P. 1
Plutarh - O Izidi i Ozirisu

Plutarh - O Izidi i Ozirisu

|Views: 712|Likes:
Published by Sasa Jelinic

More info:

Published by: Sasa Jelinic on Mar 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/09/2015

pdf

text

original

TRAGOVI

knjiga 5
NASLOV ORIGINALA Plutarh Isis y Osiris PRIJEVOD Ljiljana Zivkovic LEKTURAI KOREKTURA Ljiljana Zivkovic PRIPREMA ZA TISAK »ZNAK« Zagreb LIKOVNO RJESENJE OMOTA Koraljka Beker UREDNIK BIBLIOTEKE Bernard Gospodinovic IZDAVAC }>INTEGRA« Zagreb, Koraceva 20 TISAK »PRINT KOCI}ANCIC« ~

Biblioteka

Plutarh

o Izidi i Ozirisu

PREDGOVOR

5

PREDGOVOR
Djelo plodnog i autenticnog antickog pisca Plutarha "0 Izidi i Ozirisu" spada u najznacajnije pisane izvore svih nasih saznanja 0 Egiptu sa prijelaza iz stare ere u novu. Poput Herodota, Ptolorneja i Manetona, Plutarh je, iako njegovo doba pada nesto kasnije (1-2 st.) svjedokorn zivog Egipta kakvog danasnji znanstvenici, ni uz svu rnastu i podatke kojirna raspolazu, ne rnogu izravno dozivjeti. On je suvrernenik jednog doba u kojern se intenziviraju duhovna kretanja, u kojern Rim prozivljava svoj posljednji procvat dok Grcka postaje njegovorn provincijorn, vrernena u kojem jos uvijek ziva Aleksandrija, sa svojirn egipatskirn i helenskirn bogovirna, svetistima i knjiznicama, predstavlja rnuzej koji cuva velicinu starog Egipta tek trenutak prije nego sto ce on zauvijek zaspati. "De Iside", kako se djelo skraceno naziva u literaturi, jedno je od posljednjih Plutarhovih rukopisa, vjerojatno napisano poslije 120 godine poslije Krista.

r

i

6

PLUTARH

PREDGOVOR

7

Ono je izraz eklektickog i platonistickog usmjerenja -autora koji u zreloj stvaralackoj dobi sazirna svoja filozofska prornisljanja 0 egipatskoj religiji, izrazavajuCi divljenje njenom bozanskom podrijetlu i povezujuci je s grckom tradicijom. Djelo je napisano u doba kada rimski vladari, nakon dugotrajnog otpora, pocinju pokazivati blagonaklonost prema egipatskim kultovima koje dinastija Flavijevaca konacno i prihvaca, Egipatska religija 0 kojoj Plutarh govori, vise je mjesavina egipatskih, grckih i drugih utjecaja pomijesanih sa filozofskim strujanjima kasne ant ike kao sto su novoplatonizam, novopitagorizam i druga, nego izvorna vjera Egipcana, No djelo nedvojbeno svjedoci 0 Plutarhovoj upucenosti u dr:evne tradicije i poznavanje egipatskih vjerovanja. Stovise, tumaceci nacin pisanja Ozirisova imena, Plutarh pokazuje i poznavanje egipatskog pis rna. Tumacenja koja daje u skladu su s Platonovim ucenjima koja govore 0 daimonima i bogovima kao visirn bicima koja upravljaju ljudskom sudbinom, a imaju dosta zajednickog i sa zoroasterijanskim dualizmom. To se prvenstveno odnosi na odnos Seta i Ozirisa kao na polaritete dviju vladajucih sila. Njihov odnos tipican je primjer kozmickog dualizma u kojem se suprostavljaju snage dobra i zla, dok su poredbe bozanstava sa cetiri elementa dio helenisticke tradicije.

Treba istaknuti da je Plutarh jedini rnedu antickirn autorima u cijelosti prepricao mit 0 Ozirisu koji bi bez njegovog zapisa bilo vrlo tesko rekonstruirati, buduci da su 0 rnitskirn zbivanjima oko Ozirisova ubojstva i uskrsnuca u egipatskim izvorirna preostale tek malobrojne kratke aluzije. Plutarhova verzija pokazuje snazan helenisticki utjecaj. Takay prizvuk ima primjerice fragment prema kojem je Oziris nakon slavlja, pod utjecajem vina, zamijenio Neftis sa Izidorn te s njom zaceo Anubisa, kao i neke druge epizode koje odudaraju od klasicnog egipatskog mita, On Izidu povezuje sa Demetrom 5tOje ocigledan utjecaj eluzijanskih misterija, Horusa sa Apolonom, itd. Vee su Ptolomejci, grcko-makedonska dinastija koja vlada Egiptom nakon sto ga je Aleksandar oslobodio od Perzijanaca, izjednacili grcke i egipatske bogove; u njihovo vrijeme cvatu eklektizam i sinkretizam, Iste usporedbe povlaci i Herodot koji je posjetio Egipat jos u doba saiskih vladara. "De Iside" je u Plutarhovo vrijerne moralo biti izrazito ambiciozno intelektualno djelo namijenjeno skolovanom citateljstvu. Plutarh u njernu stalno i iznova sklapa mozaik simbola razlicitih aspekata koji povremeno pokazuju i suprotnosti, On prenosi ucenje prema kojem dogadaji opisani u mitu nisu, kao 5tOprimjerice tvrdi Euhemer, djela ljudi pripisana bogovima, vee djela bozanskih bica, iznoseci da su Izida i Oziris bili dobri daimoni koji su svojim

8

PLUTARH

PREDGOVOR

9

besmrtnim zaslugama postali bogovima. Djelo nosi obiljezja Pitagorinih i Platonovih ucenja, Tako se Tifon u skladu s Platonovim etickim ucenjima povezuje s niskirn strastima, dok u 56 poglavlju spominje sirnbolizam pravokutnog trokuta dimenzija 3, 4, 5 uz irnena Ozirisa, Izide i Horusa, sto podsjeca na pitagorejska ucenja 0 kozrnogoniji. Po Plutarhu je Oziris istovjetan s grckim Hadorn, odnosno Plutonom, jer upravlja sudbinom mrtvih. On je mjesec koji privlaci duse nakon smrti tijela, ali i sunce koje stvara zivot, Tifon iIi Set je pak negativan aspekt sunca u njegovoj jakosti koja unistava i ubija. Sve verzije tumacenja ovih bozanstava Plutarh uvodi oprezno i profinjeno po uzoru na Platona ogradujuci se izrazima: fI neki kazu", "neki vjeruju", i slicno. U zavrsnim poglavljima Plutarh prekida s nabrajanjem najrazlicitijih tumacenja i simbolickih aspekata Izide i Ozirisa te jezikom rnisterija, izrazirna: "ono sto se moze sarno jednom vidjeti" odnosno "sarno jednorn dodimuti", iznosi iz eluzijanskih misterija one sto drzi najblizim istini, usporedujuci Ozirisa sa samirn bitkom i jedinstvorn, a njegovu bijelu odjecu sa bojorn svjetla. Izida, Cija je odjeca sarena, predstavlja svijet u mnostvu pojavnosti i snagu koja taj svijet inkarnira, dok je bijelilo Ozirisa krajnji cilj spoznaje do koje vodi inicijacija (epopteia) iIi filozofska spoznaja urnorn, po kojoj dusa zavrsava i nadilazi svoje zernaljsko lutanje.

"De Iside" je nezaobilazna literatura kako za povjesnicara, tako i za filologa, teologa, rnistika, kao i za svakoga tko zeli dublje proniknuti u povijest ljudskih promisljaja 0 bozanskom.

Igor Uranic

IZIDA I OZIRIS

13

o Izidi i Ozirisu

IZIDA I OZIRIS
1. Nedvojbeno se cini nuznirn, 0 Klea', da razborite duse mole bogove za sva dobra, ali bi se prije svega trebale posvetiti - u skladu s covjekovim mogucnostima - spoznaji 0 bogovima preklinjuci ih da se umilostive te im udijele ta dragocjena dobra. Covjek zacijelo ne bi mogao postici nista uzvisenije, a bozanstvo ne bi moglo dopustiti nista dostojnije postovanja do istine, Bozanstvo Ijudima donosi sva ostala dobra da zadovolje svoje potrebe, a ustupajuci im znanje i mudrost dopusta da trajno postanu dije10m njega samog. Uistinu, ni zlato ni srebro ne cine bozansko blazenstvo, kao 8tO ni bogovi ne duguju svoju moe gromu ni munji, vee znanju i mudrosti. 2 Nikada se Homer nije jasnije izrazio, u mnostvu onoga 8tOje rekao 0 bogovima, kao kada uzvikuje: "Potjecu obojica od istog roda i iz iste domovine, ali je Zeus prvorodeni i njegova je mudrost najveca", Time nam pjesnik jednostavno daje do znanja da Zeus

Zaslijepljen neznanjem i zabludama Izidin neprijatelj Tifon unistava i razbacuje svete zapise. pa ih upucuje gdje ga treba traziti buduci da u njoj i s njom zivi. a dijelom svijetla i sjajna te odijevaju sveto . Ta je zelja usmjerena svetim stvarima koje valja spoznati bilo putem poduke bilo putem proucavanja sto nas ne usmjerava ni ociscenju niti svecenickorn zvanju vee djelatnosti duhovnije prirode. djelatnosti osobito dragoj toj ucenoj boginji. da se 6 uzdrzavaju slasnih jela i Afroditinih uzitaka te smiruje u njima neumjerenost i putenost. PosjedujuCi sveta znanja vezana uz bogove unosi im ih u dusu kao u posvecen kovceg.ruho da bi se jasno razlikovali od ostalih. u vjestinama kojima je cilj umom spoznati prvobitno Bice. da nas obicaj pustanja brade i odijevanja iznosenog ogrtaca ne cini filozofima kao sto nas ni obicaj nosenja lane- t I I . sastoji u slijedecern: ono sto jest mora spoznati sarno sebe. Buduci da je mudrost u njoj. nadasve istinu vezanu uz bogove. Kako bi to dokazali jedni Prometeja drze uterneljiteljem mudrosti i predvidanja. onima koji su posveceni njenom kultu. S druge strane sarno ime Iseion koje nosi njen hram jasno pokazuje da je pod zastitorn mudrosti i znanosti Bica. prijateljici mudrosti. I I IZID A I OZIRIS 15 uziva najveCi ugled zasnovan na znanju i mudrosti.horn da bi se istaknulo kako je bozja rijec s njima kada prelaze u drugi zivot ne noseci nista sa sobom osim te jedinstvene rijeci. N a taj ih nacin primorava da se prilagode umjerenom nacinu zivota. jednako brojni. To ime oznacava kucu u kojoj nam Bice omoguCava stjecanje znanja ako pobozno i pozrtvovno prolazimo trijemovima svetista posvecenih boginji Izidi. ime koje je istice pokazuje da joj mudrost i znanost vise odgovaraju nego 4 nekoj drugoj. Mislim da se blazenstvo vjecnosti. Kada bi ga lisili rnogucnosti spoznaje i razumijevanja istine ne bi bilo besmrtnosti. dok drugi.14 PLUTARH I [ L I. dok drugi Hermesa smatraju izumiteljem pisma i glazbe. Boginja ih ipak uspijeva prikupiti u jednu cjelinu drzeci ih u tajnosti prema vlastitoj uredbi te ih prenosi onima koji su upuceni u tajnu. Zaista. Zato se Izida u Herrnopolisu 10 vee rano upoznaje s Muzama i Pravdom. 3. Izabrani su da bi nam omoguCili razumjeti kako su ucenja glede bogova dijelom mracna i ovijena sjenama. kojoj je posvecen poseban kult. 0 Klea. Izidine netom preminule svecenike pokrivaju jednakim ru. upravo ona otkriva bozanske stvari onima koji zasluzeno i pravedno dobivaju imena hijerofori i hijerostoli. Tako prestaju biti mekusci. Teziti bozanstvu znaci zeljeti istinu. Izida je zapravo grcka rijec kao i Tifon'. cuvajuci ta znanja od praznovjerja i otkrivanja. to bozansko svojstvo. Neki uzori podupiru ideju da je Izida Herrnesova kci. Znamo. a ona ih podrzava da ustraju u posvecenim sposobnostima trajne pozrtvovnosti. pokusavaju dokazati da je Prometejeva kci. 2. gospodara.

potpuno je besmisleno. Aristagorino misljenje da je sol necista. Ta ce tema. 4.16 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 17 ne odjece ili brijanja glave ne cini Izidinim svecenicirna. Izidini svecenici uzdrzavaju nosenja odjece od ovcje vune i ovcetine. kako nam kate Heziod: "Ne bi smio s grane s pet ogranaka tijekom svete gozbe u cast bogova sjajnim macern odstraniti suhe ogranke od zdravih".""" •. glede onog sto osjecaju prema ovci. Istinski Izidini sluzbenici su oni kojima se zakonskim putem prenosi sve sto je nauceno i iskusana u svezi stirn bozanstvorn te oni koji to podvrgavaju pomnoj provjeri razuma. pa ne daju biku Apisu '-.. Vecina Ijudi zanemaruje one sto navodi na to elementarno i znacajno ucenje. ali ima i onih koji kazu da se. Morat cerno ovdje pojasniti primjer u kojem nam se nalaze da svecanosti pristupimo ocisceni od navedenih prljavstina i izbjegnemo da se za vrijeme svetih obreda lisavamo i cistimo suvisnih izluCivanja iz tijela. a lanenu odjecu nose stoga $to playa boja cvijeta lana nalikuje boji neba koje okruzuje svijet. ukoliko ne postoji istasto Egipcani stuju vise od samog N:la. Glede lana. laganu i prigodnu za sva godisnja doba te se u svezi s tim kaze da se u njoj ne razvijaju odvratni crvi. Ima onih koji se ne zabrinjavaju sto nisu usvojili ni dio tog ucenja.. kako neki vjeruju. jer njenokristaliziranje uzrokuje smrt nepreglednog rnnostva sicusnih zivotinjiea zarobljenih medu kristalima. U stvari. biti predmetom nekog drugog djela. dlacica. 5. gove vode pretjerano debljaju. Tako pokusavaju njegovano i vitko tijelo. Bilo bi dakle smijesno kada bi se Izidini svecenici. Uzdrzavaju se i uporabe soli u hrani tijekom razdoblja ociscenja. iz Nila niti sami piju tu vodu. vlasi i noktiju proizvod izluCivanja zlijezda. nudi nam jednostavnu i cistu odjecu. medutirn. sto krokodili oneciscavaju njegove vode. Kao jedan od razloga ovakove zabrane navode to sto sol. Dodaju k tome da briju glave u znak zalosti. Izidini se sveccnici strahovito boje izlucevina. radi se 0 biljci koja raste na besmrtnoj zemlji.. odijevali i prekrivali ovcjim runom. odnosno razlog iz kojeg se Izidini svecenici lisavaju kose i nose lanenu odjecu. posvecujuci se produbljivanju istine putem filozofskog ucenja. onome tko je cist doticati one sto je necisto iii da su ostaci hrane i suvisno lucenje gnusna i necista stvar te je sve sto potjece od vune. pa idu do te mjere da se uzdrzavaju vecine povrca". jer one nosidusn. daje jestiv plod. da nije dozvoljeno. Prica se da su bika Apisa" napajali na posebnom izvoru drzeci ga tako podalje od Nila.. ". Nije to stoga. koji se pri ociscenju lisavaju kose brijuci glave te istovrerneno odstranjuju dlacice sa svih dijelova tijela. otvarajuci apetit. ovcetine i svinjetine jer te namirnice uzrokuju puno suvisnih izlucevina. utjece da se pretjerano jede i pije. Svi se ti obicaji turnace jednim jedinim istinskim uzrokom.<1U· .L. vee sto vjeruju da nje. kao sto kaze Platon.

8. iako neki tako misle. 6. buduci da su kraljevi imali i svecenicku ulogu. Njegovi prethodnici nisu pili vino niti su ga prolijevali u cast bogova vjerujuCi da takvim ponasanjern zadobijaju naklonost svojih bogova.14 drzeci neprikladnim piti ga danju pred svojim kraIjem i gospodarom. Da bi to jednostavno izrazili Egipcani kazu da je more proizaslo iz vatre i da ga je tesko jasno opisati. u~alJenoJ ispred njihovih vratiju. Ne uzdrzavaju se Egipcani svih vrsta ribe. izbirljiv narod. Hekatej nas izvjestava da su sarni egipatski kraljevi" pili onoliko vina koliko je bilo propisano svetim knjigama. ali se moraju odreci barem nekih. proucavanju i poduci bozanskih stvari. Buduci da stuju ribu oksirink boje se da se neka od tih svetih riba slucajno ne nahrani mamcem s udice i postane necistom. Svecenici koji se u Heliopolisu" posvecuju bozjoj sluzbi nikada ne unose vino u hram Sunca. Zitelji Oksirinka.se za~ovo~ ljavaju onim sto potpuno iscezava u vatn. Jedan je gIavni i svet. Devetog dana prvog mjeseca. nije dio ~svijeta niti je elemenat. Ostali ga svecenici piju. U moru vide samo jednu vrst izopacenog i stetnog izlucivanja.e glasniko.a drugi je razlog. ali u vr10 malim kolicinama. Cesto se ciste i tada im je zabranjeno piti vino." naprimjer. Njihovi se obicaji u izvjesnim .mo-6llspominje da Feacani. Prvi ga je poceo piti kralj 16 Psametik. Ako pijanstvo uzrokuje stanje nerazboritosti i razjarenosti to je stoga sto ih ispunjava krvlju predaka. uobicajen i svima dobro poznat. za razliku od prvog.~ dobrih vijesti 0 nadolasku vode. a podrijetlo vinograda pripisivali su krvi onih koji su se nekoc davno borili protiv bogova i Cijisu se lesevi pornijesali Sa zemljom. kao i zitelji Itake. svecenici . Tako rade racunajuci s dva vazna razloga. otocni narod. 7. jer je vezan uz filozofska i vjerska ucenja glede Ozirisa 19 i Tifona _ na to cu se vratiti kasnije . svecernci se uzdrzavaju svih vrsta ribe. riba kao namirnica nije nuzna niti osobito ukusna. Potvrduje to i Homerovo svjedocenje u koje.18 PLUTARH IZID A I OZIRIS 19 kako bozansko nacelo ne bi bilo sputano niti pod pritiskom nadrnocnog i teskog prolaznog elementa. a Odisejevi su pratioci za plime i dugog boravka n~ moru jeli ribu jedino kada bi zapali u tesku oskudicu. uopce nisu jeli ribu. Cini se da se ta riba pojavljuje kada se Nil pocinje izlijevati iz korita te je zbog toga drz. Medutirn. dakIe. Sve su te pojedinosti. kako ih izlaze Eudoks u drugoj knjizi svog Putopisa. Nekoc davno Egipcani nisu poznavali nerazumna nacela u svojim vjerskim obredima niti su dodavali izmisljotine nadahnute praznovjerjem. dok egipatski narod pred ulaznim vratima svojih domova jede pecenu ribu. ne jedu ribu ulovljenu udicom. a ociscenje se privodi kraju kada se sasvim posvete ucenju. prepricali sami svecenici. U Sieni18je zabranjeno loviti ribu pagar.

To se rnisljenje naizgled zasniva na cinjeniei da se te zivotinje pare tijekorn posljednje mjeseceve cetvrti." Cija je dojilja bila boginja Izida. a dru~i na temel~u svoje mudrost. ali ona i~a~ izla~i na v~. pao u rijeku i udavio se pokusavajuci sakupiti nekoliko glaviea luka.cita~i slij~de~i n~t~ pis: "}a sam sve 5tOje bilo. Kraljevi su u Egiptu birani medu s_vecenieima iii ratnicima. buduci da ta dva staleza.l. u pohodu protiv ~rapa. a u nekim slucajevirna nalaze opravdanje u dornisljatim historijskim zapisima iIi tumacenjima koja imaju izvore u djelima prirode. On )e. Za drevne se Egipcane kaze da nisu poznavali mekusnost. djelo dajuci se naslutiti. Ako se svecenici. jednostavno je neodrziva. U Izidinom hramu u Tebi podignut je stup na kojem su uklesane optuzbe protiv kralja Menesa. _u ran:u po25 svecenorn Ateni koju tamo izjednacuju s Izidom. Takav je. . raskomadaju ~venu svinju. kada je zakasnila opskrba hranom. pronasao drveni kovceg u kojem je cuvano Ozirisovo tijelo i raskomadao gao Mnogi ne prihvacaju tu predaju oejenjujuCi da se.am na~ zele dati do znanja da je mudrost njihovih svetih · 24 h ucenja potpuno zagonetna-U Saisu se. kada je pun. kako s:. uzivaju poseban ugled I postovanje. Tako Je postao naklon umjerenom nacinu zivota. na postolju jednog kipa moze pro. s~ zadovolJstv~m jeo sto mu je prvo palo pod ruk~l spavao tvrdirn snom na postelji od lisca. loveci svinju za puna mjeseea. sve 5tOJest I sve sto ee biti i jos uvijek nijedan smrtnik nije podigao moj veo". cuvaju luka to je stoga sto se ta biljka istice svojom prirodnom sklonoscu rastu i stjeeanju snage tijekom mjesecevih mijena. Te su optuzbe prihvatili i svecenici. pa Je Tekvnaktls ~apovjedio da Menesovo prokletstvo uklesu na jedan stup. Egipcani je~m godisnje. vodeni svetom nesklonoscu i krajnjom odbojnoscu. jedan zbo? svoje odvaznosti. slucaj neosnovane sumnje u luk. Predaja da je Diktis. a kada ga jedu tjera ih u plac. Egipcani i svinju smatraju necistorn zivotinjom. tumaceci to time sto je Tifon. a njihovo mlijeko uzrokuje lepru i druge strahovite rane na kozi. radi 0 lose protumacenoj verziji. raskos i uzitke. pa su ga prema tome upucivali u filozofiju u kojoj toli~o stvari .u kojem su novae i bogatstva nepoznati.20 slucajevima PLUTARH IZIDA I OZIRIS 21 21 temelje na moralnim nacelima iIi koristoljubivim pobudama. na primjer. Bokorisov otae. Kada su kralja birali iz ratnickog staleza. optuzujuci Menes~. prvi odvratio Egipcane od umjerenog n~Clna zivota . Kaze se da Je 22 Teknaktis. Luk ne odgovara ni onima koji se zele uzdrzavati od jela niti onima koji zele sudjelovati na nekoj od svecanosti buduci da ih zbog luka muci zed. nav~~i. kao i u mnogim drugim slucajevima. on je od trenutka svog izbora ulazio u svecenicki stalez. MnogobroJm~ sfm?ama koje podizu ispred svojih hramova ~glpc. 9.os~aj~ skriveno u formulama i mitovima kOJI okruzuju istrnuprividnom nejasnocom.Mjesec.

. Tales. Atenu tjednom a Posejdona prvom kockom zeleci oponasati egipatske hramove i ono sto je tamo uklesano. a vrhovnog suca sa zatvorenim ocima. " N e smiju se saditi palme".neton 1Z Sebenitosa vJeruJe da to ime znaci taJnu stvar" iii "tajnovitost". kao da zeli pokazati da pravda ne smije biti potkupljiva te se ne smije dati zavesti. rnoramo imati na umu sto smo vee spomenuli te ne smijemo vjerovati da se sve zbilo kao sto se prica. Hekatej iz Abdere dodaje da Egipcani ovu rijec upotrebljavaju kao uobicajenu opcu imenicu pri oslovljavanju ljudi. da upotrijebim rijeci samog Platona. ani su odlazili u Egipat zeleci prouciti zivot svecenika. spremnost za obranu. Artemis dijadom. Pitagora. ukljucujuci ih u svoje ucenje putem zagonetki. U Tebi su izlozeni kipovi sudaca bez ruku. 10. Time postuju velicinu razboritosti i mudrosti egipatskog znanja u svezi s bozanskirn stvanma. Vjerujem. Ne zabo~avimo ~~ ~a. S druge strane. On je pokusao oponasati njihov sirnbolicki jezik i tajna ucenja. ali ga ne mogu vidjeti jer je skriven. 11. Tako se prica da je Eudoks isao na predavanja Konufisa iz Memfisa.. Zacijelo nema velike razlike izmedu hijeroglifskih tekstova i velikog dijela Pitagorinih uputa: " Ne smije se jesti na kolima". Egipcani su psu dali irne HerrnesPostivajuci opreznost svojstvenu toj zivotinji. zna raspoznati prijatelje od neprijate- .on . ukoliko u egipatskom jeziku OS znaci /I mnogo" a IRI "oci". Buduci da nemaju zenke. Na primjer. Kako se cini osobito je Pitagora pun divljenja prema tim ljudima koji su mu ukazali postovanje na svoj nacin. Ima onih koji pokusavaju tumaciti da njegovo ime predstavlja 1/ onoga koji ima mnogo oCiju". Eudoks. 0 tome svjedoce i najmudriji medu Grcima kao sto su Solon. "Ne smije se rnacern raspirivati vatra na ognjistu". a osirn njih. pronicljivost kojom. Ratnici nose pecatnjake s urezanim skarabejima." Mi Grci smo ga fsr~mijenili. a tako se obracaju i glavnom Bogu kojeg drze sastavnim dijelom Svemira. koje su sakatili i koji su propatili mnoge prividne patnje. Svaki put kada cujerno sto egipatska mitologija govori 0 svojim bogovima gresnicima. " Ne smije se nitko koristiti rnjericama zrnja". Nebo koje ne stari jer je vjecno. tako mi Zeusa. muzjaci skarabeja" odrzavaju vrstu pohranjujuCi licinke u neku vrst oble mase te se posvecuju sarno hranjenju i osiguravanju mjesta za uzgajanje potomstva. Prizivaju ga nazivajuCi ga Amunom i nagovaraju da im se otkrije i prikaze. Platon.22 PLUTARH IZIDA IOZIRIS 23 Ako se drzimo onoga sto neki kazu.da pitagorejci nazivaju Apolona monadom. Solon Sonkisa iz Saisa. prema nekim izvorima i sam Likurg. prikazuju srcem na zeravici ciji plamcn cuva njegovu toplinu. Pitagora Enufisa iz Heliopolisa. Egipcani svog boga i gospodara Ozirisa prikazuju okom i zezlorn. u Am. u egipatskom jeziku bi Zeusov026 ime bilo Amun.

listi kraljeva. da je Izida Hermesova kci. U tom se razdoblju slavi godisnjica rodenja bogova. Razmotrimo tijekom cijele godine".se dana usred mocvare rodilalzida. Afroditom i Viktorijorn. A~o od sveg~ sto je vezano za bogove izlucis i prihvatls.30 vee taj cvijet alegorijski predstavlja izlazak sunca. slijedecu legendu koju cu ispricatina najkraCi moguCi nacin. vee je. a ignorirajuci drug~.~ultove i vjerujes da nijedna zrtva koju pnnosis :e nijedno dijelo koje bi mogla ostv~riti ~e zas~~zuJu vise naklonosti bogova od tvog uvjererija u njihovu pravu prirodu. Drugog se dana rodio Haroeris kojeg izjednacuju s Apolonorn. Cak se I danas p~. Pamil se pokorio. sto podrazumijeva da se suncev plamenhrani vlagom. NesumnJlvo Je da su ga zeljeli prikazati u skladu s njegovom osnovnom osobinom usporedujuci ga s orudem za klanje zbog nehumanosti i okrutnosti. izbjeci ees zlo vece od ateizma i P' aznovjerje. Cetvrtog . Kaze se da Je nekoc davno Rea3! u tajnosti odrzavala odnose s Kronosom. pazljivo odstranjujuci sve sto bi bilo nepotrebno i suvisno. Tih pet dana su jos uvijek u Egiptu poznati pod imenom dodatni dani. Nije se rodio na vrijerne niti na uobicajen nacin. S druge strane pricaju da je u Tebi izvjesni Pamil trazeci vodu. zadajuCi mu vrlo jak udarac.24 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 25 Ija. prihvacajuci jedne. bi g~ mo~ gao posluzjti svojim prijateljiI?a na ~OZbl. Nju nazivaju jos Teleutom. Egipcani su nadjenuli nadimak "mac".d tlI? imenom pojavljuje na . Egipatski narod ne vjeruje da se sunce rada IZ l~tosova cvijeta.. Petog se dana poja45 vila Neftis. Tog dana nisu radili niti . U samom trenutku njegova rodenja cuo se glas: "Gospodar svega se pojavljuje na svjetlu dana". koji je poc~nio naJjezivija ubojstva zaklavsi i bika Apisa da. Zahvaljujuci Tifonovu rodenju kraljevima je od pet dodatnih dana treci bio crni. Dodaje se k tome da je Sunce Ozirisov i Haroerisov otac. Prica se da se prvi rodio Oziris. iskocio iz materinskog boka razderavsi ga i otvorivsi. iz Zeusova hrama cuo glas koji mu je naredio da izvikuje: "Veliki kralj Oziris se upravo rada". povlace~1 se u samocu te putem filozofskog ucenja. a da su Tifon i Neftis zaceti s Kronosove strane. Treccg je dana na svijet dosao Tifon. I Hermes je volio bozicu." Bog Sunce je stoga bacilo na nju slijede~~ kletvu: "Neka ne dajesvjetlo ni tijekom mjeseca niti 12. rumacenja od kojih nastaju rnitovi.anovliene. te su os~bine pripisali najostroumnijem medu svojim bO?OVIrna. ako pratis ust." a neki ga zovu i Horusom starijim. Spojivsi sve te dijelove upotpunio je pet dana dodajuci ih broju od tri stotine sezdeset dana koji su vee postojali. a Kronos mu je povjerio Ozirisa na odgajanje i naredio da utemelji pamilijanske svecanosti koje nalikuju nasim faleforijanskim. Najokrutnijem i najperverznije~ perzijskom kralju zvanom Oko. Pridobio je Reinu naklonost kada je igrajuCi kockice s Mjesecorn" izborio za nju sedamdeseti dio svakog od dana koje Mjesec obasjava.

Dovrsivsi posao kovceg su odnijeli do rijeke i otisnuli ga prema moru tanitskim rukavom Nila koji je jos i danas poznat kao "prokleti". @Pan i satiri. a preziru ga svi Egipcani. Zato se u Egiptu djeei pripisuje prorocanska sposobnost. raskosno ukrasen kovceg i donese na gozbu.o s~ ol5raeanJu Egipcana od zrvota u neimastmr 1 divljastvu navodeci ih da se upoznaju s plodovima zemlje. Izida je saznala i to da je Oziris u nastupu strasti . nastao tim sjedinjenjcm.imao odnos s Neftis koju je greskom zamijenios njom. Tajno uzevsi mjeru Ozirisova tijela Tifon je naredio da se ~ nacini velicanstven. dok Koptein znaci "lisiti nekoga necega". Izida je lutala zemljom bez ikakvog eilja prevaljujuci velike udaljenosti. Nasavsi vjencic I . U pravo su djeea vidjela kovceg te su joj pokazala rukav Nila kojim su Tifonovi prijatelji otisnuli lijes do mora. kojeg Egipcani nazivaju Horusom starijim a Grei ga znaju kao Apolona. Zato Grei 46 vjeruju da je Oziris zapravo Dioniz. (2J~-ada j~ Oziris po~eo kraljcva~i po~v~ti. Sve se to zbilo sedamnaestog dana mjeseea Hator kada sunee prolazi znakom skorpiona. Svi su uzvaniei bili zapanjeni i ocarani kovcegorn. Kazu da je Tifon uzeo Neftis za zenu." prvi su saznali sto se zbilo. a Izida i Oziris su se zaljubili i sjedinili vee u majcinoj utrobi prije rodenja. Prema nekim autorima to znaci "nevolju". Neki dodaju da je Haroeris. koji zive u blizini Kernmisa. ispitivala je 0 sud bini kovcega. \ U tom su se trenutku svi prisutni baeili na kovceg da ga zatvore. Kada se Oziris vracao s putovanja. izvode se prorieanja. Rijetko je bio primoran upotrijebiti oruzje. ali nikoOrne nije odgovarao. jer je u vecini slucajeva naklonost ljudi pridobio razurnnim uvjeravanjem. a tijekom dvadeset i osrne godine Ozirisove vladavine. Jedni su zakivali poklopac a drugi su ga pecatili rastopljenim olovom. donoseci im zakone i poducavajuci ih da stuju bogove. Jedan za drugim uzvaniei su lijegali u kovceg. Svakoga koga bi susrela na svom putu. a Tifon je u sali obecao da ce pokloniti kovceg on orne kome bude odgovarao po velicini. Shrvana neopisivom tugom.26 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 27 su se cistili. a ponekad ih je znao ocarati pjesmama i ostalim glazbenim vjestinama. Iz uzvika i rijeci koje slucajno izgovaraju igrajuCi se u hramovima. Odmah su pronijeli vijest 0 dogadaju koji cak i danas izaziva stravican strah te zaprepastenje rnnostva. Na istom se mjestu nalazi grad koji do danas nosi ime Koptos. pa cak i malu djeeu. Tifon mu je postavio zasjedu uz pornoc etiopske kraljiee Aso 47 i sedamdesetdvojiee zavjerenika.. Izida je na mjestu gdje ju je zatekla [osa vijest odrezala uvojke i obukla haljine za zalost. Putovao je zemljom prornicuci civil izaciju. Tifon se za Ozirisove odsutnosti nije usudio ista poduzimati zahvaljujuCi tome sto je Izida bila na oprezu i odrzavala red. Na kraju je Oziris legao u kovceg i -rnogao se u njemu ispruzitikoliko je dug.

i natopi tijela ?eo~ocn.I)Nedugo zatirn. tarnaris je zag:adlO kovceg sakrivajuci ga svojirn deblorn.umjesto da ga doji. na~a~ala ~:r~smm uljirna i ostavila ga na cuvanje kralju 1 kraljici. Po[ozena u Izidinom hramu ta je greda i danas predmet obozavanja stanovnicima Biblosa.gao da ukrca [ijes na brod i da ga vrati tamo gdjc pnpada. d~zave je bio zapanjen neobicnim rastorn grrna.28 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 29 od zdraljike 49 koji je Oziris ostavio kraj Neftis. S lakocom je razrusila deblo tamarisa i razrezala ~a~a ~atim prekrila najfinijirn platnom. \i§]. ona je krenula u Biblos.~l krov palace. Obeshrabrena i uplakana sjela je pokraj nekog izvora. Kada je cuveni bozanski vjetar Izidi donio vijest 0 tom dogac1aju. S3 prema drugirn izvorima zvala se Saosis. pa je razbjesnjela bogmJa isusila v rijecno korito." pretvorilo u njenog pratioca i cuvara. n~ njega tuzno Je~aJu.~a se kralj doticne drzave zvao Malakander. Kada je k~:)fla~n~ pronasla lijes Izid~ se b~cila. Odlucila je . Izida Je preuzela na sebe odgovornost da ga hrani i tako se dijete.~. VideCi sto ~ogmp ra~l stala je vristati i time je svom sinu uskratila povlast1~ cu da bude besmrtan. Kralj dotlcne. Nocu Je spaljivala one sto ga cini smrtnikom.Da bi nahranila dijete Izid~ rnu j.kralJ1~ ca nije pocela uhoditi bozicu. dok neki jos uvijek tvrde da je irnala ime Nemanus. To je trajalo sve dok jednog dar:a . donijevsi ga na svijet. htjela doznati tko je strankinja zahvaljujuCi kojoj se iz njihove kose i tijela sirio rniris bijele zvonike. Brzo rastuci.potraziti dijete koje je Neftis. a kraljica. koje se odaziva na irne Anubis. Astarta. tJ. pa Je :~dao narec1enje da se deblo u kojern je bio saknven lijes odreze i da se napravi stup koji bi nosio krov palace. Pripisuje rnu se sklonost cuvanja bogova kao sto se psirna pripisuje sklonost cuvanja Ijudi. Izida se istorn pokazala u sVOJ svojoj raskosi i zatrazila one sto joj pripada.im n:irisom kojirn je i sama odisala. Kraljica Je~vld~c~ svoJe mlade sluzavke.cl tako da je najmladi kraljev S111 izdahnuo zbog ~Jelllh jecaja. Prica se da se povremeno ~retva~ rala u golubicu54 te je kruzila o~o stupa kOJI nO. Najstariji sin joj je p_omo. . stavila prst u usta. Izidu je ucinila vrlo prisnorn prijateljicom povjerivsi joj dojenje svog sincic~~ Kazu . po nekima. uzela ga je kao nepobitan dokaz njihova odnosa. naredivsi irn da jepotraze. Teskom su rnukorn psi usli u trag djetetu. Izida je dobila vijest da su u 51 podrucju Biblosa rnorski valovi njezno polozili kovce~ pod grrn tamarisa. ali kada su kraj izvora prolazile kraljicine sobarice pozdravila ih je i dobrocudno porazgovarala s nji. rna ponudivsi se da im isplete kosu . napustila izlozivsi ga opasnosti u strahu od Ti~ona. Ovo posljednje irne su Grci preveli kao Atena. T?g se ?:~a u zoru nad rijekorn Fedar digao strasan vJe~a:. J~Cl~ego uobicajeno.

" Izida je sakrila l17J1'Ia prvorn IZIDA I OZIRIS 31 I •• kovceg na neko udaljeno rnjesto. Ot~da om kOJ1 ~love u t~~ kvim brodicama ne strahuju od krokodila.30 PLUTARH osarnljenornrnjestu koje je pronasla. mjestu na ~ojem je otkrila komad lesa podigne po jedna grob~lea. Izida Je pm . Otuda pO. Ukreala se na la. buduci da se te zivotinje boje boginje ili je zbog Zeusa p_ostuju.eu. . Jedne je no~i.a je Izida napraviia kopije. u trenutku kada je pornislila da je potpuno sarna Izida je otvorila lijes.d krokodila buduCi da se te zivotinje boje boginje :h Je zbog Z. . kako neki tum ace. Po npm. Izida rnu je dobacila tako strahovit pogled da je rnladie urnro od straha. p vuda ih razbacajuci. Zato uzvanicirna pokazuju kip rnrtvaca polozena u lijesu prenoseci ga u krug sa stola na sto1.e ucinjeno sve da se pronade pr~vi ~~irisov grob. Prica se da su Egipeani pjevali u Manerosovu cast smatrajuCi ga tvorcern glazbene urnjetnosti." pagar i oksirink.sve~l strah koji utjeruju te ribe. jer ce svi za kratko vrijeme zavrsiti kao on. Bilo kako bilo. Takvirn brodieama ne str~h~j~ . ve 1 oznavsi tijelo raskomadao ga na cetrna~st di1J~ov~.orusa. Ima 'autora koji ne prihvacaju ovu legen~u.dieu. Okrenuvsi se i spazivsi ga. zahvaljujuCi tom dogadaju Egipcani ga u svojirn svecanostirna slave pod irnenorn Maneros. Tvrde da to znacenje Egipcani daju rijeci Maneros svaki put kada ju izgovaraju. ~rije no 5tOje krenula na put da vidi svog sina Horusa" kojeg su odgajali u Butu. izrazavaj~Ci ~elJu d~ se OZlrisu ukazu najvise moguce pocasti. Saznavsi 5tO se zb110.tJece.o. Neki daju drugaCiju verziju njegove srnrti govoreci da je pao u more kada ga je boginja pogledala..zagrlila ga i zaplakala. ZlnS?VO spolov:lo." Drugi drze da se mladie zvao Palestine iIi Palusi056 te da je boginja tim irnenorn nazvaia grad koji je na tom rnjestu uterneljila. "jer je Izida naredila da se na . U Egiptu su brojne Ozinso:re grobmce. ~ krenula u potragu. ~Zlda jedino nije uspj~la p~onaC1. 0 sjecanju na Ozirisovu tragicni sudbinu.~d pap1rusa i zaplovila mocvarama. Prerna nekirna Manerosovo se ime ne odnosi na osobu vee tu rijec oni koji piju na svecanostirna upotrebljavaju sa znacenjern "sve treba raditi umjereno i na vrijerne". prislonila li~ uz OzirisoYO. vee ju je kraijev sin slijedio i prornatrao sutke. Ne radi se ovdje. O Tifon ga je iscupao 1 bacio u rijeku gdJe su . nije bila sarna. 10Tifon pronasao kovceg 1 preC/1'na mjesecini.ga pOJel~ ribe lepidot. Urnjesto s~olovlla I~ld/a J~ napravila njegovu imitaciju i posvetll~ gao Ef?pCam jos uvijek odrzavaju falusne svecanosti u Ozirisovu Cast.. sa postuju. vee tog tuznog uzvanika pokazuju onima koji piju opominjuCi ih da iskoriste svaki trenutak i uzivaju u njemu. akon povratka iz svijeta rnrtvih. Ipak. Oziris je Horusa uza se kao svoju desnu ruku u bor". J~r se Tifon strasno razocarao zbog cinjernce da J. UJe~no Je orn~la Tifona u mogucern pokusaju da prev~r~ H.svakorn.

~ ~c.sluzi da se neprijatelju presijece ~ odstupnica.1(. . "Lav je koristan '. ti to dobro znas. ga je Oziris zamolio da mu odgovori koju zivotinju ~ drzi n~jkorisnijom ratnieima..:~ j ~\(''''- lD~~)~ ttiT'. vee ga je ~dvezala 1 pu~t11a na slobodu. tim praznim izmisljotinama koje potjecu od pjesnika i prozaika koji kao pauei izvlace niti._:.:. .. i stvarne dogadaje. Zatim ~. Tifon je pokusao pokrenuti postupak protiv Horusa zeleei dokazati da se radi 0 nezakonitom djetetu. bogovi su uz FIer.~ T re-. Strahovito ponizeni Horus digao je ruku na svoju majku strgnuvsi joj kraljevsku trak~ s cela.1V' j a pndruz11a rm se 1 Taueret (Taurt).:1 u obran. 0 Klea._ (. ku ako bi se s njima nedostojno postupalo"..a. predali u Izidine ruke ali ona ~ije n~redila da mu oduzrnu zivot. Stoga nece biti potrebno da ti tu macirn kako price koje sam ti upravo ispricao ne nalikuju tim pricama bez sadrzaja.. Tako su te fantasticne price koje sam ti ispricao odraz izvjesnog stvarnog zbivanja koji nase misli usmjerava drugim obzorjima kao da nam zele ornoguciti da razumijemo rituale obiljezene prividnim bolom i tugom i arhitektonska rjesenja hramova ciji se dijelovi prostiru kao krila ili Cl cl:e_ . Dobar dio ::. IZID A I OZIRIS 33 bi. ~ konj .i da ga se unisti pri bijegu" bio je Horu-::::: .. Znam da osjecas izrazrtu odbojnost prema onirna koji pretjeruju ili su barbarskog misljenja glede bogova. Ako price ovog tipa pripisemo blazenoj i besmrtnoj prirodi (tako valja prikazati prirodu bozanskog bica).. U zarnjenu za tu traku Hermes joj je po~no glav~ kapom koja izgleda poput kaeige u obliku kravlje glave. Horus je rekao: "Osvetiti oea i maj. ~?zieu je progonila zmija pa su je Horusovi ~lJed. ako vjerujemo u njih i prepricavamo ih kao da se radi 0 stvarnim zbivanjima ne trebam ti poscbno naglasavati. ~ najplemenitijim. Nakon Ozins e smrti Izida je prerano rodila slabasno dijete nedovoljno razvijenih udova koje je dobilo ime Harpo63 krat 20. da pos~dim Eshilov izraz. Tifona su."-. \"O\l. Cuvsi sto mu je Horus ~ odvratio zaprepasteni Oziris nije uspio shvatiti zasto ~ nije spomenuo lava" umjesto konja. tkaju ih i rasprostiru bez ikakvog uzorka..""': Egi~ean: 'po~eo je _fadaprelaziti u ~?rusovu vojsk_1:!:.. dobro svezanog. Medutim.1' 04L Q. Oziris je bio odusevljen odgovorima"~ ~ uvidjevsi da je Horus spreman za rat.mesovu pornoc Horusa proglasili zakonitim a .i. so~ ?d~?vor .. zavrsivsi Horusovom pobjedom.32 PLUTARH .... Ubrzo se razvila velika borba koja je trajala nekoliko dana. To su uglavnom najvazniji dijelovi legende. ifon e dozivio jos dva poraza u bitkama.Q ¥~cl~t. Tifonova konk~bina. Izostavio sam najpotresnije dogadaje kao sto su Horusovo sakacenje i Izidino odsjeeanje glave. One sadrze. ] ednom prilikom ga je upitao koje djelo smatra '.bemel rasko~adali i ~ spomen na taj dogadaj eak 1 danas u svojun redovirna rasijecaju komad uzet~. da se cini neophodnim /I odbaciti ih i pogljuvati odmah ispi:uci ~sta" '. Maternaticari kazu da je duga odraz sunea a svoje boje duguje tome sto odvracamo pogled od sunea i upiremo ga u oblake.

Zahvaljujuci cinjenici da su legende i spomeniei ove vrste mnogobrojni. "". Ondje se siri glas da ime grada oznacava "luku svih dobrota". neki autori smatraju da su izmisljeni kako bi sacuvali sjecanja na prvobitna djela kraljeva i princeva kojima je zbog istaknutih vrlina i velike moci pripisana bozanska slava. Kada nam Eudoks prica da se mnoge grobnice u Egiptu pretvaraju u Ozirisove. Ozirisu priznaju rang stvaratelja a Kanoposu. Egipcani stoga nastoje dokazati da se Hermes rodio s jednom rukom kracorn od druge. Oni ne priznaju smrtna bozanstva pa tako boga koji nosi ime Knef 71 drze nestvarnim i besmrtnim. da bi zatim pali u najstrasniju nemilostkada bi ih napustila sreca. Prica se da u blizini otoka File!'7postoji neophodan i nepristupacan otocic koji ne nastanjuju ptice niti mu se priblizavaju ribe. Tako na lak nacin izbjegavaju priznati da te legende imaju odredenu tezinu i spretno pridaju ljudirna svojstva necasna bogovima koristeci. Te prostorije istovremeno podsjecaju na kapelice i grobnice sto nam jasno pokazuje tradiciju Ozirisovih grobnica. UJL . obicaje cijepanja greda.. status prvog N a isti nacin pokusavaju potvrditi da brod. prolijevanja pica. Spominje se tako Diokit kao grad u kojem se rnozda nalazi pravi Ozirisov grob. Mocnije i sretnije Egipcane radije pokapaju u Abidosu.' 21. kao i drugih nestvarnih i neizopacenih bozanstava. No. da je Horusbio bijel. a neki ga upravo nazivaju "Ozirisovom grobnicom". Ovom prilikom preskacem. U odredeno vrijeme na otok dolaze svecenici da bi prinijeli pogrebne zrtve i okrunili grobnicu koja 68 pociva u sjeni biljke metide cija stabla nadvisuju maslinovo drveee. NlSU Izidini 1 OZlf1S0Vl svecenici jedini koji tvrde da su tijela tih bogova. nije potrebno podrobnije ispitivanje da se dokaze kako se grobniea nalazi u Tafosirisu. "'_" . D~?aju da Izidi~~ ~us~ Grei ~n~ju pod imenom "zvijezde psa".." Vee sarno ime tog grada znaci "Ozirisova grobniea". po kojem je nazvana jedna zvijezda. paranja platna.34 PLUTARH IZID A I OZIRIS 35 se skrivaju pod zemljom uranjajuCi u mrak gdje cine niz prostorija u kojima se obl ace bogovi." gdje bika Apisa drze simbolom duse tog dobrog boga. . j:r im. ne dodajuci nista onome sto vee postoji. U grobove svetih zivotinja svi narodi Egipta stavljaju svoje priloge s izuzetkom zitelja Tebaide. da je Tifon bio ervenokos. potvrduje da je njegovo tijelo pokopano u Busirisu imajuci na umu da taj grad smatraju Ozirisovim zavicajern. se pr~p~s~j~ mn?~obr?jna taj~o_vi~a~u~ macenp. a Tifonovu Velikim Medv:jedom. a Egipcani kao SOtIS. a Oziris ern." jer se smatra posebno casnim imati grob u blizini grobnice koja cuva Ozirisovo tijelo. pociva njegovo tijelo. imajuci na umu da je njegovo tijelo pokopano na vise mjesta. pokopana u njihovoj blizini da im se ukaze osobita cast a da njihove duse blistaju na nebu poput zvijezda. umorna od postojanja. U Mernfisu. Horusovu dusu zovu Orionom. se pricama povjesnicara.

Sve bogove koje znamo oslikao je jednim potezom s nejasnim obrisima.. Zbog toga je Antigon stariji. 24. On je. pisuci mitologiju nepotkrepljivim cinjenicama bez ikakvog realistickog pristupa. kralju koji je nekoe davno zivio rnedu njima. Ukoliko su.kipar Lizip kritizirao slikara Apelesa sto je napravio Aleksandrov portret prikazujuCi ga s munjom u ruci. a medu Asircima Semiramidini junacki pothvati. ne sarno dugom nizu stoljeca vee i mnogobrojnim Ijudskim rasama te obiteljirna koje su jako privrzene svojim vjerskim osjecajima prema tim bozanstvima. Perzijanci su pod Kirovim vodstvom a Makedonci pod Aleksandrom svojim silnim pobjedama dostigli krajnje granice zemlje. a ni Grka. Lizip . a on~ koji su zakonima podrzavali njihovu bezboznost 1 omalovazavanje kaznjeni su zahvaljujuCi svojoj tastini i oholosti: "odneseni preranom srnrcu rasplinuli su se poput koluta dima". I dan danas ih kao prognane robove bez prava i zastite skidaju sa ohara i pijedestala te im preostaju jedino obicni grobni spomenici. kojem bi ti pankeanski iIi trifilski godisnjaci bili dostupni jer ustvari ne postoje niti su ikada postojali igdje na svijetu. da upotrijebim jedan Platonov izraz:"pustili da ih ponese ponos predajuCi dusu. S razlogom je. po cijeloj zemlji prosirio potpuno bezvjerstvo. uzviknuo: "Rob koji vodi brigu 0 mojoj nocnoj posudi zna kao i ja da mi takvi naslovi ne odgovaraju".36 PLUTARH IZID A I OZIRIS 37 L rnedu Grcima poznat kao Argo. svesti bozanska bib na covjekovu mjeru i dati svoj pristanak neistinitim izlaganjima Evemera iz Mesine. pa mu je u Ozirisovu cast dato mjesto medu zvijezdama nedaleko od Oriona i Kanikule. Iako sam usvojio slicno tumacenje bojim se da cu pokrenuti nesto sto ne bih smio i objaviti rat. cuvsi da ga je izvjesni Hermodot u svojim pjesmama proglasio "sinom Sunca i bogom ". admiral a i kraljeva. a neki su ga nazivali i Mazdes. ali nisu za sobom ostavili nista vise do slave i sjecanja na to da su bili dobre vode. otvoriti sirorn vrata mnostvu bezvjernih. po Simonidovom misljenju. Orion je posvecen Horusu. Uza sve to se u Egiptu stuju i istaknuta Sesostrisova djela. imena koja su po njemu zapisana ziatnim siovima u pankeanskim godisnjacima. koliko zbog svoje mladosti toliko i zbog nepromisljenosti u zaru strasti" i prihvatili da ih se stuje kao bogove te da im se posvecuju hrarnovi. na stranu sto se samom Evemeru cini. nisu postigli nista vise do slave prolaznog karaktera. Strahujem da cu s neba na zemlju spustiti obozavana imena. a umjesto njihovih imena nadjenuo im je imena generala. a Kanikula Izidi. Nerna dakle ni jednog barbarina. Taj je kralj bio slavan zbog svojih vrlina i moci. nije nista drugo do imitacija Ozirisova broda.72 To su dva zvijezda koja Egipcani smatraju svetim. 23. Cuvena djela dostojna postovanja Frigijci jos i danas nazivaju po Manisu. prornijeniti i unistiti vjerovanja i kultove koji su od davnina urezani u Ijudska srca.

svecanosti na kojima se bicuje. kada se Ijudi udaraju u prsa izgovarajuCi zlosutne rijeci i opscene izraze zacijelo ne prilice stovanju bogova i dobrih duhova. i usrdne molbe ljudi na nebo a natrag donose iII'IO"rnTA'"'' i dobra koja potjecu od bogova. Ksenokrat i Krisip .kaze zasto sijes takov strah rnedu Grke?" Nastavlja govoreci: "Onda je poput duha krenuo u cetvrti napad". Oni prenose zaklinja. duse . Ernpedo- . i Izidu ne radi sarno 0 nesrecarna bozanskih bib. N aziva ih jos "cuvarima Ijudi". pricajuci 0 smrtnicima istaknutih zasluga. jer vrijeme nije umanjilo slavu koju je Aleksandar postigao tim oruzjern. Pitagora. Platon ih drzi turnacima i slugama koji zauzimaju polozaj izrnedu bogova i ljudi. utvrdi kako /I nalikuju bogovima".38 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 39 mu daje koplje. Dionizovim putovanjima i Demetrinim lutanjima nimalo se ne razlikuje od Ozirisovih i Tifonovih dogodovstina niti ostalih mitoloskih prica koje svatko moze protumaciti po svojoj volji jer se toliko toga rnoze ispricati 0 onome sto ostaje prikriveno u tajnim obredima. Uocljivo je da Homer koristi svaku priliku da. Heziod nam govori 0 "milosrdnim duhovima" koji su dobri i neiskvareni. Dodaje k tome da se u zraku koji nas okruzuje nalaze krepke i snazne. Ustvari. vee u njima velike duhove slave Platon. surove i mracne prirodne sile koje uzivaju u slicnim pocastima. zamrsena i prevrtljiva. da "se ponasaju kao bogovi" i "dijele misljenje bogova". a u drugom dijelu:"Preuzviseni duse. Bolje je popustiti sudu onih koji misle da u pricama 0 zloj sudbini koja je zadesila Tifona. upotrebljavajuCi naziv "duh" NE RAZLII\UJE DOBRE OD ZLIH DUHOV A. poroci i vrline uvjetuju razIike medu tim preuzvisenim duhovima jednako "kao i medu obicnim ljudima. 25. Osjetljivi su na ugodu i bol. a sve naklonosti koje proizlaze iz tih promjena unose nemire. Ozirisa. ono sto Grci pjevaju 0 podvizima divova i titana. 26. -Ksenokrat misli da crni dani. Platon bogovima s Olimpa pripisuje urnjesnost i neparan broj.i u tome se slazu s drevnirn teolozima . a primajuci ih stite covjeka od jos vecih zala. koja su to velika zlodjela koja pocinise Prijam i njegovi sinovi da u bijesu zelis unistiti dobro utvrdeni Ilion? Izrazava se na taj nacin da bi shvatili kako je priroda tih duhova. kao i njihove namjere. u vecoj iii manjoj mjeri. a i covjeka. Zapravo. "PRIDI BLIZE. sto se ljubomorno cuva kao tajna inicijacija i sto se stiti od pogleda mnostva. a bozansko se nacelo u njima ne pojavljuje u cistern obliku jer su istovrerneno dio bestjelesne prirode duse i osjetilnih mogucnosti tijela. Ipak. S druge strane. govoreci da "im omogucuju izobilje" i imaju "tu kraljevsku povlasticu". onima koji ih osjecaju.pripisujuci im prirodu snazniju od prirode obicnog covjeka. Njihova ih snaga stavlja daleko iznad naseg polozaja. izvjesnim zlim Kronovim 73 djelima.

a ujedno i supruga. prorocanstvo 28. Kaze se da Serapis" ustvari ne bi bio drugo do Pluton. a mnogo je onih koji dijele njegovo rnisljenje. Izida i Oziris. a sunce ih prepusta vihorima. Fizicar Heraklit kaze da su Had . Bog mu je naredio da ga hrze bolje prenese u Aleksandriju. Izida odlucila je da mu se osveti. 27. izjavio da je u Sinopeu vidio diva slicnog ovome iz kraljevih snova. Timotej i Maneton iz Sebenitosa su. kao kasnije Heraklo i Dioniz. Njih su dvojica dugo i naporno radili da bi uz bozju providnost kradornice uspjeli vjesto ukrasti kip. Kada je rijec 0 Tifonu govori se 0 prevrtljivosti. Jedan ih prima od drugoga. lutanja. u ciju cast padaju u trans i odrzavaju svecanosti tijesaka za vino. koji su kao dobrocudni duhovi zbog svojih vrlina pretvoreni u bogove. ali se Ptolomej zbunio ne znajuci gdje se statua nalazi. jedan te isti bog. a jedan je od njih. ali kada je prenesen u Aleksandriju dobio je ime Serapis zahvaljujuCi Egipcanima koji tim imenom 76 nazivaju Plutona. psu Kerberu i zmiji. Dioniza i Serapisa ujedini- . veliki putnik zvan Sosib. Svoju je viziju ispricao nekolicini prijatelja. a Herakiid iz Pon- ta vjeruje da Je Kanopusko Plutonovo.nosio. Ptolomej Soter je u snovima vidio kip diva Plutona izlozen u Sinopeu. Ozirisova sestra. nije nista drugo do pozivati se na oskudnu i neosnovanu aiegoriju. more ih ispljune na zemlju.40 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 41 zapravo klo kaze da duhovi snose krivicu zbog gresaka i nemara tumacecir''Snazan ih vjetar baca u more. za~luzeno primaju casti koje pristaju bogovima i velikim duhovima. Ptolomej je u Sinope poslao Sotela i Dioniza. alegorija i predodzbi u svete je inicijacije ukljucila sjecanja na podnesena zla potpuno se posvecujuci upucivanju na rnilosrde i hrabrost ljudi koje je snasla slicna nesreca. ali nije obracao paznju na svoju viziju ne prepoznavsi lik iz snova. ali je na kraju ipak platio za svoje zlocine. Bolje je Ozirisa. jer ih sa strahom udaljuju od sebe "sve dok ne odsluze kazne i ne ociste se. a Izida i Perzefona su posve jednake. i Dioniz. Reci da rijec "Had". Putem slikovnih prikaza. tada ponovno zauzimaju polozaj i castkoju im dodjeljuje priroda. To izjavljuje Arkemah iz Eubeje. ispunivsi cijelu zemlju i ocean zlom. zemlja ih salje put zraka vjecnog sunca. Heraklitu oznacava tijelo u kojem se dusa prepusta cinima ludila i ekstaze. pretpostavili da se radi 0 statui Plutona pa su nagovorili Ptolomeja da mu ime promijeni u Serapis. U mjestu iz kojeg je potekao nisu sigurni da je to ime zaista. kako neki tvrde. videci kip. Saznajemo da je iz zavisti i ogorcenja pocinio strasne zlocine koji su prouzrokovali kaos. Savladavsi njegov bijes i razjarenost nije mogla dopustiti da sve borbe i sukobi. po obi75 ljezjima koje nosi. zahvaljujuci tome sto na zemlji i pod zemljom imaju najvecu viast. mudre odluke i hrabrost ostanu po strani i utonu u zaborav.

Tako je Serapis bog svih naroda. idu duse nakon smrti upotrebljavaju rijec Amenti/' sto znaci "onaj koji prihvaca i dopusta". sto je koptski obicaj. jednako kao i Oziris. oslanjajuCi se na egipatski obicaj davanja imena Sairei danima veselja i zanosa. koje izvode od Sevesthai i Sousthai 5tO zn~Ci "pozuriti se" "zaletjeti se". jer je Tifon ervenokos kao sto je i magareca 80 diaka ervene boje. Nije na odmet zadrzati se na frigijskim knjigama. Razumniji su oni koji potvrc1uju da une Serapis. Kada prinose zrtve Suneu. Po njemu je ime Serapis izvedenr. besmislenijs cak i od nekih tumacenja da Serapis lllJ~ ime boga. Za zrtvovanja tijekom Paopi i Paoni mjeseca izraduju male vrceve s likom okovanog magarea. Rekli smo da se Izida i Oziris.rieu 0 Dionizu koji od Indije do Egipta vodi ?va bika: Apisa i Ozirisa. onima koji stuju to bozanstvo nije dozvoljena upotreba zlatnih predmeta niti smiju hraniti magaree. a to znaju oni koji su upuceni u svete tajne. sto objasnjava nasu naviku da predmete od bronee pritiscerno rukorn da ~e bi odzvanjali. pretvaraju u bozanstva. 30. Da bi oznaCili mjesto u podzemlju kama. grcevito se braneci. VeCina egipatskih ~veeelllka drzi to ime spojem Ozirisova i Apisova imena 5tO nam ocito pokazuje da je Apis lijepo oblikova?a s!ika ~zirisove duse. Filarhovo tumacenje je besmlsl~no:.42 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 43 ti u jedan lik. a Egipcani ga srniruju i udobrovaljavaju zrtvama pokoravajuci ga obasipanjem pogrdama tijekom izvjesnih svecanosti. ukoliko Je egipatska. Mislim da rijec Serapis. a oznacava onoga koji od~zava red u Svemiru. Platon tvrdi da rijec Had oznacava sina milosrda jer je to bozanstvo omiljeno i blago prema onima koji mu se obracaju. Stanovniei Busirisa i Likopolisa" vjeruju da zvuk trube podsjeca na revanje. ti dobrocudni duhovi. 29. Trebalo bi odbaciti Filarhovu" p. Izida kci. Zaeas cerno nastaviti s tumacenjern koje smo zapoceli. ukoliko je Oziris zaista nazvan Serapi~om prornjenivsi se. u kojima je na jednoj stranici zapisano da je Serapis Heraklov sin. Dok ne saznamo da li je ova rijec jedna od onih. koje se od ~avr:ina pren~:e iz Grcke u Egipat. od Sairein sto prema izvjesnim turnacima znaci "ukrasiti" iii "urediti". Egipcanima vlastita imena cesto imaju posebno znacenje. bucno odzvanjajuci. oznacava gibanje koje o~lvlpva cjelokupan Svernir. vee oznacava Apisov Iijes te da se u Mernfisu vrata od bronce zvana Letina i Kokitova vra~a otvaraju prilikom Apisovih pogrebnih svee~nostl. ostavljamo ovo pitanje za kasnije ispitivanje. treba oznacavati uzitak ili veselje. a Tifon potomak Heraklova sina Alkeja. Egipcani misle da je magarae necista zivotinja opsjednuta zlim duhom glede svoje slicnosti s Tifonom. Tifonova je moe oslabljena i unistena pa se on bori sa smrcu. Cini se da pitagorejei Tifonu pripisuju . Vrijec1aju ervenokose ljude ili gone magarca" s vrha strme obale.

imao sliku covjeka koji kleci s rukama na ledima i rnacern u vratu. a mnogokut s pedeset i sest stranica oblikuje Tifonovu snagu. prema Kastorovoj prici. Ne smiju uputiti ni jednu jedinu rijec kormilarima jer ti ljudi smora upotrebljavaju ribarski alat i zive od mora. prvo najjednostavnija tumacenJ~ 0r:~h k~J1 se na1Zg1e~ izrazavaju na jednom uzvisernjern fIlozofs~?~ r:1you.~gip~an~rna ima onih koji misle da Je OZIns NIl kOJ1se sjedinio sa zemljom. To su simbolicka znacenja koja donose ove price.e~ili "oni koji zigosu". Svecenici zvani Spragist. zigosali su bika koji treba ?Itl zrtvovan" a taj je zig. To je zato sto je. Tako su najomrazenijem kralju Perzije Ok~ zbog njegove bezboznosri i neCistoee pridali nadImakmagarac.. Tifon je more u koje se ulijeva Nil nestajuci i rasprsujuci ~e. :M_eau. Jedna od zabrana koje se mora). a s. ZahvaljujuCi vjerovanju da je Tifon crvenokos Egipeani mu kao zrtvu prinose bikove crvenkaste dlake i toga se drze tako savjesno da u slucaju da bik ima jednu crnu iIi bijelu dlaku. ne. Hera simbol zraka a Hefestovo rodenje. Hestijinu i Herinu snagu. 31. Egipcanima Zapad 11~~ svijeta tako da Sjever postaje desna strana. racu~ najuci pritom kolicinu vode koju zernlja pnma.iobjesnosti toliko i zbog boje dlake. ustvari davali su glave zrtava strancima. ocjenjuju ga nedostojnim za zrtvovanje. kako nam prica Dino. govoreci da je roden usred parnog broja cije obje strane Cine broj pedeset i sest. a kako se ko~acno spaslO posta~ je ocem dv~ju sino:a J~ruzalema 1 Jude. napustivsi borbu. 1 upija te se zahvaljujuci rijeci pret:ara u plod~o s)eme. dvanaestokutnik sadrzi Zeusovu moe. Trokut predstavlja Hadovu.. U svetoj naricaljki posvecenoj Kronosu PJeva se da je Oziris roden na lijevoj strani. predstavlja pretvorbu zrak~ u va~r~.44 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 45 snagu nadmocnog duha. kvadrat pokazuje Reinu.::?- 32. kako prica Eudoks. Osjecaju izrazitu odbojnost . koji tece s juga i gubi ~e u moru ~a sJeveru.o11daju lll~e "Tifonova pjena".desnoj..": postivati je ona koja im ne dozvoljava upotrebu soh za stolom.":pastl u oci da ocito dodaju zidovske elemente u taJ mit. Dernetrinu. Neka Grci tvrde da je Kronos alegorijski 11k vremena . Oslanjajuci se na ~rugi ~zor i~pitajmo. a nestaje na des. T~ko svecenici irnaju sveti strah od mora. .uo n~. Zato su svecenici nekada davno glavu zrtve odrubili proklinjuci je i bacajuCi u rijeku. rada na lijevoj strani. Saznavsi to Oko je odgovorio: "Taj ce magarac stoga s uzitkom pojesti vaseg bika" zrtvujuCi bika Apisa.' Prethodno smo spomenuli da i rnagarac snosi krivicu zbog svoje slicnosti s Tifonom ko~iko zbog svoje gluposti. a pogin. a Jug hJeva: Za njih se Nil. mo~a . se~am dana bjezao na magarcu. odnosno Izidom. Dionizovu i Aresovu snagu. Tvrde da se bogovima ne s~iju zrtvovati zivotinje koje su im drage vee naprotrv one koje su prihvatile duse nepravednih i bezvjernih Ijudi.no). Onima koji tvrde da je Tifon. Afroditinu.

Sva ova tumacenja proizlaze iz onoga 5tOse javno zna a oblikovano je u uobicajenu narodnu tradieiju. posvccen jc Ozi~isu. Za~ra~ njenim nam rijecima zele pokaza~l d~ sV~Jcro~enJe 1 opstanak duguju nacelu vla~nostl. a prema jugu je pomaknuta na istir:~Cin kao 5tO JC sree u Ijudskom tijelu zaokrcnuto ulijevo. sokol oznacava bozje ime.Kaze se da je ta zivotinja usmrtila oea i silovala majku pareci se s njom. Ovaj slijed slika zeli na simbolican nacin reci: "Prema onima koji se radaju i umiru bog osjeca prezir zbog besrarnnog nasilja". N ajcuveniji medu svecenicima se ne zadovoljavaju time da Ozirisa nazivaju Nilom a Tifona morem. je . naucio od Egipcana da Je voda poeelo i pl~dna snaga svih bib.cglpatska ~~mlJ. mrznja prerna moru simbolizirana je ribom a vodeni konj predstavlja nasilje i besramnost. N aprotiv. tenzivne tamne boje poput zjeruce oka. Tumacenje pitagorejaea da je "more Kronosova suza" pokazuje da je more necist elemenat i bez ikakve slicnosti s ostalom prirodom. starea. kojem sve evijeta. a i~a onih koji ga srnatraju cak oeem bika Ap~sa. Dioniza. Dio je juznog podrucja nastanjene zem~je. Potvrduju da Sunce i Mjesec nemaju kola vee se svojom nebeskom putanjom kr~cu lad~ma. VjerujuCi da je Tifon crvenokos i blijedo zuta tena ne povezuju ga s osobama koje mu nalikuju i ne osjecaju nikakvo zadovoljstvo u raspravljanju s njima. Oziris je prema mitoloskim predajama taman zahvaljujuCi tome sto voda daje srnedkast ton svim stvarima s . Svijetlu kosu imaju oni koji su oslabili. oblaeima.. uzrok stvaranja i bit razvoja.. Djecak predstavlja rodenje. Kako.kojima se rnijesa: zemlji.a "'. ribe i nilskog konja. razrnnozava se I . a u~azuje na . sokola.:god~_o l~gle~~. ukratko svega sto je protivno vlaznom. er~le Je boje te je uz bika Apisa zivotinja ~oja uzrva n~Jv~ec pocasti kod Egipeana. Potkraj jeseni nedostatak vlage postaje prIJe~np bilt kama i sterna zivotinjama. nazivaju Hies ili bogom vlaznosti koja . koje nastaje njihovim susenjern.a Izida Tetis.oplod~je a nije nitko drugi do Oziris. 34. Dodaju da je Oziris nacelo i moe svega vlaznog. U Saisu su na trijemu Atenina hrama uklesani likovi djecaka. ~rcki !la~lvi za izbacivanje sperme Apousia i ope~nJ~ SynoU:~la pretpostavljaju isti izvor jer se kao 1 rijec HylOS "sin" izvode od Hydoor 5tO znaci "voda" i ~ysma "kisa". odjeci. Tvrde da je Oziris o~ean .vrst~ blje~~la. Proljece J~ godlsnJe . vrhovnog gospodara vlaznepnrode. Tifona drze nacelom svega suhog i goruceg. obicavaju JOJ dati ime Kernia a usporeduju je sa sreem jer je topla i vlazna. Heleni su cul\ odeglpatskih svecernika da Ozirisovo ime izgovaraju kao Hy- i I . 33. starae je slika raspadanja. a vlaznost u tijelu rnladica njihovoj kosi daje taman ton. boginja koja hrani i odrzava.doba tt.46 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 47 prema ribama pa za rijec "mrziti" ertaju ribu. Bika kojeg cuvaju u Heliopolisu zovu Mnevis. VJe:-uJu da Je ~omer a i Tales.

na primjer: "trostruko sretan" ili "njegove nerazrjesive spletke bile su trostruke". jer se prenosenje njegovih ostataka na splavu ne razlikuje od zbivanja na dionizijskim svecanostirna. Svecenici misle da Oziris potjece ne sarno od Nila vee i svega sto je vlazne prirode te stoga svetim povorkama u cast tog boga prethodi posuda prepuna vode. mogao povecati udio u razdiobi vocaka". Spomenuo sam mnogo toga 0 njegovim 0 35. Na pamilijanskim svecanostima. Ogrcu se isaranorn lanecom kozorn. Grci Dionizu daju naslov "bikova sina" a prizivaju ga zvukom truba iz zaljeva kada u bezdan bacaju janje cuvaru vratiju. Tko bi bolje nego ti. kada si vee prva od tiada s Delfa a tvoji te roditelji posvetise Ozirisovim misterijama? Ako se ostalima. pogledu naroda izlazu i nose kip cije je spolovilo trostruko vece no sto je prirodno. koje su kako smo spominjali falusne svecanosti. Putern sita oznacavaju kralja i juzni dio svijeta. dok stanovnici Delfa smatraju da su Dionizovi ostaci pokopani u blizini prorocista i mjesta gdje Hosije u Apolonovu hramu prinose tajnu z. nose stap ovijen lozom i brsljanorn. Stoga se onima koji stuju Ozirisa zabranjujc unistavanje vocaka i zatvaranje izvora. Klea. Zbog identifikacije Ozirisa s Dionizom velik dio grckih umjetnika Dioniza predstavlja likom bika. grobnica~a. Sokrat u svom djelu 0 svetim obredima sporninje da te trube skrivaju u stapovirna ovijenim lozom i brsljanorn. njegovu komadanju. Grci Dioniza smatraju gospodarom a od njega vuku podrijetlo ne sarno vina.c. dopustajuci nam toliku srecu svetim bujanjem vocnjaka. vee i sve vlazne tvari te je dovoljno ispitati Pindarovo svjedocanstvo u kojern izrice: "Dioniz bi. Bozanstvo je u stvari izvor i kao takvo svojom plodnoscu umnozava sve sto iz njega proizlazi. tumaceci da taj znamen predstavlja navodnjavanje i sazrijevanje jer svojom prirodom nalikuje organu stvaranja. cini da je nuzno svjedocenje. prestat cerno sporninjati tajna poducavanja i zadovoljit cerno se jednostavno utvrdivanjern onoga sto svecenici javno izvode pokapajuci bika Apisa. 36. Za umnozavanje se upotrebljava broj tri.. ako ne i tebi. mogao znati da je Oziris sam Dioniz. vriste i tresu se kao da su opsjednuti Dionizom orgijajuCi. Jedino se za Zeusa rijec trostruko upotrebljava u njenom pravom zna- .tvu svaki put kada tiade bude Liknita.48 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 49 siris pa na taj nacin i dalje nazivaju tog boga vrlo vjerojatno zbog njegove prirode te obreda kojih je predmet. Sve sto se prica 0 Titanima i sto se slavi u neCiji spomen u J akovim nocnim svecanostirna slicno je pricama 0 Ozirisu. Vee sam rekao da Egipcani na razlicitim mjestima dokazuju postojanje Ozirisovih grobnica. povratku u zivot i ponovnu rodenju. Zene iz Eleje ga dozivaju u svojim molitvama pozivajuci ga da se prikaze "sa svojom bikovskom nogom".

Egipcani ime Zeus daju udaru vjetra. zrak i vatru. Stovali su Lava ukrasavajuci vrata hramova lavljim glavama razjapljenih celjusti jer razina vode Nila pocinje rasti "Kada se Sunce priblizava Lavu". Egipcani ne daju ime Oziris. a s druge doticu more. a izostavio je i Antiklida koji potvrduje da Je Izida Prometejeva kci te da je postala Dionizovom suprugom. Ta biljka u egipatskom jeziku nosi ime Genosinis pa kazu da to znaci "Ozirisova biljka".. a vjetar ima neprijatelje u susi i vatri. pokazuje da plodna i stvaralacka bozanska snaga svoj prvi elemenat nalazi u vlaznorn te se putern vlazne tvari povezuje sa svirne 5tOje zahvaljujuci svojoj prirodi sposobno da stvara.He~n:alOs ~ prvoj knjizi svog djela 0 Egiptu u kOJoJOzirisovo nne turnaci kao "snazan".1 kazu da se sjedinila s Tifonom. a vlaznost ublazavajuci veliku susu P'> vecava i osnazuje isparavanja koja hrane i ozivljavaju udar vjetra. trenutak kada Nil prelazi svoje obale. Misle da Oziris potjece od Nila te vj~ruj.~8. s~ atm~s!era koja okruzuje zemlju priprema cuva~l 1 . svakako mu nalikuju. Dodaju cak da je Leta odgajala Horusa kraj Buta jer vlazno zemljiste koje dobro upija bolje hrani od isparavnja koja ubi azavaju i smiruju susu i strasnu vrucinu. musku snagu. Podudarnosti koje pronalazimo u dionizijskim svecanostima i zrtvama su uvjerljivije od svih svjedocenja." Suncev brat. Ustvari. Nije spomenuo Mnaseasa koji usporeduje Epafa s Dionizom. Ariston. . Ozirisa ~a Se~apis~)m. slucajno je pronasao Aleksarkovo pismo u kojem se navodi da Dionizu. EgiJ?eani su Izidi posvetili Sirius. Ne radi se ovdje 0 C1JelOJ ernlji. Moze se jednostavno prikazati da se mitska priroda ove price povezuje s istinorn prirodnog poretka. vee Arsafes sto ?znacava. 37. vee sarno 0 dijelu koji Nil pokriva i Z op~oauje mijesajuci se s njom. Kazu da je Horus razdoblje tijekom ~oJeg. Zbog toga Neftis daju epitet "krajnja" . Iz tog sjedinjenja nasta!e Horus.50 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 51 cenju. Iako susa i vatra nisu sunce. siri i probija v .u da je. kada se izlijeva. Grci su Dionizu posvetili brsljan. objavio rat Zeusu. pisac povijesti naseljavanja Atene.zemlja Izidino tijelo. Oziris je priskocio Zeusu u po moe i pomogao mu da porazi neprijatelja pa ga je Zeus prisvojio dajuci mu ime Dioniz. Takav pristup je potvrdi~ 1. Postoji druga prica u Egiptu u kojoj se kaze da je Apofis. Imenom ~eftis oznacavaju granicna podrucja Egipra koja s jedne strane obrubljuju planine." kao onog kOJ1donosi vodu. Zeusovu i Izidinu sinu. Vlazna tvar koja je od davnina uzrok stvaranja svih stvari stvorila jc u pocetku tri prvobitna elementa: zemlju. ali ga zamjenjuje idolom ukrasivsi kip te naredujuci da mu se vrate pocasti i da se prenese u svecanoj pogrebnoj povorci.hraniti sve stvari. Prica koja se dodaje ovom mitu 0 tome kako Tifon baca Ozirisov penis u rijeku pa ga Izida ne uspijeva pronaci.

vJetr?va kOJ1rna potpuno ovlada~~ju jUZ?l vJet:~)vl.uci mu sna~ putem isparavanja. U kr~ljevskoj ostavstini je zapisano da je Neftis. a ne zene. a do mora vodi tanki trag vode klizeci gotovo p~aznim koritom.52 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 53 rub.n~m . Izida je tada rodila zakonito dijete. Pokrivaju ga platnon: I ukrasavaJ1~Jasno pokazujuCi cia Izidu drze zemlJanom. nje~ovo povl.teritorijama nazivaju prisnirn sjedinjenjem Ozirisa 1 Neftis. nakon vjencanja s Tifonom. Tada sveeClllC1pnv~ e.1 SVI iziskuju da se upravo ponovo . craju razne obredne zalosti. vla~nih maglustins l. 40. dana uzastopce od sedamnaestog dana mjescca Han .osljednjeg se dana oplakujc pust. Svaki od tih dana irna svoje znacenje. a mit prica da je Tifon. nasavsi odbacen vjencic ispleten od tog cvijeca. 10 .lC~~ 1 nju nalijevaju slatku vodu. Pomagaci ?lZU gra~u.a bi kao aluzija na poniranje i nes~~pnJe vo~a N11a. u znak ~oli pozlacelll ~lP kravt: prekrivaju ernim p~atn~~ Jer.ce~ 1zgledal..p tor. 2ato se kaze da Oziris nestaje tijekom mJeseea Hator zahvaljujuci tome 5tO etezij- ski vjetrovi vee prestaju puhati. a p. D~ve~r:aestog dana se nocu spustaju prema moru. Prica 0 Ozirisovu tijelu u ko:.g dana skraCivanje dana kOJI postaJu krac: od n?C1. NoCl postaju dulje.?blaka odm~ jela je pobjedu nad Tifonom osudujuci ga -na neki . im ~ra~u J~dnvak? kao i zemlju. rvog se dana oplakuje niski vodos~aj ~ila i. drugog dana stisavanJe ~Je~erlllh. otkrio sramotu koja mu je nanesena. T~fono~a zasjeda i njegovo okrutno vladanje predstavljalo bi snagu suse koja pobjednicki isparava vlagu koja svoje podrijetlo duguje radanju Nila i porastu nj~gov~ vodostaja. a Ozirisa vodenom tvari. Tifon preuzima vlast spaljujuci sve do eega dolazi da bi vladao kao vrhovni gospodar eijelim Nilom. a snaga sunceve svjet osn opa. . Nil ~onire ~ zemlju .~~enJe zernlje 1 goljenje drveca koje ta~a gubc svo lisce.ucl skupoejene mirise sa zernljorn te izvo~e kIP vUo?h~u polumjeseea. SvecelllCl no:c s. Govori se ~ neplodnosti boginje.~tenje.:etu kutiju u kojoj se nalazi mala zl~~n~vPOSUd. predstavlja Izidin kip kojeg l~lazu ceti. a yre . losti d t" vladava tama. 39. Etiopska kraljiea koja je Tifonu priskocila u pornoc alegorijski je nacin prikazivanja juznih vjetrova koji pusu iz Etiopije. mlJesaJ. trec~. potpuna neplodnost zbog velike tvrdoce tla. Kada je Izida prikupila Ozirisove ostatke i pokrenula Horusovo odgajanje raz~ijaj.susrecu s O:~r:s?~: Nakon toga ovlaze malo zernlje vodom. Kada prevla~aju etezijski vjetrovi koji tjeraju oblake prerna et~opskoj graniei zaustavljajuCi kise koje po~e~av~Judotok vode Nilu. jer se zeli istaknU~l neplodnost zemlje. sjedinjenjem koje odaju biljke koje rastu na tom podrucju. ostala neplodna. Horusa. a Neftis je potajno rodila Anubisa. stavlJ'a svoje korito prazno.d1 kao da je pobijedena. Medu tim biljkama se nalazi zuta zdraljika. tada opada nivo vode i Nil jedva da tece.

malo pomalo ' more se povlaci a njegovi valovi se gibaju tako da donji slojevi tla postaju gornji ispunjavajuci se naplavinama. Mjesecevi utjecaji nalikuju razummI? ~Jehma.raklo. De~et~a 1 ~era predstavra'u snagu koja obuzima zernlju 1 prodire u plodove. Polozaj vrhovne boginje na Zemlji nije joj dopustao da dozvoli unistenje elementa koji se suprostavlja vlaznorn. oslobodila ga jc zeleci prije svega odrzati ustrojstvo svijeta jer Svemir ne bi bio potpun kada bi nedostajalo i nestalo nacelo vatre. JJ k. sadrze slanu i gorku vodu kao ostatak smrdljivog mora koje je nekada davno pokrivalo to podrucje. a posejdon snagu op se SIn morem. U stvari cak ni danas nije moguce vidjeti kako rijeka nanosi svjezi mulj i kako zemlja raste pred njom.a Su~ce ~~vo)~m goruc?rr: i isusujueom vatrom pregnjava 1 SU. Heraklo uzrok udarCl. Stoici kazu jos da m~re 1 da~ lje osvjetljava i hrani sunceve :atre dok ~oda lzvo~a 1 ribnjaka salje na Mjesec blaga 1 slatkasta isparavanja.aJu.d. .Eglp~m Tl~on~ . Pred ocirna nam se pruza iznenadujuci dokaz. a Ammon nacelo osjetila. S vremenom je stigao Horus da pobijedi Tifona. mj. drevne m. 0 fizick~m svojstvima mijesaju izvjesna razriiatranp uz~ta lZ a~troomske znanosti pokusavaju dokazatl da Tifon . Ustvari..zu ~a Mjesec stiti ZlvotlilJ.sk! ro~ 1 biljni SVI)e~ posJe~luJe Jer plodnu svjetlost koja vlazi.:me Seth. 1?a prednpc~ ~red Mjesecom. Egipatska mitologija datira Ozirisovu s~:t sedamnaestog dana mjeseca Hator odnosno u vrijerne . 42." sto znaci /I snaga koja ugnjetava 1prisiljava . Ova turnacenja nalikuju te~los~im..stvaralackl 1 zivotni dah.. a ima ih nebrojeno mnogo.Sl bica u raz~oJu 1 osjetljive pupoljke biljaka te svojorn na~~ocnom toplinom veci dio zemlje pretvara u podrucJe ?otpuno nepogodno za naseljava~je. nekada je citav Egipat bio pod morem pa se u rudnicima i na planinama jos uvijek mogu naci brojne skoljkice. Oni koji u svoja tumacenja.redstavlja s. sto znaci da obilate kise doprinose daNil natjera more na povlacenje i otvorenu ravnicu pokriva naplavinama. Iako ovakvo turnacenje ne oskudijeva uvjerljivoscu ne smije se zbog njega potpuno odbaciti druga predaja prema kojoj je Tifon nekada bio gospodarem Ozirisove irnovine.54 PLUTARH IZIDA I QZIRIS 55 nacin na vjecne muke. Iz tog razloga . zagl~dan~u Sunce razvija s njim a Herm~s s ~J~secom. Oni tvrde da Je Dl?ll1Z . ispunjavao rijekom koja je naplavinama povecala povrsinu tla. naprotiv. Svi izvori i bunari.ma 1 razdoru. ali se meduprostor koji je zauzimalo more. 41. te u svojoj mitologiji pricaju da se He.udrosti dok su utjecaji sunca slicni udarclma upra~1Janim snagom i nasiljem. Da Ii je rnoguce da se otok pomaknuo i priblizio kopnu? Ne. tumacen~rr:~ koja daju stoici.:nce: :vi~et a ?~i~is. Homer 0 otoku Farosu pjeva da je udaljen dan puta od Egipta a danas taj otok cini dio egipatske zemije.~se~ev.Ka. as kojeg se danas povukIo..

Po njima pomrcina Mjeseea nastajekada pun Mjesee. Ozirisova snaga na Mjeseeu njegovo sjedinjenje s Izidom koja predstavlja stvaralacku snaguoIzidu zovu i "majkom svijeta" a zamisljaju da je zaceta u prirodi koja je istovretneno i rnuska i zenska te oplodena suneem oslobada stvaralacka nacela rasprsujuci ih vjetrovima. Sigurno je da izmedu kvadratnog broja sesnaest i pravokutnog broja osamnaest. Pitagorejei nazivaju taj dan "umetnutim" a prema broju sedamnaest osjecaju potpunu i svetu odbojnost. 43. na primjer ima sjajnu dlaku koja je ponegdje prekrivena tamnim mrljama. Mjeseceve mijene imaju izvjesnu vezu s rastorn vodostaja Nila. na otoku Elefantini 3 najveCi vodostaj bude 28m a taj je broj jednak broju dana u kojima je Mjesee vidljiv i kada dovrsava svoju 3 putanju. S druge strane. pada usred . i drugo ime tog bozanstva Omphis znaci "dobroCinitelj" prema Hermaiosovu tumacenju. a odgovara broju od sest dana tijekom kojih Mjesec dosize svoju prvu cetvrtinu. Jedni kazu da je Oziris zivio a drugi da je vladao dvadeset i osam godina. Buduci da Horus predstavlja okolinu koja okruzuje zemaljski svijet nije posteden ni izopacenosti ni stvaranja. U stvari. Ozirisa je Tifon raskornadao na cetrnaest dijelova sto nejasno ukazuje na broj dana tijekorn kojih se Mjesee mijenja od punog do mladog mjeseea.56 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 57 kada je pun Mjesee ocito vee prosao. Nesumnjivo je da Tifonov razorni utjeeaj nije trajan vee se cesto umanjuje i sputava stvaralackorn snagom. Broj dvadeset i osam odgovara danima tijekorn kojih se vidi mjesecina i vremenu kadaMjesee dovrsava svoju putanju. Za mladog Mjeseca tijekorn mjeseea Famenot Egipcani slave svecanost "Ozirisova ulaska u Mjesee" sto oznacava pocetak proljeca. Neki filozofi drze da je taj mit alegorija pomrcina. Oziris je ustvari dobrotvor i njegovo ime ima razlicita znacenja izrazavajuci prije svega ideju 0 njegovoj zivoj dobrotvornoj snazi. Dan u kojem se ponovno pojavljuje oslobodivsi se velicanstvenog suncevog sjaja nadrnasujuci tu zvijezdu zovu "nesavrsenim". Dodaju da Apis iz istog razloga pokazuje slicnosti s Mjeseeom. 44. Ti isti filozofi zele dokazati da je Apis ziva Ozirisova slika buduci da je Oziris zacet u trenutku kada stvaralacka zraka svjetlosti s Mjeseea dotice junicu za vrijeme parenja. dolazi broj sedamnaest umecuci se zahvaljujuci tome sto oba broja sadrze eijeli broj plus osminu u dva nejednaka dijela. Srednji vodostaj u 3 okolici Memfisa iznosi 14m kada je porast vode prosjecan a odgovara danima punog Mjeseea. jedinih ploha ciji je opseg jednak povrsini. Najmanji vodostaj je 10m u Mendesu i Xoisu. a kada se ponovo oslobada zapocinje borbu s Horusom. U Ozirisovim pogrebnim obredima Egipcani od drveta izraduju mali kovceg u obliku polumjeseea jer se Mjesee za pornrcine priblizava Suneu uzirnajuci taj oblik. nalazeci se nasuprot Suneu.

dobro je ukorijenjeno i sarno se po sebi podrazumijeva u raspravama.. a po Eurupidu: "Dobro i zlo se ne m?gu odvajati. To ucenje pokazuje kako Zemlja ne lebdi zrakom slucajno. kao sto to Cine stoici. Podrijetlo mu je bezimeno. N a svom putu Mjesee skriva i zatamnjuje Sunee tridesetog dana eiklusa svojih mijena ne unistavajuci ga kao sto ni Izida nije unistila Tifona. Iz svega sto smo izloziji proizlazi da svako od tumacenja pojedinacno nije sasvim uvjerljivo. Ne pos~oF j~d~~ jedini uzrok koji ovladava svijetom upravljajuci npme kao kormilom iIi uzdama obuzdavanja vee se dobro i zlo cesto mijesaju. Prica se da je Izida. morem 1 tamom ono sto Tifon predstavlja kao ni da je sve sto priroda sadrii stetno i razorno. Neftis obiljezava sve sto se nalazi pod zemljom i sto se ne vidi a Izida. Anubisa predstavljaju likom psa zahvaljujuCi tome sto nocu vidi jednako dobro kao i danju. znamo je kao horizont a dobiva ime Anubis. Dotaknuo ga je jedino pas izgubivsi pntom povlastieu da bude prva i najcasnija od zivotinja. ali u cjelini djeluju pouz~ano. Ta Je njec za one koji stuju Anubisa neizgovorljiva i okruzena tajnovitim i skrivenim znacenjern. Obodniea koja spaja te dvije polutke zajednicka je objema. ali ne prestaje ulijevati povjerenje. ukratko receno sve sto . ljaju da zahvaljujuCi tome sto Kron ne stvara iz sa~o~. a najprikladnija bi bila izvjesna mj@savina". Dogodilo se medutim da je Kambises naredio da ubiju bika Apisa i baee ga na smetiste te mu se nijedna zivotinja nije u~u~ila _pribliziti. ono sto je na zemlji i sto se vidi. Ne bi trebalo prvobitna nacela svemira srnjesati u bezivotna tijela kao sto to zele D~mokrit i Epikur niti se cini neophodnim. bez razloga i znanja onog koji njome upravlja. nakon sto je Neftis rodila Anubisa. Ima nekih koji Tifonovo ime daju Zemljinoj sjeni u koju Mjesec za pornrcine upadne okliznuvsi se. naprotiv. predajama pa cak i u obredima inicijacija te zrtvovanja kako medu Barbarima tako i medu Grcima. sebe i sve nosi u samom sebi dobija ime psa.r 58 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 59 Zemljine sjene na isti nacin kako je Oziris pao u kovceg. vjetrorn . 45. Pas je nekada u Egiptu uzivao najvece pocasti. N~jc sigurno da j~ isusivanje uzrokovano toplinom. Heraklit nam kaze da: "Sklad u svijetu nalikuje luku iii liri cije strune napinjemo da bi ih zatim opustili". Bilo bi nernoguce zamisliti dobro i zlo ukoliko Bog ne bi bio uzrokom svega postojeceg. Cini se da mu Egipcani pripisuju jednaka svojstva kao Grei Hekateju jer istovremeno pripada podzemnom i nebeskom svijet_u Drugima Anubis nalikuje Kronu te pretpostav. priznati da iz jednog jedinog uzroka nastaje materija bez osobitih svojstava te da jedan jedini utjeeaj vlada i upravlja svim pojavama. Postoji drevno ucenje koje od utemeljitelja svetih znanosti i zakonodavaea dopire do pjesnika i filozofa. prepoznala to dijete.

Medu pojavarna koje se mogu obuhvatiti osjetilima svjetlost bi bila ona kojoj izriCito nalikuje Ormuzu dok Ariman naprotiv nalikuje neznanju i tarni. drugi obiljem dok treci ima povlasticu stvaranja ugodne dobrocudnosti koja prati dobra djelaoAriman je sa svoje strane stvorio jednak broj bogova koji bi trebali predstavljasti suprotnost Orrnuzovim bogovima. Dodaje da se Mitra zadrzava u sredini izrnedu ta dva nacela te mu stoga Perzijancidaju ime Mesites ili "posrednik". Zatim je stvorio jos dvadeset i cetiri bo- .60 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 61 priroda proizvodi podlozno je rnijesanju. te drze sretnim onoga koji rnoze ubiti velik broj vodenih stakora.. . Njih su dvojica u stalnom sukobu. ako ne od Svemira onda barem od naseg zemaljskog i podzemnog svijeta izlozenog hirovima nepravilnosti i razliCitosti te spremnog da prihvati promjene. Da T . Ukrasavao je nebo zvijezdarna. ali ustvari sve proizlazi iz dva protivna nacela. To su misljenje prihvatili najveCii najslavniji mudraci smatrajuCi da ustvari postoje dva boga koji su na izvjestan nacin suparnici. posebno nacelo koje bi bilo uzrokom zla.na? ostalim zvijezdama postavljajuci je kao svog zastitruka i strazara. Za nje~ se kaze da je zivio nekih pet tisuca godina prije Tropnskog rata. 46. N akon sto u Omomi umijesaju krv zaklanog vuka tu smjesu bacaju tamo gdje nikada ne prodire sunce vjerujuci da izvjesne biljke pripadaju dobrom bogu a neke zlocudnorn vragu. nerazdvojivo od svijeta. Zato je mijesanje nerazdvojivo sa zivotom. 47. Misle da i neke od zivotinja. Tada je Ormuz trostruko narastao postavljajuci se toliko daleko od Sunca koliko je ta zvijezda udaIjena od Zemlje. Sarno bi jedan vi -notoca tpot reHja~ jOCi f bacv~ rri f sa tekucine i sipao ih nam kao sto to cini krcmar. psi. uz nacelo dobra. 0 svojim bogovima Perzijanci obicavaju pricati mnogo mitova kao npr: Ormuz je roden u najciseoj svjetlosti a Ariman je nastao iz tame. wi bi ukazao cast Hormuzu Zaratustra je propisao zrtvu preklinjanja i milosrdnih djela a Arimanu posvetio obrede zalosti s namjerom da odbije zla. Takvo je ucenje svecenika Zaratustre. Ako je pouzdano da se nista ne moze ostvariti bez uzroka te ako se dobro ne bi mogio pretvoriti u zio potrebno je da u prirodi postoji. Ormuz je stvorio sest bogova: prvi je bog Cfobrostivosti. treci pravednosti a od preostale trojice jedan vlada mudroscu. dvije suprotne snage od kojih nas jedna vraca unatrag namecuci nam osjecaj nelagode. jedan kao zacetnik dobra a drugi kao tvorac zla. a Arimanorn nacelo zia. a zvijezdi Sirius je dao prednost . price i jezevi. Perzijanci u muzar nabacuju travu zvanu Omorni istovremeno prizivajuCi Hada i tamu. pripadaju pokvarenorn vragu. drugi istine.Zaratustra je Ormuzom nazivao nacelo dobra. Ima onih koji bozje ime cuvaju za nacelo dobra a vragom nazivaju nacelo zla.

Ta nacela predstavljaju temelj stvaranja.62 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 63 ga stavljajuCi ih u jaje. sam ce Had biti pobijeden. djelu koje je napisao u zrelijoj dobi upotrebljavajuCi konkretnije nazive umjesto da se izra-_ . "nejednako" . Teopomp nam kaze da ce po predvidanjima svecenika tijekom tri tisuce godina ta dva suparnicka bozanstva naizmjenicno nadvladavati a tijekom naredne tri tisuce godina ce se boriti. . Ariman je odmah stvorio jednak broj protivnih bogova koji su probusili jaje pa se otada zla rnijesaju s dobrima. Dvojicasu dobrostivi. "mracno". "lijevo" . Empedoklo rijeCima "ljubav" i "prijateljstvo" naziva stvaralacko nacelo dobra. kako se grcki filozofi prilagodavaju tom ucenju. U Zakonima. Ne uocava Homer da sunee ne bi moglo prijeci oznacenc granice a da ne naide na Furije. N ace10 dobra im je "jedinstveno". ukoliko su Aresa drzali razdrazljivim i rusiteljern a Afroditu carobnicom i stvarateljem. U svakom slucaju priblizava se trenutak obiljezen sudbinom i dolazi dan kada ce Ariman. dok nacelo zla odreduje terminima "pogubne mrznje" i "krvave nesloge". no za Njega je to sarno uobicajeno razdoblje covjekova sna. "pokretno". Crcko je ucenje gotovo svima poznato. postojat ce sarno jedan oblik zivota i jedan jedini nacin vladanja. "parno"." Anaksagora nace 1 d0bra nazrva znanjem . "svijetlo". biti nuzno potpuno unisten i nestati. Tako pricaju svecenici u svojoj mitologiji. a Had im je bozanstvo ciji se utjecaj nuzno mora odstraniti. "desno". Prema pripovjedacima mitova Afrodita je zacela s Aresom i rodila Harmoniju. a nacelo zla "dvostruko"." . "izravno". nakon sto je donio kugu i glad. Pitagorejci tim nacelirna daju razna imena. Mozes rnisliti 0 Klea. "j ednako" . ljudi ce biti sretni i govorit ce jednim jedinstvenim jezikom. "kvadratno". Heraklit otvoreno kaze: "Rat je kralj i vladar svega" i dodaje da Homer ocekuje da /I se izrnedu ljudi i bogova iskorijeni neski ad nesvjesno proklinjuci i jedne i druge jer proizlaze iz borbe i suprotnosti. "neparno ". "duguljasto". uzajamno se unistavajuci te unistavati sve sto su stvoriIi. ljudi ce ponovo biti sretni nemajuci vise potrebe za hranom te nece bacati sjeme. a cesto ga naziva i /I skladom milog pogleda". "postojano". Svecenici dodaju jos i to da ce se Bog koji je doprinio tim rezultatima odnositi i prestati posredovati dugo vremena. dvojica zlocudni a za trojicu preostalih bogova kazu da su posrednici izrnedu cetiri suprostavljena bozanstva. "neodredeno". zastitnice Pravde". Platon se cesto izrazava na prikriven i nejasan nacin pa tim suprotnim nacelima daje imena "uvijek isto" i "ponekad 'ovo ponekad ono". Zeusu olimpskom Grci daju povlasticu da dijeli dobra. "odredeno". 48: Kaldejci svoje bogove nazivaju imenima planeta koje su ih stvorile. a 0 nacelo zla "beskonacnoscu" a Aristotel "oblikom" i "oskudieom". Otada pa nadalje Zemlja ce biti ujedinjena i uredena povrsina. Konacno.

prizeljkujei progoni. ni kr~t~nja sto joj je po nekima svojstveno. Tog dana love sto je moguce vise kroko-. temperaturam~ te.medu zvijerima: krokodilI nil ski konj.ko razdrazljivo u dusi Svijeta te sve sto Je prolazno I pogubno u tijelu Svemira. Ta rijce nasi znacenje I! prepreka".borbi s nacelorn dobra. rnijesanja dviju suprotnih sila koje zacijelo rnsu podjednako rnocne vee prevladava jaca. Na ledima te zvijeri nalazi se sokol koji se bori sa zmijom.u traJr:oJ . ! I . a cesto znaci i "povratak" te "skok unatrag". pomrcine Sunca i Mjeseca sve to djeluje kao Tifonov bijeg i njegovo ponovno pojavljivanje. Po Manctonu je upravo Tifon onaj kojern daju ime Bebon. u vodi. Oziris predstavlja znanJe 1 razum duse Svijeta. Sve sto je na zemlji. u Hermopolisu je izlozen kip koji prikazuje ovu zivotinju a drZi se da je Tifonov. Bilo hi nemogu~e da posve nestane nacela zla irnajuci na u~u da Je ?u~oko ukorijenjenou tijelu i dusi Svijeta te Je. ali uvijek OVISI spomenutim nacelima tezeci tome da a ih sto manje oponasa. a sokol ukazuje na njegovu snagu i vlast koju cesto stjece silom te ne prestaje koristiti nasilje i zloupotrebljavati vIast zahvaljujuci svojoj zlocudnosti koja je na sramotu ostalima a pokazuje upravo njegovu poremecenost. Tifon je prikazan vodenim konjern. Tifon predstavlja sve sto je bolesno. u vjetru. Tifonu je posvecena najgluplja me au domacim zivotinjama: magarac te najokrutnija . Poznaju ga i pod imenorn Bebon iako ima onih koji tvrde da je to ime nekog iz Tifonovc druzine. Potvrduje to i irne Set koje daju Tifonu ukoliko ta rijec oznacava "tlaciteljsku i suzbijajucu silu". Priznaje k tome i trecu posrednicku prirodu koja nije lisena ni duse ni razum~. potvrduje da SVIJetne pokrece jedna jedina dusa vee mazda veci broj dusa. na rnalim vrcevirna oblikuje Iik nilskog konja. U Apolinopolisu postoji zakon koji sve gradane bez iznimke obvezuje da jedu krokodile. ~a: nebu i zvijezdama. njenog vodica i v:hovnog ucitelja. periodicnoscu sve je to Ozirisov izvor koji l~vletU!eda ga Je moguce osjetilno dozivjeti. Gledc nilskog konja. Say nered . ~er~zumno i la. a sigurno najmanje dvije. Jedna je stvaralae~a du~a dobra a druga jO] je suprostavljena i proizvodi suprotan ucinak. trajno i korisno a u svezi s godisnjim dobima. Naprotty. 50.uzrokovan nepravilnostima i nepogodama godisnjih doba. dana koji nasi irne "Izidina povratka iz Fenicije". Magarca smo vee ranije sporninjali. To ce doci do izrazaja u nastavku ave rasprave koja ce biti posvecena osobito pomirenju egipatske teologije s Platonovom filozofijom. 11 ometanje" pokazujuci da je Tifonova snaga oprecna prirodnom toku stvari kao i zivotnorn duhu koji ih usmjerava. ~9. Stoga ce u zrtvenim obredirna sedmog dana mjeseca Tobi. sve sto je iredeno.64 PLUTARH r I IZIDA I OZIRIS 65 za::a na zagonetan i simbolican nacin. Postanak i ustrojstvo Svijeta su nesumnjivo p~Olzvod. rusilacko.

ostanu Ii mu krila podignuta to je znak da ga je krokodil ipak dograbio.e nazivaju "potragom za. Cesto ga izjednacavaju sa sokol om. Bro) od sedam revolucija temelji se na tome da se Sunce pojavljuje tijekom sedam mjeseci od zimskog d~ . kada su Sunce i Mje~ec u isto] ravnini. Nazivom "vrhovni" cini se da cilja na Zeusovu moe. 51. I . naprotiv. Za zimskog solsticija u procesiji nose kravu' i sedam puta kruze oko hrarna.66 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 67 diIa. Homer daje ime "vrhovnog vode". Goruca se susa koja skodi mnogim ljudima i unistava biljke ne rnoze srnatrati Suncevim djelom. Kada je zedan obrusava se prema Nilu da se napije podignutih krila. Kaze se da sokol nadlijece nad mrtvima bacajuci zernlju u oci onih koji nisu pokopani. da je izmakao krokodilu. pokrenuto redom ili mjerom ne potjece od Tifona vee se medu njegovim atributi~a nalaze upravo suprotna svojstva. Kazu da je Izidin sin Horus prVl If I I. Poznato je da ta ptica ima prednost nad ostalirn pticama zbog zivosti pogleda. ubijaju ih i bacaju pred Apolonov hram. Ozirisa prikazuju okorn i zezlom. vidljivim sjajem tvari koja se rnoze sarno razumom spoznati. To kruzen. odrzavaju svecanost pod nazivom "rodenje Horusovih ociju" jer Mjesec i Sun~e s~atraju Horusovim vidom i svjetloscu. kraIju i gospodaru svega. brzine leta a potrebno joj je nesto malo hrane da prezivi. 52. sve biljke i sve pogibeljne i zlokobne dogadaje smatraju Tifonovim djelom.som" bu~ duci da boginja zimi trazi vodu koja sadrzi sol. a spusta ih kada utazi zed dajuci tim pokretom do znanja da je na sigurnom. Trebalo bi odbaciti misljenje onih koji Suncevu sfcru dodjeljuju Tifonu jer nista svijetlo.Oziri. Prvi simbol oznacava predvidanje a drugi moe. Po cijelom Egiptu izlazu Ozirisove kipove prikazujuci ga u ljudskom oblicju sa spolovilorn u erekciji oznacujuci time njegovu stvaralacku i zivotvornu vrlinu. Zeusu. zdravo. uredeno ili stvaralacko.Jjetnog solsticija. proizvode je vjetrovi i vode koji se ne mijesaju n~ pravi na~in s~ zernljorn ili zrakorn pa prevladavaju nepravilne 1 neodredene sile uzrokujur'i kaos te zatvarajuci izvore koji bi mogii ublaziti suncevu toplinu. N~kon JesenJe~ ekvinocija trideset i drugog dana mjeseca Paopi odrZavaju svecanost II rodenja Suncevih srapova'' ~okazujuci kako ta zvijezda treba podrsku 1 oslonac Jer joj je oslobadanjem toplote i svjetlosti opada sIl:a~. a terminom "voda" na ostroumnost njegovih odluka te njegovu mudrost. posljedicom njegovih zlih aktivnosti i spletki.a te zalazi u zakrivljenoj putanji. Sve zivotinje. U hvalospjevima Ozirisu Egipcani prizivaju onoga koji se krije u suncevim rukama" a tridesetog dana mjeseca Epep. Ovaj obicaj tumace time 5tO je Tifon pobjegao Horusu pretvorivsi se u krokodila. Te kipove prekrivaju velom boje vatre buduci da Sunce drze utjelovljenjem snage dobra.

Platon ju naziva "dadiljom" i "utocistern" svemu sto se rada..68 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 69 prinijeo zrtve Suneu cetvrtog dana mjeseea kako stoji u knjigama koje donose podatke 0 "godisnjicarna Horusova rodenja". zahvaljujuCi njegovu ulasku u tjelesni svqet pokvan- . vrhovnu . da su kipovi koji ju prikazuju s rogovima likovi mladog Mjeseea. Potvrduju i to da nema nikakve razlike izmedu Izide i Mjeseea. Iako ta misljenja naposljetku nisu lisena nekog smisla. Iako je ona sastavna tvar i obitavaliste jednog i . Od njega poticu likovi kOJ1s~ oblikuju u tjelesnoj i opipljivoj . U tom smislu. . Vjeruju da time ukazuju najvece pocasti Suneu i umilostivljuju gaoOtkuda toliko slicnih obiljezja? Imaautora koji izricito podrzavaju ideju da je Oziris Sunee da ga nazivaju Sirius om te da je clan II 0" koji Egipcani stavljaju ispred te rijeci jedino sto moze dati povoda za takvu ideju. boga kojeg je Izida zacela da bude vidljiva slika svijeta spoznatljivog razumorn. Vecina ju poznaje kao "boginju snebrojenim imenima" jer je bozansko nacelo upueuje da stalno mijenja izgled. a oni prekriveni crnim velom simboliziraju nestajanje i pornrcinu koje prozivljava dok zudi i traga za Suneem.pokvarenosti i promjena. Tri puta dnevno obicavaju paliti rnirise u cast Sunea: smolu pri izlasku sunea. Svaka od tih zrtava ima neko znacenje koje cu kasnije navesti. Izida svojom zenstvenoscu predstavlja svijet prirode i spremna je za stvaranje.nacel? kaosa i nereda koje se izgnano daleko od gornJeg Nila bori protiv Horusa. 54. koje zaista predstavlja razum i dobrotu u~ize ~e lz?-ad . u~pijeva~uci p~nov? prikupiti sve dijelove u jednu cjelinu. Tifon stoga optuzuje Horusa da je nezakonit sip. Blee. trazila. Vratimo se ponovo na nasa tumacenja. zudi 1 traga za njim dok se ono povlaci odbijajuCi da ga povezuju s nacelom zla. a Eudoks nam kaze da Izida sudi u ljubavnim okrsajirna. Uzima ih . Nije besmisleno sto Egipcani u svojoj mitologiji podupiru ideju da je OZir. smirnu kada je na najvisoj tocci i slozen miris zvan Kifi kada zalazi.iso:va d~sa vj~cna i neiskvarena iako je Tifon sakatio 1 skrivao njegovo tijelo a Izida ga posvuda. 53.l aktivna ~ . To sjeme ju veseli te drhti od zadovoljstva osjecajuci da je trudna i ispunjena novim zivotorn. jer nije cist niti je bez primjesa kao i njegov o~ae. U sebi nosi nerodenu ljubav prema prvobitnom nacelu koje posje~~je. Iz tog razloga prizivaju Mjesee za uspjeh u ljubavi. da posije u njenu utrobu ono sto od njega potjece i ono sto mu nalikuje. Svako stvorenje predstavlja materijaliziranu sliku tvari oponasajuci bice koje mu je dalo zivot. drugog nacela naklonjena je uvijek boljem nacelu nudeci mu se da je opiodi. h.0zansko nacelo Cija je bit ustvari je~nost~vn~. No ti otisci ne traju vjecno. oni koji Tifona drze Suneem ne zasluzuju niti da ih se saslusa.tvari od:ed~na ~bhka i slicnosti kao sto se u vosku oblikuje otisak pecata.vlast a identicno je nacelu dobra.

broj cetiri bazu a broj pet hipot~nuzu dok mu je moe jednaka zbroju stra~iea." njihova ujedimjenja: potomst~o If t.Z.avlllom.70 r PLUTARH IZIDA I OZIRIS 71 la [:. gorucih susa.ov~ joj ~ajuCi svjetlost ukoliko se uklanja Zemljinoj sjern. Z~rr. Zato meautlm ne prestaje biti uzrokorn potresa zbog kojih podrhtava do. Platen obicava razumu davati nnena: "ideja".. On predstavlja sliku i sjenu svijeta koji se trebao oblikovati. Izida i Oziris su jos uvijek bili u ReIno) utrobi kada se rodio Apolon te nam tim~. nije potpuno Um~tlO Tifona vee mu je sarno oduzeo snagu i ucin~OVIt~st. vjetrova koji ~ov~tlaju zra~ te olu~a p?pr~eenih sije~ vanjem i grml. TaJ Je udara~ nedvojbeno ~legorija Mjesecevih .~~. unistivsi ih. MijesajuCi se i spajajuCi s elementima p~~obll1~ da b:udu pretvoreni i promijenjeni na ~azhelte n~~llle to )e nac~lo oslabilo i opala mu je moe na zernlji.ato s~ ka~e da u Koptosu Horusov kip u jednoj rU~l ~OSI Tifonovo spolovilo. Egipeani zele pokazati da je prije no sto je nas SVIJet p~stao. H~rus rnladi. _NJ~govlos utjecaj zahvaea 1 vode i vjetrove napredujuci ub:~ano bez prep~eka k Mjesecevoj sferi gdje cesto. tvari: "majka". Na i~~~nacin predstaOzirisa izvorom..e /I 0 no sto )e •. jf:' tvar.lJu)e p0r:-. koje potvrduje i dokazuje da priroda mijenjajuci se obnavlja svijet na sliku i priliku ustrojstva sI?~znatlj. "osnov" ili "utociste stvaranju" a prOlzvo~u J • . mijena. vidljivim a tvar usvojila uzrok svog odredenJa pnroda optuzena da u sebi nosi nesavrse~ost prihvatila njeno prvo rodenje. 56. rusilacku snagu vee je ograniceno na t? da je usmj:rava.. mutr 1 zamrac~Je sVJet~ost. Vjerojatno je da je Egipcanima t::okut ?aJsavrseniji i najstovaniji lik jer g~ ~sporeduJu s pnrodom Svemira. odnosno samog n~~ela. PripovjedaCi mitova pncaJu da je Hermes od Tifonovih zivaea. odreden i savrsen. tva~? te prOlzvoda njihova ujedinjenja 111 uredenog sVIJeta.~ako ga nazivaju Grei. Izidu utocistern a Horusa . Iz tog razloga Egipeani podriavaju ideju da se Apolon rodio osakacen u mraku te mu stoga daju ime Horus stariji. Egipeani vjeruju u tu pricu te potvrd~Ju da ~fI~o~ ponekad udara Horu~a. "dadira". Najsavrsenija i najbozanskija priro~a sasta~Ijena je dakle od tr~j~ n~c~l~: razuma. zaceto". u oko vadeCI~ gutaJuCl 1 vracajuci ga Suneu. cini se da se P~ato~ u Republici oslanja na taj geometrijski lik ~a bi pf1~azao brak. S druge strane. .ivo~ razumom. Iz tog mozemo zakljuciti da je nacejo organiziralo svijet i uvelo harmoniju koja potjece od oprecnih elemenata sto nije unistilr. U trokutu broj tri predstavlja strarncu okomitu na bazu..l1slimo da stranica okornita na bazu sirnbolizira proizvod njihova ujedinjen~a. napravio strune za svoju liru. "model" i "otac". Iz sukoba s Tifonom Horus izlazi kao pobjednik uz Hermesovu pomoc. vadenje oka :u~azuJe na pomrCinu te zvijezde kOJ~ Sunee okreP.

ni zlato ni ulje nisu liseni kvalitete. Kaze da je Penia (oskudica). cisto i uredeno. Tvar se svijeta ustvari odlikuje svojom punocom a povezana je s onim sto je dobro. Poros je zacijelo prvo dobro. Ozirisovo s Erosom. To bi bilo kao da kazerno da je ulje" tvar za mirise a zlato za kipove. Glede Kaosa cini se da je Hesiod zelio njime pretpostaviti neko prikladno mjesto za Svemir. prvo nacelo savrsenstva dovoljan samom sebi. Sarna priroda teme 0 kojoj se ovdje radi podsjeca do izvjesne granice na mit 0 Erosovu rodenju kojeg Sokrat sporninje u Platonovoj Gozbi. Na isti nacin Ijudsku dusu i . broj cetiri je kvadrat cija je stranica parni broj dva dok je broj pet sastavljen od brojeva dva i tri a istovremeno ukljucuje i ocinstvo i majcinstvo. nije uzeo u obzir postojanje drugih nacela osim ovih spomenutih. Kaze se da je broj pet izveden od rijeci Panta "Svemir" te se umjesto rijeci "brojati" upotrebljava slozen termin "brojati do pet". nije lisen ljubavi ali se stalno ponovo rada te zahvaljujuCi tim promjenama kao posljedicom njegovih . Ne smijemo prema tome ni u kom slucaju ove rnitove drzati povijesnim pricarna vee bi iz svake legende trebalo prihvatiti ono sto je prikladno i sto se cini vjerodostojnim. dostojan da bude voljen. druga Horusove "zemaljske nastambe" (u istom smislu u kojem Platon Izidu naziva "sjedistern" i "utocistem stvaranja") a treca je sastavljena od dvaju termina koja znace "punocu" i "uzrok". 5Z Bilo bi dobro da Hesiod. Zemlje. Hato/ i Methier. da je neaktivna i da nerna vlastite energije. zeljen. legla s usnulim Porosom (obilje) te je na svijet donijela Erosa. U tom slucaju sarno je potrebno zamijeniti Izidino ime sa Zemljom. Bice koje rada je Svijet iii Horus. zeleci imati djecu. 58. stvorenje mijesane prirode sastavljene od razlicitih teznja imajuci na umu da mu je otac dobar. Glede materije vazno je da ne dozvolimo da nas zavedu misljenja nekih filozofa da je kao tijelo liseno duse i kvaliteta. Osim toga pet na kvadrat daje broj jednak broju slova egipatskog alfabeta te broju godina zivota bika Apisa. mudar i sposoban da u svemu bude dostatan samom sebi dok mu je majka nesposobna. Tartara i Erosa prve elemente. Egipcani Horusu obicavaju davati ime Min sto znaci "viden" jer je svijet vidljiv i spoznatljiv osjetilima. U stvari broj tri je prvi neparan i savrsen broj. Putem Penije zeli prikazati tvar koja oskudijeva svime sto je dobro a cak kada se i zasiti uvijek zeli te je spremna da primi vise. stvarajuci od Kaosa. nedostaju joj sredstva te prema tome uvijek ima potrebu za necim istovrerneno tezeci uporno necernu drugom. Potvrduju da prva rijec nosi znacenje "majke". .mijenjanja i razvoja kojima je izvrgnut ostaje vjecno mlad i dugovjeean ne bivajuCi ikada prezren. Izidu zovu ime5 nima: Mut.72 PLUTARH IZID A I OZIRIS 73 proizvodom. nije besmrtan.

"napredovati". To je ono sto zele reci pnp~v~edaci mit ova pnc~J~c~ da se Tifon pretvara u Neftisina muza dok Oziris ima tajni odnos s njom. nastojeci ga se docepati. Neosporno je da su krajnji stadiji tvari koje znamo pod imenima Neftis i Telente (krajnost) vise nego ostali podvrgnuti djelovanju razornog nacela. . koje sjedinjuju znanje i pokret pa tako medu nama. Izida se rastuzi i obuzima je sjeta. a naIikuje glini pogodnoj da prihvati dojmove 0 onome sto se spoznaje razumom. zivotinjama a koje se rastvaraju. klicu koju Tifon unistava. Theos. a zahvaljujuci dijelovima koje Izida prikuplja. Njemu tezi i pokrece ga stvaralacko nacelo koje odrzava prirodu dok se nacelo razaranja i pokvarenosti od njega udaijava pokusavajuci ga unistiti. 1 59. da bi ih zatim. ~a isti je nacin ime boginje oblikovano pomocu dvije rijeci. prikupivsi oskudne ostatke. slijedeci tako izvjesne fiIozofe za koje se razum nalazi tamo gdje se sastaju ideje. spasava. a sluzi sarno kao tvar i hrana stvaranju. moru. nju pokrece znanje koje joj omogucuje napredovanje. u zemlji. Kada Tifon napada posljednje izvoriste tog boga. prikaza i izvorista tog boga koji vjecno blistaju na nebu kao zvijezde te onih koje se rasprsuju medu elementima podloznim promjenama. kao i medu Egipeanima. buduci da ono proizlazi iz rijeci Hiesthai. 60. kako bi to izrazili Platon i Aristotel.. Kao sto kazerno da casan i pravedan muskarac voli ako su odnosi cestiti te da se izvanredna zeria imajuci sup ruga sjedinjuje s muskarcern kojeg zeli i boginja zarko zeli svog supruga. biIjkama. hrani i ponovo osposobljava. Ona uporno trazi sve sto je ostalo od Ozirisa prikupljajuci dijelove medu naborima njegove odjece. Episteme 1 Kinesis. kvare i rasipaju da bi se ponovo pojavile na svjetlu _i p~ika~aIe ~:ug~m rode?j~m. a svijest ozivljava njeno kretanje i njime upravlja. Ovo ime nije barbarskog podrijetla vee je jednako kao i ostaia imena bogova. Nacelo odrzanja i plodnosti pohranjuje u njima slabu i bezivotnu klicu. Oni koji se drze ovog tipa misljenja moraju misliti i na to da boginja Izida dijeli zivot s vrhovnim bogom.r i 74 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 75 razum drzimo kao tvar odi . Neki mudraci vjeruju da zensko sjeme nema snagu niti predstavija nacelo plodnosti. neprestano zadobija njegovu nakionost i ne prestaje zudjeti za tim da je ispune savrseniji i cisCi sastojci njegove tvari. prevladava bolje nacelo. izvedeno od dvije rijeci Theatos i Theoon: prva oznacava "onoga koji predvida".:t~nu da usvoji znanje i vrline te ih povjeravamo nacelu da ih usmjeri i uputi dovodeci ih u skIad. pazljivo sakrila s namjerom ponovnog prikazivanja u trenutku njegova novog radanja. sjedinjuje se s njim putem Ijubavi koju gaji prerna plemenitom i dobrom sto iz njega izvire a cernu ne rnoze nikako odoljeti. Ima ideja. Zato je boginji dato ime Izida. Ukratko. a druga "onoga koji trci". oslobadajuci ih svoje zastite.

neki Serapisom a neki cak i imenom Sotis. egipatskom rjecju. Ania "klonulost duha". To Agathon /I dobro". Rijee Noesis "razum" te rijec Phronesis "prirnjenjena mudrost". Posljednje ime. sputava i postavlja mu prepreke. Dodaje da su rijeci Synienai "razumjeti". "pas". pokret duse koja se uzdize i krece naprijed. onernogucavajuci pokret i napredak. Nedvojbeno postoji veza izrnedu nebeskih pojava i onih koji se n. . usporava ga. Grei cesto Izidi daju ime Atena sto u egipatskom jeziku znaci "proizlazim iz sebe same" te upucuje na to da boginja iz sebe same erpi zivotni dah. ali oni koji te rijeci oznacavaju kao glose i strane izraze optuzuju pjesnike za uvodenje barbarizarna. Theoo "trCim" i Rheoo "1ebdim". a podzemne svetima. ja sam drzirn da je ime Serapis vise u duhu egipatskog jezika no Oziris. Egipatska imena potvrduju ono sto pokazuju grcka. Cak da je i tako vjerujem da obje rijeci oznacavaju jednog boga i istu moe. S druge strane nije iznenadujuce da se ta imena oblikuju po grckim pravilima. Neka su imena preuzeli pjesniei. a Ijudi su nekada nebeske pojave nazivali posvecenima. Prvo ime ovog boga odrazava vezu s gornjim svijetom a drugo njegovu komunikaeiju s donjim svijetom. a Grei je znaju pod imenom Apolona. 62. Sotis oznacava trudnocu a ima svoju istoznacnicu u grekom. Kyesis "trudnoca". Behon i SMU koja znace "skrivenu suprotnost". a ove ovdje dolje mijesane i sarolike." U ranim zapisi87 rna poznatim pod imenom Hermesove knjige govori se da je u svezi s temom 0 posvecenim imenima zapisano da Egipcani Horusom nazivaju moe koja upravlja suncevorn putanjom . Ozirisovo se ime izvodi iz dvije rijeci: Hosios "svet" i Hieros "posvecen". Prvo je ime strano. Stoga mu Egipcani ponekad zrtvuju bijelog iIi zutog pijetla jer vjeruju da su nebeske-pojave ciste i sjajne. Deilia "kukavieluk". Platon kaze £fa se za oznacavanje biti. Kako' je receno ranije. a drugo grcko.Iaze u podzemnom svijetu. Tifonu daju imena Set. U grckom jeziku je ta rijec opce prihvacena pa je ime Kyoon. He Arete "vrlina". Nairne. Aporia" nesigurnost".76 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 77 dobija ime Izida.: rijec Kakia "grijeh". a rijeci s oprecnim znacenjern na reciprocan nacin kaznjavaju zlo koje zaustavlja kretanje u prirodi. 61. proizasle iz rijeci Hienai "doCi". Nije zabrinjavajuce sto gle~ de imena prevladavaju osobna misljenja. duh pojava koje streme visinama je Anubis. Ima tisuce drugih koja su izasla iz Grcke s iseljenieima sireci se po inozemstvu da bi se upotrebom odrzala do danasnjih dana. bog koji nam otkriva nebeske pojave. nazivaju silu koja vlada eterom. pokazuju da su ove aktivnosti dah duha iii Nov Phora. kao npr. a obicavaju ga zvati i Hermanubisom. da neki Ozirisom. dano gIavnoj zvijezdi sazvijezda koje Egipcani stuju kao posebno posveceno Izidi. Ousia. Dakle. u davna vremena upotrebljavala rijec Isia.

nakon toga tri i tako u rastucern nizu do sedam a da sveukupno broj potomaka dosegne dvadeset i osam sto je jednako broju dana Mjesecevih mijena. Ova nam prica pokazuje da se znanje i razum ovog boga. Gornji je dio sistruma zaobljenog oblika. zemlja i nebo predstavljali Ozirisa iIi Izidu. dobrotvornim iIi . prikazuju tijekom stvaranja putem posredovanjagibanja. Sistrum 88 pokazuje da se bica nikada ne smiju prestati kretati pa je neophodno uciniti nesto st8 bi ih probudilo i ucinilo okretnim da se izvuku iz dubokog sna i obamrlosti. Ljudskom se glavom zeli prikazati znanje i razum. koji u jednom nacelu sami po sebi Cine dio onoga sto je nevidljivo i u sto se ne moze prodrijeti. Tim likovima Egipcani prikazuju rodenje i smrt. nije dobro vjerovati da bi voda. prepre kif" u. da nije mogao hodati pa je od srarna zivio samotnicki. a vatra. Ukratko. Izida mu je razdvojila noge ornogucivsi mu da gipko i pravilno hoda. za branu. No cini se da se kod macaka zjeniea oka siri za puna Mjeseea a skuplja tijekom posljednje cetvrti. zemlje. Egipcani nam tvrdnjom da vibracije sistruma plase Tifona i izazivaju njegovo gadenje daju do znanja da pokvareno nacelo-otezava i zadrzava tok prirode ali ga stvaranje oslobada i ponovo uspostavlja posredstvom gibanja. 64. ispod zica koje vibriraju. zatirn dva. odbacujuCi ih i ruseci ih u bezdan kaosa. sve promjene do kojih dolazi predstavljaju reakciju na djelovanje cetiriju elemenata: vatre. U stvari. nocnih aktivnosti i plodnosti. Ako na sve sto se prikazuje uredenirn. Kaze se da ta zivotinja donosi na svijet prvo jednog potomka. vode i zraka. sunee. urezan je lik macke s ljudskom glavom a na donjem dijelu metalnog potpornja. I 63. moze se s jedne strane vidjeti Izidino lice a s druge lice Neftis. Kao sto magnet ponekad privlaci zeljezo a ponekad ga odbija-u suprotnom smjeru na isti se nacin dobrostivo i zdravo kretanje u svijetu vodeno i uredeno razumom okrece Tifonu privlaceci sebi njegovu nasilnicku i neumoljivu grubost pretvarajuCi je u njeznost i poslusnost da bi se preko sebe samog povukao mijenjajuCi svoje postupke. "M aneton nam k azuJe da magnet nazivaju "Horusovom kosti" a zeljezo "Tifonovom kosti". sto zbog viska sto zbog nedostatka. dio svijeta koji je zacet i nestao pripada Mjesecevoj sferi u cijoj orbiti sve sto se kreee. Glede Zeusa Eudoks narn kaze da pripovjedaci egipatskih rnitova pricaju da je ovaj bog roden sa spojenim nogarna.78 If PLUTARH IZIDA I OZIRIS 79 . Jasno je da to nije neko osobito otkrice. strasna susa i more Tifona. Taj IJl~ sadrzi cetiri zice koje vibriraju. vee se jednosta v no treba ograniciti na to da se Tifonu pripise sve sto u njegovim razlicitim stadijima oskudijeva u mjeri i pravilnosti. rodenjern i smrcuse ostvaruju promjene i gibanja kojirna su podvrgnuta cetiri elementao Macka predstavlja Mjesec zbog' svoje dlake. N a vrhu konveksnog dijela sistrurna.

Spominjuci zeteoce pjesnik kaze: "Kada ti snazni Ijudi sakate Demetru". jednu Buto iIi Memfis. objesila amulet oko vrata sestog dana mjeseca Paopi te je oko zimskog solsticija na svijet donijela Harpokrata. Jednako se prica da je Izida. 66. Ako se ne poduzmu nuzne mjere opreza i predostroznosti moglo bi u vjetrovima. nesavrseno i nedovoljno oblikovano stvorenje. Stovise. 65. predstavljanje i podrijetlo Ozirisovo.80 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 81 korisnim gledamo kao na Izidino djelo. vodenim tokovirna. uocivsi da je noseca. izjednacavajuci ih Cas s atmosferskim promjenama. vjerujemo da su Izida i Oziris oznaceni zajednickim razumom koji vlada podrucjern dobra. ako to stujemo kao lik. sjetvama. kada ne bi davao pos~bn. Oziris zacinje nacela a Izida ih prima i postavlja na svoje mjesto. zemljinim preoblikama i promjenama godisnjih doba doci do nezeljenog ogranicenja svih bozanstava da vise ne postoje. cas s nastajanjem plodova. poljodjeljstvu. od samog pocetka svjesni su njihove moci i obozavaju ih. pa se taj bog ponovo pojavljuje i ozivljuje kada klice poCinju izbijati. nit i potku tkalcem. sjetvama. uzad isidro smatraju kormilarom broda. necerno pogrijesiti. Svi Ijudi ipak priznaju Izidu i njenu bozansku ~~atnju: Ima i onih koji su u kratkom vremenu naucili zvati ta bozanstva imenima koja nose u Egiptu: odavna. Oni koji vide _neki smisaou ovakvom tipu misljenja ne razlikuju se nimalo od o'nih koji jedra. a ne Demetra. obracunat cerno se s Eudoksovim bezvjerstvorn jer on ne moze objasniti zasto Izida. a ljekovite na- . budno pazi na Ijubav te zasto Dioniz nerna moe da povisi vodostaj Nila niti da kraljuje mrtvima. Ljudi su opcenito ushiceni ovim tiporntumacenja. Sto se nas tice. bivajuci unaprijed skloni prihvati- ti vjerodostojno tumacenje 0 tome sto se zbiva u njihovoj okolini a sto im je dobro poznato. N a isti cerno nacin opovrgnuti prosta i providna rnisljenja onih koji nastoje protumaciti sve sto se prica 0 zivotu ovih bogova. To se dogada onima koji Dioniza drze vinom a Hefesta plamenom. Kleante u jednom dijelu daje ime rer~efona dahu koji prodire u zemljine plodove umiruci s njima. Ne bi djelovalo zlokobno kada onaj koji se bavi odrzavanjern kulta bogova koji nam nisu zajednicki ne bi naglasavao da Ii se radi iskljucivo 0 egipatskim bogovima. kada ne bi pndavao bozanske osobine njegovoj delti i lotosima te na taj nacin druge Ijude lisio sjajnih bogova buduci da nemaju jednog Nila. poljodjelstvom. Stoga tom bogu nude prve plodove Ieee i slave njegovo rodenje nakon proIjetnog ekvinocija. slicno klicama koje izbijaju i pocinju se razvijati.a irnena Nilu i zemlji kojorn Nil vi ada. Sve sto je ugodno i dobro u prirodi postoji kroz ta dva bozanstva. smatrajuci da Ozirisa pokapaju kada zrno koje je posijano prodire u zernlju.

Valja ga drzati onim koji ispravlja nerazumn~. Slicne stvari nije rnoguce drzati bozjima. mracniji iii svjetliji. Kaze se da je od svih biljaka koje rastu u Eglpt. nesavrsena i nepotpuna misljenja glede b~gova k.U ~ersea po~ svecena Izidi buduCi da njen plod nalikuje srcu. Nije sigurno da je bozanstvo bite liseno razurna i zivota. odabravsi pogresan put. Nesumnjivo je da su neki medu njima.'~ 1 med go:ore~l: "Istina je slatka". podredeno ljudskim rnocirna. priznajemo da postoje ali ne vjerujemo da su razliciti medu raznim narodirna. a navode. zrnje :. kOJI prema P:'l~~:}e~ daCima mitova Izida stavlja oko vrata. nebo. Plodovirna. a list jeziku. simr bol uzdrzljivosti i sutljivosti. Prihvatiti taj stav znaci dati povoda zlokobnirn i bezvjernim misljenjima. Ne trebamo se bojati onoga sto je najavio !eodor. kao zrno koje klija. Razlicita imena i rituali sluze kao simboli. predrnetima bez duse. more opce su poznati. zemlja. dobara dar govora najsvetiji. pojavama nuzno odredenima da budu unistene ljudskom rukom za potrebe covjeka. c~vJ~k ~avl ~ogovima nitko se od njega ne moze zivlje izrazavati 0 . Stoga taJ bog. Barbarima iIi Grcima.82 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 83 pitke i lijekove Iijecnikorn. jezik J~ duh . da. ih. jedinstveno providenje koje njime vlada te rnoci odredene da mu u svemu pomazu. U ovim se okolnostima cini osobito neophodnim za vodica kroz te tajne imati razum ~oji proizlazi iz filozofije s ciljerr. iako me au razlicitim narodirna nose razlicita imena. 68. pridavati imena bogova bcscutnim prirodama. onima koji se posvecuju proucavanju svega sto je sveto.op su rasprostranjena medu ljudima. koje nam bogovi daju da bi zadovoljili svoje potrebe. Nije tesko Harpokrata zamisliti kao n~savrsenog boga djecackog oblicja. l?ritisce p:st na usta. predrneti su obozavanja kao i imenovanja koja variraju s obzirom na obicaje. kojima nas redovno opskrbljuju omogucujuei nam zivot u izobilju. na razumijevanje bozanskih stvari. ne bez opasnosti.leta. Mjesec. Sunce. onima koji zive na jugu iIi na sjeveru Zemlje. ~me amu. a~o k:-ivo p:otu~aC1mo ono sto glede zrtvovanp 1 vjerskih svecanosti predviaaju zakoni. jednako cerno pogrijes. nesvjesno su upali u ateizam kao u provaliju. oni koji su praznovjerju izbjegli kao glibovitoj mocvari. znaci ruec istine". podlegli potpunom praznovjerju.iti. ako se. Devetnaestog da~a prvog mjeseca Egipcani u Hermesov~ cast odrzava~~ svecanost tijekom koje jedu smok'. se s post?:an}~~ razmatra sveukupnost onoga sto bi se reklo 111 ucmi10. da su izvjesni slusatelji lijevom rukom prihvatili rasprave koje su im ponudene desnom ruk?m. Zato se cini ~u~~im ?ozivat~ se n~ razum i istinu te se nadahnuti shJedeClm aktlVnostlma da bi mogli upravljati mislirna. 67. Nitko ne sumnja da je od s:ih lju~skih . Jedini uzrok koji upravlja svijetom. Mjeseca Mesori Egipcani ~u p~m~se.nah~narki govoreci: "Jezik je sudbma. tj.

s~je ?b.na.edIJu da _postavlja Menandra. 69.ima koji su gotovo apsurdni? U Grckoj se. Kako cerno prinijeti sjetne.'plodovi sa stabala te zrnje koje su posijali kopaJu~~. kao sto za onoga kOJ1 Je kupio Platonova djela kazerno da je kupio ~latona. odrzavaju svecanosti na11k oruma koje se odrzavaju u Izidinim hramovima. u l~tO vr!Jeme kao i u Egiptu.ieal' a s druge strane ne smijemo prorrujemtr misljenja glede bogova. ljetu Afrodita. U Ateni zene slave termoforije sjedeci na tlu i uzdrzavajuci se od jela. druge strane vjeruju da sva bica potjecu od Kro. 1 nuzne da bi . Sarno godisnje doba tijekom kojeg se op~akuje dovodi u sumnju pretpostavku da se svecanostl oplakivanja odrzavaju zbog povezan. tuzne i zalobne zrtve ako s jedne strane ne smijemo izostaviti ono sto p~?pi. vazne. pa su iz puka neznanp bogovl~a prll~ISIVah prornjene kojima su podlijegali plodovi ze. koja je nuzno sacuvati.kom.mlJ~' Tako s~ stajanje i nestajanje plodova povezivali s r~~enJe~ I tajnovitoscu bogova. Paflagonijei kazu da je njihov bog cvrsto svezan i zatvoren.a u vrijeme pojavljivanja Plejada.zamisljali kao bozanske darove. Zato ~u tlJekom spomenutog godisnje? doba. konfuznim i nepromisljenim vjerovanJem iako Je =". No. zahvaljujuci tome sto je silazak Demetrin: kceri u pakao bio uzrokom njene zalosti. Nairne.ost~ plodova sa zemljom. odrzavali razne sveeanosti analogne pogrebnim sveeanostlI?-a.nam prica da narodi koji nastavaju Zapad Z1m1 daju irne Kronos. ~eO?OI~p . nekada davno IJ~dl .C10 bogovima najvece gluposti i bezvjerne besmislice. a proljecu £erzefona te s.se izbjegao divlji.. i festivalima ponasa se drugaCije govore.~o. a u prol. zemlju vlastitim rukarna p~ekrivajuci)e ~lieama ~1J1s~ rast i dozrijevanje eekah s nestrplJenJem. mjese~a kojeg Egipcani nazivaju Hatorom. njihovi nasljedniei ni:u pnhva~l~l . prost i neeovJeean ZIVOt. pjevajuci uspavanke zimi. U Beotiji prernjestaju grobove posvecene "tuznoj Demetri" kada odrzavaju festival "tuge". p~k~?~lm~ bogova davali imena samih bogova. ih I obozavajuCi zbog koristi koj~ suood ~J:h imali . 1 Afro~ite. ti narodi darovima '.. niti ih smijemo mijesati s uznerniravajucim ~traho:.84 njihovu PLUTARH IZIDA I OZIRIS 85 blazenstvu. .su ~lodove .val pad. Kada netko od nas treba uci u prorociste savjetujemo mu da misli na svet nacin i da izgovara rijeci s dobrim predznakom.u. a budniee Ijeti. tijekom mjeseca sJe~vi. gotovo vjerujuci u njih. vjerujuCi da se ~e dVIJe pOJ~ve stalno izmjenjuju te pretjerali s ovakvl~ aps~rdm~. I danima zalosti.ece se pokrece 1 oslobada okova.tu ~radlelJ. ~r~gijei vjeruju da njihov bog spava Z1m1. buduci da je vecina za to da se birane rijeci izgovaraju sarno na sve~anostima. ~~d~ nest~Ju. Taj fest1. a onoga koji postavlja Mena~drovu . Otada su. st~Juel. =: .. a budi se ljeti te mu prireduju svecanosti nalik bakanalijama. Grci Pyanepsionom a Beocani Damatriosom. =: 70.

u zi:~tinJge. predodredene za drugi zivot. d~ plodovi nikn. Imaju pravo . Znajuci da su == .ruz~e i~i odrede. . oS~lkane III obhkovane u kamenu.1 obozavanja. prop. bogovima.. Grci misle i izrazavaju se na jasan nacin govoreci da je golubica posvecen~ :'-froditi. jednost~vn.sjedinila sa svojim ritualima zlosutne ideje koje su jednostavne i slabe ~. a najsnaznije 1 najodvaznije do ateizma i strasne obezglavljenosti.enJuJ~ njih same. Svakom je dao stijeg koji predstavlja ZIVOtlnju i vrstu kojoj ta zivotinja pri1?ada.~Jenog 1 unistenog za graaanskih ratova. niti su se pnvlkn~li uva. n~ srruju se zalltl. Prema drugima. rijeci bune i kada treba imenovati stvari. Ima i onih koji vrlo dornisljato i vjesto prepricavaju sto je ucinio jedan od kraljeva.sadrzan u tim imenima. Dioniza kako skida Ap~lonov_e p~zlacene uvojke a jupitera s Kapitola zap. pa ih zatim oplakivati. d. stujuci zivotinje i odnoseci se prema njima kao prema bogovima te pretjerano pretrpavajuci liturgiju sluzbama koje ju izvrgavaju ruglu . zamjenjujuCi one nestale. p:-e?met ~~lta. to je stoga sto ne ~J~ruJu da su bogovi".z~vati. srrnsao . ~1.riteljima. Od onih koji ovom kultu zele dati izrazito PO~Iticku podlogu na jednoj su k~ji kazu ~a Je Oziris nalazeci se na celu velike vojske. To ~u oni isti koji se usuduju prikazati Lakara kako plpcka Atenu. posebno glede k~lta posvecenog zrvonnjame. psa ili sokola. Ksenofan iz Kolofona je dobro ccueruo Egipcane :-~kavsi: "Ako vjeruju da su bogov~. ~e~u Grcima irna onih koji nisu nauCili.dovele ~_o potpunog praznovjerja. p~ se za sve koji se okupljaju oko tog vjerovanja.r 86 PLUTARH IZID A I OZIRIS 87 oc~~o . da bi ponovo nikli 1.vl~en. izljevene od bronce. Prica da su se bogovi iz straha pred Tifonom pre~var~~i .ivajuCi se n~ iz:je~tan nacm tijelima ibisa. nadilazi cjelokupnu cudovisnost golemog broja moguCi~ prica. zmija Aresu. . kraljevi lZ kasnijih dinastija su se pokrivali zlatnim i sreb~~im m~~ka~a nalik divljim zvjerima da bi zastrasili nepr~JatelJ. pas Artcmidi.kao prikaze posvecene u njihovu cast. ako se zale. Ne treba vjerovati niti da sve duse mrtvih. podijelio svoje . Zaista je smijesno usrdno molit. Pouzdan? Je da s~ nestajanje plodova oplakivalo upuCivan~en: ~olbl stvo. kao I za sve na~ sljednike.o .nage na. koji zamJ.Nije bas sve onako kako nam izgleda.10z06 kada kazu da se oni koji nisu nauCili tumacir] znacenj. . Vecina je Egipcana.fl. 72. kipove bogova. gavran Apolonu. kako se rnoze vidjeti u Euripidovim stihoVIrna: "Pretvorit ces se u predivnog psa Hekate koja nosi svjetlo". taj stijeg pretvorio u. mogu postajati samo u tijelima tih istih zivotinja. sa~r.besm~sleno. Nisu. opazili d~ su na taj nacin prihvatili i potvrdili iskn.sto je najmanje od zala u tom odstupanju . kada ih se zapravo hsavamo jeduci ih.a.:pah.u i sazru. kako obicavaju reci Grci. Upravo su Eglpcam postali z:~va~~ obmane.:h?ve .

ml. l! v v 74. dok su druge istovremeno i konsne 1 slmbohe?e. rtjesio Je da medu njih posije trajan razdor usadivsi im praznovjerje. Ovaj bi nam mit na taj naCin dao do znanja da okrutne i divije prirode predstavljaju zlog duha kojeg se rnoze umiriti slavIjenjem i stovanjem zivotinja. takvim. tijekom Kamkul~ u ~ocno ?d~ed~no vrijeme. On ih je razdvojio.uCi se tisinom i mirom. Neke su koris?e iIi.Jetar. u ~kIadu s okolnostima. Pouzdano je da su Egipcani Apisa i neke dr~ge ~~v~tinje posvetili Ozirisu. Krava. si~boh~~e.sll1l~~a nasu pa~nJu valja usmjeriti ka i~takn. Svako se pleme stoga brani.P?" Mane~~mu~. Sukob su kasnije rijesili Rimipm uvodenJem kazni. ovea i mungo su javno slavljene ~bog sV~Je kon~nosti. posveC1v~nJe ?kapmh stovanih zivotinja se odrzavalo ~ taJI:ostl. kako naZlvaJU ]area lZ Mendesa.utlm ~r~Totmpma koje jednako stuju svi narodi Eglpta: 9~blSU. 73. ne dopustajuci d~ bu~e. koja sobom nosi prekomjerno razorne posasti i druge nepredvidene i cudne pojave. kult c. jer su Sinopolitanei jeli nbu oksirink. uvjereni da ce ojaditi Tif?na i ~ma~jiti. Razni autori podrZavaju ideju da su Tifonovu dusu raskomadale te zivotinje. a da toga ms~ ?Ill ru sVJe~ni.ljeno. zl?sta. Tako zitelji Lemnosa odrza:vaJu. ~u uzitak koji osjeca zbog srnru svetih ZlVOtl?p. (buduCi da djeluju slozno.l ljudi .. proslJu nJ:h~v pepeo na situ te ga bacaju u . kolj~ ~h i jede kao zrtve. Ako nevoIje potraju. a ~if?nu veci broj z. Ako je ova verzija tocn~.ubaste seve jer ona otkriva jaja skakavaca.. okruzuJ. N asuprot tome.a simbolicka vrijednost. PoCinju s prijetnjarna da ih zastrase. Ovakvo okajanje se vrsilo javno. svecenici izaberu pojedin.: U?lstav~. To je dovelo do rata u kojern su oba n~ro~a ~trasno ~ropatila.lJen. p~oglav~. pa J~ uveden zakon 0 smrtnoj kazni za svakoga tko ubije ro- . Kao posljednji od povoda uspostav.88 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 89 Egipcani prirodno okretni i skloni inovaeijama te vidjevsi da mu velik broj pruza jak otpor koji je tesko s~?~iti.soko~u.e od stovanih zivotinja odnoseCi ih u magIu. prilikama svecenici su odabirali zrtve koje su pnpadale razlicitim vrstama i pred svjetinom ih baeali u isti grob. udruzenih snaga). Kada prevlada strasna susa. Stanovnistvo Oksirinka lovi p. zapodjenuvsi rnedu njima bes~~aJ~: r~t u kojern su oponasali sukob zivotinja Zl~elJ1 Likopolisa jedu janjetinu oponasajuCi vuka kOJeg stuju kao boga. samom Apisu i Mendesu. U gr~du Ili~iji.se.ljanju. Zivotinje koje je plemenima nametnuo kao predmet obozavanja u kultovima su prirodni neprijatelji koji ratuju bivajuCi plijen jedni drugima. prinose ih kao zrtve i zakolju kaznjavajuCi zlog duha iIi okaja- vajuci najveca zla.spaljuju zive Ijude zvane "t~fonsk. ih. ~ Tesaliji obozavaju rode koje su istrijebile ZffilJe. Mnostvo se na taj nacin zabavljalo kao i na pogrebnim svecanostirna. tog kulta ostaju korisnost zivotinja i njihov.

pr~a u~~zala na lijekovito djelo~anje.bu. Ibis unistava reptile ~lJl Je ugnz smrtonosan.Zeusa bez usiju.vrho~n~.ma. ~Jegove razdvojene noge i kljun zatvaraju jednostranican ~ro~ut. oponasajuCi ocito Sunce koje rtocu putuje sa Zapada na Istok.etv~nm. Jednakostranicn~m trokutu dali su Atenino ime. Nakon polaganja jaja i tijekom inkubacije zenka se zadrza~a u voda~a u~ Nil cuvajuCi jaja na suhom.90 PLUTARH IZIDA IOZIRIS 91 duo Vratimo se Egipeanima. pa tako on moze vidjeti a d~ ne bu~e viaen? sto je povlastica prvog rnedu ?ogovlma. d~laZ1. Poskoka kOJluopee ne stari.a koju se na pozivaju astrono~i . Krokodili koji doiive duboku starost zive onoliko godina koliko je d~na pro:ek. Posejdonove su osti simbol po?rucja koje je pod morem. Tnt. a krece se okretno i s lako. okreeuei nebeski svo.s:nrt. lasice i skarabeja videCi u njima odraz rnoci bogova kao odraz Sunca u kapi vode. klisti:::.~ n~ usta sto . buduci da "putujuCi tisinom. ~ldlJa. iako nema organe za kretanje usporeduju sa zviiezdom. Oni jos uvijek odriavaju kult poskoka. od pola~anja jaja do izlijeganja. Muzjaci pohranjuju sV?Je. s. Razn?likost i kombinacija njegova crno~ : bijelog pefJa podsjeca na mjesec u trecoj c. Broj 60 Je pr~a J~d11l.a da djevice treba cuvati te da miran zivot u vlastitu . 75.d~mu odgovara udatim zenarna.~om. Krokodil je. ustvari. :r:raJsavJ~smJl medu svecenicirna u ritualima ociscenja konst.1c. dakle. lstovremen~ simbolicnirn zivotinjama koje _obo~~~aJu s~omenuh smo vee psa. To je zivotinja koja nam Je. J~ kipu Atene dodao zmiju. dajuci time do znan).na trece mjesto iza Zemlje i Sunca~ J~r se l~ nJ~cI T~ltos "treci" izvode imena dana An£ltno~~ 1.vl~dar slusa one sto dolazi lZ ustiju .ala slika . (Atena je potekla IZ Zeusove .v~n granica izlijevanja Nila. ne polaze ih u vodi ali rut! SUVlsedaleko. Medu ~onsU1:n 1. a po sv?m ra?g~. Mnogi vjeruju i tvrde da lasica zacinje zivot u uhu a koti s. Pitagorejci su brojevima i geometrl)Sklm likovima poklonili imena bogova.~ u smjeru suprotnom vlastitoj putanji. Na Kreti je postaJ. slika bozanstva kao jedina zivotinjr koja nema jezik. Kazu i to da je krokodil jedina vodena iivotinja kojo~ su 06 prekrivene tankom prozirnom ~pnom kOJa se spusta celom. Ne.oncl.U1ka. a A£ro~ltmoJ s~at~l u ElIdl kornjacu. Bozansko nacelo nema potrebu da artikulira zvuke prikazujuCi se..dravu vodu niti joj se priblizava.bi predstavljalo sIiku stvaranja pute~ nJ~Ci.e cuditi sto se Egipcani zadovoljavaju ovakvl:n ml?:malnim podudarnostima. za~lonJena od plime. Zenka polaze 60 jaja i ceka da se lZlegu.~Jeme u masu oblika kugle i kotrljaju je gu_ rajuci je straznjom stranom tijela. svim pojavama upravlja pravedno".. treba.lo.duCida ?n ne plJe nez. I G~ci s~ se u razn~m pnh~ kama sluzili slicnim poveZlVanJem ?a sl~kama 1 skulpturama bogova. MJesto gdje zenka izlaie jaja nalazi se lz.e. ima moe predviaanja. Nernoguce j~ da g~spodar 1. vodu u kojoj je ibis ugasio zed . Skarabej nema zenku.

naJJasll1J1~ od~azo~ bozanstva stvoritelja pnrode. Ozirisova je odjeca jednobojna . na~~hnuee za obozavanje bozanstva dr~ecl lh. koja se moze pretvoriti u svjetlost iIi mag.~vakvo tumacenje glede kulta posvecenog zivotinjama drzim najrazurnnijim od svih spomenutih. cistu boju. sklonostima i navikama. po Heraklitu "vlada sveukupnoscu". kao i kipovima od bronce i kamena k~Je cO:J~k oblikuje rukom. jer cini zbr?J prva cetiri parna broja i prva cetiri neparna broja.Jer u sredini izmea ~u ?-an:sene ste~e i stete pretrpljene greskom iIi pretJer~va?J:~ StOJl pravda uspostavljajuCi ravnotezu. O~lns. traz~.a T'na di1 "pray d'" . Dobro je ~isliti.a prvobitno bice.avnost monade. da~ ili noc. raspoznavajuCi 5tO j?j je blisko.oClva ~. stavise. tj. svugdje se ponavlja i svetl)l J~ od svih pnsega. uzimajuCi u obzir njihovu pnrodu.l~. ni u eleganciji oblika. Bozansko ne pociva m u..ma koji ih obozavaju vee onima koji u 'tim bl~l~a. Svecenici sarno jednom odlJevaJu. elm se rnucnim to i dokazati ne o?-i.sa ce:iri. ako su prikaz~~e analo~no boz~n~kom bicu.:"?' p.iti u jednom trenutku ne prestaje vladati 1 odrzavati red menu pojavama.na svijetu ima. ~azhCtte nijanse boja i njeznost prirod~lh ~o~ova all ce zbog svojih svojstava ostati Iisena osjecaja 1 razu~a . sJaJu b?Ja. Dapace. Duadi je nadjenuto ime "nesloga" III II o d vaznost . 36. razurnom spoznatlJl. pocelo ili kraj. Najistaknutiji menu svecenicims su predmetirna b~z duse i anorganskim tvarima pripisali izvjesnu tajnu vezu s bozanstvom. da bezivotna i neosjetljive tvari ne mogu pnpadatl pnrodi superiornijoj zivim i osjetljivim bicirna. Ziva pnroda lZ sebe same izvodi nacelo svog gibanja. iako bi se na is~om ~jestu ~oglo prikupiti svo zlato i svi sm~ragd~ kO~l~OgO~Ih .92 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 93 glave vizat~ je ~azvana Tritogenijom) jer ga okomice p~vucene . Ta djela m~gu docarau. 7Z Izidina je odjeca obojena svim bojama buduci da se njena moe prostire nad materijom koja se mijenja. v " 76.sadrzi jednu jedinu. Nacelo o~~ajeneta~nutoi. cini mi se da t~eba postivati osobitosti osjetljivih stvorenja obdarenih Zlvotom.IZ nJegova tri kuta dijele na tri jednaka dl!ela. vatru ili vodu. S 1zidinom odjecom cesto rukuju Jer su rnaterijalne stvari koje nasa osjetila mogu d~zivje~i ~ stalnoj uporabi i stoje nam na raspolaganju dajuci . ~~o~ dJelJ1v. ne po~az~Ju Je nrti doticu. Iz toga slijedi da se bozanstvo jednako dostojno predstavlja ziv?tinjaI?-a. one 5to)e bezi. . niti u uglacenosti povrsina. Je~mstvo je nazvano Apolonom. buduCi da taj nazrv lskljucuje umnozavanje i potvrduje jedno?t. daju mu ime Svemir.~ 5tO strano te privlaci izvoriste ljepote 1 dIO uma koji. samoj biti. lfistrumenttma 1 umJetnickim djelima tog Ist~g boza~s:va k_?je n.a~ njegovu odjecu oprezno cuvaju. boju svjetlosti. zivot ili smrt. vjerujuci da ih ne treba zanemarivati niti potcjenjivati.votn~ manje se 5tl_ljeo~ o~oga 5tOje mrtvo.

dozivljavajuCi ga bez zadovoljstava. on Je udaljen od Zemlje. u svom posvecenorn ZlVOtU 1 u strogim dijetama zdravlje nije bilo manje vazno od onoga sto je sveto. zatim ga na- pustaju.radi se 0 bogu kojeg Grei znaju pod trnenom Had.no krajnje oprezno: Oziris nareduje i kralJu. Iz drevne price dopire do nas vijest 0 ljepoti u koju je Izida vjecno zaljubljena. liseno prljavstine i izopacenosti ne moze biti dostojno stovanja dusa i tijela koja nisu u potpunosti zdrava i postedena svakog zla zbog ovog vjerovanja. ukoliko ostaju ve~ane uz tIJel? 1 podleg?"u strastima. a iz zemlje prodiru teske pare iniJesajuCi se sa zrakom. priblizavaju prvobitnom. No. cistom 1 hs~?Omnemlra . kroz difuzan san nadahnute vlastitim umom. Platon i Anstotel to~ dij~lu filozofije daju ime Epoptika iIi ko~templaelJa. Toplina togmirisa zaista ra- 78. cistoce i jednostavnosti.u tijelu. jednostavnom i nernaterijalnom. sjedinjuje se s njom i daruje sve one koji sudjeluju u ljepoti i dobrostivosti stvaranja. pa~njom propisivali uredbe glede ~dravl? U sv~t1m .Ci.Je mrtvima . Takvo vjerovanje uznemirava ~nostvo okruzeno neznanjem kazujuCi da cist i sveti bog.po~apaJu tlJ~la om~ koji su prividno prestali po~toJ~t1. postizuci krajnji eilj filozofije. stran je tvarima spremnim da prihvate lzopacenost .~1tualima. nocu pada na tijelo unoseci u dusu potistenost i nemir okruzujuCi je sjeto~ i turobnoscu. Egipeani vjeruju da bezgranicno c~s~o bie~.94 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 95 n~m p~iliku da se stalno suocavamo s njima tijekom ?JlhoVlh promjena.. Nuzno je spornenuti i mirisne tvari koje se spaljuju svakodnevno. vjerovanje koje u svecenicirna budi sveti strah. Postoji t . ka? st~ je Oz~ris z~~sta pr~b~va u zemlji gdje se . 79. vee kondenzirajuci se. Kada se oslobode okova duse za~jenjuj~ z~vmlju nemat~rijalnom i nevidljivom tvari. Oni ga brizljiv« cuvaju u sebi razotkrivaju. ona je progoni. svecenici ustaju i spaljuju smolu. kada je Sunee u puno) snazi. osim posredstvom filozofije. Ljudske se duse. No.strasti. tezeci Ijepoti koju ljudi ne znaju izraziti niti opisati. viziju razuma. spaljuju smirnu. Oko podneva. kao sto ni zrak koji udisemo i koji nas okruzuJe ne odrzava jednaku kvalitetu niti istu temperaturu. nepromjenjljiv : neiskvaren. a taj se isti bog pretvatau njihovog vodu 1 _gospodara. TIme nam daju do znanja da se oni ko}! ~u r~zumom rijesili kaos raznih pretpostavki. ne udruzuju s ovim bogom 1 ne postaju njegovim dijelom. Ova je najprikladnije od svih tumacenja glede bogova.. Mlsle da na taj nacin ozdravljuju zrak cisteci ga isparavanjima smole koja odbaeuje potistenost duse z~tvorene . Egipcani su ~ velikom. ga jedi. neposredno dopiruci do ciste istine koja ih okruzuje. munje koja sijeva u nasoj dusi m~zemo dozivjeti sarno jedan jedini put. buduci da mirisi posjeduju moe OZlvotvo:-enp i podsticu.i s~rt.

na primjer: cempres. velike i male boroviee [obicne i vodene). Iz ovoga slijedi da Egipcani danj. mirisnog zutog silja. Nocu spaljuju slozcne mirise.: spaljuju smolu i smirnu zahvaljujuci tome sto su ti mirisi jednostavni. Treba istaci da su smola i smirna Suncevo djelo .to su suze koje je toplina dana prclila na biljke. a zahvaljujuci svojoj blagosti i njeznosti srniruju mozak. Svjetlost dana je jedna i jednostavna. ruzine stapke. pitomog stavljaka. Vecina tih tvari ima arornaticnu vrijednost. a Pindar kaze da se Sunee vi~i "preko pustinje prostora". slatkog ljesnjaka.. Ti se sastojci mijesaju prerna formulama iz svetih knjiga. Pod cijim se utjecajem mijenja sta- nje zraka. bitumen a. suhog grozda. Cifin je mirisna smjesa sastavljena od 26 sastojaka: meda. trslje. 80. KRAJ . jedinom liku Ciji opseg daje broj jednak njegovoj povrsini . Medu sastojcima koji Cine Cili su i oni koji uzivaju osobito u noci. citanima onima koji spravljaju mirise mijesajuci ih. seseli. djelujuCi svojim osobinama kao sredstvo za omeksavanje. Prica se da je tijekorn strasne kuge. a zrace njeznorn i zdravom parom. smirne. S druge strane lijecnici vjeruju da se protiv zaraznih posasti rnoze djelotvorno boriti paljenjem velikih lomaca jer se zrak cini laksim (kada spaljuju aromaticno drvo. sto potvrduje razloge njene uporabe.a jasno je da te zadivljujuce osobine ne pridonose znacajno ovoj temi. Egipcani upotrebljavaju Cifi kao pice i kao pomadu. cini se da je namjerno izabran . rosom i vlagom. Patnje i agonije svakodnevnih nemira popustaju poput spojeva i rasprsuju se uzrokujuci potpunu opijenost. obavijeno vlagama i ugodnim isparavanjem. koja je unistila Atenu. Piju ga jer im se cini da djelotvorno cisti unutrasnje organe. noc Je spoj i mjesavina raznih svjetlosti. a svoje rodenje mogu zahvaliti Suneu. mijesavine koje sadrze vise tipova razlicitih kvaliteta. lijecnik Akron" stekao veliki ugled naredivsi da se zapali vatra uz bolesnike.96 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 97 stvara i rasprsuje isparavanja s rnocvara i mulja koncentrirajuci se u zraku. vina. Aristotel kaze da su mirisna isparavanja cvijeca i livada jednako korisna za zdravlje koliko su i ugodna. smole. Egipcani daju smirni ime Bal turnaceci taj naziv "rasprsivanjem ludosti". prirodno hladan i nepokretan. pa se tijelo. Nasuprot tome.radi se 0 kvadratu kvadrata. kao i oni kojima vlastita priroda odreduje da budu hranjeni svjezim vjetrovima. sjenama. prepusta snu i dovodi u stanje prizivanja. Glede broja 26. razlicitih utjeeaja koji se kao kliee rasprsuju medu zvijezdama i Cine jedan jedini spoj. borovnieu i bor). spasivsi tako vecinu zarazenih.

Ta se osobitost ne pojavljuje u onim slucajevima kada je to zaista nemoguce. navodili razni klasicni autori . I i \.. Plutarh poistovjecuje bogove na slijedcci nacin: Zeus/ Amon. bog vjecnog . te u slucajevirna odredenih autorovih tvrdnji. Hermes/Anubis. boginja nebeskog svoda. bog zemlje. bog nebeskog prostranstva.Osoba kojoj Plutarh posvecuje ovo djelo 0 Izidi i Ozirisu. bog uma i rijeci. kao primjer znanja i autoriteta. kao vedic dusa umrlih. Apolon/Ra. Dioniz/Oziris. Kronos/Thot.Posebna karakteristika ovog djela je zamjenjivanje naziva egipatskih bogova sa odgovarajucim grckim. Kronos/Geb. Hermes/Thot. 2Homer . TUMAC POJMOV A 101 I r I TUMAC POJMOVA lKlea . Rea/Nut.Rijeci slavnog grckog pjesnika cesto su. 13ogovi .Ra. bog vremena. bog sunca.

Ozirisoya sup~u_ga1 Horusova majka. Hermes prenOSl poruke mrtvima.u obl~cJ~ ie~e sa svojim hijeroglifom iznad glave (hlJeroghh Je pnkazuje kako sjedi na tronu). ~) kao kreativni poticaj ljudskom umu. n:jestima ~ois~ovjeCivanje bogova nije u potpunosti jasno. 4Izida .102 PLUTARH TUMAC POJMOV A 103 i~vota. "Povrce _ U opisu egipatskih sveceni~a Plu~arh navodi da se nisu samo uzdrzavali ~d Je~~n.lila koja omogucuje rukovanJe sa metahma 1 kovanie.Pluton/Serapis. U Hermopohsu se nalazio hram boga Thota. Vrhovni bog Zeus otjerao ga je u podzemni SVIJet. kao bog mraka. u svezi s mjesecevim as_pektom. .a simbolicki se do- Ap is _ Jedna od najpoznatijih egipatskih "svetih . Zeusov sm.Ime . Na nekIm. Zastitnik J~ putnika.Isis je grcko ime boginje Auset ili Ast. smatra.e opisan kao div sa zmijskim tijelorn. egl~atski~ bogom. juci ih necistim.a mesa odredenih zivotinja i riba. 7He:~es. Plutarh ga poistovjeeuje saegipatskim Thotom.. kao lllspiracip ili kreativna vatra.U zevsi sjeme vatre sa Hef~st~vo? ~ ognjista (iIi kotaca sunca) pr~metej g.ay prye~~Jel. muz Ehidne i otac Kerberoy. kao boginja Ijubavi. 12 -l! . Izida Je kcer boga ~emlje Geba i boginje neba Nut.Grcko ime starog grada Kh:n:ennua u Gornjem Egiptu. Sa vatrom J~ Pro~etej povezan na dva naciI1:a: a) kao ?la~en 1 topl. .grckog bozanstva kojeg Plutarh poist~vJecu!~ sa. U grckoj mltolo~lJ~ T1fo~ J. Dioniz/Horus. Sethom. 6 vodi u vezu sa inicijacijom. ~~ro~ita klasicnoj grckoj mitologiji Afrodita je b~gmp IJ. Sin Je boginje Geje.. u svezi s podzemnim s:IJetom. Najcesce je prikazana. kao bog svijetla. trgovaca i lopova. milosrde 1 s~~ad. ~ncvrscuJe g~ na stijenu i postavlja na njega o_rlakO)1mu danJ1. Rimljani Je poistovjecuju sa Venero~. Apolori/Oziris. 5!i~0~ . lutalica. Pr~ds~avl)~ sustinu zenske Ijepote. Afroditi Plutarh pridruzuje odredene aspekte egipatskih boginja Izide i Hator. Afrodita/Hator. Zeus ga zbog toga kaznJava . 9Hermopolis . "Muze _ U grckoj mitologiji Muze predstavljaju odredeni aspekt bozanske inspiracije.~ kljuca 0hko kojetru. Nalazio se oko 300 km ~uzno od Kaira i danas je u rusevinama. 8Prometej .ubavl. vee i da nisu pih vmo. . Nocu bi PrometeJeva Jetra narasla oI1: liko bi mu je orao nocu pOJeo.. Takoder su izbjegavali odredene vrste povrea.~ermes je bog gr~kog panteona. Tifori/Seth.udl-rna.

Plutarh sunce dovodi u vezu sa Horusom. 170ksiri~k (Oxirrinco) . sjedista kulta bogs Ra. Ozirisorn i bogOffi ~a. v •• ' nim monumentima tijekom citave egipatske povijesti. Egipatsko ime Heliopolisa je Annu.k .104 PLUTARH TUMAC POJMOV A 105 zivotir:ja". razumom i sa svime sto je nasuprot rnjesecevim aspektima. Ribe koje su prikazivane u egipatskim grobnicarna mogu se sa sigurnoseu identificirati. .Grckc i~e grada u Donjem Egiptu. b) Ime koje su koristili grcki klasici za ribu iz Nila Istrazivanja su otkrila da je prikazivana na pogreb- 24Sais_ Grcko ime egipatskog grada Sa u Donjem Egiptu. psno~om. svijescu. l~~eliopolis . obzor.u rogova nalazio mu se suncev disk i ureus. Lik sfinge sastoji se od poprsja ili glave zene i lavljeg tijela. kojern s~ ~r~made~l1dragocjeni papirusi. .~oru. "Diktis . 23 14 15K~alj~vi Egipatske vladare grcki povjesnicari nisu nazivali faraonima. Njegovi su aspekti viseznacajni. a najpoznatiji je kao bog podzemnog svijeta. ~~edstavlJa . zapad i sunce koje ~lJe~om n~C1zalazi u podzemni svijet. "Oziris .Menes je legendarni ujedinitelj Donjeg i Gornjeg Egipta i osnivac dinastije iz grada Tinisa.~) Grcko ime egipatskog grada u. utemeljitelj XXVldinastije lZ Salsa. Apis )e bog-bik. l~s~meti. ocitovanje boga Ptaha iz Mernfisa.Egipatski vladar. 21Menes. podne.KCi kralja koji je pruzio utociste Izidi u potrazi za Ozirisorn.Osiris je grcko ime egipatskog Ausar (Usir). Aspekti sunca IffiaJUsVOJegzoterijski i ezoterijski smisao. erne Je boje sa bijelim trokutom na celu.Dolazi od grcke rijeci sphigko. 18 iena _ Grcko ime mjesta u Gornjem Egiptu na S granici sa Etiopijom. Sunc~ . danasnjeg Asuana . U kasmJ~m' :e ~azdobljima suncev disk cesto zamjenjivao mjesccevrm.Sunce je u Egiptu imalo vise znacenja. Izm~~. Sfinga . Povezuje ga sa aktivnom energijom snagom. 22Bokoris -Bokoris ili Bokenranf je kraIj'iz XXIV dinastije. Menes je helenizirana forma egipatske rijeci Meni. na kojem se cesto nalaze krila. I dinastije egipatskih faraona. vee kraljevima. .

Pitagorejei su Apolonovo ime izjednacavali sa monadom. vinom i oplodnjom. Plutarh je dovodi u vezu sa grckorn boginjom Nit iIi Neith. po Plutarhu sunee iIi Zeus. Plutarh je poistovjecuje sa Afroditom i Nikom (Viktoria). Pojavljuje se na prijestolju kupa Mikerinosa. izlazecim sun cern. Dovodi se u vezu sa kucanskim poslovima i ognjistem. Obje su biljke sjedinjenje u simbolu ujedinjenja. Vezan je za Izidu. Bio je povezan sa razlicitim ocitovanjima egipatskih bogova sunea.Dok je papirus simbol donjeg Egipta. te se naziva Amon-Ra. za vrijeme vladavine Ptolorneja I. 320vdje Plutarh aludira na egipatsku legendu prema kojoj se bog zemlje Geb sjedinio sa boginjom neba Nut. a osobito sa Horusom.Vrhovni bog grckog panteona. hijeroglifu "sam" koji predstavlja Egipat. a u Starom kraljevstvu je zajedno sa Izidom imala zastitnicku ulogu nad faraonom 4 4Uioniz . Amon je vrhovni bog Tebe. Ime je izvedeno iz egipatskog amn sto znaci "skriven" iIi "nevidlji v". Neftis . Takoder je to bog mi- .U grckom panteonu Apolon je bog sunca. Ozirisa iii Dioniza. U ovom slucaju Kronos je Geb.Sirnbolicko iskazivanje mjesecevih aspekata nalazimo kod nekih rnuskih bogova .Thota iIi Hermesa. napisao povijest Egipta. a ·1" o ba nose titu u otae bogova.Grcko ime egipatske boginje Neb-Het. zastitnica rata.106 PLUTARH TUMAC POJMOVA Grei je poistovjecuju sa Nut. kralja IV dinastije za kojeg se smatra da je vladao oko 2500 godine prije Krista. Takoder je vezana za postmortalni ritual.U grckoj mitologiji Rea je zastitnica zena i braka. 34Apolon . {~Skarabej . Mjesee je povezan sa pticom ibis iIi pavijanom.Takoder i Amen. Cesto je poistovjecivan sa bogom Kheperom. Grei su ga nazivali AmA mon i poistovjecivali sa Zeusom. Kronosova zena i majka bogova sa Olimpa.Egipatski svecenik koji je u III stoljecu prije Krista. 31Rea." 33Mjesee. 26Zeus. 30 otos .Grcka boginja mudrosti. ali ih otkriva bog nebeskog prostora. U Novom kraljevstvu izjednacen je sa bogom Ra iz Heliopolisa. 27 mon . lotos L je simbol Gornjeg. 107 25Atena . Artemidu.Simbol uskrsnuca.Po Plutarhu je Dioniz povezan sa slavljem. znanja i plemenitosti. 28Maneton . iii bilo koju boginju koja iskazuje osobine mjeseea.

Asherat. Takoder se zvao i Abaris. U upravo po toj karakteristici 47 Astarta .Grcko ime egipatskog boga Anpu ili Anupu. Imao je vaznu ulogu u procesu rnumificiranja.U atchet. Horus stariji ili Haroeris. 48Kemmis . 53 TUMAC POJMOV A 109 sticne ekstaze.Malakander je kralj kojeg spominje Plutarh u grckoj verziji legende 0 fenicanskom bogu mrtvih Malk-Addiru. 52Malakander . Bio je prikazivan u oblicju crnog sakala ili psa sa uzdignutim usirna i viseceg repa. tj. Elat iIi Ba' alat. misterija i biva "unisten" i "nestaje". Anubis je vodic dusa i on otvara vrata puta sto vodi na drugi svijet. 56Palusio . da bi potom opet ozivio.Ime kojim su Grci nazivali boginju koja je zajednicka mnogim narodima: Istar (Ishtar). Ima vise aspekata. Maneros je ime sina Aso .108 PLUTARH misticnih odnosa. Horus je bog sokol. Takoder se poistovjecivala sa Izidom i mjesecom.Grad u Donjem Egiptu (Delta) koji su Egipcani nazivali Per. 49Zdraljika . Horus Behdetski.Mitoloska etiopska kraljica. Papirusi i reljefi iz grcko-rirnskog razdoblja pridaju mu osobine kozmickog bozansrva. Nad njegovim rusevinarna izgradio se Port-Said. SOAnubis . Dioniz da bi se ponovo rodio kao Plutarhovo vrijeme su ga povezivali sa Ozirisom.Prema Herodotu prvog kralja Fenicana.Grad u Gornjem Egiptu.Naziv iscezlog egipatskog grada. Harieris iIi Horus mladi. gospodar neba. 57Horus . 54Golubica .Rijec papirus dolazi od grcke rijeci papy- . Ashtart. bog sun ca. 513uto . a razIikujemo nekoliko osnovnih formi: Harakti (Ra-Harakti) iIi "Horus obzora".Grad u Feniciji poznat po Adonisovu kultu. 55Maneros .Za Grke golubica nije bila sirnbol kao sto je to bila u krscanstvu gdje predstavIja cistocu i jednostavnost. Izvorni egipatski naziv je Heru. a Horus je latinski prijevod grckog naziva Horos. grcki Panopolis ili grad boga Pana. sin Izide i Ozirisa. Adonis je bog vegetacije koji krajem godine umire.Zdraljika (Melilotus officinalis) se koristio protiv nesanice i emotivnih poremecaja. 59Papirus . i u oblicju covjeka sa glavom sakala.Jedan od najstarijih i najvaznijih egipatskih bogova. 51Biblos. simbol vjecnog zivota.

Na otoku File se nalazi 67 blizini Asuana. File . To je grcka rijec cije je znacenje "pokriven ljuskarna". Izvorno egipatsko irne je Het-Ptah-Ka. Plutarhov pr~ka~ pridaje joj neke od muskih aspekata. Kipovi lavova cuvali su vrata hrarnova.6~shil . Prikazi bit aka kraljeva XVIII i XIX dinastije predocuju narn kralja u pratnji lava.Takoder Knernu.Arheoloski nalazi ukazuju da je lay u Egiptu imao viseznacnu ulogu. . . i pridaje joj karakteristike destruktivnosti. Postoje dokazi da se u Egiptu lay pripitornljavao. N adzirao je izIijevanje NIia i cuvao granicu prema Etiopiji.Irne Horusa mladeg iIi Harierisa. pojava kada zvijezda izlazi neposredno prije sunca dogadao se u isto vrijerne kada i izlijevanje Nila. 68Metide. Memfis je bio srediste Ptahovog kulta. 70Stis . Herodot papirus naziva byblus.Veliki grcki dramaticar iz 6-5 stoljeca prije Krista.Grcko irne egipatskog administrativnog centra iz Donjeg Egipta. To je bog 71 . ) . 62T~~re~ E~il?atsko irne svetog nilskog konja. Srnatra se da ga je osnovao Menes oko 3000 godine prije Krista.Grcko ime egipatsko grada Abtu u Gornjem Egiptu. povezuje JU sa Seth om.Lepidot je velika riba iz Nila koju je tesko p~istovjetiti sa nekorn od postojecih. Bio je glavno sjediste Ozirisovog kulta. jedno je od najstarijih egipatskih bozanstava. . a drugi jugoistocno.Nepoznata vrsta biljke.110 PLUTARH TUMAC POJMOV A Zbog toga se jos i nazivao Busiris. 6Harpokrat . Knufis i Knumu. Preirne znacilo je Izidin hram. 60Lepidot . 61 66Mernfis. La: . te da je povezan sa bogorn sun ca. Horapolon kaze da su likorn lava Egipcani prikazivali dusu. i Etiopije. Knef . 111 ros sto je helenizacija egipatske pa-puro.Prerna grckom povjesnicaru Estrabonu postojala su dva grad a tog irnena.Otok na Nilu u neposrednoj N alazio se na granici izrnedu Egipta rna Diodoru Sicilijskorn egipatsko "sveto polje". Lav je takoder bio arnblern budnosti i zastite. boginJe zasntruce 1 simbola plodnosti u zena.Helijacki izlazak zvijezde Sirius (od egio patske rijeci Sopt) tj. 69Tafosiris. . 65Abidos . Njegovo ime vezano je za prvu kataraktu Nila. J edan je bio srnjesten sjeveroistocno od Aleksandrije.

Simbolizira praiskonske energije kaosa. Demetra predstavlja obrasenu zemlju. Amentet ili Amentis. a Orfej muzikom iz svoje lire.Boginja plodnosti. Za razliku od Geje koja predstavlja kozmogonijski element zemlje. a mrtvima izlazak. Stoji kao protuteza bogu sunea. U Crckoj je magarac povezan sa kultom Apolona i Dioniza. Zivima nije dozvoljavao ulazak. Njegov je kult uterneljen u Aleksandriji. 75Kerber.112 PLUTARH TUMAC POJMOV A 113 kreator i stvoritelj oblicja ljudi i bogova. ' 81Likopolis Grcko ime starog egipatskog grada koji doslovno znaci "grad vuka" (Lykos ~ vuk). uoblicitelj svijeta.Latinsko ime zvijezde Si- nus. S2Apofis Podzemni bog u oblicju zmije. Grei prema magareu osjecaju neku vrstu nepodnosljivosti. No.Grcki povjesnicar iz 3 stoljeca prije Krista. Njihov Tifon 0 kojem govori Plutarh. Heraklo snagom. Autori ga poistovjecuju sa grckimHadom. Tekstovi i opisi rnu pridruzuju karakteri- Kanikula (Canicula) . zapad iIi mjesto zalaska sunea. 76Had. 78Amenti. Uspijevaju ga jedino nadvladati Heraklo i Orfej. Smatra se da su Grei egipatskog sakala pomijesali sa vukom i psom. Pisao je povijest Egipta koja je ukljucivala i Egipat. . Nakon sto je Had oteo njenu kcer Perzerfonu trazi je i nalazi u podzernnom svijetu. "0zirisova kuca". Za vrijeme Ptolomejaca poistovjecen je s OzirisomApisom (Userhapi). 72 77Filark. sredista Ozirisova kulta. Busiris je ime grada Abidosa. poistovjecujuci ga sa Sethom. Vezana je za ineijaciju i zivot poslije smrti. ciklicka boginja zivota i smrti. N ajcesce je prikazivan u liku covjeka sa ovnovom glavom.Grcki naziv egipatskog Per-Ausar. plod.Takodcr i Amenta. njegov zapadni dio. 74Serapis . Po Herodotu se tamo nalazio najvecilzidin hram. ima magarecu glavu. 8~usiris . 7nemetra .U grckoj mitologiji Had je vladar podzemnog svijeta gdje vlada zajedno sa suprugom Perzerfonom.Troglavi iIi viseglavipas koji je cuvao ulaz u podzernni svijet. 79Magarac Za Egipcane je magarae zivotinja koja ne posjeduje izrazito negativne karakteristike kakve mu Plutarh pridaje.Egipatsko-grcko bozanstvo. U kraljevstvu mrtvih cini mjesto sjena i dubokog sna. vladar podzemnog svijeta.

Egipcani su ga nazivali Apep. Radio je u Ateni.ad grckog kyphi. ali ipak vise jarce nego koze.Grcki naziv egipatske boginje Het-heru. niti iz njih ista navodi.Stari rnuzicki instrument koji se sastojao od nekoliko zvonaca ili metalnih koluta pricvrscenih na metalnom okviru.Zvijezda iz sazvijezda velikog psa. 83Sirius . Mendes .114 PLUTARH TUMAC POJMOV A 115 stike destruktivnsoti. Za Egipcane je bila od velike vaznosti. 84Seth. medicinu. Egipatska arornaticna tvar o kojoj govori i Galen. jer je njeno pojavljivanje na nebu naznacavalo pocetak poljodjelskih radova. Horusova kuca. 46): "U Mendesu obozavaju sve koze. Zanimljivo je da ih ne spominje. Kaze se da je Akron oslobodio Atenu kuge." 90 Akron .Grcka negrcki. "Barbaros . sto je u odnosu na egipatsku mitologiju i simbolizam vrlo diskutabilno. a Plinije navodi da je bio prvi medu empiricarima."Hermeticki spisi" koji se smatraju ostacima egipatske mudrosti. SHator (Hath or) . religiju. roden na Siciliji 460 godine prije Krista.Slavni grcki lijecnik. a pripisuju se Hermesu Trismegistosu. rost velika. a takoder i Nak. Spominju je Herodot i Diodor Sicilijski. 91 Cifi . Povezana je s bogom Thotom. 92 87Hermesove knjige . Egipcani su zvijezdu Sirius nazivali Sotis (Sothis). moral i ostale teme. Apef. Njen simbolizam i aspekti su viseznacajni. rijec cije Je znacenje stran. te pocetak kalendarske godine. astrologiju. i pastiri koji cuvaju jarce uzivaju velike povlastice. te mu pridaje karakteristike "boga zla". ni jedan autor krscanskog razdoblja.Herodot navodi (II. Hathor je univerzalni aspekt boginje krave.Sveta egipatska ptica. Radi se 0 knjigama koje obraduju umjetnost.Egipatski bog kojeg Plutarh poistovjecuje sa grckim Tifonom i palestinskim Ba'alom. 88Sistrum . Prema Jamblicusu njihova je sta- . 89Ibis. ali bog sunca ga uvijek uspijeva pobijediti tijekom svojeg putovanja kroz podzemni svijet. inozeman.

Str.3 PLUTARCHUS 0 Izidi i Ozirisu / Plutarh . 4) y Prijevod djela: Isis y Osiris / Plutarehus. 1993. . . . .114 str. knj.(Biblioteka Tragovi .Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucillsna biblioteka. Zagreb UDK 299. lprijevod Ljiljana Zivkovic). . 5-9: Predgovor / Igor Uranic.KAZALO Predgovor 5 Izida i Oziris 13 Tumac pojmova 101 Kazalo 117 CIP . . 20 em.Zagreb : Integra.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->