Albert Camus - Stranac Biljeka o piscu: Camus, Albert (Mondovi, Alir, 07.11.1913 - Villeblevin, 04. 01.

1960), francuski romanopisac, dramatiar i esejist. Dobitnik nobelove nagrade za knjievnost 1957. godine. Za Drugoga svjetska rata sudjeluje u pokretu Otpora. 1945. postaje glavni urednik lista Le Combat. Od 1947. posveuje se iskljuivo knjievnosti. Poginuo u automobilskoj nesrei.itav Camusov opus temelji se na ideji apsurdnosti ljudske sudbine. Camusa mui pitanje: kako pomiriti ovjekovu enju za vjenou i efemernost njegove egzistencije? Pokuavajui da rijei tu antinomiju, Camus nalazi izlaz u Revoltu, koji ivotu daje sadraj i veliinu. Apsurdnosti svijeta Camus suprostavlja stvaralaki akt koji tu apsurdnost porie (stvarati znai dvaput ivjeti). Camus istie poguboan utjecaj grada na modernu civilizaciju koja je izgubila dodir s prirodom, sa istoom krajolika; umorna i neurotina, ne poznaje mir sijeste, vedrinu duha, blagost veeri. Modernog ovjekova naziva hldnim, cininim monstrumom. Nasuprot svijetu dananjice evocira primjer stare Grke, koja je u svemu znala nai pravu mjeru. Ateist s duom kranina. Camus eli da se spase moralne i duhovne vrijednosti ovjeka: one za njega predstavljaju jedini smisao u apsurdnosti ivota. Likovi Camusevog Stranca jesu Mersaulte, kao glavni junak romana, Raymond, najbolji prijatelj Mersaultea, njegova mama, Celeste, vlasnica restauranta u kjem se Mersaulte hrani... Radnja romana dogaa se u Aliru. Glavni junak je mali namjetnik Mersaulte, mladi s banalnim ivotom bezbroja malih, beznaajnih ljudi. Roman, pisan u prvom licu, zapoinje jednostavnom konstatacijom: Danas je majka umrla. Od te prve jednostavne reenice u romanu svi dogaaji djeluju tako na glavnog junaka - oni najglavniji, presudni, kao i svakodnevni. Upravo je ta beznaajna svakodnevnost i ispunila prvi dio ove ispovjedi. Mir i ravnodunost kojim Mersaulte putuje na pokop majke, mir koji u njemu uestvuje, produuje se do posljednjeg retka knjige. U njegovu ivotu nema potresa. Imati prijatelja, djevojku, izlaziti s njima, ljubiti - to je okvir njegova ivota, okvir koji ispunjava iz dana u dan na isti nain. Jedan dogaaj odjednom unosi promjenu u taj ivot. Za uobiajnog izleta u

okolicu grada Alira s prijateljem i djevojkama, dolazi do sukoba sa koji je za Mersaultea bio presudan. On i njegov prijateljem Raymond potukli su se s dvojicom Arapina. Najgore je proao Raymond kojeg je Arapin ranio noem. Kad su se strasti smirile i inilo se da je sve zaboravljeno dolazi do preokreta. Mesaulte pitoljem ubia tog Arapina. Drugi dio romana odvija se u zatvoru bez ikakvih dogaaja, osim ispitivanja i suenja, on sadri osjeanja i misli Camusova junaka, koji ne moe dati nikakvo objanjenje za svoj postupak; isto tako ne moe pronai nijedan razlog pokajanja, ni eli da se spasi. Smrt na koju je osuen prima potpuno ravnoduno, uvjeren da je, napokon, sve svejedno, da nema vrijednosti zbog kojih bi bilo trebalo poduzeti. Uasavanje koje izaziva svojom otvorenom ravnodunou oito je uasavanje koje ovjek pokazuje pred otkriem besmislenosti, apsurda svog postojanja. Mersaulte ide miran u smrt uvjeren da ona nije ni u emu gora od ivota ni gora, ni besmislenija, uvjeren da je ona apsolutni kraj. Camusov Stranac jest roman s poprilino uskom usmjerenou, jednostavan je u svijetu punom nedokuivosti i ravnodunosti, dogaaji koji se niu nemaju opravdanja, nemaju smisla, svi su dogaaji apsurdni, kao to je primjer sukob Raymonda i Mersaultea s dvojicom Arapina. Upravo u tom sukobu Camus eli prikazati unutarnje napetosti, nelagode, osjeaje kriznih situacija. Camus to prikazuje Mersaulteovim razmiljanjem u tim trenicima.Stranc se razlikuje od drugih suvremenih romana i po tematici koja ne govori o politici, o ratu, o gospodarskim i kulturno-psiholokim razlozima, ve govori o neem posve drugom, govori o privatnim stvarima, zgodama i nezgodama jednog mladia, Mersaultea.