. tamo 179. boli me noga! Pogledaj što si učinio! Hoćeš li doći? O.

lepršavac. nadbiskup ____ ____ ____ ____ ____ ____ a) sufiksalna (izvođenje) b) slaganje c) prefiksalna 183. ah.složenicu. zrakoplov. braniti. uh __________________________ 182. 1. pa. Markov. baš . Podcrtaj uljeze i imenuj vrste riječi u nizu. niz: zrak. Poveži jednu riječ iz prvoga niza s jednom riječju iz drugoga niza te načini novu riječ . sveokusnjak ___________________ b) repati. ljudski 5. aha. Svaku riječ smiješ upotrijebiti samo jednom. ej. poljoprivreda 6.__________________________ b) ali. odjahati 3. ploviti ___________________________________________________________________ 184. li. niz: kiša. ispod. i. nego. Pored sljedećih riječi napiši kojim su tvorbenim načinom nastale. a) neka. prohladan 4. s. niti __________________________ c) oh. uletjeti __________________ 65 .181. da. igrač __________________ c) pokraj. stolica. krasno 2. 1. Na crtu iza riječi u lijevom stupcu napiši slovo koje stoji ispred tvorbenog načina te riječi. pisati. vodenljudi. oko. Upiši zadane riječi u tablicu prema načinu nastanka (od jedne riječi ili od dviju riječi). pisanje 2. zar. putopis riječi nastale od jedne riječi riječi nastale od dviju riječi 185. te. a) metloboj.

Prepušten samome sebi. ____ 66 . jednostavna neproširena). Dječak pristane ne misleći mnogo. ___________________________________ b) Dok učim. rečenični niz. sutra odlazi. ostat će tijekom dana. Tek se u desetom zaseoku prohtje nekom bogatašu. ______________________________ c) Došao je jučer. Iako je obišao preko deset sela. ______ b) Umjesto sitnih krađa tuđih poslova. U sljedećem tekstu podcrtaj zavisne rečenice: Živio davno neki siromašan dječak. prihvatimo se drugih nepodopština.ako je rečenica jednostavna J. često mislima odlutam k njoj. Zaokruži slovo ispred vrste zavisne rečenice kojoj pripada podcrtana rečenica: Pošli smo u kuhinju da Iva objeduje. _______________________ d) Pjevala sam. upravo kad sam dotjerivao svoje ljeskove štapove za sutrašnji ribolov. a) Moji se prijatelji raduju sa mnom. . ______ c) Jednog popodneva. nezavisno složena. da unajmi pastira i svojim pčelama. Imenuj rečenice po sastavu (zavisno složena. _________________________________ e) Kupi alat ili ostavi zanat. a nemam ni strpljenja za vježbanje zadataka. _____ e) Nemam vremena. bez oca i majke. nigdje nije mogao naći posla.ako je zavisno složena Z. Pored svake rečenice napiši odgovarajuće početno slovo: . a) Toga trenutka shvatio sam što nam je to cijeloga ljeta nedostajalo. . _________________________________ 187. dotrčala je Anica sva zajapurena i ozarena luckastim zanosom. _______ d) Kad si već toliko navalila. pođimo vidjeti tu jabuku.ako je nezavisno složena N. jednostavna proširena. koji je imao posebna pastira i za goveda i za ovce i za svinje. a) predikatna rečenica b) namjerna rečenica c) načinska rečenica d) posljedična rečenica 188. jer je već bio malaksao od gladi i lutanja. 189. pođe u svijet tražiti posao.186.

Podcrtaj subjekt i imenuj vrstu riječi kojom je izrečen. Vježbanje je zdravo. _______________________ U mravinjaku je uvijek gužva. 194. a razlupano jaje zašiva koncem. Vrata škole su ispisana imenima. ______________ _______________ 193. čokoladnu tortu. _____________ U Jadranskome moru nema morskih pasa. U sljedećem primjeru podcrtaj subjekte. Tamnije otisnutim riječima odredi službu u rečenici. ________________ Pišem pismo majci. na zidovima hodnika su dječji crteži.190. a stari prozori su izlijepljeni šarenim cvjetićima. predikat: subjekt: atribut: apozicija: priložna oznaka vremena: priložna oznaka mjesta: objekti: __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ __________________________ 191. Jutros je moja susjeda Marta otišla na tržnicu prodavati jaja. subjekti su izrečeni sintagmom). sir i vrhnje. ________________ 67 . ________________ Mama mu je ispekla veliku. (Nemoj rabiti kratice!) a) b) c) d) e) Moj djed Ivo voli pecati. (Pazi. Razvrstaj riječi (i skupove riječi) prema njihovoj službi u rečenici. Podcrtanim imenicama odredi značenje padeža u rečenici. a) b) c) d) e) Dat ću ti pola čokolade. ____________________ Idem u šetnju s prijateljicom. ________________ 192. _______________ Ivina baka Manda priča najljepše priče. ______________ Ribari love ribu velikom mrežom._______________ Mrak grabi loncem.

Otac posluša. bit ću profesor. Dopuni tablicu. Riječ / sintagma otac u dvor caru svoje kćeri Padež nominativ u + akuzativ dativ genitiv Značenje padeža 196. ode u dvor i ponovi caru riječi svoje kćeri. Dopuni tablicu. Odredi padež podcrtanoj riječi pa napiši koje značenje ima u rečenici. Putujem vlakom u obližnji grad. a) Ja se doduše nisam bila u njoj ni rodila. Iz učionice neću vidjeti zalazak sunca. ____________________________________________________ 68 . Sutra ću prošetati gradom. ____________________________________________________ b) Kada budem završio studij. otići u kino i darovati svojoj prijateljici knjigu. ___________________________________________________ d) Lipe zamirisaše kao tamjan u crkvi. Primjer Priča je sastavljena od neobičnih riječi. Riječ / sintagma gradom u kino svojoj prijateljici knjigu Padež instrumental akuzativ dativ akuzativ Značenje padeža 197. Padež Značenje 198. ____________________________________________________ c) Bijaše jedan stari magarac i imađaše sina zgubidana.195. ali sam u njoj poživjela. određujući značenje padeža. U rečenicama podcrtaj glagolske oblike i imenuj ih. Sreća je skrivena u malim stvarima.

a) b) c) d) Došao bih vrlo rado. pomoći b) rekosmo. Zadanu rečenicu napiši u budućem vremenu. __________________________________________________________________ 201. Dječaci gledaše kroz prozor. govorasmo. dođosmo. čuvajmo. 200. tekući. Poslaše me po kolače. vežimo 69 . U svakom navedenom nizu glagolskih oblika precrtaj onaj koji tom nizu ne pripada.199. Upotrijebi futur prvi i futur drugi. kažimo. Nogometaš je bio sretan kad je zabio pobjednički gol. prođosmo c) plivamo. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj se javlja imperfekt. Volio bih da budeš sretna. mašući. a) gledajući.

c) Leopard je spavao na suncu. ____ ____ ____ ____ ____ a) dobra srca b) nešto nepoznato c) razumiju jedni druge d) mora štedjeti e) imati bez rada 70 . Moj brat je dobar kao kruh. a) Dat ću ti svoj mobitel pa me nazovi. b) Susjedi su kupili novi Sonny. 3. 1. Želi kruh bez motike. c) Kad je bio mali. – Posudi mi Andrića. d) U našem zoološkom vrtu živi najljepši leopard. Janko je išao zakrpanih koljena. Mora stegnuti remen. a) Čitam Krležu. c) Posudi mi neko Andrićevo djelo. b) On je već sijede kose. uvijek sam gledao da prva violina bude upečatljiva. 2. Zaokruži slovo ispred onih rečenica u kojima ima metonimije. 206. d) Bacio se na koljena i zamolio oprost. b) Sada su moderne suknje do koljena. Našli su zajednički jezik. – Prvu violinu dobio sam od svojih roditelja. Ne želim kupiti mačka u vreći. Frazemima pridruži njihovo značenje tako da na crtu napišeš slovo uz koje se ono nalazi. – Povremeno pročitam neko Krležino djelo. a) Leopardi su vrsni lovci. 205. 5. d) Kada sam osnovao svoj kvartet. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je riječ koljeno uporabljena metonimijski: a) Milan je pao i povrijedio koljeno. c) Učenici jednom mjesečno odlazi u kazalište.Književnost 202. b) Nosi leoparda oko vrata. e) Prvo pero hrvatskog krimića vodi nas u još jednu napetu i neizvjesnu avanturu. 204. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je leopard metonimija. d) Sve blagdane slavimo kod bake i djeda. 203. Podcrtaj jednu od dvije rečenice u kojoj ima metonimije. 4. – Sijeda kosa je ove sezone u modi.

to znači da ta osoba: a) voli posuđivati tuđu odjeću b) smatra tuđe ideje boljima od svojih c) prikazuje tuđe zasluge kao svoje d) često nosi odjeću poznatih modnih dizajnera 208. Kada se za neku osobu kaže kako se voli “kititi tuđim perjem“. Izgleda da su Babilonci prvi naslutili pravi oblik Zemlje. Zato se i nisu usudili objelodaniti ono što im je izgledalo očigledno. vjerskim shvaćanjima. 210. 1.207. puhnuo je vjetar razvigorac i drveće je prolistalo. prema kojima je nebo imalo oblik zvona koje je pokrivalo Zemlju. Pozorno pročitaj sljedeću rečenicu i riješi zadatak. Pročitaj tekst. Kada kažemo da netko nije mogao „držati jezik za zubima“. neuobičajeno za to doba godine. Podcrtaj u tekstu riječ koja znači: „biti u neskladu“. već prepustiše slobodoumnijim Grcima da to učine. ogovara druge brbljava. 2. Podcrtani niz riječi označava: a) hladni proljetni vjetar b) topao jesenski vjetar c) topao proljetni vjetar d) zimski vjetar umjerene jačine 71 . previše govori Zaokruži točan odgovor. Krajem veljače i početkom ožujka. na Ozrenu je naglo zatoplilo. Riječ „objelodaniti“ znači: a) objasniti b) objaviti c) usuditi d) obilježiti Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. govori bez razmišljanja zlobna. ne razgovara ni s kim brzopleta. to znači da je ta osoba: a) b) c) d) šutljiva. ali se ta spoznaja kosila s njihovim tradicionalnim. 209.

Udara bubanj i žuti poklopci: prolazi banda. .. Podcrtana riječ označava: a) družinu kriminalaca sklonih lošim postupcima b) vojnu glazbu. Na bijelcu oficir. u suncu blistaju. svinute. Puceta sjajna.... Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. Pustio bih djecu pred školu: Gledajte. bez vrludanja sandoline – on odlazi težak. djeco! A poslije ćete sjesti uokrug i svaki će pričati što je vidio. Da sam ja učiteljica Između dasaka dvorišne ograde gledam vojsku kako ide ukorak. grupu svirača c) naziv za skupinu nasljednika Mao Tze Tunga Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. pijan.211. meko zašiljeno drvo. Rano dođe da nama ne da bandu gledati. Pozorno pročitaj sljedeću strofu pjesme Da sam ja učiteljica Dragutina Tadijanovića.. sjajne. Bez brze strasti kajaka. 72 . To njegovo vlažno. skupinu. žuta. Tuguje.. A ja da sam učiteljica. Sviraju trublje. žute. (ulomak iz putopisa Matka Peića Skitnje) Podcrtana riječ označava: a) vrstu tužne pjesme b) riječni gliser c) drvenu plutajuću platformu d) mali čamac na vesla 212. Zeleno ogledalo Kupe Čamac na Kupi. ravno u duboku noć niz klonuo šaš i mulj od propale mjesečine. a potom riješi zadatak.

Gjalski: Dolazak Hrvata ___ b) August Šenoa: Zlatarovo zlato ___ c) Dinko Šimunović: Alkar ___ 1) kraj 19. Dnevnik Ane Frank. Jama Povijesni događaji: Ustanak protiv feudalnih gospodara: Prvi svjetski rat: Drugi svjetski rat: Djela: ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ 215. 1) August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke 2) Ivan Mažuranić: Smrt Smail – age Čengića 3) Sunčana Škrinjarić: Ulica predaka a) 16. osvajački pohodi Turaka i Mletaka 216. Podcrtana riječ znači: a) vragolastom b) skromnom c) neobuzdanom d) zahtjevnom 214. a) Ksaver Š. st. Navedena imena autora i njihova književna djela poveži s povijesnim razdobljem o kojem pišu. a djecu koja ih gomilaju zahvalnom. Djeci su potrebne igračke s kojima će biti u stvaralačkom odnosu. Pročitaj tekst i zaokruži početno slovo ispred točnog odgovora. uništavanje i gomilanje igračaka samo su dva različita načina očitovanja iste bolesti: goropadne površnosti i ispraznosti od kojih zamire sve dobro. stoljeća 2) razdoblje od doseljenja do pokrštavanja Hrvata 3) Zagreb u 16. st. No. b) Drugi svjetski rat c) prva polovica 17. Navedena imena autora i njihova književna djela poveži s povijesnim razdobljem o kojem pišu. Seljačka buna. Djecu koja uništavaju igračke nazivaju obijesnom.213. stoljeću 73 . Poveži sljedeća djela s povijesnim događajima na koja se ta djela odnose.. Bitka kod Bistrice Lesne.

Odgovori. a) Radnja epa počinje/ne počinje skupljanjem harača. no trst kojoj svaki hlad kidiše. Zaokruži dio rečenice koji tvrdnju čini točnom. e) Dolazi do bitke u kojoj pogibaju/ne pogibaju i Novica i Smail-aga. Pročitaj stihove i odgovori na pitanja. a mjesec izađe. William Shakespeare Hrvatska. Marin Držić Moj dom. Naziv djela i ime pisca Srna. Dinko Šimunović Romeo i Giulietta. 219. sad ne junak više. d) Durakov sin Novica bježi/ne bježi iz turskog logora. c) Smail-aga naređuje/ne naređuje da se pogubi starac Durak. Dopuni tablicu. Naziv djela i ime pisca Alkar. „Sunce zađe.“ I. a obdan počiva. Dinko Šimunović Novela od Stanca. junak njegda. Popuni tablicu. Tko se vere uz klance niz klance ter se krade k onoj Gori Crnoj? Obnoć grede. b) Osiromašeni narod daje/ne daje harač. Drago Ivanišević Književni rod Književna vrsta 74 . Silvije Strahimir Kranjčević Književni rod Književna vrsta 218. a) Kako glasi naslov cjelokupnoga epa? ____________________________________ b) Kako glasi naziv pjevanja čiji su ovo uvodni stihovi? _________________________ II.217.

Kukuruz kao ljetna kiša šumi. on se đipi konju na ramena pa utječe. Pročitaj uvodne stihove pjesme. Kraj polja gnijezda cvrkuću na glogu: U svakom zvuku mak se srca žari. psuje. jadikuje: Al’ badava! . Kad je junak nasred polja bio. već bi poletjeli…“. Kraj carskih cesta jablani su stari. mrtva leži ribara lijepa kći.kako sio. 4. k’o prikovan da je cio. pa je Ivu konic poznavao. 2. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. ne. Kad je Ive konja dobavio. da su labudovi. Vrganji meko snivaju u šumi. 1. Kako glasi naslov pjesme? __________________________________ 2. Do Save sjedeć Jana tepa: „Oj sretne ribe vi! U vama nema vrele krvi. vesela mu majka. viknu Ive tanko. puše. pa se trza. „Što se bijeli u gori zelenoj? Al’ je snijeg. a cvate modri različak sa neba. kune. Prisjeti se osobina balade. baca sjemo. već bi okopnio. to ti riba nij: U mreži blijeda. bijesno škripi. Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem ___________. ili svetom vodom hladiš. 1.“ Moj ribar teško mrežu vuče. Pjesma je: a) epska b) lirska c) lirsko-epska 3. grize. al’ su labudovi? Da je snijeg. “Gotovi smo. Ravnica pruža rosna njedra Bogu. a ja sam ljudska kći. da idemo!” Vrag da skoči.220. na temelju ponuđenih stihova odredi koji ulomak pripada jednoj baladi. u zlatnom žitu zrije miris hljeba. psiče. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. glasovito. Brže bolje njemu doletio. baca tamo. plače. 75 . k’o tamjanom da ga kadiš. 3. lud se vrza. Prema obliku ova pjesma je: a) balada b) romansa 221.

i nema . „. I s licem na kojem su obično brige Pređe je u par koraka.. ni prekosutra ne. I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije. i nema. I gori u magli... Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića pa odredi kojoj lirsko – epskoj vrsti pripada..“ Odgovor: ____________________ 76 . tri cigle na putu. tri cigle na putu. I uvijek ista sirotinja uđe U njezinu svjetlost iz mraka. I nema ga više. I sniježi.I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije. I vele da bolestan leži. I zima je već. A prolaze kao i dosada ljudi I maj već miriše A njega nema. I lampa gori. I već je noć. I nema ga dva. I nema ga mjesec. I nema ga sutra. A jedne večeri nekoga nema..222. A moro bi proć.

nepismena. molile i zaklinjale. lakši od neba iza kiše – najljepši je osmijeh proljeća. Žene koje su se po običaju skupile oko kolijevke jele su dunje. kolovoza. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak. a župnik je zapisao 18. rujna 1930. 224. Zeleno ogledalo Kupe Volim sve hrvatske rijeke.223. Moj slučaj Rođen sam. 77 . U toj crnini trepti slatka nervoza seoskog psa. najvlažnije grudi. Otac mi je bio žandar. Babica mi je prekratko odrezala pupak i prorekla mi buran i kratak život. godine u Imotskom. majka kućanica. Kupa crna među muljem gdje na trulim mačevima šaša jedna raskrvavljena roda sanjari u rubovima nevjerojatno smirenim i bolesnim. kad se jedna mala rimska nimfa budi u njezinu dnu pa se od njezinih brončanih osmijeha vinogradi šilje u najslađe. ili vrat starog patka. roditelji tvrde. To proljetno zelenilo Kupe i onu zelenu pjegu koju vidiš kako putuje turopoljskim selima. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak iz književnog djela Matka Peića. Kupa zelena u rano proljeće. crna svijetložuta. osipa najbrbljavijim zelenilom. Ovo je ulomak iz: a) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) putopisa d) autobiografije Zaokruži točan odgovor. Kupa zelena. Taj zeleni Kupin dah. Kupu naročito. te limenu jabuku tornja. 18. nježniji od mahovine u bari. Vlado Gotovac Ovo je ulomak iz: a) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) biografije d) autobiografije Zaokruži točan odgovor.

smatrajući s njim da za književni posao „treba više talenta i energije no za nadbiskupski“. Po očevoj strani sam iz Vučje Jame (Lupinjaka) u Hrvatskom zagorju. po majčinoj iz tuđih podneblja. Pozorno pročitaj zadane tekstove i odgovori na pitanja. drugi najbolje godine života. Grane znanosti koje proučavaju svemir jesu astronomija. …Sa strahopoštovanjem virim u nebeske visine.225. (ulomak iz crtice Svemir Frana Mažuranića) b) Kojem stilu pripada ovaj ulomak? __________________________ 226. plodnih i borbenih trenutaka. Riječ je o ulomku iz: а) znanstveno-popularnog teksta b) dnevnika c) biografije d) autobiografije Zaokruži točan odgovor. Pozorno pročitaj sljedeći ulomak i odgovori na pitanje. pitajuć se: što sam ja? Što je čovjek samo prema ovom svijetu? .org.A što je naša Zemlja prema svemiru?!.. „Matoševa škola“ je skrivila da sam često padao na ispitima. a Zemlja s Mjesecom oko Sunca…. Odredi stilsko sredstvo u Pupačićevu stihu: „Livade su me voljele nosile su moj glas i njim su sjekle potoke. No. mijenjao gimnazije i bavio se enologijom. No „između dva rata“ bilo je i vedrih. zbog kojih sam ostao vjeran životu. 227. Matošu i danas skidam kapu.“ a) b) c) d) usporedba personifikacija hiperbola onomatopeja 78 ..) a) Tekst pripada_________________________ stilu. Mjesec se vrti oko Zemlje.wikipedija. …Svemir je čitav svijet što nas okružuje. Dio svemira koji čine Sunce i devet planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav… (www. Prvi svjetski rat minirao mi je mladost. kozmogonija i kozmologija.

„Mlačna noć. u selu lavež. Kroz samoću.“ Koje stilsko sredstvo predstavlja podcrtani primjer? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Iz ulomka putopisa Skitnje Matka Peića ispiši epitete. G. da budem cvijet u tvojoj kosi. kasan ćuk il netopir. Ako si izvor. . S mrkog tornja bat broji pospan sat. Ljubav cvijeća – miris jak i strasan slavi tajni pir.“ 79 . Pozorno pročitaj pjesmu Jure Kaštelana Volio bih da me voliš. muk. Odgovori na pitanje.“ Epiteti: ______________________________________________________________ 230. Ako si noć. i ja ću biti u živoj stijeni bistra česma. Matoša i odgovori na pitanje. Pozorno pročitaj pjesmu Notturno A.228. sve je tiši huk: željeznicu guta već daljina. a) kontrast b) onomatopeja c) metafora d) gradacija 229. s neba rosi mir. Volio bih da me voliš i da svi dani budu pjesma. „Kupa crna među muljem gdje na trulim mačevima šaša jedna raskrvavljena roda sanjari u rubovima nevjerojatno smirenim i bolesnim. jasan kao srebren vir. U toj crnini trepti slatka nervoza seoskog psa.Teške oči sklapaju se na san. ja ću biti zora i bljesak svjetlosti u rosi. Sitni cvrčak sjetno cvrči. blaga svjetlost sipi sa visina. „Volio bih da me voliš.

hladan. sve je napolju radilo.. Plašio se svijeta. ljubomora. nečujno. skoči preko živice. poražen. koji nema za te ni suza. i tražio da se raskoričena knjiga sastavi. S dlanom na ustima. čini mu se. jadno i beznadno raskinutu nadvoje. Nasred zavrtnice sjeđaše u zipci Marino dijete samo posve samo. Nedaleko od djeteta stajao badanj vode. Luka pogleda prema selu.Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. koji. da drug koji spava u istoj sobi ne bi čuo. a ona. Vraćao i se. kad u zdencu nestane vode. mogu činiti i veća čuda. uljuljkan svojim vlastitim šapatom. vraćajući mu cjelove. al’ samo časak. Zaspao bi tako. Osveti se svijetu. obazrjev se skunjen. u postelju. I šaputao bi. Sad bijaše trijezan. ruga se tebi!. da će svi svjedoci svijeta na njega prstom pokazati. Nešto ga spopa. zaista.“ 80 . već se je rosa osušila bila. „Dolazio je na misao da se molitvom izbavi od svega. ne izlažući se ni sam ne zna kakvim strogostima. blizu onog prijelaza gdje je Mari ponudio bio svoje novce. kojom seljaci polijevaju vrt. Pogleda preko živice na zavrtnicu. mržnja. ljudi nisu nego zvijeri! Ljudi su prokleti! Drugi grli žensku koju ti ljubiš. Već se je bilo jutro dobrano pomaklo. priđe bliže k selu i baš do vrta Mate Pavlekovića. dugo i usrdno. Koje stilsko izražajno sredstvo je podcrtano u pjesmi? а) kontrast b) оnomatopeja c) metafora d) hiperbola 231. poniženjima i kaznama.. onakvu kakva je bila prije svih njegovih nada i molitava i. još goru i beznadniju. ni smijeha. odlazio do kovčega i tu nalazio svoju knjigu. Razmišljao je sjedeći u kutu. o tom. al’ isprva nije smio izaći iz svoga skrovišta. Probudi se. Pozorno pročitaj ulomak iz novele Knjiga Ive Andrića i uradi zadatak. što je vidio. A prije svitanja budio bi se s plašljivom. gotovo nije bilo ljudi. Zakratko spopa ga zavist. upućivao je žarke riječi pravo Bogu i njegovim svecima. da je može mirno i slobodno vratiti onom čovjeku. što je snivao. Tad se izvuče iz zaklona. U njegovu srcu probudiše se opet stare zmije sikćući mu u uho: „Osveti se ljudskom rodu. kao što se kaže. sve poznate molitve. Kakav je Luka? Luka je: a) nesretno zaljubljen b) radostan c) marljiv d) zavidan e) pijan f) ljubomoran g) dobronamjeran 232.“ Zaokruži slova ispred točnih odgovora. Pozorno pročitaj ulomak iz pripovijetke Prosjak Luka Augusta Šenoe. oko mu sijevnu. valjda su ljudi za poslom bili. bojao se je. Vukuć se jamom uz živicu. Od kuće nije bilo čuti ni glaska. Osokoli se. ni imena!“ – Sva jače i jače kuhala je krv u čovjeku. „Jutarnja studen protrese Luku. ali divnom nadom u sebi. Nešta je čovjeka gonilo naprijed.

Ako nismo mi. Pripovjedački postupak je ______________________________ . dijalog. vitka i visoka. Najbolji dokaz za to je Jurica. Marijana (za sebe): Izgubiti se u šumi. I lijepa bijaše Srna. makar i ne znajući kako je zovu. tako je hitro i skakala. te bi mislio da su za sve prije nego za san. on nikako ne. 81 . to bi bilo najbolje. no tako su je odmila prozvali Čardačani ne nalazeći u njezinu krsnom imenu onoliko čara koliko majka Emilija. pripovijedanje. Kad stekneš dobrog prijatelja. Pozorno pročitaj ulomak iz novele Duga Dinka Šimunovića. život ti postane lakši i ljepši. A bilo je samo deset godina toj Srni. Ionako me nitko ne bi tražio – samo mama. Pripovjedački postupak je ______________________________ . s crvenkastim očima i pernatim gaćama na troprstim nogama. Pripovjedački postupak je ______________________________ . a kose do ramena kao ugašeno zlato.Mislila sam da si to ti zvao. Bio je snježnobijeli paunaš. uostalom mrzim ga. Na crtu ispod svakog ulomka napiši naziv odgovarajućeg pripovjedačkog postupka (unutarnji monolog. U navedenom ulomku istaknute su Srnine: a) tjelesne karakteristike b) sociološke karakteristike c) psihološke karakteristike d) etičke karakteristike 234. Pa koliko je bila vitka. Žarke joj oči tako su se sjale. . . „Nije baš da joj je bilo ime Srna već Brunhilda. tko je onda? Pripovjedački postupak je ______________________________ . Ali on ne. opisivanje). Najvažnija stvar na svijetu je prijateljstvo. Jurica je moj najbolji prijatelj.A ja da si ti! . kakvog sam oduvijek želio imati. baš kao svila na kukuruzima u Lugu.U ulomku je lik okarakteriziran: a) portretiranjem b) psihološkom karakterizacijom c) socijalnom karakterizacijom d) govornom karakterizacijom 233. pa vlažne i meke.“ Zaokruži točan odgovor.

Pročitaj ulomak te odredi oblik kazivanja u njemu. „Pitam se zašto je skočila“. Rečenice govore o noveli Duga Dinka Šimunovića. ulice od trave i dudova. Athena leži čvrsto privezana na južnom molu. “Spustila se večer. a) „Htjela je zagrliti i jablan i potok i kamen na kojem je počinula. Pripovjedački postupak je ______________________________ . Ali ja to ionako znam“.. Pripovjedački postupak je ______________________________ . i zariti se u vlažnu zemlju. „Kao da je skočila da mi pokaže koliko je velika. oblaci. Iznad mora vise bakrenocrveni oblaci.Vidiš on se brine! – šapne ona. štagalj. Uz svaku navedenu rečenicu upiši P ako se njome prepričava to djelo.Slutio sam tamo u onoj strašnoj noći da spašavam najplemenitijeg čovjeka svijeta. loptu krpenjaču. Imao sam voćnjak.. Pripovjedački postupak je ______________________________ . praćke. Golo granje drveća po kojemu su se hvatale fine igle inja. sjenik. Imao sam udice.“ ____ b) „U noveli usporedno postoje i teku dvije priče/radnje . opisivanje). (GEO) Oblik kazivanja u ovom ulomku je: a) unutarnji monolog b) dijalog c) opisivanje d) pripovijedanje 237.. može pristati samo uz rijetke gatove i često se mora usidriti izvan luke. 236. sa svojom dužinom i dubinom gaza. . pripovijedanje. Zrak.. sad se sve više sagibalo pod trbuhom snijega. zrak je mek poput svile i topao. razmišljao je starac. park. U uvali se njišu svjetla jarbola.jedna o djevojčici Srni. Imao sam Bosut i Savu. šumu. drvene mačeve. .235. Na crtu ispod svakog ulomka napiši naziv odgovarajućeg pripovjedačkog postupka (monolog. Imao sam sreću jer sam imao malu i veliku rijeku. druga o kljastoj Savi.“ ____ 82 .. Pripovjedački postupak je ______________________________ . sve se gubilo u sipanju snijega. ili A ako se njome djelo analizira.”.. dijalog. vinograd. pomisli. Bio sam bogat.

pa kako je bila sirota. Prijateljuje s čudnim starcem koji mu otkriva svijet boja i priču o tužnom klaunu. Dramski element u baladi je napetost. pomaže neznancu. Dječak s roditeljima stiže u novi grad. ____ 83 . mali građanski svijet te likovi intriganata – čine okosnicu fabula njegovih povijesnih romana – i svaki od njih ima određenu funkciju. _____ d) Krčmar je imao tri kćeri koje je udomio i dva sina oženio. ______ 2) Možemo govoriti o četiri sloja Šenoinih junaka: povijesne osobe. lutajući ulicama.“ ____ 238. Stih je epski deseterac. u obitelji klauna. Navedene rečenice u zadatku prepričavaju ili analiziraju djelo Dinka Šimunovića Muljika. 1) U patrijarhalnoj sredini živjela je djevojčica čiju su živahnost. a njezina kći je bila ta Muljika. kada se pojavila duga. Ona je čula da prolaskom ispod duge djevojčica može postati dječak. a sin Ilija mu se sada vratio iz vojske. okruglih crnožutih prostora – sve nedavna ognjišta Marčinkove djece. Pored navedenih rečenica napiši P ako one prepričavaju.“ ____ d) „Šimunovićevu prozu obilježavaju opisi krajolika za koje on sam kaže da njima pojačava dojam nekog ugođaja ili duševnoga stanja. u kojemu. a) U tekstu preovladava promatranje i objektivno opisivanje događaja u prirodi koji svoje osjećaje prenosi u krilo prirode i u predmete što ih opisuje. a A ako se analizira. ______ c) Tekst obiluje lirskim idiličnim prizorima u kojima progovara tjelesnost i zdravlje. pozlaćene jeseni. ____ 3) Balada započinje slavenskom antitezom kojom se pridobiva pozornost publike i prelazi se na opis zbivanja. zatim nositelji ljubavne fabule. I jednoga dana. a A ako analiziraju neko djelo. ____ 4) Neobični dječak živi u cirkusu. što su tu grijala i pekla kukuruze te lijepe. Na crtu pored ponuđenih rečenica napiši P ako se njome prepričava. kaluđeri je dadu za mlinareva sina Jovišu. ____ 239._______ b) Kćerka je ostala kod mlinara. dijete je potrčalo u močvaru želeći proći ispod duge. razigranost i znatiželju roditelji neprestano gušili.c) „Pa i na više mjesta bilo je malih.

a) oba autora su samo iznijela podatke. olako shvaćaju. EU). čak 37%. nije predviđanje kako će čitanje (a valjda i pisanje) zamijeniti gledanje slika i govorna komunikacija. vrijeđanju. Samo registriranje problema ne znači da možemo odahnuti. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o nasilnom ponašanju mladih u školama. Autor 2 Najveći broj učenika izjavio je da su tijekom svog školovanja. Nastavnici i drugi uposlenici škola potvrđuju da su vrijeđanje i udaranje svakodnevni oblik nasilničkog ponašanja u školi. nešto manje od polovice učenika. bez stava o problemu koji ispituju b) autor 1 je zabrinutiji od autora 2 c) autor 2 je zabrinutiji od autora 1 d) oba su autora podjednako zabrinuta zbog nasilja u školama 241. Usporedi njihove stavove o budućnosti čitanja. Dakle. 84 . Autor 1 Nedavno je u 40 škola provedeno istraživanje o nasilju među učenicima.Vještina čitanja i razumijevanje pročitanoga NAPREDNA RAZINA 240. Ustanovljeno je da u odnosu žrtva – nasilnik ne sudjeluje svega 58% učenika. Naprotiv. Usporedi njihove stavove o nasilju. možda. Drugim riječima. pogrdnim nadimcima. Znači. iako mogu biti vrlo teški i s jako složenim posljedicama. Navode. bili izloženi ismijavanju. nagovaranje drugih učenika da se ne druže s njima. već da bi čitanje knjiga s vremenom moglo postati nešto kao ritual elitne manjine. kao žrtve ili kao nasilnici. ovi učenici napadaju riječima. To. pojavljuje se u „krugu nasilja”. Tako nas barem uvjeravaju statističari u zemljama gdje prate takve trendove (SAD. i druge neugodnosti: neumjesno zadirkivanje. ni nasilnici. postotak onih koji čitaju knjige i druge tiskovine svakim je danom manji. kako je to bilo prije povijesnog «vala pismenosti» u drugoj polovici 19. U toj skupini. ovakvi oblici nasilja lako se prikrivaju. stoljeća. Tvrde čak da je ovakav trend opadanja nezaustavljiv i kako je pred nama vrijeme u kojem ćemo se iznova podijeliti na «klasu čitatelja» i onih drugih. samo 58% učenika nisu ni žrtve. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o čitanju. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje. točnije 42%. Neke žrtve su istodobno i nasilnici. za vrijeme nastave ili poslije nje. U ulozi žrtve nasilja jako je velik broj učenika. također. najčešći oblici nasilnog ponašanja jesu vrijeđanje i ismijavanje. širenje laži o njima. „lakše” podnose i „liječe”. U ispitivanoj skupini ima 8% takvih učenika. Autor 1 Suprotno očekivanjima u ovom informatičkom vremenu u kojem svi već živimo.

Zbog nedostatka vremena. Prestanimo se brinuti o takozvanoj propasti tiskanih knjiga i prepoznajmo blagoslove novog doba knjige. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje. moramo znati prepoznati kada smo tamo. Češće se jedu obroci koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom. Pozorno pročitaj dva teksta različitih autora o prehrambenim navikama. Odrasli danas često ne jedu voće. postati bolji čitatelji i još više cijeniti naša drage tiskane primjerke. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dnevno pet obroka povrća i voća i proizvode od cjelovitih žitarica. Suvremeni. dinamike života i sve veće zaposlenosti roditelja. Čitatelji iz Lincolnovog doba vjerojatno bi se iznenadili kad bi vidjeli kako su naši domovi dobro osvijetljeni. a mislim da je vrlo vjerojatno da ćemo se i mi iznenaditi kad vidimo kako će načitani biti budući čitatelji knjiga. Većina odraslih ne jede povrće i voće bogato C – vitaminom ili ne jedu cjelovite žitarice. Da bismo došli u raj. vitamina i minerala.Autor 2 “Uvijek sam zamišljao Raj kao neku vrstu biblioteke”. a) autor teksta 1 je manje zabrinut od autora teksta 2 b) Autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2 c) oba autora teksta misle da u budućnosti nitko neće čitati knjige d) Oba autora su samo iznijela podatke. ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari. Polovici odraslih manjka kalcija ili nedostaje vitamina B. 242. ili ne jedu važno povrće poput kupusa i brokule. djeca i mladež učestalije konzumiraju hranu izvan doma. Njihova prehrana nije više u potpunosti pod kontrolom roditelja te bez nadzora pojedu najmanje jedan obrok dnevno ili čak nekoliko međuobroka. brzi način života utječe i na način prehrane. Zamišljam da će tiskane knjige postati nešto poput svijeća – imamo ih u svojim domovima i volimo njihovu svjetlost. ali ne osvjetljavamo njima naše domove. Autor 1 Prilikom polaska u školu djeca dobivaju i vlastitu mogućnost odabira i potrošnje namirnica. Možemo pojačati uživanje u elektroničkim knjigama. poznata je izjava Jorgea Luisa Borgesa. Autor 2 Različita istraživanja pokazuju da prosječna osoba ima manjak od osam do trinaest vitamina i minerala. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje. a) autor 1 oštro osuđuje roditelje zbog prehrambenih navika djece b) oba autora iznose rezultate posljednjih znanstvenih istraživanja o prehrambenim navikama c) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i minerala d) autor 2 podupire prehrambene navike odraslih 85 . bez stava o problemu koji ispituju. Usporedi njihovo mišljenje o prehrambenim navikama.

izdiže se 2351 m iznad morske razine. a najviši vrh Azorskog otočja .1 tonu. ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. planine duge 16. nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna.srednjoatlantskoga grebena. Najveći je São Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada. To otočje predstavlja vrhove najviše planine na Zemlji . izdiže se 2351 m iznad morske razine. godine u atmosferu izbačeno 36.000 km.otok Pico. “Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana.1 tonu. u Kanadi 23. Njemačkoj 18 tona i Norveškoj 12.otok Pico. ali su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. “Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana.3 tone. nastalih izlijevanjem lave iz oceanskog dna. Pročitaj ulomak teksta o Azorskim otocima te podcrtaj rečenice koje donose podatke o prostornom položaju tematiziranog otočja. planine duge 16. Pročitaj ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju. Azori pripadaju Portugalu.” (Meridijani) Glavna tema ovog ulomka su: a) Portugal i njegov glavni grad Lisabon b) planinski grebeni u Europi c) otoci vulkanskog porijekla d) Azorski otoci 245.4 tone ugljikova-dioksida po stanovniku. Zbog povećanja broja stanovnika i krčenja šuma. _________________________________ 2. _________________________________ 3. znanstvenici su ustvrdili da Australija izbacuje u atmosferu više štetnih plinova po stanovniku od bilo koje druge industrijski razvijene zemlje. Azorsko otočje čini 9 otoka vulkanskog porijekla. u posljednja tri desetljeća Australija je postala jedan od najvećih zagađivača atmosfere plinovima koji doprinose takozvanom „efektu staklenika“. Navedi tri ključne riječi iz ovoga teksta: 1. _________________________________ 244. dok je istodobno u SAD-u ta količina iznosila 25.243. Azorsko otočje čini 9 otoka vulkanskog porijekla. a najviši vrh Azorskog otočja . čije podnožje blizu Azora leži na morskom dnu na dubini od oko 6000 m. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. To otočje predstavlja vrhove najviše planine na Zemlji .” (Meridijani) 86 . Azori pripadaju Portugalu.000 km.srednjoatlantskoga grebena. Tako je u Australiji 1990. čije podnožje blizu Azora leži na morskom dnu na dubini od oko 6000 m. Proučavajući zagađivanje atmosfere. Najveći je São Miguel s glavnim gradom Ponta Delgada.

izraziti mesojedi i vrlo su izbirljive kad je riječ o hrani. Tablica 2. koji će rado pojesti i nešto slatko.246. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanja vezana uz osobine glasova. — Pregled zatvornika (mjesto. Znanstvenici su tu pojavu zabilježili i kod tigrova i geparda. mačke uglavnom ne pokazuju zanimanje za desert. ne voli slatko. za razliku od pasa. Znanstvenici su još 70-ih godina prošloga stoljeća otkrili da domaće mačke imaju manju želju za slatkim nego ostali sisavci.” (GEO) Zaokruži slovo ispred rečenice koja iznosi ono što je ključno u ovome ulomku: a) sklonosti mačaka u pogledu slatke hrane b) stanje znanosti u 70-im godinama prošloga stoljeća c) osobine i razlike sisavaca porodice Felidae d) neobične pojave u tigrova i geparda 247. No. ali nisu uspjeli dokazati zašto. Pročitaj ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju: “Mačke su kao i psi. Felidae. način tvorbe) 87 . što pokazuje da cijela porodica mačaka.

a) Nabroji tvrde prednjonepčane afrikate. drugom i trećem razredu imaju učenici iz stranog jezika? _____ 88 . Naziv predmeta 1. razred tjedno OPĆEOBRAZOVNI DIO Hrvatski jezik Računalstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Etika/ Vjeronauk Strani jezik UKUPNO OPĆEOBRAZOVNI DIO 4 0 2 1 2 9 140 0 70 35 70 315 4 2 2 1 1 10 140 70 70 35 35 350 4 3 2 1 1 11 128 96 64 32 32 352 408 166 204 102 137 1017 godišnje Broj sati 2. Pozorno pogledaj tablicu i odgovori na pitanje. 248. __________ b) Koliko sati ukupno u prvom. razred tjedno godišnje 3. 249. а) Kојi su nadzubni sonanti? _________________ b) Zaokruži u tablici zubnousneni tjesnačnik. razred tjedno godišnje Ukupno sati a) Navedi koliko sati tjedno imaju učenici drugog razreda iz računalstva. Pozorno prouči tablicu i odgovori na pitanja. _________________ b) U tablici zaokruži zubnousneni bezvučni glas.

Bosna i Hercegovina. Slavonski Brod. Slavonski Brod. prva je žena članica akademije. rođena je u ogulinu 1834. Europa sveti Petar u šumi. svit pisme zvizde snig _______________ _______________ _______________ _______________ rič dica vitar lipa ______________ ______________ ______________ ______________ 253. godine. Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina. ivana brlić mažuranić. a) b) c) d) Sveti Petar U Šumi. U sljedećim rečenicama podcrtaj riječi koje moramo napisati velikim početnim slovom. najpoznatiji joj je roman čudnovate zgode i nezgode šegrta hlapića i zbirka bajki priče iz davnine.Pismeno izražavanje 250. dvaput je predložena za nobelovu nagradu. europa 89 . Zaokruži slovo ispred pravilno napisanoga niza. slavonski Brod. Pripazi na sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. 251. zvali su je hrvatski andersen. Europa Sveti Petar u šumi. mislim pažljiv odlučan znam ______________ ______________ ______________ ______________ volim ____________________ moral ____________________ ljudi ____________________ bih ____________________ 252. Bosna I Hercegovina. Načini riječi suprotnoga značenja tako da zadanim riječima dodaš česticu ne. Evropa Sveti Petar u Šumi. najpoznatija hrvatska književnica. Riječi iz ikavskoga govora preoblikuj u ijekavske. Slavonski brod.

izmrviti. iako su postojali preduvjeti: a) seki: b) zadatci: c) junake (A mn. brzo 255.): d) odšetati: ____________________________ ____________________________ ____________________________ ____________________________ 259. POTRBUŠKE ______________ NADNARAVNO _______________ CIKORIJA ______________ RAZRIJEŠITI _______________ 258. Odvoji riječi na slogove. podcrtaj riječ u kojoj primjećuješ glasovnu promjenu i napiši koja je to promjena: a) pekoh – pečem: b) stan – stambeni: ________________________________ ________________________________ 90 . leksik. vrvjeti. razvoj književnoga jezika 254. Napiši nazive glasovnih promjena koje nisu primijenjene u zadanim riječima. 256. Usporedi zadane parove riječi. a) Sve što na suncu diše. krvav. Podcrtaj riječi u kojima je r slogotvorno. srce. U navedenim rečenicama okomitom crtom podijeli riječi na slogove. braća. skrušeno. krasti. ne raste bez kiše. c) Jablanove krošnje dok se njišu. zovu kišu. Zaokruži početno slovo ispred primjera koji su točno podijeljeni na slogove: a) b) c) d) e) radn – ja pr – st pr – ste – no – vi vi – dje – ti cvi – je – će 257. traže kišu. skršiti.Gramatika. b) Narcisi dok mirišu. crkva. kruška.

kišovit. 91 . primjećivati. slikarica. 60 _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 261. Kazališna kritika reče da je izvrsna. Prisjećao se koncerta. govoriti. b) Razlikujemo naglašene i ________________ riječi. Imenuj sve glasovne promjene. Ispiši riječi s glasovnim promjenama i navedi koje su to promjene. razmišljati. _____________ _____________ _____________ _____________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ ____________________________________________________ 262. 2. c) Riječi koje imaju svoj naglasak i same za sebe tvore naglasne cjeline nazivamo _____________________. Zanaglasnice stoje _________ naglasnica. zlato. Zadane riječi razvrstaj u tablicu. e) Dvije su vrste nenaglasnica: 1. ______________ stoje ispred naglasnica. d) Riječi koje nemaju svoj naglasak i u izgovoru se vežu uz naglasnice i zajedno s njima tvore naglasne cjeline nazivamo ________________. I. Teška srca morao je priznati da je njegova glazba bila bolja. pamtiti. govor kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni dugouzlazni `` ` ˆ ´ 263.c) tvrd – tvrđi: d) pismo – pisama: ________________________________ ________________________________ 260. Napiši sve faze promjena do konačnog izraza za broj 60. Dopuni rečenice: a) Isticanje sloga jačim glasom zovemo _________________.

Njezin pâs je bio veoma zapažen. môć 266. pojas b.II. Dođeš li ujutro. ràzmišljati. ____________________ b) Da nije bio umoran. Značenje odredi pomoću naglaska. Lûk u rečenici znači: a. móć. ____________________ c) Iako je bio umoran. oružje II. 264. Josip bi otišao na trening. Iva je pomislila da je došao Luka jer je čula glas koji je sličan njegovu. ____________________ 92 . Pâs u rečenici znači: a. Veselim se tvom dolasku. Napiši kojim vrstama pripadaju podcrtane zavisne rečenice: a) Josip nije otišao na trening jer je bio umoran. Josip je otišao na trening. Zaokruži slovo ispred riječi čije se značenje odnosi na podcrtanu riječ u rečenici. a) Iva je pomislila b) da je došao Luka c) jer je čula glas d) koji je sličan njegovu ___________________ ___________________ ___________________ ___________________ 267. povrće b. Lûk smo pronašli na stolu. Sutra ne idem u školu jer do podne moram obaviti pregled kod liječnika. odvest ću te do grada. rúka. Podcrtaj zanaglasnice. razmíšljati. Precrtaj pogrešno naglašene riječi: ruka. III. I. Odredi vrste rečenica u višestruko složenoj rečenici. Podcrtaj prednaglasnice. životinja 265.

d) Da je to znao. ________________ c) Pokušavao sam objasniti majci i stričevima. a) kule od pijeska b) prije večere c) malo kruha d) glavica kupusa ____ ____ ____ ____ 1. mogao je dobiti sunčanicu. e) Naša kuća je najmanja u selu. а) Sad je pitanje što opet nije u redu. __________________ d) U njezinim očima bila je ljubav. b) Čujem kako se baš i niste proslavili. ____________________ 271. c) Vlastelin je poručio upravitelju da ga dočeka u kolibi. c) Govorio je kako je najbolje znao.268. vrijeme 272. Odredi vrstu zavisno složene rečenice. Odredi padež podcrtanim riječima._____________ Spavajući na suncu. zdravih krošanja. 269. brado. ___________ . b) Šuma umiraše u pjesmi i šumoru gustih. da smo spasili stado. pripadnost 4. djelomičnost 2. a na drugu kakvo značenje ima padež u rečenici. a) Požurio sam se da što prije dogotovim posao. ____________ . a) Sad mislim. ne bi se toliko nadao. na prvu crtu napiši naziv padeža. građa 3. Zaokruži slovo ispred zavisno složenih rečenica. U planinama još nema snijega. Na crtu upiši odgovarajući broj. __________________ e) Ove godine po prvi put putujem zrakoplovom. ali meni je najdraža. ____________________ ____________________ ____________________ 270. Podcrtanim imenicama odredi značenje padeža u rečenici. ____________________ b) Putujem sa sestrom i prijateljicom. Podcrtanim genitivnim oblicima odredi značenje._____________ 93 . _____________-___________ Plivam k brodu usidrenom u luci.

___ 1) imperfekt pomoćnog glagola biti ___ 2) nenaglašeni prezent pomoćnog glagola biti ___ 3) aorist pomoćnog glagola biti 276. povjerit ću se najboljoj prijateljici. ________________________________________________________________ d) Propadosmo u zemlju od srama. a) Požurimo.273. otići će. čudeći se što će to biti. dječaci naiđu na svoju vodenicu. promatrala je oblake na nebu. osobu i broj. potom ih prepiši te im odredi vrijeme. (Nemoj rabiti kratice!) a) Kad se budem zaljubila. jer ćemo zakasniti. ________________________________________________________________ b) Ukoliko ju ne pozovem u park. b) Marko i Ivan se vrate kući. Na crte uz opis glagolskoga oblika napiši slovo kojim je označena pripadajuća rečenica. 274. ________________________________________________________________ c) Ivan je nekoć volio Anu. bojeći se kazne. Zaokruži slovo ispred rečenice u kojoj je uporabljen glagolski prilog sadašnji s uzročnim značenjem. U navedenim rečenicama podcrtaj glagole. b) Rado bih vam pomogao. U rečenicama su istaknuti pomoćni glagoli. b) Danas je sunčan dan. d) Najviše volim ljeto. 94 . d) Slušajući radio. a) Idući tako niz vodu. a) Bijahu to uskočke vojvode. c) Pišem domaću zadaću. Zaokruži slovo ispred rečenice u imperativu. c) Kupio sam sladoled. ________________________________________________________________ 275. c) Patuljak nije isprva htio ići u krađu.

Stari Hindusi pravili su veliku razliku između duhovne i svjetovne glazbe. „vrhovni lovci savane“. uzbuđenost) bili su stalni melodijski obrasci. One ne poznaju pritisak skupine te se u zajednici ponašaju tolerantno. 279. kaže Craig Packer. Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. hiroviti vladari? U međusobnim odnosima nisu nimalo hiroviti. u čoporu su velike mačke pravi demokrati. U osnovi svjetovne glazbe (raga – strastvenost. Indijska glazba Glazba stare Indije ima posebni oblik. Ovi su se napjevi uvijek pjevali u unaprijed utvrđeno vrijeme. Podcrtani skup riječi označava: a) klasičnu glazbu b) mirnu i sporu glazbu c) narodnu.Književnost 277. istraživač koji o lavovima zna više od bilo koga drugoga. Odredi značenje podcrtanih riječi u sljedećoj rečenici: Doušnika sam ganjao kroz crne grozomorne hodnike i niz dugačke strmoglave stube. Indijski napjev karakterizira ljestvica širokoga opsega. crkvenu glazbu 278. Grozomorno znači ___________________________________________________________ Strmoglavo znači ___________________________________________________________. „Jesu li lavovi. Duhovni su napjevi (saman – smirenost) bili temeljeni na tekstovima vjerskih knjiga (Veda). Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o značenju riječi savana. koje je umjetnik varirao i obogaćivao ornamentiranjem. kao i slobodniji ritmički i formalni tijek. spori i dostojanstveni.“ (GEO) Iz pročitanog ulomka možeš zaključiti kako je savana: a) ime plemena u Africi b) prirodno stanište na kojem love lavovi c) vrsta lavova d) čopor velikih mačaka 95 . Štoviše. a bili su mirni. nereligijsku glazbu d) religijsku.

izbijeljeno od soli i sunca. zaleđeni plovni vodeni tok 282. zaključuješ da frazem „kao grom iz vedra neba“: a) označava nešto što se dogodilo iznenada b) označava nešto što se dogodilo na otvorenom u prirodi c) označava nešto što se događa jako rijetko d) ima isto značenje kao i frazem „kao lud na brašno“ 96 . ispunjeni pjenastom kašom koju su mikroorganizmi obojili u crveno. Na njima leži naplavljeno drvlje. glatka kao staklo. zeleno ili crno. godine. načičkane bijelim lomljivim pločama od aragonita (minerala kalcijeva karbonata). Pozorno pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatak. Podcrtani skup riječi označava: a) željezni zid. sličan Kineskom zidu b) nepostojeću. kao grom iz vedra neba digoše se labudovi. Prošle. izmišljenu tvorevinu c) ideološku granicu d) veliki. 2009. Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o značenju riječi krater. uskomešaše vodu i u trenu ostadosmo sami u šumu krila tih lijepih ptica. Gledali smo ptice i podešavali kamere trudeći se ne narušiti krhku ljepotu prizora pred nama.“ Na temelju pročitanog ulomka. duboki deset-dvadeset metara. Voda.“ (GEO) Iz pročitanog ulomka možeš zaključiti da su krateri: a) predio koji ostaje nakon povlačenja vode b) bijele ploče od aragonita c) raspukline u tlu d) vrsta tamnog pijeska 281. Na mnogim se mjestima u tlu otvaraju krateri. dva desetljeća nakon tog prijelomnog događaja. „Ponegdje je voda koja se povukla otkrila stotine metara pustoši od tamna pijeska.280. Pročitaj navedeni ulomak teksta te odgovori na pitanje o frazemu „kao grom iz vedra neba“. brojni su narodi obilježili dvadesetogodišnjicu pada Željezne zavjese koja je nekada dijelila Stari kontinent. „Mir i tišina su nas umirili pa su svi napori oko dolaska nestali u pogledu koji se pružao pred nama. sve to izgleda poput kostiju na groblju slonova. sjećanja na Željeznu zavjesu još su uvijek živa u mislima starijih žitelja kontinenta. Kada je sve bilo spremno. Ipak. zrcalila je nebo i tragove sunca.

„Znali su da je Salko zaljubljen u Martu. Pa još: Salkov otac bio hajduk i strašno je naprasit čovjek. dio velike baštine plemićkog roda Frankopana sačuvan je do današnjih dana. recimo. brojnim ratovima te nebrizi ljudi. Pročitaj navedeni ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju: „Usprkos zubu vremena. a ona je dvije godine starija i nije moguće da mu bude žena. To djelo je: 1.“ (Meridijani) Frazem „zub vremena”: a) znači isto što i „zubato sunce” b) označava napredak zahvaljujući tijeku vremena c) označava razorni utjecaj protoka vremena d) znači određeni period vremena 284. novela 4. Salko. pa su se momci klonili i njezine kuće i njezinih pogleda. zajedno iskaču iz mora ili rone jedan uz drugog. a napisao ga je ___________________________________________________. b) Zaokruži. Pozorno pročitaj ulomak i odgovori na pitanja.” (National Geographic Hrvatska) “Sinkronizirano” znači: a) usporeno b) naučeno c) usklađeno d) neusklađeno 285. pripovijetka 2. a Martina je mati vještica.283. roman 3. No.” a) Dopuni. znali su i to da je njemu samo osamnaest godina. najljepšu curu u Begluku. pa je ne spominjahu pred njim. Pročitaj navedeni ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju: „Dupini u prirodi često međusobno sinkroniziraju pokrete. drama 97 . Marta i Rašica su likovi iz književnog djela koje se zove _____________________. no znanstvenici još uvijek ne znaju kakvim se signalima koriste kako bi postigli takvu preciznost u koordinaciji.

ime autora. Rašica i Salko su: 1. Pročitaj sljedeći tekst. I lampa gori. Pripovijetka iz tvoje lektire prikazuje selo u Hrvatskome zagorju u kojem živi lijepa Janica sa svojim mužem Markom Labudanom koji je lugar. Hodali su mi za repom. “Oko mene su se vrtjeli ždrijepci ulizice. 287. Uvjeravali su me da sam najjači i najmudriji konj kojega su ikad vidjeli. književni rod i vrstu. i gori u magli. Janica se nakon poroda teško razboli i umre. “I uvijek ista sirotinja uđe u njezinu svjetlost iz mraka i s licem na kojem su obično brige pređe je u par koraka. O kojoj je pripovijetki riječ? Tko je autor pripovijetke? Naslov pripovijetke: ______________________________. i već je noć. 98 . Pročitaj ulomak i odredi naslov djela. a moro bi proć. otac i sin 3. braća 286.” Naslov: Ime autora: Književni rod: Književna vrsta: _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ 288. ime autora te književni rod i vrstu. Autor pripovijetke: _______________________________. Tvrdili su da mi pripada pravo na najljepši dio pašnjaka. A jedne večeri nekoga nema. U isto su se vrijeme iza mojih leđa širili glasovi da nemam smisla za šalu i da sam pogibeljan kao otrovna trava.c) Zaokruži točan odgovor. prijatelji 2. pazili na svaku moju želju. davali mi prednost na pojilu. Pročitaj navedenu strofu pa odredi naslov djela.

Val Sa bijelom pjenom na vratu. još jednom se propne. A ja sam želio samo pošteni Zakon. Gustav Krklec Odlike: a) pripovijedanje b) ritmičnost c) metaforičnost d) stih e) mnoštvo motiva 99 . do cilja kojemu krene. Njihale su se u hodu i upućivale mi zaljubljene poglede. I kako ponosno stigne. Ni za što drugo nisam mario. već ga obala čeka. Zaokruži slova ispred odlika ovog teksta. jureći izdaleka. sličan mladome hatu kada se propne.Okružile me i mlade kobile. noseći pozdrav daljine za obalu i za žal. koja vijori u buri. već mu se topot čuje. gizdavi val. tu je. pojuri. digne. Evo ga! Tu je. prezrevši napor i strah. Govorile su mi da im se baš sviđam i da jedino o meni sanjare.” Naslov: Ime autora: Književni rod: Književna vrsta: _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ 289. dolazi iz pučine gordi. i razbije o stijene u sitni vodeni prah.

Rekao bih: Eto mene za sekundu! Kupit ću ti sladoled. Zečje zauvijek . Pročitaj tekst te mu odredi književni rod i vrstu.290. Zec razmišlja. što bi reko starom drugu? pita zeku njegov djed. Žabac je poljubi i djevojka se pretvori u Zagrljeni otkreketaše u najbližu baru. a književna vrsta __________________. .A sada poljubi ti mene – reče djevojka žapcu. 291. žabu. Ona ga poljubi i ne dogodi se ništa. Vesna Parun Književni rod navedenoga teksta je _________________________. Odlike teksta ove bajke su: a) pripovijedanje radnje b) pisana je u stihu c) pisana je u prozi d) radnja je nestvarna e) izražava emotivno stanje 100 . . Bajka o žapcu Poljubi me – reče žabac lijepoj djevojci – ja sam začarani princ. Pročitaj bajku Luke Paljetka te zaokruži slova ispred osnovnih karakteristika te književne vrste.Da odlaziš zauvijek.

Pročitaj pjesmu i odgovori na pitanje.miris jak i strasan Slavi tajni pir. Blaga svjetlost sipi sa visina. Uoči odnos između autora i lirskog subjekta u stihovima: Jubav Ka da san sunce stavila u nidra. muk. u selu lavež. Antun Gustav Matoš 101 . jasan Kao srebren vir. tako me peče. S neba rosi mir. S mrkog tornja bat Broji pospan sat. Bole me. Sve je tiši huk: Željeznicu guta već daljina. 293.292. Sitni cvrčak sjetno cvrči. zaključuješ: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) očigledna je razlika između autora i lirskog subjekta c) odnos između autora i lirskog subjekta se ne može uočiti d) lirski subjekt je žena e) lirski subjekt je muškarac Zaokruži slova ispred točnih odgovora. tako me žiga jubav moja. Notturno Mlačna noć. Ljubav cvijeća . bole. kasan Ćuk il netopir. I gren po julican. Drago Ivanišević Na temelju teksta. . Kroz samoću. ka da su me izboli svin dračan ovega svita.Teške oči sklapaju se na san. po dvoriman obavita u joblak pun tišine ma ponosnija o’ granja u proliće.

(Imao sam uspravan hod. Peračice su lovile moju sliku. moj brat. Livade su me voljele.U pročitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je žena d) lirski subjekt je muškarac 294. Tri moja brata Kad sam bio tri moja brata i ja. Pročitaj pjesmu i zaokruži točne odgovore. Rijeka me umivala za sebe.) To su bila tri moja brata: moj brat. Kad sam bio tri moja brata i ja. Nosile su moj glas i njim su sjekle potoke. Jezera su me slikala. ruke kao hridine. Imao sam glas kao vjetar. srce kao viganj. kad sam bio četvorica nas. i moj brat. Radovao sam se sebi. kad sam bio četvorica nas. Josip Pupačić U pročitanoj pjesmi: a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta b) nema lirskog subjekta c) lirski subjekt je žena d) lirski subjekt je muškarac 102 . Dizali su me jablani. Imao sam braću.

297. Pronađi po jedan primjer za navedena stilska sredstva: a) epitet: __________________________________________ b) personifikacija: ___________________________________ c) usporedba: _______________________________________ 296. obično. Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: puna je kapi pa ih njiše. čudesna raskoš njenih grana. Al nek se sunce malko skrije. da su labudovi. već bi poletjeli. Spuštala se noć.” 103 . „Što se bijeli u gori zelenoj? Al’ je snijeg. Ona je opet kao prvo. već bi okopnio. Napiši naziv stilskog sredstva koje je ostvareno pitanjima i odgovorima. „Ranije se večeralo. jadno. Nit’ je snijeg.” Naziv stilskog sredstva je ________________________.295. al’ su labudovi? Da je snijeg. Pročitaj stihove glasovite Hasanaginice. Razmisli o ulozi podcrtanog dijela u okviru cjeline teksta. nestane sve te čarolije. malo drvo. kad se inače redovno pregledaju prozori i zaključavaju i kućna i avlijska vrata. Pročitaj pjesmu Voćka poslije kiše i odgovori na pitanje. nego šator age Hasan-age. Iz kuće smo izišli s prvim mrakom. svečano obuklo. a meni je izgledalo kao da sviće. I bliješti suncem obasjana. nit’ su labudovi. Pozorno pročitaj sljedeći navod.

Pročitaj strofu pjesme te odredi vrstu strofe i vrstu stiha kojim je pisana. obično. Voćka poslije kiše Gle malu voćku poslije kiše: puna je kapi pa ih njiše. S obzirom na broj stihova u pjesmi Voćka poslije kiše. još je deset karnevala do tvog bala. S mrkog tornja bat broji pospan sat.“ Antun Gustav Matoš Strofa je ________________. Djevojčici mjesto igračke „Ljerko. Pročitaj pjesmu Dobriše Cesarića Voćka poslije kiše pa odgovori na pitanje. 298. vrsta kitice (strofe) je: ________________________. Kesteni pred kućom duhu tvom su meta. nestane sve te čarolije. srce moje. 299. Ona je opet kao prvo. pa ne slutiš smisla žalosnih soneta.Podcrtani dio teksta ima ulogu: a) opisivanja raspoloženja u gradu i među ljudima b) naglašavanja dječakova uzbuđenja zbog onoga što će uslijediti c) isticanja kako je cirkuska svjetlost toliko jaka da izgleda kao da je dan d) opisivanja doba dana uoči odlaska u cirkus Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. čudesna raskoš njenih grana. jadno drvo. Al’ nek se sunce malko skrije. Blaga svjetlost sipi sa visina. Napiši naziv podcrtanog stilskog izražajnog sredstva u navedenim stihovima. 104 . 300. Stih je __________________. suncem obasjana. Naziv stilskog izražajnog sredstva је ____________________. malo. I bliješti. ti si lutka mala.

105 . Razlupano jaje on zašiva koncem. zadovoljno nikad posve nije: čim željenog cilja se dovreba. Pročitaj dio pjesme Grigora Viteza Kako živi Antunutun i odredi koja se dva tipa stiha u njoj javljaju. On posao svaki na svoj način radi: jaja za leženje on u vrtu sadi. U njega je malko neobičan um.“ Petar Preradović 1. on to uhom sluša. A ribu da pjeva naučiti kuša. Da l’ je jelo slano. opet iz njeg sto mu želja klije. „Ljudskom srcu uvijek nešto treba. Kako živi Antuntun U desetom selu živi Antuntun. on mrak grabi loncem. Kad se jako smrači. Pročitaj prvu strofu pjesme Ljudsko srce i odredi vrstu strofe i stiha kojim je pisana. Stihovi koji se javljaju u ulomku pjesme su:________________________. Stih je: a) osmerac b) šesterac c) sedmerac d) deseterac 302.301. Strofa je: a) tercina b) katrena c) sestina d) dvostih 2.

prirodnih pojava i odnosa čovjeka naspram prirode. Mjesec će se uvijek pojavljivati. bez rime. Rumen. i nema. dugo. O. a zatim riješi zadatak. a njih neće biti. Tadijanovića Mjesečina. Oh. s klupe ispod kestena. iza hrastove šume. Pročitaj prikaz Tadijanovićeve pjesme Mjesečina. kao i danas. Njen grob sada poliva mjesečina. a sad je druga žena. Pročitaj pjesmu D. u tamnom sjaju i tišini. Ugođaj pjesme je opuštajući i optimističan. izmjenjivat će se dan i noć. u zanosu. zauvijek. Tada je pokraj njega bila voljena žena. Navedi najmanje dva razloga. Svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. Tada je bio tužan. Lanjskog ljeta. Ponavljanje riječi nema (nje) i dugo (još dugo poslije nas) govori o neminovnom kraju i smrti. Gledao sam s tobom. Mjesec se pomalja Iza hrastove šume. Mjesečina večeras meni šapuće Da tebe nema. Izlazak punog mjeseca iza šume hrastove. Pjesma ima osam nejednako dugačkih strofa s nejednako dugačkim stihovima. još dugo poslije nas Tuđe će oči gledati kao što gledasmo i mi: Naže se sunčani dan. Mjesečina Gle. Mjesec se pomalja. kakve li smo krhke igračke U krvničkima jakim rukama! Tuga me je. U rasvjeti mliječnoj i smijehu. tuđe će oči gledati mjesečinu kao što su je oni gledali. dugo. Večernje sjenke oduljaše. Ovo je pejsažna pjesma o ljepoti prirode. u tamnom sjaju i tišini. i ja sam posve sam: Mjesečina večeras grob tvoj poliva. a sad je sretan. Ponavljanje prva dva stiha na kraju pjesme obrnutim redom govori o neizbježnosti sudbine. _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ 106 . Pjesnik se sjeća lanjskog ljeta kad je promatrao isti mjesečev sjaj iznad hrastove šume.303. Okrugao. Sve je prolazno.

Pročitaj pjesmu Josipa Pupačića i uradi zadatak. Šimić u pjesmi govori o tome kako svijet doživljava pjesnike. Oni gledaju i osluškuju ono što ljudi zamjećuju. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 305. More i gledam more gdje se k meni penje i slušam more dobrojutro veli i ono sluša mene ja mu šapćem o dobrojutro more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdrav a more sluša sluša pa se smije pa šuti pa se smije pa se penje i gledam more gledam more zlato i gledam more gdje se k meni penje i dobrojutro kažem more zlato i dobrojutro more more kaže i zagrli me more oko vrata 107 . što možemo povezati s činjenicom da je pjesnik ograničen i sputan u svojoj stvaralačkoj imaginaciji i njenom izražavanju u pjesmama.304. potom te doživljaje i svoj unutarnji svijet izražavaju u pjesmama u kojima izražavaju bit samoga svijeta. Pročitaj pjesmu Antuna Branka Šimića i uradi zadatak. Zbog svoje trajne uznemirenosti „pjesnici su vječno treptanje u svijetu“. Stih je vezan. nema interpunkcije. Navedi najmanje dva razloga. Pjesnici Pjesnici su čuđenje u svijetu Oni idu zemljom i njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari Naslonivši uho na ćutanje što ih okružuje i muči pjesnici su vječno treptanje u svijetu Pročitaj prikaz Šimićeve pjesme Pjesnici i svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv.

U kršu pjevale pastirice. Navedi najmanje dva razloga. zvučnu viljušku. Iz krša. jame. prosiplje se zvoni. __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 306. Pretapaju u glazbu sve što se desi na zemlji i nad zemljom: zvuk divljeg roja. Stih je vezan. šuštanje hrasta. jezera i jezerine. kosti i kljun. sva krška glazbala prihvate i dugo pretaču njihov glas. U pjesmi More lirski se subjekt u mislima stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog prostranstva koje u njemu izaziva tugu jer ne može biti u blizini mora i osjeća se usamljeno. s kuka zavija vuk. zapjeva čovjek ili udari grom. ritam je ubrzan. smijehom i srećom zbog ljepote življenja i postojanja. S neba pucaju nebeski. i bućne u rastopljeno srebro. pada na kamen. Koji kroz ponornice odlijeću na onaj svijet. želja. iz kamenih cijevi krški. u dvorane glazbala. Koji kroz ponornice dolijeću s onoga svijeta. odgovaraju neke druge. božji pivčići. oblaka. Curi srebro iz njegova kljuna. crn. U krš ugrađene glazbene dvorane. kao da oponaša more. u proljetni sumrak. radošću. gavrani. u pjesmi postoje dva mora: more i more zlato (voljena žena). perje. s graba. mrtvi. šum krila. Kamenčić bačen u jamu izmami sve zvučno bogatstvo krškog podzemlja: padne na svaku dirku. misli. Petar Gudelj 108 . otpjevaju mu kosovci: živi. Nad njim raspeto nebo.i more i ja i ja s morem zlatom sjedimo skupa na žalu vrh brijega i smijemo se smijemo se moru Pročitaj prikaz Pupačićeve pjesme More i svojim riječima obrazloži zašto ovaj prikaz nije u potpunosti prihvatljiv. zategnuti vjetri. nerođeni. iz jama otpjevale vile. Klikne li jastreb. nema interpunkcije. protunebeski gromovi. Podcrtaj krške pojave u tekstu Petra Gudelja. U kršu kvoču. treptaj javora i kljena. Ta tuga izvire iz prirode i odražava se ljubavlju. metafizičke jarebice. Iz dubine iz planine. iz jaja. iz jama. Naime. Pjesma je puna tuge za nedostižnom vedrinom. kriče i viču jarebice. Pročitaj pjesmu Petra Gudelja Krš je glazbalo i tekst o krškim pojavama. ponori. na grabu pjeva kosovac. kukuriče božji pivčić. Taj ushit prirodom prelazi u ushit za voljenom ženom. Glazbala mu doci i doline. vuci. grče gavran. Krš je glazbalo Krš je glazbalo sazdano od glazbala. Nad jamom. iz krša. iz krša. brončani bubanj. Otpjeva mu krš iz kojega je zinuo i u koji će prosuti srebro.

Pažljivo pročitaj pjesmu Miroslava Slavka Mađera i tekst o Zagrebu. njegovo povijesno središte. a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Na površini stijena nastaju manje jamice – kamenice i žljebovi oštrih rubova – škrape. Onaj tihi. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol te Donji Grad. i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Grad Leži grad na zelenim krovovima zemlje. Leži grad u jezerima Maksimira. Povijesno gledano. Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. 109 . Do obale Save i do trava Dubrave Teku žile njegova veselog krvotoka. Gradeca ili Griča i Kaptola. Raspoređen stražama drveća i rukama ulica. pod starim krovovima historijskog lica. Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima. U tišinama sna mramornog Mirogoja. u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Voda bogata otopljenim vapnencem u njima kaplje i stvara brojne sige koje vise sa stropa ili se izdižu s poda te druge špiljske ukrase. Bijeli se čelo njegovih kuća I šume jedra njegovih kuća I šume jedra njegovih parkova. Urušavanjem svodova golemih podzemnih šupljina nastaju krška jezera 307. U krškim krajevima pojavljuju se rijeke koje ne završavaju ušćem nego se u podzemlje ulijevaju kroz otvore koje nazivamo ponorima. Patina vijeka kamena. Za život ljudi u krškim područjima posebno su važna polja u kršu – prostrane zavale ispunjene tlom. Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. špilje i jame. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja. U valovima strojeva. koji čine jezgru današnjeg Zagreba. Na oguljenom travnjaku visoke gore. Veća ljevkasta udubljenja u kršu su ponikve. Takve se rijeke zovu ponornice. U pjesmi podcrtaj stihove koji govore o jednom od dva naselja iz kojih je izrastao današnji Zagreb. Grič.Oblici krškog reljefa Budući da voda može otapati vapnenačke stijene. Stoji stari i mladi grad. tvornica. šlepova. stvaraju se posebni oblici koji čine krški reljef. Voda kroz brojne pukotine lako dospijeva u podzemlje gdje može oblikovati vrlo dojmljive podzemne šupljine.

daleko. Pažljivo pročitaj tekst Ksavera Šandora Gjalskog i tekst o Badnjaku pa odgovori na pitanje. hladnu noć. Na sam su Badnjak ukućani rano ustajali. na kojoj bi se dočekao Božić. polnoćku. “Naše saonice strelovito su hrlile naprijed po svježem snijegu. a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Izrađivale su se posebne svijeće. tzv. voštanice. a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina. Zatim zamniješe crkvena zvona razliježući se tankozvučno srebrno u svježem mirnom zraku i gubeći se daleko. Nije se čuo topot konjskih kopita niti micanje saonica. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava. pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru. tamo negdje za vodama i šumama. često bakalar. budući da se na Badnjak posti. U tekstu Ksavera Šandora Gjalskog je opisan drevni vjerski običaj. Uglavnom se jela riba. O kojem je običaju riječ? ________________________________________________________________________ 110 . pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja. Pred crkvom sakupljena sila svijeta. koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. sva u svečanom čistom ruhu. Ksaver Šandor Gjalski Badnjak Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl.308. ovješeni konjima po vratu i na hrptu daleko su odjekivali u ravnice i bregove – u ovu gluhu. čekala je početak službe”. Nakon večere u ponoć odlazilo bi se na tradicionalnu misu. tek praporci. tzv. a žene su napravile božićni objed. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama.

neobjavljene zadatke 309. a) broj ulomka u kojem se govori o tom pojmu b) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmu c) redni broj pojma u kazalu d) broj poglavlja u kojem se govori o tom pojmu 111 . 112 jedrenici ili velari 6 jesne rečenice 157 jotacija 16 jotirana osnova 17 K 164 ________________________________________________ Što označava broj iza pojma u kazalu? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. 32. 112 imperativ 88 imperfekt 85 infinitiv 80. Školska gramatika hrvatskoga jezika imenski ili sročni atribut 135 imenski predikat 111. 160 nepčanici ili palatali 6 nepostojano a nepravi veznici 101 nepromjenjive riječi 28. 52 neoglagoljena rečenica 114 neosobna rečenica 118. 113. 160 neosobni predikat 118. 95 nesročni atribut 135 nesvršeni glagoli 77 J jednačenje po tvorbenom mjestu 10 jednačenje po zvučnosti 9 jednostavna rečenica 136 jednostavni brojevi 69 jednostavni glagolski oblici 79 jednostavni glagolski predikat 111. 114.Primjeri za dio testa na završnom ispitu koji će sadržavati nove. 117 infinitivna osnova 80 instrumental 35. Pozorno ju pogledaj i odgovori na postavljeno pitanje. Pred tobom je jedna stranica kazala iz Školske gramatike hrvatskoga jezika. 127 inverzija 143 isključne rečenice 141 izjavne rečenice 156 izjavni način 78 N načinske rečenice 152 naglasak 22 naglasnica 24 namjerne rečenice 153 neprijelazni glagoli 92 nastavak 29 navezak 53 nazali ili nosnici 6 neglagolske riječi 111 neizravni objekt 121 neizrečeni subjekt 117 nenaglasnica 24 neodređene zamjenice 66 neodređeni pridjevi 51.

Odgovori na pitanja. Pozorno pogledaj stranicu iz Školske gramatike hrvatskoga jezika.310. Na stranici prikazanoj u zadatku je: a) bibliografija b) naslovnica c) kazalo d) predgovor 112 .

Pogledaj početnu stranicu romana i na crtu ispiši bibliografske podatke. Bibliografski podatci: _____________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ 312. Pogledaj početnu stranicu romana i na crtu ispiši bibliografske podatke.311. Bibliografski podatci: _____________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ 113 .

Usred dvorišta brončani Louis XIV. (. ali daje i svoj komentar. Čak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. proteže se miljama naokolo. zajedno sa svojom ženom. Pročitaj tekst pa zaokruži točan odgovor. Pišući o tom umjetničkom djelu. Tvoj je zadatak podcrtati rečenicu koja sadrži komentar. Karlovac. Atena mu je podmetnula jastuk na ramena kako bi mu olakšala. Pozorno pročitaj ulomak iz djela „Umjetnost i njezina povijest“. grad u središtu Pokuplja. (. „Na ovom je reljefu prikazan Atlas kako se vraća sa zlatnim jabukama do Herakla. trgovačko. „Jana van Eycka najviše je proslavilo slikanje portreta.“ 114 . Pozorno pročitaj dva opisa palače Versailles pa zaokruži slovo ispred opisa koji je napisan objektivno. koji čvrsto stoji pod svojim golemim teretom. Tvoj zadatak je podcrtati rečenicu koja sadrži komentar. Tu se kamenom širi i željezom diže – dvorac Versailles. Korane i Kupe. na konju koji je sve zeleniji što je stariji. Navedeni tekst je: a) objektivan b) komentar c) pristran d) promidžba 316. Pod njim veliki trg u crvenom pijesku. Kao nekom čarolijom.. 315. U desnoj je ruci nekada držala metalno koplje. urnama i kipovima te terasama i jezerima..) Karlovac je kao tvrđavu dao izgraditi nadvojvoda Karlo Habsburg.. kojemu je bila povjerena obrana Štajerske i susjednih zemalja od turskih provala.) Kulturno. Pozorno pročitaj ulomak iz djela „Umjetnost i njezina povijest“. ali daje i svoj komentar. mača ili čak topa. Čitava je priča ispričana divnom jednostavnošću i jasnoćom. U ulomku se govori o jednom portretu koji je naslikao flamanski ranorenesansni slikar Jan van Eyck. Nigdje koplja. industrijsko i prometno središte. Jedan od njegovih najpoznatijih portreta predstavlja talijanskog trgovca Giovannija Arnolfiniju koji je poslom došao u Nizozemsku. U ulomku se govori o jednom starogrčkom reljefu. a) „Versailles je tako velik da nikakva fotografija ne može dati stvarnu sliku njegove veličine i izgleda. Atena je okrenuta prema nama i samo joj je glava okrenuta u stranu k Heraklu“.. na sutoku Mrežnice.“ 314. čas srebrno nebo. povjesničar umjetnosti iznosi činjenice.313. Sam park sa svojim alejama oblikovanog drveća.“ b) „Ogromno čas sivo. Pišući o portretu povjesničar umjetnosti iznosi činjenice. jednostavan isječak istinskog svijeta odjednom kao da se zamrznuo na oslikanoj ploči.

Za službeno priznavanje i imenovanje čeka se blagoslov Međunarodne udruge astronoma (IAU). tj. objavljen je sljedeći članak. biti priznato kao planet. koji je otkrio UB313. a potom je to opovrgnuto. još nije utvrđeno je li veličina nebeskog tijela dovoljni kriterij da se ono proglasi planetom. ovisi o tomu čije stručno tumačenje prihvatite. Pozorno ga pročitaj. što je neke astronome navelo da je proglase planetom. U jednom dnevnom listu. godine. Novootkriveno tijelo prvi put je uočeno još 31. označeno je s UB313. Astronom Michael Braun s kalifornijskog Instituta za tehnologiju (SAD). Međutim. ali je neizvjesno je li planet ili planetoid. Inače. prevagnulo je mišljenje kako se nijedno tijelo manje od devetog planeta (Plutona) ne može nazvati imenom. a zatim odgovori na postavljena pitanja. godine. Sunca. Promjer zagonetnog nebeskog tijela je za oko 700 kilometara veći od promjera Plutona i procjenjuje se da iznosi između 2 859 i 3 094 kilometra. Dok ne dobije pravo ime. veće od Plutona. listopada 2004. sada je brže-bolje razglasio: „Deseti je pronađen!” (Tekst je preveden sa srpskoga na hrvatski jezik za potrebe izrade Standarda kvalitete) Odgovori zašto je u nadnaslovu ovog teksta upotrijebljen znak pitanja. Odgovor na pitanje ima li ili nema oko naše zvijezde. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Iz planetarnoga jata jest. potraga za desetim planetom traje još od 1930. podsjećajući nas na davne nesporazume što se pod pojmom planeta (ne) podrazumijeva. nakon 1992. a) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti kako će se UB313 zvati b) zato što je UB313 dio Kuiperova pojasa nastalog u vrijeme stvaranja Sunčeva sustava c) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti je li UB313 planet ili planetoid d) zato što je prošle godine otkrivena i Sedna 115 . U nekoliko navrata je obznanjeno da je viđen. u rubrici Znanost i tehnologija. Prošle je godine otkrivena i Sedna. Kruži oko Sunca putanjom koja je čak 97 puta udaljenija od Zemljine putanje i sastavni je dio Kuiperova pojasa načinjenog od ledenih ostataka preostalih iz vremena stvaranja Sunčeva sustava. deset planeta.317. Naime. ali se s objavom nije žurilo. opaženo je više od tisuću nebeskih tijela iza putanje kojom oblijeće Pluton. Astronomi se žustro spore. Ipak. jedine koje je ovlaštena prosuđivati i presuđivati u ovakvim slučajevima. Iako je doskora osporavao taj status čak i Plutonu. DESETI PLANET SUNČEVA SUSTAVA? BEZIMENI NEBESKI PLANET Od Plutona je 700 kilometara deblji u struku U uglednom znanstvenom časopisu Priroda upravo je objavljeno da je otkriveno najdalje nebesko tijelo Sunčeva sustava. nebesko tijelo otprilike za četvrtinu manje od Plutona. vatreno se zalaže da novootkriveno tijelo bude proglašeno planetom.

označeno je s UB313. ali se s objavom nije žurilo. biti priznato kao planet. vatreno se zalaže da novootkriveno tijelo bude proglašeno planetom. Međutim. Astronomi se žustro spore. listopada 2004. koji je otkrio UB313. Za službeno priznavanje i imenovanje čeka se blagoslov Međunarodne udruge astronoma (IAU). ovisi o tomu čije stručno tumačenje prihvatite. opaženo je više od tisuću nebeskih tijela iza putanje kojom oblijeće Pluton. prevagnulo je mišljenje kako se nijedno tijelo manje od devetog planeta (Plutona) ne može nazvati imenom. tj. DESETI PLANET SUNČEVA SUSTAVA? BEZIMENI NEBESKI PLANET Od Plutona je 700 kilometara deblji u struku U uglednom znanstvenom časopisu Priroda upravo je objavljeno da je otkriveno najdalje nebesko tijelo Sunčeva sustava. nebesko tijelo otprilike za četvrtinu manje od Plutona. podsjećajući nas na davne nesporazume što se pod pojmom planeta (ne) podrazumijeva. Promjer zagonetnog nebeskog tijela je za oko 700 kilometara veći od promjera Plutona i procjenjuje se da iznosi između 2 859 i 3 094 kilometra. U nekoliko navrata je obznanjeno da je viđen. Novootkriveno tijelo prvi put je uočeno još 31. Kruži oko Sunca putanjom koja je čak 97 puta udaljenija od Zemljine putanje i sastavni je dio Kuiperova pojasa načinjenog od ledenih ostataka preostalih iz vremena stvaranja Sunčeva sustava. Naime. Dok ne dobije pravo ime. Prošle je godine otkrivena i Sedna. ali je neizvjesno je li planet ili planetoid. Iz planetarnoga jata jest. sada je brže-bolje razglasio: „Deseti je pronađen!” (Tekst je preveden sa srpskoga na hrvatski jezik za potrebe izrade Standarda kvalitete) Navedi iz teksta argument u prilog stavu da novootkriveno tijelo UB313 treba biti proglašeno planetom. ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ 116 . potraga za desetim planetom traje još od 1930. godine. deset planeta. Inače.318. nakon 1992. Astronom Michael Braun s kalifornijskog Instituta za tehnologiju (SAD). još nije utvrđeno je li veličina nebeskog tijela dovoljni kriterij da se ono proglasi planetom. Odgovor na pitanje ima li ili nema oko naše zvijezde. Iako je doskora osporavao taj status čak i Plutonu. godine. veće od Plutona. jedine koje je ovlaštena prosuđivati i presuđivati u ovakvim slučajevima. što je neke astronome navelo da je proglase planetom. Ipak. a potom je to opovrgnuto. Sunca.

Pročitaj ulomak teksta te zaokruži točnu tvrdnju. ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. je li to u skladu s principima održavanja održivog razvoja. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan. zaključit će znanstvenici!” (Meridijani) 320. je li to u skladu s principima održiva razvoja.319. Dvije smo riječi dali kao primjer: Međutim. nisam imao puno razloga biti toliko ponosan na te hlače koje su mi navukli. zaključit će znanstvenici!” (Meridijani) Iz pročitanoga ulomka zaključuješ da autor: a) podržava nagli razvoj hotela u Pamukkali b) smatra da potrošnja vode treba biti oko 6000 litara na dan c) smatra da području predstoje ekološki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s održivim razvojem 321. “Kao što većina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja. ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. “Kao što većina atraktivnih lokaliteta ima problema s prevelikim brojem posjetitelja. Prihvatni kapacitet tog prostora je 6000 ljudi na dan. Popuni tablicu upisujući osnovni oblik podcrtane riječi ako je ona promjenjiva. Naime. Napiši nazive podcrtanih glagolskih oblika u sljedećoj rečenici: Vrativši se kući. Pročitaj ulomak teksta te podcrtaj rečenicu u kojoj autor iznosi ekološki problem. što znači 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. što znači 600 litara vode na svakog posjetitelja dnevno. Naime. ali burna biografija. i Pamukkale se suočava sa sličnim teškoćama. No. i Pamukkale se suočava sa sličnim teškoćama. i vrstu podcrtane riječi. izvalio se odjeven preko postelje i istoga trenutka utonuo u san. No. 117 . a) vrativši se ________________________________ b) izvalio se ________________________________ 322. To su bile hlače moga starijega brata i na njima je bila ispisana cijela njegova kratka.

spavati Glagoli po značenju radnja stanje zbivanje po predmetu radnje prijelazni neprijelazni povratni po vidu svršeni nesvršeni 324. Što to znači? 118 . Zadane glagole rasporedi u tablicu (isti glagol može biti u više polja): odjenuti se. Kao da se netko potiho šulja.. Preuzvišeni.Riječ kako glasi u rečenici međutim puno razloga biti na te koje mi starijega brata je bila ispisana ali Osnovni oblik riječi Vrsta riječi razlog biti IMENICA POMOĆNI GLAGOL BITI 323. crvenjeti se. pripali svjetiljku i prigušeno krikne: Preuzvišeni? Ali.. hodati. podići. Beata kresne kremenom. a onda neki teški predmet potmulo pljusne na pod. Podcrtaj neodređene zamjenice u tekstu. Nešto šušne na prozoru. napregne sluh i sva se utisne u zid. pomisli Beata.

razumijeva se.Što ćeš? Tako ti je na ovom svijetu.A mi nećemo da nam se djeca pogospode: Aj.nije li to mnogo više od muzike i bajsa? Danas su. već od gnoja. to je istina! . sutra te vodim u školu. Mi ne živimo od šaranja pera po papiru.uzdahne majka. a nama je sve tjesnije na njoj! . .Ti si muzikaš. Šta bi nam bila zemlja preuska i pretijesna? (ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića) Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. dragane moj. . Polazak u školu Ivice Kičmanovića I ovim radosnim i slavnim danom moga djetinjstva počelo je moje školovanje! Ivice. na muku i tegobu.župnik će nato.prekine župnika naš susjed. premda su već svanuli prvi jesenski dani. zasad ne treba: još je tako reći ljeto. nego ti valja ljudski huknuti u šake. Ne miriši mu motika ni plug. Svaki dan ima nas više. . Kruh ne bude rastao od prolijevanja tinte. jok! Čast svoj gospodi! Ali mi im poklanjamo gospodstvo. zemlja je manja.Ima rubeninu. Otac ne želi školovati sina zato što: a) želi pratiti odrastanje sina b) misli kako će sinu biti loše u školi c) želi sinovljevu pomoć na njivi d) želi se osvetiti župniku 119 .A čitati i pisati . povlači po krčmama i junači u tučnjavama! . . mali “kanonik”. Jožina . kakve su to nove pravice? Prije bijaše otac gospodar svome djetetu na život i smrt.nastavi župnik . Ništa mu nije pravo: naučio se kleti da je strahota. Djeca mi ne budu ni kuhana ni pečena po školama. Znaš. A nije li ti drago da znaš više od ostalih? Ha? Reci. jedva mu pahulje nikoše ispod nosa a već ga traže gospoda u vojsku. Kada je ondje potratilo nekoliko godina. škola? Pa zašto nam ga ne pustiše gospoda? Što njemu treba škole? .Dobro. već čeka učitelj sa šibom da ga predaš u njegove ruke. ima! .Sve su to gospodski računi! . Samo se naduva. pa razumiješ više od ostalih. Nijesu mi te htjeli otpustiti! .reče otac navečer i obrati se k majci: . Pročitaj ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića. . teška vremena.325. Rekoh im svoju baš odrješito: Evo. ima li dijete čistu rubeninu? Čizmica. A danas? Tek je počelo raspoznavati roditelje.Muči ti. Odanle ti dođe na vrat. nijesam ni ja tamo šutio.E.Pa kako to.zavrtim ja glavom i pogrebem se smeteno iza uha. . pak zadrijeti plugom i motikom u tvrdu kost zemaljsku.

. Pročitaj pjesmu Drage Ivaniševića Hrvatska pa zaokruži točan odgovor. ni doline. ni kiša.326. Pažljivo pročitaj pjesmu pa zaokruži točan odgovor. voda. te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi. kamen. I kud god idem sa mnom je Hrvatska! Kakvo raspoloženje prevladava u pjesmi: a) zanosno b) vedro c) borbeno d) smireno 327. s ljudima me veže.. s patnjama njinim. Hrvatska je riječ koju naučih od majke i ono u riječi mnogo dublje u riječi: i ono dublje s Hrvatskom me veže. Jer Hrvatska nije zemlja. ni oblaci nisu. Hrvatska Ni brda nisu. sa smijehom i nadom. S Hrvatskom Hrvata. ni snijeg nije moja Hrvatska. ni rijeke. ni more. Modra Rijeka Nitko ne zna gdje je ona malo znamo al je znano iza gora iza dola iza sedam iza osam i još huđe i još luđe preko mornih preko gorkih preko gloga preko drače preko žege preko stege 120 .

slutnje.preko slutnje preko sumnje iza devet iza deset i još dublje i još jače iza šutnje iza tmače gdje pijetlovi ne pjevaju gdje se ne zna za glas roga i još huđe i još luđe iza uma iza boga ima jedna modra rijeka široka je duboka je sto godina široka je tisuć ljeta duboka jest o duljini i ne sanjaj tma i tmuša neprebolna ima jedna modra rijeka ima jedna modra rijekavalja nama preko rijeke Mak Dizdar Podcrtani stihovi u pjesmi znače: a) simbol života b) pjesnikovu začuđenost tajnom ljudskog života c) nepoznanice. sumnje koje nas tjeraju da promislimo je li put koji smo odabrali pravi d) prepreke koje se čovjeku nađu na putu do cilja 121 .

328. Moj Bog Našao sam ga i on je našao mene moj Bog koji me voli Našli smo se tražeći jedan drugog i našao sam ga u sebi jer živi u meni i za me i ja se njemu radujem Od iskona bili smo skupa i do konca bit će mi pratilac moj Bog Pjesnik u pjesmi iskazuje osjećaje: a) obraćajući se izravno Bogu b) u obliku intimne ispovijedi c) unutarnjim monologom d) dramskim dijalogom 122 . Pažljivo pročitaj pjesmu Moj Bog Josipa Pupačića pa zaokruži točnu tvrdnju.

akumulaciju vode. 13. na Alpama). 15. jezera. 17. c) A a) K. tektonskog. 24. Svarožić. 1. kozmogonija i kozmologija. Umjetnikova soba u Arlesu + b) skupljaju velike zalihe hrane d) Kariba b) vikanjem d) obavještava d) obavještava a) opisuje a) Svemir je čitav svijet što nas okružuje. nikada nemojte odustati. 4. 1. ledenjačka. ali na drugi način. 3.) Hum 3. b) dva (ili 2) c) Avari 1. 6. krškog. Što nedostaje Djedici Mrazovskom? 123 9. nikada. 21. 2. Pretpostavlja se da je svemir star oko 15 milijardi godina i da je nastao u Velikom prasku. 5. praznog prostora i međuzvjezdane tvari. b) A. 2.Rješenja 1. 22. 5. Počni ponovno (. riječnog postanka. 3. 26. 18. Galaktike su organizirane u galaktička jata i superjata. ostatci mora. 2 4. d) po duhovitosti. Dio svemira koji čine Sunce i devet planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav. vulkanskog. 11. 3. 19. Priča o svjetlu. 3. 2. 6. 2. 23. 1. a) P. b) Z. 16. 4. 4. (na sjeveru Europe. 3 6. 27. 10. Grane znanosti koje proučavaju svemir jesu astronomija. prirodna jezera. 5. 2. 12. b) Nikoli Tesli c) kako bi prenijele informacije o mjestu na kojem su pronašle cvijeće c) da ga prati kroz život Mogući odgovori su: U Europi. 6 1. 8. Svemir se sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda).“ a) DIJALOG I MONOLOG. . 1. 14. 4 5. 20. 25. 5. 7. b) 223 „Nikada. nikada. 2. umjetnih jezera. c) Z d) administrativnom stilu b) znanstvenim stilom a) 200-206.

21. Žao mi je što nisi dobro/što si loše. gramatički ispravne. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. Pale sam na svijetu. lijepe) fotografije njezinih roditelja. 2) od 1. Industrija nafte škola. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. sadržavati sve riječi iz niza.. 37. imati najmanje deset riječi i biti u svezi sa školom ili odjelom. Sasvim se često imam potrebu nekome požaliti. 35.. Rečenica treba biti razumljiva. 40. 31. Ili: Od oca sam uzeo fotoaparat i fotografije su ispale odlično. DJEVOJČICA. STABLO Odgovor vrjednovati na temelju razumljivosti i gramatičke točnosti Rečenica treba biti razumljiva. 30. 3. 1) 5. – 8. 16. sebi/si. Nevidljivi Leonard. Uzeo sam očev fotoaparat i fotografije su ispale odlično. 42. gramatički ispravna. 27. 29. 38. 43. ZIMA. 32. 36. evo ti poljubac! 124 . 33. Dobra prijateljica mi je pokazala odlične (dobre. 1. 39. proljeće MATEMATIKA. sobom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Trg cvijeća Varšavska ulica. do 3. 41.28. pas. imati najmanje deset riječi i biti u svezi sa školom ili odjelom.. Brijačice sebe/se. Knjiga o džungli. 34. Pogreške u pravopisu i interpunkciji se ne ocjenjuju. ali nitko me ne želi slušati. gramatički ispravna. 2. Rečenice trebaju biti razumljive.

MARKO ZLATKIĆ 23. 2. 5. ___________________________________________________ Zlatkić Potpis podnositelja zahtjeva 45. Matični broj građana Prezime Ime Ime i prezime roditelja Dan. 7. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OSOBNE ISKAZNICE 1. 4.44. 2011. mjesec i godina rođenja Mjesto i država rođenja Prebivalište i adresa stanovanja 2303991853478 ZLATKIĆ ANA EVA OTIĆ. 3. OSIJEK REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREB. 3. 25. 6. 1991. 125 . 6. SAVSKA 3 Obrazac 2 Mjesto i datum podnošenja zahtjeva: Zagreb.

52. milijun. igračka sreća ljetni sretan naš taj ljetovati igrati 126 . b) Daj a) Ne tuguj!. 49. 55. d) Svi su odustali od igre ne znajući gdje sam se sakrio. ligi. otvornici. b) Stigli su. 47. dvanaesti b) U cvjećarnici ima puno cvijeća. bezvučni t d č dž ć đ s z h / iščistiti. potpisati a) vuku. posjetiteljima a) Jučer. zatvornici. c) posjetitelja. dvanaesti 1. 59. Danas je cijeli otok kazalište koje za pozornicu ima plaže. petsto (pet stotina). 56. razljutiti. mogu. 48. 54. 53. odahnuti. b) nikomu a) Hoćeš. zvučni. 57. sto dvadeset (i) osmi.46. 51. trinaest. 2. raširiti. četiristo četrdeset (i) četvrti. b) čestitci (čestitki). četrdeset (i) osam. 58. 50.

Precrtati: skok. ni. 4. 6. se upute imеnice stol vrijeme pridjеvi uredan šutljiva zamjenicе svoj mi glаgoli nositi plesati je ugledao. se vrate./učim/promjenjive/i/nepromjenjive/vrste/riječi. 74. drven. c). 5.60./a/poslije/toga/žurim/na/klizanje. hod. 4. niti. Druga skupina: brod. 66. b) teško vrijeme a) sastavne: i. planinski. c) zavisna. no. 69. 3. 3. zato. 78. ali. 68. ali. d) zavisna a) Subotica je / da ju jedva prepoznajem / i čini mi se / da nikad nisam ni bila Subotičanka. pisac. se žarilo. jedino što. nego. pisar. Ne/mogu. te. morski a) nezavisna. počne. 73. samo što. 14 (četrnaest) a) (na) dobar glas. stoga a) sastavna. brodar. prihod. c). d). a). je pokazalo b) pisati. 62. davati. su mijenjali. Pošalje. f) Već nekoliko dana PRILOŽNA OZNAKA VREMENA pekari SEBJEKT peku PREDIKAT u krušnoj peći kukuruzni kruh PRILOŽNA OZNAKA MJESTA (IZRAVNI) OBJEKT Rečenični dio Služba u rečenici 127 . 72. b). 2. nego. 63. a) Marko će ponijeti sutra slatkiše u školu Kako glasi rečenični dio Naziv rečeničnog dijela SUBJEKT PREDIKAT PRILOŽNA OZNAKA VREMENA (IZRAVNI) OBJEKT PRILOŽNA OZNAKA MJESTA 77. brodski. ishod. no. hodalica. 70. b) rastavne: ili. 67. b). samo. Nije mogao. d) rastavna a) a. d). već c) isključna 1. 1. tek što. e). 76. d) isključne: jedino. b) nezavisna. c) suprotna. 71. prelijevalo. 2. 61. prebroditi. Mislavov. b) Branka je mirno crtala / iako ju je mama nekoliko puta pozvala. c) suprotne: a. već. grad. natpis. navali. b) zaključna. e). 75. vis Lidijin. 5. je zastao. upis Prva skupina: hodati. 64. tek. Darijev. e) zaključne: dakle. pa. 65.

b). Voljela bih/Volio bih. 83. Počela sam/Počeo sam. 94. 93. Administrativne rečenice su sljedeće: a) Meteorolozi očekuju da će se pojaviti razdoblje niskih temperatura. Prijatelji su mu još prije šest tjedana otputovali za Egipat. darežljiva plodovima i zlatna. Zagrebu. učiti. c) Natjecateljima će biti dodijeljene nagrade. Zlatara. b) Učenici s nedovoljnim ocjenama upućuju se na ponavljanje razreda. 90. . – Hvala ti! Tvoj dar će me sačuvati dok ne očvrsnem – šapne/šapnu brezica. Zagreb. d) Ponovno je došlo do rasta cijena. poljima. c) To možete riješiti pomoću računala. 3. Poslije ću se promijeniti u kišnu i tužnu.. 87. ispod – iznad a) . gumicom. a) Opekao je jezik vrelim čajem. slavonskoj ravnici. 2. početku. d) Bit će prisiljen na zajednički suživot. d) Mama ju je blago pogledala. 95. polagat ću/ću polagati. b) vruć.. srednjoj Europi. 96. oblake divljeg konja. tekstove. Koprivnici. jedne takve rijeke. Drugog svjetskog rata a) knjiga. a) U trgovini će se ponedjeljkom i srijedom vršiti prodaja robe. vodenice. 85. d) Policija će provesti istragu o krađi. c) zvono. 84. Dokle god budeš ostala/ostaneš s njime. c) lijep . 88. 5. dječjim časopisima. no on je ostao jer se zaljubio u trsku. toj liniji. 128 86.. Vježba – Ja sam jesen i nisam strašna! Pogledaj me! Sad sam još slatka. d) bako Da su Marko i Luka prošle nedjelje govorili istinu. mjeseca srpnja. 97. tekstova. b) Vršimo usluge sklapanja namještaja. a) Ministar je izrazio iznimno zadovoljstvo zbog postignutih rezultata. rijeka. 89. ptica. Višnjevcu. c) a). djece.. b) . 81. i on s tobom. do visokog položaja u društvu. c) Nemamo dovoljno financijskih sredstava. visoke zahtjeve. ocu. zbirku. d). Filozofskom fakultetu. dobilo ime.79.. 1. pitomom podravskom mjestu. Jedno krilo te zgrade. dječacima. bila liječnica. a). lijevo prozorsko krilo. kukuruzovine. Ali tebi ću ostaviti tada jedan listić na grani. Imat ćeš ga kao zlatni broš.ružan. b) Vidio je sve zvijezde. vjetrovi ti neće nauditi/ne će nauditi. d) Pogodili smo dobru cijenu. livadama. jezika. 91.. b) To čine s namjerom da pomognu ljudima. . b) olovkom.. Vuku. obitelji Sztraka. 82. jezika zagrebačkoj Petrovoj bolnici.. mi bismo saznali sve o tom događaju na vrijeme. 80. priče. c) a) doći – otići. 92. krvi. završavam.

d) Upisali su se u III. c) obimno 104. 3.e). c). 1. b) da se predstava izvodi prvi put 106. a) Bašćanska ploča je pisana glagoljicom. 2. Pjesma je napisana čakavskim narječjem. d) sjekira/žlica 102. rusinski. 122. Voćka poslije kiše – Dobriša Cesarić 123. d) iglama 100. c) Dobra večer!. a) iza. osobina (jedna riječ) 105. c) graditelj. b). 116. Dragutin Tadijanović – Visoka žuta žita Vladimir Vidrić – Pejzaž Dobriša Cesarić – Balada iz predgrađa Petar Preradović – Jezik roda moga Josip Pupačić – Tri moja brata Tomislav – Vladimir Nazor Notturno – A. b) Oko (za) oko. 3. b) krumpir. b). . 1. razg. Ljudevit Gaj 113. b) kajkavskim narječjem. karakteristika.a). 1. stan [nisam kod ~e] 108. 2 . d). 5. a) štokavskim narječjem. a) biciklist 107. 4. b) razgovornom značenju 110. a) mišju. prvi hrvatski Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. odlika. 2. d). 117. b. d) Hrvatski vukovci na čelu s Tomom Maretićem slijede ideje Vuka Stefanovića Karadžića. a) 101. 2. c) Još nisam vidjela bistriju rijeku. Pjesma je napisana kajkavskim narječjem. 2. . glagoljica 111. 119. c). a) 99. 3. . b) toplinski 103. prostor stalnog boravljenja. 4. b) krivu. 115. romski 121. 112. a) pismo. 1. mađarski. 4. a) Hoćeš li doći?. b) ep Judita 129 . c) čakavskim narječjem 118. c) kava. obilježje.b) 124. . Pjesma je napisana čakavskim narječjem. razred. 125. c) Bartol Kašić 114. b) Netko te čeka. a) milijun.d).98.c). c) ruke. c) makovog/makova.. d) rajčica 120. list 109. Matoš Plavi san – Dragutin Tadijanović c) Faust Vrančić objavio je 1595. G.

b) epskom rodu 133. d) šuma. 128. na ravnici (sat hoda od Save. Život 148. talijanska… d) Po vremenu nastanka književnost može biti klasična. a) lirskom književnom rodu 134. c) balada 132. 136. b) Umjetnička (književnost) c) Umjetnička (književnost) d) Usmena (književnost) 129. a) Po podrijetlu književnost može biti narodna i umjetnička. jesenje 143. cvrči cvrčak) 144. Djelo stvara neimenovani pojedinac. a) Mjesto radnje: ravnica. e) (listovi) Ole i Trufa 147. cvrči (. 135. c) opisivanje 142. a) pripovijedanje (naracija) b) opisivanje (deskripcija) c) dijalog d) monolog e) opisivanje (deskripcija) b) Takav stih nazivamo deseterac. 146. b) elegija. 138. Ljubav cvijeća – miris jak i strasan. a) pripovijedanje. sjajne. a) ep. ustaljeni početci i završetci. b) epskom rodu 131. b) pripovijedanje 140. moderna i suvremena. u selu lavež. c) jesen. (Prvi) susret s teletom 149. e) monolog 141. U djelima je izražena snažna potreba pojedinca za iskazivanjem vlastitih stavova. 137. kasan. 139. d) dijalog. tresu. b) pripovijetka.126. c) opis. a) Usmena (književnost) Djelo nije podložno promjeni i uvijek se prenosi u istom obliku. b) Osmerac. a) usmenoj književnosti 130. a) Od osam slogova. Lupa. 127. a) epika. b) dijalog. 145. U djelima se koriste stalni epiteti. Mlačna noć. uz nekadašnji han) b) Vrijeme radnje: ljeto (je bilo) 130 . a) Od deset slogova. Poput raženog kruha. Izrasli smo sami kao biljke. jauču. grmi. gruva. T T T T N N N N b) Po nacionalnoj pripadnosti književnost može biti hrvatska.

južnih krajeva 160. Tako se u Zagrebu jedna škola zove Osnovna škola Mate Lovraka. LOVAC – ULOVLJEN. a) 1. 151. c) da naranče potječu iz toplih. odoka. d) P 165. c) zabrinut je 162. II. DODATI – DODAVATI. ustanove. b) sažetost. d) prikaz 154. b) Budi aktivan. slično. odmjerio od oka i procijenio da je po težak. ni od koga. d) točnost. cup – cup. N. 157. c) G. a) 1. a) G. c) . f) jednoznačnost riječi 155. administrativnom b) Čim pogledam Ivu. f) 2 167. PRIZNATI – PRIZNANJE. kroza nj. Poskočio je od sreće cup cup i uzviknuo: “Ajme meni!” Jedinošto mu je tada trebalo bila je baš ta klik – klak stvarčica. I. a) Na ime mojega prijatelja stigao je dugoočekivani paket izbliže okolice Zagreba. Književnici Mato Lovrak i Ante Kovačić zadužili su hrvatski narod te mnoge kulturne 169. b) rasprava 152. N 170. 1. e) 2 166. gramatički i jezično usklađen s normom standardnoga jezika. c) kakvog čovjeka nazivamo medvjedom 159. koji sam 172. b) P. b) . umanjujući na taj način ozbiljnost nasilnog čina koji su ova djeca u stanju učiniti. c) 1. živahnošću i 163. Nasilno ponašanje učenika ove skupine odrasli najčešće nazivaju nestašlucima. d) prikaz 153. T. a) Tekst je pravopisno. srce mi jače zakuca.3). PISATI – PREPISIVATI. N. OSMIJEH – SMIJEŠITI SE 171. b) 2. d) 1. jedino što KORAK – KORAČATI. T. 2.2) 158. a) objektivnost. d) 1. 131 . Od nikoga nije očekivao tako velik dar i krozanj prođoše trnci veselja. f) logičnost 156. a) Otkad sam zaljubljen. potežak. c) 2. b) 1. sve je ljepše. razgovaraj s prijateljima. ulice i trgovi nose njihova imena. b) da je cvrčak boje slične kori drveta 161. c) divi se guskama 164. b) Tekst je objektivan. a) . kratak i uljudan. b) iz bliže. a mnogi gradovi u Hrvatskoj imaju ulice s nazivom Ulica Ante Kovačića.150. e) 1. e) Tekst je jasan. d) tumačenje. a) govornom jeziku 168.1).

3. da. kišobran. sutra odlazi. junaci. 1. a). Živio davno neki siromašan dječak. 4. s. pođe u svijet 132 . b) naše. c). PREPOZNATI. b) 176. riječi nastale od jedne riječi riječi nastale od dviju riječi Markov zrakoplov b) ali. 2. jednostavna proširena zavisno složena rečenični niz jednostavna neproširena nezavisno složena tražiti posao. d). majka razred. Dječak pristane ne misleći mnogo. oko. zar. nego. oblaci. Prepušten samome sebi. 2.173. b). c). sibilarizacija 177. bez oca i majke. d) svakakav 179. a) neka. b) namjerna rečenica 188. ej. krasopis 184. a) trava.veznici c) oh.usklici stolica putopis 185. aha. PRIJEDLOZI umjesto ispred PRILOZI sporo odnekud VEZNICI i što ČESTICE li baš USKLICI o još 180. c) preskakivah 181. 5. nigdje nije mogao naći posla. c) lijepa. c) prefiksacija 186. d) Pjevala sam. b) čitaš. pa. i. SMIJEH. a). osmijesi. GOVOR. Tek se u desetom zaseoku prohtje nekom bogatašu. te. a) Moji se prijatelji raduju sa mnom. grijesi. d) nepostojano a 178. orasi. a). 1. NAGLASAK. a) darovan. b) Dok učim. Iako je obišao preko deset sela. PROHODATI 175. e) Kupi alat ili ostavi zanat. jer je već bio malaksao od gladi i lutanja. kiša ` magla. zrakoplov. 187. uh . breza. jezik ˆ dugouzlazni ´ sunce. noć. koji je imao posebna pastira i za goveda i za ovce i za svinje. ostat će tijekom dana. c). niti .čestice 182. b) izvođenje/sufiksacija. da unajmi pastira i svojim pčelama. često mislima odlutam k njoj. kratkosilazni kratkouzlazni dugosilazni `` mati. NOKAT. c) Došao je jučer. a) slaganje. baš . c) 183. 6. ruka 174. 3. 4. li. ah.

d) Ribari love ribu velikom mrežom. sam poživjela . e) sredstvo 195. 133 . imađaše – imperfekt d) zamirisaše – aorist Primjer Priča je sastavljena od neobičnih riječi. čokoladnu tortu. Putujem vlakom u obližnji grad. Sreća je skrivena u malim stvarima. Vježbanje je zdravo. a) Z. b) J. Značenje padeža vršitelj radnje mjesto namjena pripadnost Značenje padeža mjesto mjesto namjena predmet 197. b) Ivina baka Manda priča najljepše priče. Padež genitiv lokativ instrumental akuzativ Značenje građa mjesto sredstvo predmet radnje 199. Nogometaš će biti sretan kad bude zabio pobjednički gol. a) nisam bila rodila – pluskvamperfekt. Riječ / sintagma otac u dvor caru svoje kćeri Padež nominativ u + akuzativ dativ genitiv izlijepljeni šarenim cvjetićima. c) Bijaše – imperfekt. c) Dječaci gledaše kroz prozor. c) U Jadranskome moru nema morskih pasa.. Iz učionice neću vidjeti zalazak sunca. a) djelomičnost. c) Z. Riječ / sintagma gradom u kino svojoj prijateljici knjigu Padež instrumental akuzativ dativ akuzativ 198. subjekt: Marta atribut: moja apozicija: susjeda priložna oznaka vremena: jutros priložna oznaka mjesta: na tržnicu objekti: jaja. Vrata škole su ispisana imenima. a stari prozori su 194. a) Moj djed Ivo voli pecati. vrhnje 193. predikat: je otišla prodavati 191.perfekt b) budem završio – futur II. sir.189. 200. bit ću – futur I. d) Z. d) mjesto. b) društvo. – glagolska imenica 192. e) Mama mu je ispekla veliku. apozicija atribut priložna oznaka mjesta priložna oznaka sredstva neizravni objekt i izravni objekt 196. e) N 190. c) namjena. na zidovima hodnika su dječji crteži.

Janko je išao zakrpanih koljena. 203. 204. Prvi svjetski rat: Bitka kod Bistrice Lesne Drugi svjetski rat: Dnevnik Ane Frank. 2. a) Smrt Smail-age Čengića. 3.201. 1. e) Prvo pero hrvatskog krimića vodi nas u još jednu napetu i neizvjesnu avanturu. I. a) Dat ću ti svoj mobitel pa me nazovi. kosila (se). c) Kad je bio mali. a) – 2). c) prikazuje tuđe zasluge kao svoje 208. 2. 3) -b 216. Ustanak protiv feudalnih gospodara: Seljačka buna 215. b) objaviti 209. William Shakespeare Hrvatska. Drago Ivanišević Književni rod epika drama lirika 134 Književna vrsta pripovijetka tragedija domoljubna pjesma . – c). c) plivamo 202. Jama b) Susjedi su kupili novi Sonny. – a). c) naređuje. d) mali čamac na vesla 212. c) topao proljetni vjetar 211. 5. grupu svirača 213. 1. – Sijeda kosa je ove sezone u modi. b) ne daje. – d). uvijek sam gledao da prva violina bude upečatljiva. – Posudi mi Andrića. – b) 207. d) brbljava. a) Čitam Krležu. c) Posudi mi neko Andrićevo djelo. c) – 1) 217. b) – 3. 206. – e). – Povremeno pročitam neko Krležino djelo. Naziv djela i ime pisca Alkar. 4. Silvije Strahimir Kranjčević Književni rod epika drama lirika Književna vrsta pripovijetka komedija rodoljubna pesma 218. b) Noćnik II. skupinu. a) počinje. c) neobuzdanom 214. d) Kada sam osnovao svoj kvartet. b) govorasmo. b) vojnu glazbu. Marin Držić Moj dom. 1) -c. a) pomoći. 205. Dinko Šimunović Romeo i Giulietta. b) On je već sijede kose. e) pogibaju Naziv djela i ime pisca Srna. – Prvu violinu dobio sam od svojih roditelja. Dinko Šimunović Novela od Stanca. 2) -a. previše govori 210. b) Nosi leoparda oko vrata. d) bježi. 219.

Ulomak iz balade je u primjeru pod brojem 2. b) psihološkom karakterizacijom 233. rođena je u Ogulinu 1834. zvali su je hrvatski Andersen. Ivana Brlić Mažuranić. 2) A. . d) zavidan. dijalog. 222. b) književnoumjetničkom 226. a) balada 221. a) sklonosti mačaka u pogledu slatke hrane 247. a) P. 1. ali 246. c) autor 2 je zabrinutiji od autora 1 241. d) Azorski otoci 245. 1. bolesnim. Azorsko otočje nalazi se gotovo na sredini Atlantskog oceana. Azori pripadaju Portugalu. pripovijedanje 235.220. raskrvavljena. b) Autor teksta 1 je zabrinutiji od autora teksta 2 242. b) f 249. b) personifikacija 228. r. a) dž. c) lirsko-epska. seoskog 230. atmosfera. a) kontrast 231. zagađivanje ili zagađivači. Prva je žena članica Akademije. a) A. c) opisivanje 237. Balada 223. pripovijedanje 236. smirenim. a) l. b) A. Dvaput je predložena za Nobelovu nagradu. 135 su od europskog kontinenta i glavnog grada Lisabona udaljeni 1500 km. unutarnji monolog. d) autobiografije 227. d) autobiografije 224. Australija (redoslijed navođenja nije važan) 244. c) A. opisivanje. f) ljubomoran 232. slatka. 4) P 240. a) znanstvenom. d) P 239. a) nesretno zaljubljen. Najpoznatiji joj je roman Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića i zbirka bajki Priče iz davnine. b) P. d) A 238. a) tjelesne karakteristike 234. 2. c) metafora 229. monolog. 2. b) f 248. č. trulim. 1) P. c) P. najpoznatija hrvatska književnica. 3. c) oba autora upozoravaju na nedovoljan unos vitamina i minerala 243. 3) A. 3. b) sto trideset i sedam (ili 137) 250. a) dva sata (ili 2). c) putopisa 225. crna. godine. Asanaginica/ Hasanaginica. dijalog. opisivanje.

brzo 255. Dođeš li ujutro. ne mislim 252. 2) iza II. Sutra ne idem u školu jer do podne moram obaviti pregled kod liječnika. ne ras/te bez ki/še. jotacija 260. a) pečem. Veselim se tvom dolasku. pojas 265. skršiti. I. b. b) nenaglašene. 136 . crkva. a. palatalizacija. PO – TR – BUŠ – KE. kazališna – ispadanje/gubljenje glasova. d) nenaglasnice e) 1) prednaglasnice. b) Nar/ci/si dok mi/ri/šu. ruka. teška – jednačenje 262. 264. krvav. Slavonski Brod. c) pr – ste – no – vi. jednačenje po zvučnosti. odvest ću te do grada. a) Sve što na sun/cu di/še. tra/že ki/šu. srce. CI – KO – RI – JA. zo/vu ki/šu. vrvjeti. c) naglasnice. III. NAD – NA – RAV – NO. c) palatalizacija. b) stambeni. 60 šest + deset/ šesd – deset/ šesdeset/šezdeset. RAZ – RIJE – ŠI – TI 258. Europa 254. c) Ja/bla/no/ve kroš/nje dok se nji/šu.251. II. gubljenje glasa. móć a) naglasak. nepostojano a zvučnosti kratkosilazni `` kratkouzlazni ` dugosilazni ˆ dugouzlazni ´ slikarica govor kišovit govoriti pamtiti zlato primjećivati razmišljati 263. d) jednačenje suglasnika po 259. Bosna i Hercegovina. c) tvrđi. 256. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe. I. d) vi – dje – ti 257. po zvučnosti i nepostojano a. ràzmišljati. izvrsna – ispadanje/gubljenje glasova. oružje. zvučno 261. izmrviti. a) sibilarizacija. glazba – jednačenje po zvučnosti jednačenje d) pisama. c) Sveti Petar u Šumi. svijet nepažljiv neodlučan ne znam pjesme zvijezde snijeg ne volim nemoral neljudi ne bih riječ djeca vjetar lijepa 253. b) gubljenje suglasnika.

277. nereligijsku glazbu 278. je volio perfekt d) Propadosmo u zemlju od srama. futur I. d) 3 272. ne pozovem prezent otići će futur I. c) načinska 270. c) raspukline u tlu 281. Grozomorno znači nešto iznimno strašno /opasno/ vrlo neugodno. propadosmo aorist c) Vlastelin je poručio upravitelju da ga dočeka u kolibi. b) Ukoliko ju ne pozovem u park. a) uzročna. Breza. a) Požurio sam se da što prije dogotovim posao. b) da je došao Luka c) jer je čula glas d) koji je sličan njegovu glavna objektna uzročna atributna 269. 279. jer ćemo zakasniti. akuzativ – predmet radnje Plivam k brodu usidrenom u luci. Dinko Šimunović. a) Kad se budem zaljubila. Spavajući na suncu. a) Iva je pomislila 267. otići će. b) 4. e) sredstvo 271. osoba jednine 1. bojeći se kazne. osoba jednine 275. osoba jednine 1. c) 2 276. povjerit ću se najboljoj prijateljici. Slavko Kolar 137 Strmoglavo znači vrlo strmo/ s velikim i opasnim nagibom/ opasno (brzo)/ naglo. c) 1. d) usklađeno 285. а) subjektna. c) narodnu. d) mjesto. osoba jednine 1. c) Patuljak nije isprva htio ići u krađu. budem zaljubila povjerit ću futur II. c) 2) otac i sin 286. osoba jednine 3. c) označava razorni utjecaj protoka vremena 284. c) namjena. a) Alkar. mogao je dobiti sunčanicu. c) ideološku granicu 282. osoba jednine 3. dativ – cilj kretanja 1. b) prirodno stanište na kojem love lavovi 280. c) dopusna 268. b) 3. a) Požurimo. ne bi se toliko nadao. . b) društvo. 274. b) objektna. U planinama još nema snijega. genitiv – izostanak nečega 273. b) 1) pripovijetka. d) Da je to znao.266. b) pogodbena. a) 2. a) 1. a) oslovljavanje. a) označava nešto što se dogodilo iznenada 283. c) Ivan je nekoć volio Anu.

287. prirodnih pojava i odnosa čovjeka naspram prirode. 1. malo drvo. kao prvo. 138 . a književna vrsta lirska pjesma (pjesma). jadno. prolaznosti i smrti: „Oh. nego tužan i sumoran: „Mjesečina večeras meni šapuće Da tebe nema. b) naglašavanja dječakova uzbuđenja zbog onoga što će uslijediti 298. obično. 303. katrena (četverostih) 300. c) metaforičnost. kakve li smo krhke igračke U krvničkim jakim rukama!“ Pjesnik je ostao sam i tužan nakon gubitka voljene žene s kojom je nekoć bio sretan.“ c) „Ona je opet. obično. d) deseterac 302. Stihovi koji se javljaju u ulomku pjesme su: peterac i šesterac.“ Ugođaj pjesme nije opuštajući niti optimističan. a) istaknuta je istovjetnost autora i lirskog subjekta 295. malo drvo) b) „Puna je kapi pa ih njiše. Prihvatljivi odgovori s argumentima: Pjesma Mjesečina nije pejsažna pjesma o ljepoti prirode. nego misaona pjesma o ljubavi. b) ritmičnost. d) stih 290. a) pripovijedanje radnje. Književni rod navedenoga teksta je lirika. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu.“ d) lirski subjekt je muškarac 296. Naslov: Divlji konj Ime autora: Dobriša Cesarić Književni rod: lirika Književna vrsta: socijalna pjesma/balada Ime autora: Božidar Prosenjak Književni rod: epika Književna vrsta: roman 289. c) pisana je u prozi. Strofa je katrena (četverostih). tako da nije sretan s nekom drugom ženom: „Tuga me je. b) nema lirskog subjekta 294. 2. (obasjana suncem. d) radnja je nestvarna 292. nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije. a) mala voćka. personifikacija 299. čudesna raskoš. zauvijek. slavenska antiteza 297. i nema. b) katrena. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira Stih je dvanaesterac. Naslov: Balada iz predgrađa 288.“ Pjesma ima šest nejednako dugih strofa. 291. b) očigledna je razlika između autora i lirskog subjekta. 301. jadno. a ne osam. i ja sam posve sam. d) lirski subjekt je žena 293.

“Oni idu zemljom i njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari” . ponornice 307. a smijeh je izraz njegove istinske životne radosti i uživanja u životu. zadovoljstvo i zanesenost. jezerine. Pjesnik je neopterećen. „i gledam more gdje se k meni penje i slušam more dobrojutro veli“ .Stih je slobodan jer stihovi nisu vezani rimom. nego slobodan jer nema rime. a ne tugu.Šimić u pjesmi govori o načinu na koji pjesnici doživljavaju svijet. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije. pod starim krovovima historijskog lica. ponori. a ne kako svijet doživljava pjesnike.304. „i smijemo se smijemo se moru“ .Oni gledaju i osluškuju ono što ostali ljudi ne zamjećuju. a ne da ga to sputava. Grič. .Pjesnik nije usamljen. 139 308. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu. Mogući odgovori: . doci. njegova sreća proizlazi iz osjećaja zajedništva s prirodom i drugim čovjekom (ženom). 306. Onaj tihi. jame. (Riječ je) o Badnjaku (ili odlasku na ponoćku/polnoćku) .Izostavljanje interpunkcijskih znakova može se povezati s činjenicom da pjesnik nema nikakvih pravila i ograničenja koja bi sputavala njegovu stvaralačku imaginaciju i njeno izražavanje u pjesmama. Izražava svoj stav o pjesmi tako što argumentira nesklad između prikaza pjesme i svoje interpretacije. 305. Mogući odgovori: . “…njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari” “Naslonivši uho na ćutanje što ih okružuje i muči” . doline. Učenik pokazuje da je razumio pjesmu. a nije negdje daleko. „sjedimo skupa na žalu vrh brijega“ i smijemo se smijemo se moru“ .Stih nije vezan.U pjesmi More lirski se subjekt stapa s prirodom zanesen ljepotom beskrajnog plavog prostranstva koje u njemu izaziva sreću. jezera.Pjesnik se nalazi uz more i čuje njegov šum. Patina vijeka kamena.

Sam park sa svojim alejama oblikovanog drveća.309. Kao nekom čarolijom. UB313 je nebesko tijelo veće od Plutona. podići spavati crvenjeti se podići hodati. 323. pa takav status treba 319. Izabrane pjesme Jama. a) „Versailles je tako velik da nikakva fotografija ne može dati stvarnu sliku njegove veličine oslikanoj ploči. 1997. Bibliografski podatci: Ivan Goran Kovačić. Vinkovci 2008. Matica 312. 315. c) kazalo 311. toplice koriste vruću mineralnu vodu za svoje potrebe. Matica hrvatska. a Pluton već ima status planeta. i izgleda. hodati. puno – puno – PRILOG na – na – PRIJEDLOG te – taj – ZAMJENICA koje – koji – ZAMJENICA mi – ja – ZAMJENICA starijega – star – PRIDJEV brata – brat – IMENICA je bila ispisana – ispisati – GLAGOL ali – ali – VEZNIK Glagoli po značenju radnja stanje zbivanje prijelazni neprijelazni povratni svršeni nesvršeni 140 odjenuti se. c) smatra da području predstoje ekološki problemi zbog razvoja koji nije u skladu s održivim 321. ono što narušava prirodni ekosustav tog lokaliteta jest činjenica da brojni hoteli i 320. Naime. jednostavan isječak istinskog svijeta odjednom kao da se zamrznuo na 314. Zagreb 313. b) perfekt 322. spavati po predmetu radnje po vidu . imati i UB313. 317. a) glagolski prilog prošli. a) objektivan 316. spavati odjenuti se. podići crvenjeti se. Čitava je priča ispričana divnom jednostavnošću i jasnoćom. urnama i kipovima te terasama i jezerima. crvjeneti se odjenuti se. hodati. b) broj stranice na kojoj se govori o tom pojmu 310. proteže se miljama naokolo. Čak 123 prozora gledaju prema parku na svakom katu. Bibliografski podatci: Robert Mlinarec – Ratko Bjelčić – Vladimir Bakarić: Moji grafiti. hrvatska ogranak Vinkovci (Ogranak Matice hrvatske Vinkovci). c) zato što Međunarodna udruga astronoma tek treba odlučiti je li UB313 planet ili planetoid 318. međutim – međutim – ČESTICA razvojem.

. b) u obliku intimne ispovijedi pravi 141 . napregne sluh i sva se utisne u zid.. slutnje. pomisli Beata. pripali svjetiljku i prigušeno krikne: Preuzvišeni? Ali. a onda neki teški predmet potmulo pljusne na pod. Što to znači? 325. Preuzvišeni. Nešto šušne na prozoru. Beata kresne kremenom. c) želi sinovljevu pomoć na njivi 326. a) zanosno 327. c) nepoznanice. Kao da se netko potiho šulja.324. sumnje koje nas tjeraju da promislimo je li put koji smo odabrali 328.

.

1. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG razumije pročitani tekst razlikuje umjetnički i neumjetnički tekst. HJ.5. predgovor. GRAMATIKA. određuje rečenične i sintagmatske dijelove u školskim (jednostavnim) primjerima HJ.. određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnim primjerima HJ. dijagrame i grafikone U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica: HJ.1. 1. podnaslov. 1.1.1. nadnaslov. HJ. argumentaciju. 1. 1. 1. primjenjuje književnojezična pravila vezana uz oblike riječi HJ. propagandu prepoznaje različite funkcionalne stilove na jednostavnim primjerima razlikuje osnovne dijelove teksta i knjige (naslov. 1. poglavlje. 1. 1.1. sadržaj. može odrediti svrhu teksta: izlaganje. HJ. sredstvo – cilj.11.8. 1. dijeli riječ na slogove u jednostavnijim primjerima. prepoznaje korijen riječi.1.3. osnovni tekst. prepoznaje i rabi odgovarajuće jezične oblike (formalni ili neformalni) vlada osnovnim žanrovima pisane komunikacije: sastavlja pismo.3.3. prigodi i sl. prepoznaje vrste riječi.1.7. razlikuje jednostavne riječi od složenica.8.3.4. tablice. 1. III. HJ.3. HJ. 1.6.4. opisivanje.2.1. uočava jasno iskazane odnose (vremenski slijed. 1.) i izvodi zaključke zasnovane na jednostavnijem tekstu čita jednostavne nelinearne elemente teksta: legende. 1.2. HJ.2. pogovor). pravilno rabi padeže u rečenici i sintagmi HJ.3.3. 1. ulomak. HJ. HJ.7. HJ.6. prepoznaje navod. HJ. rečenicu) HJ.2.6. temi. 1.3. 1. pripovijedanje. II. tvori riječ prema zadanom značenju na temelju postojećih tvorbenih modela HJ.3.1.Popis obrazovnih standarda koji se ispituju zadatcima na završnom ispitu Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na osnovnoj razini: I.1. 1.5. zna osobine i vrste glasova. 1. 1. služi se sadržajem kako bi pronašao određeni dio teksta pronalazi i izdvaja osnovne informacije iz teksta prema zadanim kriterijima razlikuje u tekstu važno od nevažnog.3. gramatički točnu rečenicu svoj jezik prilagođava mediju izražavanja (govoru i pismu).3.3. PISMENO IZRAŽAVANJE zna i rabi latinično pismo sastavlja razumljivu.5. 1.10.9.2. prepoznaje administrativni jezik kao nepoželjan način izražavanja 143 . HJ.1. sintagmu. pravilno rabi glagolske oblike (osim imperfekta) HJ. 1.2. razlikuje osnovne vrste nezavisnih rečenica HJ. glavno od sporednog povezuje informacije i ideje iznesene u tekstu. popunjava različite obrasce i formulare s kojima se susreće u školi i svakodnevnom životu primjenjuje pravopisna pravila (iz svih područja) u jednostavnim primjerima U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica: HJ. primjenjuje književnojezična pravila vezana uz glasovne promjene HJ. 1. uzrok – posljedica i sl.2. LEKSIK.1.8. zna osnovne gramatičke kategorije promjenjivih riječi. RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA U potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica: HJ. prepoznaje sintaktičke jedinice (riječ.

HJ.4.13. 1. 1. 1. antonimiju. 1.) HJ. razumije značenje riječi i frazeologizama koji se rabe u svakodnevnoj komunikaciji (u kući.3.. zna osnovne podatke o razvoju hrvatskoga književnoga jezika HJ. HJ.4. HJ. HJ.3. 1.1.4. lektiri i sl. opisivanje.2.). HJ.4. usporedba.4.. HJ. 144 . 1. razreda) s autorima djela razlikuje usmenu od umjetničke književnosti razlikuje osnovne književne rodove: liriku.14. razlikuje narječja hrvatskoga jezika i može ih prepoznati u tekstu HJ. dijalog i monolog prepoznaje postojanje stilskih sredstava u književnoumjetničkom tekstu (epitet.3. likove. poznaje osnovne leksičke pojave: jednoznačnost i višeznačnost riječi. KNJIŽEVNOST povezuje naslove pročitanih književnih djela (predviđenih programima od 5. 1. određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju njihova sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (jednostavni primjeri) HJ. 1. U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica: HJ.4. prepoznaje razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika te zna osnovne podatke o jezicima drugih nacionalnih manjina IV.18.16.17.4. 1.7. služi se rječnicima.12.1. 1.U potpodručju LEKSIK učenik/učenica: HJ. temu. i 3.3. homonimiju. epiku i dramu prepoznaje vrste stiha (osmerac. školi i sl. 1.3 15. do 8. metaforu kao leksički mehanizam HJ. deseterac) prepoznaje različite načine pripovijedanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje u 1. fabulu. vrijeme i mjesto radnje. 1. 1. prepoznaje različita značenja višeznačnih riječi koje se rabe u kontekstu svakodnevne komunikacije (u kući.3.3. kao i onih koji se često javljaju u školskim tekstovima (u udžbenicima. osnovne leksičke odnose: sinonimiju. školi i sl.5.3.6.3. 1.) HJ.19. priručnicima i enciklopedijama U potpodručju RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA učenik/učenica: HJ.4. osobi. onomatopeja) uočava važne elemente književnoumjetničkog teksta: motiv.

pojmovnik i bibliografiju i može se njima koristiti pronalazi. LEKSIK.3. 2.1.2. 2. razumije značenje riječi i frazeologizama koji se javljaju u školskim tekstovima (u udžbenicima. i pravilno ih rabi HJ.7.2.Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na srednjoj razini: I. 2. 2. RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA određuje mjesto naglaska u riječi. zna osnovna pravila naglašavanja prepoznaje glasovne promjene poznaje vrste riječi poznaje osnovne načine tvorbe riječi razlikuje rečenice prema sastavu prepoznaje i imenuje rečenične dijelove zna odrediti značenje padeža u rečenici prepoznaje glagolska vremena i načine U potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica: HJ.1. 2.5. HJ.8.. HJ. 2. izdvaja i uspoređuje informacije iz dvaju kraćih tekstova ili više njih (prema zadanim kriterijima) razlikuje činjenicu od komentara.4.3.7. GRAMATIKA. 2. II. 2.4. 2.3.2. 2. 2. kao i literarnim i medijskim tekstovima namijenjenim mladima.3.1.3. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG prepoznaje neumjetničke tekstove (izlaganje. HJ.3. 2.3.3.1.4.11. 2.. III.3. HJ. 2.) prepoznaje i izdvaja jezična sredstva karakteristična za različite funkcionalne stilove razlikuje sve dijelove teksta i knjige.6.16. 2.3. 2. objektivnost od pristranosti i propagande na jednostavnim primjerima prepoznaje stav autora u neumjetničkom tekstu i razlikuje ga od drukčijih stavova iznesenih u takvom tekstu U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica: HJ.3. lektiri i sl.1. PISMENO IZRAŽAVANJE zna osnovne osobine govornog i pisanog jezika poznaje i primjenjuje pravopisna pravila u većini slučajeva U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica: HJ. HJ. HJ. HJ.3.5.1. rasprava. HJ.). HJ. HJ. HJ. U potpodručju LEKSIK učenik/učenica: HJ. 2. uključujući kazalo. 2.10.2. HJ. reklama.9.3. određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju njihovog sastava i/ili konteksta u kojem su uporabljeni (složeniji primjeri) 145 .5. poznaje metonimiju kao leksički mehanizam HJ. 2. HJ.

autobiografiju. 2.4. HJ. likova. dnevnik i putopis te znanstveno . kompoziciju. 146 . 2.znanstvene vrste: biografiju.5. karakterističnih situacija razlikuje lirsko . HJ.4. HJ.4. HJ.4. karakteristike lika (psihološke. 2. 2. opisivanje. HJ.4.4. 2.3.6.4.4. KNJIŽEVNOST povezuje djelo iz obvezne lektire s vremenom u kojem je nastalo i s vremenom koje se uzima kao okvir pripovijedanja povezuje naslov lektirnog djela s rodom. HJ. formu.4. 2. 2.IV.2. prepoznaje rod i vrstu književnoumjetničkog djela na temelju ulomka. poemu) razlikuje književno .popularne tekstove prepoznaje i razlikuje određena (zadana) stilska sredstva u književnoumjetničkom tekstu (personifikacija. 2. kontrast) određuje motive. monolog/unutarnji monolog.8. sociološke. etičke) i njihovu međusobnu povezanost razlikuje oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje.7.1. vrstom i likovima iz djela.epske vrste (baladu. gradacija. HJ. metafora. ideje. hiperbola. dijalog uočava razliku između prepričavanja i analize djela U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica: HJ.

II.6.3. U potpodručju LEKSIK učenik/učenica: HJ. autora.4. 3. 3. izvodi zaključke zasnovane na složenijem tekstu čita i tumači složenije nelinearne elemente teksta: višestruke legende.5.3. rod i vrstu na temelju ulomka.3. 3. HJ.4.7. LEKSIK. HJ. izdvaja i uspoređuje informacije iz dvaju tekstova složenije strukture ili iz više njih (prema zadanim kriterijima) izdvaja ključne riječi i sažima tekst izdvaja iz teksta stavove (argumente) koji idu u prilog nekoj tvrdnji ili protiv nje. HJ. 3. 3. 3. 3. tablice.4. HJ.4. određuje ulogu stilskih sredstava u tekstu određuje i imenuje vrstu stiha i strofe tumači različite elemente književnoumjetničkog djela pozivajući se na samo djelo izražava svoj stav o konkretnom djelu i argumentirano ga obrazlaže povezuje književnoumjetničke tekstove s drugim tekstovima koji se obrađuju na nastavi 147 U području KNJIŽEVNOST učenik/učenica: HJ.9. HJ. GRAMATIKA.4. 3.3. RAZVOJ KNJIŽEVNOGA JEZIKA dijeli riječi na slogove u složenijim primjerima poznaje glasovne promjene (može ih prepoznati. 3. konteksta u kojem su uporabljeni ili na temelju njihova podrijetla razumije značenje riječi i frazeologizama u znanstveno-popularnim tekstovima koji su namijenjeni mladima i pravilno ih rabi IV.3. objasniti i imenovati) prepoznaje i primjenjuje pravila naglašavanja poznaje i razlikuje sve vrste riječi prepoznaje i razlikuje sve vrste jednostavnih i složenih rečenica zna odrediti značenje padeža u rečenici prepoznaje sva glagolska vremena i načine U potpodručju GRAMATIKA učenik/učenica: HJ.4.5.4. HJ.5. HJ. 3. dijagrame i grafikone U području VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOG učenik/učenica: HJ. HJ.1.3. 3.2. III.3. 3. PISMENO IZRAŽAVANJE zna pravopisna pravila i uvijek ih primjenjuje U području PISMENO IZRAŽAVANJE učenik/učenica: HJ.3.2.3. HJ.2.1. 3. 3.3. 3.6.3.7. 3.8. zna odrediti značenje nepoznatih riječi i izraza na osnovi njihovoga sastava.1.2. HJ.Sljedeći iskazi opisuju što učenik/učenica zna i umije na naprednoj razini: I. 3.1. 3.3.4. VJEŠTINA ČITANJA I RAZUMIJEVANJE PROČITANOGA pronalazi.4. . HJ. 3. 3. HJ. KNJIŽEVNOST navodi naslov djela.8. HJ. 3.1. HJ.1.4. HJ. HJ.1. likova i karakterističnih tema i motiva izdvaja osnovne odlike književnih rodova i vrsta u konkretnom tekstu razlikuje autora djela od lirskog subjekta i pripovjedača u djelu pronalazi i imenuje stilska sredstva. HJ.4. 3.

ceo. 11000 Beograd Telefon: 011/ 206 70 00 Faks: 011/ 206 70 09 E-mail: office@ceo.edu.rs Dizajn Miroslav Jovanović Prijelom Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja .rs www.Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Fabrisova 10.gov.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->