Prof.

dr Janko Popovi
W% u kriima
J J O l i i s hi j as
Zaloba Mladinska knjiga, Ljubljana - Zagreb, 1989
www.profidizajn.com
ILUSTRIRAO JANEZ KOVAI
CI P - katalogi zacij a v knjigi
Nar odna in univerzit etna knji nica, Lj ubl jana
616.711.6/. 7-009.7
POPOVI , Janko
Bol u kri i ma i ishij as / Jank o Popovi ; [ilustr irao
Janez Kovai ] , - Lj ubl jana ; Zagr eb : Ml adi nska kni iqa
1989
Prevod del : Bol ei na v kri u in iias
Predgovor
Bole me kria, to je najea jadikovka bolesnika u lijenikoj ordinaciji.
Najmanje etvrtina bolesnika koji trae pomo u ortopedskim ambulan-
tama tui se na bolove u kriima ili na bolove u nogama koji sijevaju iz kria. Ta
bolest ima velike privredne i socijalne posljedice jer zauzima vidno mjesto u
pobolu i prvo mjesto medu svim bolestima perifernoga ivanog sustava.
Priblino polovicu zahtjeva za invalidsku mirovinu podnose oboljeli od te
bolesti, koja je nedvojbeno bolest modernog doba i posljedica modernog
naina ivljenja.
Meutim, jednake bolesne promjene vidljive su ve na otprilike 11.000
godina starom skeletu iz Irana. Stanovnitvo doline Nila takoer je ve 4000
godina prije nae ere zbog istroenosti kraljenice imalo promjene kakve
vidimo i danas. Isto je zapaeno i na skeletima iz rimskih iskopina.
Veina bolesnika koje probada u kriima ili imaju iijas eli znati uzrok
tome. Posrijedi su degenerativne promjene u disku (medukraljenoj ploici),
koje kasnije prate i promjene okolnih tkiva, osobito kotane tvorevine ili - kako
se obino zovu - izrasline.
Takve promjene pogaaju, vie ili manje, gotovo svakog ovjeka, i zato je
ponekad teko govoriti o bolesti te ih radije pripisujemo starenju. Naime, este
su teke promjene na kraljenici, vidljive na rendgenskoj slici, a da ovjek
nema nikakvih tekoa. O bolesti moemo govoriti tek onda kada nastanu
tekoe, prije svega bolovi.
Gotovo i nema ovjeka kojega, prije ili kasnije, bar jedanput ne zaboli u
kriima. ak polovica radnog stanovnitva trai lijeniku pomo zbog bolova
u kriima ili ishijasa. Bolest pogaa oba spola, ali mukarci obolijevaju ee.
Najvee tekoe mogu se oekivati izmeu 30. i 50. godine, premda ih mogu
imati ak i djeca u razdoblju adolescencije.
Bolest se rado ponavlja. Zato su bolesnici zbunjeni i neprestano strahuju
da e ih opet uhvatiti. Tako postaju problem, osobito sami sebi, ali i svojoj
okolini i lijeniku. Tegobe, koje se ponavljaju godinama, esto se odraavaju i
na ivot bolesnika: na radnome mjestu, u obitelji i drutvu. Bolesnici posjeuju
lijenike, uzimaju bezbrojna sredstva protiv bolova i za umirenje, ali ne dobi-
vaju pravu pomo, takvu kojom bi se zauvijek uklonile tegobe.
Danas jo nismo sposobni posve ukloniti bolesne promjene na kraljenici.
Zato je svrha ove knjige da tono objasni zato nastaju tegobe zbog tih
promjena i kako se one mogu sprijeiti, ukloniti ili barem ublaiti.
www.profidizajn.com
Ve je Paracelsus rekao: Bolesnik je sam svoj lijenik, a lijenik je samo
njegov pomonik. Ta izreka najvie vrijedi za ljude s bolesnom kraljenicom.
Nije im uvijek lako objasniti da su za bolove i bolest uvelike sami odgovorni te
da ponajvie o njima samima ovisi hoe li se drati savjeta i ivjeti tako da
sprijee stalne tegobe.
Svakog bolesnika koji se, pun povjerenja, predaje lijenikom pregledu ili
obradi veoma pogodi saznanje da je zapravo sam uvelike odgovoran za svoje
zdravlje. Zato smatramo da je pravilno i korisno svakom bolesniku objasniti
koliko ima malo mogunosti za ozdravljenje bude li se oslanjao samo na
pomo lijenika a da sam nita ne uradi. Lijenik, naime, ne moe umjesto
bolesnika uzimati lijekove, ii na lijeenje, svakoga dana izvoditi vjebe i
zdravo ivjeti. Zadatak je lijenika ukloniti bolesne pojave ili barem smanjiti
tegobe, a svaki se pojedinac mora zatititi od tegoba primjerenim nainom
ivota i provoenjem savjeta lijenika.
Uspjenost lijeenja ponekad oteava pesimistiko miljenje bolesnika,
osobito onih kojima se tegobe ponavljaju, da e njihove tegobe tek zemlja
odnijeti te da im dotle nita ne moe pomoi. Meutim, prola su vremena
kad su se pri tegobama zbog bolesne kraljenice propisivala samo sredstva
protiv bolova, steznici, istezanje i slino.
U lijeenju bolova u kriima i ishijasa ostvaren je velik napredak. Naime,
brojni timovi strunjaka u svijetu i u nas trae uzroke bolesti te putove i naine
spreavanja i djelotvornijeg lijeenja tih tegoba.
Najpoznatiji svjetski skupovi strunjaka jesu The International Society for
the Study of the Lumbar Spine te The International Federation for the Spine
Surgery. Prvi se sastaje jedanput godinje radi razmjene miljenja strunjaka:
ortopeda, neurokirurga, neurologa, fizijatara, rendgenologa, psihijatara; drugi
skup ne odrava sastanke tono u odreeno vrijeme, nego otprilike svake 3
godine. Postoji i posebni jugoslavenski skup strunjaka za prouavanje
bolova u kriima, koji se redovito sastaje.
Unato izuzetnome zalaganju te velikim naporima i dostignuima, ipak se
ne smanjuje broj bolesnika, nego ak iz godine u godinu raste. Uzroke, po svoj
prilici, treba traiti u modernome nainu ivljenja, koji pogoduje nastajanju
degenerativnih promjena na kraljenici.
Namjena je ove knjige da prikae uzroke nastanka bolesti koji su do danas
poznati, da upozori na mogunosti lijeenja te na mogunosti spreavanja
bolesti. Zbog toga sam i ja u knjizi iznio neka svoja iskustva to sam ih stekao u
toku rada sa spomenutim timovima strunjaka.
Degenerativne promjene na kraljenici susreemo u toku cijeloga ivota,
pa ve i u dojenakoj dobi. Pogreno postupaju majke koje dojene lijeu na
mekane perine ili debele jastuke. Pogrena je i elja roditelja da dijete to prije
osove na noge. Djeca koja dugo puze etvoronoke imaju zdraviju kraljenicu
od one djece koja prerano prohodaju.
Kada dijete pone hodati, veoma su vane ispravne cipele, koje ne smiju
biti ni pretijesne ni prevelike. Stopala su temelj skeleta i ako se ona deformi-
raju, trpi cijela statika tijela. Mnogi roditelji ne pridaju dovoljno panje tome da
102
djeje stopalo raste veoma brzo, jer se djeca ne ale. Meutim, u pretijesnim
cipelama mogue su deformacije prstiju. U skupini kolske djece od 6 do 10
nodina samo je etvrtina imala obuu pravoga broja. Cipele to su ih nosila ta
djeca bile su ak za tri broja premale ili prevelike. Zato je gotovo etvrtina
djece ve imala oteene prste ili nokte.
Dalja je opasnost za kraljenicu djeteta sjedenje u neprikladnoj kolskoj
klupi, koja iziskuje prigibanje tijela, to uzrokuje nastanak tzv. okruglih lea i
napetost u vratnom dijelu kraljenice. Nita manje nisu tetne preteke kolske
torbe, pogotovo one koje dijete nosi u jednoj ruci, pri emu se kraljenica
iskrivi na jednu stranu.
Jednako kao u kolskoj dobi, nepravilno optereujemo kraljenicu u toku
cijeloga ivota. Ponajprije bismo morali izbjegavati nepravilna optereenja: pri
radu dugotrajni prisilni poloaj, dugotrajno sjedenje bez aktivnog odmora i
slino. Besmislena je tvrdnja da za to nemamo vremena. Naime, tek kada
doivi napad pravog ishijasa bolesnik ima dovoljno vremena za leanje, odla-
zak lijeniku i na lijeenje. Samo starenje meukraljenih ploica i posljedice
toga s godinama napreduju, ali se stanje sa starou poboljava. Zato sprea-
vanjem bolesti kraljenice moramo nastojati to bezbolnije proivjeti srednju
ivotnu dob, bez teih oblika bolesti, odnosno bez prerane invalidnosti. Ako
zaista eli biti zdrav i dugo ivjeti bez pobolijevanja i odricanja od ivotnih
radosti zbog bolova i bolesti, svaki se pojedinac mora to vie brinuti o svome
zdravlju. To nam ne smije biti dodatno breme, nego zadovoljstvo da sami
neto poradimo za svoje zdravlje. Takav je stav osobito vaan za spreavanje
bolova u kriima, pa i pri njihovu lijeenju.
Janko Popovi
7 www.profidizajn.com
Razvoj kralj enice u ovj eka
ovjekov je predak vjerojatno bio ovje-
uljak visok samo kojih 1, 30m, obrastao
crvenosmeim dlakama, ovjekolika ivo-
tinja koja j e lovila po umama u srednjem
tercijaru, prije priblino 30 milijuna godina.
ivio je, dakle, prije impanza i gorila. S
prilinom sigurnou moemo tvrditi da se
nismo razvili direktno od maj muna, kako to
tvrde Darwin i Haeckel. Dananji se ovjek
vjerojatno razvio iz vlastite grane - homni-
da. Francuski ant ropolog Marcellin Baule,
nakon paljivog pregleda neandertalskog
skeleta, dokazao je 1856. godine da nean-
dertalac nije direktni predak ovjeka, ve
da je izumrla vrsta jedne od grana u ovje-
kovu razvoju. Sve su te grane bile sline po
tome to su t a bia hodala uspravljena,
emu se morala prilagoditi i kraljenica.
U razvoj u kostura dvonoaca kraljenica
ovjeka, u usporedbi s kraljenicom maj-
muna, najbolje se prilagodila promijenje-
nim uvjetima. Posebnu panju pobuuje
savijenost slabinskog dijela kraljenice
(lordoza) na prijelazu u krstau, s lukom
Za uspravno dranje
bili su potrebni
milijuni godina
www.profidizajn.com
prema naprijed, to se ne nalazi ni u jedne
ivotinje, pa ni u ovjekolikih majmuna. U
toku tog razvoja izmijenila se i zdjelica.
Zbog uspravnog dranja morala j e nositi
teret, pa su se morale razviti masivne i
snane kosti. Rameni se obru istovreme-
no sputao nadolje. Teinica se prsnog
koa produljila. Nastao je gegav, ritmian
hod ovjeka, kojemu se prilagodila kralje-
nica poprimivi svoj dananji oblik.
ovjek, jednako kao i majmun, dolazi na
svijet kao etveronoac. Meutim, ovje-
koliki je majmun odmah nakon roenja pro-
porcijama slian odrasloj ivotinji, a dojen-
e ovj eka tek post upno razvija karakteri-
stine osobine svoje vrste: uspravan hod i
govor. Ni jedno ni drugo nisu uroeni auto-
matizmi, ve novoroene to mora nauiti
promat ranjem i oponaanj em odraslih te
svakodnevnom vjebom. U prvim mjeseci-
ma novoroene se kree kao etverono-
ac, moe se gibati samo puzei. ovjeko-
B Sekundarne krivine
liki majmuni, naprotiv, ve nekoliko sati ili
dana nakon roenja mogu samost alno sta-
jati ili hodati.
Kraljenica dojeneta gotovo je posve
ravna. Karakteristian oblik dvost rukoga
slova S samo se nasluuje. Tek nakon
priblino pet mjeseci dojene poinje sje-
dati. Tada se kraljenica obino poinje
polako prilagoavati novim uvjetima, i dije-
te se uz pomo odraslih potpuno uspravlja.
Tek nakon j edne godine ono ini prve sa-
mostalne korake bez tue pomoi. Proi e
jo prilino vremena dok dijete ne svlada
normalno hodanje, pravilan korak naprijed
i natrag, pravilan ritam zdjelice i ne uskladi
te kretnje za neprekidno gibanje.
ovjek je bio graen kao etveronoac,
emu je bio prilagoen i njegov kostur. Da
bi se uspravio, morale su postupno nastati
statike i dinamike promjene.
Tijelo ivotinje nose etiri stupa, a izme-
u njih kraljenica vijuga u laganim zavoji-
ma od j ednog do drugog stupa. ovj ek,
meutim, mora hvatati ravnot eu i kretati
se na dvije noge.
Unutranji organi u etveronoaca vise
kao u vrei koju nose, a u ovjeka, koji
hoda uspravno, morali su poprimiti novu
grau, drukiju od one u etveronoaca.
Neka bolesna stanj a unutranjih organa,
kao to su sputen bubreg, sput en elu-
dac, sputena maternica i slino, dokazuju
da rjeenje za unutranje organe nije kon-
strukcijski savreno.
Na kraljenici je osobito osjetljivo j edno
mjest o jer j e izloeno izuzetnim preoptere-
enjima, stalnom pritisku, i zato j e izloeno
ranoj istroenosti i bolestima. Taj je seg-
ment na mjestu gdje posljednj i gibljivi seg-
ment slabinske kraljenice ulazi u prvi ne-
gibljivi segment krstane kraljenice. Ako
zamislimo da ondje na povrinu jedva ne-
to veu od kovane stodinarke pritie cije-
la teina gornjeg dijela tijela, razumljivo je
to je na tome mjestu disk najvie optere-
102
en. Mogunosti ot eenja ondje su vrlo
velike i na t ome mjestu, tj. izmeu petoga
slabinskog i prvoga krstanog kraljeka ui-
stinu najee nastaju degenerativne
promjene i izboenja diska (hernia disci).
Taj segment i jedan segment vie, tj. seg-
ment izmeu etvrtoga i petoga slabinskog
kraljeka najgibljiviji su i najoptereeniji,
stoga na ta dva mjest a nast aju najtee
promjene. Prof. Reischauer kae da na
tome mjestu plaamo danak za uspravno
dranje kojim smo obdareni.
Jo je jedno mjesto u kriima prilino
osjetljivo s obzirom na bolesna stanja, iako
mnogo rjee od onih koja su opisana. To je
zglob krstae i crijevne kosti. Taj spoj, u
biti, nije pravi zglob, kao to su to, npr.,
koljeno ili lakat, jer u njemu dolazi samo do
minimalnih gibanja, osi m u iznimnim uvjeti-
ma, npr. prilikom poroaja, kada se zdjeli-
ca mora rairiti da bi mogla proi glava
djeteta. Pri tom se simfiza rairi, a zglob
krstae i crijevne kosti preuzima zadatak
da je vrati u prijanje stanje. Zbog tog
istezanja zglobova porodilje se esto ale
na bolove u kriima. U mukarca ti zglobovi
nemaju pravu f unkciju, pa se ini kao da su
u njega samo zato da bi povremeno izazi-
vali bol.
Vjerojatno nijedna bolest nije poznat a
ve toliko vremena kao bol u kriima, jer je
o t ome pisao jo Hipokrat (460-380. pr.
n. e.). Meutim, tek j e u posljednje vrijeme
dobiveno pravo objanjenje po kojemu te-
gobe najee izaziva intervertebralni disk
(meukraljena ploica).
Graa kraljenice
Kraljenica (hrptenjaa ili kima) najva-
niji je i najkompliciraniji dio ovjekova ko-
stura. Ona nosi glavu, podupire trup, u njoj
je skrivena i zatiena lena modina, ona
daje uporit e korijenima ivaca. Ruke i no-
ge povezane su s kraljenicom preko ra-
menog obrua, odnosno zgloba kuka. Pri
tom kraljenica neposredno ili posredno
sudjeluje u veini pokreta tijela. Budui da
kraljenica titi lenu modinu, svaka
promjena u grai i funkciji kraljenice moe
izazvat i smet nje u gibljivosti, osjetima i dru-
gim f unkcijama tijela. Kraljenica je elasti-
ni kotani stup. Sastoji se od lanca kralje-
aka: u vratu ih je sedam, u grudima dva-
naest, u bonom dijelu ili slabi nama pet, a
zati m dolaze krstaa i trtica. Kraljenica, s
takozvani m fiziolokim krivinama, dobiva
karakteristian oblik u prvoj godini ivota.
Gledano sa strane, kraljenica ima oblik
dvost rukoga slova S. Na njoj se razlikuju:
vratno ulegnue (lordoza), grudna izboina
(kifoza) i slabinsko ulegnue (lordoza).
vrst ou joj daju sveze (ligamenti) i miii,
s kojima ini cjelinu. Da nema tih sveza i
miia kraljeci bi se, zbog velikog pritiska
u diskovima, proirili i kraljenica bi izgubi-
la fizioloki oblik. Razliita graa pojedinih
dijelova kraljenice primjerena je njenoj
ulozi i namjeni u pojedinom predjelu, npr.
slabinski kraljeci moraju biti snano razvi-
jeni da bi podnijeli velika optereenj a sla-
binske kraljenice.
Kraljenica nije u svi h ljudi onakva kakvu
nalazimo u anatomskim atlasima. Postoje
brojna i esta anatomska odst upanja od
normalnoga, t ovie, ea su odstupanja
od normalnoga nego tzv. normalna graa.
11
www.profidizajn.com
Meutim, svako odstupanje od normalno-
ga to ga, na primjer, vidimo na rendgen-
skoj slici nije i bolesna pojava.
Za ovjekovu kraljenicu karakteristian
je otar prijelaz izmeu slabinske kraljeni-
ce i krstae. Uspravno dranje ovjeka, u
usporedbi s ostalim et verononim kralje-
njacima, u biolokom smislu za kraljenicu
znai poveano opt ereenje, jer ona nosi
glavu, trup i ruke. Tako moemo i objasniti
zato je kraljenica ovjeka, u usporedbi s
ost alim etveronocima izloena veim
ot eenjima. U etveronoaca vidimo, u
usporedbi sa ovj ekom, manje od 3%
promjena diska i posljedica tih promjena, a
102 12
iznimke su samo neki psi (jazavari, pekin-
ki psi, buldozi).
Dranje kraljenice ne ovisi samo o gra-
i te o st atikim i dinamikim optereenji-
ma, ve i o psihi. Dranje ovjeka odraz je
tjelesnih i duevnih osobina, odraz cijele
njegove osobnosti i njegove snage. Tim se
moe objasnit i to to psihike smet nje mo-
gu izazvati i organske promjene u disku i
cijeloj kraljenici, premda uloga psihe u
vezi s bolovima u kriima jo nije obja-
njena.
Kraljenica je zakrivljena i zato moe
imati i ulogu opruge. Stupu zakri vljenom na
vie mjesta potrebno je manje napora, uz
iste mogunosti opruanja, nego stupu sa
samo jednom krivinom. Iz toga proistjee
da je kraljenica u obliku S, manje podlo-
na oteenjima. Nadalje, kraljenica sa
svojim krivinama zadrava povoljan polo-
aj teinice.
Prilikom prijelaza na uspravno dranje
zdjelica ovjeka se razmjerno malo uspra-
vila. Najvie je promjena doivjela slabin-
sko-krstana kraljenica, a time je nastalo i
slabinsko ulegnue koje ima vanu ulogu
pri amortiziranju pritisaka na predio slabi-
na. Krstaa je koso usaena u zdjelicu.
Izravnanje kraljenice, koje je potrebno za
uspravno dranje, omoguuju, prije svega,
klinasti oblik diska u slabinsko-krstanom
predjelu i klinasti oblik trupa petoga slabin-
skog kraljeka.
Brojne varijacij e slabinsko-krstanog di-
jela pokazuju da u razvojnom smislu taj dio
jo nije dovren (v. si. 1 Slikovnog priloga).
U svakog pojedinca oblik je kraljenice
drukiji. Mjerenj a rendgenograma tog po-
druja kraljenica, to ih je izveo prof. dr-
Franc Debevec na Ortopedskoj klinici u
Ljubljani, pokazala su da ne postoje ni dvije
kraljenice j ednaka oblika.
Graa kraljeaka
Kraljenica nosi teinu tijela, a sastoji se
od brojnih kraljeaka, od kojih j e svaki,
ovisno o poloaju, podloan dinamikim i
statikim zaht jevima. Dodatni m opteree-
njem poveava se i promjer trupa kraljea-
ka. Visina trupa poveava se od treega
vratnog do petog slabinskog kraljeka, i to
od 14 do 29 mm, mjereno odsprijeda una-
trag od 14 do 35 mm, a popreni promjer
(mjeren slijeva udesno) od 21 do 55 mm. U
et veronoaca, u kojih je opt ereenje rav-
nomjerno, i promjer kraljeaka priblino je
jednak.
Trupovi kraljeaka ovjeje kraljenice
imaju jednak osnovni oblik, koji se mijenj a
ovisno o odsjeku u kojemu se nalazi kra-
Ijeak. Trup j e iznutra ispunjen brojnim ko-
tanim lamelama (spongiozom), koje su
post avljene tako da pri optereenju odgo-
varaju smjeru najveeg pritiska. Tako na-
staje udesna, arhitektonski laka graa ko-
ja je vidljiva na cijelom kosturu. Gornja i
Oblik i struktura kraljeaka razliiti su na
razliitim odsjecima
donja kotana ploa t rupa kraljeka pokri-
vena j e tankim slojem hrskavice (hrskavi-
na ploa) koj a je elast ina, ali tvrda i slui
kao zatitna prevlaka protiv trenja kosti
ispod nje.
U krstai se kraljeak sastoji od t rupa i
luka, odakle idu nastavci: tmasti nastavak,
zglobni nastavak i popreni nastavak. Trup
kraljeka i luk meu sobom tvore otvor -
koji s ot vorima ostalih kraljeaka tvori ki-
meni (ili hrpteni) kanal. Promjene oblika
www.profidizajn.com
gornji zglobni
nastavak
popreni \
nastavak : >
s,
tmasti
nastavak
x "donji
k j ^ zglobni nastavak
jfc imamilarni nastavak
/ gornja
zglobna ploha
akcesorni
/nastavak
trup
kraljeka
etvrti slabinski kraljeak
slabinskog dijela kanala vrlo su znaajne u
klinikom i kirurkom smislu, jer svako nje-
govo suenje moe stvoriti prilino teku
kliniku sliku (spinalna stenoza).
Izmeu dva prstena kraljeaka nalaze
se meukraljeni otvori (foramen interver-
tebrale). Oni granie s trupom kraljeka i
di skom, gore i dolje s lukom kraljeka, a
straga sa zgl obnim nastavkom. Interverte-
bralni otvori omoguuju prolaz korijenima
ivaca to izlaze iz lene modine. Bil o
koja promjena u podruju intervertebral-
nog otvora moe izazvat i oteenj e i vca
koji onuda prolazi, a t ime i promj ene u
podruj ima koja inervira taj ivac (tj. ivci-
ma protkiva i prehranjuje tkivo). Budui da
kraljenica uz stat iku ima i di namiku ulo-
gu, 24 kraljeka u vrat u, grudima i slabina-
ma povezana su elastino - zglobovima.
Slabinski su kraljeci veliki i masivni, jer
nose teinu tijela (v. si. 2 u Sli kovnom prilo-
gu). Za njih je karakteristino da nemaju
otvore u poprenim nast avcima, kao vratni
kraljeci, a isto tako nemaju zgl obne ploti-
ne (fasete) na trupu kraljeka, kakve vidi-
mo na grudnim kraljecima. U sl abinskom
predjel u hrpteni ili ki meni kanal je troku-
tast i manji j e nego u predjel u vrata. Zglobni
nastavci, koji izlaze sa strana gornjega di-
jela t rupa kraljeka, mali su i snani. Zglob
to ga tvore fasete dvaju susjednih kralje-
aka, pravi je zgl ob, kakav je, npr., zglob
koljena, lakta itd. Jednako kao spomenuti
zglobna
ovojnica
Pravi zglob slabinske kraljenice
zglobovi, tako i ovi imaju hrskavinu pre-
vlaku i zglobne ovojnice. Zglob izmeu dva
susj edna trupa kraljeaka nije, meutim,
pravi zglob, ve ga ini meukraljena plo-
ica ili disk.
Raspored zglobni h faseta neto je po-
sebno. U vratnome su predjelu fasete ra-
sporeene vodoravno, odnosno koso, a u
grudnome su predjelu fasete nagnut e i mo-
emo ih usporediti s crepovima na krovu.
Veliko znaenj e ima raspored zglobnih fa-
seta u slabinskom predjelu. On vidljivo va-
rira, od sagi talnog rasporeda (usporedno
sa sredi njom osi) u prvoga i drugoga sla-
binskog kraljeka do gotovo koronarnog
(vjenastog) rasporeda u donjoj slabi nskoj
kraljenici.
Ponekad je jedna faset a na odreenom
zglobu u sagitalnoj ravnini, a na suprot noj
je strani u koronarnoj. U mnogi h ljudi zapa-
Razliit smjer
slabinskih
zglobnih
nastavaka
amo neravnomjernost faseta i smatramo
da je t o veoma znaajno jer to uzrokuje
poveane rot acijske pritiske na zgl obne
fasete, t o izaziva ranu ist roenost zglob-
ne hrskavice, a to moe biti jedan od uzro-
ka bolova u kriima.
Graa i funkcija
meukraljene ploice
(discus intervertebralis)
Danas smatramo da su glavni uzrok bo-
lova u kriima i ishijasa promjene u meu-
gornji zglobni
trtica
www.profidizajn.com
pulpozna jezgra fibrozni prsten
Presjek slabinskog medukraljenog
diska
kraljenoj ploici ili disku. Stoga val ja de-
taljnije opisati grau i ulogu diska.
Elastinost kraljenice uvjetuj e anatom-
ska graa, izmeu ostalog i diskovi koji
lee izmeu pojedinih zglobnih tijela. Izme-
u prvoga i drugoga vratnog kraljeka ne-
Smjer slojeva fibroznog prstena
16
ma diska, t ako da normalno ovjek ima 23
diska. Oni zauzimaju treinu do etvrtinu
veliine dvaju susjednih kraljeaka. Zahva-
ljujui njima, kraljenica ima oblik slova S;
u vratnoj i slabinskoj kraljenici deblji je dio
sprijeda i zato je ondje kraljenica ulegnut a
prema nat rag.
Disk se u odrasl og ovj eka sastoji od
hrskavinih ploa, fibroznog prstena i pul-
pozne jezgre (v. si. 3 u Slikovnom prilogu).
Hrskavine ploe prekrivaju donju i gornju
plohu trupa kraljeka te spri jeda i sa st rane
dodiruju rubnu gredicu. Sast oje se od hijali-
ne hrskavice. ini se da djeluju kao zglob-
na hrskavica. U prosjeku su t e ploe debe-
le 1 mm, a u sreditu su tanje. U t im hrska-
vini m pokrovni m pl oama postoje poseb-
ni putovi za prijelaz hranjivih tvari u disk.
One se u starosti stanjuju.
Fibrozni prsten tvori tvrdo, fibrozno hr-
skavino uporite za fi broelatinast u pul-
poznu j ezgru. Sastoji se od niza koncen-
trinih vezivnih lamel a u koj ima kolagena
vlakna teku paralelno a kosim smjerom
spajaju susjedne kraljeke. Vl akna razlii-
tih l amel a ukrtaj u se pod odreeni m ku-
tom. Takva graa poveava vrst ou. U
slabinskom j e odsjeku 10- 12 takvih lame-
la, koje su spri jeda i st raga sitnije i gue, a
sa strane deblje. Prednji dio prstena pria-
nja uz snanu prednju uzdunu svezu.
Stranji, periferni spoj nije toliko vrst. Pr-
sten je straga labaviji. Na st ranju uzdunu
svezu privren j e manje vrsto nego spri-
jeda. Prst en meusobno povezuje trupove
kraljeaka, ali zbog svoje lamelarne st ruk-
ture i smjera vlakana doput a odreenu
gibljivost pojedinih kraljeaka. Slui i kao
ovoj za pri dravanje pulpozne j ezgre.
Osi m ve spomenut ih uloga - stabilnosti,
odreene gibljivosti i retencije jezgre - dje-
luje i kao mehanizam koji ublauje pritisak
na jezgru, jer se elastino rastee.
U donjem slabinskom predj elu jezgra
zauzi ma manje od etvrtine ukupne zapre-
pulpozna jezgra
fibrozni prsten (slojevi)
Fibrozni prsten tvori vie slojeva
vezivnoga tkiva
mine diska. U odraslih je j ezgra napola
elat inaste konzistencije, bijela je, glatka i
malo prozirna. Pod mikroskopom se vidi da
se sastoji od slobodne, trodimenzi onalne
sitne mree kolagenih vlakana. Vlakna su
nepravilno rasporeena i teku valovito. Go-
re i dolj e mrea vlakana je vrst o pripijena
uz hrskavi ne ploe. Izmeu vlakana su
razliito veliki prostori ispunjeni hondromu-
koidnim el ement ima - oni ine gel ili hlade-
tinastu masu. Ti se elementi sast oje od
prot einsko-mukopolisaharidnog komplek-
sa. To je vana injenica jer se danas
promjene koje nastaju u disku i bolovi u
vezi s ti m objanjavaju upravo na patolo-
kim promjenama jezgre.
Izmeu prstena i jezgre nema j asne gra-
nice. Njihove strukture prelaze jedna u dru-
gu, a u starosti ta granica postaje jo nejas-
nijom. Gel sadri neto hrskavinih stani -
ca. Sa starenj em se smanjuje koliina vo-
de, u treoj dekadi ivot a raste postotak
kolagena, a sa st arenjem sve je manje
mukopoli saharida.
Stiljiva pulpozna j ezgra, koja sadri
80% vode, fizikalno se ponaa kao vodeni
jast uk i prilikom opt ereenja ravnomjerno
prenosi pritisak na hrskavine ploice, a i
na prsten. Prilikom j ednostranog opteree-
nja pul pozna se j ezgra pomi e prema ma-
nje opt ereenim dijelovima, tj . pri sagiba-
nju naprijed j ezgra se pomie unatrag, a pri
nagibanju unatrag ona ide naprijed. Za ob-
janjenje ot eenja diska vrlo je vana pre-
hrana t e jezgre. Disk se ubraja meu tzv.
bradit ropna tkiva koja se, kako navode
brojni autori, prehranjuju samo dif uzijom, tj.
tako da razne tvari koje su u neposrednom
dodiru, zbog razliitih koncentracij a prodiru
jedna u drugu bez utj ecaja izvana.
Prije roenj a i u prvim godinama i vota
disk se prehranjuje putem krvnih ila. Na-
kon etvrte godine ivota te krvne ile za-
Uzduni pritisak izaziva blago
spljotavanje jezgre i stezanje fibroznog
prstena
m a s
Normalna gibljivost slabinske kraljenice
izaziva blago izboenje fibroznog
prstena
trtica
www.profidizajn.com
krljaju i nestanu, a nakon toga meukra-
Ijeni se disk prehranjuje samo difuzijom.
Kako su pokazal a Kramerova istraivanja
radioaktivnim tvarima i tvarima u boji razli-
itih molekularni h vrijednosti , dif uzijsko
svojst vo diska podlijee odreeni m zakoni-
tostima, pri emu je vrlo vano kako se
optereuje disk pri razliitim poloajima ti-
jela. Ako j e pritisak na ploicu (disk) vei od
785 N, tvari i tekuina istiskuju se iz diska.
Pad pritiska ispod 785 N izazvat e, meu-
tim, ponovno vraanj e tekuine i tvari u
disk. To znai da disk prilikom rastereenj a
ponovno upija tvari. U toj fazi upija prije
svega manje molekule, kao to su moleku-
le eera, molekul e bjelanevinskih gra-
evnih produkat a te soli, od kojih stanice
diska stvaraju novo pot porno tkivo.
Sastavni el ementi tkiva jezgre (nucle-
usa) imaju bioloko razdoblje poluraspa-
danja od samo nekoliko tjedana, a to znai
da se brzo razgrauju pomou enzi ma i da
se opet moraju nadoknadi ti. Produkti raz-
gradnje i elementi za izgradnju difuzijom
naputaj u odnosno popunjavaju prost or
diska.
Tako postoj i st alna mijena tvari. Izgrad-
nja i razgradnja graevnih el emenat a diska
u normal ni m su prilikama uravnoteene.
Sl abo opskrbljene stani ce di ska stvaraju
slabu osnovnu tvar te vlakna loe kvalit et e i
u premaloj koliini.
Samo ravnomjernim smj enama optere-
enja i rast ereenja moe se ouvat i rad
mehanizma difuzije u intervert ebralnom
(meukraljenom) prostoru. Ravnomjerno
dranje, bilo prilikom optereenja (stajanja,
sjedenja), bilo rast ereenja (leanja), na-
kon nekol iko sati izaziva prekid mi jene tvari
na rubu diska, a time i nj egovu slabiju
prehranu.
Sveze kraljenice
Slabinski su kraljeci meusobno pove-
zani mnogobrojnim vani m svezama (liga-
mentima). Prednja uzduna sveza (liga-
ment um longitudinal e anterius), koja je
smj et ena ispred t rupova kraljeaka, iro-
ka je i snana i vrsto pri kvaena za svaki
pojedini trup kraljeka, a savreno prilijee
i uz diskove. Stranja uzduna sveza (liga-
ment um longitudinale posterius) lei na
stranjoj povrini trupova kraljeaka i di-
skova, to jest na prednjoj povrini kanala u
kraljeku. Ta j e sveza znat no t anja od
prednja
ostatak
luka kraljeka
intervertebralni
disk
stranja
uzduna sveza
Prednja uzduna sveza
18
Stranja uzduna sveza
uta sveza sa stranje strane
prednje sveze. uta sveza (ligament um
flavum) povezuj e lukove kraljeaka i prote-
e se s obje strane do zglobnih faseta.
Sveza iznad t masti h nast avaka (liga-
ment um supraspi nal ) povezuje vrke tr-
nastih nast avaka (processus spinosus),
kojima za ojaanje kraljenice pomau
sveze izmeu t mast ih nastavaka to pove-
zuju susjedne t mast e nast avke na kralje-
nici.
Slabinski miii
U donj em je dijelu kraljenice mnogo
miia kojima j e t eko tono odrediti funk-
ciju (v. si. 4 u Sli kovnom prilogu). To je,
prouavanj em anatomi je i posebni m apa-
ratima, dosad uinjeno tek djelomino.
Zbog vel ikog znaenja miia, osobito u
spreavanju bolova u kriima, opisat emo
Glavne skupine miia uz kraljenicu -
pregibai i opruai
trtica
www.profidizajn.com
ih po skupinama (v. si. 5- 14 u Slikovnom
prilogu):
a) Miii koji kraljenicu dre uspravnom:
- Musculus quadratus lumborum protee
se od grebena crijevne kosti do posljed-
njeg rebra i popreni h nastavaka prvih
etiriju slabinski h kraljeaka.
- Musculus sacrospinalis naziva se i
erektorom kraljenice, jer j e uspravlja.
To je dugaak i snaan snop miia koji
se protee od krstae do zatiljka, a dje-
luje kao vrlo snaan mii za uspravlja-
nje kraljenice.
- Musculus multifidus prot ee se od kr-
stae do vratnih kraljeaka, a najrazvi -
jeniji je u kriima.
- Musculi intertransversarii mali su miii
izmeu poprenih nastavaka kralje-
nice.
- Musculi interspinales kratki su miii
izmeu t mast ih nastavaka.
b) Miii koji pregibaju kraljenicu. To su
uglavnom trbuni miii:
- Musculus obliquus externus abdominis
tanak je i irok mii koji tee od donjih
osam rebara prema trbuhu i prelazi u
vrstu vlaknatu opnu trbuha.
- Musculus obliquus internus abdominis
lei ispod m.obliqui externi abdominis,
manji je od njega i tanji.
- Musculus transversus abdominis tee
popreno preko trbune stijenke.
- Musculus rectus abdominis dugaak je i
tanak mii koji se protee preko pred-
nje trbune stijenke.
Osim t rbunih miia u pregibanj u kra-
ljenice sudjeluju i:
- Musculus psoas major, dugaak, vrete-
nasti mii koji je privren na slabin-
ske kraljeke, a njegovo je hvatite na
gornjem dijelu bedrene kosti.
- Musculus psoas minor lei ispred
m. psoas majoris, a njegovo je hvatite
na preponici ili stidnoj kosti.
c) Miii koji pregibaju kraljenicu na lijevu
ili desnu stranu, dakle omoguuju ot-
klon ulijevo ili udesno:
- Musculus quadratus lumborum
- Musculus psoas major i Musculus pso-
as minor
- Musculi abdominis (trbuni miii)
- Musculi intertransversarii.
Lena modina i ivci lene modine
Lena (kimena) modina prenosi vei-
nu podraaja koji su, ovisno o naoj volji ili
mimo nje, odgovorni za pokrete tijela. Osim
toga, u lenoj je modini mnogo cent ara
koji utjeu na vegetativni ivot, npr. centar
za rad bubrega, probavu i slino. Odat le se
upravlja i radom srca i lijezda. Postoje i
odreeni cent ri koji upravljaju irenjem i
suavanjem krvnih ila radi pravilne i dobre
prokrvljenost i organa. Lena je modina
tako smj et ena u hrptenom (kimenom)
kanalu da je u t ijesnom dodiru s kraljeni-
com pa je zat o est o vie ili manje pogoe-
na ot eenjima kraljenice. Nisu izuzet a ni
ot eenja diskova jer su oni anat omski
usko povezani s lenom modinom. Lena
102 20
Lena modina i ivci lene modine
je modina, j ednako kao i cijeli centralni
ivani sustav, ne samo najsavreniji nego
i najkompliciraniji sustav naega tijela. I
'aka oteenja lene modine est o izazi-
vaju t eke posljedice jer se ivano tkivo
vrlo t eko oporavlja.
Lena modina, kao nastavak mozga, u
Plodu koji je star tri mjeseca prolazi uzdu
cijeloga hrpt enog kanala do krstae. Po-
stupno kraljenica pone rasti bre, a le-
na modina zaostaje, i kad je razvoj zavr-
en - u vrijeme roenja - kraj lene modi-
ne bude u visini t reega slabinskog kralje-
ka. U odraslog ovjeka lena modina,
tanka poput prsta, see do 1. ili 2. slabin-
skog kraljeka i u prosjeku je dugaka
45 cm (v. si. 15 u Slikovnom prilogu). Njenu
bismo funkciju mogli usporediti s telefon-
skim kabelom, pri emu je mozak centrala,
a vanjski su dijelovi - koa, miii i drugi
organi - preko lene modine povezani s
centralom. Kroz lenu modinu prolaze
brojni ivani putovi koji u obliku pokreta-
kih motornih niti izlaze iz mozga i, podrau-
jui miie, omoguuju pokrete.
Oteenje t ih ivaca uzrokuje ili slablje-
nje snage miia ili potpunu paralizu.
Od periferije prema mozgu kroz lenu
modi nu teku i osjetni (senzibilni) ivci i
putovi. Oni prenose u mozak podraaje za
osjet bola, opipa ili pak topline iz odgovara-
jui h tjeleaca u koi ili drugi h organa. Ako
su ti putovi bilo gdje ot eeni ili prekinuti,
npr. zbog pritiska na njih, ili zato to su
ot eeni ili prerezani, osjeti djelomino ili
potpuno izost aju. Po lenoj modini, a dje-
lomino i po nekim centri ma u lenoj mo-
dini, pruaju se i vegetativni autonomni
ivci koji svoju funkciju obavljaj u neovisno
o naoj volji. Oteenje toga ivanog su-
stava uzrokuje smetnje u krvot oku, probav-
ne tekoe, srane bolesti itd.
Iz lene modine ulijevo i udesno vode
po 32 korijena ivaca te iz hrptenog kanal a
izlaze kroz intervertebralne otvore (v. si. 16
u Slikovnom prilogu). Budui da je kralje-
nica rasla bre nego lena modina, korije-
ni ivaca povezani s int ervertebralni m
ot vorima istegnuti su nadolje. Korijeni jed-
noga ili vie ivanih segmenata ine peri-
ferne ivce, kao t o su, npr., ivci ruku ili
nogu. To su mjeoviti ivci, t o znai da
sadre motorna senzibilna, a i vegetativna
www.profidizajn.com
korijen
Dio korijena ivca koji nije izvan
intervertebrainog otvora prianja uz kost
zglobni nastavak
tmasti nastavak
rep
equina)
vlakna. Ot eenj a tih ivaca u predjelu in-
tervertebrainog otvora ili u njihovu daljnjem
toku mogu izazvat i razliite ispade, na
primjer motorne, senzibilne ili veget ati vne,
ali i potpunu paralizu. Na alost , ivci su
vrlo osjetljivi i na manja ot eenja. est o
nam noga zaspi. To se dogaa ako prili-
kom sjedenja noga visi preko ruba sjedal a
bez oslonca ili ako su pri sjedenju noge
prekriene.
Ve prilikom kratkotrajnog, a t o vie prili-
kom dugot rajnog pritiska ishijadiki ivac
(nervus ischiadicus), koji od krst ae prolazi
stranj om stranom noge, te tako inervira
veliki dio noge, toliko se oteti da nastaju
smetnje osj eta (umrtvljenost), a ponekad i
dj elomi na ili potpuna uzetost.
Lena je modi na okruena ovojni cama,
a one su korijenima ivaca i svezama po-
vezane s kotanom stij enkom hrpt enoga
kanala, t e je zato pomicanje lene modine
i ovojnica prilino ogranieno. Jednako je
tako ograni eno pomi canje korijena iva-
ca. Ako je pomicanje suvie ograni eno
zbog suenoga prostora, to se moe do-
goditi, primjerice, pri ot eenj u diska, priti-
skom na ivani snop dolazi do oteenja i
smetnji, a time i do boli i poremeaja u
funkciji ivca (ispad funkcije). Budui da je
ivano tkivo zbog anat omskih posebnost i
vrlo osjetljiv organski sustav, pritisak koji
traje dulje vremena moe izazvati nepo-
pravljive poremeaje u funkcij i ivaca. Sre-
om, ot eenja diska i posljedice tih ote-
enja veinom se razvijaju post upno, a
organi zam se, zahvaljujui prilagodljivosti,
postupno prilagoava i tako se ubl aavaj u
promj ene nast ale zbog ot eenja ivca.
Suenja hrptenoga kanala i intervertebrai-
nog ot vora esto izazivaju nepodnol jive
bolove.
Anatomski odnosi korij ena vratnih iva-
ca i vrat nih kraljeaka vana su anatomska
posebnost . Budui da ima osam korijena
vrat nih ivaca, ali samo sedam vratnih kra-
ljeaka, prvi vratni korijen izlazi izmeu
zatiljka i prvoga vratnog kraljeka, koji se
zove atlas, a osmi vratni korijen izlazi izme-
u sedmoga vratnog i prvoga grudnog kra-
ljeka. Tako e izboenje diska (hernia
disci) u visini meukraljenog prost ora iz-
meu petoga i estoga vrat nog kraljeka
pogoditi esti vratni korijen ivca.
Prvi grudni ivac izlazi kroz interverte-
bralni otvor to ga ine prvi i drugi grudni
kraljeak, a dvanaesti grudni ivac izlazi
izmeu dvanaestoga grudnog i prvoga sla-
binskog kraljeka.
U predjelu slabi na anatomski su odnosi
prilino nejednaki.
Kao to smo ve rekli, kraljenica raste
bre od lene modine. Donji se dio lene
modi ne uzdie od trtice, kada su plodu tri
mjeseca, do gornj e granice t reega slabin-
skog kraljeka, u novoroeneta. Kad je
djetetu pet godina, donj i kraj lene modi-
ne u visini je drugoga slabinskog kraljeka,
a u odraslih se nalazi na donj oj granici
prvoga slabi nskog kraljeka. Daleko, mo-
gue su manj e razlike.
182
Prilikom uzdizanj a lene modine sla-
binski se korijeni ivaca ovjese, i to pod
prilino otrim kutom. Tako hernija diska
izmeu etvrtoga i pet oga slabinskog kra-
ljeka ne pogaa etvrti slabinski korijen,
nego obino pritie na peti slabinski kori-
jen ivca, a hernija izmeu petoga slabin-
skog i prvoga krst anog kraljeka obino
pogaa prvi krstani korijen. Cent ralna
hernija diska izmeu et vrt oga i pet oga
slabinskog kraljeka moe pritiskati na oba
korijena - peti slabinski i prvi krstani, to
moe izazvati paralizu stopala, nemogu-
nost zadravanj a stolice i mokrae i slino.
23
www.profidizajn.com
Uzroci bolova u kriima
i ishijasa
Postoje brojni uzroci bolova u kriima i
ishijasa. Radi bolje preglednosti i razumije-
vanja, navest emo sve uzroke koji mogu
izazvati bolove u kriima i ishijas, premda
danas smatramo da su u vie od 90%
primjera uzrok promjene na disku i njihove
posljedice.
Teko je t ono ustanoviti uzrok, mnogo
tee nego za druge ort opedske bolesti, jer
je kraljenica tee dost upna i tee ju j e
tono pregledati nego, na primjer, koljeno
ili lakat. I graa kraljenice mnogo je sloe-
nija nego graa bilo kojega zgloba. Teko
je odredit i povezanost izmeu znakova bo-
lesti i nastalih patolokih promjena. Naime,
tegobe ponekad stvara i vie uzroka, a ne
samo jedan:
1. degenerativne promjene diska i njihove
posljedice (osteohondroza, hernija di-
ska, spondilartroza, nestabilnost dvaju
susjednih kraljeaka);
2. uroene nepravilnosti kraljenice:
a) asimetrija zglobnih faseta,
b) prelazni kraljeci
- sakralizacija slabinskog kraljeka
- pretvaranje petoga slabinskog
kraljeka u prvi krstani kraljeak
- lumbalizacija krstanog kraljeka
- pretvaranje prvoga krstanog
kraljeka u est i slabinski kra-
ljeak;
3. t umori :
a) benigni (dobroudni)
- t umori koji pogaaj u korijene i-
vaca ili ovojnicu lene modine
(npr. neurinom ili meningeom)
- tumori, koji napadaju kraljenicu
(npr. osteoid-osteom, Pagetova
bolest, benigni Osteoblastom)
b) maligni (zloudni)
- primarni kotani tumori (npr.mul-
tipli mijelom)
- primarni neuralni tumori
- sekundarni t umori (npr. metasta-
ze iz zloudnih tumora grudi, pro-
state, plua, bubrega, lijezde
titnjae);
4. ozljede:
a) istegnue slabinske kraljenice,
b) prijelomi kraljeaka
- prijelom trupa kraljeka
- prijelom poprenih nastavaka,
c) djelomino iaenje malih zglobo-
va kraljenice (fasetni sindrom);
5. spondiloliza i spondilolisteza;
6. poremeaji metabolizma i hormonalne
smetnje (npr. osteoporoza);
7. upalne bolesti (npr. reumatska upala
zglobova, Morbus Becht er ew-spondy-
larthritis ankyl opoetica);
24
upale:
a) akut ne (npr. gnoj ne upale kraljeaka
- osteomijelltis, gnojna upala inter-
vert ebralnog diska)
b) kronine (npr. tuberkuloza, kronini
osteomijelitis, gljivine infekcije);
Mehaniki uzroci
a) unutranji (npr. slab miini tonus,
loe dranje, bolest i miia, miof as-
citis),
b) vanjski (npr. tumori u zdjelici, ili upa-
le zdjelice, bolesti kuka, bolesti pro-
state, upale zgloba krstae i crijevne
kosti, istezanje zgloba krstae i cri-
jevne kosti);
10. bolesti krvnih ila (npr. izboenje tr-
bune aorte, druge bolesti krvnih ila,
npr. vena);
11. psihogeni faktori (npr. histerija, simu-
lacija).
Sve su nabrojene bolesti rijetke, osim onih
pod tokom 1 - t j . degenerati vnih promjena
diska i njihovih posljedica, koje emo de-
taljnije opisati u sljedei m poglavljima.
25
www.profidizajn.com
Uzroci degeneracij e diska
Za razliku od jednako graenih etvero-
nonih kraljenjaka, kojima je tijelo podupr-
to na dva kraja, ovj ej e je tijelo, zbog
uspravnog dranja, podvrgnuto bitno ve-
im optereenjima. Bolesti diska danak su
za dananje uspravno dranje. U et vero-
noaca got ovo i nema oteenj a diska, a
ponekad se pojavljuju zajedno s oitim
znaci ma (bol, uzetost) samo u ivotinj a
koje imaju i druge bolesti kostura (npr.
hondrodistrofija). ee obolijevaju od
hernije diska psi jazavari, francuski buldo-
zi i pekinki psi. U hondrodistrofinih ljudi
(patuljaka) disk je loe kvalitete i zato se
ee pojavljuje hernija diska.
Glavni uzrok ope degeneracije diska u
ovjeka svakako j e prijevremeno starenje
diska zbog njegove loe prehranjenosti.
Disk je u dojenakoj dobi prilino dobro
prokrvljen jer tada jo postoji mijena tvari
putem krvnih ila. Naime, pritisak na krvne
ile u vodoravnom poloaju tijela, u kojemu
je dojene, ne utjee tetno na krvne ile.
Meutim, biomehanika se situacij a potpu-
no promijeni s uspravnim dranjem. Dok su
krvne ile u trupovima kraljeaka zatie-
ne, u hladetinastoj masi tkiva izmeu kra-
ljeaka pritisak se prenosi direktno na krv-
ne ile. Venski i arterijski tlak manji su od
pritiska diska na krvne ile, tako da se krv
istiskuje, odnosno vie ne dotjee u disk.
Krvne se ile zato skvre, zaepe i kona-
no nestanu. Tako se za kratko vri jeme
prehrana diska veoma pogora.
Mijena tvari sada se mora odvijati difuzi-
jom. Time za disk nastaju posve novi bio-
mehaniki uvjeti. Zbog nedovoljne sposob-
nosti prilagodbe stanica diska na slabiju
prehranjenost stvara se vezivno i potporno
tkivo koje se lake i bre troi. Zato se
ot eenja diska zapaaju ve u djeteta.
Mikroskopske znakove degeneracije di-
ska moemo vidjet i ve u etverogodinje-
ga djeteta. Anat omski, a ponekad i kliniki
znakovi pokazuju da u pubertetu, ako ne i
prije, dolazi do istroenosti diska u sve tri
njegove komponent e. Nikakva rijetkost ni-
su ni hernije diska.
Malo j e ljudi u kojih nakon t ridesete godi-
ne nema znakova starenja kraljenice. Pri-
jenosni mehanizam na granici diska, oito,
u veine ljudi ne moe odrati konstantnu
prehranu stanica diska.
Smanj eno kretanje i prisilni, neprikladni
poloaj tijela ili dugotrajni isti poloaj ne
potie mijenu tvari, koja ovisi o gibanju. U
naem svakodnevnom poslu, to ga obav-
ljamo tokom mnogih godina, razdoblj a priti-
ska na int ervertebralni disk traju dugo, a
stanke izmeu njih suvie su kratke.
Izraunato je da ve prilikom leanja na
leima vlada pritisak unutar diska u slabin-
skom predjelu, to ga izazivaju samo miii
i sveze, od 245 N.* Leanje postrance ili na
mekanoj podlozi poveava pritisak za jo
245 N. Prilikom stajanja unutar diska priti-
sak je 785-980 N. Pritisak se pri pregibanju
unaprijed poveava na 1470 N, a prilikom
podizanja ili prenoenja teret a moe biti i
vei od 9807 N. Zanimljivo j e da j e pri sje-
102 26
kp

275
250
225

175
15"0
125

75
50
25
0
l
denju pritisak unutar diska mnogo vei ne-
go pri stajanju, pa dugotrajnije sjedenje
onemoguuj e mijenu tvari.
I nasljedni faktor ima vrlo vanu ulogu u
nastanku rane i t ee degeneracij e diska.
Razni istraivai tvrde da postoji obiteljska
uestalost bolesti diska. Wilson smat ra da
su krivi genet ski faktori koji su, navodno,
odgovorni za slabiju kakvou i nepravilnost
kolagenih vlakana u prstenu diska. Prema
Brownovi m istraivanjima, u nekim porodi-
cama tegobe zbog kraljenice uestalije su
nego u drugima.
Zbog stalnog pritiska teine tijela pri
uspravnom dranju diskovi se tokom dana
donekle istanje. Tako se visina cijelog tijel a
uveer snizi za otprilike 3 cm, pri emu
odreenu ulogu imaju i ovjeeni lukovi sto-
pala. U starosti je to manje izraeno zbog
smanjene koliine vode u disku. Smanje-
nje visine tijela za 7 do 8 cm izmeu 40. i
90. godine ivota uvelike je posljedica
smanj ivanja visine diskova.
1 kilopond (kp) = 9,80665 newtona (N).
Optereenje slabinske kraljenice
pri razliitim poloajima tijela
www.profidizajn.com
Patoloki uzroci
degeneracije diska
Ve j e 1555. godine Vesalius, lijenik
Karla V, opi sao anat omsku grau diska.
Vie od dva stoljea kasnije, godine 1767,
Talijan Domenico Cotugno opisao j e ishi-
jas kao kliniku jedinicu. Ot ada j e ishijas
poznat kao Morbus Cotunnii. Veza i zmeu
ishijasa i promjena u kriima nije bila posve
jasna dok Lasegue nije opisao godine
1864. dranje karakterist ino prilikom bo-
lova u kriima i ishijasa (lumboishijalgije).
Virchovv je disk prouavao 1857. godine, a
jo bolje je diskove opisao vonLuschka
1858. godine. Kocher je 1896. godine opi-
sao veli ku stranju herniju (kilu) diska iz-
meu prvoga i drugoga slabinskog kralje-
ka u mukarca koji j e pao na noge s visine
50 m. To je, vjerojat no, i prvi izvjetaj o toj
pojavi.
Goldvvait je 1911. godine smat rao da
lumboishijalgiju izaziva djelomino iae-
nje sl abinsko-krstane kraljenice. Iste je
godine objavio rad koji, s dananjeg st ano-
vit a, ukazuje na tipinu herniju diska u
krstano-slabinskom predjelu. Iste su godi-
ne Middlet on i Teacher iz Glasgovva opisali
uzetost obiju nogu u 38-godinjeg mukar-
ca koji je, podigavi teak predmet , pri t om
osjetio pomak u kraljenici, a 16 dana
kasnije prilikom autopsij e otkrili su herniju
diska i zmeu 12. grudnog i prvoga slabin-
skog kraljeka. Elsberg je 1916. godine
uzrok tegoba traio u t umori ma (ekstradu-
ralni hondromi), a Sicard j e lumboishijalgiju
objanjavao kao podrai vanj e korijena i-
vaca na mjest u njihova izlaska iz kraljeni-
ce. Tali jan Putti j e 1927. godine predlagao
da se podraaji , odnosno upala ishijadi-
nog ivca klasificira prema uzroku. Sma-
trao je da je uzrok ishijasa najee podra-
aj korijena ivca i da nast aje u vezi s
promj enama u zgl obovima kraljenice. Ta-
ko j e promjene u kriima prvi put povezao s
ishijasom. Amerikanci Mixter i Barr nainili
su 30. rujna 1933. prekretnicu u lijeenj u
lumboishijalgije. New Engl and Surgical
Society iz Bost ona izvijestilo je na svom
kongresu da pritisak na korijene ivaca
est o izazivaju tumori, ali ne pravi tumori,
kako su smat rali, ve tvorevine diska, to
jest izboenje (hernije) jezgre interverte-
bralnog diska. Preporuili su operat ivno
lijeenje t akvih bolesnika.
Prerana je degeneraci ja, dakle, uzrok
bolest i diska. Disk se ubraja meu tzv.
slabo prokrvl jena t kiva koja su u odraslih
bez krvnih ila. Sva takva tkiva (disk, hr-
skavica, menisk, unut ranje stijenke krvnih
ila) brzo degeneriraju, st are i istroe se.
Hrskavi ca se istroi, disk degeneri ra, me-
nisk pukne, a unutranje slojeve stijenki
krvnih ila pogaa rana skleroza. Zlatno j e
pravilo da ovjek nije onol iko star koliko mu
pie u rodnom listu, ve onoliko kako izgle-
da te kakve su njegove ile i hrskavica. O
t ome bitno ovise vitalnost i pokretljivost.
Sva loe prokrvljena tkiva got ovo nemaj u
sposobnosti obnavlj anja (regeneracije).
Tako i u disku degenerativni procesi napre-
duju, a nema mogunosti prave regenera-
cije.
102 28
Degenerati vne promjene, prije ili kasni-
je, nastaju u svakog ovjeka. One su vie ili
manje izraene, mogu biti zamjet ne i izazi-
vati tekoe, ali ne mora biti t ako.
Intervertebralni disk sadri velik posto-
tak vode, koji nije j ednak u jezgri i fibroz-
nom prstenu. Kad ovjek radi razliite po-
slove, postotak vode malo se mijenja, ali se
mijenja s godinama.
U posljednjih dvadeset ak godina mnogi
su aut ori prouavali vanost metabol izma
vode u disku. Oni su prilino objasnili prom-
jene koje pogaaju disk.
U vrijeme roenja jezgra diska sadri
88% vode, u 18. godini 80%, a u 77. godini
49%. Fibrozni prsten oko j ezgre prilikom
roenja ima 78% vode, a u t reem deset-
ljeu 70%. Tu koliinu ouva do kasne
starost i, odnosno koliina vode se tek ne-
znatno smanji. Pri degenerat ivnim promje-
nama najprij e nastaju naprsnua u fibroz-
nom prst enu, zatim u t a naprsnua ulazi
tkivo jezgre, koje je pod pritiskom, a pone-
kad kroz razderotine izlazi i izvan diska. Ne
moraju se pojaviti znakovi bolesti , naprotiv,
naj ee ih nema. U nekih se ljudi pojavlju-
jC samo povremeno, izbijaju i nest aju bez
pravila i zakonitosti, meusobno se smje-
njuju bolesna stanja i st anja prividnog
zdravlja. U meuvremenu postoj e i razdob-
lja potpunog smi rivanja bolesti, koja mogu
trajati i vrlo dugo.
Osna, ruski st runjak za t o podruje, i
njegovi suradnici analizirali su dosti gnua
pat ologa, anat oma, neuropat ologa, nalaze
prilikom operacij a i rezultate nekih eksperi-
menata te uoili zakonit osti znakova bole-
sti pri degeneracij i diska. Osna razlikuje
etiri stadija:
1. stadij
Pulpozno tkivo pomie se iz cent ralnog
poloaja i utiskuje se u naprsline f ibroznog
prstena. Vanjski dijelovi prstena jo su ita-
vi. U t om se st adiju prsten moe usporediti
sa starim i krhkim gumeni m kot aem. Jo
dugo nema znakova ukljetenja. Meutim,
jednog dana oteeni disk vie ne moe
kompenzirati opt ereenj a, pa se pojavljuju
t egobe i ispadi, i to tek onda kad pulpozna
pulpozna jezgra
fibrozni prsten
korijen ivca
ovojnica lene modine
stranja uzduna sveza
Degeneracija diska s rastrganim
fibroznim prstenom
www.profidizajn.com
jezgra pone podraivati zavretke i vaca
u vanjskim dijel ovima fi broznog prstena i u
uzdunim svezama koje okruuju trupove
kraljeaka i diskove (v.sl. 17 u Sli kovnom
prilogu). Podraivanje ivanih zavretaka
izaziva bol u pogoenom segment u. To
nazivamo l umbalgijom, cervikalgijom, lum-
bagom ili, narodski, kriobolja.
Ponekad se ti bolovi ire i u ruke i noge, u
unutranje organe, prema srcu ili kukovi-
ma. Zat o se ti bolovi esto pogreno t uma-
e: kao upale pokosnice, upale ivaca,
zglobova, premda se na zgl obovima, ivci-
ma, odnosno krvnim il ama ne vide nikak-
ve promjene. Ponekad se ini kao da je
posrijedi obolj elo srce, upala trbuni h orga-
na i slino. Te promjene u disku mogu
izazvati refleksne reakcije miia, npr. bo-
love, miini spazam (gr). Najraireniji su
refleksni bolovi u miii ma koji polaze iz
diska i ukoe bolesni odsjeak (segment)
kraljenice. Zat o u t om stadij u moemo
zapaziti napetost lenih miia, odnosno
njihov gr. U vrat noj kraljenici kliniko
znaenj e ima gr miia di zaa (m. scale-
nus), to izaziva bol u ivanim splet ovima
gornjih udova (brachialgia). Miotonini re-
fleks iz slabinskih diskova moe izazvati
gr piriformnog miia, koji pritie na ishi-
jadiki ivac, to u tom stadiju moe biti
uzrok ishijasa, iako nema hernije diska.
Neki autori opisuju i druge poremeaje,
prije svega u prehranj enosti t kiva, poreme-
aje refleksne prirode, osobito tamo gdje
su tetive prirasle uz kost. Tako opisuju da
su promjene na disku uzrok bolovi ma u
ramenu, laktu, u predjelu kuka, osobit o na
njihovim vanjskim dijelovima, jer lokalnim
anestetikom (novokainom), to ga daj emo
u disk, moemo u trenutku bol ukloniti.
Patoloka gibljivost kraljeka L5
(sprijeda) zbog degeneriranja diska
Patoloka gibljivost kraljeka L5 (straga)
zbog degeneracije diska
102 30
2. stadij
Patoloka gibljivost segment a kralje-
nice.
Poveana gibljivost dvaju susjednih kra-
ljeaka - bilo prema naprijed, bilo prema
natrag - moe u posebnim anatomski m
prilikama nastati kad se oteti disk i njego-
va se visi na smanji. Radi kompenzacij e
prekomjerne gibljivosti segmenata, miii
kraljenice st alno su napeti, to uzrokuje
premorenost , nelagodnost i st atiku nesi-
gurnost. Djelomino iaenje (subluksa-
cija) u vratnoj kraljenici moe izazvati priti-
sak na vratnu arteriju (a. vertebralis), i
stranja bona hernija (A)
stranja bona izboina (C)
Razliite mogunosti stranje hernije
odatle smetnj e u prokrvljenost i malog moz-
ga. Taj stadij zavrava potpuni m propada-
njem diska, kad u nj pone urast ati fibrozno
tkivo, koj e mu pot om daje odreenu stabil-
nost , tako da patoloke gibljivosti vie
nema.
3. stadij
Tu spada pot puno raskinue (ruptura)
diska i stvaranje hernije.
Za taj su stadij karakteri stina pot puna
raskinua diska, zbog ega se pulpozno
tkivo izboi i nastane hernija. To je klasini
stranja sredinja hernija (B)
sekvestrirana hernija (D)
www.profidizajn.com
kotana izraslina
Pritisak na korijen ivca u vratnoj kraljenici
slabinskoj hernija diska
korijen
vratnog ivca
Fibrozne promjene na degeneriranom
disku
32
Potpuno fibrozno ukoenje zglobova
izmeu kraljeaka
najee izaziva kotana izraslina, a u
zavrni stadij degeneracije diska. Sastoji
se u tome da bilo kojom prilikom popuste
posljednje niti prstena i da tkivo jezgre kroz
njega izbije, odnosno ispadne van. Hernija
moe pritiskati na korijen ivca u hrptenom
(kimenom) kanalu, moe pokazivati zna-
kove umrtvljenosti i paralize nogu, biti
uzrok nesposobnosti zadravanja stolice i
mokrae, a u vratnoj i grudnoj kraljenici
moe pritiskati na lenu modinu i pokazi-
vat i brojne patoloke znakove.
Pritisak pul poznog tkiva izaziva i poseb-
ne autoimunoloke procese koji su uzrok
nastanka priraslica, npr. priraslica na kori-
jeni ma ivaca i ovojnici lene modine. Te
priraslice mogu poslije pritiskati na st ruktu-
re ivaca i krvni h ila t e pokazivat i znakove
sline kao i u hernije (v.sl. 18 u Sli kovnom
prilogu). Priraslica se naroito bojimo prili-
kom operativnog lijeenja jer smo u tom
sluaj u vi e ili manje nemoni.
Pritisak na korijene slabinskih ivaca
zbog hernije ili priraslica stvara sliku lum-
boishijalgije. Ako pritisak zahvati veliki
splet korijena i vaca (cauda equina), moe
izazvati sindrom konjskog repa (caudae
equinae), to jest umrt vljenost j edne ili obj e
noge, nemogunost zadravanja stolice ili
mokrae te parezu ili paralizu nogu. U
grudnoj kraljenici (izuzetno rijetko) i vrat-
noj kraljenici hernija moe uzrokovat i
ot eenje lene modine zbog pritiska, to
moe stvorit i sliku najrazliitijih drugih neu-
rolokih bolesti (myelitis transversa, mlti-
pla skleroza itd.).
Degenerativni procesi na drugim ele-
mentima.
Budui da oteenja diska obino prate i
ot eenj a drugi h elemenat a, bilo bi pravil-
nije govoriti o ot eenjima meukraljenog
podruja. Anatomski i funkcionalno, disk
Degeneracija diska i djelomino
iaenje zgloba
konjski rep
tmasti nastavak
Konjski rep
www.profidizajn.com
Snano izraene degenerativne
promjene slabinske kraljenice
ini cjelinu sa susjednim zgl obovima kra-
ljenice. To se jedinst vo iskazuje i prilikom
bolesni h stanja. Svako oteenje pojedinih
sastavnih dijelova int ervertebralnog po-
druja dovodi i do oteenja drugih sastav-
nih dijelova. U tom se stadij u degenerativni
procesi ire i na druge elemente kraljeni-
ce, pogaaju zglobove izmeu kraljeaka,
a posljedica j e toga oteenj e zglobne hr-
skavice (spondilartroza), ee u slabin-
skom dijelu, rjee u vratnome i grudnome
dijelu kraljenice. To jo vie pogorava
kliniku sliku. St varaju se kotane izrasli-
ne. Izrasline sa strane na vratnoj kraljenici
pritiu na vratnu arteriju, to stvara klini-
ku sliku sindroma vratne arterije. Stranj e
izrasline na vratnoj kraljenici smanjuju in-
tervertebralne otvore, pa mogu pritiskati
korijene vratnih ivaca. Degeneracija obi-
no ne zahvaa samo jedan disk, nego vie
njih. Svaki moe biti u razliitom razvojnom
stadiju degeneracije. Zato i klinika slika
moe biti zbir razliitih stadija.
Lokalizacija i uestalost
degeneracije diska
Oteenj a diska mogu nastati na bilo
kojem dijelu kraljenice, a da ne st varaj u
nikakve tegobe. Meutim, tegobe su naj-
ee u kriima (90%) i u vratu, najgibljivi-
jim dijelovima kraljenice. Osim t oga, zbog
izboenosti kraljenice naprijed, diskovi su
u vratu i kriima oblikovani poput klinova,
pri emu stranji dio prstena bude relativno
nii, pa na t im mjest ima slabi cijela tvore-
vina.
Oteenja u slabinskoj kraljenici pojav-
ljuju se prosjeno 10- 15 godina prije nego
u vratnoj . To je j o jedan dokaz da j e dege-
neracija proporcionalna optereenju, a u
ovom sluaju st atikom optereenju. Pre-
ma naim iskustvima, kliniki vidljiva ote-
enja najee nastaju izmeu 30. i 50.
godine, kada su naprezanj a najvea. Tada
su optereenja i funkcional na ot eenja
naroito snana.
Ako usporeujemo spolove, vidi se da u
ena tegobe nastaju relativno ranije nego u
mukaraca. To dovodimo u vezu s poseb-
nom graom krst ano-slabinskog dijela
kraljenice, a moe se dovesti u vezu i s
tjelesnim opt ereenjem, posebno zato to
102
su ene izmeu 20. i 30. godine, kao kua-
nice i majke, najoptereenije. U 500 boles-
nika koji su bili operirani zbog hernije diska
prof. dr Franc Debevec naao je sljedee
postotke prema dobnim skupi nama:
bolesnika
do 20 god.
3
( 1%)
20 do 30 god.
24
( 5%)
30 do 40 god.
153 (31 %)1
40 do 50 god. 228 (45%) ]
vie od 50 god. 92 (18%)
ukupno 500 (100%)
Od t oga je bilo 338 (68%) mukaraca i
162 (32%) ene.
Prema autoru ove knjige, od 776 operi-
ranih bolesnika bio je 521 mukarac
(67, 14%) i 255 ena (32,68%).
Dob u vrijeme operacije:
bolesnika
20-29 godina 145 (20%)
30-39 godina 432 (55%)
40 do 49 godina 118 (15%)
50 do 59 godi na 81 (10%)
vie od 60 godi na 0
( 0%)
Najvie je operiranih bolesnika u dobi
izmeu 30. i 50. godine, to jest u dobi
najvee aktivnosti. Velike statistike operi-
ranih bolesni ka drugih autora pokazuju pri-
blino sline rezultate. Meu oboljelima
ima vie mukaraca, ali nije poznat o je li to
posljedica t eega fizikog rada. Brown, koji
je doao do slinih rezultata, smatra da to
ne moemo objasniti veim optereenjem
mukaraca. Uzrok je, vjerojat no, nepoznat
specifini utjecaj spola.
Faktori koji potpomau
degeneraciju diska
Dosad nije ni t ono ni dovoljno objanje-
no koliko na degeneraciju diska utjeu na-
pori vezani uz razliita zanimanja. ini se
da zanimanj e bitno ne utjee na bolest.
Prof. dr Franc Debevec rasporedi o je zani-
manja 500 osoba operiranih zbog hernije
diska, u etiri skupi ne:
- lagana zanimanja (intelektualci, slube-
nici, studenti itd.).
- srednje teka zanimanja (obrtnici, do-
stavljai, vozai, domaice itd.),
- t eka zanimanja (rudari, zidari, nosai,
umski radnici itd.)
- zemljoradnici .
Zemljoradnici su svrst ani u posebnu
skupinu jer su na selu poslovi vrlo razno-
vrsni i kraljenica se pri radu svest rano
razgibava. Obavljanje tih poslova najslini-
je je onim uvjet ima u kojima se kraljenica
razvijala. Teko je ustanoviti utjecaj zani-
manja na pojavu hernije diska. Za nasta-
nak hernije vaan je i poloaj tijela pri radu,
na primjer pri poslu koji esto zahtijeva
sagnuti poloaj tijela ili poslu to zaht ijeva
podizanje, odnosno prenoenje tereta. Za-
nimanje je samo dio svakodnevnih aktivno-
sti ovjeka. Nema nikakvih podataka o to-
me to pacijenti rade izvan radnog vreme-
na. Mnogi od njih moda kod kue rade
tee poslove nego na radnome mjestu:
grade kuu, rade u polju, bave se sportom.
Prof. Debevec je s obzirom na spomenut a
zanimanja u 500 operiranih bolesnika usta-
novio sljedee:
35
www.profidizajn.com
Zanimanja Mukarci ene Ukupno
lagana 71( 21%) 78( 48%) 149( 30%)
srednje teka 165( 49%) 81( 50%) 246( 49%)
teka 87 (26%) 87( 17%)
zemljoradnici 1 5 ( 4 %) 4( 2%) 1 8 ( 4 %)
Ukupno 338 (100%) 162 (100%) 500 (100%)
Autor ove knjige rasporedio je 776 operi-
ranih prema zanimanjima ovako:
- lagana
- srednje teka
- teka
- zemljoradnici
251 bolesnik (32%)
333 bolesnika (43%)
146 bolesnika (21%)
28 bolesnika ( 4%)
Sa sigurnou moemo rei samo to da
se lumboishijalgija pojavljuje u ljudi svih
zanimanja, bez obzira na njihovu teinu.
Zanimljivo je da je meu 500 operiranih bilo
samo 11 rudara, ili 2%. Imamo li na umu da
je to zanimanj e izuzetno teko, broj je ope-
riranih rudara mali. Zamjetan j e razmjerno
mali broj operiranih zemljoradnika, koji u
Sloveniji ine priblino 20% stanovnitva.
Na selu se obavlj a t eak fiziki rad, ali
unato tome hernija diska u zeml joradnika
nastaje rjee. Iz toga bismo mogli zakljuiti
da j e posao zemljoradnika zdraviji. To po-
tvruje i prethodno objanjenje da smjenji-
vanje optereenja i rast ereenj a prilikom
raznovrsnih zemljoradnikih poslova po-
voljno utjee na prehranu diska.
Da bismo dobili j asan pregled degenera-
tivnih promjena, bez obzira na to da li one
stvaraju tegobe ili ne stvaraju, provedeno
je vie rendgenskih snimanja ljudi razliitih
zanimanja. Pouzdano je ustanovljena ovis-
nost promjena o dobi i stat ikom poloaju,
ali nije pouzdano dokazana ovisnost o pro-
fesionalnoj djelatnosti. Moemo vidjet i da
je u osoba ije je zanimanje osobito teko,
na primjer u nosaa i sportaa, vei broj
ot eenja nego inae. Tipian su primjer
Ijudi-zmije. Oni uglavnom rade kao arti-
sti i imaju abnormalno labave zglobove i
druge sveze na kosturu, pa i sveze izmeu
kraljeaka. Sistematinim vjebanjem oni
stjeu zadivljujuu, ali ne i f izioloku giblji-
vost. A svaka t akva prekomjerna gibljivost
s vremenom uzrokuje patoloke posljedi-
ce. U takvih osoba, osim prijevremenih
oteenja zglobne hrskavice, nast aju i pri-
jevremena ot eenja diskova.
U rvaa i artista na t rapezu takoer na-
staje prijevremena degeneracija, osobito
na vratnoj kraljenici. Dokazano je, osim
toga, da jednostrano prisilno dranje koje
traje dulje vremena, a potrebno je prilikom
obavljanja posla (npr. zubnog lijenika)
izaziva vee oteenje diska.
Openit o, svaki j e ovjek prilikom sva-
kodnevnih poslova (hodanja, stajanja, sje-
denja, sagibanja, noenja itd.) izloen tro-
enju diska. Zat o je t a bolest toliko esta i
vrlo rairena.
U svakog ovjeka disk se troi, ali se u
svih ljudi ne moraju pojaviti subjektivne
tegobe. Meutim, veina ljudi, prije ili posli-
je, osjet i manje ili vee tegobe.
Sudei prema statistikim podaci ma u
nas i u svijetu moemo rei da bolesti diska
i njihove posljedice godinje zahvate
4 - 5 % stanovnitva. Samo bolest i zbog
prehlade prednjae sa 6%. Te brojke po-
kazuj u da se t egobe zbog di ska ubrajaju
meu najee bolesti, osobito u radno
najproduktivnijim godinama. Nadalje, mo-
102
emo zakljuit i da veina ljudi, uz godinji
pobol 4 - 5 % st anovnitva, ima napad bolo-
va jedanput ili vie puta u toku ivota. Da-
kako, vana je i sklonost pojedinca bolesti.
Sklonost ljudi odreenoga tjelesnog
ustrojstva toj bolesti nije pouzdano doka-
zana. Bolest zapaamo u ast eni ka (mra-
vih ljudi, uskoga grudnog koa), u piknika
(debelih, zdepastih) i u atleta. Smatramo
da degeneraciju diska poveava tzv. sla-
bost vezivnog tkiva. Preponsku kilu, proi-
rene vene i sputena stopala takoer uzro-
kuje slabost vezi vnog tkiva.
Ljudi snanijih miia ee obolijevaju
od t akvih bolesti. Veliku ulogu pri bolestima
diska imaju stat iko-dinamika opteree-
nja. Naime, t o je muskulatura snanija, to
vee moe biti i optereenje koje ona svla-
dava. Zapaamo takoer da ee obolije-
vaju osobe s loim dranjem kraljenice
(okrugla lea, krivine u stranu), to takoer
moe biti posljedica slabosti vezivnog
tkiva.
I druge statike promjene, npr. savije-
nost kraljenice zbog rahitisa ili Scheuer-
mannove bolesti (mladenaka okrugl a le-
a zbog smetnji u rastu t rupova kraljeaka
u grudnoj kraljenici), posredno mogu izaz-
vati bolesti diska. U vezi s tim ne smi jemo
zaboraviti da velik ili visei t rbuh u debeli h
ljudi ne opt ereuj e samo kraljenicu, ve
izaziva i poveanu iskrivljenost kraljenice
prema naprijed, a time i promjene njezine
statike.
Uglavnom moemo rei da svako ote-
enje koje je posredno ili neposredno ve-
zano za statiku i dinami ku kraljenice (npr.
bolesti kuka, nogu i zdjelice) nepovoljno
utjee na diskove i izaziva njihovo ote-
enje.
Uzroci bolesti hrskavice kostura mogu
biti i uzrok bolesti kraljenice. Ovdje, prije
svega, mislimo na reumatizam. Na kralje-
nicu utjeu i druge specifine (t uberkuloza)
i nespecifine infekcije. One uzrokuju bre
raspadanje diska.
Uzroci zbog kojih se ispolje bolestidjska
Oteenja diska mogu godinama ostat i
subjektivno neprimjetna (latentna), dok
jednog dana, npr. zbog hernije diska, izne-
nada ne nast anu velike t egobe, t ako da
bolest postane oita. Iskustva takoer po-
kazuju da pojavu klinikih znakova moe
izazvati oteenje vie diskova ili samo
jednoga diska, premda se rendgenoloki
vide ot eenja brojnih segmenat a.
Obina rendgenska slika kraljenice ne
iskljuuje injenicu da j e posrijedi bolest
diska, jer se na obinoj rendgenskoj slici ne
vidi hernija diska. Naime, disk i organi t o ih
disk oteti nisu vidljivi na obinoj rendgen-
skoj slici. Rendgenoloki vidljive promjene,
tj. izrasline i kotana zadebljanja to se
pokau na pokrovnoj ploi diska i na rubo-
vi ma t rupova kraljeaka, tek su kasne re-
akcije kosti na oteenja diska i u ranim
stadijima obino ih nema.
Deformacije vidljive na rendgenskoj slici
intervert ebralnog prostora zapravo su sa-
mo konani stadij bolesti, i mnoge od tih
promjena mogu biti potpuno bez znakova.
Zapaamo ih u mnogih ljudi koji nikad nisu
imali tegoba.
Dakle, rendgenski vidljive promjene -
izrasline i drugo - ne moraju uvijek izazivati
37
www.profidizajn.com
bolove, kao to ni normalna rendgenska
slika nije dokaz da oboljeli disk ne izaziva
tegobe.
Mogli bismo rei da postoji nijemo boles-
no stanje koje je bez znakova, ali dovoljan
je neznatan neposredni povod, npr. neka
uobiajena kretnja ili svakidanji posao, da
se izazovu znakovi bolesti. Razliiti su ra-
zlozi to ih bolesnici navode: ustajanje,
okretanje u postelji, podizanje lakeg tere-
ta, sagibanje, a najee j e to neki bezna-
ajan razlog. St oga j e razumljivo to se
bolovi pojavljuju pri dizanju tereta. Laik
smatra da je bolove uzrokovalo t o dizanje.
Nema osnove za zahtjev da se bolovi u
kriima i ishijas priznaju kao ozljeda na
radu. Naime, podizanje tekog tereta nije
uzrok bolesti jer ovjek moe podii onoliko
koliko mu to doput a snaga miia. Musku-
latura i kotani sustav tako su prilagoeni
jedno drugome da zajedniko djelovanj e
ne kodi ni jednome ni drugome. Meutim,
ako negdje postoji oteeno mjesto, to mo-
e biti fizioloki uzrok bolesnog stanja. Ta-
ko pri oteenjima diska fizioloki pokret
miia moe uzrokovati herniju diska.
U slabinskoj se kraljenici disk najee
pomakne unatrag prema hrptenom kanalu,
iako su mogui pomaci i u drugim smjerovi-
ma. Lindblom je pronaao 87% pomaka
diska unatrag, 6% udesno ili ulijevo i 7 %
prema naprijed. Hernija diska najee se
pojavljuje u segmentu izmeu etvrtoga i
petoga slabinskoga te izmeu petoga sla-
binskoga i prvoga krstanog kraljeka,
osam puta rjee izmeu treega i etvrt oga
slabinskog kraljeka, a samo iznimno u
ostalim di skovima kraljenice.
Imamo li na umu anatomsko-funkcional-
nu grau, nee nam biti nimalo udno to
upravo dizanje tereta u prignutom poloaj u
moe uzrokovati herniju diska. Naime,
upravo tada na intervertebralni prost or dje-
luju osobito snane, dodue fizioloke, sta-
tike i dinamike sile.
Anket iranih 776 bolesnika koji su bili
operirani zbog hernije diska naveli su kao
povod za nastanak bolova ovo:
- fiziki napor 8
- dizanje tereta 64
- niska temperat ura 8
- ozljeda 27
- bez pravog razloga 669
Iz toga proistjee da su ozljede kao po-
vod za nast anak tegoba malobrojne.
Prof. Debevec pouzdano navodi da je od
500 bolesnika samo u njih 13, ili 2, 6%,
ozljeda uzrok pojave hernije diska, a
Brown navodi 5, 8%.
Vegetat ivna reakcija i psihika stanja lju-
di mogu izazvati t egobe pri latentnom ote-
enju diska. Osjetljivi ili razdraljivi ljudi
ine 65- 90% bolesnika s bolestima diska
vrat ne kraljenice, a prevladavaju ene. Ta
injenica da bolest vratne kraljenice naj-
ee nastaje od petoga do estoga deset -
ljea, dakle u fazi hormonalni h promjena,
dokaz su da odreenu ulogu imaju i hormo-
nalni faktori.
Svatko zna da veselje i alost ili bol
stimuliraju, npr., akciju srca, a da srdba,
38
s t r a h i napetost utjeu na f unkcioniranje
probavnog sustava. Meutim, ni na jed-
nom organu psihiki utjecaj nije tako izrazit
kao upravo na kraljenici. Zbog neuspjeha
neki ljudi bjee u bolest, a najlake je pob-
jei u bolest kraljenice. Dokazano j e da
optereenja diska ee imaju psihiki la-
bilni ljudi nego stabilni.
Da li ozljeda izaziva oteenje diska
Najvee se t egobe zbog ot eenj a diska
pojavljuju u radnom vijeku, esto na poslu,
prilikom obavljanj a svakodnevnih zadat a-
ka na radnome mjestu. Ta se bolest ne
moe smatrati ozljedom na poslu, premda
su t egobe nastale pri radu lopatom i piju-
kom, podizanju svakodnevnih tereta i sli-
no. Mnogi bolesnici smatraju da razloge
svake bolesti ili oteenja organi zma t reba
traiti u vanjskim uzrocima, ali mnogo j e
bolesti koje se temelje iskljuivo na unu-
tranji m faktorima i, naposljetku, normal-
nom starenju. Kao uzrok lumboishijalgije
bolesnici esto navode ozljedu, jer prije te
ozljede nisu imali nikakvih t egoba. To j e,
dakako, mogue, osobit o kad j e rije o
bolesnom disku. Za usporedbu moemo
spomenut i automobilsku gumu, iji plat
predstavlja prsten diska, a zranica jezgru
diska. Guma moe izdrati 30- 40 tisua
kilometara a da nema tegoba. Ipak, ona
se neopazice troi, dok se jednog dana
A Zavrna (terminalna) hrskavina
ploa najosjetljivija je na pritisak
B Trup kraljeka po osjetljivosti je na
drugome mjestu
C Pritisak djeluje tako da najprije
naprsne hrskavina ploa i trup
kraljeka, a posljednji naprsne zdravi
disk
39
www.profidizajn.com
zranica iznenada ne ispupi kroz razdera-
ni plat i pukne. Jednako tako disk moe
bez tekoa voziti desetljeima, dok se
jednog dana prsten ne razdere, a unutra-
njost ne izbije van, te zaas nast anu nes-
nosne tegobe. Sve se to moe dogoditi i
nakon manje ozljede.
Ot eenja diska nastaj u zbog istroeno-
sti, odnosno degeneracije. Napuknue
stranjeg dijela diska zbog ozljede vrlo je
rijetko ako disk nije oteen. Klinika isku-
stva i eksperimentalna istraivanja poka-
zuju da pri velikoj sili koja djeluje na kralje-
nicu prije nastaje prijelom trupa kraljeka ili
koja druga ozljeda kosti nego napuknue
zdravoga, elastinog diska. Dodue, pri
prijelomu kraljeka moe nastati i ot ee-
nje diska, ali t ada ne dolazi do ispada
jezgre st raga i do pritiska na ivac kao pri
ishijasu, ve se j ezgra utiskuje u unutra-
njost slomljenog trupa kraljeka, djelomi-
no i u bilo koju stranu, tako da nema pritiska
na korijen ivca.
Izolirano oteenje diska, bez oteenj a
kosti, dosad je zapaeno iskljuivo u gor-
njem slabinskom dijelu i u donjem dijelu
grudne kraljenice. Karakteristino j e da
nakon ozljede rendgenoloki nisu odmah
vidljive nikakve promjene na disku. Nakon
priblino etiri t jedna na rubovima diska
mogu se zapaziti njena okotanja, a posli-
je se iz toga razviju kotane izrasline, to je
dokaz oteenj a diska.
Razni autori navode ozljedu kao uzrok
hernije diska vrlo razliito - od 2 % do
80%. Tako velike razlike nast aju zbog ra-
zliitog shvaanj a pojma ozljede. Ozljedu
moemo tumaiti bilo kao posljedicu izne-
nadnog djelovanj a snane vanjske sile, to
je pravilno, a moemo i kao nenormalan
odgovor tijela na inae neznatan vanjski
utjecaj (npr. nekoordiniran pokret prilikom
saginjanja ili nespretnog koraka). Svakod-
nevni teak rad neki smat raju kroninim
ozljeivanjem. Iz Brovvnovih zapisa dobro
se vidi koliko je t eko objektivno procijeniti
pitanje ozljede. U operiranih bolesnika u
povijesti j e bolesti vrlo esto kao uzrok
tegoba otkrivao beznaajnu ozljedu, ali
je naiao i na vrlo mnogo ljudi kojima je
ozljeda dodue uzrokoval a bolove u krii-
ma, ali se oni potom vie nikada nisu pono-
vili.
Pitanje da li ozljeda moe biti uzrok her-
nije diska vrlo je vano i s gledita socijal-
nog osiguranja, jer bolesniku nije svejedno
hoe li mu oteenje biti priznato kao po-
sljedica nezgode na radu ili nee. Za doka-
zivanje uzrone veze izmeu ozljede i
oteenja diska zahtijeva se:
a) dokaz o uistinu tekoj primarnoj ozljedi,
b) vremenska i mjesna podudarnost izme-
u ozljede i nast anka t egoba zbog
diska.
Budui da j e u svakog ovj eka starijega
od 25 godina mogue vee ili manje ote-
enje diska, pitanje je nije li ozljeda moda
samo pridonijela dodat nom oteenju. Pri
tom su najee posrijedi samo prolazne
poveane tegobe. Zbog ot eenja drugih
organa prilikom ozljeivanja (npr. gubit ka
noge, pogrenog optereenja nogu, krae
noge) mogu nastati sekundarna ot eenja
diska, jer se narui statika kraljenice. Ov-
dje vanu ulogu ima iskrivljenje kraljenice,
a time i njeno nepravilno i neravnomjerno
opt ereenje. Prilikom jednokratne ozljede
kraljenice, meut im, najee nedostaju
objektivni kriteriji za tegobe u vezi s di-
skom. Najea su prolazna pogoranja
tegoba koje su post ojale i prije. Vea je
vjerojatnost da su tegobe nastale zbog oz-
ljede ako se one pojave odmah nakon oz-
ljede, i t o sa znakovima ishijasa, koje bo-
lesnik nikada prije nije imao.
Bolesnici ee navode ozljede u ratu,
zarobljenitvu, rad u rudniku, a rjee jedno-
krat nu ozljedu.
40
Ruski autor Osna tvrdi da se pomou
posebnog naina pretrage, diskografije,
moe ustanoviti priroda oteenj a diska
prilikom ozljede kraljenice, te vidjeti ote-
eni disk i onda kada druge metode ne
upuuju ni na kakve promjene. To je vano
kako za lijeenje, t ako i za potkrepu mno-
gih zahtjeva to ih bolesnici est o dostav-
ljaju osiguravajuim zavodima, krivcima za
nesree itd.
41
www.profidizajn.com
Hernija diska
Izbijanje jezgre diska kroz raskinuti pr-
sten diska znai da j e degeneracij a diska
dosegl a vrhunac. Od tog su t renutka nada-
lje mogue stalne tegobe. Prsten moe
popustiti na bilo kojemu mjestu. Meutim,
zbog st atiko-dinamikih i strukt urnih po-
sebnost i u sl abinskom dijelu kraljenice
hernija se naj ee pojavljuje na stranjem
dijelu diska. Dakle, izboenje jezgre diska
straga najei j e oblik hernije i na t ome j e
dijelu kraljenice stranja bona hernija vr-
lo znaajna jer onuda prolaze korijeni iva-
ca. Na kraljenici se straga nalazi stranja
uzduna sveza koja je prilino jaka i ne
doput a ispade, pa je ondje hernija rijetka.
Najee hernija nast aje straga desno ili
lijevo (dorzo-lateralno), jer je ondje najne-
otpornije mjest o (locus minoris resisten-
Degeneracija diska L5-S1 Degenerativne promjene jezgre i prstena
L5-S1
182
Prsten moe popustiti na bilo kojemu mjestu
tiae). Na tome mjest u disk nije ojaan sve-
zama. Osim t oga, istraivanja pokazuju da
u t om podruju u prstenu diska ostaju rupi-
ce od zakrljalih krvnih ila. Na tome je
mjest u onemogueno ili ot eano i odmica-
nje korijena ivca. Zato se upravo ondje
est o pojavljuju znakovi pritiska na korijen
ivca. Pri tom mogu biti pogoeni jedan do
dva korijena ivca jer ih pritie pulpozno
tkivo jezgre ispalo kroz stranju stijenku ili
ih tako izboeno tkivo rastee i vue. Na-
stane li hernija u predjel u intervertebralnog
otvora, ona moe biti vrlo mal a a ipak poka-
zivati znakove pritiska. Tamo je, naime,
prostor uzak, a znakovi nast aju samo zbog
pritiska na jedan odreeni korijen ivca.
Prsten moe napuknuti do vanjskih sloje-
va, s tim to vanjski slojevi ostanu itavi, te
se tkivo izboi van, ali ne ispadne izvan
granice diska. U t om se sluaj u hernija
moe vratiti na svoje prijanje mjesto, da-
kle reponirati. To nazivamo prot ruzijom
hernije diska. Ako se ona reponira, presta-
ju i znakovi kompresije. Ako se prst en i
rastegne, hernija se ipak moe povui ako
istisnuto tkivo jo ima vezu s diskom. Me-
utim, ako te veze nema i ako se tkivo
odvoji od diska, ono se vie ne moe vratiti
u prijanji poloaj, pa nastane tzv. sekve-
star diska. Pukne li prsten diska, kaemo
da je nastao prolaps. Razlikujemo pokretni
i nepokretni (fiksirani) prolaps. Pokretni
prolaps (iskliznue) moe, na primjer na-
kon lijeenja fizikalnim met odama (eksten-
zija, leanje) ili manipulacije na kraljenici,
skliznuti u svoje staro leite. Tako i t egobe
poputaju. Meutim, ako je prolaps fiksi-
ran, to je nemogue jer vie nema veze s
diskom pa on u novom leit u uskoro sra-
ste s okolinom, i to stvarajui oiljak.
43
www.profidizajn.com
hrpteni
kanal
Velika hernija ne stvara tegobe ako ima dovoljno prostora, a jednako velika hernija
moe izazvati velike tegobe ako korijen ivca lei u bonoj udubini (recessus
lateralis)
priklijeteni
korijen
ivca
Pritisak na korijen ivca uzrokuje ishijas
ovojnica
lene
modine
hernija
diska
korijen
ivca
Unato tome, i u t akvim j e primjerima
mogue spont ano izljeenje, i to na tri na-
ina:
1. Ispalo tkivo svoji m pritiskom troi (raz-
grauje) susjedne kotane tvorevine,
nastaj u udubine na razgraenim dijelo-
Spontano izljeenje ishijasa:
zbog pritiska hernije diska
udubi se trup kraljeka i hernija
se povue u tako nastalu
udubinu
vima kosti u koje se to tkivo moe uvui,
tvorei tako sekvestar (odvojeni ili odu-
mrli dio diska). Pritisak tako prestaje, pa
se i bolovi smanj e ili ak prestanu.
2. Sekvest ar se moe pomaknut i u tzv.
nijemo podruje, gdje nema pritiska na
ivac.
182
3. Sekvestar se moe rastvoriti, tj. resorbi-
rati, to se, ini se, najee dogaa.
Ti m raznovrsnim mogunost ima obja-
njava se i razliitost klinike slike. Tako
moemo shvatiti i objasniti i to to tegobe,
vie ili manje, odj ednom nastanu, a isto
tako i nestanu. Razdoblje bez bolova moe
trajati dugo, ali se, isto tako, bolovi razliite
jaine mogu ponovno javljati u razliitim
vremenskim razdobljima. Meut im, sekve-
strirani ispad moe mjeseci ma i godinama
stvarat i tegobe ako ga ne odst ranimo od-
govarajui m sredstvi ma.
Prava ispadanja tkiva sa strane i sprije-
da ne samo to su rjea nego izazivaju i
manje tegoba nego ispadanje tkiva una-
trag, jer ondje nema mogunost i oteenja
korijena ivca. Govorimo tada o nijemim
ispadanji ma (nijemim hernijama) jer ne iza-
zivaj u bolove u ivcu (neuralgiju) ni druge
podraaje. Ost aju subjekt ivno neprimjetni,
a obino ne pogaaju ni tkiva na drugim
organima. Tegobe se mogu oekivati sa-
mo ako zbog ispadanja nastane suenj e
diska, a time i sekundarne promjene na
tki vima izmeu kraljeaka.
Ispadanje tkiva di ska kroz pokrovnu plo-
u u trup kraljeka poseban je oblik hernije
diska. Kot ano tkivo, koje je mekano, po-
daje se pritisku, a na rendgenskoj su slici
vidljivi vorii, to ih nazi vamo Schmorlo-
vim voriima jer ih je on prvi opisao. Ti se
vorii prilino esto vide u t oku razvoj a
kraljenice. esto se pojavljuju ve u dje-
joj dobi, i to ee u grudnoj kraljenici
nego u sl abinskoj, a naj ee ist ovremeno
na vie kraljeaka. Ispadanje tkiva u trup
kraljeka est o se vidi na onim mjest ima
kraljenice gdje razvoj jo nije zavren. To
utjee na rast trupa kraljeka, pa se stvara
poseban oblik okruglih lea, to nazivamo
Scheuermannovom boleu.
Pri osteoporozi (smanjenoj gustoi ko-
t anog tkiva) u nastale upljike u trupovi-
ma kraljeaka moe se t akoer utisnuti
tkivo jezgre. Pri tom obino nema vora-
stih tvorevi na, nego se udubi pokrovna
ploa, t o je uzrok tzv. ribljih kralje-
aka. Takve hernije utisnute u trupove
kraljeaka mogu biti posve nijeme i zapa-
amo ih samo sluajno, prilikom rendgen-
skog pregleda, jer nemaju veze sa iva-
nim sust avom.
Posljedice oteenja diska
Junghans je uveo pojam gibljivi ili mobil-
ni segment (segment um mobilitat is) koji
obuhvaa po dva susjedna kraljeka s pri-
padni m hrskavinim ploi cama na trupovi-
ma, di skom izmeu t rupa t e zglobovima,
svezama i miiima. Komplicirani pokreti u
gibljivom segmentu mogui su samo ako
su svi spomenuti elementi zdravi i ako dje-
luju usugl aeno. Oteenje ili bolest jed-
nog elementa utjee na funkciju cjel okup-
nog segmenta. Zbog te meusobne ovis-
nosti bolest ili ot eenj e jednog dijel a giblji-
vog segment a post epeno izaziva i patolo-
ke promjene na drugi m dijelovima seg-
ment a. Postoje li smet nje u normalnom
funkcioniranju diska zbog istroenost i, od-
nosno degeneracij e, to se odraava na
cijelom podruju i zmeu kraljeaka. Ve
bioloki gubitak vode u disku uzrokuj e
smanjenj e veliine diska i njegovo sniava-
45
www.profidizajn.com
Mobilni segment
trup kraijeka
tmasti nastavak
intervertebralni otvor
puipozna jezgra
fibrozni prsten
uta sveza
trup kraijeka
stranja uzduna sveza
prednja uzduna sveza
nje. To se pogorava s napredovanjem
degeneracije i, prije svega, hernijom diska.
Meukral jeni prost or postupno postaj e
sve ui i rendgenoloki se vidi kao uska
pukotinica. Smanj uje se vrstoa spoja ko-
ja post oji pri zdravom di sku pa nastaje
labavost i nenormalna gibljivost segment a.
To postupno izaziva oteenja i na drugim
mjestima meukraljenih spojeva, prije
svega na pokrovnoj ploi i rubnoj gredici
trupa kraijeka t e na zgl obovima kraljeni-
ce. Takva se oteenja rendgenoloki vide
u 60% ena i 80% mukaraca u pedeset oj
godini ivota.
Objasni t emo neke pojmove iz medicin-
ske terminologije u vezi s posljedicama
ot eenja diska.
Osteohondroza
(Osteochondrosis intervertebralis)
Osteohondrozom nazivamo istroenost
diska i ostalih hrskavinih pokrovnih ploa
te zavrnih kot anih ploica t rupova kralje-
aka, dakl e degenerat ivne promj ene kosti i
hrskavice te reakt ivne promjene koje ih
prate. Hrskavica di skova, za koj u se pri-
vruju niti diskovog prst ena, sudjeluj e u
Degenerirani disk L4-L5, izravnano
slabinsko ulegnue
102
degeneraciji diska zbog uske bioloke i
mehanike povezanosti obaj u tkiva. Pro-
padne li disk, zavrne ploice na trupu
kraijeka preuzi maju njihovu zadau: ubla-
ivanje pritiska, pa uskoro oteenja na-
staju i nanj i maj er i mt a funkcija ne odgova-
ra i nisu za nju graene. Jednako kao na
oteenom kuglinom leaju, na kojem se
ploa koja ga dodiruj e takoer s vremenom
izlie, tako se i hrskavica na t rupovima
kraljeaka troi, postaje sve t anja i krhkija.
Kotana ploa reagira na to poveavanjem
tvrdoe kosti (sklerotizacijom). To znai da
se na kotane ploe taloi vie kalcija, i
Degenerirani disk L4-L5, jae
degenerirani L5-S1
kraljeak tako u odreenoj mjeri oj aa i
ovrsne jer je zbog oteenj a elastine
hrskavice izloen viekrat nim stat ikim i
di nami kim optereenji ma.
Ovdje se, dakle, ponovno vidi sposob-
nost naeg tijela za samoouvanj e, t o
znai da tijelo uva potrebnu stabilnost
kraljeaka i cijele kraljenice.
Ost eohondrozu kraljenice usporeuje-
mo s oteenjem zgloba koljena prilikom
ozljede meniska. Menisk je, naime, prste-
nasta hrskavi na tvorevina u koljenu koja
je podvrgnuta veim ili manjim degenera-
tivnim promjenama. Prilikom pucanja ili
Kotane izrasline meusobno povezuju
trupove kraljeaka
47
www.profidizajn.com
operativnog uklanjanja meniska zglobna
e hrskavica biti jae i djelomino nepravil -
no optereena, a to je uzrok ubrzanog
ot eivanj a zglobnih povrina. I tu kot ani
dijelovi zgloba reagiraju poveanim taloe-
njem kalcija i tvorbom nove kosti. Na zglob-
nim povrinama nastaju neravnine, st vara-
j u se izrasline i izboine koje ometaju kliza-
nje, a time i gibljivost koljenog zgloba. To
nazivamo deformirajuom artrozom (ar-
throsis deformans), koja se moe pojaviti i
na svim drugim zglobovima.
Osteohondroza se pojavljuje, u skladu s
degeneracijom diska, najprije u donjoj sla-
binskoj kraljenici, a zatim u vratnoj. Sma-
njuje se elastinost i gibljivost kraljenice.
Dok su pogoeni samo j edan ili dva seg-
menta kraljeaka, to se funkcionalno ne
opaa, prije svega zato to se to dogaa i
sa starenjem, kad su i drugi organi (srce,
krvne ile) manje sposobni za t jelesne na-
pore.
Spondiloza
(Spondylosis deformans)
Spondiloza je daljnja promjena na trupo-
vima kraljeaka, a izaziva je starenje diska.
To su reaktivne kotane tvorevine koje se
vide samo na rubovima trupa. Pokazuju se
kao kotane izrasline ili trnovi, to u kona-
nom obliku mogu meusobno povezati dva
susjedna kraljeka. Najee ih vidimo na
prednjim i bonim dijelovima trupova kra-
ljeaka.
Njihov nastanak objanjavamo tako da
se prilikom pomaknua diska snana pred-
nja sveza odvoji. Spondilotine promjene
unatrag rjee su i manje jer je stranja
sveza manje vrsto vezana za disk. Budui
da je prednja sveza privrena ne samo
na disk, ve vrsto i na pokosnicu, a time i
na kost t rupa kraljeka, istovremeno se
odigne i pokosnica. U tako nastale prostore
uvlai se tkivo diska. Zbog tih promjena
Vea kotana izraslina na L5 sprijeda
kotano j e tkivo podlono podraajima i
reagira t vorbom nove kosti, slino kao to
se stvara svjea kost (kalus) nakon prijelo-
ma. O veliini t kiva koje je izbilo ovisi koliko
e se snane izrasline stvarati. Pretpostav-
ljamo da su u vezi i sa daljim mehanikim
optereenjima i da ovise o unut ranjim pri-
tiscima u disku. Ako nema pritiska, zbog
gubitka elastinosti ili zbog hernije, vie se
istie slika osteohondroze, a manje spon-
dilotinih promjena. Razumije se samo po
sebi da se oba oblika pojavljuju istovreme-
no, ili da slijede jedan iza drugoga, te da se
jedna i druga slika bolesti meusobno
isprepleu.
102
Spondilartroza (bona snimka)
Stranja hernija diska nastaje zbog ra-
skinua diskovog prstena straga, a spondi-
loza je anatomski izraz za raskinue sprije-
da. Na donjem dijelu slabinske kraljenice,
gdj e je prst en diska vrlo debeo i straga
nizak, spondiloza je mnogo rjea, a pro-
laps je mnogo ei . Na prijelazu slabinske
kraljenice u grudnu kraljenicu, a i na
ostalom dijelu grudne kraljenice, prednji
je dio prst ena tanji od stranjega, i zato se
ondje bre i jae stvaraj u spondilotine
izrasline. St ranje hernije grudne kralje-
nice su vrlo rijetke ili ih gotovo nema.
Spondilotine izrasline i trnovi stvaraju
se, prije svega, pri statikim promjenama
Spondilartroza (snimka a-p, tj. sprijeda
prema natrag)
nepravilno zakrivljene kraljenice, jer je pr-
sten upravo na krivini kronino nepravilno
optereen. Na ulegnutoj strani krivine, gdje
je razderotina prst ena najvea, vide se i
najvee rubne izrasline. Ve se u mladosti
mogu zapazit i smetnje u okotavanj u rub-
ne gredice, t o u mladosti moe uzrokovati
deformantne spondiloze, a zbog degeneri -
ranog diska pojavljuju se u kasnijoj dobi.
Spondiloza je, zapravo, samoizljeenje
patolokih pojava. Klimavu ogradu zatiu-
jemo sponama i kukama da se ne bi srui-
la. I ovjekova se kraljenica prilikom bilo
kakve statike slabosti ili ozljedom narue-
ne stabilnosti sama ojaa kukama i spo-
49
www.profidizajn.com
nama. U t akvim j e sluajevima rendgen-
ska slika vrlo uvjerljiva, vidimo da izrasline i
kuke ne znae samo oteenja, ve da su i
korisne.
Rendgenski vidljive izrasline same po
sebi nisu nikakvo patoloko stanje. One su
samo dokaz prijanjega oteenja. Ako su
te promjene izrazitije, mogui su, dakako,
odreeni nadraaji, ali oni nisu nikad takvi
kao u podruj u ivaca stranje meukra-
Ijene sveze.
Spondilartroza
(Spondylarthrosis)
Svako oteenje koje izaziva osteohon-
drozu ili spondilozu prije ili poslije izazove i
poveano optereenje zglobova kraljeni-
ce. Takoer, pri gubitku stabilnosti i pove-
anoj patolokoj gibljivost i u meukralje-
nom prostoru zglobovi moraju preuzet i do-
datno optereenj e, prije svega pasivno, a
aktivno ga preuzimaju miii. Postepeno
troenje zglobova prirodna j e posljedica
toga jer zglobovi nisu bili pripremljeni za
dodatna optereenja. Izraz spondilartroza
ne znai, dakle, nita drugo doli istroenost
zglobova kraljenice. Spondilartroza se kli-
niki ne moe odvojiti od opih znakova
degeneracije diska i nema samost alne kli-
nike slike. Artrotine kotane formacije
takoer mogu pritiskati na korijene ivaca,
slino kao hernija diska, i u odreenom
poloaju zgloba dolaze vie ili manje do
izraaja.
Heksenus
Kad se nakon Mixterova i Barrova otkri-
a, prije drugog svjet skog rata i posebice
nakon njega, panja posveival a ponajpri-
je disku, iznenadne pojave boli u kriima,
heksenus kria (lumbago) i heksen-
us vrat a (akutni tortikolis) takoer su se
pripisivali iskljuivo herniji diska. Brz na-
stanak i ponovni prestanak tegoba obja-
njavao se kao mobilni prolaps koji je izaao
izvan povrina diska, ali se ponovno vratio.
esto je to mogue. Meutim, esto sli-
ku bolest i nije mogue objasniti tim meha-
nizmom, pogot ovo ne t amo gdj e prilikom
operacije zapaamo da j e ispali sekvestar
diska usko povezan s okolinom i da vraa-
nje u prijanji poloaj nije mogue. Tome
jo moemo dodati da se heksenus
javlja osobito u mladih ljudi, dakle onda kad
ne treba oekivati herniju diska.
Iznenadna ukoenost dijela kraljenice i
mogunost da se odgovaraj ui m metoda-
ma odmah uspostavi gibljivost te da se
uklone bolovi podsjeaju na onemogueno
gibanje koljena zbog uganua meniska.
Detaljnija su istraivanja pokazala da i u
lenim zglobovima postoje menisci te da
se i na njima mogu zapaziti degenerativne
promjene. Zakljuujemo da i u tim zglobo-
vi ma postoje slobodna tijela kao i u drugim
velikim zglobovima, kao i petlje koje nasta-
nu od zglobne ovojnice. Te se petlje u
zglobu mogu ukoiti i ne doput aju pokre-
te. Tako se objanjavaju akutni tortikolis i
akutni lumbago. Primjereni m lijeenjem,
prije svega manipulacijom (o emu emo
jo govoriti), ili nakon leanja, st anje se
ubrzo popravi.
Meutim, blokirani zglob moe uzroko-
vat i i pritisak na korijen ivca, osobito ako je
reaktivno suen intervertebralni otvor, jer
50
takva blokada jo vie suzi intervertebralni
prostor i izaziva nadraaj korijena ivaca.
Veinom heksenus vrata nastaje pri
veem ili manjem pokretu. Bolesnici navo-
de ove povode: okretanje u postelji, pokret
glave pri eljanju, gledanje unatrag pri
vonji aut omobilom unatrag, skok na glavu
u vodu, brz pokret glavom zbog iznenad-
nog dogaaja, pokret glave pri obavljanju
nekog posla, pokret glave u stranu u spor-
tu, npr. boksu, itd. Primjera ima mnogo. U
slabinskoj kraljenici nastaje slina slika
heksenusa ili lumbaga, esto pri sagi-
banj u i podizanju tereta u sagnutom polo-
aju, osobito ako se kraljenica istovreme-
no zakrene. Osim toga, prisilno dranje
kraljenice pri odreenom poslu u nefizi-
ol okom poloaju, koje traje dulje vreme-
na, primjerice pri vonji automobil om i sli-
no, izaziva jednostranu bolnu napetost, od-
nosno gr muskulature, a posljedica je to-
ga blokiranje kraljenice.
Blokada kraljeaka moe nastati samo-
stalno, bez veze s oteenjem diska, to j e
poznato osobit o u djece i omladine. Naj-
ee, ipak, ve postoje degenerativne
promjene diska i nestabilnost te oteenj e
ostalih dijelova intervertebralnog spoja.
Prilikom takvi h smetnji u zglobovi ma kra-
ljenice postoji nepravilno optereenje di-
ska, t ako da zbog latentnog pritiska na
korijen ivca moe nastati oevidna slika.
Patoloka pominost kraljeaka
Svaki pokret kraljenice izvodimo s
odreenim pomakom u podruj u zglobova
i elastini h sveza izmeu kraljeaka, a sve
to skupa omoguuje gibljivost kraljenice.
Pri zdravoj su kraljenici ti pomaci ograni-
eni, tako da ne prekorauju fizioloke gra-
nice. Nakon zavrenog pokreta zdrave ela-
stine sveze meu kraljecima (disk, mu-
skulatura, sveze) ponovo dovode kraljeak
u normalan poloaj mirovanja. Ako su sve-
ze diskova zbog degeneracije, hernije ili
osteohondroze nestabilne, mogui su vei
ili manji nefizioloki pomaci susjednih kra-
ljeaka. Dakako, to nema nikakve veze s
iaenjem kraljeaka ili slinim, kako se
est o nepravilno oznaava ta pojava.
Smjer klizanja ravna se prema kutu nagi-
ba trupa kraljeka u odnosu na horizontalu.
Ako j e taj smjer nagnut prema natrag, ela-
Vrlo degeneriran prostor L4-L5, a manje
L5-S1
51
www.profidizajn.com
stine sveze izmeu kraljeaka i muskula-
tura vuku gornji kraljeak unatrag, i obrat -
no, pri emu moe nastati, ovisno o smet-
nji, i odreena gibljivost u stranu. Pri toj
nefiziolokoj gibljivosti kraljeka suzi se in-
tervertebralni otvor, a posljedica j e toga
ot eenje korijena ivca zbog nadraaja i
pritiska. Ot eenje zbog pritiska moe na-
stati neposredno, a i daljnji mehani zmi su-
avanja, npr. hernija diska, blokada kralje-
aka, spondilot ine ili art rotine promjene,
mogu posredno izazvati pritisak na korijen
ivca.
Svako ot eenje diska nije, meutim,
popraeno nestabilnou i patolokom gib-
Ijivou. Degenerativne promjene istodob-
no prate i reparatorne. Iz pokosnice i du-
gakih sveza u disk ulaze krvne ile, osobi-
to po njegovim rubovima, gdje se stvara
oiljak koji na kraju povee t rupove kralje-
aka i tako osigura prilino dobru vrstou.
I spondilot ine izrasline djeluju u t om smi-
slu, kao kotana podupora.
Zbog tih reparatorni h procesa nakon vi-
egodinjeg pobolijevanja tegobe prestaju
same od sebe.
102 52
Klinike slike bolesti diska
Kao to smo ve vie puta rekli, oteeni
disk pomalo odraava starenje a znaci bo-
lesti najee nisu vidljivi, dakle nema te-
goba. Samo povremeno oboljeli disk poka-
zuje znakove bolesti, na to djeluju vanjski i
unutranji faktori. Vidjeli smo da oni mogu
biti brojni i vrlo razliiti. Razliite su patolo-
ke osnove promjena na kraljenici, pa
mogu nastati i raznovrsne klinike slike.
Osnovne su t egobe bolovi, to nastaju
kao posljedica pritiska na korijen ivca.
Rasprostranjenost i sijevanje boli ovisi
osobito o mjestu oteenja. Bol se pojavlju-
je u podruj u koje inervira korijen ivca: u
glavi, trupu, rukama, nogama. Od snage
pritiska ovisi hoe li biti zahvaen cijeli
korijen ivca ili samo njegov dio.
Ako mehaniki pritisci, zbog snanog i
dugot rajnog djelovanja, izazovu organska
ot eenja ivanog tkiva, pojavljuju se
smetnje osjet a, sa smanjenim osjetom, ili s
osj eajem bockanja, iglica, umrtvljenosti.
Zbog pritiska na motorne ivce nastaju mo-
toriki ispadi, koji su rjei, a oituju se kao
djelomina uzetost (slabost miia), vrlo
rijetko kao potpuna uzetost u podruj u to
ga zahvaa pogoeni korijen ivca.
Za gotovo sve oblike oteenog i bolnog
diska, osim nadraaja korijena ivca i ispa-
da njegove funkcije, karakteristina je bol
pri gibanju i ograniena gibljivost pogoe-
nog segmenta kraljenice. Gibljivost moe
biti ograniena direktno, zbog blokade kra-
ljeaka, a najee nastaje kao posljedica
bolova uzdu ivca. Ograni ena pokretlji-
vost ponekad se iskazuje kao prisilno dra-
nje, a najee kao oprezno ili paljivo
dranje. Prije ili poslije dolazi do spastino-
sti (gra) muskulature, ukoenosti, a time i
do bolnog, nepravilnog dranja koje tako-
er jo vie oteuje ve oteeni disk.
Tegobe mogu nastati odjednom (akut-
no) ili postupno (kronino). U prvom su
sluaju uzrok pojave ili hernija diska, ili
nadraaj korijena ivca zbog blokade kra-
ljeaka, ili druge smet nje u vezi s kraljeci-
ma. Akutne su tegobe esto vrlo izrazite i
teke. Kronine t egobe got ovo uvijek uzro-
kuju prostorno suenje intervertebralnog
otvora (zbog spondiloze, spondilartroze,
osteohondroze ili artrotinih promjena).
esto se razvijaju neprimjetno, dugo osta-
ju prikrivene, dok ih neki uzrok ne obiljei
kao bolest. Bolesno j e stanje obino izra-
eno manje snano nego u akut nom obli-
ku, ali je tvrdokornije za lijeenje.
Prilikom pregleda ne smije izostati rend-
genski pregled, premda ima bolesti diska
pri kojima se na obinoj rendgenskoj slici
ne vidi nita. Na primjer, novonast ala her-
nija diska ne pokazuje ni najmanji rendge-
noloki znak jer se hernija sama, kao ne-
kontrast na masa, rendgenoloki ne vidi, a
sekundarne promj ene na kostima jo se
nisu pojavile. Promjene na kosturu uvijek
nastaju kao posljedica degeneracije diska.
S druge strane na rendgenskoj slici mo-
e se vidjeti velika istroenost na kotanim
dijelovima kraljenice a da bolesnik nema
nikakvih tegoba.
www.profidizajn.com
Rendgensku sliku, dakle, ocj enjuj emo
samo zajedno s klinikom slikom. Zaklju-
ak nikako ne smijemo donosit i samo pre-
ma rendgenskoj slici, kako to esto biva, pa
bolesnici budu zbunjeni i zabrinuti, zato to
imaju izrasline. ak ako se na rendgen-
skoj slici i vide promjene zbog pomaka
kraljeaka, to nuno ne znai da post oje i
tegobe.
Rendgensku sliku treba, meutim, nai-
niti i zato da bi se iskljuile eventualne
druge bolesti. Postoji, naime, vie bolesti
kraljenice, na primjer upale, ozljede, tu-
mori itd., koje se, barem u poet ku, pojav-
ljuju sa slinim znakovima kao bolesti di-
ska. Treba misliti i na bolest zdjelice i trbu-
nih organa koje uzrokuju bolove u kralje-
nici sline bolovima zbog oboljelog diska.
Klinike slike bolesti diska mogu biti ra-
zliite. Radi potpunosti, opisat emo i one
koje nastaju u drugi m dijelovima kraljeni-
ce, a ne samo u slabinskoj kraljenici.
Bol u zatiljku i
akutni tortikolis
Bol u zatiljku (okcipitalna neuralgija) na-
staje zbog pritiska na drugi vrat ni ivac koji
tee izmeu prvoga i drugoga vratnog kra-
Ijeka. Tu nema govora o pravom otee-
nju diska, jer izmeu prvoga i drugoga
vratnog kraljeka diska ni nema. Ipak to
moramo spomenuti jer je posrijedi pritisak
na korijen ivca, to je posljedica smetnji u
meukraljeni m vezama. U tom sluaju
smetnja nastaje zbog ukljetenja i zmeu
prvoga i drugoga vrat nog kraljeka, pa su ti
kraljeci blokirani.
Bol je ograniena na zatiljak. est o je
vezana uz prisilno dranje glave, koje ak
moe biti jedini znak. Nekad se govorilo o
reumatskom tortikolisu. Mehaniki se
uzrok moe objasniti time da se bolest
javlja u mlaim godinama, da prestaje jed-
nako brzo kako i nastaje, a daj e ozdravlje-
nje mogue pomou mehani kih metoda
(manipulacije). Moramo spomenuti da
akutni tort ikolis ne nast aje samo zbog po-
remeaja izmeu prvoga i drugoga vratnog
kraljeka ve i prilikom oteenja diskova u
ostalom podruju vrat ne kraljenice.
Glavobolja i migrena
Glavobolje rijetko uzrokuje ot eenje di-
ska! Meutim, nova istraivanj a nedvosmi-
sleno dokazuju da neke glavobolje moe
izazvati oteenje korijena ivaca zbog pri-
tiska u podruj u gornje vrat ne kraljenice,
od 1. do 4. vratnog kraljeka. Pri tom, osi m
pritiska na korijen ivca, to izaziva bolove,
veliku ulogu imaju i smetnje u prokrvljeno-
sti mozga. Posljedica t oga moe biti reflek-
torni nadraaj ivaca. Pri t om veliko znae-
nje ima slabiji protok krvi kroz vratnu arteri-
ju (arteria vertebralis). Ta ila kroz pose-
ban kanal u poprenim nastavcima vratne
kraljenice prolazi gore u lubanju te krvlju i
kisikom opskrbljuje dio mozga. Mozak je
vrlo osjetljiv na pomanjkanje kisika. Pritis-
nuta ili odgurnuta vratna arterija, to je
posljedica bolesti diska, proput a manju
koliinu krvi u mozak i nastaju bolovi .
Glavni znak migrene gotovo j e uvijek
iznenadna i najee jednostrana bol u
glavi. Bol sijeva od potiljka ili prema potilj-
ku, zapaa se osjetljivost muskulat ure po-
tiljka, s vie ili manj e ogranienom pokretlji-
vou vrata. To upuuje na povezanost s
vratnom kraljenicom. Bol moe nastati
odjednom, zbog naglog pokreta ili nehoti-
nog okretanja glave. Ponekad nastaj e i
poto smo glavu dulje vremena drali u
istom poloaju.
U poetku se bol najee osjea kao
probadanje, a poslije vie kao pritisak. e-
ste su i vrtoglavice. Mogue su i smet nje u
snu jer tada poput a napetost vratnih mii-
102 54
a i glava pada u stranu, pa se zbog t oga
poveava pritisak na ivac. Pri tom poma-
e podlaganje pod glavu runika ili jastuka.
Mnogi su bolesnici nauili da prilikom
napada glavobolje bol mogu ukloniti ili spri-
jeiti posebni m pokretom glave. Nekima
pomae fizikalna t erapija - masaa, mani-
pulacija, grijanj e - dakako, samo ako j e
glavobolju izazvala bolesna vratna kralje-
nica.
Ne smijemo zaboraviti da se i druge
bolesti, kao to su tumori mozga, bolesti
modane opne ili modanih ila, mogu oi-
tovat i s jednakim znakovi ma. Meutim, ta-
da ne pomae nikakvo mehaniko lije-
enje.
Bol u vratu, ramenu i
ruci (cervicobrachialgia)
Oteenj a donj eg dijela vratne kraljeni-
ce mnogo su ea od oteenja gornjega
dijela. Ondje nast aju osobito ost eohondro-
za i spondiloza, koje uzrokuju suenj e
otvora izmeu kraljeaka. Hernija diska j e
rijetko - otprilike u 10% bolesnika - uzrok
pritiska na korijen ivca u vrat u, a u slabin-
skom je dijelu kraljenice obratno. Prete-
no su pogoeni jedan do dva meukralje-
na spoja. Najea i najtea oteenj a u
podruju di ska zapaaju se izmeu petoga
i estoga t e estoga i sedmoga vratnog
kraljeka.
Iz korijena i vaca donje vratne kraljeni-
ce izlaze ivci koji daju pokretaka (motor-
na) i osjetna (senzorna) vlakna za ramena i
gornje udove te veget ativna vlakna koja su
odgovorna za prehranu i odravanje tkiva.
Ovisno o broju pogoenih korijena i nainu
kako su pogoeni postoji vie znakova bo-
lesti, koji se javljaj u zasebno ili se meu-
sobno isprepleu. Oznaavamo ih stru-
nim izrazom cervicobrachialgia - sindrom
ramena i ruke i slino. Prevladava bol u
gornjem ekst remitetu. Bol sijeva iz zatiljka
prema ramenu i, ovisno o smjeru ivaca, u
gornji ekstremitet. Prema mjestu i sijevanju
boli moe se zakljuiti koje j e mjesto u
vratnoj kraljenici pogoeno.
Zbog veeg pritiska smanjena je, odnos-
no poremeena osjetljivost, a u osobito
tekih primjera, nastaju motorike smetnje:
prsti su nespretni, bolesnik ne moe dobro
drati olovku ili alat, kuanica razbija mno-
go posua itd. Motoriki su ispadi esto
ogranieni iskljuivo na miie palca. Zbog
vegetat ivnih smet nji nastaju i atrofine
promjene (npr. hladne i vlane ruke, mo-
dro-crvena koa itd.). Karakt eristini neu-
roloki ispadi , koji bi potvrdili dijagnozu da
je posrijedi nadraaj ivca, u vratnoj se
kraljenici rijetko vide.
Smet nje osjeta na vanjskoj strani palca i
kaiprst a govore o ot eenju u est ome
vratnom segmentu. Sline smetnje od dru-
goga do etvrtoga prst a - od kaiprst a do
prstenjaka - pokazuju da je pogoen seg-
ment sedmog kraljeka. Smanjeni osjet na
vanjskoj strani prst enjaka i cijelome me-
zimcu upuuju na ot eenje 8. ivca.
Odreene kretnje vratne kraljenice, a i
poveani pritisak, npr. zbog kalja ili kiha-
nja, mogu iznenada pojaati tegobe. U
mnogi h bolesnika tegobe se poveavaju
posebno nou, zbog umrt vljenosti ruku,
probadanja i bockanja u prstima, osjeaja
oteenosti ruku te smanjene snage. Danju
se stanje ponovno poboljava. Uzrok j e
none brahijalgije u tome to se u snu
muskulatura oputa, pa t eina ruku vue
korijene ivaca i razvlai ih. Ruka vie ne
visi samo na miiima, ve i na ivcima.
Tako moemo objasniti to to se bol u ruci
pojavljuje nakon duljeg noenja tereta, koji
vue ruku, a ponekad je dovoljna i teina
ogrtaa da se pogoraju tegobe. I jednoli-
an rad pri kojemu ruke vise, kao to su
pletenje ili slini runi radovi, moe pojaati
bol. Raznovrsni pokreti, prije svega oni s
www.profidizajn.com
aktivnim podi zanj em ruku u rameni ma,
oputaju i vce i tako se t egobe smanjuju.
Jedan od oblika bol nog i ukruenog ra-
mena (periarthritis humero scapularis) po-
sljednjih godina t akoer objanj avamo kao
posljedicu bolesti diska. Zbog pritiska na
vegetativne ivce u donjoj vratnoj kraljeni-
ci nastaju smetnje u njihovoj prehrani i
met abolizmu, koje uzrokuju degenerativne
promj ene hvatita miia i tetiva u okolini
ramenog zgloba. Pojavljuje se bol pri po-
kret ima u rameni ma. Ona uzrokuj e reflek-
torna ogranienja pokretljivosti, t o kao
circulus vitiosus pospj euj e degeneraci-
ju, a to vodi do jo jae ukruenost i rame-
na. esto se pojavljuju i bolovi u cijeloj ruci ,
kao popratne tegobe.
Na isti nain mogu nastati i bolovi u laktu
(epicondylitis) i u zapeu (styloiditis). Sva-
kako, post oje i drugi uzroci ukruenog ra-
mena i nadraivanja ovojnica tetiva (npr.
reumatske bolesti).
U lijeenju vrat nog sindroma postiu se
vrlo razliiti uspjesi. Na poetku bolesti mo-
emo odmah pomoi manipul acijom. Me-
ut im, esto su potrebna dugotrajna lijee-
nja, kao ekstenzija, masaa, zraenj e i uzi-
manje razliitih lijekova. Za ukrueno rame
najvaniji j e nai n lijeenja razgibavanje,
jer se njime ne samo odrava funkcija nego
se potie i regeneracija.
Tegobe pri bolesti diska
u grudnoj kraljenici
U grudnoj kraljenici oteenja su diska
najrjea, pa ni kliniki nemaju veliko znae-
nje. Grudni su kraljeci povezani s grudni m
koem i slabo su gibljlvi, pa nisu izloeni
oteenji ma kao gibljiviji kraljeci u vratnoj i
slabinskoj kraljenici. Osim t oga, u tom je
podruju omjer veliine int ervertebralnog
ot vora i korijena ivca povoljniji nego u
drugim di jelovima kraljenice. Naime, u
grudnoj su kraljenici korijeni ivaca tanji
nego korijeni ivaca u vratnoj i sl abinskoj
kraljenici. Zbog toga u ovih drugih ve pri
malom suenj u int ervertebralnog otvora
nastaju oteenja zbog pritiska. Promjene
u funkciji ivaca (neuroloki znakovi) zbog
kotanih suenj a u grudnoj kraljenici rijet-
ko dolaze do izraaja. Ondje su i hernije
diska vrlo rijetke. Smet nje na kraljeci ma
najee se iskazuju u smislu blokade.
Bolovi se obi no pojave akut no, zbog izne-
nadne brze, odnosno nekoordini rane kret-
nje, npr. pri padu ili spot icanju, a i u sport u,
pri bacanju di ska, veslanj u, rvanju.
Kroz i ntervertebralne ot vore na grudnoj
kraljenici prolaze korijeni ivaca koji tvore
meurebrene ivce (nervi int ercostales).
Kako samo njihovo ime kae, ti ivci prola-
ze izmeu rebara i nerviraju grudni ko, a
djelomi no i t rbunu stijenku. Pri oteenju
zbog pritiska pojavljuju se bolovi u podru-
ju pogoenog segmenta grudne kraljeni-
ce, ili na odgovaraj uem mjest u na ivcu,
sa sij evanj em prema naprijed (interkostal-
na neuralgija).
Budui da su korijeni ivaca povezani i s
vegetat ivnim ivcima unutranjih organa,
refleksni bolovi mogu, npr. pri nadraaj u
ivaca u gornjem dijel u grudne kraljenice,
sijevati u podruj e srca i davati pogrenu
sliku srane bolesti. Zbog ot eenja donje-
ga i srednjeg dijela grudne kraljenice re-
fleksni se bolovi mogu odraziti u ostal im
organima u grudima, a i u gornjim t rbuni m
organima. Prije nego to donesemo kona-
an sud o kojoj se bolesti kraljenice radi,
moramo iskljuiti organske bolesti unutra-
njih organa. Najee su t egobe zbog blo-
kade kraljeaka, a njih moemo odmah
ukloniti manipul acijom. esto bolesni k mo-
e i sam sebi pomoi vj ebama za rastere-
enje ili rast ereenj em u vodi.
U primjeru hernija diska, koje su u grud-
noj kraljenici vrlo rijetke, t ok je bolesti vrlo
tvrdokoran.
102
Bol u kriima (lumbago,
lumbalgija, heksenus)
Iznenauje injenica da se bol u kriima
stoljeima smat rao reumatskom boleu.
Ve zbog iznenadne pojave akutnih bolo-
va, akutnog lumbaga, najee pomilja-
mo na mehaniki uzrok. Budui da su izne-
nadni akutni oblici l umbaga bili neobjanjivi
i tajanstveni nazivali su ih heksenusom
(Di e Hexe = vjetica, der Schuss = pogo-
dak, hitac, dakle pogodak vjet ice). Ti-
me se htjelo naglasiti da se bol u kriima
pojavljuje iznenada, poput groma iz vedra
neba, te da uzrokuje dranje tijela kao u
vjetica. Ponekad bolesnika toliko savije
tako da je posve poguren. Kree se vrlo
teko, nagnut je naprijed i iskrivljen, svaki
pokret izaziva jak bol, a uspraviti se moe
samo opirui se o neto.
Bolna slabi nska kraljenica izravna se
zato da bi se smanj ilo svako daljnje optere-
enje. Pri hodanj u i stajanju bolesnik poku-
ava opi ranjem o predmete u blizini ili o
tap rasteretiti bolesnu kraljenicu.
Anat omska pozadi na heksenusa iz-
nenadna je smetnj a u intervertebralnom
trup
kraljeka
prostoru, npr. hernija diska ili bl okada kra-
ljeaka. Taj drugi uzrok ponekad uspijeva-
mo rijeiti jedni m zahvatom, i akutni lumba-
go nestaje. Ako pacijent ima toliko snage
da se usprkos bolovi ma prigiba naprijed i
tako opust i kraljenicu da postane labava,
bolovi ponekad prestaju i nije potrebno ni-
kakvo drugo lijeenje. Na taj se nain hek-
senus moe vi e-manj e brzo izlijeiti, a
rijetko ostanu trajne tegobe - kronino
stanje.
Kronina se lumbalgija razvija ve u po-
etku, najee postupno. Ot eeni disk i
posljedice njegova oteenj a - hondroza,
spondiloza, spondilartroza, post upno iza-
zivaju vee smetnje u int ervertebral nom
prostoru. Poveava se optereenje sveza i
miia, koji preuzimaj u f unkciju meukra-
Ijenih spoj eva zato to je njihova elasti-
nost smanjena. Stanje je dobro, to jest
nema bol ova sve dotle dok se jednog dana
ne prekorai granica sposobnosti i ne poja-
ve se bolni podraaj i zglobova, veza i mii-
a. Medicinskim j ezikom reeno, to znai
da se kompenzirano stanje dekompenzira.
Bolesnik pokuava oboljelu slabinsku kra-
ljenicu rasteretit i refleksno napet om mu-
stranja uzduna sveza
ovojnica
lene modine
korijen ivca
Hernija diska pritie na stranju uzdunu svezu i uzrokuje bol u kriima
57
www.profidizajn.com
skulaturom, a zbog toga najee nastaje
nepravilno dranje. Taj bismo stadij mogli
oznaiti kao f unkcionalnu slabost (insufici-
jenciju) slabinske kraljenice. To moemo
usporediti s oboljelim sranim zaliscima,
kad je rad srca dugo vremena pravilan dok
jednog dana ne nastane srana insuficijen-
cija. Pri bolesti diska razvija se insuficijen-
cija kraljenice, sa smanjenom sposob-
nou pokretanj a i bolovima.
O lijeenju kroninog lumbaga govorit
emo poslije. Ono uglavnom zahtijeva vie
strpljenja nego heksenus, osobit o ako
j e bolest trajala dulje vremena. I ovdje su
najbolje vjebe za oputanje i rasteree-
nje. Pri tom su najuspjenije tople kupke i
plivanje, jer osi m oputanja odreenu ulo-
gu ima i poboljana prokrvljenost. Dobro
djeluje i podvodna masaa, ali ona nije
uvijek preporuljiva i potrebno je posebno
dobro doziranje.
Ishijas
Korijeni ivaca koji izlaze iz interverte-
bralnih otvora u donjem dijelu slabinske
kraljenice i u krstai ine splet koji ivcima
opskrbljuje kuk i stranjicu, a uglavnom
tvore ishijadiki ivac (nervus ischiadicus),
najvei ivac u naem tijelu. On protkiva i
prehranjuje (inervira) cijelu nogu, osim
prednje strane bedra. Budui da su diskovi
u donjem dijelu slabinske kraljenice, a
osobito na prijelazu u krstau, najpodloniji
ot eenjima, u t om podruju postoji velika
sklonost herniji diska, koja je najei
uzrok pritiska na korijen ivca. Ondje su
rjee promj ene intervertebralnih otvora
zbog kot anih suenja, koja nisu toliko jaka
da bi otetila korijen ivca.
Ot eenja u donjem dijelu slabinske kra-
ljenice uzrokuj u pritisak na korijene koji
ine ishijadiki ivac, a pritisak izaziva bol
koju nazivamo ishijas (neuralgija u podru-
Pritisak hernije diska na korijen ivca
koji ulazi u sastav ishijadikog ivca
ju ishijadikog ivca). Uzevi u obzir mjesto
osjetljivosti i druge znakove, moemo pri-
lino pouzdano govorit i o mjestu otee-
nja. Zbog veeg pritiska mogu se pojaviti
smetnje senzibilitet a ili ak pot puna neos-
jetljivost, a tada bol ak moe prestati.
Motoriki ispadi (smanjenj a snage mii-
a) rjei su, a zapaamo ih ako je pritisak
na korijen ivca trajao dulje vremena, iako
mogu nastati i zbog snanijeg akut nog pri-
tiska.
Smanjena snaga miia, koja se iskazu-
je kao djelomina klijenut (pareza) prstiju i
stopala svjedoi o herniji diska izmeu pe-
toga slabinskog i prvoga krstanog kralje-
ka. U t om je sluaju najee poremeen i
refleks Ahilove tetive. Oslabjelost skonog
zgloba upozorava na smetnju izmeu e-
tvrt oga i petoga slabinskog kraljeka. U
tom sluaju moe izostati i patelarni re-
102 58
fleks, premda to ee zapaamo pri herni-
ji diska izmeu treega i etvrt oga ili drugo-
ga i treega slabinskog kraljeka.
U povijesti bolesti (anamnezi), prije ishi-
jasa, najee se zapaa kronini ili akutni
lumbago, s eim ili rjeim napadajima.
Meutim, u nekih je bolesnika ishijas jedini
znak oboljeloga diska. Moe nastati izne-
nada, kao to se obino dogaa pri hek-
senusu.
esto postoji istodobno oteenj e dvaju
susjedni h korijena ivaca. Uzrok tome mo-
e biti ist odobno oteenj e dvaju diskova,
a mogue j e takoer da hernija diska osim
pripadnog ivca oteti i susjedni ivac.
Pri novim napadajima ishijasa lijeenja
ekst enzijom ili manipulacijom (vidi u na-
stavku) mogu brzo pomoi. Veinom je
ipak potrebno dugot rajno lijeenje, a u oso-
bito tvrdokornim primjerima, s jaki m bolovi-
ma ili veim neurolokim ispadima, potreb-
no je operativno lijeenje. O svemu tome
jo emo govoriti .
Sindrom konjskog repa.
(Sindroma caudae equinae)
Velika sredinja hernija diska u slabin-
skoj kraljenici moe izazvat i iznenadno
ot eenje u podruj u tzv. konjskog repa
(cauda equina). To je snop korijena ivaca
koji izlazi iz lene modine (v. anatomiju).
U poetku su mogue j ednostrane ili obo-
strane ishijalgije, uskoro sijedi kljenut, s
dj elominom ili potpunom paralizom nogu,
te nesposobnost zadravanja mokrae i
stolice. Takva komplikacija ne nestaje sa-
ma po sebi, ve i nakon provedene mani-
pulacije na kraljenici. To objanjavamo
time to pri smetnjama u meukraljeni m
spojevima postoji latent na (neprimjetna)
hernija diska koja se zbog mehanikih zah-
vat a moe toliko izboiti unutar kimenog
kanala da pritie na brojne korijene iva-
ca. Tada j e pot rebna hitna operacija, jer
ako bi t akva masivna hernija vie od 24
sata pritiskivala korijene ivaca, mogla bi
uzrokovati nepopravljivu paralizu.
Oteenja korijena ivaca zbog hernije
diska ne nastaju samo u slabinskoj kralje-
nici, ve i u drugim dijelovima kraljenice.
Prema statistikim podacima, operacija
slabinske kraljenice bila je potrebna u
96% bolesnika, grudne kraljenice u
1,5%, a vratne u 2, 5% od ukupnog broja
operiranih bolesnika.
www.profidizajn.com
Psiha i tegobe ljudi
bolesne kralj enice
Danas jo nije jasno kakav je utjecaj
psihe na bolesti kraljenice. Taj utjecaj neki
autori veoma potenciraju, drugi ga negira-
ju, a istina je vjerojat no negdje u sredini.
Dananji nain ivota od veine ljudi zahti-
jeva velike napore, a mnogi za to nisu
sposobni ili ih mogu svladati samo djelo-
mino. Vanjski i unutranji faktori, konflikti i
napori iz godine se u godinu nakupljaju u
ovjeku, a u odreenom t renutku, zbog
nerjeive konfliktne situacije, izazovu izbi-
janje stvarnih ili izmiljenih bolesti. Psihi-
ka se preoptereenost iskazuje u obliku
brojnih bolesti, npr., glavobolje, stezanja
oko srca itd. Pri tom treba rijeiti konfliktnu
situaciju, a tablete rijetko pomau.
Oko 10% svih bolest i nastaje zbog psi-
hikih smetnji, a u oko 50% svih pacijenata
postoje razne emocionalne smet nje.
Postupno osamljivanje, osobito starih
ljudi koji istodobno imaju osjeaj da vie
nikome nisu potrebni, dovodi te bolesnike u
ekaonice ambulanti, jer boleu ele pri-
vui panju na sebe. To je samo jedan
primjer to ga susreemo svakog dana.
Lijenik najee ne moe ukloniti socijal-
ne uzroke, ali mora uzeti u obzir da psihiki
utjecaji postoje i pri bolestima kraljenice.
Tokom stoljea ustanovljene su karakte-
ristike u dranju ljudi koje upozoravaju na
to kako se ovjek osjea, odnosno kakav je
njegov karakter. Dranje glave mnogo je
put a odraz njegova osjeanja. Ako netko
uvlai glavu meu ramena, najee se
boji. Onaj tko je prenapet , dri glavu
uspravno i tako prema van pokazuje unu-
tranje osjeanje. Takvo dranje, zbog du-
got rajne prenapetosti vratne muskulature,
uzrokuje ot eenja na kraljenici. Utueni,
alosni, nesigurni i bezvoljni ljudi imaju
sputenu grudnu kraljenicu. Mnoge ene
pokuavaju naglaenim uspravnim dra-
njem sakriti svoje t egobe. Mukarci poku-
avaju bolovima u kriima opravdat i seksu-
alne tegobe. Mnogi zaposleni pokuavaju
preoptereenost na poslu ili u kui prikriti
bolovima u kriima.
Bolest nikada ne smijemo gledati izolira-
no. Bolesnika moramo gledati kao cjelinu,
a valja imati na umu i njegovu okolinu.
Bolest je ponekad samo znak, na primjer
nerazumijevanja u obitelji.
Nakon duljeg vremena depresivna sta-
nja uzrokuju dugot rajnu napetost muskula-
ture a da ovjek nema mogunosti za ra-
stereenje. Posljedica je toga ukruenost
miia, to pak djeluje na nepravilno opte-
reenje kraljeaka. Tjelesno preopteree-
nje organizam jo moe kompenzirati, ali
ako je posrijedi i psihika prenapetost, na-
staje istinska bolest . Mnogi ljudi koji nisu
uspjeli u ivot u bjee u bolest i u njoj trae
uzroke svoje nesposobnosti . Zbog psihi-
ke neuravnoteenost i bjee u bilo koju bo-
lest i fotografskom tonou oponaaj u sli-
ku istinske organske bolesti.
Takva stanj a esto zapaamo u domai-
ca. Nerazmjer izmeu velike odgovornosti
u obitelji i optereenja te slabog drutve-
nog priznanj a za njihov rad vodi ih u bolest
102 60
koja je danas na Zapadu ve dobila i ime -
sindrom domaice.
Vrlo se esto konf liktna situacija u obitelji
ili na poslu vremenski podudara s pojavom
bolesti kraljenice. Osobito su est e glavo-
bolje, sa sijevanjem u zatiljak, bolovi u
kraljenici, slabiji osjet u rukama i nogama,
srane tegobe, tekoe s probavom itd.
Donner je pregledao mnogo bolesnika s
tegobama zbog kraljenice, u dobi oko 40
godina, koji su imali bolove u vrat u ili krii-
ma, bez neuroloki h znakova ili s njima, te
bolesnike s ukruenim vrat om ili bolovima
u vratu i rukama. Zapazio je da se samo u
etvrtine bolesnika rendgenski vide takve
promjene koje odgovaraj u znakovima bo-
lesti. U etvrtine bolesnika zapazio j e jaa
ili slabija depresivna stanja.
Zato pri oboljeloj kraljenici uvijek treba
misliti i na konf liktne situacije bolesnika u
svakodnevnom ivotu. Takvim j e bolesnici-
ma esto dovoljan samo razgovor da bi se
njihove tegobe smanjile ili nestale. Meu-
tim, uvijek treba misliti i na organsku bolest .
www.profidizajn.com
Pregled bolesnika
i ustanovljivanje uzroka
tegoba
Ve smo rekli da j e degeneracij a diska
glavni uzrok bolova u kriima, a da j e glavni
uzrok ishijasa posljedica t e degeneracije,
osobito hernija diska, koja izaziva najvee
tegobe. U malog postotka bolesnika uzrok
se moe nai i drugdje.
Degeneracija diska vrlo je esta u odra-
slih, ali je moemo zapaziti i u djece. Naj-
ee su pogoeni diskovi izmeu 4. i
S.slabinskog kraljeka i izmeu S.slabin-
skog i 1. krstanoga. Degenerativne prom-
jene izazivaju male pukotine u prstenu di-
ska, kroz koje se tkivo jezgre utiskuje u
hrpteni kanal (hernija). Zbog direkt nog pri-
tiska na korijen ivca, dakle mehanikoga
nadraaja, nastaju bolovi u podruju koje
inervira taj korijen. Ako je pritisak dugotra-
jan, pogoena su i mot orna vlakna korijena
ivca, to uzrokuje krljanje (atrofiju) i dje-
lominu slabost (parezu) odgovarajuih
miia.
Tegoba bolesnika s hernijom diska naj-
ee je snana bol u kriima, koj a ponajvi-
e nastaje bez vidljivog uzroka ili je on
posve obian: podizanje lakeg tereta, ki-
hanje, kaljanje, ispravljanj e tijela iz sag-
nutoga poloaja i slino. Bolesnici izmeu
30. i 50. godine najee kau da su se
pretegnuli ili da su zakrenuli tijelom
dok su nosili tei teret.
Hernija diska moe pritiskati jedan kori-
jen ivca ili vie njih. Bolesnici spominju bol
uzdu ishijadikog ivca (nervus ischiadi -
cus), koji izlazi iz 4. i 5. slabinskog korijena
te 1, 2. i 3. krstanog korijena. Bol j e usre-
B
A Najea lokalizacija boli pri
herniji diska
B Najea lokalizacija smanjene
osjetljivosti zbog hernije diska
182
dotoena u kriima, sa sijevanjem u stra-
njicu, straga u bedro, potkoljenicu i esto u
stopalo, a povezana je s obamrlou, od-
nosno s osjeaj em studeni, trnaca itd.
Opseg tegoba zbog hernije diska ovisi o
brojnim mehani kim fakt orima: o koliini
mase di ska koja se utisnula u kimeni ka-
nal, o broju pogoenih korijena ivaca i, to
je vrlo vano, o veliini prostora unutar
kimenog kanala. Naime, neki bolesnici
imaju vrlo uzak kanal, pa i vrlo mala hernija
moe izazvati t eke simptome, a neki pak
irok kanal te se korijen ivca moe odma-
knuti, tako da im mala hernija stvara tek
neznat ne t egobe.
Bol zbog hernije diska est o popusti prili-
kom leanja, a bol zbog tumora ili upale,
naprotiv, u leeem poloaju ojaa. To je
vano za postavljanje dijagnoze.
Hernija diska na bilo kojoj visini kraljeni-
ce pokazuje odreenu sliku bolesti jer je
pritisnut odreeni korijen ivca. To se mo-
e ustanoviti paljivim pregledom bolesni-
ka, kojim emo utvrditi koji je korijen ivca
pogoen.
Herniju diska klasino dijagnosticiramo
na osnovi klinikog pregleda. Uobiajeni
rendgenski pregled obavit emo uglavnom
zato da bismo iskljuili druge bolesti, jer se
hernij a ne vidi na obinoj rendgenskoj
snimci. Pouzdanija se rendgenoloka di-
jagnoza post ie upotrebom specijalnih
kontrastnih sredstava. Takvi su naini sni-
manja mijelografija i diskografija, ali ih pro-
vodimo samo ako pomiljamo na operativ-
no lijeenje. Net o jasnoe unosi i elektro-
miografija. O svemu tome jo emo govo-
riti.
U nejasnom emo se sluaju, dakako,
posluiti svim mogunostima da bismo
herniju diska razlikovali od drugih mogu-
ih bolesti - tumora, upale itd.
Povijest bolesti (anamneza)
Got ovo za svaku bolest vrijedi pravilo da
se dobrom anamnezom postavljaju tri e-
tvrtine dijagnoze. Zato bi svakome lijeniku
trebal o biti zlatno pravilo da uvijek ima
dovoljno vremena posluati bolesnika i
paljivo ga ispitati. To osobit o vrijedi za
bolesti pri kojima je bol najvei problem, jer
je ona subjektivan znak i zasad se ne moe
objektivno mjeriti. esto se potcjenjuju ti
subjektivni znakovi, vie put a i zbog po-
manjkanja vremena. Lijenik ne bi smio
odmah postaviti dijagnozu bolesti diska
ako mu se bolesnik poali na bolove u
kriima, iako j e ona najea, ve bi uvijek
morao razmisliti o svim mogunostima.
Vano je kako su nastali znakovi bolesti.
Bolesnik obino opisuje trenutni napad bo-
lesti, ali ga je vano upitati da li je takve
napade imao i prije. ak ako to bolesnik
zanijee, zapitat emo ga, na primjer, koli-
ko se dugo moe voziti aut omobil om, moe
li podii tei teret, moe li dulje vremena
stajati i slino. Zanimljivo je saznati kako su
nastali bolovi. Postupne tegobe bez bilo
kakvoga drugoga vanj skog poznatog uzro-
ka i bez razdoblja mirovanja bolesti mogu
upuivati na t umor. Hernija diska obino
nastaje odjednom, a ako je disk degeneri-
ran, postoje razdoblja bez bolova. Dakako,
to nije pravilo.
Mnogi bolesnici s bolovima u kriima
trae uzrok u ozljedi, padu, podizanju te-
eg predmet a, sagibanju i si.
Vana su pitanja:
- jesu li bolovi povremeni ?
- ima li izmeu razdoblja s bolovima i
razdoblja bez bolova?
- jesu li bolovi stalni i osjetno jai, bez
razdoblja u kojima nema bolova?
- moe li se pojava bolova dovesti u
uzronu vezu s mehanikim faktorima?
- smanjuju li se bolovi pri leanju?
63
www.profidizajn.com
- jesu li bolovi ei prilikom f izike ak-
tivnosti ili su ei nou, to je esto poslje-
dica tumora?
- to i kakva aktivnost poveava bo-
love?
- jesu li bolovi jai pri stajanju?
- pojaavaju li se bolovi prilikom sagi-
njanja?
- postoj i li neki poloaj tijela kad se
bolovi smanj uju?
- koji lijekovi pomau?
- da li se bolesnik ve lijeio i to mu je
pomagalo?
- t o poveava bolove: kihanje, kalja-
nje, naprezanje prilikom pranjenja crijeva
i slino?
Ishijas moe nastat i s bolovima u kriima
ili bez njih. Smjer bolova u nozi i bolna
mjesta pomoi e nam da ustanovimo koji
j e disk pogoen. U 50% naih bolesnika
koji su bili operirani bolovi u kriima nastali
su ist ovremeno s bolovima u nozi, a bolovi
u nozi javili su se tek poslije njih: nakon 1
godine u 16% bolesnika, nakon 1- 2 godi-
ne u 5%, 2 - 5 godina u 4% i nakon vie od
5 godina u 25% pacijenata. Iz toga se vidi
da se bolovi u nogama pojavljuju u razlii-
tim razdobljima nakon prvih bolova u krii-
ma. Najee j e bol u nozi, koji je veinom
vezan uz bol u kriima, glavni znak bolesti.
Za degeneraciju lumbalnih diskova karak-
teristino j e da bolovi poinju u kriima.
Tako je ruski autor Lurje zapazio da bolovi
poinju u kriima u 69% bolesnika, ruski
autor Osna u 86,9%, a ustin u 71%
bolesnika.
Od naih bolesnika, koji su operirani
zbog hernije diska, njih 95% imalo j e bolo-
ve u kriima i nozi, a oko 5% samo u nozi.
Lijeva je noga boljela 65%, a desna 35%
bolesnika. Bolove u jednoj nozi imalo je
87% pacijenat a, a bolove u obje noge njih
13%.
Bolovi su po prirodi najee dif uzni,
tupi. U 72% bolesnika bili su podnoljivi, a
ostali su bolesnici izjavljival i da su nesnos-
ni. U 71 % bolesnika bolovi su se donekle
smanjivali pri leanju, u 9 % bolesnika prili-
kom hodanja, a u 20% ni u kojem poloaju.
Jai se bol pojavljuje pri naglim pokreti-
ma, saginjanju, u prisilnom poloaju tijela,
a i pri prenoenj u tereta i tj elesnom preop-
tereenju. Uzrok pojaanja boli u kriima i
nozi esto je bilo hodanje, u 87% bolesni-
ka, 5 % bolesnika moglo j e nainiti samo
nekoliko koraka, poslije ega im j e bio nu-
an krai odmor, a 15% bolesnika moglo je
hodati samo 200 do 500 m, uz obavezan
kratkotrajni odmor.
Pedtuja s|j evanj a be||
u denj e ekst tem| t et e:
stranjicu 88 %
kuk 21 %
stranju povrinu bedra 63%
vanjsku povrinu bedra 24%
stranju povrinu potkoljenice 30%
vanjsku povrinu potkoljenice 46%
vanjsku stranu stopal a i petog prsta 22%
unutranju stranu stopala i palca 18%.
Smet nje osjeta na dodir podudarale su
se s mjestom rasprostiranja bola u 56%
bolesnika, a u drugih podudarnost i nije bi-
lo. Bolove u ekst remitetima imalo je 18%
bolesnika, ali nije bilo smetnji osjeta.
Pravi uzrok bolova, koji su pri degenera-
ciji diska najuoljiviji znak, jo nije pot puno
jasan. Vee se znaenje pripisuje pojavi
bolova u vezi s nadraenou ivanih vla-
kana u zglobnim svezama kraljenice. Po-
sebno se znaenj e pripisuje nadraaju vla-
kana sinuvertebralnog ivca u vanjskom
dijelu diska i stranjoj uzdunoj svezi. Dru-
gi autori meu uzrocima bolova navode
poveanu gibljivost u odreenom dijelu
kraljenice, koja gibljivost nastaje zbog de-
generacije diska.
102 64
Disk je, prema miljenju mnogih autora,
neosjetlji v organ. Razliiti autori o njegovoj
inervaciji navode pot puno proturjene tvrd-
nje. Neki smatraju da u disku nema ivaca,
a drugi da sinuvertebralni ivac osim ovoj-
nica zgl obova stranjega uzdunog liga-
ment a inervira i vanjski sloj fibroznog prste-
na. Ruski autor But j e naao ivana vla-
kna ne samo u f ibroznom prstenu, ve i u
pulpoznoj jezgri. On istie da ta vlakna
susreemo vrlo rijetko.
Moda je uzrok razliite jaine bolova pri
jednakoj degeneracij i diska razliita iner-
vacija.
ini se da je degenerativni proces uzrok
bolova samo u intervertebralnom disku.
Prema Osni, u prvom stadiju degeneracije
diska - u stadij u pomaka pulpozne j ezgre
unutar diska - nadrauju se ivana vlakna
u vanjskim slojevima fibroznog prstena i u
uzdunim svezama. Zato se i pojavljuje bol
u kriima, poznata pod nazivom lumbago ili
lumbalgija.
Bolove koji su posljedica degeneriranog
diska Osna je - za razliku od bolova koji
nastanu pritiskom na ivani korijen - na-
zvao diskalginim bolovima. Spomenuti je
autor mehaniki m podraivanjem dokazao
postojanje bolova zbog degeneri ranog di-
ska: osjetljivost diska pri pritisku kroz trbu-
nu st ijenku nestaje ako smo pret hodno u nj
utrcali lokalni anestetik (Novokain). Utr-
cavanje kontrastnog sredstva u disk, t o
inimo prilikom diskografije (v. si. 22 u Sli-
kovnom prilogu) uzrokuj e bol koja se osje-
a u degeneriranom disku.
Sve to je navedeno potvruje ulogu to
j e u pojavljivanju bol ova ima nadraaj iv-
ani h vlakana u disku.
Ponekad j e t eko dokazati slabost mii-
a noge, osobito miia st opala, jer j e pre-
traga bolna. Bolesnici navode da ih je
presjeklo i oduzelo im noge, da su
paralizirani i da ne mogu micati nogama.
Meutim, prilikom pregleda ust anovimo
normalnu snagu miia, a bolesnik ne mo-
e pomicat i noge samo zbog bolova i gra
u miiima. Bolesnik, meutim, est o ne
zna da je nastala slabost miia ako ona
nije snano izraena. Ako j e u bolesnika
slabost miia stopala (stopalo koje pada)
samo djelomina, ponekad se pri hodu u-
je kako stopalo udari o t vrdu podlogu, ega
su bolesnik i njegova okolina svjesni. Drugi
je nai n da t o bolesnik spozna ako se
spotie o neznat no izdignute rubove, npr. o
plonik, stepenicu ili ak deblju prostirku.
Zbog slabosti miia stopala bolesnik se
spotie i o niske predmete (prostirka)
www.profidizajn.com
im bolesni k postane svjestan tog nedo-
statka, on podsvjesno podie bolesnu no-
gu vie nego zdravu, te tako nastaje neu-
obiajen, karakteristian hod.
Slabost etveroglavog miia bedra
(m. quadriceps) koji djeluje kao oprua
koljena, najprije se zapaa prilikom uspi-
njanja po stepenicama jer se pri tom koristi-
mo prije svega tim miiem i miiima
stranjice (glutealnim miiima). Bolesnik
se ali da ga noga ne slua.
Ishijalgini je bol mahom najjai u gor-
njem dijelu noge, zapoinje u predjelu ku-
ka, prua se niz bedro i niz potkoljenicu.
Znakovi obamrlosti, trnci i bockanj a najjai
su u donjim dijelovima ekstremiteta, a bo-
lesnici ih opisuju kao da imaju na tisue
bodljika i iglica u stopalu i potkoljenici.
lako rijetko, smetnje se mogu pojaviti i
prilikom pranjenja crijeva i mokrenja. Bo-
lesnik ne osjea kad mora mokriti, odnosno
mokraa istjee sama, a rjee se to doga-
a i sa stolicom.
Devijaciju kraljenice pri ishijasu
objanjavamo tako to organizam njome
pokuava ublaiti pritisak na korijen
ivca
Pregled bolesnika
Lijenik mora paljivo i sistematski pre-
gledati bolesnika. Pregled zapoinje im
bolesnik ue u ordinaciju. Mnogo toga mo-
e se zakljuiti promatranjem bolesnika ka-
ko hoda, kako sjeda i ustaje. U toku uzima-
nja anamneze promatramo eventualne gri-
mase, oprezne pokret e itd.
Prije pregleda bolesnik treba da skine
odjeu da bismo vidjeli cijelu kraljenicu i
obje pole stranjice. Da bismo ustanovili
mogue uroene greke, pregledavamo
cijelu kraljenicu.
Da bi smanjili optereenj e kraljenice i
ublaili bolove, bolesnici esto pronalaze
najrazliitije prisilne poloaje, npr. vrlo e-
sto naginju trup naprijed. Takav poloaj
imalo je 36% naih bolesnika operirani h
zbog hernije diska. Pri hodu mnogi se bo-
lesnici hvataju za okolne predmete, a prili-
trtica
kom sjedanja objema se rukama opiru o
stolac. U 21 % bolesnika zapazili smo da
su sjedili samo na zdravoj strani, da su se
pri tom naginjali unatrag i istezali bolnu
nogu, a 69% bolesnika je epalo pri hodu.
Hodali su sitnim koracima, podiui nogu
oprezno i polako. Bolesnici su epali na
bolesnu nogu, a pri hodu su vie pazili na
bolesnu nego na zdravu nogu.
Smetnje u statici kraljenice najee se
odraavaj u na promjeni slabinskog uleg-
nua (lordoza) jer se ulegnue izravnava ili
ponekad ak prelazi u izboinu. Ocjenjiva-
nje te pojave, dakako, vrlo je teko, jer su,
kako je poznato, i meu zdravim ljudima
velike razlike. Stoga su te ocjene vie-
-manje individualne, bez strogi h mjerila.
Vano je da uvijek pregledava isti lijenik,
koji obino jednako ocjenjuje te promjene.
To je vano za ocjenjivanj e uspjeha lijee-
nja. Promjene slabinskog ulegnua Ivano-
Dranje tijela pri herniji na unutranjoj
strani korijena ivca (A)
Pokuamo li tijelo saviti na suprotnu
stranu, bol se poveava (B)
va je zapazila u 71,4% bolesnika, ustin u
96%, a Dinaburg ih je primijetio u 66%
bolesnika. U nai h operirani h bolesnika
uoili smo ove promjene:
normalno ulegnue 20%
smanjeno ulegnue 51%
znatno smanjeno ulegnue 13%
zdrava slabinska kraljenica 11 %
prijelaz u izboinu 4%
prekomjerno poveano ulegnue 1 %.
Najee je, dakle, normalno slabinsko
ulegnue smanjeno, jer nastaj e spazam
miia uzdu obje strane kraljenice (para-
spinalni miii), ponekad s vrlo snanim
spazmom miia tako da se slabinsko
ulegnue pretvara u blagu izboinu.
Manje esto (vezano uz izravnanje uleg-
nua u slabinskom predjelu) bolesnik se
iskrivi na j ednu ili drugu stranu, to je jedan
www.profidizajn.com
od prilino pouzdani h znakova hernije di-
ska. To j e tzv. ishijasna skolioza ili devijaci-
ja, a nastaje zbog spazma miia kraljeni-
ce. Zapravo j e to nain obrane, jer se sa
zauzi manjem takvog poloaja bolesniku
smanjuje bol. Naginjanjem trupa na j ednu
stranu smanjuje se pritisak na korijen iv-
ca. Tijelo se naginje na bolesnu ili na zdra-
vu stranu, a ponekad sad na bolesnu, sad
na zdravu stranu. Ako je disk izboen (her-
nija) na unutranjoj (medijalnoj) strani kori-
jena ivca i pritiskuje prema van, devijacija
se iskazuje nagnut ou na stranu bolesne
noge, da bi se t ako smanjio pritisak na
korijen ivca. Meutim, ako je izboina
(protruzija) na vanjskoj (lateralnoj) strani
korijena ivca, te medijalno pritie korijen,
bol se smanjuje naginjanjem na zdravu
stranu.
Ako j e protruzija diska direktno ispod
korijena ivca, devijacija j e ponekad na
Dranje tijela pri herniji na vanjskoj strani
korijena ivca (A)
Pokuamo li tijelo izravnati, bol postaje
snanija (B)
A B
jednoj, a ponekad na drugoj strani (alterni -
rajua skolioza). Zbog tog obrambenog
mehani zma devijacije ponekad u bolesni-
ka vidimo vrlo izraenu iskrivljenost i sna-
an spazam miia, a ipak neznatne tego-
be. U takvim primjerima svaki pokuaj
izravnavanja bolesnika, bilo trakcijom ili
manipulacijom, bilo vj ebama ili stezni-
kom, moe naruiti taj mehanizam i uzro-
kovati veu bol.
Meu naim operiranim bolesnicima
65% ih j e imalo takvu devijaciju, koja j e bila
ili na bolesnoj ili na zdravoj strani, ovisno o
mjestu hernije. I vanova navodi devijaciju u
stranu u 74, 8% bolesnika, a ustin j e prili-
kom preciznoga klinikoga i rendgenolo-
kog pregleda otkrio devijaciju u stranu u
90% bolesnika.
Meu naim bolesnicima devijacija j e u
56% bolesnika bila heterologina (devija-
cija na suprotnu stranu od bolne), u 7%
182
homologina (devijacija na istu stranu kao i
bol), a samo u 2% bolesnika bila j e alterni-
rajua.
Te refleksnokompenzacijske reakcije
organizma, koje mijenjaju statiku kraljeni-
ce, najizraenije su prije jaih bolova.
Gibljivost slabinske kraljenice pri dege-
neraciji, odnosno herniji diska ovisi o dva
faktora:
a) stupnju spazma miia i ukruenost i
slabinske kraljenice, koja j e posljedica
toga,
b) stupnju pritiska na korijen ivca.
Pregib naprijed najee je vie ograni-
en od nagiba unatrag. Ako bolesnik ima
rigidne (krute) slabinske miie, kao po-
sljedicu spazma miia, on se sagiba, prije
svega, u zgl obovima kuka te u grudnoj i
vratnoj kraljenici, a slabinska kraljenica
ostaje f iksirana (nepomina). To moemo
vidjeti ve na prvi pogled, a moemo i
izmjeriti (prema Schoberu) tako da krojaki
metar postavimo poevi od najnieg dijela
slabinske kraljenice, obiljeimo na njemu
razmak od 10 cm i zatim kaemo bolesniku
da se sagne. Ako je kraljenica normalno
gibljiva, taj se razmak na metru razvue do
15 cm, pa kaemo da j e Schober 10-15.
Pri potpuno fiksiranoj kraljenici Schober j e
10-10, t o znai da nema nikakve gibljivo-
sti. Ponekad uz snanu rigidnost slabinske
kraljenice, koja potpuno blokira gibljivost,
zapaamo iznenaujue malo bolova prili-
kom saginjanja naprijed.
Saginjanje naprijed obino je najvie
ogranieno, ali ogranienja ima i pri nagi-
banju natrag. Pokuamo li nagibanje na-
trag kad su slabinski miii ukrueni (rigid-
ni), ne postiemo pravi nagib slabina, nego
se cijeli trup nagiba natrag te tako nast ane
blagi nagib grudne i jai nagib vrat ne kra-
ljenice.
Otklon mjerimo tako da se bolesnik nag-
ne na desnu, odnosno lijevu stranu te iz-
Slabinsku gibljivost moemo zapaziti i
opipati
mjerimo udaljenost do koje vrcima prstiju
moe dosei na bedru, odnosno koljenu.
Normalno istegnuti prsti dosegnu koljeno ili
nekoliko cent imetara ispod koljena. Ako
bolesnik ima spazam miia, kraljenica
ima takoer prilino dobar ot klon. Ako je
disk izboen s vanjske strane korijena, ot-
klon poveava bol i ogranien je na boles-
noj strani. Ako je izboina s unutranje
strane korijena ivca te t ako potiskuje kori-
jen ivca van, pritisak na korijen smanjuje
se nagnutou na istu stranu gdje j e i ote-
enje, a poveava se naginjanjem suprot-
no od korijena ivca.
Zakrenutost kraljenice (torziju) ustano-
vimo ovako: bolesnik stoji, lijenik dri ruke
na grebenu crijevne kosti, koju fiksira, a
bolesnik okree glavu i ramena koliko mo-
e. Luk t o ga naine ramena normalno je
neto manji od 90 na svaku stranu, a
moe se smanjit i zbog veeg spazma mii-
a. Spazam miia pravilno emo ustano-
viti t ako da palpacijom ponemo u srednjoj
liniji iznad t masti h nastavaka, a zatim prsti-
ma pipamo vie prema van i t ako odredimo
ukruenost miia.
69
www.profidizajn.com
Miii kria bili su u 28% naih bolesnika
napeti na jednoj strani, a u 63% bolesnika
na obje strane. Najintenzivnija napetost
miia vidljiva j e na izboenom dijelu devi -
jacije. Promjene u biomehanici kraljenice
odvijaju se usporedo s promjenama stati-
ke. Tako u akutnoj, ali i u subakutnoj i
kroninoj fazi bolesti nestaje normalna gib-
Ijivost kraljenice. Gibljivost smo mjerili
prema dijelu tijela do kojega doseu vrci
prstiju. U bolesnika koji su poslije operirani
dobili smo ove vrijednosti:
Samo u 6% bolesnika gibljivost je u
slabinskom dijel u kraljenice bila potpuna,
a u 94% ograniena u jednom ili drugom
smjeru. But je ustanovio ogranienu giblji-
vost u 93 % svojih bolesnika. Potpuna blo-
kada slabinskog dijela kraljenice bila je
vidljiva u 5 % naih bolesnika.
Dakako, t akav nain mjerenja gibljivosti
kraljenice nije toan, jer je, kako je pozna-
to, saginjanje naprijed mogue i onda kad
je kraljenica potpuno ukoena, i t o zbog
gibljivosti u kukovima.
Lazarevi evj e znak najstariji znak herni-
je diska. U anglo-amerikoj literaturi taj
znak ima naziv dizanje ispruene noge
(straight-leg raising test), a najee u lite-
raturi susreemo pogrean izraz Lasegue-
ov znak. Francuz Ernest Charles Lasegue
opisao je 1864. godine znak koji je slian
Lazarevievu: bolesnik lei na leima, ko-
ljena i kukovi su savijeni do 90 a zati m se
koljena polako isprue, to izaziva bol ako
bolesnik ima ishijas, odnosno ako hernija
pritie na korijen ivca. To je pravi Lase-
gueov znak.
Meutim, openito se primjenjuje Laza-
reviev znak (straight-leg raising test), koji
j e 1880. opisao srpski autor L. Lazarevi, a
1881. godine Lasegueov uenik J. J. Forst.
Zanimljivo je da je na tu povijesnu injenicu
prvi upozorio ameriki neurolog Warten-
berg u svojoj knjizi i preporuio da ne bi
trebalo upotrebljavati sveope proireni
Dizanje ispruene noge - Lazareviev
znak
izraz po Lasegueu ve po Lazareviu. To
vie iznenauje to se u Jugoslaviji, unato
tome, veina aut ora slui izrazom
Lasegueov znak. Taj se test izvodi tako da
bolesnik lei na leima, a lijenik pokuava
nj egovu ispruenu nogu odignut i od podlo-
ge. Normalno nogu diemo bezbolno do
90, osjeajui samo napetost ispod kolje-
na. Meutim, pri ishijasu dizanje noge iza-
ziva bol u leima i u nozi uzdu ishijadikog
ivca. Pri jednost ranom ishijasu bol j e po-
najvie ograniena na pogoenu nogu.
Kad j e pritisak na korijen ivca velik, bol se
na pogoenoj strani moe jo poveat i
odignemo li i zdravu nogu. Mehani zam te
pojave objanjavamo time to jednost rano
dizanje noge izaziva stezanje tzv. konj-
skog repa, a to izaziva vei pritisak izboe-
nog diska na korijen ivca. Ne smiju se
istodobno podii obje noge, jer se moe
odignuti cijela zdjelica, a to smanjuje vrijed-
nost testa. Test je pozitivan ako je kut do
kojeg se noga odi gne manji od 90, a zbog
jakog pritiska na korijen ponekad kut moe
biti samo 10 20 ili 30 Pozitivan Lazare-
viev znak, za kut vei od 60, znai da
pritisak nije velik.
Za procjenu Lazarevi eva si mpt oma u
naih smo operiranih bolesnika primijenili
etiri kategorije:
102 70
1. Apsolutni Lazareviev znak - bolesnik
ne moe podii nogu ili je zadrati ispru-
enu ni pod kut om od samo nekoliko
stupnjeva. Takvih bolesnika nije bilo.
2. Niski Lazareviev znak - bolesnik moe
odignuti nogu od vodoravne podloge
pod kut em od 10 do 30. Takvih je
bolesnika bilo 33%, a u 14% njih bol
bio je izraen i na zdravoj strani.
3. Srednji Lazareviev znak - bolesnik
moe odignuti nogu od vodoravne pod-
loge pod kutem od 30
0
do 70 Taj j e
znak u naih bolesnika bio najei, i to
u 55% njih, a u 29% bolesnika bio je
izraen i na zdravoj strani.
4. Visoki Lazareviev znak - bolesnik mo-
e odignuti nogu pod kutem veim od
70. Takav smo znak nali u 12% bo-
lesnika.
Iz toga izlazi da smo Lazareviev znak, u
ovom ili onom obliku, nali u svih bolesnika
koji su operirani zbog hernije diska.
Osjetljivost na dodir (senzibilnost) odre-
ujemo dodirivanjem koe komadiem va-
te. Na pogoenom dijelu koe (dermato-
mu) koji inervira pogoeni ivac, bolesnik
manje osjea dodir nego na drugi m mjesti-
ma. U vezi s dermat omima postoje brojne
varijacije (v. si. 19 u Slikovnom prilogu).
Openito vrijedi da j e za vanjsku st ranu
stopala odgovoran korijen prvoga krsta-
nog ivca, a za hrbat stopala prema palcu
peti slabinski korijen. Neki autori tvrde da
se na osnovi promjene osjetljivost i vei-
nom moe tono ustanovit i koji je korijen i
koji disk pogoen. Esperov je u 92% bo-
lesnika utvrdio promjene senzibilnosti koje
su se podudarale s pritiskom na korijen,
kako je poslije ustanovljeno prilikom opera-
cija. Ass je to ust anovio u 80% bolesnika.
Neki, meutim, autori ne pripisuju promjeni
senzibilnosti veliku dijagnostiku vrijed-
nost. To je povezano sa znat nom promjen-
Ijivou i nepost ojanou osjetljivost i pri
ovoj ili onoj lokalizaciji pogoenog diska.
Osna nije naao promjene senzibilnosti u
20 od 107 bolesnika, u 38 bolesnika nisu
bile dovoljno diferencirane, a samo u 49
bolesnika odgovarale su visini ot eenja
(lezije) diska. Promjene osjeta obuhvaaju
podruje koj e uglavnom ne inervira samo
jedan korijen nego ee dva korijena, a
rijetko i tri korijena ivca. Promjene su naj-
ee ako je zahvaen etvrt i slabinski
disk.
U 19% bolesnika operiranih u nas nije
bilo smetnji osjeta, a 81 % bolesnika imalo
je razliite smetnj e osjet a. Najee je
(79% bolesnika) bila izraena smanj ena
osjetljivost, a samo u 2 % bolesnika zapa-
ena je poveana osjetljivost. Parestezije
smo nali na razliitim mjestima donjih ek-
stremiteta u 31 bolesnika. Pokazale su se
kao marci, blago bockanje (kao iglicama),
obino na mjestima gdje su smetnje osjeta.
U dijagnosticiranju visine oteenj a na
kraljenici najvee znaenje imaju promje-
ne senzibilnosti u dermat omu ovoga ili
onoga korijena. One se oituju kao pruga
koj a prelazi preko stranjice, bedra, potko-
ljenice i zavrava u stopalu. Prilino mnogo
autora smatra da promjene senzibilnosti
daju tonu informaciju o oteenju diska
samo ako su u donjem dijelu ekstremiteta,
to jest u potkoljenici i st opalu. Od 81 %
naih bolesnika s promijenjenom senzibil-
nou u 60% njih promjena je odgovarala
dermat omu pogoeni h korijena ivaca, a u
preostalih 21 % bolesnika bila je u obliku
neizrazit o omeenih pojasova na potkolje-
nici i bedru. Meut im, podruj e poremea-
ja senzibilnosti mnogo j e puta odgovaralo
dermat omu ne j ednoga nego vie korijena
ivaca.
Reflekse ustanovimo dok bolesnik sjedi
ili lei. Pregledavamo refleks Ahilove tet ive
(Ahilov refleks) i pat ele iliti ivera (patelarni
refleks). Ustanovimo ih tako da ekiem za
pregled lagano udarimo po Ahilovoj tetivi,
www.profidizajn.com
Ahilov refleks najlake izazovemo ako
pacijent klei
Patelarni refleks najlake izazovemo u
sjedeem poloaju, kad noge slobodno
vise
Kliniki znakovi hernije diska L2-3
72
smanjena snaga
etveroglavog miia bedra
(m. quadriceps), koji je oprua koljena
oslabljen
patelarni
refleks
pojas bola i
smanjenog osjeta
odnosno tetivi et veroglavog miia bedra.
Pri tom se aktivira etveroglavi mii be-
dra, odnosno oprua stopala. Ako je te
reflekse teko izazvati, primj enjujemo ra-
zliite trikove za njihovo jaanje. Najpozna-
tiji je Jendrasikov trik: bolesnik zakvai pr-
ste j edne ake sa prstima druge te na znak
lijenika, obino odbrojivi do tri, potegne
zakvaene prste, a lijenik tada ekiem
udari po tetivi.
Smanjen ili nepostojei patelarni refleks
obino pokazuje da j e pogoen trei i etvr-
ti slabinski korijen, a smanj en ili nepostoje-
i refleks Ahilove tetive upozorava da je
pogoen prvi krst ani korijen. Promj ena
refleksa ima veliku vrijednost pri odreiva-
nju poloaja hernije di ska. Meu nai m
bol esnicima 45% ih je imalo smanj en ili
ugaen Ahilov ili pat elarni refleks. Od
ukupnog broja bolesni ka ustanovili smo
promj ene Ahilova refleksa u njih 43%, a u
38% bolesni ka te su promjene nastale
zbog pogoenost i prvog krstanog korije-
na. Izolirane promj ene patelarnog refleksa
pojavile su se u 2% bol esnika, a u 1%
bol esnika otkrili smo slabljenje Ahil ovog i
pat elarnog refleksa. Iz toga proistjee da
najvanije promj ene Ahilovog refleksa,
smanjenje ili nepost ojanj e tog refleksa naj-
ee nast aju zbog hernije diska izmeu 5.
slabinskoga i 1. krst anoga kraljeka.
Od 81 % bolesnika s promj enama senzi-
bilnosti u 37% njih postojale su promjene
refleksa, a u drugih ih nije bilo. U 8 %
bol esnika s promij enjeni m refleksima nisu
se mogli ustanoviti ispadi osjeta.
Smanjenj e napetosti miia (tonusa)
odreujemo pritiskanjem mi ia jedne ili
druge strane, osobito u potkoljenici i na
prednjoj strani bedra. Krojakim metrom
mjerimo opseg bedra i potkoljenice u istoj
visini. Bolesnik pri tom lei oput ene mu-
skulature. Opseg bedra mjerimo na odre-
enoj udaljenost i od gornjeg ruba aice, a
potkoljenice na najdebljemu mjestu. Tako
emo ustanoviti moguu atrofiju miia.
Snagu opruanja i savijanja koljena
provjeravamo dok bolesnik sjedi, a noge
pojas
smanjenog
osjeta
slabost etveroglavog
miia bedra
(m. quadriceps),
koji je
oprua koljena
pojas bola
Lazareviev test
pozitivan u
50% bolesnika
oslabljen
patelarni
refleks
Posljedice degeneracije diska Kliniki znakovi hernije diska L3-4
trtica
www.profidizajn.com
Kliniki znakovi hernije diska L4-5
Kliniki znakovi hernije diska L5-S1
\
mt\
Utvrivanje snage savijanja koljena
Utvrivanje snage opruaa koljena
mu slobodno vise. Lijenik uhvati bolesni-
kovu potkoljenicu iznad glenja, a bolesni k
pokua saviti, odnosno opruiti koljeno su-
protno otporu. Vana je razlika snage na
zdravoj i bolesnoj strani.
ovjek normalno moe saviti stopalo
prema gore (dorzalna fleksija). Slabost mi-
ia koji obavljaju taj pokret upozorava na
to da je pogoen peti slabinski korijen, a
ponekad i etvrti. Stopalo normalno savija-
mo nadolje (plantarna fleksija) unato to-
mu to mu lijenik koji obavlja pregled pru-
a otpor, a ako je snaga miia smanjena,
to je znak da je pogoen prvi krstani kori-
jen. Velike miie, kao to je etveroglavi
mii bedra (musculus quadriceps), nervi-
ra vie korijena ivaca, a ne samo jedan.
Moe ga nervirati 3, 4. i 5. slabinski korijen
i zato je snaga tog miia manje ugroena
nego kad bi ga nervirao samo jedan kori-
Provjera snage stopala hodom na
prstima
Provjera snage stopala hodom na peti
trtica
www.profidizajn.com
jen. Drugi su miii povezani samo s jed-
nim korijenom, npr. oprua nonoga pal-
ca (musculus extensor hallucis) s pet im
slabinskim korijenom. Dvoglavi mii lista,
koji slui kao oprua stopala (m. gastro-
cnemius), veliki je mii a nervira ga 1. i 2.
krstani korijen, tako da nije previe ugro-
en zbog ot eenja prvoga krstanog kori-
jena. Za odrei vanj e oteenja najvanija
j e smanjena sposobnost odizanja palca
noge.
Prema miljenju mnogih autora, promje-
ne u snazi miia nastaj u nakon pojavljiva-
nja smetnji osjeta, a sporije i nestaju. Vei-
na aut ora tvrdi da prilikom promjena 5.
slabinskog korijena koji je pritisnut herni-
jom diska izmeu 4. i 5. slabinskog kralje-
ka oslabi dugi oprua palca (musculus
extensor hallucis longus), mii koji podie
palac. Smanjenu snagu tog miia moe-
mo ustanoviti razliitim met odama. Spur-
ling primjenjuje metodu po kojoj bolesnik
stojei odie palce od tla, a lijenik koji ga
pregledava pot iskuje ih nadolje. Ako boles-
nik ne moe odignuti palce ili je odizanje
slabo - znai da j e oslabio spomenuti mi-
i. Ivanova je pregledaval a bolesnike u
leeem poloaju. Bolesni k bi palac odizao
a lijenik bi ga pokuao potisnuti nadolje.
Palac e popustit i samo ako poput a sna-
ga miia. Tom se metodom i mi sluimo.
U 58% bolesnika operiranih kod nas bila
je smanjena sposobnost odizanj a palca, u
14% bolesnika sposobnost podizanja sto-
pala te u 5% bolesnika sput anj e stopala
nadolje. Smanjen opseg miia potkoljeni-
ce ustanovljen j e u 38% bolesnika. Razlika
u opsegu izmeu bolesne i zdrave strane
bila je 1 do 3cm. U svih bolesnika opseg
miia bio je smanjen na bolnoj strani.
102 76
Smanjeni tonus miia (hipotonija) naj-
vidljiviji je na potkoljenici i bedru, ali to
obino teko dokazujemo. Hipotoniju smo
uoili u 41 % naih bolesnika.
Nekad od bolesnika zahtijevamo da u-
ne i pritom potpuno savije koljena i kukove.
Ako su pogoena koljena ili kukovi, a nema
bolova zbog oboljele kraljenice, bolesnici
osjeaju bol u kuku, odnosno koljenu.
Krojakim metrom mjerimo duljinu obaj u
donjih ekstremitet a (nogu). Mjerimo raz-
mak od najistaknutije toke zdjelice sprije-
da (spina iliaca anterior) do unutranje ko-
ice glenja (medijalni maleol) ili od pupka
do oba maleola.
Mjerimo i pokretljivost kukova, prije sve-
ga krune pokrete. Ako to izaziva bol u
kuku, vjerojatno je obolio kuk.
Pritisak na kraljenicu dok bolesnik lei
potrbuke moe zbog hernije uzrokovati
jo veu bol i zato uvijek obavljamo taj
pregled.
Uvijek treba pregledati puls arterija da bi
se iskljuila eventualna bolest krvnih ila,
iako nije teko razlikovat i bolest i krvnih ila
od ishijasa.
Degenerat ivne promjene koje se razvija-
ju na intervertebralnom disku esto su po-
praene i promjenama nat zv. vegetativno-
me ivanom sustavu, tj. sustavu koji ne
ovisi o naoj volji. U t akvih se bolesnika
vegetat ivne promjene oituju bolovima to
peckaju, peku i bockaju. To podruje bolo-
va ponekad se podudaralo u bolesnika koji
su u nas operirani s ponekim sklerot omom,
a najee je bilo lokalizirano u predjelu
kuka, kria, bedrene kosti, u kostima bedra
i potkoljenice. U j ednog bolesnika bolovi u
kuku bili su toliko jaki da smo posumnjali na
bolest kuka.
www.profidizajn.com
Mnogi su bolesnici izraavali preveliku
osjetljivost na hladnou i tuili se na osjeaj
hladnih nogu. Promjena vremena mnogo
je puta uzrokovala jai bol. Ponekad su
bolesnici s bolnim parestezijama imal i os-
jeaj uzetosti prilikom hodanja, a nakon
odmaranja taj je osjeaj nestajao.
Prilikom pregleda rijetko smo primjei-
vali bljee noge. Otkrili smo suhe povrine
na koi, a u nekih smo bolesnika zapazili i
blage promjene na noktima, koji su bili
valovit i i krhki, te tvru kou na tabanu i
Ijutenje pokoice (epiderme). Poneku od
tih promjena zapazili smo u 11 % boles-
nika.
Ovime bismo zakljuili kliniki pregled
bolesnika. Radi preglednosti, vanij i zna-
kovi na donji m ekstremi teti ma prikazani su
na slikama ( v. sl . 20 i 21 u Slikovnom pri-
logu).
Rendgenski pregled
Najdragocjenije podatke o lumboishijal-
giji, osim klinikih pretraga, daju rendgen-
ski pregledi. Rendgenski su pregledi vani
jer se samo klinikim pregledom ne moe
uvijek ustanovit i uzrok i uznapredovalost
bolesti. Veliko j e znaenje rendgenskih
pregleda slabinske kraljenice u t ome to
njima moemo iskljuiti druge bolesti koje
mogu pokazivati sline znakove kao i ote-
enje intervertebralnog diska (spondiloli-
steza, uzak hrpteni (spinalni) kanal, upale
kosti, tuberkuloza, tumori itd.).
Obino rendgensko
snimanje
Paljivo prouavanje uobiajenih rend-
genskih slika kria vrlo je vano pri ocjenji-
vanju bolest i kria i ishijasa. Neke bolesti,
kao to su prijelomi, iaenja, infekcije,
tumori i odreene bolest i metabolizma, lije-
po se vide na rendgenskoj slici i upuuju na
uzrok tegoba. Meutim, te su bolesti zapa-
ene u vrlo malo kimenih bolesnika koji
dolaze na preglede, odnosno lijee se u
bolnicama. U svih ostalih obinim se rend-
genskim pregledom ne moe odrediti
uzrok klinikih znakova.
Obino rendgenska snimka pokazuje i
nepravilnosti u razvoju kraljenice. Boles-
nika s takvim nepravilnost ima i lumboishi-
jalgijom i bolesnika bez ikakvih znakova
bolesti teko je usporeivat i s pacijentima
koji nemaju tih anomalija i lumboishijalgije
zato to ljudi koji nemaju t egoba ne idu na
snimanje. Ipak, velik broj aut ora smatra da
te nepravilnosti imaju odreenu ulogu pri
pojavi bolova.
este rendgenski vidljive nenormalnosti
jesu:
1. Prelazni kraljeak. ovjek ima 5 sla-
binskih kraljeaka, a ako ima 4 ili 6 slabin-
skih kraljeaka, govorimo o sakralizaciji 5.
slabinskog kraljeka (koji se pretvara u 1.
krstani), odnosno o lumbalizaciji 1. krsta-
noga kraljeka (koji se pretvara u 6. slabin-
ski). Na tu pojavu nailazimo u 5 do 7%
stanovnitva. Neki autori tome pripisuju ve-
liko znaenje i smat raj u da postoji uzrona
veza izmeu bolova u kriima i toga rend-
genskog nalaza. U SAD takvim ljudima ak
ne preporuuju teak fiziki posao. Meu-
tim, nema pouzdanih statistikih podat aka
102
Nesrasli lukovi L4, L5 i krstae
o poveanoj uestalosti bolova u kriima u
ljudi koji imaju prelazne kraljeke. I mi mi-
slimo da takve povezanosti nema.
2. Nepotpuna sratenost lukova kralje-
aka (spina bifida). Ako su stranji elemen-
ti kraljeka djelomino ili nepotpuno srasli,
moemo zakljuiti da j e stabilnost smanje-
na, jer se miii i ligamenti ondje ne mogu
uhvatiti. Meutim, statistiki podaci ne po-
kazuju poveanu uestalost t egoba u krii-
ma u takvih ljudi.
3. Poveana lordoza slabinske kralje-
nice, prema nekim autorima, uzrokuje bol u
kriima.
4. Zakrivljenost kraljenice u stranu
(skolioza). Izravne veze izmeu bolova u
kriima i skolloze nema. Nema nikakve
sumnje da je pri tom intervert ebralni disk,
osobito na vrhu krivine, izloen teim opte-
reenjima i da zato moe rano degenerira-
ti. To je i mjesto najvei h stresova. Prema
statistikim podacima relativno mali posto-
tak bolesni ka sa skoliozom ima bolove u
kriima. Bol ee nastaje kao posljedica
degeneracije na mali m zglobovima (spon-
dilartroza).
5. Suenje intervertebralnog prostora
izmeu 5. sl abinskoga i 1. krst anoga kra-
ljeka vrlo je est nalaz na rendgenskoj
slici, mnogo rjei izmeu 4. i 5. slabinskog
kraljeka, a jo rjei izmeu ostalih. Sueni
intervertebralni prostor znak je degenera-
tivnih promjena u disku. To ne mora vrijediti
samo za prostor izmeu 5. slabinskoga i 1.
krstanoga kraljeka, koji moe biti uzak a
da nema degeneracije. Takav rendgenski
nalaz u di rektnom je omjeru s brojem bo-
lesnika. Meutim, moramo imati na umu da
velik broj ljudi u kojih sluajno pronaemo
suen, odnosno degeneriran interverte-
bralni prostor nema nikakvi h tegoba.
6. Asimetrine slabinsko-krstane fase-
te. Ako je jedna faset a vie u koronarnoj
(krunoj) liniji nego druga, nastaje nenor-
malno gibanje meu faset ama, to se mo-
e prenosit i i na disk pa on zato bre dege-
nerira.
Na rendgenskoj slici disk ne vidimo, a
moemo ga prikazati samo s pomou kon-
trastnih sredstava. Meut im, metode rend-
genskog snimanja kontrastnim sredst vima
primjenjujemo samo ako planiramo opera-
tivno lijeenje. Zat o se od svih oblika rend-
genskih pretraga najvie korist imo rend-
genskim sni manjem bez kontrastnih sred-
stava. Pretragom s pomou kont rastnih
sredstava mogu se dobiti toniji podaci o
mjestu patolokog procesa na osnovi di-
rektnih i indirektnih znakova.
79
www.profidizajn.com
Kotana izraslina na L5 sprijeda
Neposredni (direktni) znakovi degenera-
cije diska, odnosno hernije diska vide se
rendgenski vrlo rijetko i veoma su nepouz-
dani, a to su:
- Neintenzivna homogena dopunska
sjena, koje normalno nema u hrpt enom
kanalu, a daje ju stezanje diska. U nai h
bol esnika taj znak ne moemo nikad pouz-
dano dokazati.
- Naprsnue diska, odnosno poj ave
vakuuma u disku, t o opisuju neki autori, a
mi ih t eko dokazuj emo.
Posredni (indirektni) rendgenski vidljivi
znakovi degenerat ivni h procesa u int erver-
tebralnom disku j esu:
- Smanjeno ulegnue slabinske kra-
ljenice. Nali smo je u 81 % bolesnika koji
su bili operirani, premda je vrlo t eko odre-
diti granicu izmeu normalnog i nenormal-
nog ul egnua jer je ono razliito u razliitih
ljudi. Ulegnue j e potpuno nestalo u 15% I
bolesnika.
- Devijaciju (otklon u stranu) slabinske
kraljenice zapazili smo u 51 % bolesnika.
Najee je krivina bila konveksna (izboe-
na) na strani bolesne noge, i t o u 46% |
bolesni ka, a samo u 5% na zdravoj strani.
U 22% bolesni ka ot klon (nagnutost) bio je
lokaliziran po cijeloj duljini slabinske kra-
ljenice. Veina autora veu panju posve-
uje ot klonu samo j ednog segment a, jer
smat raj u da vrh krivine najee upozora-
va na degeneraciju diska. Prilikom uspore-
ivanja nalaza klinikoga i rendgenskoga
pregleda s obzirom na devijaciju kraljeni-
ce zapazili smo daj e pri klini kome pregle-
du devijacija ea (u 65% naih bolesni-
ka) te da rendgenski pregled rjee pokazu-
je devijaciju (u 51 % naih bolesnika). Ra-
zliku u rezultatima rendgenskoga i kliniko-
ga pregleda moemo objasniti poloajem
bol esnika prilikom tih pregl eda.
- Znakove poremeene stabilnosti kra-
ljenice zapazili smo u 44 od ukupno 93
pregledana bol esnika s herni jom diska. Da
bi se ustanovila poremeena stabilnost
slabinske kraljenice, najvanije je tzv.
funkci onalno rendgensko slikanje.
Knut sson je detaljno opisao poveanu
gibljivost u int ervertebralnom di sku u pre-
djelu sl abina. Nazvao ju j e nestabilno-
u, a smatrao ju je ranim znakom degene-
racije diska. Funkcionalnu pretragu provo-
di mo pri maksi malnom sagnuu kraljeni-
ce naprijed, maksi malnom nagnuu natrag
i maksimalnim otkloni ma u stranu. U 27
naih bol esnika vidjeli smo pomak seg-
menta unaprijed ili unatrag. Poveana gib-
ljivost u jednome ili drugom segment u po-
kazuje daj e zbog degenerat ivnog procesa
182
Vrlo izraene kotane izrasline
Spondilartroza
u disku naruena njegova fi ksacijska funk-
cija. Ponekad prilikom te pretrage ot kriva-
mo ogranienu gibljivost nastal u zbog
spazma miia, koj a najee zahvaa po-
druje cijele slabinske kraljenice.
- Ponekad prilikom naginjanj a na
rendgenskoj slici ne zapaamo suenje di-
ska u svi m proj ekcijama, t o jest ondje gdje
j e lokaliziran sekvestar diska. Tako se taj
disk razlikuje od diskova koji su smjeteni
vie ili nie. Tu pojavu nazivamo simpto-
mom stvaranja kuta. To smo vidjeli u 35%
naih bolesnika. Dakako, to jo nije dokaz
postojanja hernij e diska.
- Smanjenje visine int ervertebralnog
diska ei j e simptom od svih drugih simp-
t oma, a upozorava na lokalne promjene u
nekom dijelu kraljenice. to se t ie boles-
nika operiranih u nas, sni enj e diska bilo j e
u razliitom st upnj u i zraeno u njih 71 %,
asimetrino snienje diska zapazil i smo u
35% bolesni ka, a u drugih j e snienje bilo
81
www.profidizajn.com
Vrlo degeneriran prostor L4-L5, L5-S1
(projekcija a-p)
ravnomj erno. Najee je snien di sk iz-
meu 4. i 5. slabinskog kraljeka. Prema
miljenju veine autora, visina slabinsko-
krst anog di ska vrlo je varijabilna. Meu-
tim, snienje njegove visine jo ne znai da
postoji hernija diska.
- Kot ane izrasline na t rupovi ma kralje-
aka straga, straga bono, bono i sprije-
da, vidi mo prilino esto. Kad saznaju da
imaju izrasline, mnogi bolesnici odmah
pomisle na teku bolest kraljenice. Po-
novno naglaavamo da izrasline same
po sebi nisu nikakva tea bolest. Ako nema
klinikih znakova, osobito bolova, nije po-
trebno nikakvo lijeenje.
- Budui da zbog degeneracij e diska
vie nema ravnomjernog pritiska, na po-
krovnim ploama kraljeka poveava se
gust oa u st rukturi kosti (skleroza).
U 11 % bolesnika operiranih u nas otkrili
smo uroene nenormal nosti na slabinskoj
kraljenici. Meu njima j e bilo 5% bolesni-
ka sa spi nom bifidom, a u drugi h smo vidjeli
prelazne kraljeke s lumbalizacijom ili sa-
kralizacijom.
Mnogi autori smat raju da je u 60 do 80 %
ljudi mogue na obinima rendgenski m sli-
kama vidjeti promjene koje svj edoe o de-
generat ivni m promjenama diska. Friberg i
Hirsch pregledal i su rendgenske slike 9419
bol esnika koji su se lijeili zbog Iumboishi-
jalgije i ishijasa. Rendgenski su znakovi
degeneracije bili vidljivi samo u 39% bo-
lesnika.
Neki aut ori smatraju da je tono oit ava-
nje obini h rendgenski h snimaka, uz klini-
ki pregled, dovoljno da bi se odredio polo-
aj oboljelog diska te da t ee pretrage s
kontrast ima nisu potrebne. Naprotiv, drugi
autori tvrde da obina rendgenska pretra-
ga nije dovolj na jer se ne vide nikakvi zna-
kovi hernije. I mi smo vie puta pri likom
operacij e nali hernij u diska, iako na disku
rendgenski nije bilo vidljivih promjena. Sto-
ga rendgenski pregled, zajedno s klinikim
pregledom, ne moe uvijek biti dovoljan da
bi se odgovorilo na pitanj e o pot rebi opera-
tivnog lijeenja. Zat o se pobolj avaj u me-
t ode pret raga pomou kont rast a, a meu
njima posebno mjest o imaju mijelografija i
diskograf ija.
Mijelografija
Osnovno je naelo mijelografije jedno-
stavno: kontrastno sredstvo, koje se vidi na
rendgenskoj slici, utrca se u intraduralni
102
prostor slabinske kraljenice da se pomije-
a s modanom t ekui nom (likvorom). Za-
tim nai nimo rendgensku sliku, na kojoj se
moe prouavati kontura prostora u koje-
mu j e likvor (intraduralni prostor). Taj pro-
stor kao i produeci korijena ivaca koji
izlaze iz ovojnica lene modi ne mogu se
vidjeti rendgenskim pregledom ili snima-
njem u razliitim projekcijama. S mijenja-
njem poloaja bolesnika kont rastno se
sredstvo, koje potisne likvor ili se s njime
pomijea, pomie od prostora do prostora.
Tako moemo pregledavati visinski razlii-
ta mjesta kraljenice a da za t o ne upotrije-
bimo velike koliine kont rastnoga sred-
stva. Na taj nain vi dimo promijenjenu kon-
turu prostora koji okruuj u ovojnice lene
modi ne i, eventualno, abnormalnu izrasli-
nu, na primjer herniju diska.
Veina bolesnika koji dulje vremena
imaju tegobe boje se mijelografije. Neki
nakon te pret rage zaist a imaju t egobe, kao
to su glavobolja i povraanje, ali sama
pretraga nije osobit o bolna.
Jo nije dokraja rijeeno pitanje t reba li
mijelografiju primjenjivati kao rutinsku pre-
tragu prije operati vnog lijeenja. Mnogi
autori smat raju da vei nom nije potrebna,
da j e dovoljna klinika slika i obini rend-
genski snimci . Prema miljenju nekih aut o-
ra, mijelograf ijom bi se trebalo koristiti sa-
mo onda kada klinika slika nije dovoljno
jasna. Pristae t og miljenja obrazlau t o
ovako:
- U toku mijelograf ije moemo iglom ote-
titi korijen ivca, zbog ega e nastat i
bolovi.
- Nakon mijelografije moe nastat i upala
korijena ivca, a bol ovi zbog t og otee-
nja traju razliito dugo.
- Glavobolja ponekad traje i po vie dana i
moe biti neugodno jaka.
- Nadrai vanj em ovojnica lene modine
zbog uvoenja st ranog sredst va u likvor
moe nastati upala ovojnica lene
modine s ukoeni m zati ljkom, j akom
glavobol jom, povraanjem itd.
- Zbog nadraajnog djelovanja kontrast -
nog sredst va mogu nastati priraslice i-
vaca i ovojni ca lene modine, osobito
ako j e mijelografija uinjena vie put a.
- Pogreno oitavanj e, odnosno nepravil-
nosti prilikom oitavanj a mijelografije iz-
nose, prema razliitim aut ori ma, 1 % do
5%, pa ak i 20%. Dakle, mij elograf ska
trup kraljeka
ubrizgavanje
kontrasta
tmasti
nastavak
prednja uzduna sveza
intervertebralni disk
stranja uzduna sveza
hernija diska
Mijelografija
83
www.profidizajn.com
Mijetografija: hernija diska L4-L5
(projekcija a-p i bona projekcija)
se slika uvijek ne podudara s nalazom
prilikom operacije. Prije svega, ponekad
se pri mijelografiji i ne vidi hernija potis-
nuta u st ranu.
- Osjetljivost na kontrastna sredst va
(zrak, uljna kontrastna sredstva, a da-
nas naj ee j odna sredstva toplj iva u
vodi) moe izazvat i alergine reakcije.
Unato svemu to j e spomenut o, vei na
aut ora prije operativne t erapije ipak obavl ja
mijelografiju. Mi smat ramo da mijelografij a
nije potrebna u doi sta tipinim primjerima,
a inae prije operat ivnog lijeenja preporu-
ujemo mijelografiju, ve i zat o to inae
nikad nismo sigurni da li je pogoen samo
jedan disk, samo j edan korijen, ili su pogo-
ena dva diska ili ak vie njih.
Dakle, predoperati vne indikacije za mi-
jelografiju j esu:
Mijelografija: hernija diska L4-L5
(polubona projekcija)
- klinika slika hernije diska kad ne uspije-
va konzervat ivna terapija, pa odgovor
na pitanje operirati ili ne operirati ovisi o
mijelograf skom nalazu
- oslabljena snaga miia zbog pritiska na
korijen ivca
- dugotrajni bolovi u kriima, kad se kon-
zervativnim lijeenjem ne postie uspjeh
- mogunost postoj anja drugih bolesti,
osobi to tumora.
Pri mijelografiji bolesnik moe leati na
boku, ali najee sjedi . Mijelografiju obav-
ljamo s lokalnom anest ezijom ili bez nje.
Mijelografijom se ne mogu vidjeti prom-
jene unutar diska, a taj j e podatak mnogo
puta vaan za izbor met ode lijeenje. Po-
dat ke o stanju unutar diska daje nam druga
pretraga s pomou kontrastnih sredstava:
diskograf ija.
102
Diskografija
Nezadovoljst vo rezultat ima dosad opi-
sanih istraivaki h met oda u prouavanj u
degenerativni h promjena u disku pot aklo je
na traenje novih di jagnostikih metoda,
meu kojima su glavne punkcija diska i
diskografij a (v. si. 22 u Sl ikovnom prilogu).
Rije je o ubrizgavanju kontrastnog sred-
stva u sam disk. Diskografi ju je godi ne
1928. prvi obavio Schmor l na l eevi ma da
bi prouio sast av pul pozne jezgre, a na
ivom ovjeku vedski rendgenol og Lind-
blome 1948. godine.
Diskografija je ponekad prilino bolna i
zato j e obavl jamo ili u opoj ili u lokalnoj
anesteziji. Veina autora preporuuje bo-
ni poloaj bolesnika, a u nas se koristimo
pol oajem na desnome ili lij evome boku,
savijeni h koljena ili kukova. Mogue je vie
prist upa: iglu moramo uvest i u sredinu di-
ska, to obavi mo pod kont rolom rendgen-
skog pojaala. Poto se pomou rendgen-
skog pojaala uvjerimo da je igla u sredini
diska, ut rcamo kontrastno sredst vo. U
zdravi disk sl abinskog predjela nije mogu-
e uvest i vie od 0,5 do 0,7 cm
3
tekui ne.
Postoje li degenerat ivne promj ene, uplji-
na oko jezgre (perinuklearna upljina) se
povea. to je degeneraci ja vea, to se
vie tekui ne moe utrcati u di sk. Pri t om
se zapremi na diska poveava na 1 - 2 cm
3
,
oblik slova
oblik okrenutog
slova
oblik rupice
za dugme
oblik slova H
Normalna diskografska slika
poetne
degenerativne
promjene
oblik
kuglice
ili elipse
izraene
degenerativne
promjene
hernija ^
diska straga
hernija
diska straga,
s raskinutim
fibroznim
prstenom
hernija
diska sprijeda
Patoloka diskografska slika
85
www.profidizajn.com
Poloaj bolesnika pri diskografiji i nukleolizi
Diskogram:
L3-L4 normalan
L4-L5 hernija diska
L5-S1 blaga degeneracija
86
a pri potpunom raskinuu (rupturi) diska i
za vie kubinih cent imet ara, jer tekuina
istjee iz diska. Kada bismo u normalan
disk pokuali utrcati vie tekuine, ona bi
potiskivala klip injekcijske trcaljke una-
trag, to je karakteristino za normalan
disk. Meutim, to je degenerativni proces
izrazitiji, to lake i bez ot pora ut rcavamo
kont rast no sredstvo. Ne preporuuje se u
raskinut i disk utrcati vie od 2 cm
3
kon-
trastnog sredstva jer ono istjee kroz napr-
sline u f ibroznom prstenu i stranje uzdu-
ne l igament e te nadrauje ovojnice lene
modine.
Ako je disk normalan, bolesnik pri utr-
cavanju tekui ne u disk ne osjea bol, a pri
utrcavanju tekuine u degenerirani disk
javlj a se snani bol. Glavno j e svojstvo
izazvanog bola da je posve isti kao i dota-
danji bolovi, samo pojaani . Pri utrcava-
nju t ekui ne u t akav disk bolesnik ponovno
osjeti ei napadaj dotadanjeg bola. Bol
je obi no intenzivniji nego prije, i prema
lokalizaciji, rasprostranjeniji . Vano j e da
bolesnik prepozna svoj dotadanji bol.
I zazovemo li t akav bol, moemo s prili-
nom tonou ustanoviti koliko je diskova
ot eeno i koji je disk uzrok ovi h ili onih
si mptoma. Kad u disk utrcamo kontrastno
sredstvo, vi dimo u njemu elemente i moe-
mo zakljuiti kakva je njegova struktura.
Diskogram: degeneriran disk L3-4 L4-5
L5-S1
Diskogram: L3-L4 normalan,
hernija diska L4-L5, hernija diska L5-S1
Rendgensku sliku moramo nainit i odmah
nakon ut rcavanja kontrastnog sredsva.
Prema naim iskustvima, ve nakon pol a
do trietvrt sata kontrastno se sredst vo
pone gubiti i sjena postaje neista. Nakon
dva do tri sata kontrastno se sredstvo pot-
puno izgubi i vie se ne moe vidjeti.
Diskografska slika pokazuje:
- poloaj i veliinu pulpozne j ezgre
- raskinua fibroznog prst ena
- izboine diskova.
Na normalnom j e diskogramu vidljiva sa-
mo sjena pulpozne jezgre. Ona nije u sredi-
tu diska, obino je vie straga. Promatrali
smo razliite oblike kontrastne sjene, koja
moe bit i okrugla, u obliku slova C koje je
svojim otvorom okrenuto naprijed, natrag ili
u stranu, moe biti u obliku kope, ponekad
je t okasta itd. Pulpozna jezgra obino za-
uzima t reinu promjera diska. Svako pove-
anje njezine sjene na diskogramu pripisu-
je se degenerat ivni m promjenama. Za de-
generat ivne promjene u disku karakteri-
stino je nestajanje specifine sjene jez-
gre, a sj ena kontrast a se poveava jer
kontrast prodire u naprsline f ibroznog pr-
stena. Sjena kontrastnog sredst va dobiva
najrazliitije oblike, koji ovise o smjeru, ve-
liini i broju naprslina u disku. Degenerativ-
87
www.profidizajn.com
ne promjene mogu zahvatiti cijeli disk, ili
samo polovicu diska, bonu, prednju ili
stranju stranu. Ako je disk posve raskinut,
kontrastno sredstvo istjee iz diska. Raski-
nua diska mogu biti takva da se kontrast-
no sredstvo slijeva pod stranju uzdunu
svezu, a ako se i ona raskinula, kontrast no
se sredstvo izlijeva van. U takav se disk
moe utrcati mnogo vie od 2 cm
3
teku-
ine.
Diskografija ne pokazuje samo koji su
diskovi zahvaeni degenerativnim proce-
som i koliko ih je zahvaeno, ve i stupanj
degenerativnog procesa svakoga pojedi-
nog diska, prirodu, lokalizaciju i smjer napr-
slina na diskovima. Podaci dobiveni disko-
grafijom prilino su jasni i toni jer pokazuju
i poetne degenerativne promjene, koje
ve mogu davati kliniku sliku, iako je mije-
lografija t ada jo negativna. Diskografijom
se obino dokazuje i da je pogoeno vie
diskova, a ne samo jedan, iako moe samo
jedan pokazivati klinike znakove. Ameri-
kanac VViltse kae kako vrsto vjeruje da ni
velike degenerativne promjene diska to
se vide na diskogramu ne moraju pokazi-
vati nikakve klinike simpt ome. Isto tako
ispravan diskogram nikada ne pokazuj e
klinike simptome.
Elektromiografija (EMG)
Elektromiograf ija j e dodatna met oda
pretrage pri ishijasu kojom se dobivaju po-
daci o oteenjima izazvanima hernijom
diska, i to je dif erencijalno dijagnostiki
znaajno prema drugim bolestima. EMG
kliniki znai registraciju elektrike aktivno-
sti u miiu. Primjenjuju se razliite met ode
kako bi se dobila informacija o kontinuitetu,
odnosno nepostojanju kontinuiteta u tzv.
motornoj (pokretakoj) jedinici (motorna se
pak jedinica sast oji od stanice u prednjem
rogu lene modine, motornog aksona ili
neurita, motorne ploice i miinih vlakana
koje inervira taj akson).
Elektromiografija nam pomae da objas-
nimo slabost miia koja nastaje zbog po-
goenosti ivca ili miia. Ot kriva nam i
veliinu ot eenja motornog ivca uslijed
takve pogoenosti , tok reinervacije, a time i
uspjenost lijeenja. Takoer nam pokazu-
je mjesto oteenja, na kojoj j e visini nasta-
lo, te da li se ono pogorava ili poboljava.
Metalni disk j edne elektrode privrstimo
na odreeno mjesto, a vrlo t anku iglu druge
elektrode zabodemo u mii koji elimo
ispitati te biljeimo elektrinu aktivnost iz-
meu ta dva mjesta.
Najee upotrebljavamo tzv. koaksijal-
nu iglastu elektrodu koja omoguuj e ispiti-
vanje motorne jedinice. U uskoj cjevici
(kanili), slinoj injekcijskoj igli, ica je od
platine, a elektrine potencijale ustanovlja-
vamo izmeu kanile i ice. Elektroda je
povezana s elektrografom koji je, u stvari,
diferencijalno pojaalo opremljeno katod-
nom cijevi (osciloskopom) za vizualni pri-
kaz otkrivenih i pojaanih elektrinih poten-
cijala.
U zdravom i oput enom (relaksiranom)
miiu vlada elektrini mir, to znai da
nema nikakvi h bioelektrinih potencijala.
Objektivni dokaz post ojanja ot eenja iv-
ca (denervacije) jesu pojave posebnih
elektrinih potencijala u relaksiranom mii-
102
u. Njihovu pojavu moemo oekivat i ve
peti dan nakon ot eenja ivca, a najee
je opaamo u drugome do t reem tjednu.
Promjene u elektromiografskoj krivulji pri
voljnom stezanju (kontrakciji) miia razli-
ite su pri oteenju perifernog ivca mii-
a i izravno su razmjerne s opsegom ote-
enja. Mjerimo i brzinu provoenja elektri-
nih impulsa u pogoenim segmentima koji
degeneriraju, ali je ona prvih dana nakon
ot eenja ivca obino normalna. Ako je
ot eenje ivca samo djelomino, kao to
je to najee prilikom ot eenja ivca
zbog hernije, brzina je provoenja normal-
na. Za bolesnika je elektromiograf ija nez-
natno bol na i bolesnici je lako podnose.
Nema sumnje da je EMG samo pomo-
na dijagnost ika metoda, ali su njome dobi-
veni podaci vrlo vani. Naglaavamo, me-
utim, da je klinika slika, uz ostale dijag-
nostike metode, presudna za donoenj e
pravilnih zakljuaka, osobito o nainu lije-
enja. Elektromiografija je vrlo korisna on-
da kada nismo sigurni u prirodu bolesti,
osobito ako nismo sigurni radi li se o t umo-
ru unutar ovojnica lene modine ili o priti-
sku na korijen ivca zbog hernije diska.
EMG moramo vie puta ponoviti da bismo
dobil i odgovor o t oku bolesti, a osobito da
bismo vidjeli kakve su prognoze za ozdrav-
ljenje. Naime, t om metodom otkrivamo do-
tadanj i uspjeh ili neuspjeh primijenjene
terapije, ponekad i mnogo prije nego to to
pokau ostali znakovi .
Podaci koje dobi vamo elektromiograf i-
jom vrlo su vrijedni i zato smat ramo da se
treba koristiti t om metodom.
89
www.profidizajn.com
Konzervativno li jeenje
Malo je bolesti pri kojima se primjenjuju
tako razliiti oblici lijeenja kao pri bolovi-
ma u kriima i ishijasu. Ne postoji jedin-
stvena shema lijeenja. Svaka kola zahti-
jeva odnosno preporuuje svoje metode
lijeenja, ali za sve njih postoje osnovna
naela.
Osnovna su naela konzervativnog lije-
enja:
Leanje
Svaki bolesnik koji ima bolove u kriima,
bez obzira na uzrok, mora mirovati, barem
u akutnoj fazi bolesti. Nain i trajanje miro-
vanja uglavnom ovise o teini i o uzrocima
bolesti. Bolest i slabinskog diska nemogu-
e je lijeiti bez mirovanja, rekao je Fran-
cuz de Seze. To naelo potuju svi autori .
Poznato je da vie od 60% tjelesne tei-
ne pritie na 4. i 5. slabinski kraljeak. Ako
je nastala degeneracij a diska, napuklina u
prstenu diska i hernija diska, pa postoji
pritisak nadolje u stranju svezu ili na kori-
jen ivca, zbog stajanj a i hodanja pojaat
e se nadraivanje tih struktura, izazvat e
upalu, a time e se tegobe jo poveati. Ne
preporuuje se ni sjedenje, nego samo
rastereenje u leeem poloaju.
Vrlo je vaan tvrd leaj, ali pri tom ne
mislimo na leanje na dasci. Neki autori
preporuuju strunjae bez opruga, vunu,
strunu ili gumirani materijal. Smatramo da
nije bitno kakav je materijal, nego samo da
podloga bude dovoljno tvrda. Na primjer,
jogi je dovoljno tvrda podloga. Ako nema-
mo nita drugo pri ruci, dovoljno je da
leimo na strunjai postavljenoj na tvrd
pod. Jo jedanput istiemo da leanje na
Lo poloaj pri spavanju
L T U
trtica
dasci, kako to bolesnici esto shvaaju,
nije potrebno.
Kada treba leati?
U akutnoj fazi , dok su bolovi jaki, a u
kroninoj fazi povremeno, radi kratkih raz-
doblja rastereenja. Leanje je potrebno i u
svim kroninim stadijima, kad nastupi akut-
no pogoranje.
Potrebno je potpuno rastereenj e u po-
loaju koji bolesniku najvie odgovara. Za
veinu bolesnika prikladan je tzv. William-
sov poloaj , to jest leanje na leima savi-
jenih koljena i kukova. Leanje na tvrdoj i
ravnoj podlozi bez j astuka izravnava nor-
malno slabinsko ulegnue i manje se pre-
poruuje. Rastereenj e moemo postii ja-
stukom ispod glave i blago savij enim kolje-
nima. Vii jastuk podmetnemo samo dok
se bolesnik hrani. Bolesniku s ulegnutim
slabinama, vrlo rijetko odgovara leanje
ispruenih nogu i s jastukom pod kriima.
Ako su tegobe vrlo velike, preporuujemo
da bolesnik ne ustaje iz postelje radi obav-
ljanja toalete, nego da to ini leei. Inae,
bolje je da zbog tih potreba bolesnik ustane
iz kreveta nego da se mui u krevetu, oso-
bito za velike nude. Uzdignuto uzglavlje
omoguuje bolesniku itanje, gledanje TV i
komuniciranje s posjetiocima, tako da mo-
e Take podnijeti leanje.
Konstruirani su i leaji na kojima se uz-
noje ili uzglavlje mogu dignuti u eljeni
poloaj. Preporuuje se i leanje na boku,
savijenih koljena i kukova. U posljednj e se
vrijeme mogu dobit i i leaji kojima se elek-
triki upravlja te se razni njihovi dijelovi
mogu dizati ili sputati a da bolesni k ne
mora naputati postelju. Na alost, takvi su
leaji vrlo skupi.
Hoe li bolesnik u toku leanja biti u
bolnici ili kod kue, ovisi djelomino o sa-
mom bolesniku, a djelomino i o prilikama
u njegovu domu, odnosno o tome ima li
slobodnih bolnikih kreveta. Veina se bo-
lesnika eli lijeiti kod kue, ali se lijeenje
leanjem tee provodi kod kue nego u
bolnici jer kod kue bolesnik ustaje i zbog
hitnih, a i zbog manje hitnih poslova. Pre-
poruuje se leanje u bolnici na ispravno
sagraenom leaju dok ne prou tei zna-
kovi bolesti. Meutim, bolesnici koji imaju
dobre uvjete za njegu kod kue mogu kod
kue i leati. U nekim evropskim zemljama
bolesnik koji lei kod kue moe posuditi
bolniki krevet s elektrinim upravljanjem.
Ako bolesnik lei suvie dugo, zbog
smanjenja fizike aktivnosti nastaje kr-
Ijavljenje (atrofija) miia. Posljedice su le-
anja i smanjenje kalcija u kostima, sma-
njenje bjelanevina, odreene smetnje u
www.profidizajn.com
krvoilnom sustavu popraene laganom
glavoboljom, a ponekad i vrtoglavicom i
slabou kad bolesnik ustane. Da bismo
sprijeili te pojave, treba paziti da cjelokup-
no leanje traje samo onoliko vremena ko-
liko je prijeko potrebno. im se bolovi sma-
nje, potrebno je poet i vjebama za jaanj e
miia i postupnom mobilizacijom, sve dok
bolesnik ne postigne uvjet e za normalan
ivot.
Koliko vremena treba leati?
To ovisi o teini bolesti, ali obino traje tri
do est tjedana. Bolje je da u to vrijeme
bolesnik pone vjebama u postelji nego
da skrauj e vrijeme leanja. Postelju t reba
naputati postupno, najprije samo nekoliko
sati, a zatim sve due i due. Kad bolesnik
ustane iz postelje, pot rebni su mu steznik ili
take, ili pak jedno i drugo, da bi se rastere-
tila slabinska kraljenica.
Ako je t akvo lijeenje bilo uspjeno, bo-
lesnik treba da ponekad i danju i nou, dok
je u postelji, nosi steznik, sve dok mu on
olakava tegobe ili dok one ne prestanu.
Meutim, osim leanja, uvijek su potreb-
ni i drugi oblici terapije.
stor, te omoguuje reponiranje izboe-
nog dijela.
b) Napinje se stranja uzduna sveza. Cy-
riax kae da proirenje prostora izmeu
kraljeaka za samo 0,25 mm izaziva
pritisak stranje sveze na izboeni dio
diska i da se on moe reponirati na taj
nain to sveza izboinu potisne na-
prijed.
c) Usisava se izboeni dio diska tako to
se uslijed irenja intervertebralnog pro-
stora stvori u tom prostoru negativni
pritisak koji ima mo uvlaenja.
Prema Colachisu i Strohmu, frakcija naj-
bolje djeluje na disk izmeu 4. i 5. slabin-
skog kraljeka, zat im na onaj izmeu 3. i 4.
slabinskog, a najmanje na disk izmeu 5.
slabinskoga i 1. krstanoga kraljeka. Pro-
stor se proiri 1 do 2 mm primijenimo li sil u
frakcije u vrijednosti 1 /3 ili net o vie tjeles-
ne teine. Nema bitne razlike pri proiriva-
nju prostora neprekidnom trakcijom ili frak-
cijom s prekidima. Proirenje se nakon
trakcije zapaa jo 10 do 20 minuta.
Osim mehanikog djelovanja, frakcija
ima i psiholoki uinak, jer se doima kao
Ekstenzija odnosno
trakcija
Nekoliko dana nakon akutnog napadaja
zapoinjemo t rakcijom (rastezanjem) u po-
stelji. Trakciju radi vraanja izboine diska
na svoje pravo mjest o (tzv. repoziciju) prvi
j e preporuio Englez Cyriax 1950. godine,
premda se to pri bolovima u kriima primje-
njivalo davno prije. Talijan Guidi konstru-
irao j e frakcijski stol, i to objavio 1544.
godine u knjizi Chirurgia. Stol je pronaen
1923. godine kod Urbina u Italiji.
Trakcijom se postiu tri efekta:
a) Poveava se razmak izmeu trupova
kraljeaka, a time i intervertebralni pro-
Pozitivan uinak ekstenzije - hernija se
reponirala (povukla)
102
Zdjelina ekstenzija za slabinsku kraljenicu
aktivna terapij a koja prekida monotonij u
leanja. Naime, ako bolesnik samo lei,
esto se ali da za nj nije uinjeno nita.
Neprekidnom trakcijom zamore se mii-
i, pa se st oga opust e, a sila stezanja
prelazi zatim na zglobove. I to je razlog
zato neki autori jo primjenjuju neprekid-
nu (kontinuiranu) trakciju umjesto najsu-
vremenij e trakcije s prekidima (intermi-
tentne).
Trakcija bi t rebal o da bude to snanija,
a t reba je obavljat i 1 - 2 puta dnevno. Moe
biti kontinuirana ili intermitentna. Trakcijom
se najbolji rezultati postiu u bolesnika koji
lei. Zato se trakcija najvie primjenjuje u
bolnicama. Nekad se primjenjivala trakcija
za noge, pri emu j e trebalo upotrijebiti
veu silu jer se trakcija iz zglobova koljena i
kukova prenosila i na kraljenicu.
Trakcijom zdjelice postiu se bolji rezul-
tati. Provodi se dok bolesnik lei na leima.
Za razmicanje kraljeaka dovoljan je uteg
od 20 do 30 kg. Meutim, ako bolesnik ne
moe leati na leima, moemo ga polei i
na bok i potrbuke. Trakcija ne smije izazi-
vati osjeaj nelagodnosti, jer bolesnik tada
ne moe opustiti miie. Ako j e trakcija
bolna, vjerojatno je bolesnik ne podnosi ili
je lo nain kako se ona primjenjuje, pa j e
treba prestati provoditi. Trakcija traje od 30
do 45 minuta, provodimo j e jedanput na
dan, a ako j e bolest tea, i dva puta. Pone-
kad se uspjeh postie manipulacijom od-
mah nakon trakcije (v. u nastavku).
Kad zaponemo t rakciju, u veine se
bolesnika bolovi smanj e ili prestanu. Ne
postignemo li eljeni uinak, pokuat emo
veom silom. Preporuujemo najvee op-
tereenje koje bolesnik moe podnijeti.
Za vrijeme trakcije bolesni k se ne smije
naprezati (kaljati, kihati itd.) Preporuuje-
mo t akoer pregled bolesnika prije poet ka
trakcije, npr. provjerimo Lazareviev znak
(odizanje ispruene noge od podloge), t o
ponovimo i nakon trakcije. Ako bolesnik
moe odii nogu vie nego prije poetka
trakcije, to je dobar znak uspjeha lijeenja.
Lijeenje neka traje dotle dok se ne postig-
ne eljeni uinak, a to je najee tjedan
(i r
i
Negativan uinak ekstenzije - otkinuo se
djeli hernije
93
www.profidizajn.com
dana do tri t jedna. Ako nakon otprilike 10
trakcija nema uspjeha, t reba ih prekinuti.
Jedina iznimka od t og pravila dugotrajni su
bolovi u kriima u mladih bolesnika, u kojih
j e gibljivost slabinske kraljenice dobra i
bezbolna, osim saginjanja naprijed, pa j e
Lazareviev test osjetno pozitivan na obje
strane. U takvih se bolesnika stanj e poinje
poboljavati tek nakon mjesec dana ili ak
vie.
Vrlo se est o trakcijom smanjuje bol u
nozi, a rjee u kriima.
Trakcije ne preporuuj emo u ovim prim-
jeri ma:
a) u akutnog lumbaga, kad j e bolje poku-
ati manipulacijom ili leanjem;
b) u lumboishijalgije s teim neurolokim
znakovima (pareze, paralize, nespo-
sobnosti zadravanja stolice i mokrae)
94
c) u bolesnika fiksiranih u sagnutom polo-
aju, jer u takvih bolesnika svaki oblik
trakcije moe poveati bol;
d) u osoba s izboinom diska starijih od 60
godina, osobito ako im je istodobno bo-
lesno srce i plua, jer u toj dobi nema
tone granice izmeu jezgre i prstena
diska te je zato mal o vjerojatno da bi se
izboeni disk trakcijom vratio na prija-
nje mjesto;
e) pri dugot rajnijem izboenju diska stra-
ga bono.
Traju li tegobe krae vrijeme, trakcijom
postiemo bolji uinak. Meut im, traju li
tegobe tri mjeseca ili vi e mjeseci, ne moe
se oekivati dobar uinak trakcije. Ako te-
gobe nisu osobito teke, one e se same
po sebi smanjiti, a inae je pot rebna opera-
tivna intervencija.
Prednost i su trakcije zdjelice i u tome to
ona doputa bolesniku micanje donjim ek-
stremitet ima. Bolesnik se moe i okretati u
postelji, pa nema j o i mogunosti stvara-
nja ugruaka krvi u ilama. Svaki oblik
trakcije nogu u starijih bolesnika moe po-
veati mogunost nastajanja ugruaka krvi
i upale krvnih ila.
Trakcij e koje mi primjenjujemo:
1. Kramerov ekstenzijski pojas,
2. trakcija zdjelice u postelji,
3. ekst enzija prema Perlu,
4. ekstenzija prema Lumbexu i
5. intermitentna ekstenzija (tru-trac).
95
www.profidizajn.com
1. Ekstenzijski je pojas, u biti, pojas i-
rok 5- 10 cm a prilijee uz zdjelino podru-
je. Sa strane su ekstenzijskog pojasa ugra-
ene ruke. Kad bolesni k rukama potisne
ruke nadolje, izdigne se nad zdjelicom,
izazivajui tako razvlaenje donjeg dijela
kraljenice u vertikalnoj ravnini tijela. Kr-
mer je mjerio silu vuenja (trakcije), koja j e
relativno velika: u ena prosjeno 736 N, a
u mukaraca 1098N. Najvei uinak ek-
stenzije postie se blago savijenim laktovi-
ma. Pritisak u intervertebralnom prostoru,
kao i pri svakoj ekstenziji, smanjuje se, i
izboeni se dio diska moe vratiti (reponi-
rati) na svoje mjesto. Repozicija se najbolj e
postie u Williamsovu poloaju, kad j e
stranji dio segmenta slabinske kraljenice
rairen.
Bolesnicima koji prilikom pogrenog
pokreta osjete bol u kriima tom trakcijom
moemo brzo pomoi osobito ako ne mogu
odmah otii k lijeniku. Za mnoge bolesni -
ke, u kojih bolovi nastaju uz tipinu iskrivlje-
nost tijel a ustranu, npr. nakon duljeg hoda-
nja, stajanja ili sjedenja, a posljedica su
Ekstenzija prema Lumbexu sjedeke
tegoba s diskom, takva j e ekstenzija esto
uspjena pomo.
2. Trakcija zdjelice u postelji ve je opi-
sana.
3. Ekstenzija prema Perlu: bolesni k lei
na leima, savijenih kukova i koljena, tako
da su mu potkoljenice naslonjene na po-
sebnu pojastuenu dasku, koju podiemo
koloturom i tako isteemo kraljenicu. Po-
dizanjem daske kraljenica poprima sve
savijeniji poloaj, a sila j e vue i gore i
naprijed. Sada imamo priliku izmjeriti visi-
nu dizanja i silu koju smo pri tom upotrijebi-
li. Bolesnika vie puta pitamo j esu li se
bolovi smanjili. Pri ovoj je metodi neugodan
samo pritisak na listove.
4. Ekstenzija prema Lumbexu: bolesnik
sjedi privezan na posebnoj klupi. Poseb-
nim koloturnicima kraljenicu moemo ra-
stezati koliko elimo i odrati je u tom polo-
aju onoliko vremena koliko se bolesnik
osjea ugodno. im osjeaj ugode presta-
ne, ekstenziju prekidamo.
5. Tru-trac ekstenzija jest intermitentna
ekstenzija (provodi se s prekidima), pri e-
mu se meusobno smjenjuju vremena ste-
zanja i stanke.
Bolesnik lei na stolu koji se razvlai i
ima drae ruku, a poseban je aparat kono-
pcima povezan s pojasom koji je privr-
en na zdjelicu bolesnika. Aparatom se
mogu podeavati snaga ekstenzije, vrije-
me trajanja ekstenzije i stanke (pauze).
Istodobno bolesnika moemo prikljuiti i na
aparat za zraenje.
Neki autori odbacuju takvu intermitentnu
trakciju jer smatraju da je kontinuirana trak-
cija uspjenija.
Nae je miljenje da je najbolja ona trak-
cija koja bolesniku najvie koristi. Zato vie
put a mijenjamo vrste trakcije da bismo
ustanovili koja je najuspjenija.
Ultrazvuk
Ultrazvuk ubrajamo u mehanike valove
istih fizikalnih svojstava kao i ujni zvuk.
Ljudsko uho ne zamjeuje zvukove frek-
vencij e od 17.000 do 20.000 herca (Hz) u
sekundi. Za gornje slojeve tkiva najpogod-
nija je via, a za dublje slojeve nia frek-
vencij a ultrazvuka. Najprimjerenij a frek-
vencija ultrazvuka, elimo li postii meha-
trtica
www.profidizajn.com
niki uinak do dubine 80 mm, jest 1 mega-
herc (MHz), a za toplotni uinak na istoj
dubini 500 kiloherca (kHz).
P. Curri e j e 1880. godine otkrio piezo-
elektricitet , tj. svojst vo nekih kristala da u
izmjeninom elekt rinom polju titraju, mije-
njaju svoju valnu duinu i tako izazivaju
mehaniko titranje. Godine 1939. Pohlman
je ultrazvuk primijenio u medicini, postigav-
i zapaen uspjeh u lijeenju bolesti ivaca
ft (neuralgija).
Za lijeenje primjenjujemo ultrazvuk
frekvencije od 800 kHz do 3 MHz, ime u
tjelesnim tkivima postiemo razliite uin-
ke: mehanike, toplinske i fizikalno-kemij-
ske prirode.
Uinci mehanike prirode posljedica su
naizmjeninog stezanja (kompresije) i ire-
nja (ekspanzije) medija pri ultrazvunim
vibracijama. Zato tu vrst u djelovanja zove-
mo i mikromasaa, a to j e ujedno i najva-
niji uinak ult razvuka u lijeenju. Taj j e
uinak izraeniji pri pulzirajuem (intermi-
tentnom) nego pri st alnom (kontinuiranom)
ultrazvuku.
Najoitiji je toplinski uinak ult razvuka.
Nastaje zbog t renja (frikcije), koj e je poslje-
dica mehanikoga djelovanja ultrazvuka.
Naime, mehanika energija titranja pretva-
ra se u t oplinsku energiju. Taj je uinak
najizrazitiji ondje gdje je sloj tkiva iznad
Ultrazvuk
kosti tanak. Zbog f izikalno-kemij skog uin-
ka ultrazvunih valova u tkivima se pove-
ava pH meust ani ne t ekuine i propus-
nost biolokih membrana, to pospjeuje
oksidacijske procese i apsorpciju kisika.
Da bi ultrazvuk bio to djelotvorniji, naj-
hitnije je upotrijebiti primjeren posrednik
(kontaktni medij) koj i e omoguit i to bolje
provoenje ultrazvuka, tako da se ultra-
zvuni valovi ne odbijaj u izmeu glave na-
prave (aplikatora) i koe. Najprimjereniji je
posredni k voda, ali prokuhana, jer se tako
iz nje izlui ugljik-dioksid (C02). Ta kontakt-
na sredstva moemo podijeliti u etiri sku-
pine:
- ulja (npr. parafinsko, glicerinsko i si.)
- emulzije (npr. ulje raspreno u vodi)
- gel (na bazi vode)
- masti.
Normalno se mora osjeati ugodna topli-
na. Jedno zraenje traje 3- 10 minuta. Bo-
lesnika obino ozraimo 10 puta, a nakon
toga potreban j e prekid od tri tjedna. Ako se
nakon prve ili druge primjene ultrazvuka
osnovna bolest pogora, ne t reba napustiti
lijeenje, nego se preporuuj e nastavak do
barem etiri zraenja. Ako se ni za to vrije-
me stanje ne pobolja, ili se ak pogora,
prekidamo takav nain lijeenja.
Ultrazvukom takoer moemo otkriti bol-
no mjesto. Bolesnik ponekad ne moe to-
no lokalizirati bol, a ultrazvukom, jaim ne-
go to ga obino upot rebljavamo u terapij -
ske svrhe, lako emo ustanoviti bolne
toke.
Terapija niskofrekventnim
strujama
U posljednjih 10 do 15 godina i u nas
smo lijeenje visokofrekventnim st rujama,
o kojima e jo biti rijei (kratkovalna i
mikrovalna terapija), gotovo zamijenili apa-
ratima niskof rekventnih struja. Ovamo
102
ubrajamo t erapiju di jadinamskom st rujom,
zatim terapiju interferentnim strujama i
analgezijsku stimulaciju.
Dijadinamske struje fizikalno su izmje-
nine, niskofrekventne struje s modulaci-
j om f rekvencije i jakost i. Frekvencija im j e
50 i 100 Hz. Ponekad kombiniramo dvije
razliit e f rekvencije koje se ritmiki smje-
njuju, a u praksi uvijek dodajemo i t reu
komponentu - galvansku struju vrlo male
jakosti, od 2 do 3mA (miliampera). Dijadi-
namske struje, prije svega, ublaavaju bo-
love i poveavaj u prokrvljenost, ime se
smanjuju ili uklanjaju otoci (edemi). Zbog
djelovanja na vegetat ivne ivce smanjuje
se tonus prenapetog (hipertoninog) mii-
ja i tim se mehanizmom, uz istodobno povi-
enje praga (granice) osjetljivost i na bol,
smanjuje bol, gr (spazam) i oteklina. Sma-
njivanje edema pripisujemo, barem djelo-
mino, i galvanskoj komponent i koja posto-
ji u dijadinamskim strujama. Dijadi namske
struje djeluju iskljuivo na aut onomni iv-
ani sustav i tako smanjuju osjetljivost na
bol.
Primjenjujemo etiri modulacije dijadi-
namskih struja, a svaka od njih ima svoje
podruje djelovanja. Modulacija I. djeluje
izrazito analgetiki na vegetat ivne ivce,
pa je primjenjujemo onda kad su pogoeni
ti ivci. Modulacija II. djeluje na simpatikus i
tonizira vezivno tkivo. Bolesnik prilikom
modulacije osjea vibracije, koje smanjuju
bol time to smanjuju napetost simpatikih
ivaca. Modulacija III. izaziva vazomot orne
nadraaje i smanjuje edem, bol i napet ost
prugastih miia. Modulacija IV. primjenju-
je se za nadraivanje oslabljenih miia.
Pri tom je, dakako, terapijska doza via od
praga nadraaja.
Ogranienja za primjenu niskofrekvent-
nih struja bitno su smanjena, pa ih ne pri-
jenjujemo samo ako bolesnik ima stimula-
tor srca, ako boluje od raka te u trudnoi.
Valja biti oprezan s kovinama koje su ugra-
ene u organizam (implantati), iako ih dija-
dinamske struje ne zagrijavaju. Moramo
biti oprezni zbog galvanske komponent e
koja je, dodue, pri normalnom intenzitetu
potrebnom za lijeenje dovoljno mala pa
ne bi t rebal o oekivati kemi jska oteenja
metalnih implantata.
Interferentna st ruja (Nemecova struja)
nastaje od dvije sinusoidne izmjenine
struje koje se meusobno prekrivaju u raz-
nim kombinacijama, i to s obzirom na ja-
kost, frekvenciju i fazu. To se dogaa u
dubini tkiva, te tako interferent na struja na
nj izravno utjee. Ovisno o poloaju elek-
troda, odnosno o njihovu premjetanju, in-
terferentnu struju moemo dovesti bilo ka-
mo u tijelo. Dakako, za dovoenje interfe-
rentne struje u tijelo potrebna je neto via
frekvencija, izmeu 4000 i 4100 Hz, da bi-
smo svladali otpor koe. Meutim, rezultat
preklapanj a tih dviju frekvencija samo je
100 Hz, to je, dakako, vrl o slino dijadi-
namski m strujama, o kojima smo ve govo-
rili. Razlika je samo u nainu nastanka i
dubini djelovanja. Te struje, dakle, djeluju
poticajno na ivevlje, ublauju bolove te
djeluju na obnavljanje tkiva, pa su razni
bolni sindromi - meu njima, svakako, i bol
u kriima i ishijas - vrlo pogodni za njihovu
primjenu. Postupak traje 15 do 20 minuta, i
to 6 do 7 put a u jednoj terapiji, koju, ako je
potrebno, moemo ponoviti nakon 2 do 3
tjedna. Budui da se tkivo pri t ome ne
pregrijava, interferentnim st rujama moe-
mo se koristiti i na dijelovima tijela s metal-
nim implant atima, to je veoma vano na-
kon raznih operat ivnih zahvata na kralje-
nici.
Trea j e vrsta terapije niskofrekventnom
strujom analgezijsko nadraivanje (tzv.
TENS - transkutana elektrina stimulacija
ivaca). Poetak primjene te met ode see
u 1965. godinu, kad su Englezi Melzack i
Wall postavil i svoju teoriju vrata. Oni su,
naime, ustanovili da selekt ivno nadraiva-
99
www.profidizajn.com
nje aferentnih ivaca blokira bol, odnosno
da spreava irenje bolnog nadraaja pre-
ma viim centrima. Drugo j e objanjenje
takvog djelovanja da se u krvi, pod utjeca-
jem analgezijske stimulacije, oslobaa vi-
e endorfina, koji smanjuje prag osjetljivo-
sti na bol. Vano je da svakoga bolesnika
na kojemu elimo primijeniti tu vrst u terapi-
je paljivo pregledamo i za svakoga poseb-
no odredimo mjest a za namjetanj e elek-
troda te parametre nadraivanja. Samo e-
mo t ako, naime, postii uspjeh u lijeenju
tom metodom. Najvanije je odrediti mje-
sta gdje se moraju namjestit i elektrode.
Obino ih postavljamo oko najbolnijih toa-
ka, a moemo ih namjestit i i uzdu derma-
toma ili na akupunkturne toke. Elektrode
moraju posve prianjati i biti pravilno namje-
tene. Izmeu elektrode i koe mora biti
vrlo dobar kontakt, inae terapija nije djelo-
tvorna. Bolesnik tu vrstu nadraaja mora
osjeat i ugodnom, a paziti moramo da ne
prekoraimo granicu pokretljivosti jer tada
ne bismo postigli eljeni uinak, nego ba
obratno: irenje bolova. Ta vrsta lijeenj a
nije primjerena za bolesnike s ugraenim
stimulatorom srca.
Zraenje ultraljubiast im zrakama: ultra-
Ijubiaste se zrake apsorbiraju u povrin-
skim slojevima koe, gdj e nastaje crvenilo
(eritem), ali - za razliku od crvenila nasta-
log zbog topline - tek nakon latentne faze
od 1 do 7 sati. Kasnije, kao i prilikom suna-
nja, poinje pigmentacija koe.
Toplina
Prije nego to se znalo da degenerativne
promjene izazivaju lumbago i druge bolesti
diska glavni domai lijek protiv bolova bila
je t oplina.
U terapiji bolova u kriima i danas se
rado vraamo dobrim starim vremeni-
ma, primjenjujui brojne izvore topline,
bez sloenih aparata ili pak s njima, esto s
dobrim uspjehom.
Ovoj od majeg Krzna mnogo se upo-
trebljavao, a upotrebljiv j e i danas. Danas,
osi m toga, postoji i mnogo vrsta posebno-
ga t oplog rublja, odnosno tzv. pojasovi pro-
tiv reume od posebne angorske vune. Po-
negdje na bolesne dijelove stavljaj u vrei-
ce s toplim pijeskom ili pepelom, rastopljen
pelinji vosak, vrue maslinovo ulje i slino.
U Kini upotrebljavaju posebne kuglice (ima
ih i u nekim evropskim zemljama) koje
zapale na bolesnome mjestu.
Upot rebljavaju se i posebni ljepljivi ovoji
(flasten) koji poveavanjem prokrvljenosti
(hiperemijom) izazivaju toplinu. Ponegdje
se upotrebljavaj u tgrmofori, s vodom ili pak
elektrini, grijalice s toplim zrakom, toplo
blato, parafin i slino.
Zraenje kratkim valovima (KV) i
mikrovalovima (MV)
182
Grijai luk
Toplina bilo koje vrste utjee na krvne
ile i izaziva poveanu lokalnu prokrvlje-
nost u koi i pod koom. Toplina, u najrazli-
itijim oblicima, nedvosmisleno"se najvie
primjenjuje od svih metoda fizioterapije.
Ona relaksira miie, proirujui krvne ile i,
time poboljavajui opskrbu miia krvlju,
djeluje i protiv bolova (analgetiki). esto
pomae pri uklanjanju spazma miia i bo-
la u kriima.
Osim toga, toplina utjee, lokalno ili
openito, i na f izioloke procese u organiz-
mu. Pod njenim utjecajem pojaava se mi-
jena tvari, resorbiraju se upalni infiltrati,
ot rovne tvari bre se izluuju i razgrauju u
tijelu. Topli na stimulira i zat itne f unkcije
organizma.
Meu aparat ima s t opl inski m djelova-
njem u dananj e se vrijeme u nas najee
upotrebljavaju oni s kratkim valovima i mi-
krovalovima. Ti oblici izvora t opline (jj ija:
termija) djeluju tako da se visokofrekvent-
na struja iz aparata provodi kroz tkivo ivog
organizma. Zbog otpora t o ga, s obzirom
na svoje fizioloke i elektrine konst ante,
pojedina tkiva pruaj u pri prolazu takve
visokofrekventne struje u tkivu nastaje
konverzija ili pretvaranj e elektrine energi-
je u toplinsku energiju. Na taj se nai n tkivo
vie ili manje zagrijava, t o moe povoljno
utjecati na ublaivanje nekih bioloki h po-
remeaja ili bolesti.
Visokof rekventnu struju u terapijske je
svrhe prvi primijenio Nikola Tesla godine
1891, a sve vie se upotrebljava od 1925.
godine, kada su konstruirani dijatermijski
aparati s elektronskom cijevi.
U nas, a i u drugi m zemljama, najvie se
primjenjuje dijatermija s kratkim val ovi ma
(KV). Primjenjuje se t ako da se dio tijela
smjesti u elektrino ili magnetsko polje iz-
meu elekt roda, koje su spoj ene s dijater-
mijskim aparatom. Izbor elektroda i kuta
pod kojim su smjetene elektrode, izbor
udaljenosti izmeu povrine elektrode i po-
vrine koe omoguuju nam da na t kiva u
organi zmu grijanjem djelujemo dublje ili
plie. Najee upot rebljavamo elekt rode
101
www.profidizajn.com
Mikrovalni aparat
nalik na tanjur. One se sastoje od okrugle
metalne ploe koja je zat iena plitkim sta-
klenim zvonom. Elektrode ruicom moe-
mo zakrenuti u bilo koji poloaj. Tako odre-
eni dio tijela st avljamo u sredite visoko-
frekvent noga elekt rinog polja. Elektrode
mogu biti i drukijega oblika, ovisno o t ome
za koji su dio tijela namijenjene.
Osim opisanog modela, moe se upotri -
jebiti i posebna sprava sa samo jednom
elektrodom - monodom, kroz koju prolazi
visokof rekventna struja. Ona moe biti u
obliku dugake cijevi, bubnja ili sedla, a
prislanjamo je na onaj dio tijela na kojemu
elimo primijeniti termoterapiju. Naelo j e
konstrukcije slino, jer je u t akvom bubnju
ili sedlu spiralno savijena indukcijska za-
vojnica kroz koju prolazi visokofrekvent na
struja i u svojoj okolini stvara magnetsko
polje.
Upotreba takvih aparata vrlo je jedno-
stavna.
Koliko e trajati dijatermijski postupak
najvie ovisi o iskustvu i znanju onoga tko
upravlja aparatom. Meutim, prilikom zra-
enja uvijek t reba pitati bolesnika osjea li
toplinu i ne osjea li je moda prejako.
Takav postupak traje 20- 30 minut a, a u
poetku i krae. Zraimo svaki dan ili svaki
drugi dan. Jedna se serija sastoji od 6 do
10 zraenja. Vano j e rei da prilikom zra-
enja kratkim valovima (KV) moramo iz
okoline zraenog dijela tijela maknut i sve
metalne predmete, jer bi oni mogli izazvati
opekline.
Djelotvornost lijeenja objanj avamo
snanim i dugotrajnim irenjem krvnih ila
(hiperemija) a bol se smanjuj e zbog smiru-
jueg djelovanja visokof rekventne struje i
zbog topline.
Mikrovalna dijatermija (MV). Posebni
aparati emitiraju valove dugake samo ne-
koliko centimetara, kojima se moe u bilo
koji dio tijela usmjeriti snaan mlaz prodor-
ne energije (v. si. 23 u Slikovnom prilogu).
Ta energija proizvodi toplinu u dubini tijela.
Naelo se djelovanja bitno ne razlikuje od
kratkovalne dijatermije, samo to prodire
dublje u organizam i to moemo mlaz
energije bolje usmjeriti .
Eritem nast aje zato to ultraljubiaste
zrake oslobaaju histamin, koji iri krvne
ile. Terapijski je snanija kombinacija ul-
traljubiastih i t oplinskih zraka, na primjer
pomou soluks-svjetil jke ili drugih toplin-
skih svjetiljki (ona s crveni m filtrom ima
dublje djelovanje pa smanjuje gr miia, a
ona s modrim filtrom djeluje umirujue na
ivani sustav).
Masaa
Masaa je vrsta fizikalne terapije kojom
se odreenim pokretima na povrini tijela
mehaniki , direktno ili indirektno, djeluj e na
razliita tkiva. Terapijska primjena masae
102
see u daleku prolost. Najstariji podaci
govore o masai u Kineza i Indijaca prije
priblino 3000 godina. Nju su primjenjivali i
Egipani i Perzijanci. Grki lijenici starog
vijeka tono su je opisali, pa se sline
metode primjenjuju i danas.
Miljenja su o terapijskoj vrijednost i ma-
sae razliita. Neki je hvale, a drugi potpu-
no odbacuju. Oba su ekst rema pogrena i
nepravilna. Uz pravilnu indikaciju i u pravil-
noj kombinaciji s drugim met odama fizikal-
nog lijeenja primjena masae medicinski
je potpuno opravdana. U njemakoj litera-
turi starijeg datuma itamo da se masaa
moe dopuniti vjebama. Danas mislimo
obratno: vjebe valja dopuniti masaom.
Tako e se poboljati ope stanje miia.
Masaa
Fizioloki se uinak masae oituje u
mehanikome i ref leksnom djelovanju.
Blago trljanje izaziva oputanje, a duboka
masaa kontrakcij u miia. Srednje j aka
masaa ne utjee bitno na optok krvi, a
snanije gnjeenje pospjeuje cirkulaciju.
Djeluje i na optok limfe te bolji dot ok krvi u
srce. Temperat ura miia bitno se ne mije-
nja, ali rast e lokalna temperat ura koe, to
je posljedica t renja i poveanog optoka
krvi.
103
www.profidizajn.com
Nakon ope masae poboljava se izlu-
ivanj e mokrae (diureza), s izluivanjem
duika, klorida i mokrane kiseline. Sma-
njuju se otekline. Ubrzava se odstranjiva-
nje metabolita i toksinih tvari iz miia.
Poboljavaju se met abolizam i prehrana
miia, a i njihov tonus. Pri t om, dakako, ne
smijemo zaboravit i da se snaga miia po-
veava samo aktivnim vjebama.
Masaom se ne moe smanjiti potkono
masno tkivo, kako to esto tvrde maseri u
kozmet ikim salonima. Opa masaa obi-
no djeluje i smirujue, to se pokazalo u
bolesnika sa psihikim bolestima. Nakon
masae najee nastupa umor.
Masaa se, u naelu, obavlja rukama, ali
postoji i vie razliit ih aparata za masau
na elektrini pogon, na naelu vibracije.
Meutim, nijedan aparat ne moe nado-
mjestiti ovjeje ruke, osobito to se tie
snage pritiska. Bolesnik mora biti u pravil-
nu poloaju: na tvrdoj podlozi, oput enih
miia, te zglobova u sredinjem poloaju.
Masaa nikad ne smije biti gruba i ne smije
izazivati bol.
Tehnike masae:
- blago trljanje dlanovi ma: vanjskom stra-
nom ruku i vrcima prstiju
- trljanje pri tiskom: skupljenih prstiju, sitni-
ma krunim pokretima prstiju
- gnjeenje: obj ema rukama, koje su polo-
ene u smjeru miinih vlakana, pri e-
mu prsti prodiru u dubinu i pokuavaju
zahvat it i dio mi ia, podignuti ga i mijesi-
ti kao t ijest o
- udaranje: brzim, rit miki m udarcima, na-
izmjence desno-lijevo, i to rubovima
obaju dlanova.
Podupore za kraljenicu
i steznici
Ta su pomagala ve dugo poznata. Oso-
be koje prenose teke terete gotovo in-
stinktivno upotrebljavaju pojasove koji ih
stiu oko pasa.
Danas smat ramo da je najbolji miini
steznik. To znai da moramo to vie oja-
ati miie lea i t rbune miie, koji djeluju
kao najbolja podupora. Zato su vrlo vane
vjebe za jaanj e miia. Ipak, iznimno,
nakon akutne faze bolesti, propisujemo
steznike za fiksaciju i rastereenje kralje-
nice. Rastereenje se postie visokim
steznicima s naramenicama, ali ih bolesni-
ci nerado nose i zat o est o upotrebljavamo
srednje ili niske st eznike. Steznik bi trebalo
da bude samo kratkotrajno pomagalo, a
odmah im se simpt omi ublae, mora ga
zamijeniti snaga miia.
Svrha je st ezni ka da:
- smanji * gibljivost pogoenog dijela
kraljenice
- korigira dranje i
- smanj i mehanike st resove na do-
njem dijelu slabinske kraljenice.
Prvi j e i najvaniji zadatak: mobilizacija
oteenog dijela kraljenice. Dokazano j e
da se prilikom mobilizacije jednog dijela
kraljenice poveava gibljivost dijela koji
nije obuhvaen mobilizacijom. Zat o stez-
nik za slabinsku kraljenicu mora nisko
zahvaati zdjeli cu te uz nju t ijesno prianjati.
To je vrlo vano pri propisivanju steznika
za podruje kria.
Steznik mora biti donekle udoban, tj.
prihvatljiv za bolesnika. Na odreenim mje-
stima steznik mora pritiskati da bi se posti-
gao eljeni uinak. Neudobnost zbog priti-
ska moe se smanjiti ili tako da se smanji
sila pritiska ili povea povrina pritiska.
Izboine kostiju koje lee neposredno pod
koom moramo dobro podloiti. Na svaki
102
bolan pritisak bolesni k mora odmah upozo-
riti.
Prilikom stacionarnog lijeenja u bolni-
cama najee upotrebljavamo gipsane
steznike. Ambul antnim bolesnicima i oni m
za koje mislimo da e stezni k nositi dulj e
vremena propisujemo steznike od razliitih
tkanina, ojaane metalni m ili drugim tvrdim
ulocima. est o se upot rebljava koa ili
razliite vrste sint etikog materijala.
Gipsani steznik najprikladniji j e pri iskriv-
ljenosti kraljenice zbog bolova. Ponekad
se korekcijom kod takvih bolesnika ukloni i
jedno i drugo: deformacij a i bol. Meutim,
dogaa se da se u stezniku bolovi povea-
ju kad pokuamo ukloniti deformaciju. Ta-
da gips treba odmah skinuti.
Gipsani e steznik vjerojat no pomoi on-
da kad su bolovi manji u leeem poloaju,
a vei prilikom hodanja, pokret anja kralje-
nice ili stajanja. Tada je gipsani steznik
pacijent u ugodno pomagalo.
Manipulacija
Manipulacija je jedan od najstarijih obli-
ka lijeenja i vue porijeklo jo iz Hipokrato-
va vremena. U 18. i 19. st oljeu najvie se
primjenjivala, a neke su porodice iz gene-
racije u generacij u gajile tu vrstu lijeenja.
Mnogi lijenici imaju negat ivno miljenje
0 manipulaciji pri bolovima u kriima i ishi-
jasu, jer je dokazano da se ponekad mani-
pulacijom moe pogorati stanje bolesti
zato to mogu - premda iznimno i vrlo
rijetko - nastati i t ei ispadi u funkciji ivaca
1 ivane smetnje, na primjer sindrom konj-
skog repa (Sindroma caudae equinae) te je
potrebna hitna kirurka intervencija. Ve
smo rekli da pogoranje ili iznenadan na-
padaj bolesti moe nastati svakodnevno,
na primjer, pri kihanju, kaljanju, saginjanju
unaprijed, zakretanju, umivanju u prignu-
tom poloaju itd. Na isti nain se moe i
manipulacijom izazvati pogoranje. Po-
stavlja se, meutim, pit anje ne bi li pogor-
anje nastal o i bez manipulacije.
Terapij a bolova u kriima i ishijasa mani-
pulacijom u odreenim je sluajevima, sva-
kako, djelot vorna i ponekad se njome po-
stie t renutno poboljanje. Osobito je dje-
lotvorna ako se ist odobno primijene i druge
vrste terapije.
Mnogi bolesnici koji imaju kronine bolo-
ve u kriima, to se ponavljaju, sami zahti-
jevaju manipulaciju kad se stanje pogora
(postane akutno). Velik broj t akvih bolesni-
ka osjeti poboljanje nakon lijeenja, a po-
nekad poboljanje i potraje.
Oko 90 % bolesnika na kojima j e vie
puta primijenjena manipulacija osjetilo je
pri manipulaciji da je neto preskoilo,
nekakvo pucket anje. To isto osjetilo je
25% bolesnika na kojima je prvi put primi-
jenjena. Pucketanje j e teko tono objasni-
ti. Moda ono nastaje slino kao pri zakre-
tanju prstiju na ruci. Uinak manipulacije
bolji j e u osoba na kojima je ve vie puta
primijenjena, nego u onih na kojima se
primjenjuje prvi put.
Za lijeenje manipulacijom potrebni su
iskustvo i praksa, inae nema pravog uin-
ka. Ako manipulacija izaziva jau bol, mo-
ramo je izvoditi njenije ili ak odustati od
nje. Dakako, prije izvoenja manipulacij e
bolesnika moramo temeljit o pregledati, uk-
ljuujui i rendgensko snimanje. Manipula-
cija se izvodi bez anestezije ili pod aneste-
zijom. Anestezij om se postie bolje opu-
tanje miia, ali onda je vea mogunost
pogoranja, pa veina autora preporuuje
manipulaciju bez anestezije.
Svrha j e manipulacije uklanjanje meha-
nikih uzroka koji su naruili ravnoteu su-
stava krvnih ila, ivaca i zglobova te izaz-
vali funkcionalne smetnje. Najmanj a pogo-
enost samo jedne formacije moe put em
refleksnih mehanizama uzrokovat i vrlo
raznolike i za pacijenta vrlo neugodne
105
www.profidizajn.com
Pritisak na kraljenicu
simptome koji se mogu ublaiti primjenom
manipulaci je. Za lijeenje manipulacijom
gl avne su indikacije akutne diskopatije koje
traju krae vrijeme i jo se ne mogu oeki-
vat i priraslice. Kronini oblici, s t egobama
koje se ponavljaj u, takoer su pogodni za
manipulaciju, ali se ne postiu tako dobri
rezultati. Neki aut ori smatraju da se bolovi
u kriima pojavljuju zbog blokade zglobo-
va, koja nastaj e nakon uklijetenja nekih
formacij a u zglobu, slinih menisku. Tada
moe pomoi manipulacija. Manipulacija
moe pomoi i pri izraslinama na kraljeni-
ci, jer t akve f ormacije mogu nakon grubog i
neopreznog pokreta naruiti normalne od-
nose u zgl obovima kraljenice. Pri bolovi-
ma u kriima koji su nastali zbog ozljede
isplati se oprezno pokuat i s manipulaci-
jom. Meuti m, ne smijemo je primijeniti pri
upalnim procesima na kost ima i zglobovi-
ma, pri jaim osteoporozama i veim ko-
t anim izraslinama. Isto se tako ne smije
primijeniti pri herniji diska s izrazitim znako-
vi ma prit iska na ivac ili na kraljenicu.
Tok manipulacije
a) Pritisak na kraljenicu:
Bolesnik na stolu za pregled lei potrbu-
ke. Lijenik poloi desni dlan na lea bo-
lesnika pravokut no na uzdunu os kralje-
nice, lijevom rukom pomae desnoj ruci
izvodei kratke i brze udarce, odnosno pri-
tiske, poevi od krst ano-slabinskog dije-
la prema gore po cijeloj slabinskoj kralje-
nici.
b) Pritisak na miie uz kraljenicu:
Ruke su smjet ene s obje strane tmastih
nastavaka t ako da su prsti okrenuti prema
glavi. Zaponemo s vie kratkih pritisaka u
predjelu slabina i kria na obje strane kra-
ljenice i nast avlj amo do sredine grudne
kraljenice.
c) Prekomjerno stezanje (hiperekst en-
zija) bedra:
Pritisak na muskulaturu uz kraljenicu
106
Bolesnik lei potrbuke, lijenik poloi
lijevu ruku na desni bok bolesnika i pritisne
je nadolje. Bolesnik ima ispruena koljena,
lijenik podigne desno bedro prema gore
tako da se prekomjerno ist egne. Isto pono-
vimo i na lijevoj nozi.
d) Hiperekstenzija kraljenice i zakreta-
nje zdjelice:
Bolesnik lei potrbuke, a lijenik stoji uz
noge bolesnika, koje su ispruene. Lijenik
uhvati oba stopal a bolesnika i odigne ih od
podloge, ime izaziva hiperekst enziju kra-
ljenice. Jednu nogu dri dignutu, a drugu
spusti na stol za pregled. Isto ponovi na
drugoj strani i t ako izazove zakretanje zdje-
lice.
e) Zakretanje kraljenice unaprijed i
unatrag:
Bolesni k lei na lijevom boku, tako da
mu je lijeva noga ispruena, a desna sa-
vijena u koljenu i kukik Desna mu ruka
lei na desnoj strani prsa. Lijenik stoji
iza bolesnika i desnu ruku poloi iznad
bolesnikove desne crijevne kosti, a lijevu
stavlja na bolesnikovo desno rame. Zatim
naini zakret naprijed t ako to istodobno
potiskuje desno rame unatrag i pritiskuje
desnu crijevnu kost nadolje. Tim pokretom,
102 106
www.profidizajn.com
Zakretanje kraljenice unaprijed i unatrag
koji je esto popraen pucketanjem, izazi-
va se stezanje nekih sveza i zakretanje
intervertebralni h zglobova u kriima i grud-
noj kraljenici. Lijenik zatim potisne boles-
nikovo rame naprijed, a desnu crijevnu
kost pritisne nadolje. Isto ponovi i na drugoj
strani .
f) Njihanje zdjelice:
Bolesni k lei poleuke, koljena i kuko-
va savijenih toliko da bedra budu pribliena
trupu pod kutom od 90. Tada lijenik primi
bolesnikova koljena i oprezno ih njie lije-
vo-desno. Ako se pri tom pojavi j aa bol,
treba prekinuti njihanje. Meutim, ako boli
nema, pokuamo kukove jo vie saviti
tako da koljena pri njihanju budu to blie
pazuhu.
Nakon manipulacije bolesni k moe osje-
titi poboljanje, a ako nakon pravilno izve-
dene manipulacije nema poboljanja, to
znai da takav nain lijeenja nije prikladan
za tu bolest pa ga j e bolje prekinuti. Stoga
preporuujemo da nakon neuspjele mani-
pulacije, odnosno ako se bol pojaa, boles-
nika lijeimo u bolnici. Neki lijenici, napro-
tiv, usprkos pojaanj u bolova, preporuuju
ponovnu manipulaciju kad se bolovi smire,
ali mi to ne preporuujemo.
Lijekovi
Lijekovi (medikamenti ) protiv bolova u
kriima i ishijasa danas su mnogobrojni a
lijenici ih propisuj u individualno, tj. svako-
me bolesniku posebno prema njegovome
trenutanom stanju i tegobama. Moemo
ih podijeliti u ove skupine:
- sredstva protiv bolova (analgetici i anal-
goantipiretici)
- sredstva protiv spazma miia (miini
relaksatori), nesteroidna ili pak ona koja
sadre kortikosteroide
- sredstva protiv upale (antiinflamatorna
sredstva).
Sve te lijekove moemo davati u obliku
tableta, praaka, epia, injekcija ili kao
lokalne injekcije i masti.
Bolove koji se pojavljuju zbog pritiska na
ivac organizam pokuava to vie smanji-
ti. Miii uz kraljenicu napnu se da bi
sprijeili svaki vei pomak kraljenice i da
bi se tako ublaio pritisak na ivac. Nape-
tost miia uz kraljenicu donekle smanji
bol, ali ne pomae u lijeenju bolesti, na-
protiv, onemoguava lijeenje. Napetost
miia spreava meusobno razmicanje
kraljeaka i onemoguava izboenome di-
sku vraanje u prijanji poloaj . Zbog toga
lijenici uvijek pokuavaju smanjiti ili ak
ukloniti napetost miia uz kraljenicu. Na-
petost je miia to vea to su vei bolovi,
koji refleksno izazivaju spazam miia. Na-
petost je takoer vea u uspravnom nego u
leeem poloaju.
Osnovno je naelo pri propisivanju sred-
stava protiv bolova dati bolesniku toliko
sredstava da se bolovi uklone ili bitno ubla-
e. Pogreno je miljenje da bolesniku nisu
potrebni analgetici ako on lako podnosi
bolove. Znamo, takoer, daj e esto dovolj-
na j edna ili dvije injekcije jaeg sredstva
protiv bolova da bi se uklonila napetost
miia, ime se smanji bol, a nakon toga
lake djeluju blai analgetici. Bol u kriima
izaziva spazam miia, koji potencira bol, a
ona ponovo jaa spazam. To se ponavlja, a
to najlake spreavamo jakim analgeti -
kom. Veina autora savjetuje da bolesnika
treba drati u stanju sa to manj e bolova
i da zato treba davati jake analgetike. Vje-
rojatnost ozdravljenja to je vea to prije
prekinemo krug: bol - spazam mi i a- bol .
Sredstva protiv upale djeluju i protiv bo-
lova.
Posebno bismo se osvrnuli na kortiko-
steroide. To su najjaa protuupalna sred-
!
stva, a mogli bismo rei da su donekle i
najopasnija. Danas se uglavnom upotreb-
ljavaju sintetiki kortikosteroidi koji su goto-
vo potpuno nadomjestili prirodni kortizon.
Antiinflamatorno djelovanje se sastoji u
smanjenju propusnosti staninih membra-
na koje se pri upali poveaju, a sa smanje-
njem broja upaljenih stanica smanjuje se
razaranje fibroblasta. Eto tako ta sredstva
djeluju na promjene koje su posljedica priti-
ska na korijen ivca, a ne utjeu na samu
herniju. Kada bi se ta sredstva predugo
upotrebljavala, nastale bi popratne pojave,
kao to su okruglo lice, debljina, poveana
dlakavost, eerna bolest, a tee su kom-
plikacije osteoporoza, ir na elucu i vea
podlonost bakterijskim upalama. Zato ta
sredstva izbjegavamo. Svjesni smo da ona
ne lijee osnovnu bolest, ve samo upalu.
Vj ebe
Jedan je od najvanijih zadataka, svaka-
ko, rehabilitacija bolesnika s bolovima u
kriima i ishijasom. Vjebe pri tom imaju
bitnu ulogu.
Kada treba zapoeti vj ebama?
Program vjebi treba zapoeti odmah
im popuste bolovi, dakle u krevetu. U
poetku vjebe moemo kombinirati s
ostalom terapijom, osobito s masaom i
trtica
www.profidizajn.com
zraenjem. Vjeba se na ravnoj postelji.
Meutim, ako doput a st anje bolesni ka,
najbolje je vjebati na podu na st runj aama
(u bolnicama i ustanovama za f izikal nu
terapiju), jer je t ako vea mogunost giba-
nja. Najprije emo opisat i nekoliko vjebi i
pokazati koji miii pri t om sudjeluju i j esu li
dovoljno snani.
Vjebe za t rbune miie:
1. Leei na leima, ruke poloimo pod
zatiljak, a ispruene noge odi gnemo od
podloge priblino 20 cm i u t om poloaju ih
zadrimo 10 sekundi . Ako to moemo, zna-
i. tla su trbuni miii normalni.
2. Leei na leima, ruke poloimo pod
zatiljak, noge ispruimo, drei pete vrsto
uz podlogu (lijenik ili fiziot erapeut koji
obavlja pregled moe i h drati uz podlogu).
Iz tog poloaja bez iije pomoi prijeemo
u sjed pod kutom od 90.
Vjebe za lene miie:
1. Leimo pot rbuke, s j astukom pod
trbuhom, nogu pritisnutih uz podlogu, a
moe ih pot iskivati bolesnik sam ili lijenik.
Pokuavamo grudi i glavu odignuti od pod-
loge. Ako to moemo izvesti i ako u t akvom
poloaju izdrimo 10 sekundi, znai da je
gornja lena muskul atura normalna.
2. Leei pot rbuke s jastukom pod tr-
buhom, grudi poti snemo nadolje sami ili ih
pritiskuje lijenik ili fi zioterapeut koji obav-
lja pregled. Pokuavamo ispruene noge
odignuti od podloge. Ako u t ome uspijemo i
u takvom poloaj u izdrimo 10 sekundi,
miii donjeg dijela lea svakako su u redu.
Vjebe za elastinost lenih miia i
stranjih bedrenih miia:
j } Stojei uspravno bolesnik se sagne,
ispruenih koljena. Normalno je ako vrci-
ma prstiju dosegne pod. Ali, to ne mogu ni
mnogi koji nemaju boli u leima.
Vjebe s kojima mogu poeti osobe obo-
ljele kraljenice:
U akutnoj fazi ne dolaze u obzir nikakve
vjebe. Tek kad se bolovi bitno smire, bo-
lesnik poinje vjebati u postelji. Vjeba
dva puta dnevno. Svakodnevne vjebe
preporuujemo i pri kroninim t egobama i
onima koje se ponavljaju. Uvjereni smo da
je to najvanija preventiva protiv tegoba.
Vjebati treba ustrajno. Dok vjebamo, ne
mislimo na svakodnevne probleme, pa i to
pomae dobrom osjeanju.
Vjebe su opisane u poglavlju Preven-
tivne i terapijske vjebe, str. 163.
U poetku bolesnik lake vjeba u vodi,
jer voda rastereuje tijelo. Za vjebe j e
idealna topla voda temperature 32- 34 C.
Razlikujemo vj ebe za plivae i neplivae.
Vjebe za plivae:
Sastoje se od jednost avnog plivanja
mjeovitim stilom. Za kraljenicu je vrlo
povoljno plivanje kraulom ili leno. Prepo-
ruuje se i okretanje tijela u vodi, jedanput
ulijevo, drugi put udesno. Tako se s lako-
om uklanja napet ost u podruju kraljeni-
ce. Meutim, ako se ponovo pojave t egobe
koje izazivaju bojazan i nesigurnost u vodi,
to moe izazvati nepravilno dranj e odnos-
no ponovno pogoranje. Preporuuje se i
igranje u vodi.
Vjebe za neplivae:
- hod dugaki m koracima
- hod dugakim koracima, pri emu ruke
snano provlai mo kroz vodu
- iskorak u stranu, pri kojemu se istodob-
no odigne i ruka, a kad se druga noga
primakne prvoj, odigne se druga ruka
- iskorak u stranu ponavljamo kriajui
noge sprijeda ili straga
- hod natrake
- brzo se uspravimo na prste, ali tako da i
tijelo ostane uspravno
- obje ruke poloimo na bokove a lijevo
koljeno privuemo ka trbuhu. Zatim to
ponovimo i s desnim koljenom. Tu vje-
bu ponovimo vie puta.
102
Operativno lijeenj e
Konzervativno lijeenje lumboishijalgij e
jo j e najvredniji nai n lijeenja. Do godine
1933. to je bio i jedini nain lijeenja. Tada
su Amerikanci Mixter i Barr izvijestili o ope-
rativnom lijeenju koje je postalo metodom
izbora nakon neuspjeloga konzervativnog
lijeenja. Meut im, odmah t reba rei da
svako neuspjelo konzervativno lijeenje ne
zahtijeva operativno lijeenje. Kandidat e
za operat ivno lijeenje mogli bismo podije-
liti na one u kojih j e post avljena relativna
indikacija za operaciju i na one s apsolut-
nom indikacijom.
Relativne indikacije
a) Snani bolovi, bez ispada u funkciji
ivaca (nervne f unkcije), koji ne prestaj u
unato intenzivnoj konzervativnoj terapiji
svim raspoloivim sredstvima. Takvih j e
bolesnika mnogo. Ako se tegobe ne sma-
nje nakon 3- 4 tjedna konzervativnog lije-
enja, pametno je nainiti mijelografiju, i
aka^e ona pozitivna, operirati.
bp Laki ispadi motorike koji traju dulje
vremena. U bolesnika s lumboishijalgijom,
koji imaju bolove i lake smanjenj e snage
miia, esto zapaamo da bol popusti, ali
je poboljanje snage miia neznatno. To
poboljanje subjektivnih znakova (bol) do-
puta nastavak konzervativnog lijeenja, a
oekujemo i poboljanje snage miia. Ne
dogodi li se to u roku jednog tjedna, nainit
emo mijelografiju. Ako su motoriki ispadi
izraeniji, ima smisla odmah kirurki inter-
venirati. Neki autori preporuuju operativ-
no lijeenje i pri svakom ispadu motorike,
ali zapaamo da se i to popravlja ako se
stiaju ostali znakovi kompresije ivca.
c) Intermitentni (opetovani) simptomi.
Mnogim se bolesnicima simptomi stiaju na-
kon leanja u postelji i, dok se odmaraju u
krevetu, oni se osjeaju sasvi m dobro. Me-
utim, simptomi se vraaj u u uspravnu po-
loaju, dok bolesnik hoda ili stoji. U takvih
bolesnika mora se nastaviti konzervativna
terapija dok se ne postigne postupna po-
kretljivost (mobilnost). Ponekad takve bo-
lesnike pokuamo u prijelaznom razdoblju
lijeiti gipsanim steznicima. Ako nakon 3 - 4
tjedna, unato terapiji, ne postignemo e-
ljeni cilj, preporuujemo mijelografiju i,
eventualno, operat ivno lijeenje.
{d) . Rezidualni subjektivni simptomi. Ne-
ki su bolesnici zadovoljni uspjehom kon-
zervat ivnog lijeenja, iako i dalje postoje
odreene smet nje, ali neki t akvim stanjem
nisu zadovoljni. To, dakako, ovisi o linosti
pojedinca, njegovu t emperamentu i nainu
ivota. Neki ne mogu podnositi ni manje
tegobe, radnici na t ekim fizikim poslovi-
ma s bolovima teko rade svoj posao, a
ljudi koji se ne bave fizikim radom, ali se u
slobodno vrijeme vie bave sportom, ne
ele u t ome biti prikraeni. Za takve boles-
nike treba rezervirati dovoljno vremena za
iscrpan razgovor. Ako lijenik smat ra da
postoje vee t egobe, valja nainiti mijelo-
grafiju i na osnovi nje odluiti se za opera-
tivno lijeenje ili protiv njega.
111
www.profidizajn.com
Apsolutne indikacije
Razlikujemo apsolutne indikacije u akut-
noj fazi i u kroninoj fazi. U akutnoj fazi
moramo operirati:
a) pri masivnoj protruziji intervertebral-
nog diska sa simptomima sindroma konj-
skog repa (S. caudae equinae) (pareza ili
paraliza nogu, nesposobnost zadravanja
stolice i mokrae, znatno smanjenj e osjeta
u nogama);
b))pr i pritisku hernije diska na korijen
ivca, s progresivni m (uznapredovalim)
znakovima (bol, promjene u funkciji ivaca,
ili oboje);
(
'c)' pri akutnom prolapsu intervertebral -
nog diska s neizdrljivim bolovima, kad
nema poremeaj a u funkciji ivaca, a bol
se ne moe ukloniti sredstvima protiv bo-
lova.
U kroninoj fazi bolesti operativna je te-
rapija indicirana:
a) pri herniji intervertebralnog diska s
jasnom slikom pritiska na korijen ivca, kad
se za konzervativne terapije akutno pogor-
a klinika slika i pojave se uznapredoval e
promjene u funkciji ivaca tj. progresivni
neuroloki znakovi (pareze);
(S)) pri klinikim stanjima s trajnim bolovi-
ma, bez veih neuroloki h smetnji, koji se
ne smanj uj u unato intenzivnoj konzerva-
tivnoj terapiji;
cjj pri opetovani m lumboishijalgijama
zbog izboine (protruzije) intervertebral -
nog diska, koje smanje aktivnost bolesnika
tokom nekoliko mjeseci ;
d) pri ponovnoj herniji diska nakon ope-
racije, koja ne reagira na konzervativno
lijeenje.
Odluka o operativnom zahvatu vrlo je
delikatna, osobito onda kada nema objek-
tivnih neuroloki h znakova. Mislim da je
vrlo vana aktivna suradnj a bolesnika. Tre-
ba uzeti u obzir njegovu psihofiziku kondi-
ciju, socijalni aspekt, a i njegovu elju da se
ponovo ukljui u normalan ivot i vrati na
posao.
Ne smijemo, meutim, operirati:
a) Bolesnike s prvim napadom lumbois-
hijalgije, bez ispada nervnih funkcija, ako
prethodno nismo proveli konzervativno lije-
enje.
b) Bolesnike s intermitentni m napadaji -
ma lumboishijalgij e povezanim s povreme-
nim jaim bolovima sumnjive prirode, koji
prolaze kroz jednu ili drugu nogu, a poseb-
no ne smijemo operirat i ako je mijelograf-
ska slika sumnjiva.
c)^ Bolesnike s dugogodinji m bolovima
u kriima i nogama bez mijelografski doka-
zane hernije.
d) Bolesnike koji imaju bolove u kriima,
a ponekad i u nozi, u kojih mijelografska
slika pokazuje manju ili sumnjivu herniju na
suprotnoj strani , a ne na strani bolne noge.
e). Bolesnike u kojih se nakon konzerva-
tivne terapije stanje popravlja. Ako je bol
glavni znak, a nakon konzervativne se te-
rapije smanji, ne operiramo. Nije potrebno
operirati ni u sluaju lakih poremeaja u
funkciji ivaca koji tee poboljanju. Ako se
bolovi u kriima esto ponavljaju, nikad ne
smijemo operirati u stadiju mirovanja, nego
onda kad nastupi pogoranje. Naime, bo-
lesnik e vjerojatno biti zadovoljniji bude-
mo li ga operacijom spasili trenutnih tego-
ba nego da u stadiju mirovanja bolesti dobi-
je bolove koji nastanu nakon operacije, pa
makar i konaan rezultat operacije bio po-
voljan. Osim toga, nakon operacije mogu
nastati odreene manje, ili trajne tegobe,
zbog kojih bi se bolesnik mogao stalno
kajati to je dopustio operaciju.
(f) 5 Bolesnike s normalnom mijelograf-
sram slikom a s izraenim znakovima
kompresije jednog korijena, u kojih nema
pozitivnih rezultata na konzervativno lije-
enje, bolje je ipak ne operirati, jer je u njih
112
ishijas vjerojatno izazvan neim drugim.
Meutim, ako i nakon dugoga konzervativ-
nog lijeenja - leanja, fizioterapije, noe-
nja steznika i drugih vrsta neoperativnog
lijeenja - bolesnik ima jake bolove koji ne
jenjaju, ipak se preporuuje operativno lije-
enje. Operacija ponekad pomae, prem-
da ne znamo uzrok bolova. Sreom, takvih
bolesnika nema mnogo.
Operacija hernije diska
Kao to smo ve rekli, Amerikanci Mixter
i Barr nainili su 30. rujna 1933. prekretnicu
u lijeenju lumboishijalgije. Na kongresu
New England Surgical Society u Bostonu
izvijestili su da pritisak na korijene ivaca
esto ne stvaraju tumori - chondromata,
kako su ih nazvali - ve da su to tvorevine
diskova - hernia disci. Preporuili su ope-
rativno lijeenje takvih bolesnika. Otada j e
operativno lijeenje metoda koja se primje-
njuje nakon neuspjenog konzervativnog
lijeenja.
Iznenauje kako je to otkrie ubrzo
opeprihvaeno. Uzrok tome vjerojatno je
Poloaj bolesnika za operaciju
113
www.profidizajn.com
injenica to su mnogi autori nali sline
tumore u hrptenom kanalu u bolesnika s
bolovima u kriima i ishijasom.
Operativna je tehnika tada bila drukija
od dananje. Tada su kirurzi pogoeni dio
iroko otvarali , odstranjival i tmaste nastav-
ke i lukove kraljeaka, a zatim su otvarali
ovojnicu lene modine (duru) i tako dola-
zili do hernije. Uskoro nakon Mixterova i
Barrova otkria promijenila se i tehnika.
Dura se ne preree, nego samo odmakne.
Ponegdj e se i danas primjenjuje tehnika
otklesavanja tmastih nastavaka i lukova
kraljeaka na desnoj i lijevoj strani. Takav
se operativni zahvat zove laminektomija.
Poslije su kirurzi ostavljali tmaste nastavke
i luk na zdravoj strani, a odsijecal i su samo
luk na bolesnoj strani i tako dolazili do
hernije (hemilaminektomija). Brojni autori i
Zareemo u miinu ovojnicu
Rez na koi
114
Miie odvajamo od tmastih nastavaka i
lukova
danas primjenjuju tu tehniku. Sada se, me-
utim, najvie primjenjuje tzv. fenestracija.
To je metoda po kojoj se otkine samo dio
pogoenoga gornjeg i donjeg luka kralje-
ka te kroz tako nastali prozori prodre do
hernije, ali odmaknuvi prije toga ovojnicu
lene modine i ivac.
Evo i detaljnog opisa operativne tehnike:
Bolesnike operiramo u opoj anesteziji,
lako je operacij a mogua i u lokalnoj ane-
steziji, to inimo vrlo rijetko.
Danas su konstruirane posebne sprave
na koje bolesnika namjestimo u poloaj
najpogodniji za operaciju. Moe leati na
trbuhu ili na boku, a najee bolesnik
klei, grudi ma oslonjen na operacijski stol.
Zareemo utu svezu
Odreemo utu svezu
Posebnim instrumentom proirimo otvor
na luku kraljeka
Miii su odvojeni od tmastih nastavaka
i lukova
115
www.profidizajn.com
Uklanjanje degeneriranog tkiva
Tako trbuh nije pritisnut na podlogu, pa je
za vrijeme operacij e manje krvarenje.
Poto anesteziranog bolesni ka namje-
stimo u t akav poloaj, operativno polje pa-
ljivo operemo, kao za sve operacije, okoli-
nu briljivo prekrijemo sterilnim kompresa-
ma, a operativno polje pokrijemo st erilnom
ljepljivom plastinom f olijom.
Kou zareemo uzduno od 3. slabin-
skog kraljeka do 1. krstanoga sredi-
njom linijom povrh tmast ih nastavaka, a
zatim zareemo potkono tkivo. Nakon to-
ga ot rim noem obreemo hvatit a miia
i miinih ovojnica uz tmaste nastavke na
bolesnoj strani. Potom posebnim instru-
ment om (raspatorijem) odlupimo miie s
tmastih nast avaka i lukova kraljeaka. Pro-
mole se tmasti nastavci - lukovi - i uta
sveza. Muskulat uru posebnom kukom dr-
imo odmaknutu. Odreemo i odbacimo
Zareemo u fibrozni prsten i stranju
uzdunu svezu
Posebnim instrumentom iz
intervertebralnog prostora uklonimo
degenerirano tkivo
Odmaknemo korijen ivca
102
Hernija je uklonjena
utu svezu. Kad to nainimo, promoli se
ovojnica lene modine i korijen ivca. Pro-
stor to smo ga t ako postigli velik je poput
jagodice prsta. Ako nema dovoljno prosto-
ra, posebnim instrumentom donekle otkle-
emo lukove gornjega i donjega kraljeka.
Korijen ivca i ovojnicu lene modine od-
maknemo prema sredini, a izmeu njih
pojave se disk i hernija. Korijen ivca i
ovojnicu lene modine (duru) paljivo dr-
imo posebnom kukicom, da je ne bismo
otetili. Malim, iljastim skalpelom zat im
obreemo fibrozni prsten (anulus fibrosus).
Nakon toga obino se van izboi tkivo her-
nije diska nalik na cvjetau, koje uklonimo
posebnom hvataljkom. Zatim istom ili sli-
nom hvataljkom odst ranimo i preostalo tki-
vo hernije diska, ali ga nikad ne moemo
pot puno odstraniti. Postoji opasnost da
zbog prevelike pedantnosti pri pranjenju
prostora instrument om probijemo kroz disk
na prednju stranu, gdje su vane ile i
mokraovod, koje bismo mogli otetiti.
Poto zavrimo operaciju, briljivo zau-
stavimo svako krvarenje, ako to nismo ui-
nili ve prije. U toku 24 sata u rani drimo
plastinu cjevicu za odvoenje eventual-
noga naknadnog krvarenja. Zatim paljivo
saijemo tri sloja rane: miie s miinim
ovojnicama, pot kono tkivo i kou.
Ranu povijemo i prekrijemo, bolesnika
poloimo na lea i odvezemo u prostoriju
za postoperativnu njegu, gdje e ostati dok
se posve ne probudi iz narkoze i biti pod
stalnim nadzorom zbog moguih komplika-
cija, odnosno tegoba nakon operacije. Na-
kon 1 - 2 sata prevezemo ga u sobu za
intenzivnu njegu na odjelu, gdje e leati
sljedea dva dana. Ondje bolesnik potpu-
no miruje i o njemu se sve vrijeme brine
sestra.
Nakon operacije bolesnik 12 sati lei na
leima, zatim se uz sestrinu pomo okrene
na bok, a nakon nekoliko sati opet na lea.
U toku 24 sata moe se vie put a preokre-
nuti. Bolesnike treba uputiti kako se mogu
sami okretati.
Dajemo im i najjaa sredstva protiv bolo-
va, ako je to potrebno.
Ve prvog dana ponemo provoditi vje-
be disanja (dubok udisaj i izdisaj uz isto-
dobno pokretanje ruku) da bi se sprijeile
postoperativne komplikacije na pluima.
T f
5 I
6 1
Izvaena hernija diska
117
www.profidizajn.com
Istodobno treba zapoet i i vjebe s donjim
ekstremitet ima, prije svega pokret anje sto-
pala te savijanje i opruanje koljena. Time
se spreava stvaranje ugruaka krvi u krv-
nim ilama donjih ekstremit eta.
Bolesnik moe j esti i piti kao obino.
Priblino petina bolesni ka nakon operacij e
teko mokri i ponekad mokrau treba vaditi
kateterom. Rano ustajanje nakon operaci-
je pomoi e da bolesnik sam mokri.
Sljedeih dana nastavljaju se iste vje-
be. Osim t oga, bolesnik se ve okree na
trbuh i izvodi vjebe na boku i trbuhu. Bo-
lesnik poinje ustajati etvrti dan nakon
operacije. Ne moe li mokrit i u krevet u,
bolesnik mora iznimno ustati iz post elje i
prije, ali uz pomo sestre ili fizioterapeutki-
nje. Prije nego to se digne, t reba da sjedi
na rubu krevet a onoliko vremena koliko je
potrebno da se na t o privikne, zat im ga
osovimo na noge, a bolesnik se sam opire
o take. Ako ne osjea bolove, pone ho-
dati. Dobro je bol esnika i prije operacije
nauiti hodati na takama, a nauimo ga
jednako tako izvoditi vj ebe disanja. U kre-
vetu bolesnik poinje i vjebe za jaanje
lenih miia, i t o minimalnim pokretima, te
vj ebe za trbune miie. Petoga dana
poslije operacije ponovimo iste vj ebe dva-
put dnevno, posjevi bol esnika i na stolac
da sjedi 15-20 minuta, ako mu t o ne izazi-
va bolove.
est oga ili sedmoga dana bolesnik, uz
pomo fizioterapeut kinje, zapoinj e vjebe
stojei, i to tako da se dri za rub krevet a ili
stola: prigne se malo naprijed i nagne malo
natrag, zakrene u boku, naini otklon ulije-
vo i udesno. Kad svlada te vjebe, a naj -
ee ih svlada 7, 8. ili 9. dana, poinje
jednost avnim pokret om prigibanj a napri-
jed, nagibanja unatrag, otkl onima i krunim
pokretima.
Mjerimo i svakodnevno biljeimo koliko
se prilikom prigibanja naprijed smanj uje
razmak izmeu vraka ispruenih prstiju i
poda. Bolesnik se smije samost alno prigi-
bati samo ako ga to ne boli. Nagibanje
natrag obino napreduj e pol ake pa ga
bolesnik mora pokuat i izvoditi na krevetu,
leei potrbuke, ili, jo bolje, na boku, kad
je kraljenica maksimalno rastereena. Od
tog vremena nadalje bolesnik neka radi
sve vjebe koje moe izvest i, odnosno koje
ne izazivaj u bolove.
Izmeu sedmoga i desetoga dana uklo-
nimo avove. Poto rana zacijeli, a boles-
nik naui osnovne pokret e, najbolja je fizio-
oterapija u vodi, hidrogimnastika. Bolesni-
ka emo nauiti da vj ebe izvodi stojei i
sjedei u vodi te da hoda po bazenu. Pliva-
nje u poetku izaziva bolove jer se povea-
va savijenost u kriima. Najbolje j e leno
plivanje jer je t ada kraljenica u kriima
izravnana. Korisna j e i podvodna masaa.
102
Izmeu 10. i 12. dana zaponemo vj ebe u
vjebaonici. Bolesnik izvodi vjebe za raz-
gi bavanje kraljenice i za jaanje lenih
miia. U to vrijeme pouimo bolesnika i o
tef fnii podizanja t ereta miiima donjih ek-
stremit eta. Teret neka bude to blie tijelu,
jer je ti me poluga skraena, a kraljenica
mora biti izravnana i ne smije sudjelovat i
pri pokretu. To postiemo tako to miii
koji fiksiraj u lea budu napet i. Kraljenica
je pri t om mi nimalno opt ereena - samo
t einom t rupa. Nakon t oga poinju inten-
zivnije vj ebe. Bolesnik poinje hodati po
st epeni cama gore i dolje.
Bolesnike ugl avnom pilt amo kui tre-
eg tjedna. Najee im preporuuj emo
st aci onarnu rehabilitaciju u nekom zavodu
za medicinsku rehabilitaciju. Povrat ak na
posao, dakle, radna sposobnost uglavnom
ovisi o uspjehu lijeenja i vrsti posla to ga
bolesnik obavlj a. Nefiziki radnici vraaju
se na posao bre nego oni koji obavljaju
t eke f izike poslove. Nefiziki radnici mo-
gu se vratit i na posao 4 do 8 t jedana nakon
operacije, a fi ziki m radnicima ne savjetu-
jemo da rade t eke poslove prije treeg do
etvrt og mjeseca poslije operacije.
Uvoenj e operativnog lijeenja svakako
je veoma obogatilo dotad iskljuivo konzer-
vativno lijeenje. Operat ivnim lijeenjem
izlijeeni su mnogi bolesnici koji bi u pro-
lim vremeni ma bili teki invalidi. Uskoro
nakon Mixterova i Barrova otkria objavlje-
ni su mnogi lanci u kojima su autori izvje-
tavali o razliitim uspjesima operativnog
lijeenja. S obzi rom na nestale rezultate
kirurzi su, osi m to bi odstranili izboene
diskove, istodobno ukoili mjesto iz kojeg
su ispraznili herniju diska. I jedni i drugi
imali su nestal ne rezultate. Autori izvjeta-
vaju o razliiti m uspjesima operativnog lije-
enja. Tako j e Aithen, nakon uspjenog
operati vnog lijeenja zapazio pogoranje u
65% bolesni ka, a Clovvard u 47,7%. Osna
pi e da j e 4 9 % njegovih bolesnika, operi-
ranih prist upom odostrag, jo imalo bolove
u kriima. Ass je ustanovio da su nakon
operacije tegobe pot puno prest ale samo u
28, 3% bolesnika. Nylor navodi 38% odli-
nih rezultata nakon operativnog lijeenja,
Gurdian sa suradnicima 29%, Splurling i
Granthan izvjetavaju o 40% izlijeenih,
O' Conel l o 60%, Burns i Young o 50%, a
Jackson o 46%. Ponovne su operacije
prilino este. Tako Hipp navodi 10- 15%
ponovnih operacija, a Cloward 19, 7%.
Na Ortopedskoj klinici u Ljubljani prva
operacija hernije diska obavljena je 1949.
godine, a dosad ih j e obavljeno vie od
3000. U 1974. godini analizirali smo 776
bolesnika koji su bili operirani zbog hernije
diska.
Prilikom operacij e nali smo:
- hernij u diska izmeu 4. i 5. sl abinskog
kraljeka u 45% bolesnika
- izmeu 5. slabinskoga i 1. krst anoga u
39% bolesnika
- dvost ruku hernij u izmeu 4. slabinskog i
5. slabinskoga te izmeu 5. slabinskoga
i 1. krstanoga u 0, 6% bolesnika
- izmeu 3. 14. slabinskoga u 1,4% boles-
nika
- prilikom operacij e nismo nali herniju u
14% bolesnika.
Anket irali smo 776 bolesnika. Njih 330
dalo nam je ovakve odgovore: bolovi u
kriima prestali su u 185 bolesnika ili 57%,
a od toga:
- u 84 bolesnika odmah poslije operacije
- u 14 bolesnika u roku od 1 mjeseca
poslije operacije
- u 21 bolesnika u roku od 2 mjeseca
poslije operacij e
- u 41 bolesnika u roku od 6 mjeseci posli-
j e operacije
- u 41 bolesnika nakon vie od 1/2 godine
poslije operacije.
119
www.profidizajn.com
Bolovi u nozi prestali su u 230 bolesnika,
ili 69%, i to:
- u 154 bolesnika odmah poslije operacije
- u 10 bolesnika u roku od 1 mjeseca
poslije operacije
- u 19 bolesnika u roku od 2 mjeseca
poslije operacije
- u 22 bolesnika u roku od 6 mjeseci posli-
je operacije
- u 34 bolesnika nakon vie od 1/2 godine
poslije operacije.
Vie je ili manje izraena neosjetljivost
noge poslije operacije u 140 bolesnika, a u
122 bolesnika vie je ili manje smanjena
snaga stopala.
Tegobe pri mokrenju imalo je 14 bolesni-
ka, pri velikoj nudi (defekaciji) 6 bolesnika,
a u spolnom ivotu 29 bolesnika.
Bolove pri t eem radu ima 171 bolesnik,
pri duljem hodanju 128 bolesnika, pri sje-
denju 86, a pri leanju 37 bolesnika.
Bolesnike smo pitali i o njihovoj radnoj
sposobnosti. Odgovorili su nam ovako:
- nakon operacij e isti posao obavljaju 164
bolesnika (50%)
- isti posao sa skraenim radnim vreme-
nom radi 9 bolesnika (3%)
- drugi, laki posao radi 110 bolesnika
(33%)
- zbog t e bolest i prijevremeno j e umirov-
ljeno 47 bolesnika (14%)
Ponovna operacija bila je pot rebna u 50
bolesnika (15,1 %), i to:
- u roku od 1 godine poslije operacije u 7
bolesnika
- u roku od 1- 3 godine poslije operacije u
18 bolesnika
- nakon 3 godine poslije operacije u 15
bolesnika.
S obzirom na spomenute nalaze, uspjeh
operativnog lijeenja podijelili smo u etiri
kategorije:
- odlian: 70 bolesnika - 21, 8% (bolovi
prestali, pri radu takoer nema bolova,
bolesnici su se vratili na isto radno mje-
sto, nema neurolokih smetnji)
- dobar: 97 bol esnika - 29, 28% (bolesni-
ci imaju bolove samo pri tekom fizi-
kom radu, nema poremeaja u funkciji
ivaca, rade isti posao)
- zadovoljavajui: 112 bolesnika - 34, 7%
(bolesnici imaju tegobe i pri lakem radu
i dok se odmaraju, mogu imati lake
neuroloke smetnje, imaju skraeno
radno vrijeme ili drugi, laki posao, ali je
stanje ipak bolje nego prije operacije)
- slab: 51 bolesnik - 15, 26% (tegobe su
iste ili vee nego prije operacije, bolesni-
ci su u invalidskoj mirovini, imaju tee
neuroloke smetnje).
Zato uvijek ne uspijeva operat ivno lije-
enje?
Kanaanin lan Macnab, koji se mnogo
bavi pitanjima bolova u kriima i ishijasom,
kae da je rezultat operacije uvijek odlian
ako udovoljimo ovim uvjet ima:
1. moramo izabrati pravog bolesnika za
operaciju,
2. moramo operirati disk koji stvara te-
gobe,
3. moramo operirat i pravovremeno,
4. operacij u mora izvesti pravi kirurg.
Slaemo se s time, iako je teko postii
da budu istodobno zadovoljeni svi navede-
ni uvjeti. Nema sumnje da kirurg mora imati
veliko iskust vo, ne samo u pogledu opera-
tivne tehnike, koja j e takoer vrlo vana,
ve i u pogledu izbora pravog bolesnika i
pravog vremena za operaciju.
Opasno je suvie dugo odgaati opera-
ciju jer zbog dugot rajnog pobolijevanja uz
korijen ivca nastaju priraslice protiv kojih
smo gotovo bespomoni, mada se nakon
operacije one, moda, i poveaju. Nije pa-
metno ni prerano operirat i jer je poznato da
102
se 90% lumboishijalgija, ili ak i vie, moe
izlijeiti bez operacije.
Izbor bolesnika i vremena operacij e vje-
rojatno j e najtei. Lijenik mora dobro sura-
ivat i s bolesnikom, pri emu najbolje dola-
zi do izraza njegovo iskustvo. Kirurg poet-
nik moe u pojedinim sluaj evima imati
briljantne rezultate, a najiskusniji kirurg lo-
e. Najei uzrok loeg uspjeha vjerojat-
no je nepravilno donesena odluka za ope-
raciju. Da li j e pravi uzrok neuspjeha bila
hernija diska koj u smo operirali, ili je t o bio
samo dio uzroka, a ostali su uzroci, moda,
uzak kanal, priraslice, eventual no vene,
istegnue u kriima s nadraajem korijena
ivca? Dakle, ako nakon operacije nema
poboljanja, moramo analizirat i svaki poje-
dini primjer i razmisliti o spomenutim uzro-
cima. U sluaju neuspjeha moramo potra-
iti uzrok jer emo samo t ako doi do boljih
rezultata.
Nesvrsishodna kirurka tehnika manje
j e vjerojatan uzrok neuspjeha operacije, a
est o se oituje u ovakvim pitanjima:
Da li je otvoren pravi prostor?
Nije li kirurg moda previdio komadi
diska koji se otcijepio i lei izvan diska?
Ili su, moda, dvije hernije, a kirurg je
jednu previdio?
Je li odstranjeno premalo materijala?
Najei uzrok istih ili ak veih tegoba
nakon operacije jesu ot eenja korijena
ivca u toku operacije. To se moe dogoditi
zbog t eke operacije, kad j e teko odma-
knuti korijen ivca, pa kirurg to ini prili-
nom silom. Ponekad se moe dogoditi da
nehotice dodirne korijen ivca elektrinim
kauterom i slino. Meutim, t akve t egobe
obino nestaju nakon nekoliko tjedana.
Najei su uzroci neuspjeha, prema
t ome:
1. nepravilno donesena odl uka za opera-
ciju,
2. stalan pritisak na korijen ivca, jer mate-
rijal nije dovoljno odstranjen, ili j e kirurg
previdio sekvestar ili jo j ednu herniju,
3 upala korijena ivca zbog oteenja pri
operaciji,
4. upala korijena ivca zbog stvaranja pri-
raslica bilo unutar bilo izvan dure.
Ponovna operacija
Ponovna je operacij a tehniki mnogo te-
a od prve jer su tkivne tvorevine mnogo
nejasnij e nego prije zato to je prvotna
rana zacijelila s oiljkom. Oiljak ostaje po
cijeloj dubini reza i zat o je ponekad t eko
meusobno razluiti pojedine tvorevine.
Meutim, najvanije je - i u pogledu simp-
toma bolesti i u pogledu teine operacije -
koliko je oiljak zahvatio duru i korijen iv-
ca. Ako su bolovi nakon prve operacije
potpuno prestali i nisu se ponovili moda
godinu dana ili vie, a nakon t oga su se
ponovo pojavili akutno, s jasnim klinikim
znakovima pritiska na korijen ivca, oprav-
dano smatramo da se pojavila nova herni-
ja, na drugome mjest u ili na istome mjestu
gdje smo ve operirali. U t akvom se primje-
ru, ako pret hodno konzervat ivno lijeenje
nije uspjelo, odluujemo za operaciju.
Mnogo je t ee odluiti se za operativnu
terapiju ako nakon prve operacije nije bilo
pravog poboljanja. Prije nego to se odlu-
imo za novu operaciju, moramo postaviti
etiri pitanja:
1., Da li je prva operacija uope bila po-
trebna?
Na to je pitanje vrlo teko odgovoriti,
osobito ako je prvu operaciju izveo dru-
gi kirurg. Potrebno je briljivo pregledati
svu medicinsku dokumentaciju, zati m
temeljit o pregledati bolesnika, koji za
neuspjeh najee optuuje kirurga.
Zakljuimo li da prva operacija nije bila
prijeko potrebna, vjerojatno ni druga ne-
e biti uspjena.
121
www.profidizajn.com
2. to je bilo pogreno pri prvoj operaciji?
Je li izvedena pravilno ili nepravilno? Da
li je odstranjen pravi disk i na pravoj
strani? Nije li moda prilikom operacije
nastalo vee oteenje korijena ivca,
koje izaziva sadanje tegobe? Da li j e
ve prilikom prve operacije bila vidljiva
nestabilnost kraljenice i nije li ve pri
prvoj operaciji trebalo izvesti stabilizaci -
ju (ukoenj e nestabilnog dijela)? Ako
ukoenje nije izvedeno, hoemo li to
provesti pri drugoj operaciji?
3. Jesu li sadanj e bolesnikove tegobe to-
liko velike da vrijedi ponovno ga operi -
rati? Pri tom moramo imati na umu da je
pri svakoj daljnjoj operaciji postotak
uspjeha sve manji.
4. to emo uraditi pri drugoj operaciji?
Isto to i pri prvoj? Kompletnu laminek-
tomiju? Ukoenje?
U naoj Klinici bili smo prisiljeni ponovno
operirati 15,1% bolesnika.
Operacija nestabilne
kraljenice
Degenerirani disk izaziva nest abilnost
segment a izmeu kraljeaka gdje j e nasta-
la degeneracija. Tako nastaje prekomjerna
i nepravilna gibljivost, to moe izazvat i bol
za koju je karakt eristino da poput a tokom
mirovanja, pogot ovo ako je kraljenica pot-
puno mobilizirana. Takvu mobilizaciju po-
stiemo visoki m gi psanim st eznikom koji
na jednoj nozi produljimo do koljena. Takvu
mobilizaciju izvest emo i kao test prije
operacije, jer je t o jedan od vanih dokaza
da bol uzrokuje nestabilnost kraljenice.
Ako su bolovi jai, odluit emo se za
operat ivno lijeenje - operativno ukoimo
onaj dio kraljenice koji je nepravilno gibljiv
i izaziva bolove. Ukoenje (artrodezu) mo-
emo izvesti na vie naina: zglobove uko-
imo tako da sa zgl obova uklonimo preo-
stalu hrskavicu, a u nastali prostor umet ne-
mo manje kotane transplantat e. Kotane
transplantat e post avimo i na oi ene lu-
kove kraljeaka i na t mast e nastavke.
Transplantati e se nakon odreenog vre-
mena (od j ednoga do nekoliko mjeseci)
spojiti s osnovnom kosti i tako e nastati
solidna kotana masa koja na tome mjest u
nee doputati gibanje.
Ukoenje se moe izvesti i na druge
naine. Najpoznatije je ukoenje pristu-
pom sprijeda, izmeu t rupova kraljeaka.
Nukleoliza pri herniji diska
Zbog neuspjeha u operativni m lijeenji-
ma traili su nove mogunosti rjeenja pro-
blema hernije diska. Posljednjih deset ljea
mnogi su autori poeli prouavali interver-
tebralni disk, njegova mehanika, fizikalna
i biokemijska svojstva, s posebnim nagla-
skom na degenerativnim promj enama.
veanin Hirsch je 1959. godine, nezado-
voljan dot adanjim met odama lijeenja de-
generacije diska, upozorio na mogunost
uvoenja u disk hondrolitikih enzima koji
bi razgradili degenerirano hrskavino tkivo,
a ono bi se zatim nadomjestilo vezivnim
tkivom. To su omoguili uspjesi suvremene
biokemije. Trebalo je proizvesti enzim koji
e, uveden u intervertebralni prostor, raz-
102
gradit i degeneriranu jezgru i oistiti disk od
nekrotinog tkiva, ime bi se odstranio priti-
sak na korijen ivca. Takav bi enzim morao
biti strogo specifian, morao bi djelovati
samo na pulpoznu jezgru, a ne i na okolna
tkiva (kosti, sveze, ivane i krvne elemen-
te). Takvi enzimi hondrolitikog djelovanja
izolirani su iz ploda papajevca (Carica pa-
paya).
Amerikanac Lyman Smith, nakon broj-
nih pokusa na ivotinjama, tako je lijeio
prvog bolesnika u srpnju 1963. godine. O
svojim zapanjima na prvih deset bolesni -
ka izvijestio je u sijenju 1964. godine.
Ruski su autori zapoeli slino lijeenje
1965. godine. U nas smo tu vrstu lijeenja
prvi put primijenil i 1972. godine, pot o je
prethodno pripremljen preparat, nakon po-
kusa na ivot injama.
Preparat, nazvan Lekopaip, proizvela je
tvornica Lek iz Ljubljane (v. si. 24 na kraju
knjige). Sastoji se od etiri proteolitika
enzi ma koji su izolirani iz ploda papajevca.
To su:
papain
kimopapain
lizozi m i
proteinaza X.
Taj smo preparat iskuali na kuniima i
ustanovil i da ima prilino specifino djelo-
vanje na pulpoznu jezgru i da je razgrau-
je. Nismo, meut im, primijetili nikakvo po-
pratno djelovanje na okolna tki va i unutra-
nje organe, iako smo pregledali ukupno
2211 histolokih preparat a diskova, okol-
nih t kiva i svih unutranjih organa.
Tom smo met odom 1972. godine prvi
put lijeili tri bolesnika. Met oda se sastoji u
tome da pod elektronskim rendgenskim
pojaalom preparat injekcijskom iglom
uvedemo u sredinu int ervertebralnog di-
ska. Preparat razgrauje izboeni dio di-
ska i tako prestaje pritisak na korijen ivca.
Bolesnika poloimo na operacijski stol,
operativno polje oistimo kao za operaciju,
a zat im, bilo u opoj, bilo u lokalnoj aneste-
ziji, najprije uvedemo iglu u sredinu diska.
Rendgenski kontroliramo poloaj igle. Za-
ti m obavimo diskografiju, da vidimo koji su
diskovi pogoeni . U te diskove zatim uve-
demo Lekopain.
Dosad smo t om met odom lijeili 450 bo-
lesnika. Indikacij e za nukleolizu iste su kao
i za operativno lijeenje. Meutim, nukleoli-
zu ne smijemo izvoditi u trudnica, u boles-
nika s teim poremeaji ma u funkciji ivaca
(bolje je operirati), ako se sumnj a na t umor,
pri velikim degenerativnim promjenama na
disku uz vee kotane izrasline te ako rast
tijela nije zavren.
Analiziral i smo 250 bolesnika lijeenih
tom met odom, i to 2 do 5 godina nakon
primjene Lekopaina. Prije aplikacije paci-
jenti nisu bili sposobni za rad. Bolovali su
od 2 mjeseca do 5 godina. Nukleolizu smo
provodili ako se kompletnim konzervativ-
nim lijeenjem nije postigao uspjeh u t oku 1
do 3 mjeseca. Rezultate smo klasificirali u
etiri skupine, s istim kriterijima kao nakon
operacije. Dobili smo ove rezultate:
- od l i a n : 32 bolesnika - 12, 8%
- dobar: 60 bolesnika - 24 %
- s poboljanjem: 114 bol esni ka- 45, 6%
- bez poboljanja: 44 bolesnika - 17, 6%
Nakon zavrenog lijeenja sposobnost
za rad lijeenih bolesnika bila je ovakva:
- obavlja isti
posao kao
i prije 185 bolesnika - 7 4 %
- obavlja isti posao sa
skraenim radnim
vremenom 6 bolesnika - 2, 4%
- drugi, laki
posao radi 10 bolesnika - 4 %
- drugi, laki posao
sa skraeni m
vremenom radi 2 bolesnika - 0, 8%
- umirovljeno je 19 bolesnika - 7, 6%
- jo ne radi 29 bolesnika - 1 1 , 2 %
123
www.profidizajn.com
Zanimljivo je spomenut i da je meu ana-
liziranih 250 bolesnika bilo 119 s tzv. privat-
nim zani manjima, i to: 6 zemlj oradnika, 4
obrtnika i 9 domaica. Ti se bolesnici, ne-
ma sumnje, ele vratiti na svoje prijanje
radno mjesto. Za njih smo dobili ove rezul-
tate:
- odli an:
- dobar:
- spobol janj em:
- bez poboljanja:
8 bol esni ka-42, 1 %
9 bol esni k a- 47, 4%
2 bol es ni ka- 10, 5%
0bol esni ka- 0 %.
Iz skupine bez poboljanja poslije je
operirano 30 bolesnika (12%). Na alost,
rezultat operacij e bio je prilino lo:
- odlian: 0bol esni k a- 0 %
- dobar: 3bol es ni k a- 10 %
- spobol j anj em: 16bol esni ka- 53, 3%
- bez pobol janja: 11 bol esni ka-36, 7%.
Ta je metoda lijeenja u svijetu izazvala
mnoge polemike. Neki je potpuno odbacu-
ju, drugi j e smat raju metodom izbora i misle
da je vrijedi pokuati prije operativnog lije-
enja. Na alost, pokazale su se brojne
slabosti t akvog lijeenja, od kojih bismo, na
prvome mjestu, spomenuli dugot raj nost li-
jeenja, jer bolovi, osobito u kriima, pone-
kad traju vrl o dugo. Drugih komplikacija u
toku lijeenja u nas nije bilo.
Blokade
a) Blokade osjetljivih
mjesta
U bolesni ka s kroninim bolovima koji se
ponavljaju esto u lenim miiima nalazi-
mo bolna otvrdnua. Ta osjetljiva mjesta
ponekad pi pamo kao otvrdnue miia, ali
njihovu prirodu tono ne poznajemo. Tak-
vu oboljelu muskulaturu esto nazivamo
miof ascitisom, dakle upal om mii a i ovoj-
nica miia, iako se uvijek ne moe ustano-
viti upala miia, odnosno miinih ovojni-
ca. Neki autori , dodue, izvjet avaju o mi-
kroskopski sit nim promjenama koj e upuu-
ju na upalu, degeneracij u miini h vlakana
i vl akanaca (fibrila) te degeneracij u masno-
ga tkiva. Meuti m, pret ena veina autora
kae da su takva otvrdnua zapravo samo
lokalizirani spazam miia, bez bilo kakvih
histoloki h promjena u miiu.
Kako bilo da bilo, t a osjetljiva mjesta
124
postoje u samom miiu, a ee na hvati-
tu miia. Vrlo su osjetljiva na hladnou.
Ultrazvukom iznad tih mjesta izazivamo
veu bol i tako lokaliziramo bolno mjesto.
Najee ih nalazi mo na tmasti m na-
st avcima slabinske i krst ane kraljenice,
na zglobu i zmeu krstae i crijevne kosti
(sakroilijakalni zglob), grebenu crijevne ko-
sti (crista ilica), miiu okretau kuka (veli-
kom trohanteru) ili u sakrospinalnom mii-
Periduralna blokada
slabinske kraljenice
intraduralni prostor
uta sveza
periduralni prostor
tmasti nastavak
u od donj eg dijela grudne kraljenice do
krstae.
Poto lokaliziramo bolno mjesto, infiltri-
ramo lokalni anestet ik. Sada najvie upo-
trebljavamo 1 %-tni Xyl ocain, kojemu do-
damo i kortizonski preparat , zbog upal e
kao mogueg uzroka boli. Infiltracija je naj-
ee bolna, ali bol vrlo brzo poput a. Infil-
tracije ponavljamo 1 - 2 puta tjedno, ukupno
3- 6 puta. Ponekad upravo i znenauj e ka-
ko te infiltracije brzo pomognu.
b) Epiduralna blokada
slabinske kraljenice
Ponekad je primjena analget inog bloka
korisna pri lijeenju bolesnika s j aki m bolo-
vima u kriima i ishijasom. Te se blokade
naj ee daju osobama u kojih nije uspjelo
pret hodno operat ivno lijeenje, odnosno
bolesni cima u kojih se operativnim lijee-
njem ne moe oekivati poboljanje. Svrha
je tih blokada postizanje privremenog po-
boljanja, ali est o vidimo da se stanje
trajno pobol ja prije svega kombinacij om
lokalnog anest etika i kortikosteroida. Epi-
duralna se bl okada sastoji od uvoenj a
lokalnog anesteti ka u prostor iznad ovojni-
ce lene modine, to jest u prostor gdje su
otvor u krstai
korijeni ivaca. To moemo postii injicira-
njem direkt no u mjesto gdje pretpostavlja-
mo da je uzrok bolova. Lokalni anestetik
est o uvodimo i kroz poseban kanal u kr-
stai, tzv. sakralni kanal. Takav nain uvo-
enja anesteti ka neki nazivaju i kaudalnim
blokom. Obino se ut rcava od 20 do
50 cm
3
1/ 2%-tnog ili 1%-t nog Xyl ocaina,
naj ee s kortikost eroi dima. Pri t om prak-
tiki nema komplikacija. Najveu kompli ka-
cij u moemo izazvat i ako lokalni anestetik
utrcamo u krvnu ilu ili u likvor. Obje kom-
plikacije moemo lako izbjei tako da prije
davanja injekcije vie puta povuemo bat
igle kako bismo se uvjerili da ni smo doprli
do krvne ile ili likvora.
102 124
www.profidizajn.com
Kako postupamo u
odreenim primjerima bolova
u kriima i pri ishijasu
Dosad smo opisali got ovo sve mogue
naine lijeenja, a preostaje nam jo da
kaemo kako t reba postupiti u pojedinom
primjeru.
Akutna bol u kriima
Kad se bol u kriima pojavi iznenada,
prvo je pravilo da bolesnik mora odmah lei
u krevet. U poetku leanje t reba da bude
apsolutno. Pogreno je da bolesnik s j akim
bolovima odlazi na lijeenje u udaljene
zdravstvene ustanove. Bolje j e da mirno
lei. U poetku lijeenje kod kue treba da
bude pod lijenikom kontrolom. Samo ako
leanje kod kue zbog bilo kojeg razloga
nije mogue, bolesnika treba smjestiti u
bolnicu. Ve e samo leanje pomoi da se
miii opuste i da se zbog toga razmaknu
kraljepi. Uz to se daj u i razna sredstva za
ublaavanje bolova, kojih ima mnogo. Do-
voljne su obine tablete protiv bolova, a
ponekad emo primijeniti injekcije.
Prilikom akut nog napada bolova u krii-
ma neki autori preporuuju manipulaciju na
kraljenici, koj a mnogo puta zaas pomog-
ne. Na alost, leanjem ili manipulacijom
ne moe se u svih postii ozdravljenje.
Zato se, poto nestanu akutni simptomi,
sluimo razni m oblicima ekstenzije. Isto-
dobno s ekstenzijom bolesniku propisuje-
mo i toplinsku t erapiju, odnosno zraenje.
Spomenut a sredst va najee pomau i
simptomi nestaju.
Akutni ishijas
i bol u kriima
Postupak lijeenja akut ne boli u kriima i
ishijasa jednak je ve opi sanome. Tim me-
todama postiemo zadovoljavajui rezultat
u otprilike 90% bolesnika. Ako su znakovi
bolesti vrlo teki, preporuujemo odlazak u
bolnicu, gdje e se primijenit i svi opisani
oblici lijeenja, a osim toga pokuat e se i
s epiduralim, odnosno drugim lokalnim blo-
kadama. Ako se t akvim konzervativni m li-
jeenjem ne postigne uspjeh nakon 3- 4
tjedna, odluit emo se za operativno lije-
enje. Prije operativnog lijeenja nainit
emo rendgenske pretrage s kont rastom,
mijelografiju, a ako smo se odluili za lije-
enje kemijskom razgradnjom tkiva pul-
pozne jezgre, za nukleolizu, nainit emo
diskografiju.
im ust anovimo da se stanje bolesnika
poboljalo - bolesnik osjea da su se sma-
njili bolovi, a mi vidimo da su se poboljali
znakovi bolesti - vrijeme j e da se pobrine-
mo za jaanj e miia uz kraljenicu, koji su
oslabili zbog bolesti i mirovanja. Bolesnik
poinje izvoditi vjebe u vodi i na suhome.
Vjebe u vodi osobit o su korisne u poetku.
Korisno je da bolesnik boravi na nekom
odjel u za rehabilitaciju, npr. u zavodu za
medicinsku rehabilitaciju u nekim toplica-
ma, o emu emo jo govoriti. Makar na-
kon ozdravljenja bolesnik ne osjea nikak-
ve tegobe, preporuujemo da i poslije stal-
no izvodi vjebe za lenu muskulat uru koje
126
je nauio za boravka u ustanovi za rehabili-
taciju. Tako pokuavamo sprijeiti ponav-
ljanje bolesti.
Kronina bol u kriima
U pretene veine bolesnika koji se am-
bulantno lijee zbog bolova u kriima i nozi,
ili samo u kriima, nastaju reaktivne kota-
ne promjene kao posljedica degeneracij e
na intervertebralnoj ploici. Za takve boles-
nike prikladno je samo konzervat ivno lije-
enje. Ako su bolovi u kriima jaki, a sma-
tramo da ih izaziva nenormalna gibljivost
pojedinih kraljeaka, u prvoj emo se fazi
odluiti za steznik, a kad jaa bol prestane,
bolesniku preporuujemo vj ebe za lenu
muskulaturu, u poetku vjebe u vodi. Kro-
ninim bolesnicima preporuuj emo vie-
kratno lijeenje u zavodima za medicinsku
rehabilitaciju. Pri jaim bolovima preporu-
ujemo i sredstva protiv bolova, ali njih
pokuavamo to je mogue vie izbjega-
vati.
Ako se bolovi ponavljaju, vano je pre-
broditi aktivni stadij bolesti, kako bi se uvr-
stili susjedni kraljeci i smanjila gibljivost
izmeu njih kad u degenerirani disk urast e
fibrozno tkivo. To je neka vrst a samoizlje-
enja, to esto susreemo u ivom orga-
nizmu. Najvee tegobe oekujemo u dobi
izmeu 30. i 50. godine, poslije je takvih
tegoba manje, odnosno kasnije najee
nastaju zbog osteoporoze i drugih pojava u
starosti, o emu emo jo govoriti.
102 126
www.profidizajn.com
Druge bolesti koje mogu
izazvati bolove u kriima
Uroene greke
Manje anomalije kraljeaka toliko su e-
ste da ih, u usporedbi sa tzv. normalnim
kraljenicama, vidimo u otprilike polovice
stanovnitva. Zato moramo veoma paziti
da ne bismo takve anomalije poistovjetili s
bolovima u kriima.
Prelazni kraljeak
Prelazni kraljeci u kriima najea su
uroena nepravilnost kraljeaka koja, pre-
ma nekim autorima, moe uzrokovat i bolo-
ve u kriima ili barem veu osjetljivost na
Sakralizacija L5
128
Asimetrini popreni nastavci L5
bol. Zbog lumbalizacije prvoga krstanog
kraljeka (prvi se krstani kraljeak pretva-
ra u esti slabinski) ovjek umjesto pet ima
est slabinskih kraljeaka. Autori koji tvrde
da u takvih ljudi postoji vea mogunost
nastanka bolova, kau da to izaziva vee
stresove na slabinsko-krstanim zglobovi -
ma. S druge strane, zbog sakralizacije pe-
toga slabinskog kraljeka (pretvaranj a pe-
toga slabinskoga kraljeka u prvi krstani
kraljeak) smanjuje se broj pominih kra-
ljeaka u slabinskoj kraljenici na etiri.
Malo je mogunosti da bi to izazvalo bilo
kakve znakove jer je kraljeak solidno
ugraen u krstau.
Meutim, ponekad se u krstau ugradi
samo jedna njegova strana koja oteuje
mehanizam u kriima i tako nastaju nepra-
vilna istegnua.
Najei je oblik sakralizacije proirenj e
poprenoga nastavka petoga slabinskog
kraljeka i njegovo spajanje s krstaom u
obliku zgloba. Zbog toga se prilikom pokre-
ta u stranu pojavljuje nenormalna gibljivost
kraljenice, to moe izazvati istegnue na
drugoj strani, gdje nema sakralizacije, jer je
to mjesto gibljivije od onoga sa sakraliza-
cijom.
Te su dvije nepravilnosti - est slabin-
skih kraljeaka i sakralizacija petoga sla-
binskog kraljeka - po miljenju nekih
autora kliniki vrlo vane. Ljudima koji ima-
trtica
www.profidizajn.com
ju t akve nepravilnosti ne preporuujemo
neka zani manja koja su vezana uz noenje
teih tereta. Neka poduzea u zapadnom
svijetu prije nast upanja na posao obavez-
no zahtijevaj u rendgensku sliku kria koja
je, navodno, jednako tako vana kao, npr.,
elektrokardiogram (EKG).
Nesrasli luk kraljeaka
Ta je nepravilnost vrlo esta. Mislimo,
meutim, da nije ni u kakvoj izravnoj vezi s
pojavom bolova u kriima. Zat o j e smatra-
mo anatomskom varijacijom normalne kra-
ljenice, bez ikakvoga klinikog znaenja.
Tumori
Tumori hrptenoga (spinalnog) kanala i
kraljeaka klasificiraju se kao benigni (do-
broudni) i maligni (zloudni). Spinalne tu-
more moemo podijeliti na one izvan ovoj-
nica lene modine (ekstraduralni) ili unu-
tar ovojnica lene modine (intraduralni).
Intraduralni t umori mogu biti: intramedular-
ni (unutar modine) i ekst ramedularni (oni
su, dodue, unutar ovojnice lene modi-
ne, ali ne rastu iz modine).
Benigni (dobroudni)
tumori
Benigni tumori mogu zahvatiti kosti, me-
ka tkiva i ivane tvorevine, kao to su
korijeni ivaca ili ovojnice lene modine.
Primjer benignog tumora kosti jest ost eoid
- osteom koji moe izazivati j ake bolove u
kriima, osobit o nou. Taj tumor, najee
veliine graka, moemo nai na nastavci-
ma ili na lukovima kraljeaka. Moe izazi-
vati j ake bolove, a zanimljivo j e da oni
najee prest aju nakon uzimanja aspiri-
na. Ve taj podatak da se bol pojavljuje
nou, a prestaje nakon uzimanja aspirina
dragocjen je putokaz prema dijagnozi. Ako
su bolovi jaki, potrebno je operativno lijee-
nje, uklanjanje tumora.
Benigni tumori krvnih ila (hemangiomi)
jo su jedan tip benignih ekstraduralnih
tumora koji, ako se proire, stvaraju priti-
sak na kraljenicu. Posljedica su t oga bolo-
vi. Najei benigni ekstramedularni intra-
duralni tumor jest meningeom - tumor
ovojnica lene modine koji moe, kao po-
sljedica lokalnog rasta i irenja, izazivati
teke znakove bolesti. esto ga moemo
operativno uspjeno odlupiti od lene mo-
dine. Neki intramedularni intraduralni tu-
mori mogu uzrokovati teke znakove, po-
vezane sa snanom boli u kriima. Ti t umo-
ri, iako su dobroudni , mogu svojim rastom
i pritiskom loe utjecati na funkciju kralje-
nice.
Benigni se t umori ot krivaju paljivim
neurolokim pregledom, a najee mora-
mo nainiti i mijelografiju. Mijelografija nam
omoguuje razlikovanje razliitih ekstradu-
ralnih i intraduralni h ozljeda (lezija), odnos-
no tumora i hernije diska, te razliitih oblika
benignih tumora.
Maligni (zloudni)
tumori
Maligni tumori mogu biti primarni, to jest
oni rastu iz kosti ili drugih okolni h i neutral-
nih tvorevina, ili sekundarni, a t o su meta-
staze (rasijani djelii drugih tumora - pro-
102 130
state, plua, bubrega, dojke itd.).
Multipli mijelom najei j e primarni ma-
ligni t umor kosti. Ta neoplazma (novotvori-
na) zahvaa kosti i stvara karakteristinu
sliku. Obino pogaa starije ljude. Naje-
a je u mukaraca kojima je vie od 40
godina. Prvi j e znak obino bol u kriima.
Dijagnozu postavljamo na osnovi posebne
slike serumskih globulina, koji su poveani,
a isto je tako karakteristina slika pri elek-
troforezi seruma.
"Sekundarni su maligni tumori vrlo esti i
pogaaju kraljenicu zbog vrlo obilne pro-
krvljenosti trupova kraljeaka. Primarna su
mjesta takvih metastat skih tumora grudi,
prostata, bubrezi, plua i tit na lijezda. Na
alost, di jagnoza takve metastatske lezije
najee se postavlja rendgenskim pregle-
dom, pri kojemu se promjene na trupovima
kraljeaka vide tek onda kad je 25- 30%
sadraja trupa kraljeka ve nadomjeteno
tumorom. Zato se u bolesnika s metast aza-
ma bol u kriima esto pojavi prije nego to
se t umor moe rendgenski vidjeti.
Metastatski tumor stvara novu kost
(osteoblastiki tumor) ili je unitava i razara
(destruir) (osteolitiki tumor). Tako je me-
tastat ski karcinom iz prostate najei
osteoblastiki tumor i u uznapredovalom
stadij u pogoeni kraljeak pokazuj e pove-
anu gustou kosti u usporedbi s dijelom
kraljenice koji nije zahvaen t umorom. I
taj tumor dokazujemo laboratorijskim pre-
tragama, jer je za nj karakteristino da je
poveana kisel a fosfataza. Prilikom pre-
gleda prostate ustanovit emo da j e i ona
kvrgasto zadebljala.
Metastatski karcinom iz dojke je osteo-
blastiki tumor, ali ee je osteolitiki. Me-
tastaze plua, titnjae i bubrega osteoliti-
ke su i u zavrnim stadijima djeluju kao da
je kost izjedena.
Dok postoji ikoji tumor, bilo da on st vara
kost, bilo da je unit ava, u krvi zapaamo
poveanu alkalnu fosfat azu koja se oslo-
baa iz osteoblasta. Zato j e koncentracija
tog enzima vrlo vaan pokazatelj, pa t u
pretragu treba obaviti uvijek kad se sumnja
na tumor kosti. Jednako tako potrebna j e i
elektroforeza. U mukaraca uvijek t reba
provjeriti nivo kisele f osfataze u krvi zbog
operacij e karcinoma prostate.
Ozljede
Akutno i kronino
istegnue kraljenice
Ozl jede su prilino est uzrok bolova u
kriima. Svakodnevno na t isue ljudi ozlije-
di kraljenicu pri padu, nesrei na poslu i pri
sportu. Slaba fizika kondicija ljudi glavni je
uzrok tih ozljeda. Veinu ist egnua miia i
bolova u kriima mogli bismo izbjei pravil-
nim nainom dizanj a t ereta, svakodnevnim
vj ebama i redovitim sportskim aktivnosti -
ma, koje treba da budu u skladu s dobi i
graom tijela.
Atletiari i zdravi ljudi rijetko ozlijede kra-
ljenicu jer obino imaju dobru fiziku kon-
diciju. Veina se ljudi nakon tridesete godi -
ne ulijeni, dobi va na teini, a tjelovjebom
se bave tek povremeno. Ako t akvi ljudi i
vjebaju, oni t o. ine usiljeno, da bi nado-
knadil i rijetko vjebanje. ovjek koji pet
dana u tjednu sjedi za pisaim stolom, a u
www.profidizajn.com
subot u ili nedj elju pokuava vie sati igrati
tenis ili se baviti nekim drugi m sportom
moe zbog net renirane muskulature doiv-
jet i iznenadnu bol u kriima. Slino se mo-
e dogodit i i domai ci koj a sama pokuava
razmjet at i pokust vo, a zbog slabane
muskulat ure ne moe dizati tee terete. Bol
u kri i ma moe pogoditi i enu koja je vie
puta raala i nakon poroaja pokuava
izvoditi tee vjebe. Takve ene obino
imaju slabu muskul aturu, suvie su teke,
pa dekompenzaci ja kraljenice izaziva kro-
ni ne bolove.
Prijelom prvoga slabinskog kraljeka
132
Prijelom trupa kraljeka
Prijelom trupa kraljeka najee nasta-
je zbog pada. Obino pogaa donji dio
grudne kraljenice, a jo ee gornji dio
slabi nske. Dijagnosticiranje je vrlo jedno-
stavno jer se na rendgenskoj slici vidi kli-
nast oblik t rupa kraljeka. Jedina su terapi -
ja mirovanje, a pot om vjebe za jaanje
t onusa lenih miia. Nikakva druga tera-
pija nije potrebna. Dakako, samo ako je
prijelom stabilan. Takav se prijelom vrlo
rijetko komplicira poj avom paralitikog ile-
usa (paraliza crijeva) ili, izuzetno rijetko,
pojavom venske t romboze koja zbog otki-
danja krvnog ugruka moe izazvati embo-
liju plua. Takve su komplikacij e, meuti m,
izuzet no rijetke, a veina se takvih prijelo-
ma izlijei uobiaj enim konzervativnim na-
inima.
Meutim, pri tim prijelomi ma uvijek treba
misliti i na tzv. patol oku f rakturu (prijelom
Lana spondilolisteza zbog spljotenih
zglobnih faseta
zbog bolesti), pogot ovo ako j e ozl jeda ma-
la. Ti se prijelomi pojavljuju zbog osteopo-
roze ili tumora na kraljenici. Tada je vrlo
vaan i neuroloki pregled. Pri osteoporozi
ozljeda zbog koje je nastao prijelom kralje-
ka moe biti t oliko neznat na da j e bolesnik
esto zaboravi spomenut i. Nastaj e prili-
kom okli znua, obi nog pada ili iznenad-
nog podizanja lakog predmeta.
Djelomino iaenje
fasetnih zglobova
To nazivamo i fasetnim si ndromom. Dje-
lomino iaenje malih zglobova kralje-
nice moe izazvati t eke bolove u kriima.
Takva se stanj a mogu brzo popraviti mani -
pul acijom na kraljenici.
Spondiloliza i spondilolisteza
Spondi loliza (spondylolysis) naziv je za
lani zglob (pseudartrozu), koji pogaa la-
mine, odnosno prsten kraljeka. Taj se de-
fekt zapaa u onom dijelu lamine izmeu
gornje i donj e zglobne faset e to ga naziva-
mo meuzgl obno podruje (pars interarti-
cularis). Po miljenju brojni h autora to je
stres - prijelom u meuzgl obnom po-
druju kraljeka. Spondiloli steza (spondy-
lolysthesis) jest defekt s obj e strane kralje-
ka, tj. iskliznue kraljeka naprijed, a late-
ralnog nastavka na trup kraljeka ispod
njega. Tako pri spondilolistezi stranji ele-
menti kraljeka (t masti nastavak i lamina)
ostaju u svom normal nom poloaju. To
iskliznue klasif iciramo stupnjevima od 1
gornji zglobni
nastavak
pedikul
(kotani izdanak)
popreni nastavak
vrat
tmasti nastavak
donji zgiobni
nastavak
donji zglobni
nastavak
Spondiloliza (A) i spondilolisteza (B)
trtica
www.profidizajn.com
Spondilolisteza L4
Spondiloliza
134
Spondilolisteza L5
do 4. Iskliznue koje zahvaa od 0 do 25%
irine trupa kraljeka oznaavamo stup-
njem 1, a pot puno iskliznue trupa kralje-
ka prema naprijed oznaavamo stupnjem
4. Najee se to dogaa s petim slabin-
skim kraljekom, a nakon t oga na redu j e
etvrti slabinski kraljeak.
Spondiloliza i spondilolisteza mogu biti i
uroene, ali neki smat raju da su preteno
steene, te da ih uzrokuju stresovi koji se
ponavljaju. Mnogi autori takoer smatraju
da spondiloliza pret hodi spondilolistezi .
Oba stanja mogu izazivati bolove u krii-
ma. Dijagnosticiranje nije teko jer se pri
rendgenskom pregledu lijepo vidi iskliznu-
e kraljeka a karakteristina se slika oso-
bito dobro vidi na polubonoj rendgenskoj
snimci. Na polubonoj rendgenskoj slici
normalne kraljenice normal an kraljeak
nalikuje silueti kotskog terijera. Meu-
tim, ako taj kotski terijer nosi oko vrata
ogrlicu, ta je ogrlica defekt u meu-
zglobnom predjelu, to se javlja pri spondi-
lolizi. Ako je glava kotskog terijera od-
vojena od vrat a, t o je slika karakterist ina
za spondilolistezu. Ona obino izaziva tek
neznat ne tegobe, s povremenim bolovima
u kriima koji su, zapravo, i jedini znak.
Mnogi vrhunski sportai i reprezentat ivci
u raznim sportskim granama imaju spondi -
lolistezu. Ta bolest moe biti i vrlo teka,
osobit o ako napreduje, sa sve t eim zna-
kovima i rendgenski vidljivim promjenama
koje se st alno pogoravaju.
Ako znakovi nisu tei, preporuujemo
samo redovite vjebe za lenu muskulat u-
ru. Meutim, ako su znakovi tei i pogora-
vaju se, savjetujemo operat ivno ukoenj e
pogoenog dijela jer bi inae klizanje napri-
jed moglo uzrokovati jae pritiske na sla-
binske ivce s nepopravljivima neurolo-
kim ispadima.
Osteoporoza s prijelomom trupa
12. grudnog kraljeka
Poremeaji metabolizma
i hormonalne smetnje
Osteoporoza
Opisano je mnogo uzroka bolova u krii-
ma koji su u vezi s metabolizmom, a naj-
ei j e osteoporoza. Tu bolest najbolje
definiramo kao smanjenje kotane mase u
zapreminskoj jedinici kosti. Pojavljuju se
ako je poremeena sinteza bjelanevina, i
to onih koje izgrauju kalup kosti (matriks).
Kako je kost iva, ona se stalno razgrauje
i izgrauje. Pri osteoporozi razgraeni dio
kosti vie se ne moe nadoknaditi putem
normalnog metabolizma, pa se kotane
gredice stanjuju, a neke od njih i posve
135
www.profidizajn.com
Snana osteoporoza sa serijskim
prijelomima trupova kraljeaka
nestaju. Budui da su trupovi kraljeaka
preteno graeni od spuvast e (spongioz-
ne) kosti i vrlo su obilno prokrvljeni, oste-
oporozne promjene najee vidimo naj-
prije upravo na t rupovima kraljeaka.
Primarne metabolike uzroke ost eopo-
roze moemo podijeliti u tri kategorije:
a) nedovoljno uzimanje proteina (gla-
dovanj e i dijeta siromana prot einima),
b) hormonalne promjene (npr. nakon
menopauze te pri posebni m hormonalnim
bolestima, kao to j e Cushingov sindrom),
c) anomalije prokrvljenosti (mala aktiv-
nost, leanje, upale itd.).
Ost eoporozu najee imaju stariji ljudi,
i to je ost eoporoza poslije menopauze i
staraka osteoporoza. Bol u kriima je-
102 136
dan j e od znakova osteoporoze. Bolesnik i
sam zapaa smanjenj e visine tijela, pove-
ava se grudna krivina (izboina) i slabin-
ko ulegnue. Na rendgenskoj snimci vidi
se osjet no smanjenje gust oe t rupova kra-
ljeaka i brojni prijelomi trupova kraljeaka,
osobito u grudnoj i slabinskoj kraljenici.
Zbog pritiska na intervertebralni disk on se
moe izboiti u trup kraljeka. Na rendgen-
skoj snimci vidimo pojavu kakvu inae za-
paamo na skeletu riba. To su tzv. riblji
kraljeci. U grudnoj kraljenici kraljeci se
sniavaju i postaju klinastog oblika, a to je
razlog vee izboine grudne kraljenice
prema natrag.
Pri ost eoporozi uvijek moramo pomisliti i
na event ualnu malignu bolest. Normalni
rezultati laboratorijskih pretraga potvruju
Spondylarthritis ankylopoetica
da j e posrijedi osteoporoza. Dijagnozu je
najbolje postaviti tako da iskljuimo mo-
gunost svih drugih bolesti.
Ost eoporozu, meutim, ne smijemo
zamjenjivat i s osteomalacijom, pri kojoj
smanjenje kalcijevih soli u kosti uzrokuje
smanjenje njene gustoe. Osteomalacija u
odraslih podsjea na rahitis u djece.
Reumatske bolesti
Spondylarthritis
ankylopoetica
Ta bolest ima i druge nazive, kao to su
Morbus Bechterew (Behterevljeva bolest),
Morbus A. Strmpell-Pierre Marie ili ankilo-
zantni spondilitis. Bolest nije rijetka. Poga-
a kraljenicu, a moe zahvatiti i kukove,
ramena i druge zglobove. U zavrnom sta-
diju cijela j e kraljenica okotala, a na rend-
genskoj snimci vidi se da ima oblik bambu-
sova tapa. Bolest je najea u mukara-
Spondylarthritis ankylopoetica
Spondylarthritis ankylopoetica
www.profidizajn.com
ca kojima je vie od 30 godina, ali se moe
pojavit i i prije i poslije, a i u ena.
Budui da ta bolest u poetku zahvaa
zglobove krstae i crijevne kosti, prve su
tegobe bolovi u kriima. Poslije bolest zah-
vaa i druge dijelove kraljenice, pa boles-
nik poprima karakteristino dranje, s vra-
tom i t rupom povijenima prema naprijed,
osjea da j e ukoen, a i vitalni mu j e kapaci-
tet veoma smanjen, jer su istovremeno
zahvaeni i zglobovi koji sudjeluju pri disa-
nju. Bolest obino napreduje vie desetlje-
a i dovodi do potpune ukoenosti kralje-
nice, ali j e mogue i to da se napredovanje
bolesti zaust avi u bilo kojem stadiju.
Bolest je prilino teka, a nema ni usp-
jenog lijeenja. Bolesniku fizikalnim mje-
rama pomaemo da ostane to gibljiviji.
Budui da je bolest slina reumatskim bo-
lestima, propisujemo sredstva kao pri re-
umatskim bolestima. Na Ortopedskoj klini-
ci u Ljubljani tu bolest lijeimo i posebnim
izotopom torijem X (radijem 224) kojim su,
od svih ostalih lijekova, postignuti najbolji
rezultati. Dosad smo lijeili priblino 600
bolesnika i u veine su bolovi nestali odre-
eno vrijeme ili zauvijek.
Reumatoidni artritis
Reumat oidni je artritis specifina bolest
koja zahvaa mezenhimno vezivno tkivo.
Najee obolijevaju ene izmeu 25. i 45.
godine ivota, a mukaraca te iste dobi
obolijeva tri puta manje. Najtee promjene
nastaju na zglobovima ruku i nogu, a esto
bolest zahvaa i druge zglobove, prije sve-
ga kukove. Bolest moe izazvati i bolove u
kriima, to j e posljedica degeneracije ve-
zivnog t kiva i diska.
Upale
Infekcijske (zarazne) bolest i takoer
mogu biti uzrokom bolova u kriima. Akut-
ne gnojne upale i kronine infekcije, kao
to je tuberkuloza, sada su, dodue, vrlo
rijetke, ali moramo pomiljati i na to.
Akutne infekcije
Akut ne gnojne upale na kraljenici (u
kriima) obino nastaju tako da klice dou
krvlju u kraljenicu iz primarnoga arita
bilo gdje u tijelu. U mlaih su bolesnika
primarna mjesta infekcije u pluima, od-
nosno u dini m organima. Stafilokoki su
najei uzronici gnojne upale. U starijih
bolesnika primarna su arit a u bolesni m
bubrezima, genitalijama ili mjehuru. Klice
koje ondj e nalazimo sline su klicama na-
enima pri spomenut im bolestima. Nakon
operacije t akoer moe nastati infekcija i
sepsa, koj a moe izazvati gnojne metasta-
ze u kraljenici.
Vrlo rijetko nakon operacije diska nasta-
je upal a intervertebralnog prostora. Ta se
upala razvija jedan do vie tj edana nakon
operacij e i vezana je uz izuzet no jake bolo-
ve u kriima. Pri tom obino nema opih
znakova upale, osi m vrlo jake boli, naje-
e je i temperat ura normalna, ali je sedi-
mentacija krvi uvijek uvelike poviena. Broj
leukocita, koji se pri infekciji obino pove-
102 138
Osteomielitis trupa 2. slabinskog
kraljeka
aju, pri upali je najee normalan. Tada
je potrebno operacijom izvesti drenau
(odvod) gnoja, a kraljenicu mobilizirati
vrstim st eznikom.
Kronine infekcije
Prilino jake bolove u kriima mogu izaz-
vati i kronine infekcije, npr. kronina gnoj-
na upala kosti (kronini piogeni osteomijeli-
tis), to je u nekim zemlj ama velik problem.
U nas ima vrlo malo takvi h upala. Najee
se pojavljuju nakon punktiranja nesteril-
nom iglom.
U poslijeratnom razdoblju bile su vrlo
Tuberkuloza kraljenice
est e kronine infekcije kraljenice izazva-
ne bacilom tuberkuloze. U nerazvijeni m
zeml jama t uberkuloza kraljenice jo je ve-
lik problem. Infekcija zapoinje u spongioz-
noj (spuvastoj) kosti u t rupu kraljeka i
izaziva izluivanje gnoja, s poveanom
prokrvljenou, te zbog toga osteoporo-
zom. Zbog pritiska se trupovi kraljeaka
klinasto spljote, s klinom okrenutim napri-
jed. Tuberkulozna upala post upno izjede i
gornje pokro\7ne plohe trupova kraljeaka i
intervertebralni disk. Tkivo koje se tako
oslobaa moe pritisnuti lenu modinu i
izazvati teke promjene na ivcima. Stva-
raju se gnojne upljine (apscesi), koje se
mogu proiriti uzdu ovojnica tetiva. Poz-
www.profidizajn.com
Tuberkuloza kraljenice
nat je tzv. psoas absces koji zahvaa ovoj-
nicu tetive m. psoas sve do prepona, gdj e
moe probiti kou i gnoj se cijedi van.
Osim bolova u kriima, oboljeli od tuber-
kuloze osjeaju i opi umor, nemaju apeti-
ta, mrave, nou se znoje i imaju popod-
nevne t emperature. Poslije, zbog unitenja
kraljeaka, odnosno zbog iskrivljenosti u
stranu (skolioze) nastaju grbe. Najbolje je
lijeenje potpuno mirovanje i uzimanje an-
tibiotika, a posljednjih se deset ljea primje-
njuje operativna terapija, tako da se ukloni
arite i da se kraljeci meusobno spoje.
Zanimljivo je spomenuti da i autori iz naj-
razvijenijih zemalj a izvjetavaju o ponov-
nom porastu tuberkulozni h bolesti kralje-
nice. Zato i mi moramo pri bolovima u
kriima pomislit i i na tuberkulozu.
Mehaniki uzroci
Mehanike uzroke bolova u kriima mo-
emo podijeliti na unutranje i vanjske.
Unutranji uzroci
Slab tonus miia uzrok je bolova u krii-
ma zbog istegnua miia, odnosno isteg-
nua sveza, o emu smo ve govorili. Drugi
je uzrok bolova u kriima miofascitis, prem-
da neki autori ne prihvaaju taj izraz i radije
ga zamjenjuju izrazom miofascijalna bol.
Najee se pojavljuje u osoba srednjih
godina. Lokalizirana bolna podruja za-
debljanja u ovojnicama miia uzrokuju
slabo definirane bolove u kriima. Neki
182
autori smatraju da j e t ome uzrok samo
spazam miia. Bol est o zapoinje ili se
pot encira zbog napinjanja miia, a i za
hladnog vremena. Toplina i vjebe privre-
meno e stiati simptome, a injekcijom lo-
kalnog anestetika, osobito ako mu se doda
kortizonski preparat, vrlo se brzo uklanja
bol. To stanje ne smijemo zamijenit i s upal-
nim zadebljanjima koja nastaju u miiima
mladih ljudi pri reumatskoj groznici. I neka
druga zadebljanja, npr. t umori masnog tki-
va (lipomi), mogu uzrokovati podraaje i
bol, ali ih ne smijemo zamijeniti s miofasci-
jalnim zadebljanjima.
Nestabilni kraljeci, t o su dobro definira-
na klinika stanj a kada se slabinski kralje-
ak pomakne natrag ili naprijed u odnosu
prema kraljeku koji je ispod njega. Takva
nepravilna, patoloka gibljivost najee
nastaje izmeu treega i etvrtoga slabin-
skog kraljeka te izmeu etvrtoga i petoga
slabinskog kraljeka. Kraljeak se obino
pomakne naprijed, i to prilikom sagibanja.
To stanje ot krivamo rendgenski m pregle-
dom, i to tzv. funkcionalnom pretragom
kraljenice, kad kraljenicu snimamo pri
nagibanju naprijed i natrag te pri oba otklo-
na. Stanje se pobolja kad kraljenicu tak-
vog bolesnika mobiliziramo gipsanim stez-
nikom. Ta se bolest definitivno uklanja ope-
racijom i ukoenjem patoloki gibljivog di-
jel a kraljenice. Na alost, takve operacije
nisu uvijek uspjene, jer esto ima vie
nepravilnih, odnosno patoloki gibljivih
segmenata, a osim toga sraivanje uko-
enog dijela slabinske kraljenice nije uvi-
jek uspjeno.
Vanjski uzroci
Vanjske uzroke bolova u kriima moe-
mo ustanoviti vrl o paljivim uzimanjem
anamneze i klinikim pregledom. Naime,
mnoge se bolesti mogu odraavati i bolovi-
ma u kriima. U t ome prednjae ginekolo-
ke bolesti: retroverzij a maternice, upala
mat ernice, tumori maternice, ciste i drugi
tumori jajnika, infekcija u maternici. Bol u
kriima moe biti i jedan od znakova bolesti
prostate, kao t o su: poveana prostata,
rak prostate, kronina ili akutna infekcija
prostate. Nelijeena skolioza slabinske
kraljenice, koja najee nastane u mla-
denakoj dobi moe poslije izazivati j ake
bolove. Slabi nska skolioza, koja je obino
Ijevostrana, povezana je s kosinom zdjeli-
ce. Bolesnik pokuava tu nagnutost ispra-
viti zakretanj em kraljenice, to u zglobovi-
ma kraljenice izaziva degenerati vne
promjene, a u odrasli h i bolove u kriima.
Bolovi u kriima mogu biti posljedica bo-
lesti bubrega, kao to su bubreni kamen-
ci, infekcije i t umori.
Bolesti kuka, zbog nepravilnog optere-
enja, takoer post epeno izazivaju bolove
u kriima.
141
www.profidizajn.com
Psihogeni faktori i problemi
prijevremene mirovine
Uzrok bolova u kriima u histerinih je
bolesnika podsvjestan, a u osoba koje po-
kuavaju na osnovi bolova u kriima stei
pogodnosti na razliitim podruj ima (po-
sao, prijevremena mirovina), svjestan je.
Histerini bolesnik uistinu osjea jake bolo-
ve, ali su oni posljedica straha i neodgova-
rajueg psiholokoga obrambenog meha-
nizma, a ne posljedica bolesti kraljenice.
Strah izaziva napetost miia, to vodi u
bol. Bol pak izaziva j o vei strah, ovaj j o
vei pritisak miia i jo veu bol. Ukratko,
stvara se circulus vitiosus, strah i bol
pot enciraju jedno drugo.
Histerini bolesnik
esto lijeniku na pregled dolaze boles-
nici koji misle da su vrlo bolesni. Takav
bolesnik govori o stranoj boli u kriima
koja se iri svuda uokolo i potpuno ga
paralizira da ne moe ni hodati . Takvog
bolesnika najee dovoze kolima hitne
pomoi. Prilikom utvrivanja anamneze li-
jenik e uskoro ustanoviti histerinu reak-
ciju i brojne probl eme u obitelji ili na poslu,
zbog ega je i nastala takva reakcija. Histe-
rini bolesnik obino tvrdi da ga boli po-
svuda. Obino ga boli i u vratu, u rukama,
uzdu cijele kraljenice, u obje noge, u
glavi, ali se na bolove u oi ma i oko srca.
Prilikom pregleda obino pokazuje neobi-
ne reakcije na dodir na mjest ima gdje u
istinskog bolesnika nema nikakve osjetlji-
vosti. Ponekad takav bolesnik navodi da ne
osjea polovicu tijela ili da ne osjea noge,
na primjer od koljena nadolje. Ponekad
tvrdi da ne uje, npr. glazbene viljuke s
102 142
desne strane kraljenice, ve samo s lije-
ve. U takvih bolesnika refleksi su ojaani.
Pokuamo li Lazareviev znak, stopal a su
potisnut a nadolje ili u jednakom poloaju. I
to nam olakava dijagnozu. Bolesnikovo je
lice poput maske. Ponekad primjeujemo
neobinu reakciju na indiferentna sred-
stva, kao to je injekcija fizioloke otopine.
Najbolje je lijeenje bolesnika uvjeriti da j e
zdrav i dati mu samo lagana sredstva za
umirenje. U teim sluajevima treba poz-
vati u pomo psihijatra. Najgore bi bilo
takvog bolesnika poslat i u bolnicu ili mu
propisat i steznik, jer bi takva sredst va izaz-
vala jo veu nervozu i u svijest ucijepila
misao da je uistinu bolestan.
I u pacijenta koji ide od lijenika do lije-
nika i svakome se ali na onoga prijanjega
takoer moemo donijeti zakljuak o histe-
riji.
Simulant
Simulanti koji se ale na bolove u kriima
pokuavaju svjesno ostvariti korist. Vano
je znati da simulanti nisu uvijek zainteresi-
rani za f inancijsku korist, ve el e imati
korist ili na radnome mjestu ili u obitelji. S
druge strane, neki bolesnici, osobito oni
koji su moda na poslu doivjel i neku ozlje-
du, misle samo na novanu dobit. Oni naj-
ee imaju i tipinu anamnezu. Prije nego
to dou k lijeniku, savjetuju se s advoka-
tom i lijeniku gotovo uvijek tvrde da nisu
zainteresirani ni za kakvu financijsku korist
ve da im je stalo samo do zdravlja. Naj-
ee su doivjeli neku ozljedu na poslu i
sada iz toga ele izvui to vie. Lijenik
mora ustanoviti prirodu ozljede. U takvih
bolesnika ozljeda nije upravno razmjerna s
tegobama. Amerikanci taj sindrom zovu
green poultice sindrom, to zapravo
znai melem od zelenjaka, naime, to se
vie dolara dobije za odtetu, to e bol prije
prestati. Takvi bolesnici obino dolaze u
ordinaciju s brojnim znakovi ma i simptomi-
ma koje su prethodno nauili. Navode
smetnje vida, smetnje pri mokrenju i velikoj
nudi (defekaciji), te seksualnoj aktivnosti,
to sve dat ira od ozljede nadalje. Prilikom
pregleda bolesnici obino pokazuju ne-
obine znakove, nemogue hodanje, e-
panje, vidimo poveano slabinsko ulegnu-
e, gibljivost kraljenice ograniena je u
svim smjerovima. Iz sagnutog poloaja
takvi se bolesnici teko ispravljaju, a pri
tom se odupiru o okolne predmet e ili noge i
uz to jako stenju. Bol u kriima izaziva i
podizanje ruke iznad glave, to nedvosmi-
sleno upozorava na simulaciju, jer veina
bolesnika s istinskim bolovima u kriima ne
osjea poveanu bol pri tom pokret u, oso-
bito ako lee na t rbuhu i leima. Za takvog
je bolesnika dobar test da klekne na stolac i
dodirne pod. ak ako ima uistinu jake bolo-
ve u kriima ili ishijas, bolesnik to moe
lako uraditi, a simulant e se aliti da je bol
suvie jaka.
Drugi je odlian test da ispruimo kolje-
no bolesnika, koji sjedi na stolu za pregled,
kao da mu elimo pregledati nogu. U biti,
taj je test isti kao i Lazareviev test. Ako
bolesnik dopust i da mu to nainimo, a ne
doputa obavljanj e pravog Lazarevieva
testa, jer da mu to izaziva bol, zakljuit
emo da je simulant .
Trei je dobar test da bolesnik lei na
leima te da pod njegovu petu podloimo
ruku i kaemo mu da drugu petu izdigne od
podloge. Simulant e lagano odmaknuti
petu od lijenikove ruke, a istinski e boles-
nik, naprotiv, petom pritisnuti na ruku. Si-
mulant spominje bolove na neobinim mje-
stima. Pritisak na zdjelicu sa strane u njega
izaziva bol, a u pravog bolesnika vrlo rijet-
ko. Osjetljivost j e mnogo vea nego u pra-
vog bolesnika. Simulant hoda kao po razbi-
jenom staklu. Na bolesnoj nozi nema
nikakve atrofije miia, ak ako boluje ve
vie godina. Slabost miia o kojoj bolesnik
govori nije proporci onalna s neuroloki m
znakovima.
Zbrojimo li sve to, vidjet emo da postoje
odreeni znakovi po kojima iskusan lijenik
moe prepoznati simulanta. Dakako, nije
pamet no to rei bolesniku. Bolje je samo
rei svoje miljenje da nema organske
podloge za t egobe. Meutim, moramo spo-
menuti da su u ljudi velike razlike u osjetlji-
vosti na bol. Prag osjetljivosti ovisi i o lino-
sti, ponekad i o nacionalnosti ili o prethod-
nim napadima bolova. Prilikom pregleda
bolesnika moramo imati na umu sve te
elemente, osobito prije nego to se boles-
nika usudimo nazvati simulantom.
www.profidizajn.com
Preventivne mj ere
(spreavanj e bolesti)
Nema pravog naina spreavanj a dege-
neracije diska. Ve smo rekli da se otee-
nja diska, prije ili poslije, pojavljuju prakti-
no u svakog ovjeka, ovisno o njegovoj
tjelesnoj konstituciji i poslu koji radi. Ote-
enje moe biti manje ili vee, kliniki vidlji-
vo ili nevidljivo, lako degeneracija postoji u
svakog ovjeka, ipak na tu pojavu djeluju
odreeni unut ranji i vanjski initelji.
Preventiva je grana medicine koja se
bavi spreavanjem bolesti, a njene su me-
tode preventivne mjere. Preventivna se
medicina ve stoljeima i desetljeima, a u
nekim nerazvijenim zemljama j o i danas,
uglavnom bori protiv zaraznih bolesti koje
su u razvijenom svijetu, kad je rije o epide-
mijskom obliku, praktino pot puno iskorije-
njene, zahvaljui prije svega preventivnim
mjerama (cijepljenje, odgoj itd.). U razvije-
nom svijetu danas se prevent ivna i socijal-
na medicina bave bolestima koje nastaju
epidemijski, ali kao odraz visokog standar-
da i dugog ivota. Meu te bolesti ubraja-
mo eernu bolest, srane bolesti (infarkt
srca), t umore i degenerativne bolesti mo-
tornog aparata. Ovamo pripada i borba
protiv gojaznosti i mjere za ouvanje vital-
nosti i fizike sposobnosti. Epidemiologija
tih bolesti obuhvaa istraivanja uestalo-
sti i proirenosti bolesti, prouavanje radne
sposobnosti, nasljednih fakt ora pa i smrt-
nosti odreenih skupina ljudi. Zadatak je
analitike epidemiologije da objasni rezul-
tate istraivanja uzroka bolesti i rizinih
faktora. Tako se dobivaju pokazatelji vani
za zatitu. Prouavanje epidemiologije bo-
lesti kraljenice daje i smjernice za zatitu i
lijeenje oboljelog diska. Degenerativne
bolesti kraljenice sve su vei uzrok izosta-
naka s posla i prerane invalidnosti. VVagen-
heuser je proveo vie istraivanja na odra-
slim pacijentima. Da imaju povremene bo-
love u kraljenici odgovorilo mu j e 72, 9%
upitanih. Od njih je bolove u kriima imalo
53, 5% mukaraca, dakle ene su bile za-
stupljene u priblino j ednakom broju. Ve
izmeu 15. i 24. godine ivota bolove j e
imalo 26% ispitanika, sa 24 godine njih
29%, sa 44 godine bolove u kriima imalo
je 55%, a u 49. godini 71% ispitanika.
Istodobno j e u 66, 2% naao rendgenski
vidljive promjene karakterist ine za dege-
neraciju diska. Veina se autora slae da
su vrlo rijetki ljudi koje barem jedanput u
ivotu nisu boljela kria, i t o podjednako
mukarce i ene. Dakle, ne postoji dispozi-
cija za bolest prema spolu kao t o je, prim-
jerice, pri infarktu srca, koji pogaa mnogo
vie mukarca, ili pak pri iru na elucu.
Priblino 70% bolesnika ima tee oblike
bolesti diska u kriima u najprodukt ivnijoj
radnoj dobi , izmeu 30. i 50 godine. U
mukarca se tegobe pojavljuju izmeu 40.
i 50. godine, a u ena u neto starijoj
dobi, izmeu 45. i 55. godine. Sa stare-
njem se t egobe, mahom, smanjuju u oba
spola, a iznad 70. godine uzroci bolova
u kriima obino su drugi, primjerice osteo-
poroza i tumori, ali to pravilo ima i brojne
iznimke.
102 144
Preventivne bismo mjere mogli podijeliti
u dvije skupine:
1. uklanjanje uzroka nepravilnog optere-
enja kraljenice i
2. jaanje miia da bi se postigl o to pra-
vilnije optereenje kraljenice.
Zdrava i snana muskulat ura omoguu-
je tijelu da se suprotstavi svakodnevnim
naporima. Zbog udobnog ivota smanjuje
se tjelesna aktivnost, pa nema treninga
tijela ili nije dovoljan. S druge strane, rad na
radnome mjestu esto j ednost rano optere-
uje tijelo i miie (zubni lijenici, rudari).
Pri t om ne vodi mo rauna o poznatoj inje-
nici da treba ravnomjerno razvijati i optere-
ivati svu muskulat uru. Tako se pojavljuje
umor i bolovi, jer netrenirani organizam nije
sposoban za vee napore. Evo samo nekih
uzroka nepravilnog opt ereenja kralje-
nice:
- previe sjedimo, na poslu ili pred televi -
zorom
- previe se vozimo automobilom
- nae je radno mjest o t akvo da zahtijeva
suvie jednost rano opt ereenje tijela
- ivimo suvie udobno i zaboravljamo da
je ovjekovu tijelu, zbog njegove grae,
potrebno mnogo gibanja.
Razumljivo, mnoge stvari ne moemo
izbjei. Sjedenje za st rojem ili uz pisai stol
na poslu nuno j e i ne moe se izbjei, ali
svatko moe i neto uraditi, na primjer:
- izbjegavati vonju dizalom i pjeaiti, u
poetku moda samo jedan do dva kata,
a poslije, kad se priviknemo, i vie ka-
tova
- u trgovinama izbjegavati pomine st ube
- ako ve ne moemo bez automobila po
gradu, moemo ga parkirati t ako da nam
do cilja ostane barem 5 minuta hoda.
Danas jo ne znamo preporuit i kako da
se zatitimo od tegoba s diskom i kako da
sprijeimo ponovni napadaj. Mislimo da e
nastanak vidljivih znakova bolesti moe
sprijeiti ili barem smanjiti budemo li poto-
vali savjete o nainu rada, uklonili tjelesne
nepravilnosti, a prije svega pravilnom tje-
lesnom aktivnou (vjebe i sport ) ravno-
mjerno jaal i miie, to je najbolj a garan-
cija da nee izbiti vidljivi znakovi bolesti.
Ispravljanje nepravilnog
dranja
U profilaksi oteenja diska vano je
pravovremeno otkrivanje i ispravljanje ne-
pravilnog dranja kraljenice i donjih ek-
stremiteta. Postoje uroene i steene ne-
pravilnosti dranja koje su odgovorne za
prijevremeno obolijevanje diska (hondro-
ze, diskart roze), s ist odobnim klinikim
simpt omima. Precizna istraivanja poka-
zuju da djeca u kolskoj dobi esto imaju
nepravilno dranje. Prema raznim autori-
ma, njihov se broj kree od 5% pa ak do
95%. Svaka anomalija dranja koja utjee
na kraljenicu moe izazvati nepravilno op-
tereenje u odreenom segment u kralje-
nice, koji se tako prerano istroi. Asimetri-
no optereenje izaziva poremeaje u mije-
ni tvari na ulegnutoj strani (jae opteree-
nje polovice diska). Taj dio preuzima goto-
vo cijelo optereenje koje se inae, prili-
kom normalnog optereenja, rasporeuje
na cijeli disk. Zbog pritiska se hladet inast a
jezgra diska moe premjest iti na manje
optereeno podruje. vre usidrene i
nepomine strukture prstena diska i hrska-
vine ploe ne mogu izbjei pritisak, a isto
se tako pritisak ne moe ravnomjerno ra-
sporediti kao, na primjer, u t ekuini. Osobi-
to je slaba mijena tvari u hrskavinim i
vezivnim st anicama. Int ervertebralna plo-
ica se zbog asimetrinog opt ereenj a ka-
rakteristino mijenja. Na jae optereenoj
strani rano se istroi prsten diska. Slabij a
www.profidizajn.com
Dranje tijela: A normalno
B ravnih lea
C okruglih lea
D pri pojaanoj lordozi
opskrba pritisnutih st anica diska uzrok je
tvorbe manje vrijednog tkiva, s naprslina-
ma i raskinuima. Jezgra diska se poma-
kne, a moe se i izboiti van kroz raskinu-
e. Nejednaka duina donjih ekst remitet a
najei je uzrok zbog kojega j e kraljenica
u kriima nagnuta u stranu. Zadaa je dje-
jih lijenika i ortopeda da te nepravilnosti
otkriju to ranije i da izravnaju noge. To se
moe postii bilo primjereno povienom
cipelom, bilo operativnim skraivanjem du-
lje noge ili produljivanjem krae noge.
Djeja se ortopedij a velikim dijelom bavi
uklanjanjem tetnih pojava koje bi u odra-
sloj dobi mogle biti uzrok t egoba. Osim
nejednake duljine nogu, moramo korigirati i
prekratke miie, odnosno sveze (npr. pro-
duljivanje prekratke Ahilove tetive), opera-
tivno korigirati osi nogu itd.
Budui da ovjek na poslu esto vie
sjedi nego to stoji ili hoda, isto je tako
vano da pri sjedenju jednako izravna oba
boka. Ako je zdjelica nesimetrina, jedna je
strana vie izboena nego druga, pa mu-
skulatura na jednoj strani moe biti razvije-
nija nego na drugoj. To se osobit o opaa
pri bolesti jednoga kuka. Radi izravnanja,
pod niu stranu podlaemo jastuk.
146
Pravilno optereenje
tijela i profesionalna
djelatnost
Smanjena t jelesna aktivnost esto j e
uzrok prekomjerne teine. Ovjeeni trbuh
vue tijelo naprijed, a to se kompenzira
poveanim slabinskim ulegnuem ali se
time kraljenica nepravilno optereuje. Tu
pojavu moemo lako izbjei prikladnom di-
jet om i primjernom tjelesnom aktivnou.
Noge su t akoer vrlo vane. Pravilan rad
nogu jami dobro dranje, jer putem miia
stopala i nogu muskulat ura trupa prima
impulse za aktivnost . Zato je vrlo vana
11.
<r
Ako je jedna noga kraa, treba je
umjetno povisiti
Pravilno dranje Ovjeen trbuh
poveava ulegnue
slabinske kraljenice
pravilna obua. Podovi i ceste tvrdi su i
neelastini, pa bi barem cipele trebalo da
budu mekane i elastine. Preporuujemo
da ljudi ljeti ee hodaju bosi. Cipele ne
smiju biti prevelike, jer bismo inae morali
stopalom pridravati cipelu da se ne izuva.
Vana je i visina pot petica na enskim
cipelama. Suvie visoke potpetice ne do-
putaju elast ian hod. Nepravilno optere-
enje nogu izaziva nepravilno dranje
zdjelice, a time i nepravilno optereenje
kraljenice. To j e popraeno bolovima u
kriima. Cipel e moraju biti i dovoljno iroke,
ako je to i suprotno modi, a arape moraju
biti dovoljno podatljive da u njima moemo
147
www.profidizajn.com
Veliina cipela mora biti prava*
lako micati prstima. Onemogueno mica-
nje prstima ograni ava zadovol javajue qi-
banje st opala.
y
Odjea takoer mora biti prikladna Pre-
uske hlae ili suknj e ograniavaju gibljivost
u kukovima i omet aj u pravilan rit am hoda a
smetaju i pri sjedenju. Moramo izbjegavati
jednostrano tjelesno opt ereenje. Promje-
na dranja tijela pri radu veoma j e vana
tako da treba nai zmjence sjediti i stajati a u
ispravna visina
taktova,
koji ne smiju
dodirivati naslon
ispravna visina
slabinsko je
podruje poduprto
koljena ne smiju
dodirivati
rub stolca
Pravilno konstruirani stolac i radni stol
stopala moraju
biti vrsto
uprta o podlogu
meuvremenu i malo prohodat i. Promjena
dranja zaht ijeva i promjenu aktivnost i mu-
skulature, pa se tako umorni miii mogu
odmoriti i poslije ponovno djelovati. Te, u
biti vrlo jednost avne zahtjeve, mogue je
ostvariti na mnogim radnim mjestima. Ako
radimo posao pri kojemu sjedimo, treba da
sjedimo na normalno vi sokom stolcu, i t o
uspravno. St opala moraj u vrsto stajati na
podlozi, kolj ena neka budu savijena pod
pravim kut om, a zdjel ica t reba da bude u
sredini st olca, da bi se kraljenica lake
Pravilno dranje na dobro konstruiranom
daktilografskom stolcu
Loe dranje na loe konstruiranom
daktilografskom stolcu
trtica
www.profidizajn.com
sjedenju
gibala. Ne preporuuj e se dulje sjedenje na
dubokom i mekanom stolcu. Preporuuje-
mo i klinasti jastui, da trtica ne bi pritiska-
la o stolac. Ako na radnome mjestu, npr. uz
daktilografski stol s pisaim strojem, dulje
Pravilno (A) i nepravilno (B i C) sjedenje
150
Poloaj kraljenice i diska pri
nepravilnom sjedenju
vremena mirno sjedimo, slabinski dio kra-
ljenice i krstaa moraju biti tako poduprti
da zdjelica bude u pravilnu poloaju. Visina
stolca mora biti podeena prema visini tije-
la. Sjedalo ne smije biti prenisko, a podlak-
Radna povrina neka bude na pravoj visini
Ako je radni stol prenizak, tada ga
podloimo
tice moraju udobno leati na stolu. Visina
radnog stola takoer mora biti primjerena i
sezati do lakata. Predmeti kojima se esto
sluimo moraju biti lako dohvatljivi i na
prikladnoj visini. Ti zahtjevi vrijede i za oi i
za ruke. Tako se smanjuje preveliko opte-
reenje vratne kraljenice.
Kako se kraljenica pri odreenim poslo-
vima u sjedeem poloaju ne bi suvie
esto zakretala, preporuujemo okretljivi
stolac. Pritiskom stopala o podlogu stolac i
cijelo tijelo zakreemo u odreenom smje-
ru, a kraljenica pri tom ostaje izravnana.
Moramo li raditi stojeke, radna povrina
treba da bude na fiziolokoj visini. Podloga
na kojoj stojimo mora biti dovoljno velika, a
radna ploha na pravoj visini. Meutim, ako
radimo djelomino stojei i djelomino sje-
dei, podloga na kojoj stojimo mora biti
primjereno ureena. Rad stojei uz nepri-
kladno nizak radni stol izaziva zakretanja
trupa u sagnutom poloaj u pa tako dolazi
do napetosti muskulature, a posljedica to-
trtica
www.profidizajn.com
Ako je radni stol prenizak, moe nam pomoi stolac
152
A/i Ne zakreimo tijelo da bismo dosegli udaljeni
predmet, radije iskoraimo naprijed
Moramo li u toku rada posezati za udaljenijim predmetima, potreban nam je okretljivi
stolac kako bismo se zakretali cijelim tijelom
ga moe biti bol. Ako ne moemo primjere-
no podesiti visinu radne povrine, pomoi
emo si tako da jednu nogu pomaknemo
naprijed, a drugu drimo straga. Na taj
nain naizmjence optereujemo jednu i
drugu nogu.
Pri podizanj u teih tereta treba teinu
tereta to vie smanjiti. Dakle, teret koji
treba podii rasporedimo na vie osoba.
Meutim, ako teret moramo sami dizati,
uinit emo to postepeno. Teret neka bude
to blie tijelu, jer se tako njegova teina
Nepravilno i pravilno podizanje tereta: predmet je uz tijelo
trtica
www.profidizajn.com
Pri podizanju tereta u prignutom poloaju viestruko se poveava
pritisak na slabinske diskove
P
.61 kp
727,8kp
b
206 kp
Teret uvijek podiemo izravnane kraljenice
154
Pravilno dizanje tereta Nepravilno dizanje tereta
rasporeuje na veu povrinu. Pogreno je
dizanje t ereta savijene kraljenice i ispru-
eni h nogu. Pravilno j e da se pot porne
plohe tijela to vie priblie teretu. Koljena i
kukovi neka budu savijeni do pravog kuta,
a lea izravnana. Teret t reba da bude to
blie sredinjici trupa. Pri prenoenju i di-
zanju teret a uvijek moramo paziti da teret
podi gnemo i da se tek onda zakrenemo, a
ne da to inimo istodobno. Naime, kada
bi smo tako postupili, pri zakretanju i isto-
dobnom optereenju dolo bi do nefiziolo-
kog optereenja diska. Dakako, isti meha-
nizmi vrijede i za obrat ne pokret e, kad po-
kuavamo teret s vi ega mjest a spustiti na
nie mjesto.
Pri noenju teret a moramo paziti da kra-
ljenica ne bude nagnuta na jednu stranu.
Teke predmete nosimo naizmj ence, naj-
prije na jednom, a zati m na drugome rame-
nu. Po mogunosti, teret rasporedi mo na
obje ruke. Na primjer, radije nosi mo dva
manja vedra vode nego jedno vee vedro.
Ako smo prisiljeni nositi tei predmet , na-
slonimo ga na tijelo, ali se pri tom ne smije-
mo nagnuti unat rag, jer bismo tako nepra-
vilno opteretil i kria.
Pravilno dranje vrl o je vano pri obav-
ljanju svakodnevni h poslova, posebice ako
Nepravilno prenoenje tereta s kolica u
automobil
trtica
www.profidizajn.com
Teak teret podijelimo na obje ruke
156
Nepravilno i pravilno prenoenje tereta
ti poslovi traju dulje vremena, na primjer u
domainstvu. Domaice pripadaj u meu
profesije s najdulji m radnim vremenom.
Osim obaveza na poslu, ene rade i kod
kue. Da bi im se olakao posao u doma-
instvu, treba voditi rauna o nekim pojedi-
nostima. Vrlo je vana pravilna visina rad-
ne povrine. Meutim sudoper je gotovo
uvijek postavljen prenisko da bi bio na istoj
razini s ostalim elementima. U takvim okol-
nostima treba da se prednjim dijelom tijela,
odnosno trbuhom naslonimo na rub sudo-
pera. Takvo e dranje olakati posao. I pri
pranju rublja treba paziti na dranje, a oso-
bito to vrijedi za starije osobe. U starim
stanovima to je teko ostvarivo, ali se to
moe ispraviti prilikom obnavljanja stana.
Vano je da posao u domainstvu uredimo
tako da moemo djelomino sjediti, a djelo-
mino stajati. Pri obavljanju poslova koji
zahtijevaju stajanje, npr. glaanje, esto
nepravilno zakreemo tijelo. To moemo
ispraviti tako da iskoraimo naprijed ili na-
trag te tako smanjimo zakretanje. Dakako,
manje stvari moemo glaati i sjedei.
Predmeti kojima se esto koristimo treba
da budu postavljeni toliko visoko da nije
nuno saginjanje. Tako bi, na primjer, hla-
dionik trebalo da bude postavljen vie, a ne
na podu.
Pribor za ienje, npr. usisava za pra-
inu, metla i slini predmeti, treba da imaju
primjereno dugaka drala, a ako nemaju,
to moemo ispraviti primjerenim raskora-
kom. Prilikom ienja poda pametnije je
kleknuti nego se saginjati. Preporuujemo
takoer da pri tom pod koljenima bude
jastui ili krpa. Kleimo naizmjence na
jednome i drugome koljenu. I pri drugim
poslovima pokuavamo da kraljenica bu-
de to vie izravnana, a pregibamo koljena
i kukove. Kupovine su poseban problem za
domaice. Teret treba rasporediti na obje
ruke, jer bi jednostrano optereenj e pre-
trtica
www.profidizajn.com
Rad uz radnu povrinu nepravilne visine Visina sudopera treba da bude
zamara mnogo vie nego ako je visina prilagoena visini osobe
Pri pranju se moramo to vie pribliiti umivaoniku
158
Nepravilno i pravilno dranje pri glaanju
Vano je da predmeti koje u kuhinji
najee upotrebljavamo budu razvrstani
na pravoj visini
www.profidizajn.com
Drala na priboru za ienje moraju biti dovoljno dugaka
komjerno opt ereivalo kraljenicu i miie.
Preporuujemo domaicama da u kupovi-
nu odlaze s kolicima.
Mokro rublje iz stroja treba stavljati u
posudu na stolcu, jer ju j e lake podii sa
stolca nego s poda. I ovdje vrijedi pravilo da
je bolje nositi dvije lake posude nego jed-
nu teku. Pri vjeanju rublj a posuda s rub-
ljem treba da bude na povienome mjestu,
kako se ne bismo saginjali za svaki komad
rublja.
102
ene s malom djecom najee su ve-
oma optereene. Tek to je prola trudno-
a, u toku koje t rbuna muskulatura oslabi,
one moraju njegovati, nositi i podizati dje-
cu. Vano j e da stol za povijanje djeteta
bude na primjerenoj visini, a isto t ako kadi-
ca za kupanje. Inae j e kraljenica preop-
tereena, a posljedice su bolovi u kriima.
Da bismo ih odjenuli, veu djecu moemo
posjesti na stol ili na neki drugi primjereno
visok predmet.
Pravilan poloaj pri ienju poda
Pretjerano esto noenje dojeneta
moe biti tetno i za majku i za dijete
Odmor u pravo vrijeme i u pravilnom
poloaju, kratkotrajno leanje ili sjedenje u
poluleeem poloaju, s jastukom ispod
kraljenice i nogu, povoljno djeluje na ra-
stereenje kraljenice. Strunjaa ne smije
biti premekana jer bi se na njoj kraljenica
iskrivila. Ako j e strunjaa tvrda, moemo
pod glavu i kria podloiti jast uke.
U ena, u kojih postoji nerazmjer izmeu
uskoga gornjeg dijela tijel a i irokih boko-
va, pri leanj u na boku slabinska se kralje-
nica iskrivljuje, a to stvara nepravilno opt e-
reenje. Ti me moemo objasniti dio jutar-
njih bolova u kriima. U takvom sluaju
pomoi e mali jastuk ili pravilno leanje na
leima ili t rbuhu.
Zbog dugog sjedenj a u automobilu mu-
skulatura se oputa, a kraljenica je pri
vonji izloena udarima koje miii ne ubla-
uju. Nakon dulje vonje aut omobilom
obino se pojavi ukoenost, pa vozai e-
sto kau da se zaustavljaju na parkiraliti-
ma kako bi se razgibali. Posljedice su
Nezdravo leanje s visokim uzglavljem
Pravilno leanje s niskim jastukom pod glavom
161
www.profidizajn.com
Pravilno leanje s niskim uzglavljem: ako su bokovi iroki, ispod kria podloimo
jastui
bolovi u vrat u i, osobito, u kriima. Dobri
amortizeri u automobilu ublauju udare na
tijelo. Automobi lska sjedala ne bi smjela
biti premekana, jer tvri naslon i sjedalo
povoljno utjeu na poloaj kraljenice. Na-
slon sjedala trebalo bi da prati normalnu
krivinu kraljenice. To postiemo i podla-
ganjem jast uia u predjelu slabina, osobi-
to u toku dulje vonje. Kad se naslonimo na
sjedalo, moramo osjetiti rastereenje. Va-
no je da za vonje imamo dobar pregled i
dovoljnu slobodu pokreta. Podlaktica t reba
da se oslanj a na naslon za ruke, a koljena
treba da budu savijena pod kut om koji
omoguuje najlaku upotrebu papuice za
gas, konice i kvaila. Za vrijeme vonje,
prilikom zaust avljanja kod semaf ora ili u
toku dulje vonje esto st opalima upiremo
0 pod automobila i tako rastereujemo kra-
ljenicu. Lena muskulatura se t ime odma-
ra, pa j e umor manji. I ruke moemo povre-
meno pritisnut i na volan ili na strop auto-
mobila. Tom kratkotrajnom vjebom ubla-
it emo umor. Ipak, najbolje j e rjeenje
kraa stanka. Lake vjebe osvjeuju tijelo,
akt iviranje miia izaziva bolju mijenu tvari
1 rastereenje kraljenice koja je, unato
svemu, u automobil u ipak u prisilnom polo-
aju. Ti m mj erama ne samo t o emo spri-
jeiti umor za vrijeme vonje, ve emo
poboljati i brzinu reagiranja, a sve to pri-
donosi sigurnijoj vonji.
Pravilan poloaj tijela pri upravljanju automobilom
102 162
Preventivne i terapijske vjebe
Neke smo vjebe, dodue, ve opisali u
prethodnim poglavljima, ali emo sada, ra-
di potpune preglednost i, neto i ponoviti.
Suvremeni nain ivot a ima prednosti ,
ali donosi i mnoge opasnosti. ovjek ivi
na Zemlj i ve vie od 100.000 godina. U
posljednjim stoljeima njegov se nain i-
vota uvelike promijenio. Prije je ivot zahti -
jevao teak fiziki rad, a sada to obavljaju
strojevi. U razvijeni m zemlj ama praktiki su
svladane zarazne bolesti, tuberkuloza,
djeja paraliza itd., ali napredak i dulji ivot-
ni vijek istodobno pridonose razvoju dege-
nerativnih bolest i. Djelomino je to i poslje-
di ca nedovol jne f izike aktivnosti. Pretpo-
stavlja se da u razvijenim zeml jama svaki
drugi odrastao ovjek fiziki nije dovoljno
treniran. Posljedice su toga bolovi u krii-
ma. Postoje odreene vjebe koje e poka-
zati da li je osoba fiziki dovoljno trenirana
ili nije. Odgovor na to pitanje moe nam
dati vie testova. Smatramo da je najpri-
kladniji Kraus-Weberov test, koji moemo
primijeniti bez obzira na dob, visinu i teinu.
On e pokazati da li osoba koju pregleda-
vamo ima dovol jnu tjelesnu snagu.
Kraus-VVeberov test
Prije nego t o zaponemo vj ebama,
izujemo se i opustimo. Ako od neega bo-
lujemo, posavjet ujemo se s lijenikom je-
su li t e vj ebe za nas prikladne.
1. vj eba
Legnemo na lea, ruke poloimo pod gla-
vu, noge skupi mo i i spruimo. Pet e odig-
nemo 25 cm od podl oge i u tom poloaju
ostanemo 10 sekundi. Test pokazuje jesu
li dovoljno snani t rbuni miii i miii koji
pokreu kukove.
Legnemo na lea, ruke poloimo ispod po-
tiljka, noge i spruimo na podlozi, a sto-
pala uguramo pod ormar ili slian komad
namjetaja t ako da ih ne moemo odii.
Tad se iz leeega poloaja diemo u sje-
dei. Pomou te vj ebe ust anovimo jesu li
dovoljno snani trbuni miii i miii koji
pokreu kukove.
Leimo jednako kao prije. Koljena savije-
mo t ako da stopal a vrsto lee na podlo-
zi. Iz tog se poloaja izdignemo u sjedei
poloaj. Ta nam vjeba pokazuje snagu
trbunih miia.
www.profidizajn.com
Leimo na trbuhu, ruke poloimo na zati-
ljak, a pod trbuh podmetnemo jastuk. Odig-
nemo gornji dio tijela i u t om poloaju osta-
nemo 10 sekundi. Test pokazuje je li do-
voljno snana lena muskulatura.
Leimo na trbuhu, ruku poloenih pod
elo. Pod t rbuhom j e jastuk. Pomonik nas
objema rukama pritie na podlogu. Odig-
nemo noge, ispruenih koljena, i u t om
poloaju ost anemo 10 sekundi . Test poka-
zuje je li dovoljno snana lena muskula-
tura.
6. vj eba
Stojimo uspravno, skupljenih nogu.
Opust imo se i zatim se sagnemo tako da
vrcima prstiju dodirnemo tlo, ali pri tom ne
savijemo koljena. Moemo li izvesti taj test,
znai da su lena muskulatura, t etive, ko-
ljena i miii na stranjoj strani bedra do-
voljno elastini, a ako ne moemo, znai da
su ti miii ili skraeni i napeti, ili je posrijedi
oboljela kraljenica.
Tih est vjebi pokazuje nam mi nimum
sposobnosti miia. Svi h est vj ebi morali
bismo uspjeno izvesti, bez obzi r a na dob,
visinu i teinu. Meut i m, ne moemo li
izvesti samo j ednu od t i h vj ebi , to j e znak
da nam j e pot rebna pomo.
Nema prave prevent i ve prot i v t egoba
koje nastaju zbog degeneraci je diska. Na
alost, moramo rei da se degeneracij a
diska, prije ili poslije, poj avl j uj e u svakog
ovjeka, ovisno o ust rojstvu t ij ela, a moda
donekl e i o nasljednoj skl onost i toj pojavi.
Smatramo, meut im, da j e redovit a tjelo-
vjeba odreena prevent i va. Uvjereni smo
da postoje odreeni unut ranj i i vanjski
utjecaji koji ublaavaju degener aci j u diska i
spreavaju prij evremene t egobe ili barem
pomau da se ne pojave u naj t eem obliku.
U obzir dolaze najrazlii tiji obli ci vjebi,
laka atletika te najrazlii tij e i gre za rast ere-
enje i istodobno j aanje l ene muskulatu-
re. To omoguuje pravil nu prehranu diska i
ujedno j e najbolji nain spr eavanj a njego-
ve degeneracije. Vjebi i ma zaist a mnogo.
ini mi se, ipak, da je naj vani j e naglasiti
da one treba da budu sast avni di o svakod-
nevnog ivota. Moramo ih pri hvat it i kao
neto to se samo po sebi r azumij e i to je
svakodnevno, kao to j e t o, reci mo, pranje
zuba. Svi bolesnici mor aj u j edanput do dva
puta na dan nai dovol j no vremena za
redovito vjebanje. Vj ebe opi sane u ovoj
knjizi izabrane su tako da ih svat ko moe
izvoditi.
Konani j e cilj svih vj ebi da vlastitim
snagama pokuamo ukl oni ti ili smanj iti bol i
tako sami pridonijeti svom zdravlj u. Meu-
tim, im nam se stanje pogor a, moramo
odmah prekinuti vjebanje. U t om emo se
sluaju dogovoriti s li j eni kom hoemo li
vjebe nastaviti ili prekinuti.
Sve opisane vjebe t r eba izvodit i pola-
ko. Brzina nije preporulj iva j er brzi pokreti
nisu dobri za kraljenicu. Pri vjebanj u j e
vana i pravilna tehnika di sanj a. Di emo li
182
pravilno, t rbuni miii nisu napeti. Zato
emo, na primjer, pri dizanju tereta udah-
nuti prije podizanja i zati m zadrati dah.
Isto tako postupamo pri izvoenju t eih
vjebi, osobito onih za jaanj e t rbune mu-
skulat ure.
Vjebe u lenom poloaju
Svrha je tih vjebi jaanj e t rbune mu-
skulature. Leimo na leima, pod glavu
podmetnuvi tanji jast ui. Ruke su uz tije-
lo, dlanova okrenutih nadolje. Vano je
pravilno disanje. Opisat emo vjebe koje
se najee preporuuju. Zapoet emo s
najlakima, a zavriti s najteima. Izvodit
emo samo one vjebe koje ne izazivaju
vee bolove.
Ruke u laktovima savijemo, zapea okre-
nutih gore i blago savijenih prstiju. Gl avu
malo odignemo od jast uka. Ruke malo
odignemo od podloge, ali ramena t reba da
ostanu u prvobitnom poloaju. Vjebu po-
novimo 10-20 puta.
2. vjeba
Stopala u skonom zglobu savijemo gore,
pri emu pete lee na podlozi, koljena laga-
no savijemo te glavu toliko odignemo iznad
jastuka da moemo ugledati vrke prstiju,
odnosno hrbat stopala. Iz tog se poloaja
polako vraamo u poetni poloaj. Vjebu
ponovimo 10-20 puta.
3. vj eba
To je kombinacij a 1. i 2. vjebe: stopala
savi jemo gore, pri emu pete lee na pod-
lozi, kolj ena lagano savijemo, ruke u za-
peu savi jemo gore, glavu odignemo iz-
nad j astuka, a laktove blago savijemo.
Vjebu ponovimo 10-20 puta.
4. vj eba
Glavu odignemo od podloge, lijevom ru-
kom dodi rnemo stopalo desne noge koju
smo savili u koljenu. To ponovimo i des-
nom rukom, ali tako da dodirnemo lijevo
stopalo. Vjebu ponavljamo 10- 20 puta.
Koljena savij emo, glavu odignemo od pod-
loge, pri emu lea ostaju na podlozi. Ruke
zakrenemo prema tijelu. Ponovimo 10-20
puta.

165
www.profidizajn.com
Lijevo koljeno privuemo trbuhu, a desnom
ga rukom potiskujemo od sebe nadolje, pri
emu lijevu ruku i desno stopalo drimo
pritisnute uz podlogu. Odignemo glavu da
bismo ugledali lijevo stopalo. Pritisak pola-
ko poputamo i ponovo legnemo. Potom to
isto i zvedemo drugom nogom i rukom.
Vjebu ponovimo 10 puta.
Savijemo desni lakat i lijevo koljeno, kolje-
nom dodirnuvi lakat . Pri t om su desna
noga i lijeva ruka pritisnuti uz podlogu.
Glavu odignemo iznad podloge. Tu istu
vjebu izvedemo zatim drugom rukom i
nogom. Vjebu ponovimo 10 puta.
Leimo savijenih koljena i ispruenih ruku.
Noge savijamo u kukovima i koljenima po-
kuavamo dodirnuti trbuh. Zatim se vrati-
mo u poetni poloaj. Vjebu ponovimo 10
puta.
Leimo, ruke su uz tijelo, a koljena isprue-
na. Iz toga poloaja pokuamo sjesti i ruka-
ma dodirnuti vrke prstiju.
Leimo, s rukama na grudima i savijenih
koljena. Napnemo trbune miie, a zdjeli-
cu pot isnemo gore. Ponovimo 10 puta.
12. vj eba
Jedna je noga ispruena, a drugu savijemo
u kuku i koljenu, pokuavajui je privui ka Leei na leima, lijeve ruke poloene uz
trbuhu i prsima. To isto ponovimo i drugom glavu, desne ruke savijene u laktu te des-
nogom. Vjebu ponovimo 10 puta. nog koljena i kuka savijena pod pravim
166
kutom, okrenemo se na trbuh. Nogu zat im
spustimo na podlogu, desnu ruku isprui-
mo uz glavu, pa ispruimo i nogu te legne-
mo na trbuh. Vjebu ponovimo i drugom
rukom i nogom.
i kraljenicu uiniti elastinijom. Leimo na
leima, ruku rairenih i nogu savijenih u
koljenu i kuku. Noge zakrenemo najprije
udesno, zatim ih vratimo u poet ni poloaj
pa ih zakrenemo ulijevo. Vjebu ponovimo
10 puta.
Vjebe u bonom poloaju
Te su vjebe namijenjene jaanju lene i
trbune muskulature. Moemo ih izvoditi
samo ako su kukovi dobro gibljivi.
1. vj eba
Iz lenog poloaja legnemo na lijevi bok,
lijeve ruke ispruene pod glavom i lijeve
noge savijene u kuku i koljenu. Desnom
rukom potisnemo savijeno lijevo koljeno
nadolje, pri emu je desna noga ispruena,
te desnu petu, odnosno desnu nogu odig-
nemo. Dovoljno je da tu vjebu izvedemo 5
puta, a zati m j e ponovimo leei na des-
nom boku.
2. vj eba
Leimo na lijevom boku, lijeve ruke ispru-
ene pod gl avom i desne ruke na podlozi .
Desnu nogu savijemo u kuku i koljenu a
istodobno lijevu nogu pruamo. Istu vjebu
potom izvedemo i na desnom boku.
3. vj eba
Poloaj j e jednak kao za 2. vjebu, samo
to je desna ruka na boku, a ne na podlozi,
a prilikom savijanja desne noge malo se
zakreemo prema leima.
Vjebe na trbuhu
Te su vj ebe namijenjene jaanju lenih
miia. Prilikom izvoenja vj ebi noge tre-
ba da budu mal o rairene, ruke poloene
uz glavu, a elo dodiruj e podlogu.
1. vjeba
Noge, osobi to hrbat stopala, moraju se
opirat i o podlogu, a ruke i glavu odiemo.
Ponovimo 10 put a.
167
www.profidizajn.com
2. vjeba
U i stom poloaj u, ispruenih ruku i nogu,
naj prije odi gnemo jednu nogu, spustimo j e
pa odi gnemo drugu nogu. Istu vjebu mo-
emo izvoditi i s obje noge istodobno. Po-
novi mo 10 puta.
3. vjeba
ma odignemo prednji dio tijela. Ponovimo
10 puta.
Legnemo na klupu, koja je 50 cm iznad
poda, ruke sklopimo na leima i prignemo
se do poda. Zatim iz tog poloaja uspravi-
mo gornji dio tijela. To je teka vjeba i
preporuujemo je samo onda kad nema
Leei potrbuke, rukama uhvatimo stopa-
la, pri emu su koljena savijena, i zatim se
zanjiemo.
Ispruimo ruke i noge, zatim obje noge
odignemo od podloge, spustimo ih te odig-
nemo ruke i glavu. Ponovimo 10 puta.
Vjebe kleei
To su vjebe za jaanje lene I trbune
muskulature.
Iz kleeeg poloaja pokuamo ispruiti
najprije jednu nogu, zatim se vratimo u
kleei poloaj pa ispruimo drugu nogu.
Kleei pokuamo glavu gurnuti unaprijed,
a stranjicu unatrag. Koljena pri tom malo
odignemo od podloge.
3. vjeba
Iz kleeeg poloaja dignemo i ispruimo
lijevu nogu i desnu ruku. Vratimo se u
prvobitan poloaj i to ponovimo drugom
rukom i nogom.
4. vjeba
Kleimo, rukama se ne opirui o pod. Iz
kleeeg poloaja sjednemo na pete. Za-
tim se odiemo dotle dok koljena ne budu
pod kutom od 90.
6. vjeba
Iz kleeeg se poloaja odiemo na jednoj
nozi dok se ne uspravimo privukavi nogu
na kojoj smo kleali.
Vjebe na stolcu
Te vjebe omoguuju stabilno dranje
tijela.
1. vjeba
Iz kleeeg poloaja sjednemo na pete,
glavu spustivi na grudi , zatim se ponovno
izravnamo u kleei poloaj i podignemo
glavu.
5. vjeba
Uspravimo se sjedei, a zatim tijelo opusti-
mo, da se kraljenica malo savije.
trtica
www.profidizajn.com
Nogama upremo u pod i pokuamo se
glavom istegnuti to vie.
3. vjeba
Ruke poloimo na zatiljak, lijevu nogu savi-
jemo u koljenu i dodirnemoje laktom, tako-
er savijene desne ruke.
Sjedei na stolcu, sagnemo se to vie,
oputenih ruku meu rairena koljena. Za-
tim se uspravimo.
Vjebe u sjedeem
poloaju na podu,
koje omoguuju veu gibljivost slabin-
ske kraljenice.
Sjedimo na podu, isprueni h i rairenih
nogu te ruku na zatiljku. Iz tog se poloaja
nagnemo udesno, a zatim ulijevo.
trtica
2. vjeba 5. vjeba
Iz sjedeeg poloaja, ispruenih nogu i
ruku na zatiljku, pokuamo lei i ponovo
sjesti.
Ruku na zatiljku i, sjedei, savijamo i
opruamo koljena.
Vjebe stojei,
koje dopunjuj u prethodne vjebe i povea-
vaju opu kondiciju
1. vjeba
Sjedei, i rairenih ruku, tijelo zakreemo
ulijevo i udesno.
4. vjeba
Sjedei obuhvatimo savijena koljena, leg-
nemo na lea i vratimo se u poetni po-
loaj.
Stojimo uz stolac, unemo i uspravimo se.
171
www.profidizajn.com
2. vjeba
Iz stojeeg poloaja sjednemo na stolac i
ustanemo.
3. vjeba
Stojei, savijemo desnu ruku u laktu i lijevu
nogu u koljenu i kuku. Isto ponovimo dru-
gom rukom i nogom.
102
4. vjeba
Na stolac ili stepenicu visoku 30-50 cm
najprije st anemo j ednom nogom, zat im no-
gu spustimo pa stanemo na stolac drugom
nogom.
5. vjeba
Ruke stavimo na zatiljak te se naginjemo
udesno, ulijevo i naprijed.
6. vjeba
Rairenih nogu i ruku u stojeem poloaj u
sagnemo se i ispruenom lijevom rukom
pokuamo dosegnuti desno stopalo, a za-
tim obratno: desnom rukom lijevo stopalo.
Prikladni sportovi
Opisane vjebe ponavljamo svakoga
dana. Kad bolesnik nema t egoba ili su one
neznatne, t rebal o bi da se pone baviti i
sportom ili bilo kojim drugim tjelesnim ak-
tivnostima kako bi miie, a i srce, odrao u
dobroj kondiciji. Sportom se treba poet i
baviti oprezno i postupno. U poetku izvo-
dimo to lake vjebe, a poslije se bavimo i
teim sportovima. Odabrat emo primjere-
nu sportsku ili drugu tjelesnu aktivnost.
Neki su sportovi korisni, a drugi su tetni,
iako smo na te sport ove navikli. Bavimo li
se sportom, moramo imati na umu i to da
korist od sporta ne bude samo fizika, ve i
emocionalna. Osnovni sport ovi koje sma-
tramo korisnima za spreavanje tegoba u
kriima prije svega su plivanje, gimnastika,
hodanje, tranje, vonja biciklom i skijako
173
www.profidizajn.com
tranje. Od svih sportova vjerojatno j e naj-
prikladnije plivanje. Najjednostavnij i sport
kojim emo ouvat i dobru tjelesnu kondici-
ju svakako je tranje, a u zimskim mjeseci-
ma tranje na skijama. Trimo li redovito,
moemo ve u najkraem vremenu postii
odlinu formu. Tranje j e povoljno i zato to
terene za trku moemo nai praktiki po-
svuda: u umi, na sportskom igralitu, oko
kole, u parku itd. Osobito j e povoljno ako
je teren brdovit. Ako se nikad prije niste
bavili tranjem, u poetku trite kratko, a
nakon nekog vremena trku ponovite. etr-
desetogodinjak zdrava srca moe s kra-
im stankama pretrati 3- 5 km. Dobro je
da mjerimo vrijeme i tako pratimo porast
kondicije.
Jedini je nedostatak plivanja to j e veza-
no za ljetne mjesece, odnosno zatvorene
bazene, kojih nigdje nema dovoljno. Ipak je
to sport koji nadasve preporuujemo ljudi-
ma bolesne kraljenice. Plivanje nas odr-
ava u dobroj kondiciji, samo treba poet i
oprezno. Dakako, plivanje nam nee nima-
lo koristiti ako samo nakratko uemo u
vodu i zatim se primo na suncu. Veina
ljudi ini upravo to, a tvrde da se mnogo
gibaju u vodi.
Biciklizam takoer prua izvanredne
mogunosti djelotvornog treninga. Za nj
vrijede ista pravila kao za prve dane bavlje-
nja drugim sportovima. Poinjemo postup-
no, a zatim se vozimo sve due. Umjesto
vonje biciklom u prirodi, to se posebice
preporuuje, postoje i naprave kojima se
koristimo u sobi. Njihova je loa strana u
tome to se ne kreemo na svjeem zraku.
Hodanje je takoer vrlo dobar sport. Pri
tom mislimo na bre hodanje, posebno po
brdovitu terenu ili umi. I takvi m redovitim
vjebanjem stei emo dobru kondiciju.
Veoma se preporuuje i planinarenje, ali
ne s tekom naprtnjaom.
Gimnastikom se takoer postie dobra
kondicija. Primjerena je za ljude svih dobi,
samo moramo odabrati prikladne vjebe.
Tjelovjeba j e preporuljiva i zato to se s
njom svatko upozna ve u koli.
I drugi sportovi, kao to su tenis, l^oks i
veslanje, pa i sjeenje drva, omoguuj u
stjecanje dobre kondicije, ali samo ako se
njima redovito bavimo. Ako to inimo samo
povremeno, bit emo razoarani.
Tranj e na skijama vezano je, na alost,
samo za zimsku sezonu, ali se ipak iz
godine u godinu sve vie cijeni.
Alpsko je skijanje najee vezano za
iare. Danas se rijetko tko popne na brdo i
zatim skijama spusti u dolinu. Najee
nas iara povlai na brdo, a prema dolje
skijamo hladnih udova, pa tako pri prvoj
vonji tijelo nije pripremljeno za vee napo-
re. Prije skijake sezone preporuujemo
treniranje na suhu ili skijake ture. iare
su uinile skijanje vrlo popularnim, tako da
sada skijaju i oni koji nemaju nikakvog
smisla za sport. Posljedica su toga i brojne
ozljede.
Ima i sportova koji nepovoljno utjeu na
kraljenicu. To su dizanje utega, osobito
ako organizam nije treniran, te sportovi koji
zahtijevaju prisiljeno dranje ili visoke sko-
kove sa snanim zamahom, kao to su u
koarke, odbojke i jahanja.
trtica
www.profidizajn.com
Tjelesna teina i prehrana
O prehrani i razliitim dijetama napisano
je vjerojatno vie nego o bilo kojoj bolesti.
Svakome je jasno da je prekomjerna deblji-
na t etna za srce, krvotok, zglobove, pa i
kraljenicu. Smat ra se da je u razvijenim
zeml jama svaki drugi ovjek predebeo. Za-
to je i razumljivo to se o t oj temi mnogo
pie i govori, to su izmiljene brojne dijet e
za mravljenje, zatim razliiti aparati za
stjecanje linije, razliiti st eznici itd. Dijeta
je, nema sumnje, stvar mode. Mislimo da je
za kraljenicu najbolja dijeta to vie kreta-
nja i tjelesnih aktivnosti. Zat o bi nae pravi-
lo bilo neka svatko jede koliko ga volja i
koliko hoe, ali ono to pojede neka i potro-
i tj elesnom aktivnou. Gojaznost nije sa-
mo posljedica prekomjerne hrane, nego i
nedovoljne fizike aktivnosti. Tvrdnje da su
uzrok debljine nasljedna sklonost, hormo-
nalni poremeaji i slino najee nisu
tone.
Gojaznost ne zabrinjava ljude zbog mo-
gunost i obolijevanja nego zbog neestet-
skog izgleda. Svaki mukarac ili ena koji
eli biti privlaan mora paziti i na stas.
Preporuujemo pravilo: umjesto dijete -
kretanje. Poznato j e da sportai nisu debe-
li, premda dnevno pojedu hrane u vrijedno-
sti 25,2 kJ - 42 kJ (6. 000-10. 000 cal). Ak-
tivnost muskulature, naime, poveava po-
tronju energije vie nego bilo t o drugo.
Radi ilustracije, navest emo koliko se
energije utroi prilikom odreenih aktivno-
sti u dulima (J) odnosno kilodulima (kJ) i
kalorijama (cal) odnosno kilokalorijama
(kcal) u jednome satu.
Djel at nost: dula -
mir no sj edenj e 60 J
pi sanje 80 J
st ajanje 80 J
glaanj e
rad br avar a 0, 6
rad st ol ar a
rad r udar a 0,8
rad dr vosj ee u umi 1 j
pjeaenj e (2 km u satu)
pjeaenj e (5 km u satu)
t ranje 3 4
vonja bi ci kl om (8 km u sat u)
vonj a bi ci kl om ( 22 k m u satu)
pl es 0 i 8
tenis 1 7
nogomet
pl ivanje (prsno ili l eno)
pl ivanj e kr aul om
skij anje 2,5
skij ako tr anj e
kl izanje 2,1
Pot ronj a u 1 sat u
kil odul a kalorija - ki lokalori ja
15 cal
20 cal
20 cal
0, 3 kJ 60 cal
- 0,8 kJ
0,15> - 0, 2 kcal
0,8 kJ
0, 2 kcal
- 1 , 7 kJ
0, 2 - 0 , 4 kcal
- 2, 5 kJ
0,4 - 0 , 6 kcal
0, 8 kJ
0, 2 kcal
1,3 kJ
0, 3 kcal
- 4, 2 kJ
0,8 - 1 kcal
1 kJ
0, 25 kcal
2,9 kJ
0, 7 kcal
- 1, 7kJ
0, 2 - 0 , 4 kcal
- 2,1 kJ 0, 4 - 0 , 5 kcal
2,3 kJ
0,55 kcal
- 2, 7 kJ
0, 3 - 0, 65 kcal
- 3, 8 kJ
0,7 - 0 , 9 kcal
- 2, 9 kJ
0, 6 - 0 , 7 kcal
3, 8 kJ
0, 9 kcal
- 2, 9 kJ
0, 5 - 0 , 7 kcal
102
Lijeenje u prirodnim
lj eili ti ma*
Uvodna rije
POITE U TOPLI CE!
Johannes Benedictus Grundel
(1685, Roitschokrene)
Ljudi su vrlo rano upoznal i ljekovitost
mineralnih i termalnih voda te su ih za
lijeenj e mnogih bolesti iskoritavali ve i
prije nae ere. Neke su izvore smatrali
boravitem boanstava, vjerujui da je ku-
panje u toj vodi i pijenje te vode boanski
dar koji donosi ozdravljenje. Danas znamo
da ljekovitost i mineralnih i termalnih voda
pridonose i mnogi drugi faktori, kao prom-
jena klime i okoline, poseban reim lijee-
nja (fizioterapija) i dr.
lako se primjena kupki u medicinske svr-
he temelji na tisuljetnom iskustvu, njihovo
je djelovanje objanjeno i znanstveno po-
tvreno t ek u novije vrijeme. Kupke djeluju
podraajno, potiui obrambene reakcije
organizma, to pripomae ozdravljenju. Uz
to, ljekovito djeluju i mineralne tvari u vodi.
Kupke imaju trojako djelovanje: mehani-
ko, toplotno i kemijsko, s tim to se meu-
sobno dopunjuju. Mehani ko djelovanj e
vode temelji se na hidrostat skom uzgonu,
zbog kojega uronjeno tijelo prividno gubi u
teini. Zat o su u vodi pokreti mnogo laki i
zglobovi gibljiviji, ak i oni koji inae nisu
* U pr i pre mi ov og pogl avl j a s udj el ov ao pr of., dr . Ja nez
Kr aev ec
pokretljivi. Topli nsko djelovanje t emelji
se na razmjerno velikoj toplinskoj vodljivo-
sti, koja je t rideset puta vea od vodljivosti
zraka. Fizioloki uinak vode ogleda se
prije svega u irenju kapilara, zbog ega
koa pocrveni ak i na onim dijelovima
tijela koji nisu izravno u dodiru s vodom, to
je dokaz da j e irenje kapilara posljedica
ref leksnog podraaja.
Kemij sko dj elovanj e ovisi 0 sastavu
minerala u vodi. Naime, kemijski i toplinski
djeluje i obina topla voda, a kemijsko dje-
lovanje ovisi 0 koncentraciji iona. Izoelek-
trina t oka bjelanevina koe nalazi se u
kiselom podruju (velika kiselost), pa kroz
kou mogu, uglavnom, prodrijeti samo kati-
oni, a ne i anioni. Kemijsko djelovanje mi-
neralne vode ovisi 0 koliini krutih tvari
(natrij-klorida, natrij-hidrokarbonat a, natrij-
sulfata, magnezij-sulfata, soli kalcija i elje-
za, t ekih kovina, arsena i joda) t e plinovitih
tvari (ugljik-dioksida, sumporovodika). Lje-
ilit e odabiremo ovisno 0 prirodi bolesti,
pri emu svakome bolesniku treba odrediti
za nj najprimjereniju koliinu (dozu) ljekovi-
tog sredstva.
U lijeenju lokomotornih organa, dakle i
kraljenice, vrlo j e vano funkcionalno lije-
enje. Naime, oboljeli dio tijela treba da to
bolje i to prije ponovo pone funkcionirati.
Cijeli program rehabilitacije, koji je opisan u
sklopu fizikalne terapije, treba da bude
177
www.profidizajn.com
usko vezan uz termalno lijeenje. U teim
sluajevima - osobito u poet ku - dobar se
uinak postie podvodnom masaom,
podvodnom gimnast ikom (hidrogimnasti-
kom) i tuiranjem, bilo u kadi, bilo u baze-
nu. Termalni bazeni su primjereniji jer omo-
guuju aktivnu gimnast iku pod nadzorom
fizioterapeuta, a osobito su vane vjebe u
grupama. Lokalno lijeenje ljekovitom vo-
dom ili peloidom pospjeuje prokrvljenost a
time i bolju opskrbu tkiva kisikom, ime se
smanjuju bolovi i poboljava resorpcija ot-
padnih tvari itd. Kako kraljenica zajedno s
mekim tkivima, miiima, t etivama i liga-
ment ima ini f unkcionalnu cjelinu, sve bo-
lesti kraljenice pogaaju i ta okolna tkiva.
Zato je cilj rehabilitacije u ljeilitu ozdrav-
ljenje i tih meki h tkiva. Budui da toplinski
podraaji na razne sisteme u organizmu
djeluju kao stres, posebno na lijezde s
unutranjim luenjem (hipofizu, nadbu-
brene i spolne lijezde), poboljava se
ravnotea metabolita i poveava obrambe-
na mo organizma. Sve to pak djeluj e na
izluivanje onih hormona koji pospjeuju
lijeenje upalnih procesa, prije svega glu-
kokortikoida.
Zahvaljujui novim spoznaj ama i meto-
dama suvremene medicinske rehabilitaci-
je, prirodna ljekovita sredstva, t ermalne i
mineralne vode, peloid i klima, ne slue
samo u terapijske svrhe nego utjeu i na
prihvaanje drukijega, zdravijeg naina
ivljenja. Zato nisu potrebna samo bolesni-
cima, ozlijeenima, operi ranima i uope
rekonvalescentima nego sve vie i svi ma
onima koji su iz dana u dan izloeni nape-
tom, brzom i nesreenom nainu rada i
ivljenja. Naime, bez pravoga, aktivnog i
primjerenog odmora i oni bi prije ili kasnije
morali ii na lijeenje. A mnogo je bolje to
pravodobno sprijeiti - za to su sve prim-
jerenija upravo prirodna ljeilita.
U Jugoslaviji ima vie od 450 balneolo-
ki registriranih izvora koji se prilino usp-
jeno iskoritavaju. Mnogi se izvori jo ne
iskoritavaju ili se pak njima koristi samo
tamonje stanovnitvo, bez strunoga
nadzora, ponekad ak i na svoju tetu jer
im nisu poznat e kontraindikacije. lako su
za mnoga ljeilit a indikacije poznat e iz
dugogodinj e prakse, mnoge od njih zahti-
jevaju znanstvenu potvrdu.
Odabral i smo prije svega ona ljeilita
koja su pogodna za lijeenje t ekoa u vezi
s lokomotornim organima i reumatizmom.
Govorei o lokomot ornim organima mi-
slimo i na rehabilitaciju poslije ozljeda i
operacija, a pod reumatizmom razumijemo
upalni, degenerativni, izvanzglobni i meta-
boliki reumatizam, naravno, samo pri ko-
jemu nema kontraindikacija.
Karakteristike prirodnih ljeilita
Na primjeru slovenskih prirodni h ljeili-
ta moemo vidjeti glavne karakterist ike i
veine drugih jugoslavenski h prirodnih lje-
ilita. Dakle, u Sloveniji ima 1200 leaja u
hotelima kategorije de luxe i A te vie od
5000 leaja u hotelima B-kat egorije. Ljeko-
vite vode su termalne ili mineralne (Do-
nat, Radenska tri srca, Tempel i dr.). Tem-
peratura j e t ermalnih voda na izvoru od 32
do 62 C, a izviru s dubine 1200 m. Tim se
vodama pune bazeni.
102
U Sloveniji ima:
- 18 natkrivenih bazena za balneotera-
piju
- 26 ot vorenih bazena za rekreaciju.
Uz to ima vie od 120 kabina za balne-
oterapiju.
U ljeilitima je stalno zaposleno vie od
60 lijenika specijalista, 115 balneoterape-
uta i fizioterapeuta, 100 medicinskih sesta-
ra, 65 masera i kupeljara.
Uz uobiajene usluge, ljeilita nude i
posebne kure i usluge, npr. kuru za mrav-
ljenje, kuru magnezijem, preventivno-re-
kreacijsku kuru, usluge zubara, oralnu bal-
neot erapiju (po metodi draVVeisenfluha),
medicinsku kozmetiku, vie vrsta akupunk-
ture i dr.
Brojne su i mogunosti bavljenj a spor-
tom i razne vrste rekreacije: boanje, biljar,
vonj a amcem, daskanje (surfing), jedre-
nje, jahanje, kampiranje, kuglanje, vonj a
biciklom, koarka, lov, minigolf, stolni tenis,
odbojka, plivanje u t ermalnim bazenima i
ot vorenim vodama, ribolov, sauna, skija-
nje, sunanje, etnje obiljeenim stazama,
streljatvo, gimnastika, tenis, trim-kabineti,
trim-staze.
Veina ljeilita osigurava i razonodu,
zabavu, drut vene igre, kulturne priredbe,
razgledanj e kulturnih i povijesnih znameni-
tosti te izlete u bliu i dalju okolicu.
Vrste terapijskih postupaka
Za lijeenj e degenerat ivnih promjena,
dakle i bolesti kraljenice, primjenjuju se
razliite vrste ljekovitih voda, a osobit o ove:
Slane kupke
To je najblaa primjena t ermalnih voda.
Takve kupke djeluju blago i dulje vrijeme.
Poboljavaju kondiciju i popravljaju prehra-
nu tkiva, a time se smanj uju bolovi i smiruje
ivana napetost.
Morske kupke
Morska voda uz sol sadri i vrlo mnogo
razliitih kemijskih elemenata, od kojih
mnogi korisno djeluju na ljudski organizam,
osobito na met abolizam. Ljekovito djeluje i
mediteranska klima.
Sumporne kupke
Intenzivno djeluju na kapilare jer podrauj u
kou, to pospjeuje prokrvljenost . Od svih
organa najvie sumpora iskoritavaju zglo-
bovi. Zato neki autori sumpornim kupkama
daju prednost pred svima ost alima.
Vrue kupke (akratoterme)
Djeluju openit o podraajno, a sadre ne-
ke elemente za koje se smat ra da su vani
za poboljanje stanja tkiva zglobova.
Radioaktivne kupke
Uvelike utjeu na poboljanje bolesti, a uz
to se pomlauj e cijelo tijelo. Posebno se
dobri uspjesi postiu pri degenerativnim
promjenama.
Jodne kupke
Primjerene su osobito pri istodobnom obo-
lijevanju svih krvnih ila, pogotovo u starijih
ljudi.
179
www.profidizajn.com
Peloidne kupke
Djelotvorno ljekovito sredstvo s posebno
izraenim toplinskim i kemijskim djelova-
njem na kou. Pretpostavlja se da tijelo
apsorbira neke kemijske sastojke peloida.
Kako su peloidne kupke prenaporne za
srce i krvoilni sustav, primjenjuju se pelo-
idi u obliku obloga.
Kupke s uglji k-dioksidom
Rjee se primjenjuj u pri lijeenju bolesti
kraljenice.
Talasoterapija
Ta je metoda lijeenja i rehabilitacije pan-
dan balneologiji, a osniva se na iskorita-
vanju ljekovitog uinka morske vode i pri-
morske klime. Morska se voda takoer
upotrebljava za kupke, udisanje, pie, grg-
Ijanje, ispiranje itd. U primorju je zrak obo-
gaen ozonom, solima, j odom i eterinim
uljima, a uz to ne sadri tetne primjese
(sumpor-dioksid, plinove, smog, prainu i
dr.). More povoljno djeluje prije svega na
bolesti uha, grla i nosa, djeje bolesti, bole-
sti dinih organa i alergijske bolesti , a samo
djelomino na bolesti s podruja ortopedije
i kolske medicine.
Uinak j e talasot erapije kompleksan.
Osniva se, prije svega, na terapijskim ini-
ocima koje svrstavamo u ove terapijske
komplekse:
- t ermiki kompleks, koji se temelji na
iskoritavanju toplinskog uinka primor-
ske klime i mora, pijeska i blata
- aktiniki kompleks, to se odnosi prije
svega na ultraljubiast e zrake
- higriki ili eteriki kompleks, tj. vlaga u
zraku, ist zrak bez oneienja, zrak
zasien jodom, solju i dr.
- meteoroloki kompleks, t o se odnosi
na prilino stabilno vrijeme (pogotovo na
junom Jadranu i ot ocima)
- psihofiziki i psihosomatski kompleks, u
to ubrajamo sunane, zrane i morske
kupke (zbog ega je primorska klima
pogodna za lijeenj e imunodeficitarnih
stanja, nekih konih bolesti i alergijskih
bolesti dinih organa).
U nas su takva ljeilita Debeli Rti, tala-
sot erapija-terme u Portorou i Strunjanu,
zatim u Crikvenici , Kraljevici i Opatiji.
Osnovna pravila lijeenja
Pri lijeenju u ljeilitima moramo se dr-
ati ovih osnovni h pravila kojima se jami
uspjeh lijeenja:
- U odreeno ljeilite treba poslati pravil-
no odabrane bolesnike, t o ovisi prije
svega o prethodnoj dijagnostikoj obradi
i dotadanjem lijeenju.
- Za svakoga bolesnika posebno moramo
izraditi plan lijeenja, a nikako ne smije-
mo shemat ski odreivat i razliite po-
stupke.
- Uz prirodno djelovanje same vode, va-
no j e obavezno primijeniti sve ostal e
fizikalne postupke te lijeenje lijekovima
i dijetom.
- Dok se lijee u ljeilitu, stanj e bolesnika
treba redovito kontrolirat i i poduzimati
potrebne mjere im se bolest pogora
(balneoreakcija).
- Uinak lijeenja i rehabilitacije najbolji je
ako se bolesnik lijei najmanje tri tjedna,
ako disciplinirano provodi sve propisane
102
post upke lijeenja, ako se dri kunog
reda u ljeilitu i poto ode iz ljeilita,
dobivenih uputa za dalje lijeenje.
- Uinak se lijeenja poveava ako boles-
nik ponovo doe u ljeilite nakon godi-
nu - dvije.
- Lijenici i osoblje u ljeilit u moraju imati
na umu da ne lijee samo bolest nego
bolesnog ovjeka, kojemu je zbog da-
nanjega t empa ivot a potrebno i du-
evno rast ereenje. A upravo se to mo-
e uspjeno postii u medicinski m usta-
novama u kojima se primjenjuj e lijeenje
i rehabilitacija prirodnim iniocima.
Kontraindikacije za lijeenje
u prirodnim ljeilitima
Umjest o oekivanog uspjeha, svako lije-
enje u ljeilitu moe bolesniku donijeti i
neugodne posljedice. Da bismo ih izbjegli,
treba znat i kontrai ndikacije, koje su vie
ili manje jedinstvene za sve rehabilitacijske
postupke. One nas upozoravaju na mogu-
e opasnosti i omoguuju nam pravilan
odabi r ljeilita, pri emu je vano paljivo
prosuditi to je za odreenoga bolesnika
najkorisnije.
Dakako, ne moemo svakoga bolesnika
uputiti u ljeilite, niti svakoga bol esnika
ljeilite smije prihvatiti.
Apsolutne su, dakle bezuvjetne kon-
traindikacije:
- akutne bolesti s visokom t emperat urom i
zarazne bolesti
- akutna tuberkuloza
- akutni reumatizam
- t rudnoa
- organske ivane bolesti
- padavica
- kronine bolesti u fazi pogoranja.
Specifine, dakle indi vidualne kontra-
indikacije ovise o opem zdravst venom
stanju bolesnika i stupnju njegove bolesti
te o balneokemijski m karakteristikama po-
jedinih izvora.
Ovamo pripadaju:
- pri bolestima lokomotornih organa vei
hematomi poslije operacija, ot vorene ra-
ne, fistule i opseni infiltrati
- pri bolestima srca i krvoilnog sustava
akutni endokarditi s i miokarditis, neki
oblici poputanja srca poslije infarkta ili
zbog starosti, vea krvarenja razliitih
uzroka, visok krvni tlak
- pri bolestima dinih organa akutni ast-
matini napadi , akutne infekcije, kroni-
na dekompenzacija dinih organa
- pri bolestima probavnih organa akut ne
upale, tumori, t ee probavne smetnje i,
prije svega, krvarenja; pri bolestima jetre
i unog mjehura dokazani uni ka-
menci; akutne bolesti jetre, dekompen-
zirana ciroza jetre i akutna upala unog
mjehura
- pri ginekolokim bolestima vei hemato-
mi poslije operacija, svi oblici tuberkulo-
ze enski h spolnih organa te trudnoa
- pri neurolokim i psihijatrijskim bolesti-
ma vei hemat omi, dekompenzirane
psihoze, neurotske smetnje, alkoho-
lizam
- pri konim bolestima neke bolesti i aler-
gije; ovamo pripadaju i spolne zarazne
bolesti
181
www.profidizajn.com
- pri karcinomu (raku) vei infiltrati poslije
operacija, hematomi, vee fistule, anus
praeternat urali s, uznapredovali, neizlje-
ivi rak
- ivotna dob takoer moe biti kontraindi-
kacija sama po sebi, pogotovo visoka,
jer ne doputa opt ereivanje organizma,
dakle ni fizikalno-medicinske postupke
- uz ostalo, opa iscrpljenost organizma
te stanja organi zma koja onemoguava-
ju rehabilitaciju, kao i stanja pri kojima
realno i ne moemo oekivat i uspjeh
rehabilitacije. Pri takvi m stanjima vei-
nom je posrijedi dalje pogoranje, od-
nosno napredovanje bolesti u kronino
promijenjenim organi ma i sustavima,
koje bismo inae, u normalnim uvjetima,
mogli fizikalno lijeiti. Rije je, dakle o
dekompenzaciji oboljelog organa, od-
nosno o postojanju brojnih komplikacija i
opoj slabosti organizma zbog zat ajenj a
rada organa pri ovi m kroninim bolesti-
ma (npr. ascites, dekompenzirana ciro-
za jetre, pri lijeenju bolesti unjaka i
jetre, dekompenzacija srca, s otocima,
pri lijeenju promjena krvoilnog su-
stava).
Dakle, pri planiranju balneoterapije u po-
jedinim ljeilitima moramo imati na umu
sve te brojne indikacije i kontraindikacije, i
to za svakoga bolesnika posebno! Na-
ime, kontraindikacije za bolesnika mogu
biti opasnije od privremenog odustajanj a
od rehabilitacij e jer bi se umjesto oekiva-
noga mogao postii suprotan, ak i tetan
uinak. Zat o je prijeko pot rebna nepristra-
na struna procjena, pri emu lijenik ne
smije poputat i eljama i pritiscima boles-
nika. Blago, ali odluno moramo im objas-
niti to je korisnije za njihovo zdravlje i to
mogu poduzeti da ga poboljaju.
182
Prirodna ljeilita lokomotornih
organa u SFR Jugoslaviji
Osi m A - dijagnostike bolesti tih organa
(kriobolja, diskopatije, lumbago, sciatika,
neuropatije i miopatije), obavljaju i:
B - rehabilitaciju poslije ozljeda ili operaci-
je lokomot orni h organa te
C - lijee reumatizam (upalni, degenera-
tivni, izvanzglobni, metaboliki)
LEGENDA: A) vidi gore!
B) vidi gore!
C) vidi gore!
BiH = SR Bosna i
Hercegovina
CG = SR Crna Gora
H = SR Hrvatska
M = SR Makedonij a
SI = SR Slovenija
Sr = SR Srbija
K = SAP Kosovo
V = SAP Vojvodina
Prirodno Osim A)
ljeilite: SR- SAP lijei i:
A
Apat in (Junakovi) V
Aranelovac -* Buko-
vika Banja!
Atomske Topl ice SI
B
Banja p o d imenom
banje, npr. Kovilja-
a, Vruica itd.
Banjite - > Debarska
Banja!
Banjska > Mitrovika
Banjska
Banjsko (Strumica) M B C
Beej (Jodna Banja) V B C
Bogutovaka Banja Sr - C
Brestovaka Banja Sr - C
Bujanovaka Banja Sr B C
Bukovika Banja
(Aranelovac) Sr B C
C
Crikvenica H - C
Crni Guber Guber!

ate (Terme ate) SI B C

183
www.profidizajn.com
Prirodno Osim A)
ljeilite: SR- SAP lijei i:
D
Daruvarske Toplice H B C
Debarska Banja
(Banjite) M B C
Despot ovaka Banja Sr - C
Dobrna SI B C
Dolenjske Toplice SI B C

evelija * Negorske
Banje!
F
Fojnica BiH B C
G
Gamzigradska Banja Sr B C
Gornja Trepa Sr - C
Gornji eher BiH - C
Gradaac llida!
Guber (Crni Guber) /
Srebrenica BiH B C
I
Igalo CG B C
llida (Gradaac) BiH B C
llida (Pe) K B C
llida (Sarajevo) BiH B C
Istarske Toplice H B C
Ivani-grad (Naf talan) H B C
J
Jodna Banja - * Beej!
> Novi Sad!
Jodno ljeilite
- > Sisak!
102 184
Prirodno Osim A)
ljeilite: SR-SAP lijei i:
Joanika Banja Sr B C
Junakovi Apatin!
K
Kalos > Vela Luka!
Kanjia V B C
Katlanovska Banja M - C
Kiseljak > Palanaki
Kiseljak!
Kiseljak (Sarajevo) BiH - C
Klokot -Banja K - C
Koanska Banja M B C
Kosovrast i M - C
Koviljaa (Banja
Koviljaa) Sr B C
Krapinske Toplice H B C
Kulai BiH - C
Kurumlijska Banja Sr B C
L
Laktai BiH B C
Lako SI B C
Lendava SI B C
Lipik H B C
M
Makarska H B C
Mataruka Banja Sr B C
Melenci - Rusanda!
Mitrovika (Banjska) K B C
Mladenovac (Selters) Sr B -
Moravske Toplice SI B C
N
Naftalan > Ivani-grad
Negorske Banj e
(evelija) M B C
Nika Banja Sr B C
Prirodno Osim A)
ljeilite: SR-SAP lijei i:
Novi Sad (Jodna
Banja V - C
Novopazarska Banja Sr B C
0
Obrenovaka Banja Sr - C
Opatija H - C
Ovar Banja Sr B C
P
Palanaki Kiseljak Sr - C
Pali V - C
Pe llida!
Portoro SI B C
Pribojska Banja Sr B C
Ptujske Toplice SI B C
R
Radenci SI B -
Ribarska Banja Sr B C
Rimske Toplice SI B C
Rogaka Slatina SI B -
Rusanda (Melenci)
V B C
S
Sarajevo llida!
- Kiseljak!
Selt ers Mladenovac!
Sijarinska Banj a Sr B C
Sisak (Jodno
ljeilite) H - C
Slana Banja (Tuzla) BiH B C
Slankamen -> Stari
Slankamen!
Prirodno Osim A)
ljeilite: SR- SAP lijei i:
Sokobanj a
Sr B C
Solaris - ibenik!
Splitske Toplice
H - C
Srebrenica Guber!
Stari Slankamen V B C
Strumica Banjsko!
Strunjan SI B C
Stubike Toplice H B C

eher Gornji eher!

ibenik (Solaris) H B C
marjeke Toplice SI B -
tipska Banja M B C
T
Terme ate at e!
Tesli -> Banja
Vruica
Topolica SI B C
Topusko H B C
Trepa > Gornj a
Trepa!
Tuheljske Toplice H B C
Tuzla > Slana Banja!
V
Varadinske Toplice H B C
Vel a Luka (Kalos)
H B C
Viegradska Banja BiH B C
Vranjska Banja Sr B C
Vrdnika Banj a V B C
Vrnjaka Banj a Sr B C
Vruica (Banja
B C
Vruica) / Tesli BiH
B C
Vrujci
Sr B C
www.profidizajn.com
LENDAVA
MORAVSKE T.
KANJZA
DARUVARSKE T.
S APAT N # BEEJ
CJJUNAKOV) (JODNA BANJA) 1
( RUSANDA
V . NOVI SAD (MELENC)
JODNA B. NOV SAD
- i ' vRDNKA B. #
) STAR SLANKAEN
LDZA V Y \
<
G R A D A A C )
j ' , / B E O G R A -
/ OBRENOVAKA B.
SLANA B. / KOVLJAA
(TUZLA) ARANELOVAC
\ VRUJC BUKOVKA BANJA
N
KSELJAK GUBER (CRN SUBER) DESPOTOVAKA B.
(SARAJEVO) S R E S A # GORNJA TREPA
OVAR B.
^ SARAJ EVO VSEGRABSKA B. A # V R N J
(SARAJEVO) BO GU T O VA K A B. , O S A N K A B . RBARSKAB.
/ - N \ PRBOJSKA B.
JODNO LJ.
TOPUSKO SSAK
LAKTAS
KULAS
GORNJ SEHER
MLADENOVAC V U
(SELTERS) \
BRESTOVAKA B!
PALANAK
KSELJAK
GAMZGRADSKA B. /
JOSANKA BANJA
(SOKOBANJSKA)
VRUCA
/TESL
SBENK
(SOLARS)
FOJNCA
SPLTSKE
TOPAZARSKA
MllROV KA
YiBANJSKA) B.
KURSUMLJSKA R
SJARNSKA B.
1VRANJSKA B.
LDZA (PE) PRI STI NA
BUJANOVAKA B. TI TOGRAD,
KLOKOT B. /
KOANSKA B.
SKOPL JE #
KATLANOVSKA B.
STPSKA B.
BANJSKO
(STRUMCA)L
DEBARSKA B.
(BANJSTE)
KOSOVRAST
NEGORSKE BANJE
(EVELJA) J
V LA LUKAS-
(KALOS)
O
KARTA PRIRODNIH LJEILISTA
LOKOMOTORNIH ORGANA
U SFR JUGOSLAVIJI
trtica
www.profidizajn.com
Izbor literature
Armst rong, J. R.: Lumbar Di sc Lesi ons: Pat hogenesis and Tr eat ment of Low Back Pai n and
Sciati ca. Bal t imor e: Wi ll i ams & Wi lkins, 1950: 1- 228.
Bar r, J. S., Mi xter, W. J. : Post eri or Pr ot rusi on of t he Lumbar I nt er ver tebr al Di sc. Jour nal of Bone
Joint Surg. ( Am) 1941; 23: 444- 45 6
Baker, B. A. : Bandschei benbeschwer den: vor beugen- li nder n-heil en. Munchen: Humbol dt - Ta-
schenbuchver l ag Jacobi , 1983: 7- 126.
Bobi , R. et al.: est deset let slovenske ort opedi j e 1923- 1983. Ljubl jana: Uni v. or topedska klini ka,
1983: 5- 69.
Brown, M. D. : Intradiscal Ther apy Chymopapain or Col l agenase. Chi cago - London: Year Book
Medical Publ., 1983: 1- 186.
Bukovi, S. : Pri rodna l ei lit a i zdr avstvena ponuda Jugoslavij e. Beograd: NI RO Eksport pres,
1988.
Bunt a, S., Popovi , J.: Zdr ave in obolel e noge. Lj ublj ana: Kmeki glas, 1984 i 1987: 3- 239.
Caut hen, J. C. ed.: Lumbar Spi ne Sur ger y: Indications, Techni ques, Fail ur es and Al ternat ives.
Bal ti more - London: Wi ll i ams & Wi l ki ns, 1983: 1- 225.
Coni , .: Osnovi fi zi kal ne medi ci ne i rehabili tacij e za st udent e stomat ol ogij e. 4. izd., Beograd:
Nauna knjiga, 1986: 3- 148.
Covent ry, M. B.: Symposi um: Low Bone and Sciatic Pai n: I nt roduct ion t o Symposi um, Includi ng
Anat omy, Physi ol ogy and Epi demiol ogy. Jour nal of Bone Joi nt Sur g. ( Am) , 1986; 50- A: 167- 169.
Der ganc, F.: Osnove fi zi kal ne t erapij e. Ljubl jana: Medi ci nska fakul teta, 1969: 5- 146.
Der ganc, F., Popovi, J. : Kl inieski e rezul tat i l eenija gri e diska Lekopai nom. Si mpozi um: Pr ime-
nenie pr ot eol it ieski h enzi mov r asteni a Car ica papaya. Moskva: Lek, 1978: 148- 154.
Durrigl, T., Vit uli, V.: Anki l ozant ni spondili tis. Vaj e za bol ni ke. Novo mesto: Krka, 1986: 1- 13.
Durrigl, T. , Vi tuli, V.: Revmat oi dni artrit is. Vaje za bol ni ke. Novo mesto: Krka, 1986: 1- 13.
Didi , L. , Pokos, Lj.: Kinezit erapi ja l umbal nog bol nog si ndroma. Var adi nske Topl ice, 1986: 1- 12.
Fer nst rom, U.: A Di scogr aphi cal St udy of Rupt ur ed Lumbar I nt er nati onal Disc. Acta Chi r. Scand ,
1960; Suppl . 258: 1- 60.
Hansen, J. W. : Post operat ive Management in Lumbar Di sc Protr usions. Act a Ort hop. Scand. , 1964-
Suppl . 71: 7.
Herman, S. , Sr akar, F.: Zgodovi nski ori s ort opedi je na Sl ovenskem. Zdr av, vest n. , 1983' 52'
429- 30.
Jaj i, I.: Lumbal ni si ndrom. Zagr eb: kol ska knjiga, 1984: 3- 207.
Jaji, I.: Reumat sk e bol esti s vj ebama za r eumati ar e. 3. izd. Beogr ad - Zagr eb: Medi ci nska
knji ga, 1986: 3- 123.
11. or t opedsko- tr aumat ol oki dani ( Bi ogr ad na moru, 1977) . Beogr ad: Udr uenj e or t opeda i t ra-
umat ologa Jugosl avi je. Radovi . Act a Ort hop. l ugosl., 1981- 2; 11: 1- 182 i 2: 183- 321.
102
Kraevec, J.: Okvir ni pr ikaz in monost i sl ovenski h zdravil i. Med. razgl. , 1985; 24: 89- 103.
Legal, G. : Bandschei ben- und Rcken- schmer tzen. Mnchen. Heyne Medi zi ni sche Rat geber ,
1980: 9- 174.
MacCul l och, J. A., Fer guson, J.: Outpati ent Chemonucl eolysi s. Spine, 1981; 6: 606- 9.
Mar kovi , J. D.: Banje Jugosl avij e. Beogr ad: Turi st ika t ampa, 1980: 13- 237.
Mat asovi , T., St ri novi, B.: Dj ej a or topedi ja. Zagr eb: kolska knjiga, 1986: 1- 343.
Mat zen, P. ed.: Or thopdi e fr St udi er ende. 5. Aufl. Leipzig: Barth, 1981: 1- 498.
Neuman, Z. : Lj udje z zlomlj eno hr bt enico. Psi holoko, socialno in pokl icno pr il agaj anj e. Ljubl jana:
Cankar j ev a zal oba, 1984: 7- 225.
Oldenkot t , P., Bt zner, G. , Dr i esen, W. : Aerztl i cher Rat fr Pat ient mit Bandschei benschden.
St utt gar t - New Yor k: Georg Thi eme, 1983: 2- 106.
Pavl ovi , V., Spl ihal, M. , Popovi, J.: Nae petl et ne i zkunj e zdr avl j enj a pr etr ganine meni skusa z
novi mi met odami . Zdr av, vest n., 1987; 56: 49- 51.
Popovi, J. : Kompar aci j a rezult ata f unkcional ne r endgenske pr etr age, nukleogr af ije i mi el ografi j e u
di agnost i ci di scus herni je. VI. kongr es na ort opedit e i t r aumat ol ozi t e na Jugoslavij a ( Ohrid, 1974).
Zborni k na t rudovi. Skopj e: Udruenj e or t opeda i t raumatol oga Jugosl avij e, 1974: 569- 71.
Popovi, J. , Tabor, L., er k, M. : Nukl eol iza sa papai nom u l umbal nom del u ki me kod her ni je disci .
Act a Ort hop. lugosl. , 1975; 1: 81- 4.
Popovi , J. : Zdr avl jenj e herni je di sci s proteol i ti nim enci mom papainom. Reumat i zam, 1975; 22;
16- 20.
Popovi, J.: Sravnit el jnie rezult ati laminoekt omi i i papai ni zaci ji pri gr iah pojasni ni h mepozvonko-
vih diskov. 3. vsesoj uzni sjezd t r avmatol ogov- or t opedov. Moskva: Mi ni st er st vo zdr avoohr aneni a
SSSR. Vsesoj uznoe naunoe obest vo t ravmat ol ogov-or topedov, 1975: 147- 150.
Popovi , J.: Ost eopor oza. Beogr ad: Gal eni ka- Ar gument a, 1978; 9: 1- 10.
Popovi , J.: Vl ijanij e l ekopaina na di ski, okruaj ui e t kani i vnut r enni e or gani kroli kov. Si mposi um:
Pri menenie prot eol i ti eskih enzi mov r ast enia Cari ca papaya. Moskva: Lek, 1978: 33- 41.
Popovi, J. : Bol ei na v kriu in iias. Lj ublj ana: Ml adi nska knj iga, 1980. i 1984: 5- 200.
Popovi , J.: Anali za r ezul tata kod 330 bol esni ka oper i sanih zbog di skus herni je. Prvi si mpozi j um o
degenerat i vni m obolenj i ma kime. Beograd: Udr uenje or t opeda i t raumatol oga Jugoslavi j e, 1981:
497- 514.
Popovi, J. ed.: 1. or topedski dnevi . Zbornik pr edavanj za zdr avni ke spl one medi cine. Ljubl jana:
Lek, 1983: 3- 90.
Popovi, J., Sr akar , F. eds. : 2. ort opedski dnevi . Zbor ni k pr edavanj za zdr avni ke spl one medi ci ne.
Simpozi j o cer vi kal nem in cervi kobr ahi al nem si ndr omu. Ljubl j ana: Lek, 1984: 3- 145.
Popovi, J., Cesar, N.: Pregl ed bolnika s cervikobr ahial gi j o z or t opedskega vi di ka. 2. or t opedski
dnevi . Ljubl jana: Lek, 1984: 37- 40.
Popovi , J. ed.: 3. or t opedski dnevi . Zborni k predavanj za zdravni ke spl one medi ci ne. Punkci j e in
inf iltracije v or topedi ji. Ljubl jana: Lek, 1985: 3- 141.
Popovi , J. ed.: 4. ort opedski dnevi . Zbornik predavanj za zdravnike spl one medici ne. Bol ei na v
kr iu in iias. Ljubl jana: Lek, 1986: 3- 205.
189
www.profidizajn.com
Popovi , J., Cesar, N., Spli hal , M.: Vzr oki l umboishi al gi je. 4. ort opedski dnevi. Lj ublj ana: Lek, 1986:
33- 36.
Popovi, J. , Cesar, N., Spl ihal, M.: Pat ogeneza degeneracij e diskusa. 4. ort opedski dnevi. Lj ub-
lj ana: Lek, 1986: 43- 66.
Popovi , J., Cesar, N., Spli hal , M.: Nukl eoli za. 4. or t opedski dnevi . Lj ublj ana: Lek, 1986: 175- 181.
Popovi , J., Cesar , N.: Pregl ed bol ni ka z bol eino v kri u in i i asom. Med. razgl. 1987; 26: 423- 40.
Popovi, J. ed.: 5. ort opedski dnevi. Zbor nik pr edavanj za zdr avni ke spl one medi ci ne. Fi zi kalna
terapi ja v or topedi ji . Lj ublj ana: Lek, 1988: v ti sku.
Ruszowski , I.: Nor malan i por emeen hod ovj eka. Zagr eb: Jumena, 1981: 1- 94.
Ruszowski , I. et al .: Ort opedij a. 3. i zdanj e. Zagr eb: Jumena, 1986: 1- 461.
Smi th, L.: Chemonucleol ysi s, Abst racted. Jour nal of Bone Joi nt Surg. (Am) , 1972; A- 54: 1975.
Splihal, M., Popovi, J., Cesar , N.: Konser vat i vno zdravl j enj e akutnih bolnikov. 4. or t opedski dnevi.
Lj ublj ana: Lek, 1986: 131- 139.
Tomi , B. M.: Fi zikal na ter api ja. 3. izm. izdanj e. Beogr ad: Vi a medi cinska kol a, 1981: 1- 294.
Wi ltse, L. L.: Chymopapai n Chemonucleol ysi s in Lumbar Di sc Disease. JAMA, 1975; 231: 474- 9.
102
Sadraj
Stranica
Predgovor 5
Razvoj kraljenice u ovjeka 9
Graa kraljenice 11
Lena modina i ivci lene modine 20
Uzroci bolova u kriima i ishijasa 24
Uzroci degeneracije diska 26
Patoloki uzroci degeneracije diska 28
Lokalizacija i uestalost degeneracije diska 34
Faktori koji potpomau degeneraciju diska 35
Uzroci zbog koji h se ispolje bolesti diska 37
Da li ozljeda izaziva ot eenje diska 39
Hernij a diska 42
Posljedice oteenja diska 45
Heksenus 50
Patoloka pominost kraljeaka 51
Klinike slike bolesti diska 53
Psiha i tegobe ljudi bolesne kraljenice 60
Pregled bolesnika i ustanovljivanje uzroka tegoba 62
Rendgenski pregled 78
Elektromiograf ij a
8 8
Konzervativno lijeenj e 90
Operat ivno lijeenje 111
Operacija hernije diska 113
Nukleoliza pri herniji diska 122
Blokade 124
Kako postupamo u odreenim primjerima bolova u kri-
ima i pri ishijasu 126
Druge bolesti koje mogu izazvati bolove u kriima 128
Uroene greke 128
Tumori 130
Ozljede 131
Spondiloliza i spondilolisteza 133
Poremeaji metabolizma i hormonalne smetnje 135
Reumatske bolest i 137
Upale 138
Mehanini uzroci 140
Psihogeni faktori i problemi prijevremene mirovine 142
Preventivne mjere (spreavanje bolesti) 144
Preventivne i terapijske vjebe 1
6 3
Prikladni sportovi 1
7 3
Tjelesna teina i prehrana 1
7 6
191
www.profidizajn.com
Lijeenje u prirodnim ljeilitima 177
Uvodna rije 177
Karakteristike prirodnih ljeilita 178
Vrste terapijskih postupaka 179
Osnovna pravila lijeenja 180
Kontraindi kacij e za lijeenj e u prirodnim ljeilitima 181
Prirodna ljeilita lokomotornih organa u SFR Jugoslaviji 183
Karta prirodnih ljeilita lokomotornih organa u SFR Jugoslaviji 186
Izbor literature 188
Slikovni prilog 193
trtica
Slikovni prilog
Slika 1
Pogled sa strane
na slabinsko-krstani
dio kraljenice
- v i d i str. 13!
gornji zglobni nastavak
popreni nastavak
meuzglobni prostor
luk
sklep
pedikul
tmasti nastavak
interspinalna sveza
supraspinalna sveza
prednja '
uzduna
I ivac
trup 5. slabinskog
kraljeka
intervertebralni
sveza
Slika 2
Trei slabinski
- v i d i str. 14!
kraljeak
spinalni kanal
mamilarni nastavak
gornji zglobni nastavak
popreni nastavak
akcesorni nastavak
trup kraljeka
intervertebralni disk
uta sveza
luk kraljeka
tmasti nastavak
donji zglobni nastavak
www.profidizajn.com
hrskavina
sveza
fibrozni
prsten
pulpozna
Slika 3
Intervertebralni disk
- vidi str. 16!
stranja uzduna sveza
m. iliocostalis
stranja ovojnica miia
m. interspinaiis
m. multifidus
m. longissimus
m. quadratus
lumborum
linea alba
m. rectus abdominis
(ravni mii trbuha)
prednja ovojnica ravnog miia
m. obliquus
abdominis
internus
m. obliquus
abdominis
externus
m.
transversus
abdominis
povrinska
ovojnica
Slika 4
Popreni presjek tijela ovjeka u visini
treega slabinskog kraljeka
- v i di str . 19!
www.profidizajn.com
12. rebro
m. multifidus
tmasti
nastavak
mamilarni
nastavak
Slike 5, 6, 7 - vidi str . 20!
m. quadratus
lumborum
popreni
~astavak
greben
crijevne
kosti
Slika 5
M. quadratus
lumborum
greben
crijevne
kosti
Slika 7
M. sacrospinalis
m. sacrospinalis
Slika 6
M. multifidus
stranji
srednji
popreni
nastavak
Slika 8 Slika 9
Mm. intertransversarii M. obliquus abdominis externus
mamilarni
nastavak
akcesorni
nastavak
m. obliquus
abdominis
externus
m. interspinalis
M. interspinalis
Slika 11
M. obliquus abdominis internus
m. obliquus
abdominis
internus
Slike 8, 9, 10, 11 - vi di str. 20!
www.profidizajn.com
Slika 12
M. transversus abdominis
m. transversus
abdominis
Slika 13
M. rectus abdominis
m. rectus abdominis
transverzalne linije
Slike 12, 13 - vi di str. 20!
Slika 14
M. psoas major i minor
- vidi str. 20!
Slika 15
Lena modina i ivci lene modine
u odnosu prema kraljenici
- vi di str. 21!
prvi slabinski
kraljeak
kraj lene modine
(conus medularis)
krstaa
konjski rep
(cauda equina)
peti slabinski
kraljeak
kraj duralne ovojnice
trtica
ileopektinalna
eminencija
m. psoas
minor
baza lubanje
m. psoas
major
www.profidizajn.com
5. slabinski kraljeak
5. slabinski korijen ivca
1. krstani korijen ivca
2. krstani korijen ivca
3. krstani korijen ivca
4. krstani korijen ivca
5. krstani korijen ivca
trtini korijen ivca
Slika 16
Poloaj korijena ivaca
u konjskom repu
- vidi str. 22!
4. slabinski kraljeak
4. slabinski korijen ivca
pulpozna jezgra
korijen ivca
raskinue (ruptura)
fibrozni prsten
naprsnue
stranja
uzduna sveza
Slika 17
Lezija intervertebralnog diska
- vidi str. 30!
smetnje zbog patoloke
gibljivosti kraljeaka
priraslice
pritisak hernije diska na
lenu modinu
pritisak hernije diska na
korijen ivca
pritisak hernije diska
na krvnu ilu
Slika 18
Posljedice degeneracije diska
- vidi str. 33!
www.profidizajn.com
Slika 19
Segmenti osjetnog ivevlja nogu
- vi di str. 71!
www.profidizajn.com
Slika 23 Mikrovalno zraenje - vidi str. 99!
Slika 2 4 - Vidi str. 177!
Slika 25 Skupne vjebe u vodi - vidi str. 177! www.profidizajn.com
Naslov izvornika
BOLEINA V KRIU IN IIAS
Mladinska knjiga, Ljubljana 1989
Prof., drJanko Popovi
BOL U KRIIMA I I SHI JAS
Uredil a Danica Vujnovi i dr Duan Repov
Lekt orirala Pavica Hromi n
Korigirao Boidar Stani
Ilustrirao Janez Kovai
Opremio Zlatko Drar
Tehniki uredio Franc Lenari
Izdala Zaloba Mladinska knjiga,
Ljubl jana-Zagreb
Za izdavaa Borut Ingoli
Tiskala Tlskarna Mladinska knjiga,
Ljubljana, 1989
Naklada 4000 primjeraka
www.profidizajn.com