ZKP Zakon o Kaznenom Postupku Novi

. :: Propisi.hr :: .
Page 1 of 145
ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

(Uredniki proieni tekst, "Narodne novine", broj 152/08, 76/09 i 80/11) Prvi dio OPE ODREDBE Glava I. UVODNE ODREDBE lanak 1. (1) Ovaj Zakon utvruje pravila kojima se osigurava da nitko neduan ne bude osuen, a da se poinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predvia zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadlenim sudom. (2) Prije donoenja pravomone presude okrivljenik moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje odreuje ovaj Zakon, razmjerno teini kaznenog djela, stupnju sumnje i jaini ugroavanja ili povrede zatienog dobra. (3) Uz uvjete propisane ovim i drugim zakonom mogu se poduzeti radnje radi otkrivanja poinitelja kaznenog djela. lanak 2. (1) Kazneni postupak se provodi na zahtjev ovlatenog tuitelja. (2) Za djela za koja se progoni po slubenoj dunosti ovlateni tuitelj je dravni odvjetnik, a za djela za koja se progoni po privatnoj tubi ovlateni tuitelj je privatni tuitelj. (3) Ako ovaj Zakon drukije ne propisuje, dravni odvjetnik je duan poduzeti kazneni progon ako postoje osnove sumnje da je odreena osoba poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. (4) Za kaznena djela propisana zakonom dravni odvjetnik poduzima kazneni progon samo na prijedlog oteenika (lanak 197.). (5) Kazneni progon zapoinje upisom kaznene prijave u upisnik (lanak 205. stavak 4.) ili svakom radnjom ili mjerom ogranienja osobnih prava i sloboda koju poduzima nadleno tijelo, a usmjerena je razjanjavanju sumnje da je odreena osoba poinila kazneno djelo. Kazneni progon zavrava odustajanjem dravnog odvjetnika ili drugog ovlatenog tuitelja od progona ili sudskom odlukom. (6) Ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnova za pokretanje ili provoenje kaznenog progona, na njegovo mjesto moe stupiti oteenik kao tuitelj uz uvjete odreene ovim Zakonom. lanak 3. (1) Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. (2) Dvojbu o postojanju injenica koje tvore obiljeja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za okrivljenika. lanak 4. (1) Sud, stranci i branitelju osigurava jednake mogunosti dokazivanja na raspravi u skladu s ovim Zakonom. (2) Sud i dravna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku s jednakom panjom ispituju i utvruju injenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. (3) Dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija neovisno i nepristrano razjanjavaju sumnju o kaznenom djelu za koje se kazneni progon provodi po slubenoj dunosti. Ta tijela su duna s jednakom pozornou prikupljati podatke o krivnji i nedunosti okrivljenika.
http://www.propisi.hr/print.php?id=8789
7.12.2011
Page 2 of 145
lanak 5. (1) Okrivljenik se ima pravo braniti sam ili uz strunu pomo branitelja kojega sam izabire iz reda odvjetnika. Ako sam ne uzme branitelja, okrivljeniku e se radi osiguranja obrane postaviti branitelj kad je to odreeno ovim Zakonom. (2) Pod uvjetima koje odreuje ovaj Zakon okrivljeniku koji ne moe podmiriti trokove branitelja, postavit e se, na njegov zahtjev, branitelj na teret proraunskih sredstava. (3) Sud ili drugo dravno tijelo koje provodi radnje u kaznenom postupku duno je prije ispitivanja okrivljenika, pouiti ga o pravu na branitelja i u svezi s braniteljem. (4) Okrivljeniku se mora osigurati dovoljno vremena i mogunosti za pripremu obrane. lanak 6. (1) U postupku ureenom ovim Zakonom, zabranjena je diskriminacija sukladno pripadnosti rasi, etnikoj pripadnosti, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, lanstvu u sindikatu, obrazovanju, drutvenom poloaju, branom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeu, rodnom identitetu, izraavanju ili spolnoj orijentaciji. (2)Zabranjeno je da se prema okrivljeniku, svjedoku ili drugoj osobi primijene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza, niti se smije upotrijebiti sila, prijetnja ili druga slina sredstva. (3) Iskaz pribavljen protivno stavcima 1. i 2. ovoga lanka, ne moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku. lanak 7. (1) Svaka osoba protiv koje su poduzete mjere ogranienja osobne slobode ili druge prisilne mjere ima pravo da u skladu sa Zakonom bude sasluana pred sudom ili drugim nadlenim dravnim tijelom, obavijetena o razlozima poduzimanja mjere i na pouku o pravima u postupku. (2) Osoba uhiena pod sumnjom da je poinila kazneno djelo mora biti odmah: 1) na njoj razumljiv nain obavijetena o razlozima uhienja, 2) pouena da nije duna iskazivati, 3) pouena da ima pravo na strunu pomo branitelja kojega moe sama izabrati, 4) pouena da e nadleno tijelo na njezin zahtjev, o uhienju izvijestiti njezinu obitelj ili drugu osobu koju ona odredi. lanak 8. (1) U kaznenom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo, ako za uporabu u pojedinim podrujima nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo. (2) Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo sluiti se svojim jezikom. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku osobe, osigurat e se usmeno prevoenje onoga to ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala. Prevoenje obavlja tuma. (3) O pravu na prevoenje pouit e se prije prvog ispitivanja osoba iz stavka 2. ovog lanka, koja se moe odrei toga prava ako zna jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da je dana pouka i izjava sudionika. (4) Odluke i dopise (pozive i druga pismena) upuuje tijelo koje vodi postupak na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Na hrvatskom jeziku i latininom pismu dostavljaju se sudu tube, albe i drugi podnesci. Ako je na pojedinom sudskom podruju u slubenu uporabu zakonom uveden i drugi jezik ili pismo, podnesci se mogu sudu dostavljati i na tome jeziku ili pismu. Nakon poetka rasprave podnositelj podneska ne moe bez doputenja suda opozvati svoju odluku o jeziku kojim e se u postupku sluiti. (5) Uhieniku, okrivljeniku koji je u pritvoru ili istranom zatvoru kao i osobi na izdravanju kazne dostavit e se prijevod odluka, dopisa i poziva na jeziku kojim se slui u postupku. (6) Stranac lien slobode moe na raspravi dostavljati sudu podneske na svom jeziku, a
7.12.2011
Page 3 of 145
prije i nakon toga samo pod uvjetom uzajamnosti. lanak 9. (1) Pravo suda i dravnih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima. (2) Sud i druga dravna tijela duni su jasno izloiti razloge za odluke koje donose. lanak 10. (1) Sudske se odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit nain (nezakoniti dokazi). (2) Nezakoniti su dokazi: 1) koji su pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom propisane zabrane muenja, okrutnog ili neovjenog postupanja, 2) koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i ast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota, 3) koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ovim Zakonom, 4) za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. (3) Ne smatraju se nezakonitim dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda iz stavka 2. toke 2. ovog lanka: 1) radnjom za koju je prema kaznenom zakonu iskljuena protupravnost, 2) u postupku za teke oblike kaznenih djela za koja se provodi redoviti postupak, kod kojih je povreda prava, s obzirom na jakost i narav, bitno manja u odnosu na teinu kaznenog djela. (4) Sudska odluka ne moe se temeljiti iskljuivo na dokazu iz stavka 3. toke 2. ovog lanka. lanak 11. (1) Okrivljenik ima pravo da u najkraem roku bude izveden pred nadleni sud koji e odluiti o optubi. Trajanje istranog zatvora ili druge mjere lienja ili ogranienja slobode mora biti ogranieno na najkrae nuno vrijeme. (2) Postupak se mora provesti bez odugovlaenja, a sud i druga dravna tijela duni su onemoguiti svaku zlouporabu prava to pripadaju sudionicima u postupku. U postupcima u kojima je okrivljeniku privremeno oduzeta sloboda, sud i dravna tijela postupat e osobito urno. (3) Stranci, branitelju, oteeniku, opunomoeniku ili zakonskom zastupniku koji u kaznenom postupku svojom radnjom oigledno zloupotrebljava pravo iz ovog Zakona, sud e rjeenjem uskratiti pravo na tu radnju. alba ne odgaa izvrenje rjeenja. (4) Ako je u sluaju iz stavka 3. ovog lanka okrivljenik ostao bez branitelja, predsjednik suda e na zahtjev tijela koje vodi postupak, postaviti branitelja po slubenoj dunosti. lanak 12. (1) Nitko ne moe biti ponovno kazneno progonjen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravomona sudska presuda. (2) Ne moe se obnoviti kazneni postupak protiv osobe koja je pravomono osloboena od optube. lanak 13. Ako Zakon drukije ne propisuje (lanak 544. stavak 2.), povodom pravnog lijeka izjavljenog samo u korist okrivljenika, presuda se ne moe izmijeniti na njegovu tetu. lanak 14. Osoba koja je neopravdano osuena za kazneno djelo ili je neosnovano uhiena ima pravo
7.12.2011
Page 4 of 145
na svekoliku rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz sredstava dravnog prorauna te druga prava utvrena zakonom. lanak 15. Okrivljenika ili drugu osobu koja sudjeluje u postupku, a iz neznanja bi mogla propustiti kakvu radnju ili se zbog toga ne bi koristila svojim pravima, sud ili drugo tijelo koje provodi radnju pouiti e o pravima koja joj prema ovom Zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje. lanak 16. (1) rtva i oteenik imaju u kaznenom postupku prava u skladu s ovim Zakonom. (2) Policija, istraitelj, dravno odvjetnitvo i sud postupaju s posebnim obzirom prema rtvi kaznenog djela. Ta tijela duna su rtvi dati pouke iz stavka 3. ovog lanka i lanka 43. do 46. ovog Zakona i skrbiti za interese rtve pri donoenju odluka o poduzimanju kaznenog progona protiv okrivljenika, odnosno pri poduzimanju radnji u kaznenom postupku u kojima rtva mora osobno sudjelovati. (3) rtva koja trpi tea psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog djela ima pravo na strunu pomo besplatnog savjetnika u skladu sa zakonom. (4) rtva tekog kaznenog djela nasilja ima pravo na naknadu tete iz sredstava dravnog prorauna. Sredstva se prikupljaju iz novanih kazni i oduzete imovinske koristi steene kaznenim djelom u posebnom fondu. (5) Osoba moe sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik pod uvjetima koje propisuje ovaj Zakon. (6) Dravno odvjetnitvo i sud duni su u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogunost nagodbe izmeu okrivljenika i oteenika oko popravljanja tete uzrokovane kaznenim djelom te ih, uz izriitu privolu oteenika, uputiti u tom cilju u savjetovalite za psihosocijalnu pomo ovlatene fizike ili pravne osobe. Izvjee savjetovalita mora se nadlenom dravnom tijelu podnijeti u roku od est mjeseci. lanak 17. (1) Kazneni postupak zapoinje: 1) potvrivanjem optunice, 2) odreivanjem rasprave na temelju privatne tube, 3) donoenjem presude o izdavanju kaznenog naloga (lanak 541. stavak 1.). (2) Kad je propisano da pokretanje kaznenog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih prava, te posljedice, ako zakonom nije drukije odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice, a za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili zatvor do pet godina, od dana kad je donesena osuujua presuda. lanak 18. (1) Ako primjena kaznenog zakona zavisi od prethodnog rjeenja pravnog pitanja za ije je rjeenje nadlean sud u kojem drugom postupku ili drugo dravno tijelo, kazneni sud moe sam rijeiti to pitanje prema odredbama koje vae za dokazivanje u kaznenom postupku. Rjeenje tog pravnog pitanja od strane kaznenog suda ima uinak samo za kazneni predmet o kojem taj sud raspravlja. (2) Ako je o takvu prethodnom pitanju ve donio odluku sud u kojem drugom postupku ili drugo dravno tijelo, takva odluka ne vee kazneni sud to se tie ocjene je li poinjeno odreeno kazneno djelo. (3) Ako sud koji vodi postupak smatra da je za rjeenje pitanja iz stavka 1. ovog lanka potrebna odluka Suda Europske unije o tumaenju prava Unije ili o valjanosti akta kojega je donijelo njezino tijelo, zastat e s postupkom, te podnijeti zahtjev Sudu Europske unije da donese odluku. Glava II. NADLENOST SUDOVA
7.12.2011
Page 5 of 145
1. Stvarna nadlenost i sastav sudova lanak 19. (1) U kaznenim predmetima sude opinski sudovi, upanijski sudovi, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske. (2) Sudovi iz stavka 1. ovog lanka sude u granicama svoje stvarne i mjesne nadlenosti za sva kaznena djela i svim osobama ako zakonom nije drukije propisano. lanak 19.a (1) Opinski sudovi su nadleni: 1) suditi u prvom stupnju za kaznena djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do dvanaest godina, osim ako zakonom nije drukije propisano, 2) u postupcima iz toke 1. ovog stavka odluivati o potvrivanju optunice, 3) odluivati o albama protiv rjeenja za koja je to propisano ovim Zakonom, 4) obavljati druge poslove povjerene im zakonom. (2) Zakonom se moe propisati da u odreenoj vrsti predmeta iz nadlenosti dvaju ili vie opinskih sudova s podruja istoga upanijskog suda postupa jedan od tih opinskih sudova, s obzirom na uvjete rada i opseg poslova. lanak 19.b (1) Opinski sudovi sude u vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika, osim ako drukije nije propisano zakonom. (2) Za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do osam godina sudi sudac opinskog suda kao sudac pojedinac, osim za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: edomorstvo (lanak 93.), usmrenje na zahtjev (lanak 94.), prouzroenje smrti iz nehaja (lanak 95.), sudjelovanje u samoubojstvu (lanak 96. stavak 2.), spolni odnoaj s nemonom osobom (lanak 189. stavak 1.), prisila na spolni odnoaj (lanak 190.), spolni odnoaj zlouporabom poloaja (lanak 191. stavak 2.), iskoritavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196. stavak 1.), teko kazneno djelo protiv zdravlja ljudi (lanak 249. stavak 4.) i izazivanje prometne nesree (lanak 272. stavak 4.) te u predmetima za kaznena djela za koja je sastav suda propisan posebnim zakonom. (3) U predmetima iz nadlenosti vijea opinskog suda stranke se mogu do poetka rasprave suglasiti da raspravu provede predsjednik vijea kao sudac pojedinac, osim ako sastav vijea nije propisan zakonom. Sudac pojedinac ima ovlasti vijea. Stranke tu suglasnost ne mogu opozvati. (4) Opinski sudovi donose odluke izvan rasprave u vijeima sastavljenim od tri suca. (5) Predsjednik opinskog suda i predsjednik vijea opinskog suda odluuju u sluajevima predvienim u ovom Zakonu. lanak 19.c upanijski sudovi su nadleni: 1) suditi u prvom stupnju: a) za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko dvanaest godina ili dugotrajni zatvor, b) za kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadlenost upanijskog suda, c) za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) osim kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz lanka 173. stavka 1., 4. 6., ubojstvo na mah (lanak 92.), otmica (lanak 125. stavak 2.), silovanje (lanak 188. stavak 1.), spolni odnoaj s djetetom (lanak 192. stavak 1.),
7.12.2011
Page 6 of 145
prijevare na tetu Europskih zajednica (lanak 224.b), razbojnitvo (lanak 218. stavak 2.), razbojnika kraa (lanak 219. stavak 2.), pranje novca (lanak 279.), zlouporaba poloaja i ovlasti (lanak 337. stavak 4.); 2) u drugom stupnju odluivati o albama protiv odluka opinskih sudova, ako drukije nije propisano zakonom; 3) poduzimati radnje u nadlenosti suca istrage, rjeavati o albama protiv rjeenja za koja je to propisano zakonom, provoditi prethodni kazneni postupak kad je to propisano ovim Zakonom; 4) u predmetima iz toke 1. ovog stavka odluivati o potvrivanju optunice; 5) odluivati u postupku izvrenja kazne zatvora prema posebnim propisima; 6) provoditi postupak za izruenje okrivljenih i osuenih osoba; 7) obavljati poslove meunarodne pravne pomoi, izruenja i kaznenopravne suradnje; 8) obavljati i druge poslove koji su propisani zakonom. lanak 19.d (1) upanijski sudovi sude u prvom stupnju u vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika, a u vijeima od dva suca i tri suca porotnika za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, osim ako drukije nije propisano zakonom. (2) U vijeu sastavljenom od tri suca upanijski sudovi sude o albama protiv odluka opinskih sudova. (3) U vijeu sastavljenom od tri suca upanijski sudovi donose odluke izvan rasprave, te odluuju o drugim pitanjima, osim ako drukije nije propisano zakonom. (4) Radnje u prethodnom postupku obavlja sudac upanijskog suda kao sudac istrage. (5) Odluke u postupku izvrenja zatvorskih kazni donosi sudac pojedinac upanijskog suda kao sudac izvrenja. (6) Predsjednik upanijskog suda i predsjednik vijea upanijskog suda odluuju u sluajevima predvienim u ovom Zakonu. (1) Visoki kazneni sud je nadlean: 1) odluivati u drugom stupnju o albama protiv presuda opinskih i upanijskih sudova; 2) obavljati druge poslove propisane zakonom. (2) Visoki kazneni sud sudi u vijeima sastavljenim od tri suca, a u vijeu od pet sudaca kad odluuje o albama protiv presuda za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Sudac pojedinac Visokog kaznenog suda odluuje kad je to propisano zakonom. (3) Predsjednik Visokog kaznenog suda i predsjednik vijea Visokog kaznenog suda odluuju u sluajevima predvienim u ovom Zakonu. lanak 19.f (1) Vrhovni sud je nadlean: 1) odluivati u drugom stupnju o albama protiv odluka upanijskih sudova, osim ako drukije nije propisano zakonom, 2) odluivati u treem stupnju o albama protiv odluka donesenih u drugom stupnju, kad je to propisano zakonom, 3) odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima u sluajevima propisanim ovim Zakonom, 4) obavljati druge poslove propisane zakonom. (2) Vrhovni sud sudi u vijeima sastavljenim od tri suca, a u vijeu od pet sudaca kad odluuje o albama protiv presuda za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, ako drukije nije propisano zakonom. (3) Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik vijea Vrhovnog suda odluuju u lanak 19.e
7.12.2011
Page 7 of 145
sluajevima predvienim u ovom Zakonu. 2. Mjesna nadlenost lanak 20. (1) Mjesno je nadlean u pravilu sud na ijem je podruju kazneno djelo poinjeno ili pokuano. (2) Privatna tuba moe se podnijeti i sudu na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite. (3) Ako je kazneno djelo poinjeno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja, ili se ne zna na kojem je podruju poinjeno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka. (4) Za odluivanje u postupku izvrenja kazne zatvora nadlean je sud odreen posebnim zakonom. (5) Ako je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili domaem zrakoplovu dok se nalazi u domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. U ostalim sluajevima kad je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili zrakoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda odnosno zrakoplova ili domae pristanite u kojem se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi. (6) Ako je kazneno djelo poinjeno u prostoru mora u kojemu Republika Hrvatska ima suverena prava, nadlean je sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak. lanak 21. (1) Ako je kazneno djelo poinjeno tiskom, nadlean je sud na ijem je podruju spis tiskan. Ako to mjesto nije poznato ili je spis tiskan u stranoj dravi, nadlean je sud na ijem se podruju tiskani spis raspaava. (2) Ako prema zakonu odgovara sastavlja spisa, nadlean je i sud mjesta u kojem sastavlja ima prebivalite ili sud mjesta gdje se odigrao dogaaj na koji se spis odnosi. (3) Odredbe stavka 1. ovog lanka primijenit e se ako je spis ili izjava objavljena putem elektronskih medija. lanak 22. (1) Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ili je to mjesto izvan teritorija Republike Hrvatske nadlean je sud na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite. (2) Ako je sud na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak, ostaje nadlean i ako se saznalo za mjesto poinjenja kaznenog djela. (3) Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ni prebivalite ili boravite okrivljenika, ili su oba izvan teritorija Republike Hrvatske, nadlean je sud na ijem se podruju okrivljenik uhiti ili se sam prijavi. lanak 23. Ako je neka osoba poinila kaznena djela u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, nadlean je sud koji je nadlean za kazneno djelo poinjeno u Republici Hrvatskoj. lanak 24. Ako se prema odredbama ovog Zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti postupak. 3. Spajanje i razdvajanje postupka lanak 25.
7.12.2011
Page 8 of 145
(1) Jedinstveni postupak u pravilu e se provesti: 1) ako je ista osoba okrivljena za vie kaznenih djela, 2) ako je vie osoba okrivljeno za jedno kazneno djelo, 3) protiv poinitelja, sudionika, prikrivatelja, osoba koje su pomogle poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela, te osoba koje nisu prijavile pripremanje kaznenog djela, poinjenje kaznenog djela ili poinitelja, 4) ako je oteenik istovremeno poinio kazneno djelo prema okrivljeniku. (2) Jedinstveni postupak moe se provesti i ako je vie osoba okrivljeno za vie kaznenih djela, ali samo ako izmeu poinjenih kaznenih djela postoji meusobna veza i ako postoje isti dokazi. (3) Ako je za neka od djela iz stavka 1. i 2. ovog lanka nadlean nii, a za neka vii sud, za provoenje jedinstvenog postupka nadlean je vii sud. Ako su nadleni sudovi iste vrste, za provoenje jedinstvenog postupka nadlean je onaj sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, nadlean je sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka. (4) O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog postupka. Protiv rjeenja kojim je odreeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje nije doputena alba. lanak 26. (1) Sud nadlean prema lanku 25. ovog Zakona moe iz vanih razloga ili iz razloga svrhovitosti do zavretka rasprave odluiti da se postupak za pojedina kaznena djela ili protiv pojedinih okrivljenika razdvoji i posebno dovri ili preda drugom nadlenom sudu. (2) Rjeenje o razdvajanju postupka donosi sud nakon sasluanja prisutnih dravnog odvjetnika i okrivljenika. (3) Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije doputena alba. 4. Prenoenje nadlenosti lanak 27. Kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen postupati, o tome e izvijestiti neposredno vii sud, koji e nakon pribavljenog miljenja dravnog odvjetnika za postupanje u tom predmetu ili za poduzimanje odreenih radnji u postupku odrediti drugi stvarno nadleni sud na svom podruju. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. lanak 28. (1) Zajedniki neposredno vii sud moe za voenje postupka ili za poduzimanje odreenih radnji u postupku odrediti drugi stvarno nadleni sud na svom podruju ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako postoje drugi vani razlozi. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka, sud moe donijeti na prijedlog suca istrage, suca pojedinca, predsjednika vijea ili na prijedlog stranaka. (3) Na prijedlog Glavnog dravnog odvjetnika, Vrhovni sud moe za postupanje u pojedinom predmetu iz nadlenosti opinskog suda odrediti upanijski sud kao stvarno nadlean prvostupanjski sud, kad za to postoje naroito vani razlozi. (4) Protiv rjeenja iz stavka 1. i 2. ovog lanka, alba nije doputena. 5. Posljedice nenadlenosti i sukob nadlenosti lanak 29. (1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost te im ustanovi da nije nadlean, proglasit e se nenadlenim i nakon pravomonosti rjeenja dostaviti predmet nadlenom sudu. (2) Ako u tijeku rasprave sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nee predmet dostaviti tom sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti odluku.
7.12.2011
Page 9 of 145
(3) Nakon to je optunica potvrena, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti. (4) Nenadleni sud duan je poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. lanak 30. (1) Ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom, smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili koji drugi sud, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. (2) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio nenadlenim odluku donio vii sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadlenosti i sud kojem je predmet ustupljen ako je vii sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. lanak 31. (1) Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud. (2) Prije nego to donese rjeenje u povodu sukoba nadlenosti, sud e zatraiti miljenje dravnog odvjetnika koji je nadlean postupati pred tim sudom kad se postupak vodi na njegov zahtjev. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. (3) Pri odluivanju o sukobu nadlenosti sud moe istovremeno po slubenoj dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti ako je udovoljeno uvjetima iz lanka 28. stavka 1. ovog Zakona. (4) Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih duan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Glava III. IZUZEE lanak 32. (1) Sudac ili sudac porotnik iskljuen je od obavljanja sudske dunosti: 1) ako je oteen kaznenim djelom; 2) ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, rtva, oteenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoenik, brani drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, a po tazbini do drugog stupnja; 3) ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tuiteljem, rtvom ili oteenikom u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smjetene osobe ili udomitelja; 4) ako je u tom kaznenom predmetu u prethodnom postupku obavljao dokazne radnje, ili je odluivao o potvrivanju optunice, ili je sudjelovao u postupku kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik, savjetnik rtve ili opunomoenik oteenika, odnosno tuitelja, ili je ispitan ili treba biti ispitan kao svjedok ili vjetak, a drukije nije propisano ovim Zakonom; 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija albom ili izvanrednim pravnim lijekom. (2) Sudac ili sudac porotnik moe biti otklonjen od obavljanja sudske dunosti ako se izvan sluajeva navedenih u stavku 1. ovog lanka navedu i dokau okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. lanak 33. (1) Sudac ili sudac porotnik im sazna da postoji koji od razloga za iskljuenje iz lanka 32. stavka 1. ovog Zakona, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda, koji e mu odrediti zamjenu. Ako je rije o iskljuenju predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika izmeu sudaca tog suda, a ako to nije mogue, zatrait e od predsjednika neposredno vieg suda da odredi zamjenu. (2) Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov
7.12.2011
Page 10 of 145
otklon (lanak 32. stavak 2.), izvijestit e o tome predsjednika suda. lanak 34. (1) Izuzee mogu traiti i stranke. (2) Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzee do poetka rasprave, a ako su za razlog iskljuenja (lanak 32. stavak 1.) saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja. (3) Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u albi ili u odgovoru na albu, ali najkasnije do poetka sjednice tog suda. (4) Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca vieg suda. (5) Stranka je duna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijanjem zahtjevu za izuzee koji je odbijen. lanak 35. (1) O zahtjevu za izuzee iz lanka 34. ovog Zakona odluuje predsjednik suda. Ako se trai izuzee i predsjednika suda, odluku o zahtjevu za izuzee predsjednika vijea, suca ili suca porotnika donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac kojeg je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika izmeu sudaca tog suda. (2) Ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg suda, a ako se trai izuzee predsjednika Vrhovnog suda, odluku o izuzeu donosi vijee od pet sudaca tog suda. Protiv tih odluka alba nije doputena. (3) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava suca, suca porotnika, odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest e se i drugi izvidi. (4) Protiv rjeenja kojim je odlueno o zahtjevu za izuzee nije doputena posebna alba. (5) Ako je zahtjev za otklon iz lanka 32. stavka 2. ovog Zakona podnesen nakon poetka rasprave ili ako je postupljeno suprotno odredbama lanka 34. stavka 4. i 5. ovog Zakona, zahtjev e se odbaciti u cijelosti, odnosno djelomino. Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje alba nije doputena. Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na raspravi vijee. U donoenju tog rjeenja moe sudjelovati sudac ije se izuzee trai. lanak 36. Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je rije o otklonu iz lanka 32. stavka 2. ovog Zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode. lanak 37. (1) Odredbe o izuzeu suca i sudaca porotnika primjenjivat e se i na dravne odvjetnike i osobe koje su na temelju Zakona o dravnom odvjetnitvu ovlatene zastupati dravnog odvjetnika u postupku, istraitelje, zapisniare, tumae i strune osobe, a i na vjetake, ako za njih nije to drugo odreeno (lanak 311.). (2) O izuzeu istraitelja, zapisniara, tumaa, strune osobe i vjetaka, koji sudjeluju u istrazi koju provodi sudac istrage (lanak 225. stavak 3.) odluuje taj sudac. Kad radnju provodi sud, o izuzeu istraitelja, zapisniara, tumaa, strune osobe i vjetaka odluuje vijee, predsjednik vijea ili sudac. (3) O izuzeu osoba koje su na temelju Zakona o dravnom odvjetnitvu ovlatene da ga zastupaju u kaznenom postupku, istraitelja, zapisniara, tumaa, strune osobe i vjetaka prije podizanja optunice, odluuje dravni odvjetnik. O izuzeu dravnog odvjetnika odluuje neposredno vii dravni odvjetnik. O izuzeu Glavnoga dravnog odvjetnika odluuje kolegij svih zamjenika Glavnoga dravnog odvjetnika. (4) Istraitelj i druge osobe koje sudjeluju u istrazi koju provodi dravni odvjetnik im saznaju da postoji koji od razloga za izuzee, duni su o tome izvijestiti dravnog odvjetnika i predloiti mu svoju zamjenu. Do odluke dravnog odvjetnika one mogu poduzeti samo radnje koje ne trpe odgodu.
7.12.2011
Page 11 of 145
Glava IV. DRAVNI ODVJETNIK lanak 38. (1) Temeljno pravo i glavna dunost dravnog odvjetnika je progon poinitelja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti. (2) U predmetima kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti dravni odvjetnik ima pravo i dunost: 1) poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaenja poinitelja, 2) poduzimanja izvida kaznenih djela, nalaganja i nadzora provoenja pojedinih izvida radi prikupljanja podataka vanih za pokretanje istrage, 3) donoenja odluka predvienih zakonom, 4) provoenja istrage, 5) provoenja i nadzora provoenja dokaznih radnji, 6) predlaganja mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, 7) odluivanja o odbacivanju kaznene prijave, odgodi i odustajanju od kaznenog progona, 8) pregovaranja i sporazumijevanja s okrivljenikom o priznanju krivnje i sankciji, 9) podizanja i zastupanja optunice, te predlaganja izdavanja kaznenog naloga pred nadlenim sudom, 10) davanja izjava da nee poduzeti kazneni progon u sluaju iz lanka 286. stavka 2. ovog Zakona, 11) podnoenja albi protiv nepravomonih sudskih odluka i izvanrednih pravnih lijekova protiv pravomonih sudskih odluka, 12) sudjelovanja u postupku povodom zahtjeva za sudsku zatitu protiv odluke ili radnje tijela uprave nadlenog za izvrenje kazne ili mjere oduzimanja slobode izreene pravomonom presudom u kaznenom postupku, 13) poduzimanja drugih mjera predvienih zakonom. (3) Dravni odvjetnik pokree posebne postupke i sudjeluje u posebnim postupcima kad je to predvienom zakonom. (4) Glavni dravni odvjetnik odluuje o davanju postupovnog imuniteta pripadniku zloinake organizacije u skladu sa zakonom. lanak 39. (1) Stvarna nadlenost dravnog odvjetnika u kaznenom postupku propisuje se posebnim zakonom. (2) Mjesna nadlenost dravnog odvjetnika odreuje se prema odredbama koje vae za nadlenost suda podruja za koje je dravni odvjetnik postavljen. (3) Sukob nadlenosti izmeu dravnih odvjetnika rjeava zajedniki neposredno vii dravni odvjetnik. lanak 40. Kad postoji opasnost od odgode, radnje u postupku poduzet e i nenadleni dravni odvjetnik, ali o tome mora odmah izvijestiti nadlenog dravnog odvjetnika. lanak 41. (1) Dravni odvjetnik poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili preko osoba koje su na temelju posebnog zakona ovlatene da ga zastupaju u kaznenom postupku. (2) Dravna tijela po nalogu dravnog odvjetnika poduzimaju radnje sukladno ovom Zakonu. lanak 42. Dravni odvjetnik moe osim u sluajevima propisanim posebnim zakonom, odustati od kaznenog progona do zavretka rasprave.
7.12.2011
Page 12 of 145
Glava V. RTVA, OTEENIK I PRIVATNI TUITELJ 1. rtva lanak 43. (1) rtva kaznenog djela ima: 1) pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom, 2) pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik, 3) druga prava propisana zakonom. (2) U skladu s posebnim propisima, rtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina ima pravo: 1) na savjetnika na teret proraunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnoenju imovinskopravnog zahtjeva, ako trpi tea psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog djela, 2) na naknadu materijalne i nematerijalne tete iz dravnog fonda pod uvjetima i na nain ureen posebnim zakonom. Ako je rtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet e se u obzir njegova visina, a tako e postupiti i sud ako je rtva prethodno ostvarila naknadu tete iz dravnog fonda. (3) Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj ili policija duni su pri poduzimanju prve radnje u kojoj sudjeluje, obavijestiti rtvu: 1) o pravima iz stavka 1. i 2. ovog lanka te lanka 44. ovog Zakona, 2) o pravima koja ima kao oteenik. lanak 44. (1) Dijete, ili maloljetnik rtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima rtva iz lanka 43. i drugih odredaba ovog Zakona, pravo na: 1) opunomoenika na teret proraunskih sredstava, 2) tajnost osobnih podataka, 3) iskljuenje javnosti. (2) Sud, dravni odvjetnik, istraitelj i policija moraju prema djetetu ili mlaem maloljetniku, rtvi kaznenog djela, postupati posebno obzirno imajui na umu dob, linost i druge okolnosti kako bi se izbjegle tetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta ili mlaeg maloljetnika. lanak 45. (1) rtva kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog udorea ima uz prava iz lanka 43. i 44. ovog Zakona pravo: 1. prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proraunskih sredstava, 2) da ju u policiji i dravnom odvjetnitvu ispituje osoba istog spola, 3) uskratiti odgovor na pitanja koja se odnose na strogo osobni ivot rtve, 4) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video ureaja prema lanku 292. stavku 4. ovog Zakona, 5) na tajnost osobnih podataka, 6) zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave. (2) Prije prvog ispitivanja sud, dravni odvjetnik, istraitelj i policija moraju rtvu kaznenog djela iz stavka 1. ovog lanka, upozoriti na njezina prava iz ovog lanka. lanak 46. (1) rtva koja nije obavijetena o pravu da u postupku sudjeluje kao oteenik ima pravo prijaviti se kao oteenik do podizanja optunice, policiji ili dravnom odvjetnitvu, a do zavretka rasprave, sudu.
7.12.2011
Page 13 of 145
(2) Prijavu iz stavka 1. ovog lanka, sud e odbaciti ako je oigledno neosnovana ili je podnesena nakon okonanja rasprave. 2. Oteenik lanak 47. U kaznenom postupku oteenik ima pravo: 1) sluiti se vlastitim jezikom i na pomo prevoditelja, 2) podnoenja prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, te privremenih mjera njegova osiguranja, 3) imati opunomoenika, 4) upozoravati na injenice i predlagati dokaze, 5) prisustvovati dokaznom roitu, 6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku, te iznijeti zavrni govor, 7) razgledati spise i predmete, 8) podnijeti albu pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, 9) podnijeti prijedlog za progon i privatnu tubu sukladno odredbama kaznenog zakona, 10) biti obavijeten o odbacivanju kaznene prijave, ili odustajanju dravnog odvjetnika od kaznenog progona, 11) preuzeti kazneni progon umjesto dravnog odvjetnika, 12) zatraiti povrat u prijanje stanje, 13) biti obavijeten o ishodu kaznenog postupka. lanak 48. (1) Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, prijedlog za progon mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i poinitelja. (2) Prijedlog za progon podnosi se dravnom odvjetnitvu. (3) Ako je sam oteenik podnio kaznenu prijavu ili je podnio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavio i prijedlog za progon. (4) Pravovremena privatna tuba smatrat e se kao pravovremeno podnesen prijedlog oteenika ako se u tijeku postupka utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po prijedlogu. (5) Maloljetnik koji je navrio esnaest godina ivota moe i sam podnijeti prijedlog za progon. lanak 49. Ako oteenik umre u tijeku roka za podnoenje prijedloga za progon ili u tijeku postupka, njegov brani i izvanbrani drug, djeca, roditelji, braa i sestre, posvojitelj i posvojenik mogu u roku od tri mjeseca poslije njegove smrti podnijeti prijedlog za progon ili tubu, odnosno dati izjavu da postupak nastavljaju. lanak 50. Ako je kaznenim djelom oteeno vie osoba, progon e se poduzeti, odnosno nastaviti po prijedlogu svakog oteenika. lanak 51. Oteenik moe svojom izjavom tijelu koje vodi postupak odustati od prijedloga za progon. U tom sluaju on gubi pravo da ponovno podnese prijedlog. lanak 52. (1) Oteenik ima pravo upozoriti na sve injenice i predlagati dokaze vane za utvrivanje kaznenog djela, pronalaenje poinitelja kaznenog djela i utvrivanje njegova imovinskopravnog zahtjeva.
7.12.2011
Page 14 of 145
(2) Oteenik ima pravo na raspravi predlagati dokaze, postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima te iznositi primjedbe i objanjenja glede njihovih iskaza, davati druge izjave te stavljati prijedloge. (3) Oteenik ima pravo razgledati spise i predmete koji slue kao dokaz sukladno lanku 184. stavku 2. toki 2. ovog Zakona. (4) Dravni odvjetnik i sud upoznat e oteenika s pravima navedenim u stavku 1. do 3. ovog lanka. lanak 53. (1) Ako je oteenik maloljetnik ili osoba koja je liena poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik ovlaten je davati sve izjave i poduzimati sve radnje na koje je prema ovom Zakonu ovlaten oteenik. (2) Oteenik koji je navrio esnaest godina ivota moe sam davati izjave i poduzimati radnje u postupku. lanak 54. (1) Opunomoenik oteenika moe biti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku pred opinskim sudom. (2) Oteenik, njegov zakonski zastupnik i opunomoenik duni su o svakoj promjeni adrese ili boravita izvijestiti sud. 3. Oteenik kao tuitelj lanak 55. (1) Osim u sluajevima iz lanka 212., 521. i 522. ovog Zakona, kad dravni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, duan je u roku od osam dana o tome izvijestiti oteenika i uputiti ga da moe sam poduzeti progon. Tako e postupiti i sud ako je donio rjeenje o obustavi postupka zbog odustajanja dravnog odvjetnika od progona u drugim sluajevima. (2) Oteenik ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovog lanka, u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog lanka. (3) Ako je dravni odvjetnik odustao od optunice, oteenik moe, preuzimajui progon, ostati pri podignutoj optunici. Ako oteenik podigne novu optunicu postupit e se prema lanku 354. do 358. ovog Zakona. (4) Oteenik koji nije upoznat da dravni odvjetnik nije poduzeo progon ili da je odustao od progona moe svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadlenim sudom u roku od tri mjeseca od dana kad je doneseno rjeenje o obustavi postupka, odnosno est mjeseci od dana kad je dravni odvjetnik odbacio prijavu. (5) Kad dravni odvjetnik, odnosno sud obavjetava oteenika da moe poduzeti ili nastaviti progon, dostavit e mu i naputak koje radnje moe poduzeti radi ostvarivanja toga prava, te mu u tu svrhu omoguiti razgledavanje i prepisivanje spisa te presnimavanje snimki. (6) Ako oteenik umre u tijeku postupka, njegov brani, izvanbrani drug, djeca, roditelji, posvojenici, posvojitelji, braa i sestre mogu u roku od tri mjeseca od dana njegove smrti dati izjavu da postupak nastavljaju. lanak 56. (1) Kad dravni odvjetnik odustane od optube na raspravi, oteenik je duan odmah se oitovati hoe li nastaviti progon. Ako oteenik ne doe na raspravu, a uredno je pozvan, ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e se da ne eli nastaviti progon. (2) Predsjednik vijea ili sudac pojedinac dopustit e povrat u prijanje stanje oteeniku koji nije uredno pozvan ili je uredno pozvan, a iz opravdanih razloga nije mogao doi na raspravu na kojoj je donesena presuda kojom se optuba odbija zbog odustajanja dravnog
7.12.2011
Page 15 of 145
odvjetnika od optunice, ako oteenik u roku od osam dana od primitka presude podnese molbu za povrat u prijanje stanje i ako u toj molbi izjavi da nastavlja progon. U tom sluaju zakazat e se ponovno rasprava i presudom donesenom na temelju nove rasprave ukinut e se prijanja presuda. Ako uredno pozvani oteenik ne doe na novu raspravu, ostaje na snazi prijanja presuda. Odredbe lanka 63. stavka 3. i 4. ovog Zakona primijenit e se i u tom sluaju. lanak 57. (1) Ako oteenik u zakonskom roku ne pokrene ili ne nastavi progon, ili ako oteenik kao tuitelj ne doe na raspravu iako je uredno pozvan, ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e se da je odustao od progona. (2) Ako oteenik koji je preuzeo kazneni progon ne doe na raspravu na koju je bio uredno pozvan, postupit e se prema lanku 63. stavku 2. do 4. ovog Zakona. lanak 58. (1) Oteenik koji je preuzeo kazneni progon ima ista prava koja ima dravni odvjetnik, osim prava koja dravni odvjetnik ima kao dravno tijelo. (2) U postupku koji se vodi na zahtjev oteenika koji je preuzeo kazneni progon, dravni odvjetnik ima pravo do zavretka rasprave sam preuzeti progon i zastupanje optube. lanak 59. (1) Oteeniku kao tuitelju kad se postupak vodi na njegov zahtjev za kazneno djelo za koje se prema zakonu moe izrei kazna zatvora vie od pet godina, moe se, na njegovo traenje, postaviti opunomoenik ako je to u interesu postupka i ako oteenik kao tuitelj, prema svom imovnom stanju, ne moe podmiriti trokove zastupanja. (2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog lanka, odluuje sud pred kojim se vodi postupak, a opunomoenika postavlja predsjednik suda iz reda odvjetnika. Ako u sjeditu suda nema dovoljno odvjetnika, opunomoenika e postaviti predsjednik neposredno vieg suda iz reda odvjetnika na podruju vieg suda. 4. Privatni tuitelj lanak 60. (1) Privatna tuba podnosi se nadlenom sudu. (2) Privatni tuitelj moe svojom izjavom sudu, odustati od privatne tube do zavretka rasprave. U tom sluaju on gubi pravo da ponovno podnese privatnu tubu za to kazneno djelo. (3) Privatni tuitelj ima ista prava koja ima dravni odvjetnik, osim prava koja dravnom odvjetniku pripadaju kao dravnom tijelu. (4) Na privatnog tuitelja odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 54. do 59. ovog Zakona. lanak 61. (1) Za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tubi, tuba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i poinitelja. (2) Ako je podignuta privatna tuba zbog kaznenog djela uvrede, okrivljenik moe do zavretka rasprave i poslije proteka roka iz stavka 1. ovog lanka, podignuti tubu protiv tuitelja koji ga je uvrijedio istom prilikom (protutuba). U takvu sluaju sud donosi jednu presudu. (3) Kad je oteenik podnio kaznenu prijavu ili prijedlog za progon, a u tijeku postupka se utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tubi, prijava, odnosno prijedlog smatra se kao pravovremena privatna tuba ako su podneseni u roku propisanom za privatnu tubu.
7.12.2011
Page 16 of 145
lanak 62. (1) Za maloljetnike i osobe koje su liene poslovne sposobnosti privatnu tubu podnosi njihov zakonski zastupnik. (2) Maloljetnik koji je navrio esnaest godina ivota moe i sam podnijeti privatnu tubu. lanak 63. (1) Ako privatni tuitelj ne doe na raspravu, iako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e se da je odustao od tube, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (2) Predsjednik vijea ili sudac pojedinac dopustit e povrat u prijanje stanje privatnom tuitelju koji iz opravdanog razloga nije mogao doi na raspravu ili pravovremeno izvijestiti sud o promjeni adrese ili boravita ako u roku od osam dana nakon prestanka smetnje podnese molbu za povrat u prijanje stanje. (3) Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. (4) Protiv rjeenja kojim se doputa povrat u prijanje stanje alba nije doputena. Glava VI. OKRIVLJENIK I BRANITELJ 1. Prava okrivljenika lanak 64. (1) U kaznenom postupku okrivljenik ima pravo: 1. prije ispitivanja ili prije poduzimanja druge radnje za koju je to propisano ovim Zakonom, biti upoznat s osnovama sumnje da je poinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, 2. slobodno iznositi obranu, uskratiti iskaz u cijelosti ili uskratiti odgovor na postavljeno pitanje, 3. ne priznati krivnju, 4. uzeti branitelja po vlastitom izboru, 5. da mu se imenuje branitelj u sluajevima propisanim ovim Zakonom, 6. slobodno u privatnosti razgovarati s braniteljem, osim ako iznimno, sud ili dravni odvjetnik nije odredio nadzor razgovora, 7. da branitelj moe, a u zakonom propisanom sluaju mora, prisustvovati njegovu ispitivanju, 8. razgledavati, preslikavati, snimati spise i predmete koji imaju sluiti kao dokaz u skladu s ovim Zakonom, 9. predlagati dokaze, 10. sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim radnjama u skladu s ovim Zakonom, 11. predlagati provoenje radnji i donoenje odluka te podnositi prijedloge u postupku, 12. sluiti se u postupku svojim jezikom i da mu se, kad to propisuje ovaj Zakon, osigura tuma, 13. podnijeti odgovor na optunicu, 14. sudjelovati u sjednici na kojoj se ispituje optunica, 15. priznati krivnju i sporazumjevati se o sankciji, 16. sudjelovati na raspravi i u izvoenju dokaza, 17. podnositi pravne lijekove i druga pravna sredstva. (2) Zakonom se posebno propisuje: 1. nain ostvarenja prava iz stavka 1. ovog lanka, 2. kad se okrivljenik mora obavijestiti o pravima iz stavka 1. ovog lanka i posljedice u sluaju proputanja obavijesti, 3. prava koja ima okrivljenik koji je lien slobode ili je prema njemu primijenjena druga mjera lienja ili ogranienja temeljnih prava.
7.12.2011
Page 17 of 145
2. Branitelj lanak 65. (1) Okrivljenik moe imati branitelja prije poetka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima u skladu s ovim Zakonom, kao i u postupku izvrenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera sukladno posebnim propisima. (2) Okrivljenika se prije prvog ispitivanja ili druge radnje za koju to predvia ovaj Zakon, mora pouiti da ima pravo uzeti branitelja i da branitelj moe biti prisutan njegovu ispitivanju. (3) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani ili izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra hranitelja, hranjenika, smjetene osobe ili udomitelja. (4) Za branitelja se moe uzeti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku pred opinskim sudom. Pred upanijskim sudom branitelj moe biti samo odvjetnik. U postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora branitelj po slubenoj dunosti ili na teret proraunskih sredstava moe biti samo odvjetnik koji ima praksu od najmanje osam godina kao odvjetnik ili kao dunosnik u pravosudnom tijelu. lanak 66. (1) Okrivljenik mora imati branitelja pri prvom ispitivanju: 1) ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, 2) ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisan redoviti postupak. (2) Okrivljenik mora imati branitelja: 1) ako je ostao bez branitelja jer je rjeenjem uskraeno pravo branitelja na radnju ili zastupanje (lanak 11. stavak 4.), 2) od dostave naloga o provoenju istrage za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora do pravomonog okonanja postupka, 3) od donoenja odluke kojom je protiv okrivljenika odreen pritvor ili istrani zatvor, 4) u sluajevima donoenja naloga o prekidu istrage propisanih ovim Zakonom (lanak 223. stavak 1. i 2.), 5) od dostave optunice do pravomonog okonanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od deset ili vie godina, 6) tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o sankciji i potpisivanja izjave za donoenje presude na temelju sporazuma (lanak 360. stavak 1. i 3. i lanak 374.), 7) od donoenja rjeenja o suenju u odsutnosti (lanak 402. stavak 3. i 4.), 8) tijekom rasprave koja se odrava u odsutnosti okrivljenika (lanak 404. stavak 2. i 3.), 9) nakon podizanja optunice u postupku prema okrivljeniku s duevnim smetnjama (lanak 550. stavak 2.), 10) u drugim sluajevima koje propisuje ovaj Zakon. (3) Ako u sluajevima kada je obrana obvezna, okrivljenik nije sam uzeo ili je ostao bez branitelja, postavit e mu se branitelj po slubenoj dunosti. Branitelja postavlja na prijedlog suda ili dravnog odvjetnika, predsjednik suda. Protiv rjeenja o postavljanju branitelja alba nije doputena. (4) Sud, odnosno tijelo koje vodi postupak e branitelju osigurati dovoljno vremena i mogunosti za pripremu obrane. lanak 67. (1) Branitelj je ovlaten u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe poduzeti sam okrivljenik. (2) U svrhu pripremanja obrane branitelj moe traiti obavijesti od graana, osim rtve i oteenika kaznenog djela. (3) U pozivu graaninu radi traenja obavijesti iz stavka 2. ovog lanka, mora se naznaiti
7.12.2011
Page 18 of 145
razlog pozivanja. Branitelj u pozivu ne smije prijetiti posljedicama za sluaj neodazivanja. Osoba koja se odazvala pozivu, a odbije dati obavijest, ne moe se ponovno pozivati zbog istog razloga. (4) Oblik i sadraj poziva iz stavka 3. ovog lanka, utvruje Hrvatska odvjetnika komora uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za pravosue. lanak 68. (1) Branitelj je duan podnijeti punomo tijelu koje vodi postupak. Okrivljenik moe branitelju dati i usmenu punomo na zapisnik kod tijela koje vodi postupak. (2) Prava i dunosti branitelja prestaju kad okrivljenik opozove punomo ili kad branitelj otkae zastupanje i o tome obavijesti sud, odnosno kad branitelj po slubenoj dunosti bude razrijeen. (3) Okrivljenik moe naknadnom izjavom opozvati izjavu ili radnju branitelja. Opoziv izjave ili radnje je valjan samo ako je dan u roku za poduzimanje radnje. (4) Okrivljenik se moe odrei ili odustati od pravnog lijeka samo nakon prethodnog savjetovanja s braniteljem. (5) Okrivljenik uvijek moe opunomoiti drugog izabranog branitelja. Ako sud utvrdi da radnjom otkaza punomoi okrivljenik namjerno odugovlai kazneni postupak, odredit e mu rok da uzme novog branitelja te ga upozoriti da e nakon proteka roka postupiti prema odredbama lanka 11. stavka 4. ovog Zakona. lanak 69. (1) Vie okrivljenika mogu imati zajednikog branitelja ako se protiv njih ne vodi postupak za isto kazneno djelo ili ako to nije u suprotnosti s probicima njihove obrane. (2) Ako vie okrivljenika ima zajednikog branitelja u sluaju iz stavka 1. ovog lanka, tijelo koje vodi postupak e ih pozvati da u odreenom roku imenuju drugog branitelja, a u sluaju obvezne obrane postupit e prema lanku 66. stavku 3. ovog Zakona. (3) Jedan okrivljenik moe imati istodobno najvie tri branitelja, a smatra se da je obrana osigurana kad u postupku sudjeluje jedan od branitelja. (4) Ako okrivljenik ima vie branitelja sud e ih pozvati da u odreenom roku usklade svoje obrane i izbjegnu ponavljanja. U sluaju opetovanog proputanja tog roka sud moe postupiti prema odredbi lanka 11. stavka 3. ovog Zakona. lanak 70. (1) Branitelj ne moe biti rtva, oteenik, brani, odnosno izvanbrani drug oteenika, privatnog tuitelja ili oteenika kao tuitelja ni njihov srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja. (2) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je pozvana kao svjedok, osim ako je prema ovom Zakonu osloboena dunosti svjedoenja i izjavila da nee svjedoiti ili ako se branitelj ispituje kao svjedok u sluaju iz lanka 284. toke 2. ovog Zakona. (3) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je u istom predmetu suokrivljena ili je postupala kao sudac, dravni odvjetnik, istraitelj ili policijski slubenik. (4) Branitelj ne moe biti odvjetnik protiv kojeg je podignuta optunica da je primanjem novca ili imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u kaznenom djelu pranja novca iz lanka 279. Kaznenog zakona. (5) Na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sud moe rjeenjem odluiti da branitelj ne moe biti odvjetnik za kojeg postoje osnove sumnje da je primanjem novca ili imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u kaznenom djelu pranja novca iz lanka 279. Kaznenog zakona. Do podizanja optunice o prijedlogu dravnog odvjetnika odluuje sudac, a nakon podizanja optunice sud pred kojim se vodi postupak. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. lanak 71. (1) O iskljuenju branitelja u sluajevima iz lanka 69. i 70. ovog Zakona sud odluuje na prijedlog dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti rjeenjem nakon sasluanja
7.12.2011
Page 19 of 145
branitelja i okrivljenika ili nakon sasluanja okrivljenika na roitu odranom bez branitelja koji je prethodno u pozivu bio upozoren na mogunost odravanja roita u njegovoj odsutnosti. alba protiv rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje. (2) O iskljuenju branitelja iz stavka 1. ovog lanka, prije podizanja optunice odluuje sudac istrage, a nakon toga sud koji vodi postupak. (3) U opravdanom sluaju, iskljuenje branitelja sud moe opozvati rjeenjem. lanak 72. (1) Nakon podizanja optunice, kad obrana nije obvezna, okrivljeniku se na njegov zahtjev imenuje branitelj na teret proraunskih sredstava, ako prema svom imovinskom stanju ne moe podmiriti trokove obrane, a postupak se vodi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora. (2) Okrivljenik podnosi zahtjev za imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstva, u roku od tri dana nakon primitka pouke o pravima. Roite za ispitivanje optunice se ne moe odrediti ako okrivljenik nije pouen o pravu na imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstava, niti u vrijeme trajanja roka za podnoenje zahtjeva za imenovanje branitelja. Ako je okrivljenik podnio zahtjev za imenovanje branitelja na teret proraunskih sredstva, roite za ispitivanje optunice ne moe se odrediti prije okonanja postupka imenovanja branitelja. (3) O imenovanju branitelja na teret proraunskih sredstava odluuje obrazloenim rjeenjem predsjednik vijea ili sudac pojedinac koji e prema potrebi, pribaviti podatke o imovinskom stanju okrivljenika. O albi protiv tog rjeenja odluuje vijee. (4) Branitelja imenuje rjeenjem predsjednik suda. alba protiv tog rjeenja nije doputena. lanak 73. (1) Umjesto postavljenog branitelja okrivljenik moe sam uzeti drugog branitelja. U tom sluaju postavljenom branitelju prestaju prava i dunosti. O razrjeenju e sud donijeti posebno rjeenje. (2) Ako je oito da je okrivljenik uzeo drugog branitelja radi odugovlaenja postupka, tijelo koje vodi postupak postupit e prema lanku 11. stavku 3. ovog Zakona. (3) Postavljeni branitelj moe samo iz opravdanih razloga traiti da bude razrijeen. (4) Sud e razrijeiti postavljenog branitelja, im prestanu razlozi iz kojih je postavljen. (5) O razrjeenju branitelja u sluaju iz stavka 1. do 4. ovog lanka, odluuje odluuje sudac istrage predsjednik vijea ili sudac pojedinac. Protiv tog rjeenja alba nije doputena. (6) Predsjednik suda moe, razrijeiti postavljenog branitelja koji neuredno obavlja dunost. Umjesto razrijeenog branitelja predsjednik suda postavit e drugog branitelja. O razrjeenju branitelja e se izvijestiti Hrvatska odvjetnika komora. lanak 74. Branitelj ima pravo razgledavanja preslikavanja ili snimanja spisa i predmeta koji slue kao dokaz u skladu s ovim Zakonom (lanak 184. stavak 2. toka 1.). lanak 75. (1) Uhienik ima pravo slobodnog i neometanog razgovora s braniteljem im je uhienik imenovao branitelja, odnosno im je donesena odluka o imenovanju branitelja. (2) Dravni odvjetnik moe rjeenjem naloiti da se razgovor izmeu uhienika i branitelja nadzire o emu prije poetka razgovora, dostavom rjeenja, obavjetava uhienika i branitelja. Razgovor se moe prekinuti ako: 1) uhienik naruava sigurnost i red, 2) je usmjeren na poinjenje kaznenih djela prikrivanja (lanak 236. i 279. Kaznenog zakona), ili pomoi poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela (lanak 301. Kaznenog zakona),
7.12.2011
Page 20 of 145
3) je usmjeren na ometanje kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae. (3) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika o nadzoru iz stavka 2. ovog lanka, uhienik moe u roku od dva sata podnijeti albu sucu istrage. Sudac istrage o albi odluuje u roku od est sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. lanak 76. (1) Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru branitelj se moe s njime dopisivati i razgovarati bez nadzora. (2) Ako drukije nije odreeno ovim Zakonom, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe, do podizanja optunice, odluiti da se pisma, poruke i razgovori okrivljenika i branitelja nadziru: 1) u postupku za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.), krivotvorenja novca (lanak 274.) i pranja novca (lanak 279.), 2) u postupku za kaznena djela za koja postoje osnove sumnje da ih je poinila grupa ljudi ili zloinaka organizacija ako postoji vjerojatnost da bi razgovor okrivljenika s braniteljem doveo do prikrivanja kaznenih djela, pomoi poinitelju nakon kaznenog djela ili ako u pogledu okrivljenika postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo, dovriti pokuano kazneno djelo ili poiniti tee kazneno djelo kojim prijeti. (3) Odluku o nadzoru sudac istrage donosi rjeenjem. Rjeenje o nadzoru dostavlja se, prije stavljanja pod nadzor, branitelju i okrivljeniku. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. (4) Nadzor iz stavka 2. ovog lanka, moe trajati najdulje dva mjeseca od odreivanja istranog zatvora. lanak 77. Okrivljenik moe branitelju izdati punomo i za primitak dopisa, poziva, optunih akata i odluka od ije dostave tee albeni rok. Glava VII. PODNESCI, ELEKTRONIKA ISPRAVA I ZAPISNIK 1. Podnesci lanak 78. (1) Privatne tube, optunice, prijedlozi za progon, pravni lijekovi te druge izjave i priopenja podnose se pisano ako zakonom nije drukije propisano. (2) Podnesci iz stavka 1. ovog lanka, moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti. (3) Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, tijelo koje vodi postupak e podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne uini u odreenom roku, podnesak e se odbaciti. (4) U pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj e se upozoriti na posljedice proputanja. (5) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci, predaju se tijelu koje vodi postupak u dovoljnom broju primjeraka za to tijelo i drugu stranku. Ako takvi podnesci nisu predani u dovoljnom broju primjeraka, umnoit e se na troak podnositelja. 2. Elektronika isprava
7.12.2011
Page 21 of 145
lanak 79. (1) Podnesci koji se prema ovom Zakonu pisano sastavljaju i potpisuju, mogu se podnijeti u obliku elektronike isprave ako su izraeni, otpremljeni, primljeni i pohranjeni primjenom dostupne informacijske tehnologije, i osiguravaju utvrivanje jednoznanog obiljeja kojim se utvruje sastavlja elektronike isprave (elektroniki potpis). (2) Podnesak u obliku elektronike isprave smatra se zaprimljenim u informacijskom sustavu ili ureaju suda, dravnog odvjetnitva, policije ili odvjetnikog ureda, trenutkom registracije njihovog prijema u tom sustavu ili ureaju. Primatelj osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde prijema. Ako poiljatelj ne zaprimi potvrdu prijema, obavijestit e o tome primatelja, pa ukoliko u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu, smatra se da podnesak u obliku elektronike isprave nije poslan. (3) O podnesku u obliku elektronike isprave iz stavka 2. ovog lanka, sud, dravno odvjetnitvo i policija sastavljaju slubenu zabiljeku. U sluaju nerazumljivog ili nepotpunog podneska postupit e se prema lanku 78. stavku 3. i 4. ovog Zakona. (4) U ocjeni pitanja pravne valjanosti, uporabe, prometa, uvanja i tajnosti podnesaka u obliku elektronike isprave odgovarajue se primjenjuju odredbe posebnih propisa. (5) Ministar nadlean za pravosue donijet e posebne propise o tehnikim uvjetima za podnoenje elektronike isprave. lanak 80. (1) Sud e kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kuna, branitelja, opunomoenika, zakonskog zastupnika, oteenika, privatnog tuitelja, oteenika kao tuitelja, istraitelja, svjedoka, vjetaka ili drugu osobu koja sudjeluje u postupku koji u podnesku, elektronikoj ispravi ili u usmenoj rijei odnosno na drugi nain vrijea sud ili sudionika u postupku. Rjeenje o kanjavanju donosi sud pred kojim je dana izjava, a ako je ona uinjena u podnesku, sudac istrage prije podnoenja optunice, a nakon toga sud koji vodi postupak. Protiv tog rjeenja doputena je alba. O kanjavanju odvjetnika, odnosno odvjetnikog vjebenika izvijestit e se Hrvatska odvjetnika komora. (2) Ako dravni odvjetnik ili osoba koja ga zastupa vrijea drugoga, o tome e se izvijestiti nadleni dravni odvjetnik i Dravno odvjetniko vijee. (3) Kanjavanje prema stavku 1. ovog lanka ne utjee na progon i izricanje kazne za kazneno djelo poinjeno vrijeanjem. 3. Zapisnik lanak 81. (1) O izjavama osoba, koje su vane za kazneni progon ili za pokretanje kaznenog postupka, te o drugim vanim radnjama prije zapoinjanja kaznenog postupka, sastavlja se slubena zabiljeka o bitnom sadraju izjave ili radnje u koju se unose podaci iz lanka 83. stavku 1. ovog Zakona. (2) Zakonom je odreeno kad se o radnji poduzetoj prije zapoinjanja kaznenog postupka sastavlja zapisnik i kad se ta radnja ima snimiti. lanak 82. (1) O svakoj radnji poduzetoj tijekom postupka sastavit e se zapisnik istovremeno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno nakon toga. (2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretraga stana ili osoba ili se radnja poduzima izvan slubenih prostorija tijela, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja poduzima radnju. (3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja tako da osoba koja poduzima radnju govori glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik, osim kad zapisnik prema ovom Zakonu moe sastaviti sudski savjetnik ili sudaki vjebenik. (4) Osobi koja se ispituje moe se dopustiti da sama kazuje odgovore u zapisnik. U sluaju zlouporabe to joj se pravo moe uskratiti.
7.12.2011
Page 22 of 145
lanak 83. (1) U zapisnik se unosi naziv dravnog tijela pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem su svojstvu prisutne, te naznaka kaznenog predmeta u kojem se poduzima radnja. (2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o tijeku i sadraju poduzete radnje. U zapisnik se unosi u obliku pripovijedanja samo bitni sadraj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovno unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan. Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari prikljuit e se zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju. (3) Pri poduzimanju radnji kao to je oevid, pretraga, privremeno oduzimanje predmeta ili prepoznavanje u zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na znaenje takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmske ili druge tehnike snimke, to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku. (4) Posebne odredbe o zapisniku vrijede za zapisnik o raspravi (lanak 409. do 412.), o vijeanju i glasovanju (lanak 88.) te za druge zapisnike za koje to propisuje ovaj Zakon. lanak 84. (1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita dodati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju ostati itljiva. (2) Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeriti osobe koje potpisuju zapisnik. lanak 85. (1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno prisutne radnjama u postupku te stranke, branitelj i oteenik, ako su prisutni, imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita. Na to ih je duna upozoriti osoba koja poduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti je li upozorenje uinjeno i je li zapisnik proitan. Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo zapisniara i to e se naznaiti u zapisniku. (2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica, ispitana osoba potpisuje svaku stranicu. (3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je prisutnost obvezna pri poduzimanju radnji, a pri pretrazi i osoba koja se pretrauje ili iji se dom ili druge prostorije pretrauju, ako je prisutna. Ako zapisnik ne pie zapisniar (lanak 82. stavak 2.), zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadraj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu prisutnost. (4) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar ispod otiska upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak. (5) Ako ispitana osoba nema obje ruke, proitat e zapisnik, a ako ne zna itati, zapisnik e joj se proitati, i to e se zabiljeiti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti otisak prsta, to e se zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog odbijanja. (6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid te dan i sat kad se radnja nastavlja. (7) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadrajem zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori. (8) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je poduzela radnju i zapisniar. lanak 86. (1) Kad je u ovom Zakonu propisano da se na nekom dokazu ne moe utemeljiti sudska
7.12.2011
Page 23 of 145
odluka, sudac istrage e na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti rjeenjem izdvojiti taj dokaz iz spisa najkasnije do zavretka istrage, odnosno nakon primitka optunice na potvrivanje, a prije njezina ispitivanja (lanak 344. stavak 4.). Protiv rjeenja suca istrage o prijedlogu stranaka ili o izdvajanju doputena je posebna alba. O albi odluuje vii sud. (2) Nakon pravomonosti rjeenja izdvojeni se dokazi uvaju kod tajnika suda odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti se njima moe sluiti u postupku. Zapisnici o izdvojenim dokazima zatvaraju se u poseban omot i uvaju kod tajnika suda. (3) Nakon zavrene istrage, sudac istrage e postupiti prema odredbama stavka 1. i 2. ovog lanka i glede svih obavijesti koje su u skladu sa lankom 208. ovog Zakona dali graani, te u odnosu na zapisnik iz lanka 206. stavka 9. ovog Zakona. Ako nije provedena istraga, sudac istrage e tako postupiti nakon primitka optunice na potvrivanje, a prije njezina ispitivanja (lanak 344. stavak 4.). (4) Ako sudac istrage nije postupio prema stavku 1. do 3. ovog lanka, izdvajanje dokaza iz stavka 1. ovog lanka, te obavijesti i zapisnika iz stavka 3. ovog lanka, provest e sud na nain propisan ovim Zakonom. lanak 87. (1) Kad je to propisano ovim Zakonom, rasprava, dokazna radnja ili druga radnja snima se ureajima za audio-video ili audio snimanje. (2) Izvan sluajeva iz stavka 1. ovog lanka, tijelo koje provodi dokaznu radnju, uvijek moe odrediti da se izvoenje dokazne radnje snimi ureajima za audio ili audio-video snimanje. (3) O snimanju radnje iz stavka 1. i 2. ovog lanka, tijelo koje provodi radnju prethodno e upozoriti osobe koje sudjeluju u radnji, da se radnja snima odreenim tehnikim ureajem i da snimka moe biti upotrijebljena kao dokaz u postupku. (4) Snimka mora sadravati podatke iz lanka 83. stavka 1. ovog Zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe ija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave vie osoba, mora se osigurati da se iz snimke moe jasno razaznati tko je dao koju izjavu. Na zahtjev ispitane osobe snimka e se odmah reproducirati, a ispravci ili objanjenja te osobe e se snimiti. (5) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, u zapisnik o dokaznoj radnji, osim podataka iz lanka 83. stavka 1. ovog Zakona, unosi se i da je obavljeno tehniko snimanje, tko je snimanje obavio, kojim je ureajem snimanje obavljeno, da je osoba koja se ispituje prethodno upoznata o snimanju, kratki sadraj danih iskaza i izjava i je li snimka reproducirana te gdje se snimka uva ako nije priloena spisima predmeta. (6) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, tijelo iz stavka 2. ovog lanka, moe odrediti da se snimka u cijelosti ili djelomino prepie te preda stranci na njezin zahtjev. Prijepis e se pregledati, ovjeriti potpisom osobe koja je provela radnju i prikljuiti zapisniku o poduzimanju radnje. (7) Snimka uinjena prema odredbama stavka 2. do 6. ovog lanka, uva se, dok se uva i kazneni spis. (8) Ministar nadlean za pravosue donijet e posebne propise kojima e odrediti tehnike uvjete, nain snimanja, zatitu snimke od brisanja ili oteenja. lanak 88. (1) O vijeanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik. (2) Zapisnik o vijeanju i glasovanju sadri tijek glasovanja i odluku koja je donesena. (3) Zapisnik o vijeanju i glasovanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Odvojena miljenja prikljuit e se zapisniku o vijeanju i glasovanju ako nisu unesena u zapisnik. (4) Zapisnik o vijeanju i glasovanju zatvorit e se u posebni omot. Taj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad rjeava o pravnom lijeku i u tom sluaju duan je zapisnik ponovno zatvoriti u posebni omot i na omotu naznaiti da je razgledao zapisnik. Glava VIII.
7.12.2011
Page 24 of 145
ROKOVI lanak 89. (1) Rokovi predvieni ovim Zakonom ne mogu se produljiti, osim kad to Zakon izriito doputa. Ako je rije o roku koji je ovim Zakonom propisan radi zatite prava obrane i drugih prava okrivljenika u postupku, taj se rok moe skratiti ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili usmeno na zapisnik pred sudom. (2) Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego to rok protekne predana onome tko je ovlaten da je primi. (3) Kad je izjava predana potom preporuenom poiljkom, brzojavom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan predaje poti odnosno dan slanja telekomunikacijskim sredstvom sukladno odredbi lanka 79. stavka 2. ovog Zakona smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena. Smatra se da poiljatelj izjave nije propustio rok ako primatelj poslanu izjavu nije dobio na vrijeme zbog pogrenog rada ureaja za predaju ili prijam poruka, a za koji poiljatelj nije znao. (4) Okrivljenik koji se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru izjavu koja je vezana za rok predat e pritvorskom nadzorniku, ili upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdravanju kazne ili u ustanovi radi primjene odgojne mjere, ili je prisilno smjetena u psihijatrijskoj ustanovi, takvu e izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjetena. Dan i sat predaje takve izjave upravi ustanove smatra se trenutkom predaje tijelu koje je nadleno da je primi. (5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oite pogreke podnositelja, predan ili dostavljen nenadlenom tijelu prije proteka roka, pa nadlenom tijelu stigne nakon proteka roka, uzet e se da je podnesen na vrijeme. lanak 90. (1) Rokovi se raunaju na sate, dane, mjesece i godine. (2) Sat ili dan kad su dostava ili priopenje obavljeni, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi sljedei sat, odnosno dan. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, rokovi za raunanje uhienja, zadravanja, pritvora te istranog zatvora, poinju tei od trenutka lienja slobode. (4) Kao dan raunaju se dvadeset etiri sata, a mjesec se rauna po kalendarskom vremenu. (5) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok poeo (sukladno stavku 2. ovog lanka). Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok zavrava posljednjeg dana tog mjeseca, a ako se zbrajaju dani, kao mjesec se rauna trideset dana. (6) Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan kad dravno tijelo nije radilo, rok istjee protekom prvog sljedeeg radnog dana. lanak 91. Ako je dopis od kojega tee rok dostavljen i okrivljeniku i njegovu branitelju, ali u razliite dane, rok se rauna od kasnijeg dana. lanak 92. (1) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje albe protiv presude ili protiv rjeenja, sud e dopustiti povrat u prijanje stanje radi podnoenja albe ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijanje stanje i ako istovremeno s molbom preda i albu. Isto e dopustiti sud i branitelju okrivljenika koji u sluaju iz lanka 174. stavka 2. ovog Zakona nije iskoristio svoje pravo na albu. (2) Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. lanak 93.
7.12.2011
Page 25 of 145
(1) O povratu u prijanje stanje odluuje sud koji je donio presudu ili rjeenje koje se pobija albom. (2) Protiv rjeenja kojim se doputa povrat u prijanje stanje alba nije doputena. (3) Kad je podnesena alba protiv rjeenja kojim se ne doputa povrat u prijanje stanje, sud je duan tu albu, zajedno sa albom protiv presude ili protiv rjeenja o primjeni odgojne mjere ili o oduzimanju predmeta, te s odgovorom na albu i svim spisima, dostaviti viem sudu na rjeavanje. lanak 94. Molba za povrat u prijanje stanje u pravilu ne zadrava izvrenje presude, odnosno rjeenja o primjeni odgojne mjere ili o oduzimanju predmeta, ali sud nadlean za rjeavanje molbe moe donijeti odluku da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke o molbi. Glava IX. MJERE OSIGURANJA PRISUTNOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE MJERE OPREZA 1. Zajednika odredba lanak 95. (1) Sud i druga dravna tijela pri odluivanju o mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika i drugim mjerama opreza po slubenoj dunosti paze da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. (2) Sud i druga dravna tijela po slubenoj e dunosti ukinuti mjere iz stavka 1. ovog lanka, ili ih zamijeniti blaim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu, ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom. (3) O uhienju, primjeni pritvora i istranog zatvora okrivljenik ima pravo zahtijevati da se obavijesti obitelj ili druga bliska osoba (lanak 7. stavak 2. toka 4.). 2. Poziv okrivljeniku lanak 96. Prisutnost okrivljenika pri obavljanju radnji u kaznenom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljeniku upuuje se prema lanku 175. ovog Zakona. 3. Dovoenje lanak 97. (1) Dovedbeni nalog izdaje sud: 1) ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru, 2) ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda, 3) ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv, 4) u sluaju iz lanka 129. stavka 2. ovog Zakona. (2) O izdavanju dovedbenog naloga sud odluuje u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva. (3) Dovedbeni nalog iznimno, pod uvjetima iz lanka 208. stavka 3. ovog Zakona, mogu izdati dravni odvjetnik, ili policija. (4) Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika kojeg treba dovesti te druge potrebne podatke koji su poznati, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret uz navoenje odredaba Kaznenog zakona, razlog zbog kojeg se nalae dovoenje, slubeni peat tijela i potpis osobe koja izdaje nalog. (5) Dovedbeni nalog izvrava policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga, predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njim. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno. (6) Policija moe bez dovedbenog naloga u svoje slubene prostorije dovesti okrivljenika
7.12.2011
Page 26 of 145
kojem treba uruiti poziv prema lanku 169. stavku 3. ovog Zakona. O predaji poziva sastavit e se slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, predaje poziva ili razloga odbijanja primitka te vremena naputanja slubenih prostorija. (7) Policija moe bez dovedbenog naloga radi provjere prebivalita, boravita, ili drugih razloga vanih za uspjeno voenje postupka, u svoje slubene prostorije dovesti okrivljenika protiv kojeg je odreeno jamstvo. Dovedeni okrivljenik moe se zadrati do est sati. O zadravanju e se sastaviti slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, poduzetim radnjama ili mjerama te vremena naputanja slubenih prostorija. Slubena zabiljeka se odmah dostavlja dravnom odvjetniku, a nakon podizanja optunice sudu. 4. Mjere opreza lanak 98. (1) U sluaju kad postoje okolnosti iz lanka 123. ovog Zakona zbog kojih je mogue odrediti istrani zatvor ili je taj zatvor ve odreen, sud i dravni odvjetnik e, ako se ista svrha moe ostvariti mjerom opreza, obrazloenim rjeenjem odrediti primjenu jedne ili vie takvih mjera. Pritom e se okrivljenik upozoriti da e se u sluaju nepridravanja izreene mjere, ona zamijeniti istranim zatvorom. (2) Mjere opreza jesu: 1) zabrana naputanja boravita, 2) zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, 3) obveza redovitog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu, 4) zabrana pribliavanja odreenoj osobi, 5) zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, 6) zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti, 7) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice, 8) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom. (3) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti stan te pravo na nesmetane veze s ukuanima, branim ili izvanbranim drugom, roditeljima, djecom, posvojenikom ili posvojiteljem, osim ako se postupak vodi zbog kaznenog djela poinjenog na tetu neke od tih osoba. Zabrana obavljanja poslovne aktivnosti moe obuhvatiti i zakonitu profesionalnu djelatnost ako se postupak vodi zbog kaznenog djela poinjenog u okviru te djelatnosti. (4) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na nesmetano openje s braniteljem. (5) Mjere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije podizanja optunice mjere opreza odreuje, produljuje i ukida rjeenjem dravni odvjetnik. Nakon podizanja optunice pa do pravomonosti presude, te mjere odreuje, produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak. (6) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti presude. Trajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora. Svaka dva mjeseca dravni odvjetnik prije podizanja optunice, odnosno sud koji vodi postupak, ispitat e po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerom opreza te je rjeenjem produljiti ili ukinuti ako vie nije potrebna. Mjera e se ukinuti i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za nju prestala potreba ili ako vie nema zakonskih uvjeta za njezinu primjenu. (7) Protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke mogu izjaviti albu, koja ne zadrava izvrenje mjere. O albi do podizanja optunice odluuje sudac istrage. lanak 99. (1) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabrane naputanja boravita, nadleno tijelo e odrediti mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti dok traje mjera opreza i granice izvan kojih se ne smije udaljavati.
7.12.2011
Page 27 of 145
(2) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, nadleno tijelo e odrediti mjesto ili podruje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije pribliiti. (3) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza obvezom okrivljenika da se redovito javlja odreenoj osobi ili dravnom tijelu, nadleno tijelo e odrediti slubenu osobu kojoj se okrivljenik mora javljati, rok u kojemu se mora javljati i nain voenja evidencije o javljanju okrivljenika. (4) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabranom pribliavanja odreenoj osobi, nadleno tijelo e odrediti razdaljinu ispod koje se okrivljenik ne smije pribliiti odreenoj osobi. (5) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabranom uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, nadleno tijelo e zabraniti uspostavljanje ili odravanje izravne ili neizravne veze s odreenom osobom. (6) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza zabranom poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, nadleno tijelo e potanje odrediti vrstu i predmet poslovne aktivnosti. (7) U rjeenju kojim nalae mjeru opreza privremenim oduzimanjem putne i druge isprave za prijelaz dravne granice, nadleno tijelo navest e osobne podatke, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i datum izdavanja. (8) U rjeenju kojim se nalae mjera opreza privremenim oduzimanjem dozvole za upravljanje motornim vozilom, nadleno tijelo navest e podatke o toj dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu, broj, datum, vrsta vozila i drugo). lanak 100. (1) Rjeenje kojim nalae mjeru opreza nadleno tijelo dostavlja i tijelu koje izvrava mjeru opreza. (2) Mjeru opreza zabrane naputanja boravita, zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, zabrane pribliavanja odreenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, privremenog oduzimanja putne i druge isprave za prijelaz dravne granice, te privremenog oduzimanja dozvole za upravljanje motornim vozilom koju je odredio sud ili dravni odvjetnik, izvrava policija. (3) Mjeru opreza obveze okrivljenika da se povremeno javlja odreenoj osobi ili dravnom tijelu izvrava policija ili drugo dravno tijelo oznaeno u rjeenju kojemu se okrivljenik mora javljati. (4) Mjeru opreza zabrane poduzimanja poslovnih aktivnosti izvrava tijelo nadleno za nadzor nad poslovnom aktivnosti. (5) Ministar nadlean za pravosue, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za unutarnje poslove i ministra nadlenog za obranu, donosi propise kojima se ureuje nain izvrenja mjera opreza. lanak 101. (1) Tijelo koje je naloilo mjeru opreza moe naloiti provjeru njezinog izvravanja i zatraiti izvjee od policije ili drugog tijela koje ju izvrava. Tijelo koje izvrava mjeru opreza odmah e provesti naloene provjere i odmah o tome obavijestiti nadleno tijelo. (2) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze naloene mjerom opreza, tijelo koje izvrava mjeru opreza odmah obavjetava nadleno tijelo. (3) Osobi razliitoj od okrivljenika sudac istrage moe posebnim rjeenjem zabraniti aktivnosti kojima se naruavaju mjere opreza prema okrivljeniku. Ako ta osoba postupi protivno rjeenju, kaznit e se novanom kaznom do 50.000,00 kuna. 5. Jamstvo lanak 102. (1) Istrani zatvor odreen iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. toki 1. do 3. ovog Zakona, moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite, da nee
7.12.2011
Page 28 of 145
ometati kazneni postupak i da nee poiniti novo kazneno djelo. (2) U rjeenju o odreivanju istranog zatvora, sud moe odrediti visinu jamstva koja moe zamijeniti istrani zatvor. Jamstvo uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu kaznenog djela, osobne okolnosti te imovno stanje okrivljenika. (3) Ako ocijeni da jamstvo ne moe zamijeniti istrani zatvor sud e navesti okolnosti zbog kojih nalazi da je iskljuena zamjena istranog zatvora jamstvom. (4) Uz jamstvo sud moe odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet jamstva. lanak 103. (1) Sud e rjeenjem odrediti jamevinu koja se sastoji u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina vee vrijednosti koje se lako mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo. (2) Protiv odluke o visini jamstva stranke imaju pravo albe u roku od tri dana. Nakon to rjeenje o odreivanju visine jamstva postane pravomono te okrivljenik dade obeanje iz lanka 102. stavka 1. ovog Zakona, a jamevina bude poloena, sud e donijeti rjeenje o ukidanju istranog zatvora u kojem e navesti osnovu zbog koje je protiv okrivljenika bio odreen istrani zatvor i uvjete kojih se okrivljenik mora pridravati. lanak 104. (1) Policija nadzire postupa li okrivljenik u skladu s uvjetima odreenima rjeenjem o jamstvu. O okolnostima koje upuuju na mogunost okrivljenikovog krenja uvjeta jamstva policija odmah obavjetava sud. (2) Ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja o odreivanju jamstva, rjeenjem e se odrediti naplata iznosa jamstva u korist prorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor. Tako sud moe odluiti, na prijedlog dravnog odvjetnika, i ako postoji ozbiljna vjerojatnost da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu. lanak 105. (1) Visina jamevine moe se izmijeniti rjeenjem ako to opravdavaju naknadno utvrene okolnosti. (2) Ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti odlune za odmjeravanje jamevine, ili ako se utvrdi postojanje razloga za istrani zatvor razliitih od onih zbog kojih je bio odreen istrani zatvor koji je zamijenjen jamstvom, a visina danog jamstva nije primjerena novim okolnostima, protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor, a nakon zatvaranja okrivljenika, jamstvo e se ukinuti, poloena jamevina, dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge pokretnine vratit e se, a hipoteka e se brisati. Tim rjeenjem moe se odrediti nova visina jamstva koje bi zamijenilo istrani zatvor. (3) Jamstvo se ukida i kad kazneni postupak pravomono zavri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom. (4) Ako je presudom izreena kazna zatvora, jamstvo se ukida kad osuenik stupi na izdravanje kazne. 6. Uhienje lanak 106. (1) Svatko smije sprijeiti bijeg osobe zateene u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti. (2) Zateena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zateena pod okolnostima koje upuuju na to da je poinila kazneno djelo. (3) Osoba sprijeena u bijegu predaje se policiji i moe se zadrati do dolaska policije. lanak 107. Policija je ovlatena uhititi:
7.12.2011
Page 29 of 145
1) osobu protiv koje izvrava dovedbeni nalog te rjeenje o pritvoru ili istranom zatvoru, 2) osobu za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, kad postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora iz lanka 123. ovog Zakona, 3) osobu zateenu u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti. lanak 108. (1) Prilikom uhienja, uhiena osoba se mora odmah upoznati s razlozima uhienja te mora biti pouena o pravima iz lanka 7. stavka 2. ovog Zakona, osim ako to, s obzirom na okolnosti, nije nikako mogue. (2) Ako se uhienje provodi na temelju dovedbenog naloga, nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode, osim ako to s obzirom na okolnosti uhienja nije nikako mogue. (3) Prilikom uhienja smije se upotrijebiti samo ona sila na koju policiju ovlauje posebni zakon. (4) O uhienju e se odmah obavijestiti: 1) osoba iz lanka 7. stavka 2. toke 4. ovog Zakona, osim ako se uhienik tome protivi, 2) nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, 3) branitelja ako uhienik zahtijeva. lanak 109. (1) Policijski slubenik mora uhienika u roku navedenom u stavku 2. ovog lanka dovesti u pritvorsku policijsku jedinicu odreenu posebnim zakonom i predati pritvorskom nadzorniku ili ga pustiti na slobodu. Zakanjenje se mora posebno obrazloiti. (2) Rok u kojem uhienik mora biti doveden u pritvorsku jedinicu i predan pritvorskom nadzorniku ili puten na slobodu tee od trenutka uhienja, a iznosi dvadeset i etiri sata. (3) Pritvorski nadzornik e sastaviti zapisnik u koji e unijeti osobne podatke uhienika prema lanku 272. stavku 1. ovog Zakona. Podaci o uhieniku, trenutku i razlozima uhienja se unose u evidenciju uhienih osoba u Informacijskom sustavu ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, odmah po dovoenju uhienika. Pritvorski nadzornik obavjetava dravnog odvjetnika odmah po prijemu uhienika. Obavijest se unosi u pritvorski zapisnik uhienika. (4) Pritvorski nadzornik e sastaviti posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od uhienika. Ako se radi o predmetima koji mogu posluiti kao dokaz, zapisnik i oduzete predmete predat e dravnom odvjetniku posebno pazei da se predmeti ne unite ili ne ugrozi njihova uporaba u dokaznom postupku. Primjerak zapisnika pritvorski nadzornik predaje i policijskom slubeniku koji je doveo uhienika. (5) Dravni odvjetnik je duan ispitati uhienika, najkasnije esnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku. (6) Pritvorski nadzornik e uhienika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu: 1) ako to naloi dravni odvjetnik, 2) ako uhienik nije ispitan u roku iz stavka 5. ovog lanka, 3) ako je pritvor ukinut. O putanju uhienika i pritvorenika na slobodu pritvorski nadzornik e unijeti biljeku u zapisnik i evidenciju iz stavka 3. ovog lanka. (7) O putanju uhienika na slobodu u sluajevima iz stavka 6. toke 2. ovoga lanka, pritvorski nadzornik e odmah obavijestiti vieg dravnog odvjetnika. lanak 110. (1) Pritvorski nadzornik nalae pretragu uhienika prilikom njegova dovoenja u pritvorsku policijsku jedinicu. Prema potrebi naloit e lijeniki pregled uhienika. (2) Predmeti i tragovi koji bi mogli posluiti kao dokaz ili koji mogu posluiti za ugroavanje sigurnosti ili ugroavanje tijeka postupka, privremeno e se oduzeti uz potvrdu.
7.12.2011
Page 30 of 145
lanak 111. (1) Pritvorski nadzornik e dovedenog uhienika upozoriti na njegova prava iz lanka 7. stavka 2. ovog Zakona. (2) Pritvorski nadzornik e uhieniku koji je strani dravljanin priopiti da ima pravo na komunikaciju s konzularnim predstavnikom svoje drave. (3) Ako je uhienik strani dravljanin, a Republika Hrvatska s njegovom dravom ima meunarodni ugovor prema kojem je propisano uzajamno obavjetavanje o uhienju, odmah e se obavijestiti nadleno tijelo strane drave, osim ako je uhienik izbjeglica iz rasnih, nacionalnih, politikih ili vjerskih razloga, ili ako trai politiki azil i protivi se takvom obavjetavanju. (4) Pritvorski nadzornik u pritvorski zapisnik unosi zabiljeku o poukama koje su uhieniku priopene prema odredbama ovog Zakona te o njegovim zahtjevima u skladu s odredbama ovog lanka. Zabiljeku potpisuje i uhienik. (5) Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o prijamu i postupanju s uhienikom i pritvorenikom u pritvorskoj policijskoj jedinici. 7. Pritvor lanak 112. (1) Dravni odvjetnik pisanim i obrazloenim rjeenjem odreuje pritvor protiv uhienika ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se kazneni progon poduzima po slubenoj dunosti, a postoje neki od razloga za istrani zatvor iz lanka 123. stavka 1. toke 1. 4. ovog Zakona, a pritvor je potreban radi utvrivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima. Protiv rjeenja o pritvoru pritvorenik se moe aliti u roku od 6 sati. O albi odluuje sudac istrage u roku od 8 sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (2) Pritvor iz stavka 1. ovog lanka, moe trajati najdulje etrdeset i osam sati od trenutka uhienja. Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe obrazloenim rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih etrdeset i osam sati ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iznad dvanaest godina. Protiv rjeenja suca istrage o produljenju pritvora pritvorenik se moe aliti u roku od est sati. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.Pritvorenik moe albu izjaviti na zapisnik. (3) Pritvor e se odmah ukinuti ako su prestali razlozi zbog kojih je pritvor bio odreen. (4) Dravni odvjetnik nakon to je ispitao uhienika, moe pisanim nalogom naloiti policiji da u roku od dvadeset i etiri sata od trenutka predaje uhienika pritvorskom nadzorniku, dovede uhienika sucu istrage radi postupanja prema lanku 118. ovog Zakona. U tom sluaju dravni odvjetnik ne donosi rjeenje o pritvoru. (5) Ako u roku od dvadeset i etiri sata od trenutka predaje pritvorskom nadzorniku, protiv okrivljenika nije odreen pritvor ili okrivljenik nije doveden sucu istrage prema stavku 1. ovog lanka, ima se pustiti na slobodu. lanak 113. (1) Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici. lanak 114. Pritvorenik ima pravo slobodno, neometano i bez nadzora razgovarati s braniteljem, osim u sluaju iz lanka 75. stavka 2. i lanka 76. stavak 2. ovog Zakona. lanak 115. (1) Tijekom trajanja pritvora pritvoreniku se mora osigurati neprekidan odmor u trajanju od najmanje osam sati u svakih dvadeset etiri sata. (2) Pritvorski nadzornik skrbi za potrebnu medicinsku pomo i njegu pritvorenika.
7.12.2011
Page 31 of 145
lanak 116. Konzularni i diplomatski predstavnici mogu, u skladu s meunarodnim pravom, posjeivati svoje dravljane koji su pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoi u uzimanju branitelja. lanak 117. Policija moe radi utvrivanja istovjetnosti uhienika postupiti prema lanku 211. ovog Zakona. lanak 118. (1) Po nalogu dravnog odvjetnika policija e pritvorenika kod kojeg postoje razlozi za odreivanje istranog zatvora prije isteka roka za pritvor iz lanka 112. stavka 2. ovog Zakona, ili u roku iz lanka 112. stavka 4. ovog Zakona, dovesti sucu istrage radi odravanja roita za odreivanje istranog zatvora ili putanja na slobodu. Pritvorski nadzornik prethodno dostavlja pritvorski zapisnik dravnom odvjetniku, a na zahtjev suca istrage ili dravnog odvjetnika i zapisnike, predmete i druge podatke o radnjama poduzetim prema lanku 110. ovog Zakona. Dravni odvjetnik mora biti prisutan na tom roitu. (2) Na temelju naloga suca istrage pritvorenik e se zadrati u pritvoru do odravanja roita za odluivanje o istranom zatvoru, a najdulje dvanaest sati. 8. Istrani zatvor u domu lanak 119. (1) Kad postoje okolnosti iz lanka 123. stavka 1. toke 1. do 4. ovog Zakona, sud moe odrediti istrani zatvor u domu ako je za ostvarenje svrhe istranog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma. (2) Prije odreivanja istranog zatvora u domu sud e zatraiti od okrivljenika pisanu suglasnost punoljetnih osoba koje borave u domu okrivljenika o primjeni tehnikih sredstava nadzora iz stavka 3. ovog lanka. (3) Rjeenje o istranom zatvoru u domu sadri zabranu okrivljeniku da se udaljuje iz doma. Tim rjeenjem sud moe odrediti primjenu tehnikih sredstava nadzora kojim se osigurava provoenje istranog zatvora u domu.Prema potrebi, sud moe naloiti mjeru opreza. (4) Osobi u istranom zatvoru u domu, sud moe iznimno odobriti da se za odreeno vrijeme udalji iz doma ako: 1) je to neophodno potrebno radi lijeenja osobe, ili 2) to nalau posebne okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti teke posljedice po ivot, zdravlje ili imovinu. (5) Ako se osoba u istranom zatvoru u domu udalji iz doma protivno zabrani suda, ili na drugi nain ometa provoenje istranog zatvoru u domu, protiv te osobe odredit e se istrani zatvor. O tome e se osoba upozoriti u rjeenju o odreivanju istranog zatvora u domu. lanak 120. Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, na istrani zatvor u domu se odgovarajue primjenjuju odredbe o istranom zatvoru. lanak 121. (1) Istrani zatvor u domu nadzire ministarstvo nadleno za pravosue u skladu s posebnim zakonom. (2) U prostoru istranog zatvora u domu ministarstvo nadleno za pravosue ima ovlasti propisane ovim Zakonom (lanak 135. do 143.) i drugim propisima. Evidenciju o nadzoru nad kunim zatvorom vodi ministarstvo nadleno za pravosue. (3) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o evidenciji i izvravanju
7.12.2011
Page 32 of 145
istranog zatvora u domu. 9. Istrani zatvor a) Ope odredbe o istranom zatvoru lanak 122. (1) im prestanu razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen, on se mora ukinuti i zatvorenika se mora pustiti na slobodu. (2) Pri odluivanju o istranom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, vodit e se posebno rauna o razmjeru izmeu teine poinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolae sud, moe oekivati u postupku i potrebe odreivanja i trajanja istranog zatvora. Protiv trudne ene, osobe s tjelesnim nedostacima koje joj onemoguuju ili bitno oteavaju kretanje te osobe koja je navrila 70 godina ivota, istrani zatvor se, moe iznimno odrediti. (3) U predmetu u kojemu je odreen istrani zatvor postupa se osobito urno (lanak 11. stavak 2.). b) Osnove za odreivanje istranog zatvora lanak 123. (1) Istrani zatvor se moe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo i ako: 1) je u bijegu ili osobite okolnosti upuuju na opasnost da e pobjei (krije se, ne moe se utvrditi njezina istovjetnost i slino), 2) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni postupak ili da e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae, 3) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu, kojim prijeti, 4) je istrani zatvor nuan radi neometanog odvijanja postupka zbog posebno tekih okolnosti poinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, 5) okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doi na raspravu. (2) Istrani zatvor se nee odrediti na temelju odredbe stavka 1. toke 2. ovog lanka, ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju. (3) Pri izricanju presude uvijek e se odrediti ili produljiti istrani zatvor protiv okrivljenika kojem je izreena kazna zatvora od pet godina ili tea kazna. (4) Ako je prvostupanjskom presudom izreena kazna zatvora do pet godina, istrani zatvor se nakon izricanja presude ne moe odrediti ili produljiti po stavku 1. toki 4. ovog lanka. (5) Istrani zatvor se, usprkos postojanju okolnosti iz stavka 1. ovog lanka, nee odrediti ili produljiti ako je ve isteklo najdulje vrijeme trajanja istranog zatvora (lanak 133.). c) Rjeenje o odreivanju i produljenju istranog zatvora lanak 124. (1) Istrani zatvor se odreuje i produljuje pisanim rjeenjem nadlenog suda. (2) Izreka rjeenja o istranom zatvoru sadri, osim podataka iz lanka 272. stavka 1. ovog Zakona, i: 1) ako se provodi istraga, naznaku naloga o provoenju istrage povodom kojega je doneseno rjeenje o istranom zatvoru, 2) zakonsku osnovu za istrani zatvor, 3) rok na koji je odreen istrani zatvor, 4) odredbu o uraunavanju vremena za koje je osoba koja se zatvara bila liena slobode prije donoenja rjeenja o istranom zatvoru s naznakom trenutka uhienja,
7.12.2011
Page 33 of 145
5) visinu jamstva koje moe zamijeniti istrani zatvor. (3) U obrazloenju rjeenja o istranom zatvoru e se odreeno i potpuno izloiti injenice i dokazi iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo i razloga iz lanka 123. stavka 1. ovog Zakona, razloga zbog kojih sud smatra da se svrha istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloga visine jamstva. (4) Rjeenje o odreivanju istranog zatvora predaje se zatvoreniku odmah po zatvaranju. Primitak rjeenja i trenutak primitka zatvorenik potvruje potpisom. d) Ukidanje istranog zatvora i opoziv rjeenja o istranom zatvoru lanak 125. (1) Sud e ukinuti istrani zatvor i okrivljenik e biti puten na slobodu: 1) im su prestali razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen ili produljen, 2) ako daljnji istrani zatvor ne bi bio u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog djela, 3) ako se ista svrha moe ostvariti drugom blaom mjerom, 4) kad to prije podizanja optunice predlae dravni odvjetnik, 5) ako dravni odvjetnik i nakon prethodne obavijesti viem dravnom odvjetniku neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u postupku, 6) kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se optuba odbija ili je okrivljeniku izreena novana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena, ili kazna zatvora u trajanju kraem ili jednakom dotadanjem trajanju istranog zatvora, 7) kad isteknu rokovi trajanja istranog zatvora, 8) kad je istrani zatvor odreen prema lanku 123. stavku 1. toki 2. ovog Zakona, ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, ili im budu prikupljeni, odnosno izvedeni dokazi zbog ijeg je osiguranja taj zatvor odreen, a najkasnije do zavretka rasprave. (2) Prije ukidanja istranog zatvora na temelju lanka 123. stavak 1. toka 3. ovog Zakona, obavijestit e se putem policije rtva kaznenog djela. (3) Prije donoenja odluke o ukidanju istranog zatvora odreenog na temelju stavka 1. toke 5. ovog lanka, sud e obavijestiti vieg dravnog odvjetnika o nepravovremenom poduzimanju radnji i odrediti rok u kojemu se radnja ima provesti. Ako nakon isteka roka nije radnja poduzeta, postupit e se prema stavku 1. toki 5. ovog lanka. lanak 126. Sud koji je odredio ili produljio istrani zatvor rjeenjem e opozvati odluku o istranom zatvoru, ako nakon njezinog donoenja, a prije zatvaranja okrivljenika, utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je istrani zatvor bio odreen ili zakonski uvjeti za njegovo odreivanje. Ako je za okrivljenikom bila raspisana tjeralica, sud e nakon pravomonosti rjeenja o opozivu naloiti njezino povlaenje. e) Sudbena vlast nadlena za odreivanje, produljenje i ukidanje istranog zatvora lanak 127. (1) Istrani zatvor do podnoenja optunice odreuje sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti. (2) O prijedlogu dravnog odvjetnika da se odredi istrani zatvor, sudac istrage odluuje odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od podnoenja prijedloga. Kad se sudac istrage ne sloi s prijedlogom dravnog odvjetnika za odreivanje istranog zatvora, donosi rjeenje kojim se prijedlog odbija, te ako je okrivljenik u pritvoru naloit e da se odmah pusti na slobodu. Protiv tog rjeenja dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati. (3) Ako to drugo nije propisano posebnim zakonom prije podnoenja optunice, o produljenju istranog zatvora odluuje sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika.
7.12.2011
Page 34 of 145
(4) Nakon podnoenja optunice, istrani zatvor do potvrivanja optunice odreuje, produljuje i ukida optuno vijee. Nakon potvrivanja optunice, do pravomonosti presude, istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju, a izvan zasjedanja vijee, osim u sluaju iz stavka 5. ovog lanka. (5) Kad odluuje o albi protiv presude, istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida vijee koje odluuje o albi. (6) Kad sud koji, odluujui o izvanrednim pravnim lijekovima, ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovni postupak, odredit e istrani zatvor ako postoje razlozi iz lanka 123. ovog Zakona, a nisu protekli rokovi iz lanka 130. i 133. ovog Zakona. lanak 128. Nakon predaje optunice, a do pravomonosti presude, okrivljenik i njegov branitelj mogu sudu predloiti ukidanje istranog zatvora. O prijedlogu odluuje rjeenjem sud koji vodi postupak. Protiv rjeenja suda kojim se odbija prijedlog za ukidanje istranog zatvora alba nije doputena. f) Roite za odluivanje o istranom zatvoru lanak 129. (1) O odreivanju, produljenju i ukidanju istranog zatvora odluuje sud na nejavnom usmenom roitu. Ako dravni odvjetnik predlae ukidanje istranog zatvora sud e odmah po primitku prijedloga o ukidanju istranog zatvora, rjeenjem ukinuti istrani zatvor bez odreivanja i provoenja roita. Protiv tog rjeenja alba nije doputena. (2)Na roite iz stavka 1. ovog lanka, pozivaju se dravni odvjetnik i branitelj okrivljenika. Dravni odvjetnik i branitelj moraju o roitu biti obavijeteni u primjerenom roku. Okrivljenik e na roite biti doveden, osim ako je nedostupan ili je raspravno nesposoban.Ako drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 118. stavak 1.) sjednica vijea odrat e se i ako uredno pozvani dravni odvjetnik i branitelj ne dou na sjednicu, ili ako branitelj nije uredno primio poziv zbog toga jer je promijenio boravite ne obavijestivi o tome sud, ili zbog toga to mu dostava nije bila mogua zbog njegove nedostupnosti. (3) Obje stranke e na roitu izloiti svoja stajalita o istranom zatvoru, a prema potrebi i o visini jamstva. Prvo govori dravni odvjetnik, zatim okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke imaju pravo na odgovor. Sud odreuje koji e se dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud moe na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti izvesti dokaze koje smatra potrebnima za donoenje odluke o istranom zatvoru i jamstvu. Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati primjedbe na provedene dokaze. Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti. Odluku o istranom zatvoru sud usmeno objavljuje na zavretku roita. (4) Na roitu za odluivanje o istranom zatvoru u istrazi dravni odvjetnik e prethodno suca istrage obavijestiti o tijeku istrage radi ocjene pravovremenosti poduzimanja radnji. (5) Ako sud donese odluku o odreivanju ili produljenju istranog zatvora, pouit e okrivljenika o pravu na albu i o pravu da predloi ukidanje istranog zatvora u skladu s odredbom lanka 128. ovog Zakona. (6) O roitu se sastavlja zapisnik koji se prilae spisu predmeta zajedno s rjeenjem kojim je odlueno o istranom zatvoru. (7) Sud i nakon donoenja rjeenja o odreivanju ili produljenju istranog zatvora, kad odluuje o bilo kojem pitanju, po slubenoj dunosti pazi postoje li razlozi za istrani zatvor. g) Trajanje istranog zatvora lanak 130. (1) Istrani zatvor odreen rjeenjem suca istrage ili vijea moe trajati najdulje mjesec
7.12.2011
Page 35 of 145
dana od dana lienja slobode. (2) Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika moe produljiti istrani zatvor i to prvi puta za jo najvie dva mjeseca, a zatim, za kaznena djela za koja se vodi redoviti kazneni postupak, ili kad je to propisano posebnim zakonom, za jo najvie tri mjeseca. (3) Istekom roka na koji je istrani zatvor odreen, odnosno produljen ili istekom roka iz stavka 2. ovog lanka, zatvorenik se ima pustiti na slobodu. lanak 131. (1) Ako se u vrijeme podnoenja optunice sudu okrivljenik nalazi u istranom zatvoru, optuno vijee e odmah, a najkasnije u roku od etrdeset i osam sati po podnoenju optunice odrati roite iz lanka 129. ovog Zakona i odluiti o istranom zatvoru, te ga svojim rjeenjem produljiti ili ukinuti. (2) Nakon podnoenja optunice istrani zatvor moe trajati do pravomonosti presude, a nakon pravomonosti presude najdulje do pravomonosti rjeenja o upuivanju na izdravanje kazne zatvora. (3) U rjeenju o istranom zatvoru nakon podnoenja optunice ne odreuje se rok trajanja istranog zatvora, ali e sud svaka dva mjeseca, do izricanja nepravomone presude, raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o istranom zatvoru, ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istranog zatvora, te ga rjeenjem produljiti ili ukinuti. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje. Ako se okrivljenik u trenutku donoenja nepravomone presude nalazi u istranom zatvoru, vijee e prilikom donoenja presude ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istranog zatvora te e ga rjeenjem ukinuti ili produljiti. (4) Ukupno trajanje istranog zatvora do podizanja optunice, raunajui i vrijeme uhienja i pritvora, ne moe prijei est mjeseci, osim ako posebnim zakonom nije propisano drukije. Nakon podnoenja nove optunice prema lanku 356. ovog Zakona primijenit e se odredbe stavka 2. ovog lanka. lanak 132. Istrani zatvor odreen prema lanku 123. stavku 1. toki 5. ovog Zakona moe trajati najdulje mjesec dana. Taj zatvor moe se ponovno odrediti iz iste osnove u istom trajanju, ako okrivljenik i nakon ukidanja istranog zatvora dalje izbjegava dolazak na raspravu. lanak 133. (1) Do donoenje presude suda prvog stupnja istrani zatvor moe trajati najdulje: 1) tri mjeseca ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do tri godine, 2) est mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do pet godina, 3) dvanaest mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do osam godina, 4) dvije godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora preko osam godina, 5) tri godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna dugotrajnog zatvora. (2) U predmetima u kojima je donesena nepravomona presuda, ukupno trajanje istranog zatvora do njezine pravomonosti produljuje se za jednu estinu u sluajevima iz stavka 1. toke 1. do 3. ovog lanka, a za jednu etvrtinu u sluajevima iz stavka 1. toke 4. i 5. ovog lanka. (3) Kad je presuda ukinuta, u postupku za kaznena djela iz stavka 1. toke 1. do 3. ovog lanka, ukupno trajanje istranog zatvora iz stavka 1. i 2. ovog lanka, produljuje se za daljnjih est mjeseci, a za kaznena djela iz stavka 1. toke 4. i 5. ovog lanka za jo jednu godinu. (4) Ako je protiv drugostupanjske presude doputena alba, ukupno trajanje istranog zatvora iz stavka 1. i 2. ovog lanka, produljuje se za jo est mjeseci. (5) Okrivljenik koji se nalazi u istranom zatvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravomona, ostat e u tom zatvoru do upuivanja na izdravanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izreene kazne.
7.12.2011
Page 36 of 145
h) alba protiv rjeenja o odreivanju, ukidanju ili produljenju istranog zatvora lanak 134. (1) albu protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor mogu podnijeti okrivljenik, njegov branitelj i dravni odvjetnik u roku od tri dana. Protiv rjeenja vijea drugostupanjskog suda kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor, alba nije doputena, osim kad vijee tog suda odluujui prema lanku 127. stavku 5. ovog Zakona odredi istrani zatvor okrivljeniku protiv kojega istrani zatvor nije bio odreen. O albi odluuje Vrhovni sud u roku od tri dana. (2) alba protiv rjeenja o odreivanju, produljenju ili ukidanju istranog zatvora ne zadrava njegovo izvrenje. i) Izvrenje istranog zatvora i postupanje sa zatvorenicima lanak 135. (1) Istrani zatvor se izvrava prema odredbama ovog Zakona i na njemu utemeljenih propisa. (2) Okrivljenik protiv kojeg je odreen istrani zatvor iz osnova navedenih u lanku 551. stavku 1. ovog Zakona, bit e odlukom upravitelja zatvora upuen u bolnicu za osobe liene slobode ili odgovarajuu psihijatrijsku ustanovu koja je duna primiti okrivljenika i pruiti mu potrebnu zdravstvenu skrb, uz sva prava koja okrivljenik ima prema odredbama ove Glave i drugih propisa o izvravanju istranog zatvora. (3) Na poslovima izvravanja istranog zatvora mogu raditi samo oni djelatnici ministarstva nadlenog za pravosue koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu spremu predvienu propisima. (4) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o zatvorima u kojima se izvrava istrani zatvor, te o uvjetima koje moraju ispunjavati djelatnici koji izvravaju istrani zatvor. lanak 136. (1) Istrani zatvor se mora izvravati tako da se ne vrijea osobu i dostojanstvo zatvorenika. Ovlateni djelatnici pravosudne policije i strae pri izvravanju istranog zatvora smiju upotrijebiti prisilna sredstva samo pod zakonom odreenim uvjetima i na propisan nain, ako na drugi nain nije mogue provesti mjere izvrenja istranog zatvora kojima zatvorenik prua aktivni ili pasivni otpor. (2) Zatvorenikova prava i slobode mogu biti ogranieni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi kojeg je odreen istrani zatvor, sprijei bijeg zatvorenika i poinjenje kaznenog djela te otkloni opasnost po ivot i zdravlje ljudi. (3) Uprava zatvora prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o zatvorenicima. Zbirka tih podataka sadrava: 1) podatke o istovjetnosti zatvorenika i njegovu psihofizikom stanju, 2) podatke o primitku u istrani zatvor, trajanju, produljenju i ukinuu istranog zatvora, 3) podatke o radu koji zatvorenik obavlja, 4) podatke o ponaanju zatvorenika i primijenjenim stegovnim mjerama, 5) druge podatke koje odreuje ministar nadlean za pravosue. (4) Podaci iz stavka 3. ovog lanka, pohranjuju se i uporabljuju dok traje istrani zatvor. Osim sredinjoj evidenciji o zatvorenicima koju vodi ministarstvo nadleno za pravosue, ti se podaci daju na pisani zahtjev tijelima kaznenog postupka i pojedincu na kojega se odnose. (5) Ministar nadlean za pravosue donosi propis o evidenciji podataka iz stavka 4. ovog lanka. lanak 137. Zatvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim
7.12.2011
Page 37 of 145
zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliita spola. U pravilu, zatvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdravaju kaznu zatvora. Zatvorenik se nee smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle tetno djelovati ili s osobama s kojima bi druenje moglo tetno utjecati na voenje postupka. lanak 138. (1) Zatvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od dvadeset etiri sata. Osim toga, njima e se osigurati kretanje na slobodnom zraku najmanje dva sata dnevno. (2) Zatvorenik smije kod sebe imati predmete osobne uporabe, higijenske potreptine, o svom troku nabavljati knjige, novine i druge tiskovine, sredstva za praenje javnih medija te imati druge predmete u koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kuni red. Prilikom primitka u zatvor od zatvorenika e se nakon osobne pretrage oduzeti predmeti u svezi s kaznenim djelom, a ostali predmeti koje okrivljenik ne smije imati u zatvoru prema njegovoj e se uputi pohraniti i uvati ili predati osobi koju odredi zatvorenik. lanak 139. (1) Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijea i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda, njegovi srodnici, a na njegov zahtjev, lijenik i druge osobe. Pojedini se posjeti mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati teta za voenje postupka. (2) Sudac istrage odnosno predsjednik vijea odobrit e konzularnom slubeniku strane zemlje posjet zatvoreniku koji je dravljanin te zemlje, sukladno kunom redu zatvora. (3) Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom suca istrage, a nakon podignute optunice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijea. Zatvoreniku se moe zabraniti odailjanje i primanje pisama i drugih poiljaka, ali ne i odailjanje molbe, pritube ili albe. (4) Zatvoreniku e sudac istrage, ili predsjednik vijea, odobriti da o svom troku sukladno kunom redu pod nadzorom uprave zatvora, obavlja telefonske razgovore s odreenom osobom. Uprava zatvora u tu svrhu zatvorenicima osigurava javni telefonski prikljuak koji zatvoreniku omoguava telefoniranje najmanje jednom dnevno u primjerenom trajanju. (5) Zatvorenik ima pravo razgovarati s braniteljem, slobodno, neometano i bez nadzora osim u sluaju iz lanka 75. stavka 2. i lanka 76. stavka 2. ovog Zakona. lanak 140. (1) Za stegovne prijestupe zatvorenika sudac istrage, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea moe, na prijedlog upravitelja zatvora, izrei stegovnu kaznu ogranienja posjeta i dopisivanja. To se ogranienje ne odnosi na veze zatvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim slubenikom. (2) Stegovni prijestupi su sve tee povrede koje se odnose na: 1) fizike napade na druge zatvorenike, djelatnike ili slubene osobe, odnosno njihovo vrijeanje, 2) izraivanje, primanje, unoenje, krijumarenje predmeta za napad ili bijeg, 3) unoenje u zatvor ili pripremanje u zatvoru opojnih sredstava ili alkohola, 4) unoenje u zatvor sredstava koja su protivna pravilima o izvravanju kazne zatvora, 5) povrede propisa o sigurnosti na radu, protupoarnoj zatiti te sprjeavanju posljedica prirodnih nepogoda, 6) namjerno prouzrokovanje vee materijalne tete, 7) nedolino ponaanje pred drugim zatvorenicima ili slubenim osobama. (3) Protiv rjeenja o stegovnoj mjeri doputena je alba u roku od dvadeset etiri sata. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (4) Prisilne mjere prema zatvoreniku mogu se poduzeti u sluajevima koji su propisani pravilima o policijskim ovlastima i o izvravanju kazne zatvora. O primjeni prisilnih mjera prema zatvoreniku uprava zatvora bez odgode izvjeuje suca istrage, suca pojedinca ili
7.12.2011
Page 38 of 145
predsjednika vijea. lanak 141. (1) Nadzor nad izvrenjem istranog zatvora obavlja predsjednik nadlenog suda. (2) Predsjednik suda ili sudac kojega on odredi duan je najmanje jedanput tjedno obii zatvorenike i ako je potrebno, i bez prisutnosti pravosudnog policajca, ispitati kako se zatvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik suda, odnosno sudac kojeg on odredi, duan je poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri obilasku zatvora. (3) Predsjednik suda i sudac istrage ili predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac pred kojim se vodi postupak, neovisno o nadzoru iz stavka 2. ovog lanka, mogu u svako doba obilaziti zatvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritube. (4) Ako tijekom pregleda ili povodom pritube zatvorenika, sudac iz stavka 2. ovog lanka, utvrdi da je istekao rok trajanja istranog zatvora odreen u rjeenju o istranom zatvoru ili da ne postoji zakonita odluka o oduzimanju slobode, odmah e odrediti zatvorenikovo putanje na slobodu. (5) Zatvorenik koji smatra da mu se nezakonito prikrauje ili ograniava njegovo pravo, moe se obratiti predsjedniku suda, koji e prema potrebi poduzeti mjere iz stavka 2. ovoga lanka. lanak 142. Konzularni i diplomatski predstavnici mogu u skladu s meunarodnim pravom, posjeivati svoje dravljane koji su u istranom zatvoru, razgovarati s njima te im pomoi u uzimanju branitelja. lanak 143. Ministar nadlean za pravosue propisat e kuni red u zatvorima kojim e se poblie urediti izvravanje istranog zatvora u skladu s odredbama ovog Zakona. j) Oevidnik istranog zatvora lanak 144. (1) Ministarstvo nadleno za pravosue vodi evidenciju o osobama protiv kojih je odreen istrani zatvor i koje su liene slobode na temelju rjeenja o istranom zatvora (oevidnik istranog zatvora). (2) Sud e svako rjeenje o odreivanju, produljenju i ukidanju istranog zatvora te o stavljanju rjeenja o istranom zatvoru izvan snage dostaviti elektronskim putem ministarstvu nadlenom za pravosue. (3) Ministarstvo nadleno za pravosue osigurava stalnu dostupnost podataka iz oevidnika istranog zatvora sudu i dravnom odvjetnitvu. (4) Ministar nadlean za pravosue donosi propis o oevidniku istranog zatvora. Glava X. TROKOVI KAZNENOG POSTUPKA lanak 145. (1) Trokovi kaznenog postupka su izdaci od zapoinjanja do njegova zavretka, izdaci za dokazne radnje prije poetka kaznenog postupka, te izdaci za pruanje pravne pomoi. (2) Trokovi kaznenog postupka obuhvaaju: 1) trokove za svjedoke, vjetake, tumae i strune osobe, trokove tehnikog snimanja, trokove prepisivanja zvunih snimki i trokove oevida, trokove kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa, 2) podvozne trokove okrivljenika, 3) izdatke za dovoenje okrivljenika ili uhiene osobe,
7.12.2011
Page 39 of 145
4) podvozne i putne trokove slubenih osoba, 5) trokove lijeenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zatitu dok se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda te trokove poroaja, 6) paualnu svotu, 7) nagradu i nune izdatke branitelja, nune izdatke privatnog tuitelja i oteenika kao tuitelja i njihovih zakonskih zastupnika te nagradu i nune izdatke njihovih opunomoenika, 8) nune izdatke oteenika i njegova zakonskog zastupnika te nagradu i nune izdatke njegova opunomoenika. (3) Paualna svota utvruje se u okviru svota odreenih posebnim propisom s obzirom na sloenost i trajanje izvida i kaznenog postupka. (4) Trokovi iz stavka 2. toke 1. do 5. ovog lanka, osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz dravnog prorauna te nuni izdaci postavljenog branitelja i postavljenog opunomoenika oteenika kao tuitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti, isplauju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a naplauju kasnije od osoba koje su ih dune naknaditi prema odredbama ovog Zakona.Trokovi kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa naplauju se od osobe na iji se zahtjev obavlja kopiranje ili snimanje. (5) Trokovi za prevoenje na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom odredaba Ustava i Zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na uporabu svog jezika nee se naplaivati od osoba koje su prema odredbama ovog Zakona dune naknaditi trokove kaznenog postupka. lanak 146. U presudi i rjeenju kojim se obustavlja kazneni postupak odluit e se tko e snositi trokove postupka. lanak 147. (1) Okrivljenik, oteenik, oteenik kao tuitelj, privatni tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik, opunomoenik, svjedok, vjetak, tuma i struna osoba bez obzira na ishod kaznenog postupka, podmiruju trokove svog dovoenja, odgode dokazne radnje ili rasprave i druge trokove postupka koje su prouzroili svojom krivnjom te razmjerni dio paualne svote. (2) O trokovima iz stavka 1. ovog lanka, sud donosi posebno rjeenje. lanak 148. (1) Kad sud okrivljenika proglasi krivim, izrei e u presudi da je duan naknaditi trokove kaznenog postupka. (2) Osoba koja je okrivljena za vie kaznenih djela nee se osuditi na naknadu trokova u svezi s djelima za koja je osloboena optube ako se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova. (3) U presudi kojom je vie okrivljenika proglaeno krivima sud e odrediti koliki e dio trokova podmiriti svaki od njih, a ako to nije mogue, odluit e da svi okrivljenici solidarno podmire trokove. Plaanje paualne svote odredit e se za svakog okrivljenika pojedinano. (4) Ako nedostaju podaci o visini trokova, posebno rjeenje o visini trokova donijet e sudac istrage, sudac pojedinac ili predsjednik vijea kad se ti podaci pribave. Zahtjev s podacima o visini trokova moe se podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostave pravomone presude ili rjeenja osobi koja ima pravo postaviti takav zahtjev. (5) U odluci kojom rjeava o trokovima sud moe okrivljenika osloboditi obveze da naknadi u cijelosti ili djelomino trokove kaznenog postupka iz lanka 145. stavka 2. toka 1. do 6. ovog Zakona te nagradu i nune izdatke postavljenog branitelja ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje uzdravanje okrivljenika ili osoba koje je on duan uzdravati. Ako se te okolnosti utvrde nakon donoenja odluke o trokovima,
7.12.2011
Page 40 of 145
predsjednik vijea moe posebnim rjeenjem osloboditi okrivljenika dunosti naknade trokova kaznenog postupka. lanak 149. (1) Kad se obustavi kazneni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljenik oslobaa optube ili kojom se optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da trokovi kaznenog postupka iz lanka 145. stavka 2. toke 1. do 5. ovog Zakona te nuni izdaci okrivljenika i nuni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proraunskih sredstava, osim u sluajevima odreenim u stavku 2. do 5. ovog lanka. (2) Osoba koja je svjesno podnijela lanu prijavu podmirit e trokove kaznenog postupka. (3) Privatni tuitelj i oteenik kao tuitelj obvezni su naknaditi trokove kaznenog postupka iz lanka 145. stavka 2. toke 1. do 6. ovog Zakona, nune izdatke okrivljenika te nune izdatke i nagradu njegova branitelja ako je postupak zavren presudom kojom se okrivljenik oslobaa optube, ili presudom kojom se optuba odbija, ili rjeenjem o obustavi postupka, osim ako je postupak obustavljen, odnosno ako je donesena presuda kojom se optuba odbija zbog smrti okrivljenika ili zato to je nastupila zastara kaznenog progona zbog odugovlaenja postupka koje se ne moe pripisati u krivnju oteenika kao tuitelja ili privatnog tuitelja. Ako je postupak obustavljen zbog odustajanja od tube ili kaznenog progona, okrivljenik i privatni tuitelj ili oteenik kao tuitelj mogu se nagoditi o svojim meusobnim trokovima. Ako ima vie privatnih tuitelja ili oteenika kao tuitelja, trokove e solidarno podnositi svi. (4) Oteenik koji je odustao od prijedloga za kazneni progon pa zbog toga bude obustavljen postupak, snosi trokove kaznenog postupka ako okrivljenik nije izjavio da e ih platiti. (5) Kad sud odbije optubu zbog nenadlenosti, odluku o trokovima donijet e nadleni sud. lanak 150. (1) Nagradu i nune izdatke branitelja i opunomoenika privatnog tuitelja ili oteenika duna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to tko je prema odluci suda duan podmiriti trokove kaznenog postupka, osim ako prema odredbama ovog Zakona nagrada i nuni izdaci branitelja padaju na teret proraunskih sredstava. Ako je okrivljeniku branitelj bio postavljen, nagrada i nuni izdaci branitelja isplatit e se branitelju iz proraunskih sredstava. Tako e se postupiti i ako je oteeniku kao tuitelju bio postavljen opunomoenik. (2) Opunomoenik koji nije odvjetnik nema pravo na nagradu, ve samo na nune izdatke. lanak 151. O dunosti plaanja trokova koji nastanu kod vieg suda odluuje konano taj sud prema odredbama lanka 145. ovog Zakona. lanak 152. Ministar nadlean za pravosue donosi propise o naknadi trokova u kaznenom postupku. Glava XI. IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV lanak 153. (1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog poinjenja kaznenog djela raspravit e se na prijedlog ovlatenih osoba u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlaio taj postupak. (2) Imovinskopravni zahtjev se moe odnositi na zahtjev koji se moe podnijeti u parnici. lanak 154.
7.12.2011
Page 41 of 145
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku moe podnijeti osoba koja je ovlatena da takav zahtjev ostvaruje u parnici. (2) Kad prijedlog iz stavka 1. ovog lanka podnosi rtva kaznenog djela, navest e u prijedlogu je li ostvarila naknadu ili podnijela zahtjev prema lanku 43. stavku 2. ovog Zakona. lanak 155. (1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku podnosi se tijelu kojem se podnosi kaznena prijava ili sudu koji vodi postupak. (2) Prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, moe se podnijeti najkasnije do zavretka dokaznog postupka pred prvostupanjskim sudom. (3) Osoba ovlatena na podnoenje prijedloga duna je odreeno naznaiti svoj zahtjev i podnijeti dokaze. (4) Ako ovlatena osoba nije stavila prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku do podizanja optube, izvijestit e se da taj prijedlog moe staviti do zavretka dokaznog postupka. lanak 156. (1) Ovlatena osoba (lanak 154.) moe do zavretka dokaznog postupka odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku i ostvarivati ga u parnici. U sluaju odustajanja od prijedloga, takav se prijedlog ne moe ponovno staviti. (2) Ako je imovinskopravni zahtjev nakon stavljenog prijedloga, a prije zavretka dokaznog postupka preao po pravilima imovinskog prava na drugu osobu, pozvat e se ta osoba da se oituje ostaje li pri prijedlogu. Ako se uredno pozvani ne odazove, smatrat e se da je odustao od stavljenog prijedloga. lanak 157. Tijelo koje vodi postupak ispitat e okrivljenika o injenicama navedenim u prijedlogu i ispitati okolnosti koje su vane za utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva. lanak 158. (1) O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud. (2) U presudi kojom okrivljenika proglaava krivim sud moe oteeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu moe imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomino, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomino presuenje, sud e oteenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu. (3) Kad sud donese presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube ili kojom se optuba odbija ili kad rjeenjem obustavi kazneni postupak, uputit e oteenika da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Kad se sud proglasi nenadlenim, uputit e oteenika da imovinskopravni zahtjev moe podnijeti u kaznenom postupku koji e poeti ili nastaviti nadleni sud. lanak 159. (1) Pravomonu presudu kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu moe sud u kaznenom postupku izmijeniti samo povodom izvanrednog pravnog lijeka. (2) Izvan tog sluaja, osuenik, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parnici zahtijevati da se pravomona presuda kaznenog suda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni, ako postoje uvjeti za obnovu postupka prema odredbama koje vae za parnini postupak. lanak 160. (1) Na prijedlog ovlatene osobe mogu se u kaznenom postupku prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog
7.12.2011
Page 42 of 145
zahtjeva nastalog zbog poinjenja kaznenog djela. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka donosi u istrazi sudac istrage. Nakon podignute optunice rjeenje donosi optuno vijee, a na raspravi sud koji vodi raspravu. alba na rjeenje o privremenoj mjeri ne zadrava njegovo izvrenje. lanak 161. (1) Stvari koje nedvojbeno pripadaju oteeniku, a ne slue za utvrivanje injenice u kaznenom postupku, predat e se oteeniku i prije zavretka postupka. (2) Ako se vie oteenika spori o vlasnitvu stvari, uputit e se na parnicu, a sud e u kaznenom postupku odrediti samo uvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja. (3) Stvari koje se imaju upotrijebiti za utvrivanje injenica oduzet e se privremeno i nakon zavretka postupka vratiti vlasniku. Ako je takva stvar prijeko potrebna vlasniku, ona mu se moe vratiti i prije zavretka postupka uz obvezu da je na zahtjev donese. lanak 162. (1) Ako oteenik ima zahtjev prema treoj osobi zato to se kod nje nalaze stvari pribavljene kaznenim djelom ili zato to je ona zbog kaznenog djela dola do imovinske koristi, moe sud u kaznenom postupku, na prijedlog ovlatene osobe, a prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i prema toj treoj osobi. Odredbe lanka 160. stavka 2. ovog Zakona vrijede i u tom sluaju. (2) U presudi kojom se okrivljenik proglaava krivim sud e ili ukinuti mjere iz stavka 1. ovog lanka, ako ve prije toga nisu ukinute, ili e oteenika uputiti na parnicu, s tim da e se te mjere ukinuti ako parnica ne bude pokrenuta u roku koji odredi sud. Glava XII. ODLUKE, DOSTAVA, RAZGLEDAVANJE SPISA I PREDMETA, KAZNENA EVIDENCIJA, OSOBNI PODACI, PRONAENE I ODUZETE STVARI 1. Donoenje i proglaavanje odluka lanak 163. (1) U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naloga. (2) Presudu donosi sud, a rjeenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. lanak 164. (1) Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju glasovala veina lanova vijea. (2) Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. (3) Ako se glasovi razdijele na vie od dva mnijenja tako da niti jedno nema za sebe veinu glasova, pitanja e se razdvojiti i glasovanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako da e se glasovi koji su za okrivljenika najpovoljniji pribrojiti glasovima koji su od njih manje povoljni, sve dok se ne postigne potrebna veina. (4) lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasovao da se okrivljenik oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije duan glasovati o sankciji. Ako ne glasuje, uzet e se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenika najpovoljniji. (5) Na zahtjev lana vijea koji je izdvojio glas, njegovo pisano obrazloenje izdvojenog glasa priloit e se pisanoj odluci. lanak 165. (1) Pri odluivanju najprije se glasuje je li sud nadlean, je li potrebno dopuniti postupak te
7.12.2011
Page 43 of 145
o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rjeavanje o glavnoj stvari. (2) Pri odluivanju o glavnoj stvari najprije e se glasovati je li okrivljenik poinio kazneno djelo i je li kriv za to kazneno djelo, a nakon toga glasovat e se o kazni, drugim kaznenim sankcijama, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. (3) Ako je ista osoba optuena za vie kaznenih djela, glasovat e se o krivnji i kazni za svako djelo, a nakon toga o jedinstvenoj kazni za sva djela. lanak 166. (1) Vijeanje i glasovanje obavljaju se u nejavnom zasjedanju. (2) U prostoriji u kojoj se obavlja vijeanje i glasovanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar. (3) Podaci o tijeku vijeanja i glasovanju su tajni, osim u sluaju iz lanka 164. stavka 5. ovog Zakona. lanak 167. (1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, odluke se priopuju osobama s pravnim interesom usmenim proglaavanjem ako su prisutne, a dostavom ovjerenog prijepisa ako su odsutne. (2) Ako je odluka usmeno proglaena, to e se naznaiti u zapisniku ili na spisu. Ako osoba koja ima pravo albe izjavi da se nee aliti, ovjereni prijepis usmeno priopene odluke nee joj se dostaviti, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (3) Prijepisi odluka protiv kojih je doputena alba dostavljaju se s uputom o pravu na albu. lanak 168. (1) Pisano rjeenje ili nalog moraju imati uvod i izreku, a rjeenje i obrazloenje. (2) Uvod rjeenja ili naloga uvijek sadri: 1) naziv tijela, 2) ime, prezime i svojstvo slubene osobe koja je donijela odnosno osoba koje su donijele rjeenje ili nalog, 3) ime i prezime zapisniara ako je odluka donesena u zasjedanju, 4) ime i prezime okrivljenika te identifikacijski broj graana, 5) kazneno djelo koje je predmet postupka, 6) datum donoenja rjeenja ili naloga. (3) Izreka rjeenja ili naloga sadri zakonsku osnovu odluivanja i odluku. (4) U obrazloenju rjeenja iznijet e se utvrene injenice i razlozi za primjenu zakonskih odredaba. (5) Rjeenja protiv kojih je doputena alba dostavljaju se s uputom o pravu na albu. 2. Dostava lanak 169. (1) Odluke i dopisi (pozivi i druga pismena) dostavljaju se putem: 1) slubene osobe dravnog tijela koje sudjeluje u kaznenom postupku, 2) pote, 3) javne ili privatne organizacije koja je posebnom odlukom ministra nadlenog za pravosue ovlatena za poslove dostave u kaznenom postupku, 4) pretinaca kod suda, 5) telekomunikacijskim sredstvom. (2) Dostava odluka, dopisa moe se obaviti i neposredno u tijelu kaznenog postupka ako se primatelj tamo zatekne. (3) U sluaju propisanim ovim Zakonom, policija na zahtjev suda ili dravnog odvjetnika pronalazi osobe ija je adresa nepoznata i uruuje im poziv (lanak 97. stavak 6.).
7.12.2011
Page 44 of 145
(4) Ministar nadlean za pravosue propisuje: 1) uvjete koje mora ispunjavati organizacija za obavljanje dostave iz stavka 1. ovog lanka i nadzire njihovu primjenu, 2) tehnike uvjete sustava razmjene telekomunikacijskih poruka radi osiguranja njihove funkcionalnosti i mogunosti provjere njihovog primitka. lanak 170. (1) Tijelo koje je sastavilo odluku i dopis alje ga osobi kojoj je upuen (primatelj) na adresu njezinog prebivalita ili boravita ili adresu zaposlenja, a moe se poslati i na drugu adresu na kojoj se primatelj moe zatei. (2) Odluka i dopisi dravnom tijelu dostavljaju se predajom u njegovu pisarnicu ili slanjem telekomunikacijskim sredstvom. (3) Odluke i dopisi odvjetnicima dostavljaju se i ulaganjem u pretince kod suda ili slanjem telekomunikacijskim sredstvom. (4) Na dostavu dopisa telekomunikacijskim sredstvom primjenjuju se odredbe lanka 79. i 169. stavka 4. toke 2. ovog Zakona. (5) Odluke i dopisi upuen pravnoj osobi dostavlja se na adresu njezinog sjedita ili sjedita njene podrunice. (6) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pravosudne policije dopis se moe dostaviti i preko njihova zapovjednitva ili voditelja ustrojstvene jedinice. (7) Osobama kojima je oduzeta sloboda odluka i dopis se dostavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjetene. (8) Osobama koje u Republici Hrvatskoj imaju pravo imuniteta po meunarodnom pravu odluka i dopis se dostavlja preko ministarstva nadlenog za vanjske poslove ako meunarodnim ugovorima nije to drugo predvieno. (9) Odluka i dopis dravljanima Republike Hrvatske u stranoj dravi, ako se ne primjenjuje postupak propisan odredbama o meunarodnoj pravnoj pomoi, dostavlja se posredovanjem diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj dravi, uz uvjet da se strana drava ne protivi takvu nainu dostave. Ovlateni djelatnik diplomatskog ili konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavlja, ako je dopis uruen u samom poslanstvu, a ako je dopis dostavljen potom, to potvruje na dostavnici. (10) Osobama ukljuenima u program zatite svjedoka prema ovom Zakonu i drugim propisima odluka i dopis se dostavlja preko tijela koje provodi zatitu. lanak 171. (1) Odluka i dopis se predaje neposredno osobi kojoj je upuen, koja je duna primiti ga. Ako se ta osoba ne zatekne na adresi prebivalita ili boravita, dostavlja e ga predati kojem od njenih odraslih lanova domainstva, koji su duni primiti dopis. Ako se oni ne zateknu u stanu, dopis e se predati nadstojniku ili susjedu, ako oni na to pristanu. Time se smatra da je dopis dostavljen. (2) Ako se odluka i dopis dostavlja osobi na poslu, a ona se tamo ne zatekne, dopis e se ostaviti osobi ovlatenoj za primanje pote koja ga je duna primiti, ili osobi koja je zaposlena na istome mjestu, ako ona pristane primiti dopis. Time se smatra da je dopis dostavljen. (3) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se odluka i dopis ima dostaviti odsutna i da joj ga osobe iz stavka 1. i 2. ovog lanka zbog toga ne bi mogle predati na vrijeme, dostavlja e se raspitati gdje se primatelj nalazi te e dopis vratiti poiljatelju uz naznaku adrese na kojoj bi se dopis mogao uruiti primatelju. Dostavlja e ostaviti obavijest o pokuanoj dostavi na adresi na kojoj je dostava imala biti obavljena. Ostavljanje obavijesti se ne smatra urednom dostavom. lanak 172. (1) Prilikom primitka odluke i dopisa primatelj e potpisati dostavnicu na kojoj e sam naznaiti dan i sat primitka. Dostavnicu e potpisati i dostavlja. (2) Ako primatelj ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e ga potpisati,
7.12.2011
Page 45 of 145
naznaiti dan primitka i staviti napomenu zato je potpisao primatelja. (3) Ako primatelj ili osoba koja je duna primiti odluka i dopis (lanak 171. stavak 1. i 2.) odbije primiti dopis ili potpisati dostavnicu, dostavlja e dopis ostaviti na mjestu na kojem je zatekao primatelja i to e zabiljeiti na dostavnici te e naznaiti dan, sat i mjesto ostavljanja dopisa. Time je dostava obavljena. lanak 173. (1) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, poziv svjedoku i vjetaku radi ispitivanja do potvrivanja optunice, te u kaznenom postupku dostavljaju stranke. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno odreuje vrijeme i mjesto provoenja radnje. (2) Tajnik suda e, nakon to mu stranka predoi dokaze o sadraju i uruenju poziva svjedoku i vjetaku koji se nisu odazvali na njezin uredan poziv ili dokaze o nemogunosti uruenja, izdati sudski poziv na roite ili raspravu, s upozorenjem o posljedicama nedolaska.Tako e tajnik suda postupiti i na temelju naloga suda u drugim sluajevima. (3) Pozivanje kao svjedoka maloljetnika koji nije navrio esnaest godina ivota obavlja se preko njegovih roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili zbog drugih opravdanih okolnosti. (4) Ako se oteeniku, privatnom tuitelju, oteeniku kao tuitelju, njegovom zakonskom zastupniku i opunomoeniku poziv ne moe dostaviti na dosadanju adresu, ili je oito da primatelj izbjegava primitak poziva, poziv e se istaknuti na oglasnu plou i internetsku stranicu tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, i protekom roka od osam dana smatra se da je dostava uredna. (5) Sud e sudionika u postupku, kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna ako izbjegava primitak dopisa. lanak 174. (1) Ako se odluka i dopis ima dostaviti branitelju okrivljenika, a okrivljenik ima vie branitelja, dostavit e se onom koga su oni odredili, a ako oni to nisu uinili, dostavit e se jednome od njih. (2) Kada se okrivljeniku sudi u odsutnosti, odluke i dopisi se dostavljaju njegovom branitelju i time se smatra da su uredno dostavljeni. (3) Ako rtva, oteenik, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj imaju pravnog savjetnika, zakonskog zastupnika ili opunomoenika, dopisi e se dostaviti samo savjetniku, zastupniku ili opunomoeniku, a ako ih ima vie, samo jednom od njih. lanak 175. (1) Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optunice, upuuje dravni odvjetnik. Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, dravni odvjetnik e predloiti sucu istrage izdavanje dovedbenog naloga. (2) Pozivanje se obavlja dostavom zatvorenog pisanog poziva koji sadri: naziv tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljenik treba doi, dan i sat kad treba doi, naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prisilno doveden, slubeni peat tijela i potpis osobe koja upuuje poziv. U pozivu okrivljenik e se pouiti da je duan odmah izvijestiti tijelo koje vodi postupak o promjeni adrese, te o namjeri da promijeni boravite i upozoriti na posljedice koje propisuje ovaj Zakon ako tako ne postupi. (3) Kad se okrivljenik prvi put poziva, dostavit e mu se uz poziv i pouka o pravima (lanak 239.). (4) Poziv okrivljeniku za dokazno roite, roite sjednice optunog vijea, pripremno roite i raspravu, izdaje tajnik suda i alje okrivljeniku, na temelju naloga suda. (5) Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu iz stavka 4. ovog lanka, tajnik suda e o dostavi poziva izvijestiti tijelo suda koje provodi radnju, radi nalaganja mjera osiguranja okrivljenikove prisutnosti. (6) Ako se okrivljeniku ne moe dostaviti dopis, zato to nije prijavio promjenu adrese ili je oito da na drugi nain izbjegava primitak, dopis e, osim poziva za raspravu i presude u
7.12.2011
Page 46 of 145
sluajevima iz stavka 7. ovog lanka, biti istaknut na oglasnoj ploi i internetskoj stranici suda, pa e se nakon proteka roka od osam dana uzeti da je dostava uredna. (7) Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora ili presudu kojom je izreen kazneni nalog, a presuda se ne moe dostaviti na njegovu dosadanju adresu, sud e okrivljeniku postaviti branitelja po slubenoj dunosti koji e obavljati tu dunost dok se ne sazna nova adresa okrivljenika. Postavljenom branitelju odredit e se potreban rok za upoznavanje sa spisima koji ne moe biti krai od osam dana, a nakon toga e se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti. (8) Ako je okrivljenik opunomoio branitelja za primitak dopisa, poziva, optunih akata i odluka od ije dostave tee albeni rok (lanak 77.), dostava se smatra urednom danom predaje poiljke odvjetnikom uredu branitelja ili danom slanja poiljke tom uredu putem telekomunikacijskog sredstva. Presuda kojom je okrivljenik osuen na kaznu zatvora uvijek se dostavlja i okrivljeniku. lanak 176. (1) Poziv za dokazno roite, roite pred optunim vijeem i raspravu moe se i usmeno dati osobi koja se nalazi pred tijelom koje postupa. Poziv predan na taj nain zabiljeit e se u zapisniku ili slubenoj zabiljeci, koje e pozvana osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabiljeen u zapisniku. Pozvana osoba bit e upozorena na posljedice nedolaska. (2) Poziv za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenika, moe se predati sudioniku u postupku koji pristane uruiti ga onomu komu je upuen, ako tijelo postupka smatra da je na taj nain zajameno njegovo dostavljanje. Nalog suda o predaji poziva radi uruenja osobi koja sudjeluje u postupku je obvezatan za tuitelja i branitelja u odnosu na osobe ije su ispitivanje predloile. (3) O pozivu za raspravu ili drugom pozivu te o odluci o odgodi rasprave ili drugih odreenih radnji mogu se osobe iz stavka 1. ovog lanka, izvijestiti telekomunikacijskim sredstvom, ako se prema okolnostima moe pretpostaviti da e obavijest upuenu na taj nain primiti osoba kojoj je upuena. (4) O pozivu i predaji odluke obavljenim na nain propisan u stavku 2. i 3. ovog lanka sastavit e se slubena zabiljeka u spisu. (5) Za osobu koja je prema stavku 2. ili 3. ovog lanka bila obavijetena, odnosno kojoj je odluka upuena, mogu nastupiti tetne posljedice propisane za proputanje samo ako se utvrdi da je pravovremeno primila poziv i da je bila pouena o posljedicama propusta. lanak 177. (1) Tajnik suda nadzire otpremanje sudskih odluka, dopisa i poziva, provjerava jesu li uredno dostavljeni primateljima, te u sluaju potrebe nalae njihovu ponovnu otpremu. Strankama na njihov zahtjev izdaje sudske pozive. (2) O nedostacima u otpremi i dostavljanju dopisa koje sam ne moe otkloniti, tajnik suda izvijestit e suca istrage ili predsjednika vijea ili suca koji vodi postupak te prema potrebi predsjednika suda radi poduzimanja mjera potrebnih za uinkovitu dostavu. 3. Izvrenje odluka lanak 178. Presuda i rjeenje postaju pravomoni kad se vie ne mogu pobijati albom ili kad alba nije doputena. lanak 179. (1) Pravomona presuda izvrava se kad je uredno dostavljena i kad za njezino izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije podnesena alba ili su se stranke odrekle ili odustale od albe, presuda je izvrna protekom roka za albu, odnosno od dana odricanja ili odustajanja od podnesene albe. (2) Tajnik suda dostavlja ovjereni prijepis presude s potvrdom o izvrnosti tijelu koje je
7.12.2011
Page 47 of 145
nadleno za izvrenje i skrbi o pravovremenom poduzimanju radnji potrebnih za izvrenje. (3) Ako je djelatna vojna osoba, dravni slubenik ili namjetenik Oruanih snaga Republike Hrvatske osuen na kaznu, tajnik suda e ovjereni prijepis pravomone presude dostaviti ministarstvu nadlenom za obranu, a ako je priuvni asnik ili doasnik osuen na kaznu, dostavit e ovjereni prijepis pravomone presude tijelu nadlenom za poslove obrane u kojemu se osuenik vodi u vojnoj evidenciji. (4) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, rjeenja se izvravaju kad postanu pravomona. Nalozi se izvravaju odmah ako tijelo koje je nalog izdalo ne odredi drukije. (5) Rjeenja i naloge, ako nije drukije propisano, izvravaju tijela koja su ih donijela. lanak 180. (1) Izvrenje kazni, sigurnosnih i odgojnih mjera propisuje se posebnim zakonom. (2) Ako se pojavi sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke ili u raunanje kazne, ili ako u pravomonoj presudi nije odlueno o uraunavanju pritvora, istranog zatvora ili prije izdrane kazne, ili to uraunavanje nije pravilno obavljeno, odluit e o tome posebnim rjeenjem predsjednik prvostupanjskog vijea. alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako je sud drukije odredio. (3) Ako se pojavi sumnja u tumaenje sudske odluke, o tome na nain iz stavka 2. ovog lanka, odluuje sud koji je donio pravomonu odluku. lanak 181. (1) Osobu kojoj je presudom naloeno plaanje trokova kaznenog postupka ili od koje je oduzeta imovinska korist, tajnik suda e nakon ovrnosti presude pozvati da dostavi dokaz o ispunjenju obveze u roku odreenom presudom. (2) Ako je sud rjeenjem odluio o trokovima kaznenog postupka ili o oduzimanju predmeta, te se odluke izvravaju prema odredbama stavka 5. i 6. ovog lanka. (3) Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomona i ovrna, oteenik moe zahtijevati od suda koji je odluio u prvom stupnju da mu izda ovjereni prijepis odluke s naznakom da je odluka ovrna. (4) Ako presudom nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obveze, obveza mora biti ispunjena u roku od petnaest dana od pravomonosti presude. Protekom tog roka presuda u navedenom dijelu postaje ovrna. (5) Ako osoba iz stavka 1. ovog lanka, ne ispuni obvezu u roku, tajnik suda dostavit e presudu s potvrdom ovrnosti nadlenom dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik pokrenut e po slubenoj dunosti ovrhu radi naplate navedenih trokova kaznenog postupka koji se naplauju u korist proraunskih sredstava i oduzimanja imovinske koristi. Trokovi ovrhe predujmljuju se iz proraunskih sredstava suda koji provodi ovrhu. (6) Ako su od osobe iz stavka 1. ovog lanka, bili privremeno oduzeti novac ili druge vrijednosti koje se nalaze kod suda, tajnik suda naloit e naplatu dunog iznosa iz tog novca ili drugih vrijednosti prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak. Iz tog iznosa prvo se naplauje imovinskopravni zahtjev zatim oduzeta imovinska korist, te trokovi postupka. Ako se iz oduzetog novca ili drugih vrijednosti ne mogu u cijelosti naplatiti sve trabine, za nenaplaeni dio postupit e se sukladno odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka. (7) Ako je u presudi izreena sigurnosna mjera oduzimanja predmeta, sud koji je izrekao prvostupanjsku presudu odluit e hoe li se takvi predmeti prodati prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju, odnosno drugoj ustanovi ili e se unititi. Novac dobiven prodajom predmeta unosi se u proraunska sredstva. lanak 182. Kad novana kazna, izreena prema odredbama ovog Zakona nije uplaena u cijelosti ili djelomino u odreenom roku, sud e je zamijeniti zatvorom koji e se odrediti odgovarajuom primjenom odredaba Kaznenog zakona. 4. Razgledavanje spisa i predmeta koji slue kao dokaz
7.12.2011
Page 48 of 145
lanak 183. (1) Svakomu, u ijemu je to opravdanom interesu, moe se dopustiti razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje pojedinih kaznenih spisa u skladu sa zakonom. (2) Zakonom se propisuje tajnost u postupku. Razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje spisa u kojima je postupanje tajno, doputeno je u skladu s ovim Zakonom, samo osobama koje mogu sudjelovati u tom postupku. Podaci o maloljetniku koji sudjeluje u postupku predstavljaju tajnu. Osobni podaci okrivljenika osim imena i prezimena do potvrivanja optunice, te osobni podaci rtve, oteenika ili svjedoka, osim imena i prezimena, takoer su tajni. Tijelo i osoba koja je upoznata s tajnim podacima duna ih je uvati kao tajnu. (3) Ako postoji bojazan iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona sudac istrage e na odgovarajui nain (prijepisom zapisnika ili slubene zabiljeke bez podataka o istovjetnosti osobe, njihovim izdvajanjem u posebni omot i slino) zatititi tajnost podataka tih osoba koji su u spisu. (4) Osoba koja je dopustila razgledavanje spisa upozorit e osobu kojoj je razgledavanje spisa doputeno da je duna uvati kao tajnu podatke iz stavka 1. i 2. ovog lanka i upozoriti je da je odavanje tajne kazneno djelo. To e se zabiljeiti na spisima koji se razgledavaju, uz potpis osobe koja je upozorena. (5) Kad je postupak u tijeku, razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje spisa doputa tijelo koje vodi postupak. (6) Kad je postupak zavren, razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje spisa doputa predsjednik suda ili slubena osoba koju on odredi. Odobrenje za razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje dravnoodvjetnikog spisa daje nadleni dravni odvjetnik sukladno odredbama Zakona o dravnom odvjetnitvu. lanak 184. (1) Privatni tuitelj ima pravo razgledavanja i preslikavanja spisa i predmeta. (2) Pravo razgledavanja prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa i predmeta koji se imaju uporabiti kao dokaz, ako zakonom nije propisano drukije ima: 1) okrivljenik i branitelj, nakon to je nalog o istrazi upisan u odgovarajui upisnik, ili nakon to je protiv osumnjienika podnesena kaznena prijava ili je obavljena pretraga osumnjienika, njegova doma ili drugih prostorija koje koristi ili pokretne stvari koju koristi, ili je od osumnjienika privremeno oduzet predmet, izvreno prepoznavanje, uzimanje otisaka prstiju i drugih dijelova tijela od osumnjienika, ili je od osumnjienika uzet uzorak biolokog materijala ili odreeno vjetaenje, pod uvjetom da je osumnjienik prethodno ispitan, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom, 2) rtva, oteenik i opunomoenik nakon to su rtva i oteenik ispitani. (3) Sud moe dravnom odvjetniku, na njegov obrazloen zahtjev, dostaviti kazneni spis radi razgledavanja. Ako je u tijeku rok za izjavu redovitog pravnog lijeka ili ako to zahtijevaju druge okolnosti, sud e odrediti rok u kojem dravni odvjetnik ima vratiti spise. 5. Kaznena evidencija lanak 185. (1) Kaznenu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadleno za pravosue na nain koji sudovima i dravnim odvjetnitvima osigurava u realnom vremenu neposredan pristup podacima. (2) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o evidenciji podataka iz kaznene evidencije. (3) Ministar nadlean za socijalnu skrb donosi propise o evidenciji odgojnih mjera. 6. Prikupljanje, koritenje i zatita osobnih podataka za potrebe kaznenog postupka lanak 186.
7.12.2011
Page 49 of 145
(1) Policija, dravno odvjetnitvo i sud prikupljaju, pohranjuju i obrauju osobne podatke graana koji su vani za svrhe kaznenog postupka, vodei rauna o tome da je to primjereno naravi potrebe za takvim podacima u konkretnom sluaju. Za svaku zbirku osobnih podataka ta tijela uspostavljaju i vode evidenciju prema posebnim propisima. (2) Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se dostavljati tijelima dravne uprave sukladno posebnom zakonu, a drugim pravnim osobama samo ako dravno odvjetnitvo ili sud utvrdi da su im ti podaci potrebni u skladu sa zakonom propisanom svrhom. Prilikom dostave, te e se pravne osobe upozoriti da su dune primijeniti mjere zatite podataka osoba na koju se podaci odnose. (3) Osobni podaci iz stavka 1. ovog lanka, mogu se, u skladu s propisima, upotrijebiti u drugim kaznenim postupcima, u drugim postupcima za kanjive radnje u Republici Hrvatskoj, u postupcima meunarodne kaznenopravne pomoi i meunarodne policijske suradnje. (4) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o automatiziranim zbirkama osobnih podataka za potrebe dravnog odvjetnitva i sudova. lanak 187. (1) Netoni podaci ili podaci prikupljeni suprotno odredbama lanka 186. i 188. ovog Zakona moraju se bez odgode ispraviti ili izbrisati. Tonost podataka prikupljenih u evidencijama automatiziranih sustava obrade provjerava se svakih pet godina. (2) Ako posebnim zakonom nije drukije propisano, osobni podaci o okrivljenikovoj istovjetnosti izbrisat e se iz automatiziranih zbirki podataka: 1) pet godina od izvrenja kazne izreene pravomonom presudom ili isteka roka kunje u uvjetnoj osudi, 2) tri godine od donoenja pravomone oslobaajue presude, 3) dvije godine od donoenja odluke o izricanju kaznenopravne sankcije maloljetniku. (3) Umjesto brisanja, sud moe odrediti da se u automatiziranu zbirku iz stavka 2. ovog lanka, unese odredba o zabrani njihovog priopavanja ako bi se oni mogli izbrisati samo uz nerazmjerne potekoe ili trokove. (4) Osobni podaci prikupljeni iskljuivo na temelju utvrivanja istovjetnosti, tjelesnog pregleda ili molekularno-genetske analize mogu se nakon kaznenog postupka, sukladno propisima, koristiti samo radi otkrivanja ili sprjeavanja kaznenog djela. (5) Kao dokaz u predmetima za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), kanjavanja za najtee oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 155.) i terorizma (lanak 169.), mogu se iznimno upotrijebiti samo osobni podaci koji slue za utvrivanje istovjetnosti okrivljenika, prikupljeni od strane sigurnosno obavjetajnih slubi. lanak 188. (1) Ako zakonom nije drukije propisano, dravno odvjetnitvo ili sud e osobi, na njezin zahtjev, dostaviti obavijest o tome jesu li njezini osobni podaci bili predmetom prikupljanja, pohrane i obrade za potrebe kaznenog postupka. Obavijest se ne moe dostaviti prije isteka roka od godine dana nakon donoenja naloga o provoenju istrage. (2) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, na poslove s osobnim podacima za potrebe kaznenog postupka odgovarajue se primjenjuju odredbe posebnog zakona. 7. Postupanje s pronaenim i oduzetim stvarima lanak 189. (1) Predmeti vee vrijednosti koji su tijekom kaznenog postupka bili pronaeni ili privremeno oduzeti vratit e se vlasniku im se ustanovi da ne postoje razlozi za njihovo oduzimanje. Ako je predmet podloan kvaru ili je njegovo uvanje vezano sa znatnim trokovima, moe se i ranije prodati, a ranijem vlasniku predat e se novac dobiven prodajom. (2) Ako vlasnik ne preuzme predmete ili novac iz stavka 1. ovog lanka, u roku koji mu
7.12.2011
Page 50 of 145
odredi tijelo koje je donijelo odluku o vraanju predmeta, predmeti odnosno novac unose se u proraunska sredstva. (3) Predmeti manje vrijednosti vratit e se vlasniku, ako on to zatrai u roku od godine dana nakon pravomonog okonanja kaznenog postupka. Ako vlasnik u tom roku ne zatrai povrat predmeta, predmeti e se predati kriminalistikom muzeju ili unititi. (4) Ako vlasnik nije poznat, predmeti odnosno novac iz prethodnih stavaka vratit e se posjedniku. Ako su predmeti vee vrijednosti, a ne zna se raniji posjednik, tijelo koje vodi postupak opisat e stvar i opis objaviti na oglasnoj ploi i internetskoj stranici tog tijela. U oglasu e se pozvati vlasnik da se javi u roku od tri mjeseca od dana objave oglasa jer e se stvar inae prodati. Novac dobiven prodajom unosi se u proraunska sredstva. lanak 190. (1) Privremeno oduzeti predmeti ije uvanje bi bilo opasno ili povezano s nerazmjernim tekoama, a ije je oduzimanje propisano kaznenim ili drugim posebnim zakonom, mogu se unititi. (2) Prije postupanja prema stavku 1. ovog lanka provest e se nune dokazne radnje. (3) Unitavanje takvih predmeta odreuje nalogom sud, na prijedlog dravnog odvjetnika. Glava XIII. PRAVNA POMO lanak 191. (1) Policija, istraitelj, dravni odvjetnik i sud mogu za potrebe voenja kaznenog postupka zahtijevati pomo od sudova, istraitelja, dravnih odvjetnitava, tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela. Ta tijela e zahtjevu udovoljiti u najkraem roku, a mogue zapreke priopiti bez odgode. Prema potrebi njima se moe dostaviti preslika dijela kaznenog spisa. (2) Tijela dravne uprave i druga dravna tijela mogu zahtjev iz stavka 1. ovog lanka, odbiti obrazloenom odlukom ako bi njegovo ispunjenje povrijedilo obvezu uvanja tajnog podatka dok nadleno tijelo nije ukinulo tu obvezu. (3) Osobne podatke prikupljene prema ovom Zakonu policija, dravno odvjetnitvo i sudovi mogu u skladu sa zakonom, dostavljati tijelima dravne uprave ukljuujui i sigurnosne slube te njihovim nadzornim tijelima. (4) O zapoinjanju kaznenog postupka (lanak 17.) protiv dravnog slubenika ili namjetenika sud e u roku od osam dana izvijestiti elnika tijela ili ustanove. lanak 192. (1) Izvan sluajeva posebno propisanih ovim Zakonom, sud moe pisanim nalogom odrediti da se dokazno roite provede uz pomo zatvorenog tehnikog ureaja za vezu na daljinu (audio-video konferencija). (2) Nalog sadri mjesto i vrijeme poduzimanja audio-video konferencije te imena i adrese osoba ije se ispitivanje trai. Pozivi svjedoku i okrivljeniku alju se prema odredbama lanka 175. stavka 1. i 2. ovog Zakona. (3) U nalogu se moe odrediti da osoba koja dri predmete koji se prema Kaznenom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu posluiti za utvrivanje injenica u kaznenom postupku te predmete na zahtjev suda pokae tijekom audio-video konferencije, a nakon nje preda sudu prema odredbama lanka 261. ovog Zakona. lanak 193. (1) Sud koji je zatraio izdavanje naloga moe nakon utvrivanja podataka iz lanka 192. stavka 2. neposredno postavljati pitanja ispitivanoj osobi. Stranke mogu biti prisutne audio-video konferenciji te u njoj sudjelovati sukladno odredbama lanka 292. stavka 3. ovog Zakona. Okrivljeniku koji je u pritvoru ili istranom zatvoru na prikladan e se nain omoguiti praenje audio-video konferencije te postavljanje pitanja preko suda i iznoenje primjedaba.
7.12.2011
Page 51 of 145
(2) Audio-video konferenciji mora biti prisutna i struna osoba koja rukuje ureajima. lanak 194. (1) O audio-video konferenciji tijelo koji vodi postupak sastavlja zapisnik u kojem se navodi vrijeme i mjesto radnje, osobe koje su bile prisutne, vrstu i stanje tehnikog ureaja za vezu na daljinu te strune osobe koja je rukovala ureajem. Zapisnik moe voditi sudski savjetnik ili sudaki vjebenik. (2) Tijelo koje vodi postupak moe udovoljiti zamolbi inozemnog tijela u pogledu oblika i sadraja audio-video konferencije, te drugim posebnim zahtjevima inozemnog tijela u skladu s propisima posebnog zakona ili meunarodnog ugovora. (3) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o nabavci i odravanju zatvorenih tehnikih ureaja za audio-video konferenciju u sudovima. lanak 195. Dravni odvjetnik ili policija mogu alibi i druge vane injenice za pokretanje i voenje kaznenog postupka provjeriti upotrebom telefonske veze koja ispitivanim osobama omoguava istodobnu komunikaciju (telefonska konferencija). lanak 196. (1) Zapisnik o telefonskoj konferenciji mora sadravati podatke o istovjetnosti osoba u telefonskoj komunikaciji, podatak u kojem svojstvu osoba daje izjavu te, ovisno o tome svojstvu, odgovarajue osobne podatke. (2) Snimka telefonske konferencije iz stavka 1. ovog lanka, moe se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku: 1) ako je osoba koja je ispitana kao svjedok upozorena prema lanku 288. stavku 3. ovog Zakona i upozorena o snimanju, te pristala da se snimka upotrijebi kao dokaz, 2) ako je okrivljenik bio prethodno pouen o pravima prema lanku 239. stavku 1. i lanku 275. stavku 3. ovog Zakona, 3) ako je ispitivanju okrivljenika bio prisutan branitelj. Glava XIV. POSEBNE PRETPOSTAVKE ZA KAZNENI PROGON I ZAPOINJANJE KAZNENOG POSTUPKA lanak 197. (1) Kad progon za kazneno djelo ovisi o oteenikovu prijedlogu za progon, dravni odvjetnik ne moe naloiti provoenje istrage niti podignuti optunicu dok oteenik ne stavi prijedlog. (2) Kad je za kazneni progon potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela, ovlateni tuitelj ne moe naloiti provoenje istrage niti podignuti optunicu ili privatnu tubu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dano. (3) Kad je zakonom odreeno da dravno odvjetnitvo poduzima kazneni progon na temelju pisanog zahtjeva ili suglasnosti odreenih osoba, pisani se zahtjev moe podnijeti ili suglasnost dati u roku iz lanka 48. stavka 1. ovog Zakona. (4) Odredbom stavka 1. ovog lanka, ne ograniava se pravo i dunost dravnog odvjetnika i policije da provodi izvide kaznenih djela prema odredbama posebnog zakona. lanak 198. (1) Kad je kazneni postupak pokrenut protiv stranca, sud i druga dravna tijela postupaju prema odredbama odgovarajue konzularne konvencije koja je na snazi u Republici Hrvatskoj. (2) Obavijest o odreivanju pritvora, istranog zatvora u domu i istranog zatvora protiv dravnog slubenika ili namjetenika dostavit e se rukovoditelju tijela ili ustanove prema posebnom propisu.
7.12.2011
Page 52 of 145
(3) O pokretanju istrage protiv vojnih osoba i dravnih slubenika i namjetenika na slubi u oruanim snagama Republike Hrvatske te o odreivanju pritvora, istranog zatvora u domu i istranog zatvora dravni odvjetnik e obavijestiti ministarstvo nadleno za obranu. Na isti nain e sud postupiti kad je potvrena optunica ili donesena nepravomona presuda. (4) Policija e obavijestiti ministarstvo nadleno za kulturu o izvidima koje poduzima kada se kazneno djelo odnosi na zatiena kulturna dobra, arhivsku gradivo ili umjetnika djela od vanosti za hrvatsku ili svjetsku kulturnu batinu. Tako e postupiti i dravni odvjetnik kad donese nalog o provoenju istrage, ili podigne optunicu te sud kada nastupi pravomonost presude koja se odnosi na takva kaznena djela. lanak 199. Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, kad se u tijeku postupka utvrdi da je okrivljenik umro, nalogom e kazneni postupak prije potvrivanja optunice obustaviti dravni odvjetnik, a nakon toga rjeenjem sud. lanak 200. (1) Glede osoba koje po meunarodnom pravu u Republici Hrvatskoj uivaju imunitet od kaznenog progona, primjenjuju se pravila meunarodnog prava. (2) U sluaju sumnje jesu li u pitanju osobe koje uivaju pravo imuniteta po pravilima meunarodnog prava sud e se obratiti za objanjenje ministarstvu nadlenom za vanjske poslove. lanak 201. Pod uvjetima predvienim meunarodnim ugovorom i posebnim zakonom moe se provesti zajednika istraga za kaznena djela predviena tim ugovorom i posebnim zakonom. Glava XV. ZNAENJE ZAKONSKIH IZRAZA lanak 202. (1) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez obzira jesu li u ovom Zakonu koriteni u mukom ili enskom rodu odnose se na jednak nain na muki i enski rod. (2) Ako nije drukije propisano, pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedee znaenje: 1) osumnjienik je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi, ili se vodi istraga, ili poduzimaju dokazne radnje prije poetka kaznenog postupka, 2) okrivljenik je osoba protiv koje je podignuta optunica koja jo nije potvrena, osoba protiv koje je podnesena privatna tuba te osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog, 3) optuenik je osoba protiv koje je optunica potvrena ili je povodom privatne tube odreena rasprava, 4) osuenik je osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva za odreeno kazneno djelo, 5) izrazi pod tokom 1. do 3. odnose se i na pravnu osobu prema posebnom zakonu. (3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, odredbe o okrivljeniku, primjenjuju se na osumnjienika, okrivljenika, optuenika i osuenika te na osobe protiv kojih se vode posebni postupci predvieni ovim ili drugim zakonom. (4) Uhienje je prisilno zadravanje neke osobe pod sumnjom da je poinila kazneno djelo. (5) Uhienik je osoba prema kojoj je primijenjena mjera uhienja. (6) Pritvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera pritvora. (7) Pritvorski nadzornik je policijski slubenik odreen posebnim zakonom. (8) Osoba u istranom zatvoru u domu je osoba protiv koje se primjenjuje mjera istranog zatvora u domu.
7.12.2011
Page 53 of 145
(9) Zatvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera istranog zatvora. (10) rtva kaznenog djela je osoba koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. (11) Oteenik je osim rtve i druga osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oteenika u kaznenom postupku. (12) Stranke su tuitelj i okrivljenik. (13) Oteenik kao tuitelj je osoba koja je preuzela progon od dravnog odvjetnika koji nije pokrenuo ili je odustao od kaznenog progona. (14) Privatni tuitelj je osoba koja je podnijela privatnu tubu radi progona kaznenih djela za koja se progoni po privatnoj tubi. (15) Tuitelj je dravni odvjetnik, oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj. (16) Opunomoenik je odvjetnik kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema ovom Zakonu. (17) Branitelj je odvjetnik, kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema ovom Zakonu. (18) Savjetnik je osoba odreena zakonom. (19) Europski sud za ljudska prava je sud prema lanku 19. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine Meunarodni ugovori 18/1997., 6/1999., 8/1999.). (20) Sud Europske unije je sud iz lanaka 13. i 19. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 251. do 281. Ugovora o funkcioniranja Europske unije. (21) Sud je, ako drukije nije propisano ovim Zakonom, sudbeno tijelo koje donosi odluku provodi radnju ili pred kojim se vodi postupak. (22) Istraitelj je osoba koja je prema posebnom propisu donesenom na osnovi zakona ovlatena provoditi dokazne i druge radnje. (23) Policija je policijski slubenik ministarstva nadlenog za unutarnje poslove ili ovlatena osoba ministarstva nadlenog za obranu u okviru prava i dunosti propisanih posebnim zakonima te inozemni policijski slubenik koji u skladu s meunarodnim pravom, na temelju pisanog odobrenja ministra nadlenog za unutarnje poslove, poduzima radnje u podruju Republike Hrvatske, na njezinom brodu ili zrakoplovu. (24) Prikriveni istraitelj je policijski slubenik koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj radnji prema ovom Zakonu.(25) Pouzdanik je graanin koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj radnji prema ovom Zakonu. (26) Banka oznaava osim banke i drugu financijsku ustanovu. (27) Isprava je predmet iz lanka 89. stavka 24. Kaznenog zakona. (28) Snimka je zapis tehnikim ureajem. (29) Osobni podatak je u smislu ovog Zakona informacija koja se odnosi na odreenu fiziku osobu ili fiziku osobu koja se moe odrediti. (30) Zbirka osobnih podataka je skup osobnih podataka odreenih posebnim zakonom. (31) Molekularno-genetska analiza je u smislu ovog Zakona postupak koji slui za analizu DNK koja tvori osnovni genetski materijal ovjeka i drugih ivih bia. (32) Elektroniki (digitalni) dokaz je podatak koji je kao dokaz u elektronikom (digitalnom) obliku pribavljen prema ovom Zakonu. (33) Zajednica je izvanbrana zajednica i istospolna zajednica. Izvanbrana zajednica, u smislu ovog Zakona, je ivotna zajednica ene i mukarca koji nisu u braku, a koja traje dulje vrijeme, ili takva zajednica koja traje krae vrijeme ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Istospolna zajednica je zajednica koja je ureena zakonom. (34) Tijelo koje vodi postupak u prethodnom je postupku je dravni odvjetnik, koji postupa prije podizanja optunice, te sud koji provodi istragu na zahtjev oteenika kao tuitelja i tijekom provoenja dokaznog roita. Nakon podizanja optunice ili privatne tube, tijelo koje vodi postupak je sud. (35) Zajednika istraga je postupanje policije, dravnog odvjetnika i suda prema meunarodnom ugovoru.
7.12.2011
Page 54 of 145
Drugi dio REDOVITI POSTUPAK Zajednika odredba lanak 203. (1) Odredbe o redovitom postupku iz lanka 203. do 519. ovog Zakona primjenjuju se u postupku za kaznena djela za koja je zakonom propisana nadlenost upanijskog suda. (2) Odredbe o redovitom postupku primjenjuju se, ako nije drukije propisano ovim Zakonom i u skraenom postupku (lanak 520. do 548.) te u posebnim postupcima (lanak 549. do 569.). A. Prethodni postupak Glava XVI. KAZNENI PROGON 1. Kaznena prijava lanak 204. (1) Sva tijela dravne vlasti i sve pravne osobe dune su prijaviti kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali. (2) Podnoenje kaznene prijave od strane policije ureuje se posebnim zakonom. (3) Podnosei prijavu, tijela dravne vlasti i pravne osobe navest e dokaze koji su im poznati i poduzeti sve da bi se sauvali tragovi kaznenog djela, predmeti na kojima je ili kojima je poinjeno djelo te drugi dokazi. (4) Graani su duni prijaviti kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti. (5) Zakonom se propisuju sluajevi u kojima je neprijavljivanje kaznenog djela, kazneno djelo. (6) Podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se moe zakljuiti o istovjetnosti te osobe slubena su tajna. lanak 205. (1) Prijava se podnosi nadlenom dravnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom. (2) Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj e se upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava priopena telefonom ili drugim telekomunikacijskim ureajem, osigurava se, kad je to mogue, njezin elektroniki zapis i sastavlja slubena zabiljeka. (3) Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadlenom dravnom odvjetniku, oni e prijavu primiti i odmah dostaviti nadlenom dravnom odvjetniku. (4) Dravni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava im je podnesena osim u sluaju iz lanka 206. stavka 7. i 8. ovog Zakona. (5) Ministar nadlean za pravosue propisuje nain voenja upisnika kaznenih prijava. lanak 206. (1) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Dravnog odvjetnitva dravni odvjetnik odbacit e prijavu obrazloenim rjeenjem: 1) ako iz same prijave proistjee da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, 2) ako je nastupila zastara ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem,
7.12.2011
Page 55 of 145
3) ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivnju ili kazneni progon, 4) ako ne postoje osnove sumnje da je osumnjienik poinio prijavljeno kazneno djelo, 5) ako podaci u prijavi upuuju na zakljuak da prijava nije vjerodostojna. (2) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave alba nije doputena. (3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 521. i 522.) o odbacivanju prijave te o razlozima za to dravni odvjetnik, osim ako je odluio da ne poduzme progon u sluajevima iz lanka 212. ovog Zakona, izvijestit e uz pouku iz lanka 55. ovog Zakona oteenika u roku od osam dana, a ako je prijavu podnijela policija ili drugo dravno tijelo, izvijestit e podnositelja te na njezin zahtjev osobu protiv koje je prijava podnesena. (4) Ako dravni odvjetnik iz same prijave ne moe ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove da moe odluiti hoe li naloiti provoenje istrage ili poduzeti dokazne radnje, ili ako je do dravnog odvjetnika samo dopro glas da je poinjeno kazneno djelo, dravni odvjetnik e, ako to ne moe poduzeti sam ili preko drugih tijela, naloiti policiji da prikupi potrebne obavijesti provoenjem izvida i poduzimanjem drugih mjera radi prikupljanja podataka potrebnih za odluivanje o pokretanju istrage. U nalogu dravni odvjetnik moe poblie odrediti sadraj izvida ili mjere te naloiti da ga policija odmah obavijesti o poduzetom izvidu ili mjeri. Ako dravni odvjetnik naloi prisustvovanje izvidu ili mjeri, policija e ih provesti na nain kojim mu se to omoguuje. Policija je duna postupiti prema nalogu dravnoga odvjetnika, a ako dravni odvjetnik nije naloio drukije, o poduzetim izvidima ili mjerama duna je izvijestiti dravnog odvjetnika najkasnije u roku od trideset dana od primitka naloga. (5) Na zahtjev dravnog odvjetnika, policija, ministarstvo nadleno za financije, Dravni ured za reviziju i druga dravna tijela, organizacije, banke i druge pravne osobe dostavit e podatke koje je od njih zatraio, osim onih koji predstavljaju zakonom zatienu tajnu. Dravni odvjetnik moe od navedenih tijela zahtijevati kontrolu poslovanja pravne i fizike osobe i u skladu s odgovarajuim propisima privremeno oduzimanje do donoenja presude, novca, vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije koji mogu posluiti kao dokaz, obavljanje nadzora i dostavu podataka koji mogu posluiti kao dokaz o poinjenom kaznenom djelu ili imovini ostvarenoj kaznenim djelom, te zatraiti obavijesti o prikupljenim, obraenim i pohranjenim podacima u vezi neobinih i sumnjivih novanih transakcija. U svom zahtjevu dravni odvjetnik moe poblie oznaiti sadraj traene mjere ili radnje te zahtijevati da ga se o njoj izvijesti, kako bi mogao biti prisutan njenom provoenju. (6) Za nepostupanje po zahtjevu sudac istrage moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika odgovornu osobu kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a pravnu osobu do 5.000.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu moe se kazniti zatvorom do izvrenja, a najdulje mjesec dana. Sud koji je donio rjeenje o odreivanju zatvora moe opozvati to rjeenje ako nakon njegovog donoenja, odgovorna osoba postupi po zahtjevu. (7) Dravni odvjetnik moe u svrhu prikupljanja potrebnih obavijesti pozvati podnositelja kaznene prijave i druge osobe za ije izjave smatra da mogu pridonijeti ocjeni o vjerodostojnosti navoda u prijavi. U pozivu se mora naznaiti razlog pozivanja. Ako se osoba koja je pozvana ne odazove postupit e se prema lanku 208. stavku 3. ovog Zakona. (8) Ako kaznena prijava ne sadri podatke o kaznenom djelu, odnosno ako dravni odvjetnik iz same kaznene prijave ne moe zakljuiti za koje se kazneno djelo prijava podnosi pozvat e podnositelja da u roku od petnaest dana ispravi i dopuni kaznenu prijavu. Ako podnositelj ne postupi prema pozivu za ispravak ili dopunu, dravni odvjetnik sastavlja o tome biljeku, kojoj prilae kaznenu prijavu i poziv za ispravak ili dopunu. Takva kaznena prijava se ne upisuje u upisnik kaznenih prijava, nego u upisnik raznih kaznenih predmeta. Kaznena prijava i poziv se pohranjuju. O tome se u roku od sedam dana od proteka roka za ispravak ili dopunu kaznene prijave, obavjetava vii dravni odvjetnik koji moe naloiti upisivanje kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava. (9) O pribavljenoj izjavi iz stavka 7. ovog lanka, dravni odvjetnik sastavlja zapisnik, koji se kao i materijali iz lanka 208. stavak 5. ovog Zakona, moe upotrijebiti tijekom poduzimanja dokaznih radnji prije podizanja optunice. Taj zapisnik i materijali se
7.12.2011
Page 56 of 145
izdvajaju iz spisa prema lanku 86. ovog Zakona i ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku. (10) Ministar nadlean za pravosue propisuje nain voenja upisnika iz stavka 8. ovog lanka. 2. Izvidi kaznenih djela lanak 207. (1) Kad poduzima izvide kaznenih djela policija postupa prema odredbama posebnog zakona i pravila koja su donesena na temelju tog zakona. (2) Ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, policija ima pravo i dunost: 1) poduzeti potrebne mjere da se pronae poinitelj kaznenog djela, da se poinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne, 2) da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica te 3) da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje kaznenog postupka. (3) O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom poduzimanja radnji iz stavka 1. i 2. ovog lanka, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, policija sastavlja slubenu zabiljeku. (4) O poduzimanju izvida kaznenih djela policija e obavijestiti dravnog odvjetnika odmah, a najkasnije u roku od dvadeset etiri sata nakon poduzimanja radnje. lanak 208. (1) Dravni odvjetnik moe sam provoditi izvide ili provoenje izvida naloiti policiji. (2) Dravni odvjetnik ima pravo i dunost stalnog nadzora nad provoenjem izvida koji su naloeni policiji. Policija je duna izvriti nalog ili zahtjev dravnog odvjetnika u provoenju nadzora nad izvidima i za taj rad odgovaraju dravnom odvjetniku. (3) Uz prethodnu obavijest dravnom odvjetniku, policija moe pozivati graane. Uz prethodnu obavijest dravnom odvjetniku, prisilno se moe dovesti osumnjienik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti oito proizlazi da odbija primitak poziva. Osoba koja se odazvala pozivu ili je bila prisilno dovedena, a odbije dati obavijesti, ne moe se ponovno pozivati zbog istog razloga. (4) U provoenju izvida policija ne moe graane ispitivati u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vjetaka. Ako je to potrebno radi otkrivanja drugih kaznenih djela iste osobe, njezinih sudionika ili kaznenih djela drugih osoba, obavijesti se mogu prikupljati i od osoba koje su u pritvoru, istranom zatvoru ili u drugoj ustanovi za osobe liene slobode, ali samo ako je to, na temelju pisanog prijedloga dravnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili predsjednik vijea, u prisutnosti suca istrage ili branitelja. (5) Na temelju provedenih izvida policija, u skladu s posebnim propisom, sastavlja izvjee o provedenim izvidima u kojemu navodi dokaze za koje je saznala. U izvjee se ne unosi sadraj izjava koje su pojedini graani dali u prikupljanju obavijesti. Uz izvjee se dostavljaju i predmeti, skice, slike, spisi o poduzetim mjerama i radnjama, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijal koji moe biti koristan za uspjeno voenje postupka. Ako prethodno nije podnesena kaznena prijava, dravni odvjetnik moe postupiti prema lanku 205. i 206. ovog Zakona. (6) Ako policija naknadno sazna za nove injenice, dokaze ili otkrije tragove kaznenog djela, duna je prikupiti potrebne obavijesti i izvjee o tome odmah dostaviti dravnom odvjetniku. lanak 209. Pod uvjetima i na nain odreen posebnim zakonom, izvide kaznenog djela poinjenog na hrvatskom brodu provodi zapovjednik broda. Ako nema posebnih odredaba o nainu provoenja izvida, odgovarajue se primjenjuju odredbe ovog Zakona.
7.12.2011
Page 57 of 145
lanak 210. Policija ima pravo osobe zateene na mjestu poinjenja kaznenog djela uputiti dravnom odvjetniku ili ih zadrati do njegova dolaska, ako bi te osobe mogle dati podatke vane za kazneni postupak i ako je vjerojatno da se njihovo ispitivanje kasnije ne bi moglo obaviti ili bi bilo skopano sa znatnim odugovlaenjem ili drugim tekoama. Zadravanje tih osoba radi upuivanja dravnom odvjetniku ili njihovo zadravanje na mjestu poinjenja kaznenog djela ne moe trajati dulje od est sati od dolaska policije na mjesto dogaaja. lanak 211. (1) Policija moe radi utvrivanja istovjetnosti osumnjienika, snimati ga, uzimati mu otiske prstiju, te podatke o istovjetnosti unositi u odgovarajue zbirke. (2) Radi utvrivanja istovjetnosti osumnjienika, po odobrenju dravnog odvjetnika policija moe objaviti osumnjienikovu fotografiju. (3) Od osumnjienika za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora, mogu se i bez privole uzeti neintimni uzorci radi molekularno-genetske analize potrebne u svrhe iz stavka 1. ovog lanka. (4) Ministar nadlean za unutarnje poslove i ministar nadlean za obranu donose propise o ustrojstvu i nainu voenja zbirke s automatskom obradom podataka za svrhe iz stavka 1. ovog lanka. (5) Ministar nadlean za unutarnje poslove u suglasnosti s ministrom nadlenim za zdravstvo, donosi propise o ustrojstvu i nainu voenja zbirke s automatskom obradom podataka za svrhe iz stavka 3. ovog lanka, u smislu lanka 327. stavka 7. ovog Zakona. 3. Odbacivanje kaznene prijave i odustajanje od kaznenog progona prema posebnom zakonu lanak 212. (1) Glavni dravni odvjetnik moe pod uvjetima i na nain propisan posebnim zakonom, rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka ako je to razmjerno teini poinjenih kaznenih djela i znaenju iskaza te osobe, vano za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela i lanova zloinake organizacije. (2) Protiv rjeenja Glavnog dravnog odvjetnika iz stavka 1. ovog lanka, alba nije doputena. 4. Dokazne radnje prije poetka postupka lanak 213. (1) Dravni odvjetnik, ili na temelju njegova naloga istraitelj, moe prije pokretanja istrage, kad je istraga obvezna (lanak 216. stavak 1.), provesti dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, a policija moe privremeno oduzeti predmete iz lanka 261. ovog Zakona kad provodi izvide kaznenih djela. (2) Ako istraga prema ovom Zakonu nije obvezna, dravni odvjetnik, ili na temelju njegova naloga istraitelj, moe poduzeti dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode ili koje su svrhovite za odluivanje o podizanju optunice. (3) U sluaju iz stavka 2. ovog lanka, a nakon to je primio pouku o pravima (lanak 239.), osumnjienik moe dravnom odvjetniku predloiti poduzimanje dokaznih radnji, a sucu istrage provoenje dokaznog roita u sluajevima iz lanka 236. stavka 2. ovog Zakona. (4) Ako je protiv osumnjienika podnesena kaznena prijava ili je obavljena pretraga osumnjienika, njegova doma ili drugih prostorija koje koristi ili pokretne stvari koju koristi, ili je od osumnjienika privremeno oduzet predmet, izvreno prepoznavanje, ili je od osumnjienika uzet otisak prstiju i drugih dijelova tijela, ili je uzet uzorak biolokog materijala, ili je odreeno vjetaenje osumnjienika prema lanku 325. ili 326. ovog Zakona, osumnjienik moe od dravnog odvjetnika zahtijevati prvo
7.12.2011
Page 58 of 145
ispitivanje u roku od 30 dana od dana podnoenja kaznene prijave ili obavljanja pretrage osumnjienika, njegova doma ili drugih prostorija koje koristi ili pokretne stvari koju koristi ili privremenog oduzimanja predmeta od osumnjienika, obavljanja prepoznavanja osumnjienika ili uzimanja otisaka prstiju i drugih dijelova tijela od osumnjienika, uzimanja uzorka biolokog materijala ili odreivanja vjetaenja osumnjienika prema lanku 325. ili 326. ovog Zakona. Ako dravni odvjetnik prihvati prijedlog osumnjienika, ispitat e ga u tom roku. (5) Ako dravni odvjetnik nije ispitao osumnjienika u roku iz stavka 4. ovog lanka, osumnjienik po isteku tog roka ima pravo razgledavanja spisa. lanak 214. (1) Ako je poinitelj kaznenog djela nepoznat, dravni odvjetnik ili istraitelj moe ispitati svjedoke ako je to svrhovito za otkrivanje poinitelja ili ako postoji opasnost od odgode. (2) O svemu to je poduzeto, istraitelj mora prije, a ako to nije mogue, odmah nakon provedbe radnje izvijestiti dravnog odvjetnika. lanak 215. (1) Dravni odvjetnik moe prije poetka postupka zahtijevati od suca istrage nalog za poduzimanje posebnih dokaznih radnji (lanak 332. do 339.). (2) Pod uvjetima iz lanka 332. stavka 2. ovog Zakona nalog o poduzimanju posebne dokazne radnje, moe izdati dravni odvjetnik. (3) Nalog o poduzimanju posebnih dokaznih radnji iz stavka 1. i 2. ovog lanka izvrava policija (lanak 219. stavak 3.). Glava XVII. ISTRAGA 1. Pokretanje, tijek i okonanje istrage lanak 216. (1) Istraga se mora provesti za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. (2) Istraga se moe provesti za druga kaznena djela za koja se vodi redoviti kazneni postupak. (3) U istrazi e se prikupiti dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odluiti hoe li se podignuti optunica ili obustaviti postupak, te dokazi za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na raspravi ili bi njihovo izvoenje bilo oteano. lanak 217. (1) Dravni odvjetnik donosi nalog o provoenju istrage ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se ima provesti istraga. Nalog o provoenju istrage dravni odvjetnik donosi u roku od devedeset dana od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava (lanak 205. stavak 4.). Izdavanje naloga o provoenju istrage zabiljeit e se u upisniku kaznenih prijava. (2) Nalog o provoenju istrage mora sadravati opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela, okolnosti iz kojih proizlaze osnove sumnje, ime i prezime i osobne podatke osobe osumnjienika, ako su poznati, te kratko obrazloenje. (3) U nalogu o provoenju istrage dravni odvjetnik odreuje da se istrae odreene okolnosti, da se poduzmu pojedine radnje i da se o odreenim pitanjima ispitaju odreene osobe. (4) Dravni odvjetnik moe podnijeti sucu istrage obrazloeni prijedlog da se protiv osumnjienika odredi istrani zatvor ili da se poduzmu druge mjere neophodne za
7.12.2011
Page 59 of 145
djelotvorno voenje kaznenog postupka i zatitu osoba. lanak 218. (1) Nalog o provoenju istrage se dostavlja osumnjieniku u roku od osam dana od dana izdavanja, zajedno s poukom o pravima iz lanka 239. stavka 1. ovog Zakona, osim ako osumnjienik nije poznat. (2) Ako se naknadno utvrdi istovjetnost osumnjienika, dravni odvjetnik dopunit e nalog prema lanku 217. stavku 2. ovog Zakona i postupiti prema stavku 1. ovog lanka. (3) Dravni odvjetnik moe odgoditi dostavu naloga o provoenju istrage do mjesec dana ako bi se dostavom ugrozio ivot ili tijelo ili imovina velikih razmjera. Razloge za odgodu dostave naloga o provoenju istrage, dravni odvjetnik upisuje slubenom zabiljekom u upisnik iz lanka 205. stavka 4. ovog Zakona. (4) Ako je prije izdavanja naloga o provoenju istrage obavljena pretraga osumnjienika ili njegova doma ili drugih prostorija koje koristi, privremeno oduzimanje predmeta od osumnjienika, prepoznavanje ili vjetaenje uz sudjelovanje osumnjienika, uzimanje otisaka prstiju i drugih dijelova tijela od osumnjienika, ili je ispitan osumnjienik, nalog o provoenju istrage mora se osumnjieniku dostaviti u roku iz stavka 1. ovog lanka. Ako su prije dostave naloga provedene druge dokazne radnje, o tim radnjama dravni odvjetnik obavjetava osumnjienika uz dostavu naloga. (5) Nalog o provoenju istrage dravni odvjetnik dostavlja oteeniku s poukom o pravima iz lanka 55. stavka 5. ovog Zakona. lanak 219. (1) Istragu provodi dravni odvjetnik. (2) Dravni odvjetnik moe nalogom povjeriti provoenje dokaznih radnji istraitelju. U nalogu dravni odvjetnik odreuje istraitelja, s obzirom na predmet istraivanja i posebne propise, radnje koje se imaju provesti, a moe dati i druge naloge kojih se istraitelj mora drati, ako drukije nije propisano ovim Zakonom. Istraitelj je duan postupati po nalogu dravnog odvjetnika. (3) Posebne dokazne radnje provode se prema lanku 332. 340. ovog Zakona. (4) Glede osobnih podataka prikupljenih tijekom istrage postupa se prema lanku 186. ovog Zakona. (5) Glede predmeta koji imaju posluiti kao dokaz postupa se prema lanku 269. ovog Zakona. lanak 220. (1) Nakon donoenja naloga o provoenju istrage, a kad to ovaj Zakon predvia i prije toga (lanak 213. do 215.), dravni odvjetnik poduzima ili nalae radnje za koje smatra da su potrebne za uspjeno voenje postupka. (2) Dravni odvjetnik ili istraitelj koji poduzima dokaznu radnju obavit e prema potrebi i druge dokazne radnje koje s tim stoje u svezi ili iz njih proistjeu. (3) Istraitelj prije poduzimanja radnje iz stavka 2. ovog lanka, ili ako to nije mogao uiniti, odmah nakon njezina obavljanja, izvjeuje dravnog odvjetnika o provedenoj radnji. lanak 221. Oteenik moe dravnom odvjetniku podnositi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, te sudjelovati u radnjama u istrazi kad je to propisano ovim Zakonom i ostvarivati prava iz lanka 52. ovog Zakona. lanak 222. (1) Dravni odvjetnik ili istraitelj obavlja dokazne radnje na podruju svoje nadlenosti. Ako interes istrage zahtijeva, oni mogu pojedine dokazne radnje obaviti i izvan podruja nadlenosti, ali su duni o tome izvijestiti dravnog odvjetnika na ijem podruju se obavlja dokazna radnja.
7.12.2011
Page 60 of 145
(2) Na temelju odluke dravnog odvjetnika u sloenim istranim predmetima, osim istraitelja sudjeluju dravnoodvjetniki savjetnici i struni suradnici. Oni mogu pripremati provoenje pojedinih dokaznih radnji, primati izjave i prijedloge, te samostalno poduzeti pojedinu dokaznu radnju koju im je dravni odvjetnik povjerio. Zapisnik o takvoj radnji dravni odvjetnik ovjerava najkasnije etrdeset i osam sati nakon njezina poduzimanja. (3) Radi razjanjenja pojedinih tehnikih ili drugih strunih pitanja koja se postavljaju u svezi s pribavljenim dokazima ili pri poduzimanju dokaznih radnji, dravni odvjetnik moe zatraiti od odgovarajue strune ustanove ili strune osobe da mu o tim pitanjima dade potrebna objanjenja o kojima e dravni odvjetnik sastaviti zapisnik. lanak 223. (1) Dravni odvjetnik prekida istragu nalogom ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupovnim radnjama. Od donoenja rjeenja o prekidu, do prestanka zdravstvenih smetnji, okrivljenik mora imati branitelja. (2) Ako se okrivljenik sam stavio u stanje ili poloaj uslijed kojega nije sposoban sudjelovati u postupovnim radnjama, istraga se nee prekinuti. Tijekom postojanja tih okolnosti okrivljenik mora imati branitelja. (3) Istraga se nee prekinuti u sluaju iz lanka 549. stavka 4. ovog Zakona. (4) Istraga se moe prekinuti ako je okrivljenik nepoznat, u bijegu ili inae nije dostian dravnim tijelima. (5) Prije nego to se istraga prekine, prikupit e se svi dokazi o kaznenom djelu i krivnji okrivljenika do kojih se moe doi. (6) Ako su bile odreene mjere osiguranja prisutnosti, dravni odvjetnik e sucu istrage bez odgaanja dostaviti nalog o prekidu istrage. Sudac istrage e postupiti prema lanku 226. stavak 1. ovog Zakona. (7) Kad prestanu smetnje koje su prouzroile prekid, dravni odvjetnik donosi nalog o nastavku istrage. (8) Ako tijekom prekida istrage nastupi zastara kaznenog progona, postupa se prema lanku 224. stavku 1. toki 3. ovog Zakona. lanak 224. (1) Dravni odvjetnik obustavlja nalogom istragu: 1) ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, 2) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, osim u sluaju iz lanka 549. stavka 3. ovog Zakona, 3) ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, 4) ako nema dokaza da je okrivljenik poinio kazneno djelo. (2) Nalog o obustavi istrage dostavlja se oteeniku i okrivljeniku, koji e se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru ili istranom zatvoru. Oteenik e se uz nalog uputiti u smislu lanka 55. stavka 5. ovog Zakona. lanak 225. (1) Ako je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu ili je obustavio istragu, oteenik koji je preuzeo kazneni progon moe sucu istrage predloiti provoenje istrage, ili provoenje dokaznog roita. (2) Sudac istrage odluuje o prijedlogu oteenika kao tuitelja rjeenjem. U rjeenju kojim odreuje pokretanje istrage navode se podaci iz lanka 217. stavka 2. i 3. ovog Zakona. Ako ne prihvati prijedlog, sudac istrage rjeenjem odbija prijedlog oteenika za pokretanje istrage. (3) Ako je prijedlog oteenika kao tuitelja za provoenje istrage prihvaen, istragu po nalogu suca istrage, provodi istraitelj. Oteenik kao tuitelj moe biti prisutan radnjama u istrazi i moe sucu istrage predlagati da naloi istraitelju provoenje odreenih radnji. Ako ne prihvati prijedlog oteenika kao tuitelja o provoenju radnji, sudac istrage obavjetava
7.12.2011
Page 61 of 145
oteenika. (4) Kad sudac istrage ustanovi da je istraga zavrena, izvijestit e o tome oteenika kao tuitelja. Sudac istrage e u obavijesti upozoriti oteenika kao tuitelja o mjestu gdje se nalazi spis i drugi predmeti i vremenu u kojemu ih moe razgledati, kao i o pravu da u roku od osam dana moe podnijeti optunicu te o tome obavijestiti suca istrage. Ako oteenik kao tuitelj u tom roku ne podigne optunicu, smatrat e se da je odustao od kaznenog progona, pa e sudac istrage postupak rjeenjem obustaviti. lanak 226. (1) Kad sudac istrage odluuje o nekom pitanju i ustanovi da postoje razlozi za prekid ili obustavu istrage iz lanka 224. stavka 1. toke 1. 3., donosi rjeenje o prekidu odnosno obustavi istrage. (2) Rjeenje o prekidu ili obustavi istrage dostavlja se dravnom odvjetniku, oteeniku kao tuitelju i okrivljeniku, koji e se odmah pustiti na slobodu ako je u istranom zatvoru. (3) Na nain odreen u stavku 1. ovog lanka sudac istrage postupa i kad provodi istragu na zahtjev oteenika. lanak 227. Dravni odvjetnik e prije zavrene istrage pribaviti podatke o okrivljeniku navedene u lanku 272. stavku 1. ovog Zakona, ako nedostaju ili ih treba provjeriti, te podatke o prijanjim osudama okrivljenika, a prema potrebi i spise tih predmeta, a ako okrivljenik jo izdrava kaznu ili drugu sankciju koja je vezana za lienje slobode, podatke o njegovu ponaanju za vrijeme izdravanja kazne ili druge sankcije. lanak 228. (1) Dravni odvjetnik ili sudac istrage zavrava istragu kad su provedene radnje propisane u Zakonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjanjeno da se moe podignuti optunica ili obustaviti postupak. (2) Nalog o istrazi, odluke, zapisnici o radnjama poduzetim u istrazi i svi drugi spisi koji se mogu upotrijebiti kao dokaz na raspravi unose se u spis istrage prije njezinog zavretka. (3) Zavretak istrage upisuje se u upisnik kaznenih prijava. lanak 229. (1) Nakon zavrene istrage dravni odvjetnik je duan u roku od petnaest dana podignuti optunicu ili obustaviti istragu. Taj rok moe vii dravni odvjetnik produljiti na prijedlog dravnog odvjetnika najvie za jo petnaest dana, a u posebno sloenim predmetima za jo dva mjeseca. (2) Ako niti nakon produljenja roka iz stavka 1. ovog lanka, optunica nije podignuta i dostavljena sudu, smatra se da je dravni odvjetnik odustao od kaznenog progona. U svakom sluaju smatra se da je se da je dravni odvjetnik odustao od kaznenog progona ako optunica nije podignuta est mjeseci nakon zavretka istrage. (3) Dravni odvjetnik e u roku iz stavka 1. ovog lanka, obavijestiti oteenika o podizanju optunice ili o obustavi istrage uz pouku iz lanka 55. stavka 5. ovog Zakona. (4) Ako dravni odvjetnik ne postupi prema stavku 1. i 2. ovog lanka duan je o razlozima izvijestiti vieg dravnog odvjetnika. lanak 230. (1) Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci, dravni odvjetnik je duan izvijestiti vieg dravnog odvjetnika o razlozima zbog kojih istraga nije zavrena. (2) Vii dravni odvjetnik duan je poduzeti mjere da se istraga zavri. U sloenim predmetima vii dravni odvjetnik moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika rok iz stavka 1. ovog lanka, produljiti za jo est mjeseci. U posebno sloenim i tekim predmetima, Glavni dravni odvjetnik moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika rok zavretka istrage iz stavka 1. ovog lanka, produljiti za dvanaest mjeseci. (3) Okrivljenik i oteenik mogu se uvijek obratiti pritubom viem dravnom odvjetniku
7.12.2011
Page 62 of 145
zbog odugovlaenja postupka i drugih nepravilnosti u tijeku istrage. (4) Vii dravni odvjetnik ispitat e navode u pritubi, a ako je podnositelj zahtijevao, obavijestit e ga o tome to je poduzeto. (5) Ako istragu provodi sudac istrage okrivljenik i oteenik kao tuitelj mogu se obratiti pritubom predsjedniku suda zbog odugovlaenja postupka i drugih nepravilnosti u tijeku sudske istrage. Ako je podnositelj zahtijevao, predsjednik suda e ga obavijestiti o tome to je poduzeto. lanak 231. (1) Postupanje tijekom istrage je tajno. (2) Tijelo koje poduzima radnju upozorit e osobe koje sudjeluju u dokaznoj radnji da je odavanje tajne kazneno djelo. (3) Kada za to postoji interes javnosti ili drugi opravdani razlozi, a nije u suprotnosti s interesima istrage niti drugim odredbama ovoga Zakona, tijelo koje vodi istragu moe odluiti da odreena dokazna radnja ili dio dokazne radnje nisu tajne. lanak 232. Kad sudac istrage ili vijee odluuje u tijeku istrage, moe zatraiti potrebna objanjenja od dravnog odvjetnika, oteenika i okrivljenika. Sudac istrage ili vijee moe pozvati dravnog odvjetnika, okrivljenika i oteenika da usmeno izloe svoja stajalita. lanak 233. (1) Okrivljenik mora biti ispitan prije okonanja istrage. Ispitivanje okrivljenika provodi se prema lanku 272. do 282. ovog Zakona. (2) Okrivljenika ispituje dravni odvjetnik ili po njegovu nalogu istraitelj. Ispitivanje okrivljenika se provodi u prostorijama dravnog odvjetnika ili istraitelja. (3) Pri pozivanju okrivljenika postupit e se prema lanku 175. ovog Zakona, a ako okrivljenik nije primio pisanu pouku o pravima, tijelo koje provodi ispitivanje e prije poetka ispitivanja postupiti prema lanku 273. stavku 1. ovog Zakona. lanak 234. (1) Okrivljenik nakon primitka naloga o provoenju istrage moe dravnom odvjetniku predloiti poduzimanje dokaznih radnji. Ako dravni odvjetnik prihvati prijedlog okrivljenika, provest e odgovarajuu dokaznu radnju. Prijedlog za poduzimanje dokazne radnje ne moe se podnijeti nakon to je okrivljenik primio obavijest da je istraga zavrena (lanak 228. stavak 3.). (2) Ako se dravni odvjetnik ne sloi s prijedlogom okrivljenika dostavlja ga u roku od osam dana sucu istrage i o tome pisano obavjetava okrivljenika. Sudac istrage odluuje o prijedlogu okrivljenika nalogom. (3) O mjestu i vremenu provoenja dokazne radnje iz stavka 1. ovog lanka, obavjetava se osumnjienik i branitelj prije provoenja radnje. Ako je osumnjienik u istranom zatvoru, a sudac istrage odlui da prisutnost osumnjienika nije nuna, radnji moe prisustvovati samo branitelj. (4) Obavijest o provoenju dokazne radnje iz stavka 1., 2. i 3. ovog lanka osumnjieniku i branitelju se u primjerenom roku moe priopiti putem ureaja za telekomunikacije, o emu se sastavlja slubena zabiljeka. 2. Dokazno roite lanak 235. (1) Dokazno roite provodi sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika, oteenika kao tuitelja ili okrivljenika. (2) Na dokaznom roitu mogu se provesti dokazne radnje iz lanka 236. ovog Zakona.
7.12.2011
Page 63 of 145
lanak 236. (1) Dokazno roite e se provesti ako: 1) je potrebno ispitati svjedoka iz lanka 292. i 293. ovog Zakona, 2) svjedok nee moi biti ispitan na raspravi, 3) je svjedok izloen utjecaju koji dovodi u pitanje istinitost iskaza, 4) se drugi dokaz nee moi kasnije izvesti. (2) Dokazno roite se moe provesti ako je potrebno radi donoenja odluke u sluajevima propisanim ovim Zakonom. lanak 237. (1) Sudac istrage, ako prihvati prijedlog za odravanje dokaznog roita, u roku od etrdeset i osam sati nalogom: 1) odreuje vrijeme i mjesto odravanja dokaznog roita; 2) poziva dravnog odvjetnika, okrivljenika i njegova branitelja, te oteenika i druge osobe, osim ako drukije nije propisano u ovom Zakonu; 3) odreuje pribavljanje predmeta i osiguranje provoenja radnji. (2) Ako ne prihvati prijedlog o provoenju dokaznog roita, sudac istrage e u roku od etrdeset i osam sati, rjeenjem odbiti prijedlog. Protiv tog rjeenja predlagatelj ima pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati. (3) Ako se na dokaznom roitu ispituje svjedok iz lanka 294. ovog Zakona, sudac istrage e provesti ispitivanje prema lanku 297. ovog Zakona. lanak 238. (1) Dravni odvjetnik mora prisustvovati dokaznom roitu ako je on predloio to roite. (2) Dokaznom roitu, mogu prisustvovati osumnjienik, oteenik kao tuitelj, branitelj i oteenik, osim ako za radnju koja se provodi, nije drukije propisano. (3) Dokazno roite ne moe se provesti bez branitelja ako je obrana obvezna. (4) Osobe koje sudjeluju na dokaznom roitu mogu predloiti sucu istrage da radi razjanjenja stvari postavi odreena pitanja svjedoku ili vjetaku. Uz doputenje suca istrage mogu postavljati pitanja i neposredno. (5) Ako je na dokaznom roitu prisutan osumnjienik, sudac istrage mora pri otvaranju dokaznog roita provjeriti je li primio pisanu pouku o pravima (lanak 239. stavak 1.). Ako osumnjienik nije primio tu pouku, sudac istrage e postupiti prema lanku 239. stavku 4. ovog Zakona, a ako je kazneni progon preuzeo oteenik kao tuitelj, uruit e tu pouku osumnjieniku. (6) Sudac istrage moe tijekom dokaznog roita postupiti prema lanku 222. stavku 3. ovog Zakona. 3. Pouka o pravima lanak 239. (1) Pouka o pravima okrivljenika mora sadravati obavijest o tome: 1) zato se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, ako prethodno nije primio nalog o provoenju istrage, 2) da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, 3) da u skladu s odredbom lanka 184. stavka 2. toke 1. ovog Zakona ima pravo razgledavanja prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa i predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz, 4) da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da e mu se kad to predvia ovaj Zakon, postaviti branitelj po slubenoj dunosti. (2) Pouka o pravima se mora dostaviti okrivljeniku uz: 1) nalog o pretrazi, 2) poziv za prvo ispitivanje, 3) nalog o provoenju istrage, 4) poziv za dokazno roite,
7.12.2011
Page 64 of 145
5) rjeenje o istranom zatvoru, 6) nalog o prepoznavanju, 7) nalog o vjetaenju prema osobi okrivljenika. (3) Ako dravni odvjetnik ili tijelo koje provodi radnju ustanovi da je pouku o pravima okrivljenik ranije primio utvrdit e to slubenom zabiljekom u spisu i nee ponovno dostavljati pouku. (4) Kad je to propisano ovim Zakonom, tijelo koje provodi radnju po slubenoj dunosti provjerava je li okrivljenik primio pouku o pravima prije otpoinjanja radnje i ako ustanovi da pouka o pravima nije uruena, zastat e s postupanjem, najprije naloiti uruenje pouke, a tek nakon toga nastaviti s postupkom. Glava XVIII. DOKAZNE RADNJE 1. Pretraga a) Zajednike odredbe lanak 240. (1) Pretraga je istraivanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala, pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Pretraga doma i drugih prostora, sredstva prijevoza i druge pokretne stvari te osobe poduzima se radi pronalaenja poinitelja kaznenog djela, predmeta ili tragova vanih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u odreenom prostoru, kod odreene osobe ili na njezinom tijelu. (3) Propisi o pretrazi ne odnose se na prirodne, javne te naputene prostore. lanak 241. (1) Pretraga osobe mora se provoditi na nain kojim se uva dostojanstvo osobe koja se pretrauje. (2) Pretraga doma i drugih prostora se mora provoditi tako da se to manje remeti kuni red i uznemiruju graani. (3) Ako se svrha pretrage doma, drugih prostora i pokretne stvari ne moe postii na drugi nain, tijelo koje provodi pretragu moe rastaviti predmet pretrage prema potrebi i uz pomo strune osobe. Pri rastavljanju predmeta pretrage izbjegavat e se nepotrebna oteenja. lanak 242. (1) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, pretragu na zahtjev dravnog odvjetnika, sudac istrage odreuje pisanim obrazloenim nalogom. Nalog o pretrazi mora sadravati: 1) oznaku predmeta pretrage (osobe, doma, drugih prostora ili pokretnih stvari), 2) svrhu pretrage, 3) tijelo koje e provesti pretragu. (2) O zahtjevu za pretragu sudac istrage odluuje odmah, a najkasnije u roku od etiri sata, od primitka zahtjeva. Ako ne prihvati zahtjev, sudac istrage donosi rjeenje. Protiv rjeenja suca istrage dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od osam sati. Vijee donosi odluku o albi u roku od dvanaest sati. (3) Nalog suca istrage iz stavka 1. ovog lanka, o pretrazi, izvrava se u roku od tri dana od dana izdavanja. Nakon proteka tog roka, pretraga se vie ne moe izvriti na temelju tog naloga. Nalog se bez odgode vraa sucu istrage koji ga ponitava biljekom na nalogu. (4) Pretragu provode dravni odvjetnik, istraitelj ili policija. (5) Kad istragu provodi sudac istrage, odredit e u nalogu o pretrazi istraitelja koji e provesti pretragu. Istraitelj je duan provesti pretragu prema nalogu i odmah dostaviti sucu istrage zapisnik i predmete koje je privremeno oduzeo.
7.12.2011
Page 65 of 145
lanak 243. (1) Nalog o pretrazi, osim ako nije drukije propisano ovim Zakonom, predaje se prije poetka pretrage osobi kod koje e se pretraga obaviti ili koju e se pretraiti, odnosno koja raspolae predmetom pretrage. (2) Prije poetka pretrage pozvat e se osoba iz stavka 1. ovog lanka, da dobrovoljno izrui osobu, odnosno predmete koji se trae. lanak 244. Pretrazi se moe iznimno pristupiti i bez prethodne predaje naloga (lanak 243. stavak 1.) i pouke o pravima (lanak 239. stavak 1.), odnosno poziva za predaju osobe ili stvari (lanak 243. stavak 2.) ako: 1) se pretpostavlja oruani otpor; 2) je nuno da se kod sumnje na kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija ili iji su poinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada; 3) se pretraga ima obaviti u javnim prostorijama; 4) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omoguilo sakrivanje, unitenje ili oteenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti; 5) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja poduzima pretragu; 6) je vlasnik ili posjednik doma ili pokretne stvari nedostupan. lanak 245. (1) Iznimno, ako se radi o sumnji da su poinjena sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125. stavak 2. i 3.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), odavanja dravne tajne, (lanak 144. stavak 1. i 3.), pijunae (lanak 146. stavak 4.), udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 152.), protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) za koje je propisana kazna zatvora vie od pet godina, krivotvorenja novca (lanak 274.) i pranja novca (lanak 279.), izbjegavanja carinskog nadzora (lanak 298.), udruivanja za poinjenje kaznenih djela (lanak 333.), primanja mita (lanak 347.) te davanja mita (lanak 348.), kao i kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, a pretragu treba poduzeti odmah jer bi odgaanje ugrozilo postizanje ciljeva pretrage, dravni odvjetnik moe sam naloiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim obrazloenim nalogom. (2) Pretraga iz stavka 1. ovog lanka, provest e se prema lanku 244. (3) Nalog o pretrazi iz stavka 1. ovog lanka, zajedno sa zapisnicima o izvrenoj pretrazi dravni odvjetnik mora odmah, a najkasnije u roku od osam sati od okonanja pretrage, dostaviti sucu istrage. (4) Sudac istrage odluuje rjeenjem, o zakonitosti naloga dravnog odvjetnika o pretrazi i provedene pretrage, u roku od osam sati od primitka zapisnika. Protiv rjeenja suca istrage kojim odbija ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik o provedenoj pretrazi, dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati. lanak 246. (1) Pretragu moe obaviti bez naloga, dravni odvjetnik, istraitelj ili policija kad provodi oevid mjesta poinjenja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti, odmah, a najkasnije osam sati nakon to je kazneno djelo otkriveno, osim ako se radi o pretrazi doma ili prostora iz lanka 256. ovog Zakona. (2) Policija moe obaviti pretragu doma ili drugih prostora bez naloga: 1) kad je prema posebnom zakonu ovlatena ui u tui dom ili drugi prostor, a postoje uvjeti iz lanka 240. stavka 2. ovog Zakona, 2) ako je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi uhienja poinitelja
7.12.2011
Page 66 of 145
kaznenog djela (lanak 107. toka 2.) za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. (3) U sluaju pretrage iz stavka 2. ovog lanka, ako se pretraga poduzima u domu ili drugim prostorima poinitelja kaznenog djela, pretraga se moe poduzeti i radi pronalaenja ili osiguranja dokaza. Ta se pretraga moe poduzeti samo u prisutnosti najmanje dva svjedoka. (4) Policija moe bez naloga o pretrazi obaviti pretragu osobe pri izvrenju naloga o dovoenju ili pri uhienju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oruje ili orue za napad ili ako postoji vjerojatnost da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete ili tragove koje treba od nje oduzeti kao dokaz postupku. (5) Kad policija obavi pretragu bez naloga, duna je zapisnik o pretrazi i izvjee odmah predati nadlenom dravnom odvjetniku. lanak 247. (1) Pretraga se obavlja danju, od sedam do dvadeset dva sata. (2) Pretraga se moe obaviti nou ako: 1) je danju zapoeta, a nije dovrena, 2) se radi o pretrazi prema lanku 245. stavku 1. i 246. ovog Zakona, 3) osoba kod koje se pretraga obavlja ili koja se pretrauje, to sama zatrai to se odmah upisuje u zapisnik o pretrazi uz potpis te osobe. (3) Sudac istrage moe na pisani obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika odobriti pretragu izvan vremena iz stavka 1. ovog lanka i kad postoji vjerojatnost da e: 1) se traeni predmeti ili tragovi unititi ili sakriti, 2) se traena osoba sakriti ili pobjei, 3) traena osoba poiniti kazneno djelo, 4) biti ugroena sigurnost osoba, ako se pretraga ne izvri izvan vremena iz stavka 1. ovog lanka. lanak 248. (1) O svakoj pretrazi sastavit e se zapisnik, koji potpisuju osoba kod koje se obavlja pretraga ili osoba koju se pretrauje te osobe ija je prisutnost obvezna. Primjerak zapisnika izdaje se osobi kod koje je obavljena pretraga odnosno osobi koja je pretraena. (2) U pretrazi oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretrage kao i predmeti oznaeni u lanku 249. stavku 1. i 2. ovog Zakona. (3) U zapisnik e se tono opisati predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to e se upisati u potvrdu iji se primjerak odmah izdaje osobi od koje su predmeti, odnosno isprave oduzete. lanak 249. (1) Ako se pri pretrazi nau predmeti koji nisu povezani s kaznenim djelom zbog kojeg je donesen nalog o pretrazi, ali koji upuuju na drugo kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, ti e se predmeti opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o njihovu oduzimanju izdat e se odmah potvrda. O tome e se odmah izvijestiti dravni odvjetnik. (2) Predmeti e se odmah vratiti ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnove za pokretanje kaznenog postupka, a ne postoji kakva druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali oduzeti, o emu se sastavlja zapisnik. Predmeti upotrijebljeni kod pretrage raunala i slinih ureaja vratit e se nakon pretrage njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje kaznenog postupka. (3) Osobni podaci pribavljeni pretragom mogu se koristiti samo u svrhe kaznenog postupka i izbrisat e se bez odgode kad ta svrha prestane. lanak 250. Zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 1) je pretraga, suprotno ovom Zakonu, obavljena bez pisanog naloga, 2) je pretraga bez naloga poduzeta suprotno odredbama lanka 246. stavka 1. do 3. ovog
7.12.2011
Page 67 of 145
Zakona, 3) dravni odvjetnik nije u roku iz lanka 245. stavka 2. ovog Zakona predao sucu istrage nalog i zapisnik o poduzetoj pretrazi, 4) je odbijen zahtjev za ovjeru pisanog naloga dravnog odvjetnika o pretrazi ili zapisnika o provedenoj pretrazi (lanak 245. stavak 3.), 5) u zapisnik nisu unesene okolnosti zbog kojih je pretragu osobe obavila osoba drugog spola (lanak 251. stavak 2.), 6) je pretraga provedena protivno odredbama lanka 251. stavka 3. i 4. ovog Zakona, 7) je pretraga provedena bez osobe koja mora prisustvovati pretrazi (lanak 254. stavak 2.), 8) je pretraga provedena suprotno uvjetima za zakonitost pretrage propisanim u posebnom zakonu (lanak 256.). b) Pretraga osobe lanak 251. (1) Pretraga osobe obuhvaa pretraivanje odjee, obue, povrine tijela, pokretnih stvari koje osoba nosi ili su u njezinom posjedu, prostor u kojem je osoba zateena u vrijeme poduzimanja pretrage i sredstvo prijevoza kojim se koristi u vrijeme pretrage. (2) Pretragu osobe obavlja osoba istoga spola, osim ako to s obzirom na okolnosti provoenja pretrage nikako nije mogue. Okolnosti zbog kojih je pretragu obavila osoba drugog spola unose se u zapisnik o pretrazi. (3) Pri pretrazi osobe ne smije se ulaziti u tijelo osobe koja se pretrauje, niti se od tijela smiju odvajati nadomjesci dijelova tijela ili pomagala tjelesnih organa privrena uz tijelo (proteze i slino). (4) Ako pri pretrazi treba ui u tjelesne upljine, odvojiti od tijela nadomjeske tjelesnih organa ili ako se pojavi sumnja da pretraga izravno ozbiljno ugroava zdravlje osobe koja se pretrauje, tijelo koje provodi pretragu zastat e s njezinim provoenjem i u roku od tri sata postupiti prema lanku 326. stavku 2. ovog Zakona. Ako se u navedenom roku ne moe nastaviti pretragu, izvijestit e se o tome dravnog odvjetnika i obustaviti pretraga. c) Pretraga doma i drugih prostora lanak 252. (1) Pri pretrazi doma pretrauje se jedna ili vie prostorno povezanih prostorija koje osoba koristi kao svoj dom, te prostori koje su s domom povezani prostorno i istom svrhom koritenja. (2) Pretraga drugih prostora odnosi se na prostore razliite od doma koji su oznaeni u nalogu za pretragu, u kojima se ne moe provesti pretraga bez naloga (lanak 246. stavak 2. toka 1. i 2.). (3) Pretraga doma i drugih prostora obuhvaa i pretragu pokretnih stvari i svih osoba zateenih u domu i drugim prostorima, kad je to navedeno u nalogu o pretrazi ili kad u odnosu na zateene osobe postoje uvjeti za pretragu bez naloga. lanak 253. (1) Prije pretrage doma, osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi pouit e se da ima pravo izvijestiti branitelja koji moe biti prisutan pretrazi. (2) Tijelo koje provodi pretragu omoguit e toj osobi da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s pretragom do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kad je osoba izjavila da eli uzeti branitelja. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne moe doi, tijelo koje provodi pretragu e omoguiti osobi da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika koju za podruje upanije sastavlja Hrvatska odvjetnika komora i dostavlja dravnom odvjetniku i nadlenim policijskim upravama uz izvjee sucu istrage. Vrijeme zastajanja s pretragom doma ne rauna se u zakonski rok dovoenja iz lanka 109. stavka 2. ovog Zakona. Tijelo koje provodi pretragu e u zapisniku o pretrazi naznaiti vrijeme zastajanja.
7.12.2011
Page 68 of 145
(3) Ako osoba ne uzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne doe, tijelo moe provesti pretragu doma. lanak 254. (1) Pretrazi doma ili drugih prostora moe biti prisutna osoba koja je u posjedu prostora ili boravi u njemu ili osoba koju te osobe ovlaste da prisustvuje pretrazi. (2) Pretrazi doma ili drugih prostora moraju biti prisutna najmanje dva punoljetna graanina kao svjedoci. (3) Svjedoci e se prije poetka pretrage upozoriti da paze kako se pretraga obavlja te da imaju pravo prije potpisivanja zapisnika o pretrazi staviti svoje primjedbe ako smatraju da pretraga nije provedena na nain propisan u ovom Zakonu ili da sadraj zapisnika nije toan. (4) Kad se pretraga obavlja u prostoru dravnog tijela, pozvat e se njihov predstavnik koji moe biti prisutan pretrazi. (5) Kad se pretraga obavlja u prostoru druge pravne osobe, pozvat e se njihov predstavnik koji moe biti prisutan pretrazi. lanak 255. Ako se pretraga mora poduzeti u prostoru vojnog objekta, nalog o pretrazi se predaje vojnoj vlasti koje e odrediti vojnu osobu radi prisustva pretrazi. Pretragu u vojnom objektu u pravilu provodi vojna policija ili u njoj sudjeluje. lanak 256. Posebnim zakonom mogu se propisati posebni uvjeti poduzimanja pretrage u odreenom prostoru. d) Pretraga pokretne stvari i bankovnog sefa lanak 257. (1) Pretraga pokretnih stvari obuhvaa i pretragu raunala i s njim povezanih ureaja, drugih ureaja koji slue prikupljanju, pohranjivanju i prijenosu podataka, telefonskim, raunalnim i drugim komunikacijama i nositelja podataka. Na zahtjev tijela koje poduzima pretragu, osoba koja se koristi raunalom ili ima pristup raunalu ili drugom ureaju ili nositelju podataka, te davatelj telekomunikacijskih usluga, duni su omoguiti pristup raunalu, ureaju ili nositelju podataka, te dati potrebne obavijesti za nesmetanu uporabu i ostvarenje ciljeva pretrage. (2) Po nalogu tijela koje poduzima pretragu, osoba koja se koristi raunalom ili ima pristup raunalu i drugim ureajima iz stavka 1. ovog lanka, te davatelj telekomunikacijskih usluga, duni su odmah poduzeti mjere kojima se sprjeava unitenje ili mijenjanje podataka. Tijelo koje poduzima pretragu, moe provedbu tih mjera naloiti strunom pomoniku. (3) Osobu koja koristi raunalo ili ima pristup raunalu ili drugom ureaju ili nositelju podataka, te davatelj telekomunikacijskih usluga, a koji ne postupe prema stavku 1. i 2. ovog lanka, premda za to ne postoje opravdani razlozi, sudac istrage moe na prijedlog dravnog odvjetnika kazniti prema odredbi lanka 259. stavka 1. ovog Zakona. Odredba o kanjavanju ne odnosi se na okrivljenika. lanak 258. Ako se pretraga mora poduzeti na brodu ili zrakoplovu, nalog o pretrazi e se dostaviti zapovjedniku broda ili zrakoplova koji e biti prisutan pretrazi. lanak 259. (1) Kod pretrage prijevoznog sredstva, opasne, otrovne, lako upaljive i sline stvari ili sredstva, osoba koja upravlja ili raspolae takvom stvari duna je na zahtjev tijela koje provodi pretragu poduzeti mjere neophodne za sigurno i neometano provoenje pretrage.
7.12.2011
Page 69 of 145
Za neizvravanje zahtjeva sudac istrage e na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika tu osobu kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu moe se kazniti zatvorom do izvrenja zahtjeva, a najdulje mjesec dana. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja. Tijelo koje provodi pretragu prije poduzimanja pretrage upozoriti e osobe iz stavka 1. ovog lanka, na posljedice koje proizlaze iz odbijanja postupanja po zahtjevu.Okrivljenik se ne moe kazniti. (2) Tijelo koje provodi pretragu iz stavka 1. ovog lanka, moe radi poduzimanja mjera neophodnih za neometano provoenje pretrage imenovati strunu osobu. lanak 260. (1) Ako je vjerojatno da su u bankovnom sefu predmeti ostvareni kaznenim djelom ili namijenjeni poinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine, a ti su predmeti vani za kazneni postupak ili prema zakonu podlijeu prisilnom oduzimanju, dravni odvjetnik e podnijeti pisani obrazloeni zahtjev da sud naloi banci omoguavanje pristupa sefu te izdavanje naloga za pretragu (lanak 242. stavak 1.). Ako sud zahtjev dravnog odvjetnika ocijeni osnovanim, rjeenjem e zabraniti raspolaganje predmetima u sefu i odrediti rok u kojem banka mora po njemu postupiti, te izdati nalog za pretragu. Na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 242. i 243. ovog Zakona. Prije potvrivanja optunice rjeenje o zahtjevu dravnog odvjetnika donosi sudac istrage, a nakon potvrivanja optunice, sud pred kojim se ima odrati rasprava. Ako sud prijedlog dravnog odvjetnika ocijeni neosnovanim, donosi rjeenje kojim odbija zahtjev. Protiv rjeenja suca istrage dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od osam sati. Vijee donosi odluku o albi u roku od dvanaest sati. (2) Osobu koja bez opravdanog razloga ne postupi prema rjeenju iz stavka 1. ovog lanka, sudac istrage e kazniti prema lanku 259. stavku 1. ovog lanka. 2. Privremeno oduzimanje predmeta lanak 261. (1) Predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu, ili koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u postupku, privremeno e se oduzeti i osigurati njihovo uvanje. (2) Tko dri takve predmete, duan ih je predati na zahtjev dravnog odvjetnika, istraitelja ili policije. Dravni odvjetnik, istraitelj ili policija e dratelja predmeta upozoriti na posljedice koje proizlaze iz odbijanja postupanja po zahtjevu. (3) Osobu koja ne postupi prema zahtjevu za predaju, premda za to ne postoje opravdani razlozi, sudac istrage moe na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika kazniti prema lanku 259. stavku 1. ovog Zakona. (4) Mjere iz stavka 2. ovog lanka, ne mogu se primijeniti prema okrivljeniku niti osobama koje su osloboene dunosti svjedoenja (lanak 285.). lanak 262. (1) Privremenom oduzimanju ne podlijeu: 1) spisi i druge isprave dravnih tijela ije bi objavljivanje povrijedilo obvezu tajnosti dok nadleno tijelo ne odlui drukije, 2) pisana priopenja okrivljenika branitelju, osim ako okrivljenik ne zahtijeva drukije, 3) snimke i privatni dnevnik pronaeni kod osoba iz lanka 285. stavka 1. toke 1. do 3. ovog Zakona, koje su te osobe snimile ili napisale, a sadre snimke ili zapise o injenicama o kojima su te osobe osloboene dunosti svjedoenja, 4) zapisi, izvodi iz registara i sline isprave koje se nalaze kod osoba iz lanka 285. stavka 1. toka 4. ovog Zakona, sastavljeni o injenicama koje su u obavljanju svoga zanimanja te osobe saznale od okrivljenika, 5) zapisi o injenicama koje su sastavili novinari i urednici u sredstvima javnog priopavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga
7.12.2011
Page 70 of 145
zanimanja i koji su uporabljeni prilikom ureivanja sredstava javnog priopavanja, a koji se nalaze u njihovom posjedu ili u urednitvu u kojem su zaposleni. (2) Zabrana privremenog oduzimanja predmeta, isprava i tehnikih snimki iz stavka 1. toke 2. do 5. ovog lanka, ne primjenjuje se: 1) u pogledu branitelja ili osobe osloboene obveze svjedoenja prema lanku 285. stavku 1. ovog Zakona ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji, 2) u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopavanja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela, te za kaznena djela iz lanka 305. i 305.a Kaznenog zakona, 3) ako se radi o predmetima koji se imaju oduzeti prema zakonu. (3) O vjerojatnosti pruanja pomoi u kaznenom djelu iz stavka 2. ovog lanka, na zahtjev dravnog odvjetnika, do podizanja optunice odluuje rjeenjem sudac istrage. Sudac istrage donosi rjeenje u roku od 24 sata nakon podnoenja zahtjeva dravnog odvjetnika. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vijee. Nakon podizanja optunice odluuje sud pred kojim se vodi postupak. alba protiv odluke optunog vijea i raspravnog suda nije doputena. (4) Zabrana privremenog oduzimanja predmeta, isprava i snimki iz stavka 1. toke 2. do 5. ovog lanka, ne primjenjuje se u predmetima kaznenih djela poinjenih na tetu djece i maloljetnika iz lanka 117. Zakona o sudovima za mlade. (5) Dravni odvjetnik, istraitelj ili policija, mogu oduzeti predmete prema stavku 1., 2. i 3. ovog lanka i kad provode izvide kaznenih djela ili kad istraitelj ili policija izvravaju nalog suda. (6) Pri oduzimanju predmeta u zapisniku e se naznaiti gdje je pronaen i opisat e se, a po potrebi i na drugi nain osigurati utvrivanje njegove istovjetnosti. Za privremeno oduzeti predmet izdat e se potvrda. (7) Predmet oduzet suprotno odredbama stavka 1. ovog lanka, ne moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku. lanak 263. (1) Odredbe lanka 261. ovog Zakona odnose se i na podatke pohranjene u raunalima i s njim povezanim ureajima, te ureajima koji slue prikupljanju i prijenosu podataka, nositelje podataka i na pretplatnike informacije kojima raspolae davatelj usluga, osim kad je prema lanku 262. ovog Zakona, privremeno oduzimanje predmeta zabranjeno. (2) Podaci iz stavka 1. ovog lanka, na pisani zahtjev dravnog odvjetnika se moraju predati dravnom odvjetniku u cjelovitom, izvornom, itljivom i razumljivom obliku. Dravni odvjetnik u zahtjevu odreuje rok u kojemu se imaju predati podaci. U sluaju odbijanja predaje, moe se postupiti prema lanku 259. stavku 1. ovog Zakona. (3) Podatke iz stavka 1. ovog lanka, snimit e u realnom vremenu tijelo koje provodi radnju. Pri pribavljanju, snimanju, zatiti i uvanju podataka posebno e se voditi rauna o propisima koji se odnose na uvanje tajnosti odreenih podataka (lanak 186. do 188.). Prema okolnostima, podaci koji se ne odnose na kazneno djelo zbog kojega se postupa, a potrebni su osobi prema kojoj se provodi mjera, mogu se snimiti na odgovarajue sredstvo i vratiti toj osobi i prije okonanja postupka. (4) Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe rjeenjem odrediti zatitu i uvanje svih raunalnih podataka iz stavka 1. ovog lanka, dok je to potrebno, a najdulje est mjeseci. Nakon toga raunalni podaci e se vratiti osim: 1) ako nisu ukljueni u poinjenje sljedeih kaznenih djela iz Kaznenog zakona: povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa ili sustava (lanak 223.), raunalnog krivotvorenja (lanak 223.a) i raunalne prijevare (lanak 224.a), 2) ako nisu ukljueni u poinjenje drugog kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti poinjenog pomou raunalnog sustava, 3) ako ne slue kao dokaz za kazneno djelo za koje se vodi postupak. (5) Protiv rjeenja suca istrage kojim su odreene mjere iz stavka 3. ovog lanka, osoba
7.12.2011
Page 71 of 145
koja se koristi raunalom i osoba koja je davatelj usluga imaju pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od tri dana. alba ne odgaa izvrenje rjeenja. lanak 264. (1) Dravna tijela mogu uskratiti pokazivanje i predaju svojih spisa i isprava, ako se radi o tajnom podatku prema posebnom zakonu (klasificirani podatak). (2) Pravne osobe mogu traiti da se ne objavljuju podaci koji se odnose na njihovo poslovanje. (3) Odluku o deklasificiranju podatka iz stavka 1. ovog lanka donosi dravno tijelo na zahtjev dravnog odvjetnika ili suda. (4) Odluku o objavljivanju podataka iz stavka 2. ovog lanka donosi rjeenjem sudac istrage ili sud pred kojim se vodi rasprava na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika. alba protiv rjeenja suda pred kojim se vodi rasprava nije doputena. lanak 265. (1) Ako je uskraeno davanje podataka koji su bankovna tajna, na obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika, sud moe izdati rjeenje o davanju tih podataka. U rjeenju sud odreuje rok u kojemu banka mora dati podatke. (2) Ako je vjerojatno da odreena osoba na svojim bankovnim raunima prima, dri ili na drugi nain raspolae s prihodima ostvarenim kaznenim djelom, a taj je prihod vaan za istragu tog kaznenog djela ili prema zakonu podlijee prisilnom oduzimanju, dravni odvjetnik e, obrazloenim zahtjevom sudu, predloiti da naloi banci dostavu dravnom odvjetniku podataka o tim raunima i prihodima. Zahtjev sadri podatke o pravnoj ili fizikoj osobi koja ta sredstva, ili prihode dri, ili s njima raspolae. Opis prihoda mora sadravati oznaku valute, ali ne i njezin toan iznos ako nije poznat. U rjeenju sud odreuje rok u kojemu banka mora po njemu postupiti. (3) Prije poetka i tijekom istrage odluku o zahtjevu dravnog odvjetnika iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, donosi sudac istrage, nakon podizanja optunice optuno vijee, a nakon njezine pravomonosti sud pred kojim se ima odrati rasprava. (4) Sudac istrage odluuje o zahtjevu dravnog odvjetnika iz stavka 1. i 2. ovog lanka rjeenjem odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva. Ako sudac istrage odbije zahtjev, dravni odvjetnik moe podnijeti albu u roku od dvanaest sati. O albi odluuje vijee u roku od dvadeset etiri sata. Protiv rjeenja suda donesenog nakon podizanja optunice nije doputena alba. (5) Ako postoje okolnosti iz stavka 2. i 3. ovog lanka, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika, sudac istrage moe rjeenjem naloiti banci ili drugoj pravnoj osobi da prati platni promet i transakcije na raunima odreene osobe, te da za vrijeme odreeno rjeenjem o praenju platnog prometa redovito izvjeuje dravnog odvjetnika. (6) Mjere praenja platnog prometa mogu trajati najdulje godinu dana. im prestanu razlozi praenja dravni odvjetnik je duan obavijestiti suca istrage koji rjeenjem obustavlja praenje. Ako dravni odvjetnik odustane od kaznenog progona ili ako prikupljeni podaci nisu potrebni za kazneni postupak, unitit e se podaci o praenju pod nadzorom suca istrage koji o tome sastavlja posebni zapisnik. Rjeenje o praenju dravni odvjetnik dostavlja osobi protiv koje je bilo naloeno, uz optunicu ili uz odluku o odustajanju od kaznenog progona. (7) O postupanju prema stavku 1. do 5. ovog lanka banka ili druga pravna osoba ne smije davati obavijesti ili podatke. (8) Za postupanje protivno stavku 1. do 5. ovog lanka sudac istrage e na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika rjeenjem kazniti banku novanom kaznom do 1.000 000,00 kuna te odgovornu osobu u banci ili drugoj pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu do 200.000,00 kuna. Ako i nakon toga ne izvri nalog moe se odgovorna osoba kazniti zatvorom do izvrenja, a najdulje mjesec dana. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
7.12.2011
Page 72 of 145
lanak 266. (1) Na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sud moe rjeenjem naloiti pravnoj ili fizikoj osobi da privremeno obustavi izvrenje odreene financijske transakcije za koju postoji sumnja da predstavlja kazneno djelo, slui prikrivanju kaznenog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene kaznenim djelom. (2) Rjeenjem iz stavka 1. ovog lanka sud e odrediti da se financijska sredstva namijenjena za transakciju iz stavka 1. ovog lanka i gotovinski iznosi domae i strane valute koji su privremeno oduzeti prema lanku 265. stavku 2. ovog Zakona deponiraju na poseban raun i uvaju do okonanja postupka, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njihovo vraanje, a najdulje dvije godine. Nakon pravomonosti optunice sud moe produljiti trajanje uvanja najdulje dvije godine. (3) Prije poetka i tijekom istrage odluku donosi sudac istrage, nakon podizanja optunice optuno vijee, a nakon njezine pravomonosti sud pred kojim se ima odrati rasprava. Sudac istrage odluuje rjeenjem o zahtjevu dravnog odvjetnika u roku od dvadeset etiri sata od primitka zahtjeva. Ako sudac istrage odbije zahtjev, dravni odvjetnik moe u roku od dvanaest sati podnijeti albu. O albi odluuje vijee u roku od dvadeset etiri sata. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (4) Pravna ili fizika osoba nikome ne smije davati obavijesti ili podatke o postupanju prema stavku 1. do 3. ovog lanka. lanak 267. (1) Spisi ili isprave koji se privremeno oduzimaju jer mogu posluiti kao dokaz, e se popisati. Ako to nije mogue, spisi ili isprave e se staviti u omot i zapeatiti. Osoba od koje se privremeno oduzima spis ili isprava moe na omot staviti svoj peat i potpis. (2) Omot otvara dravni odvjetnik. Pri pregledavanju spisa ili isprave mora se paziti da njihov sadraj ne saznaju neovlatene osobe. O otvaranju omota e se sastaviti zapisnik. (3) Osoba od koje su spisi ili isprava oduzeti pozvat e se da bude na otvaranju omota. Ako se ona ne odazove pozivu ili je odsutna, omot e se otvoriti, spisi ili isprave pregledati i popisati u njezinoj odsutnosti. lanak 268. Za neizvravanje rjeenja suda iz lanka 265. stavka 1. do 5. i lanka 266. stavka 1. do 3. ovog Zakona ili postupanje protivno lanku 265. stavka 7. i lanku 266. stavku 4. ovog Zakona, kaznit e se pravna osoba novanom kaznom do 1.000 000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi ili fizika osoba novanom kaznom u iznosu do 200.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne izvri odluku moe se odgovorna ili fizika osoba kazniti zatvorom do izvrenja odluke, a najdulje mjesec dana. O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je odreen zatvor, odluuje vijee. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja. Kanjavanje ne utjee na kazneni progon za kazneno djelo odavanja tajnih podataka. lanak 269. (1) Predmeti koji imaju posluiti kao dokaz, do podizanja optunice, uvaju se u posebnoj prostoriji dravnog odvjetnitvu, a nakon podizanja optunice u posebnoj prostoriji suda. Iznimno, ako to nije mogue, ti predmeti se uvaju izvan prostorija dravnog odvjetnitva ili suda. (2) Tijelo koje vodi postupak skrbi o nadzoru nad tim predmetima. (3) Ministar nadlean za pravosue donosi propise kojima e odrediti nain i uvjete pod kojima se uvaju predmeti iz stavka 1. ovog lanka. lanak 270. (1) Privremeno oduzeti predmeti moraju biti vraeni, osim ako ne podlijeu odredbama o oduzimanju prema zakonu ili ako prestanu postojati zakonski razlozi za primjenu mjere iz lanka 266. stavka 2. ovog Zakona. (2) Dravni odvjetnik i sud paze po slubenoj dunosti na postojanje razloga za dranje
7.12.2011
Page 73 of 145
privremeno oduzetih predmeta. lanak 271. 1) Na prijedlog dravnog odvjetnika mogu se u kaznenom postupku prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi. (2) O privremenim mjerama osiguranja do podizanja optunice, odluuje sudac istrage, nakon podizanja optunice, optuno vijee, a nakon potvrivanja optunice raspravni sud. O albi protiv odluke suca istrage odluuje vijee. alba protiv odluke optunog vijea i raspravnog suda nije doputena. (3) Zahtjev za naknadu tete zbog neosnovane privremene mjere, ostvaruje se u parnici. 3. Ispitivanje okrivljenika lanak 272. (1) Kad se okrivljenik prvi put ispituje, pitat e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godinu roenja, koje je narodnosti i iji je dravljanin, zanimanje, zvanje, zaposlenost i koje je kole zavrio, osobni identifikacijski broj, obiteljske prilike, ima li vojni in, je li odlikovan, kakva je imovna stanja, je li, kad i zato osuivan, je li i kad izreenu kaznu izdrao, vodi li se protiv njega postupak za drugo kazneno djelo, a ako je maloljetan, tko mu je zakonski zastupnik. (2) Okrivljenik e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah priopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni adresu, a upozorit e se i na posljedice ako ne postupi prema toj obvezi. (3) Ako se okrivljenik ne moe odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, moe se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja poduzima, ili se njegovo ispitivanje moe odgoditi. (4) Tijelo koje vodi postupak moe naloiti tjelesni pregled ili vjetaenje radi provjere postojanja okolnosti iz stavka 3. ovog lanka. lanak 273. (1) Tijelo koje provodi ispitivanje upitat e okrivljenika prije prvog ispitivanja je li primio pisanu pouku o pravima (lanak 239. stavak 1.), a ako jest, uvjerit e se da je okrivljenik pouku razumio. Ako okrivljenik nije primio pisanu pouku o pravima prethodno e mu se ona uruiti, a ako okrivljenik pouku nije razumio, tijelo koje provodi ispitivanje uz uruenje pouke, pouit e okrivljenika o pravima iz lanka 239. stavka 1. ovog Zakona na njemu razumljiv nain. Primitak pouke i sve druge radnje u svezi s tim zabiljeit e se u zapisniku. (2) Okrivljenik, koji je prema stavku 1. ovog lanka pouen o pravima, pozvat e se da se izriito izjasni o tome hoe li uzeti branitelja po vlastitom izboru. Izjava okrivljenika unijet e se u zapisnik. (3) Tijelo koje provodi ispitivanje omoguit e okrivljeniku da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kad je okrivljenik izjavio da hoe uzeti branitelja po vlastitom izboru i da hoe njegovu prisutnost ispitivanju. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne moe doi, tijelo koje provodi ispitivanje e okrivljeniku omoguiti da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika koju za podruje upanije sastavlja tijelo iz lanka 253. ovog Zakona i dostavlja sudu, dravnom odvjetniku i nadlenim policijskim upravama. Vrijeme zastajanja s ispitivanjem upisuje se u zapisnik o ispitivanju i ne rauna se u zakonski rok za dovoenje sucu istrage. (4) Ako okrivljenik nije uzeo branitelja s liste iz stavka 3. ovog lanka, a ispitivanje se poduzima za kazneno djelo za koje se provodi redoviti postupak, tijelo koje provodi ispitivanje postupit e prema lanku 66. stavku 3. ovog Zakona. (5) Okrivljenik se o svojim pravima prije poetka prvog ispitivanja moe posavjetovati s braniteljem to se unosi u zapisnik.
7.12.2011
Page 74 of 145
(6) Ako postoji sumnja o tome je li okrivljenik poznaje slubeni jezik suda ili postoje okolnosti iz lanka 280. ovog Zakona, okrivljenik e se pouiti da e se ispitivanje provesti putem tumaa. Tijelo koje provodi ispitivanje osigurat e prije poetka ispitivanja sudjelovanje tumaa. lanak 274. Ako okrivljenik koji se odrekao prava da uzme branitelja, a obrana nije obvezna, na kasnijem ispitivanju izjavi da hoe uzeti branitelja i trai da branitelj bude prisutan ispitivanju, ispitivanje e se odmah prekinuti. U zapisnik e se unijeti razlog prekida radnje. Okrivljeniku e se omoguiti pozivanje branitelja. Tijelo koje provodi ispitivanje zastat e s ispitivanjem dok okrivljenik ne uzme branitelja, a najdulje dva sata od kad je okrivljenik izjavio da hoe uzeti branitelja i da trai njegovu prisutnost ispitivanju. Ako u tom roku branitelj ne pristupi na roite, ispitivanje e se nastaviti bez branitelja i to e se zabiljeiti u zapisniku. lanak 275. (1) Prije poetka prvog ispitivanja okrivljenik e potpisati da je primio pisanu pouku o pravima iz lanka 239. stavka 1. ovog Zakona. Kod svakog daljnjeg ispitivanja okrivljenik e se upozoriti na potpisanu izjavu o tome da je primio pisanu pouku o pravima prije poetka prvog ispitivanja i to e se zabiljeiti u zapisniku. (2) Prvo ispitivanje okrivljenika snima se ureajem za audio-video snimanje. Ureajem rukuje struna osoba. Daljnja ispitivanja se mogu snimati prema odluci tijela koje provodi ispitivanje. (3) Tijelo koje provodi ispitivanje e osim upozorenja i pouka iz lanka 273. stavka 1. ovog Zakona, u zapisnik unijeti i upozorenje da se ispitivanje snima i da snimljene izjave mogu biti upotrijebljene kao dokaz u postupku. Upozorenje i izjava okrivljenika o koritenju prava da uzme branitelja snimit e se i unijet u zapisnik. (4) Tijelo koje provodi ispitivanje navest e podatke koje mora sadravati zapisnik o ispitivanju okrivljenika (lanak 83. stavak 1. i lanak 272. stavak 1.), podatke o snimanju iz lanka 87. stavka 5. ovog Zakona, a zatim e oznaiti poetak, prekid, nastavak i zavretak ispitivanja, te druge okolnosti znaajne za tijek ispitivanja. (5) U zapisnik ispitivanja koje se snima, ne unosi se iskaz okrivljenika. (6) O ispitivanju se izrauju tri snimke, od kojih e se jedna zapeatiti i predati sucu istrage na uvanje. Zapeaeni omot potpisuje osoba koja je provela ispitivanje, okrivljenik, branitelj ako je prisutan i struna osoba koja je provela snimanje. Po jedna snimka se odmah predaje dravnom odvjetniku i okrivljeniku. lanak 276. (1) Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti potuje osoba okrivljenika. (2) Okrivljenik se ispituje usmeno. Pri ispitivanju mu se moe dopustiti da se slui svojim zabiljekama. (3) Pri ispitivanju treba okrivljeniku, bez obzira eli li odgovarati na postavljena pitanja, omoguiti da se u neometanom izlaganju oituje o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve injenice koje mu slue za obranu. (4) Kad okrivljenik zavri iskaz, postavit e mu se pitanja ako je potrebno da se predoi neki dokaz, popune praznine ili otklone proturjenosti i nejasnoe u njegovu izlaganju. (5) Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja, obmana ili druga slina sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja. lanak 277. (1) Okrivljeniku treba postavljati pitanja jasno, razgovijetno i odreeno, tako da ih moe potpuno razumjeti. U ispitivanju se ne smije polaziti od pretpostavke da je okrivljenik priznao neto to nije priznao, niti se smiju postavljati pitanja u kojima je ve sadrano kako na njih treba odgovoriti. (2) Ako se kasniji iskazi okrivljenika razlikuju od ranijih, a osobito ako okrivljenik
7.12.2011
Page 75 of 145
opozove svoje priznanje, pozvat e se da iznese razloge zato je dao razliite iskaze, odnosno zato je opozvao priznanje. lanak 278. (1) Okrivljenik moe biti suoen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom ako se njihovi iskazi ne slau o vanim injenicama. (2) Suoeni e se posebno ispitati o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne slau, a njihov odgovor unijeti u zapisnik. (3) Suoiti se odjednom mogu najvie dvije osobe. (4) O suoenju se vodi zapisnik. Suoenje u istrazi se mora snimiti ureajem za audio-video snimanje. Snimka se prikljuuje zapisniku. Ako suoenje nije snimljeno, zapisnik se ne moe upotrijebiti kao dokaz. lanak 279. (1) Kad se ispitivanje okrivljenika ne snima ureajem za audio-video snimanje, iskaz okrivljenika unosi se u zapisnik u obliku pripovijedanja. Bitna pitanja i odgovori na njih unijet e se doslovno u zapisnik. (2) Okrivljeniku se moe dopustiti da svoj iskaz sam kazuje u zapisnik. lanak 280. (1) Ispitivanje okrivljenika obavit e se preko tumaa u sluajevima predvienim ovim Zakonom. (2) Ako je okrivljenik gluh, postavljat e mu se pitanja pisano, a ako je nijem, pozvat e se da pisano odgovara. Ako se ispitivanje ne moe obaviti na taj nain, pozvat e se kao tuma osoba koja se s okrivljenikom moe sporazumjeti. (3) Ako tuma nije prisegnut, poloit e prisegu da e vjerno prenijeti pitanja koja se okrivljeniku upuuju i izjave to ih on bude davao. (4) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na vjetake na odgovarajui nain e se primijeniti na tumae. lanak 281. Osim u sluajevima iz lanka 6. i 10. ovog Zakona, snimka i zapisnik o ispitivanju okrivljenika ne mogu biti upotrijebljeni kao dokaz u postupku i ako je postupljeno protivno odredbama lanka 273. i 275. stavak 1. do 4. i stavka 6. ovog Zakona. lanak 282. Ispitivanje okrivljenika moe se provesti pod uvjetima i na nain odreen meunarodnim ugovorom. 4. Ispitivanje svjedoka lanak 283. (1) Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da mogu dati obavijesti o kaznenom djelu, poinitelju i o drugim vanim okolnostima. (2) Oteenik, oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj mogu se ispitati kao svjedoci. (3) Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duna je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom nije drukije propisano, obvezna je i svjedoiti. Ne moe se ispitati kao svjedok: 1) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila zakonom ustanovljenu obvezu uvanja tajnosti podataka, dok je nadleno tijelo ne oslobodi te obveze, 2) branitelj okrivljenika, osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva, 3) okrivljenik u postupku u kojem su primijenjene odredbe lanka 25. ovog Zakona, 4) vjerski ispovjednik o sadraju ispovjedi. lanak 284.
7.12.2011
Page 76 of 145
lanak 285. (1) Osloboeni su obveze svjedoenja: 1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbranoj zajednici, 2) roaci okrivljenika u uspravnoj lozi, roaci u pobonoj lozi do treega stupnja zakljuno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zakljuno, 3) posvojenik i posvojitelj okrivljenika, 4) javni biljenici, porezni savjetnici, u okviru zakonske obveze uvanja tajne, 5) odvjetnici, lijenici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome to su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika, 6) novinari i urednici u sredstvima javnog priopavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom ureivanja sredstava javnog priopavanja, osim u postupku zbog kaznenih djela protiv asti i ugleda poinjenih putem sredstava javnog priopavanja i u sluaju propisanom posebnim zakonom. (2) Osobe navedene u stavku 1. toki 4. do 6. ovog lanka ne mogu uskratiti iskaz ako postoji zakonska osnova po kojoj su osloboene dunosti uvanja tajne. (3) Tijelo koje vodi postupak duno je osobe spomenute u stavku 1. ovog lanka, prije njihova ispitivanja ili im sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedoiti. Upozorenje i odgovor unose se u zapisnik. (4) Maloljetnik koji s obzirom na dob i duevnu razvijenost nije sposoban shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti ne moe se ispitati kao svjedok, ali se saznanja dobivena od njega putem strunih osoba, roaka ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu mogu koristiti kao dokaz. (5) Osoba koja ima razloga uskratiti svjedoenje prema jednom od okrivljenika osloboena je dunosti svjedoenja i prema ostalim okrivljenicima ako se njezin iskaz prema naravi stvari ne moe ograniiti samo na ostale okrivljenike. (6) Osobe navedene u stavku 1. toki 1. do 6. ovog lanka, osim branitelja, ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zatite djece i maloljetnika iz lanka 117. Zakona o sudovima za mlade. lanak 286. (1) Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izloio sebe ili bliskog roaka kaznenom progonu, tekoj sramoti ili znatnoj materijalnoj teti. O tome e tijelo koje vodi postupak pouiti svjedoka. (2) Ako je svjedok uskratio odgovor na pitanja iz stavka 1. ovog lanka jer bi time izloio sebe ili svoga bliskog roaka kaznenom progonu, dravni odvjetnik moe izjaviti da nee poduzeti kazneni progon i predloiti prekid radnje radi davanja izjave u smislu stavka 4. ovog lanka. (3) Izjavu iz stavka 2. ovog lanka dravni odvjetnik moe dati ako je odgovor na odreena pitanja vaan za dokazivanje teeg kaznenog djela druge osobe za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od deset ili vie godina. Svjedok moe prije davanja izjave dravnog odvjetnika iz stavka 2. ovog lanka radi zatite svojih prava i interesa imati savjetnika iz reda odvjetnika. (4) Izjava dravnog odvjetnika iz stavka 2. ovog lanka mora biti pisana i ovjerena peatom i potpisom vieg dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik predaje izjavu svjedoku. Protiv svjedoka i osobe iz stavka 2. ovog lanka ne moe se poduzeti kazneni progon za kazneno djelo na koje se odnosi izjava, ali se moe progoniti za kazneno djelo davanja lanog iskaza. lanak 287. Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, svjedok se poziva dostavom pisanog poziva, u kojem e se navesti ime, prezime, zanimanje pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, kazneni predmet u svezi s kojim se poziva, naznaku da se poziva kao svjedok i upozorenje o posljedicama neopravdanog izostanka.
7.12.2011
Page 77 of 145
lanak 288. (1) Svjedoci se ispituju svaki posebno i bez ostalih svjedoka. Svjedok je duan odgovore davati usmeno. (2) Svjedok e se najprije pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravite, mjesto roenja, godine ivota, osobni identifikacijski broj i njegov odnos s okrivljenikom i oteenikom. (3) Nakon toga svjedok e se upozoriti da je duan govoriti istinu, da ne smije nita preutjeti i da je davanje lanog iskaza kazneno djelo. Svjedok e se upozoriti i da nije duan odgovarati na pitanja predviena u lanku 45. stavka 1. toki 3. i lanku 286. stavku 1. ovog Zakona i ta e se upozorenja unijeti u zapisnik. lanak 289. (1) Nakon opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a nakon toga e mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjanjenja. (2) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. (3) Pri ispitivanju svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 420. stavak 3.). (4) Svjedok se moe suoiti s drugim svjedokom ili okrivljenikom ako se njihovi iskazi ne slau o vanim injenicama. Suoeni e se posebno ispitati o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne slau, a njihov odgovor unijeti u zapisnik. Suoiti se odjednom mogu najvie dvije osobe. (5) O suoenju se vodi zapisnik. Suoenje se mora snimiti ureajem za audio-video snimanje. Snimka se prikljuuje zapisniku. Ako suoenje nije snimljeno, zapisnik se ne moe upotrijebiti kao dokaz. (6) Ako se rtva kaznenog djela ispituje kao svjedok postupit e se prema lanku 16., 43. do 46. i lanku 292. stavku 4. ovog Zakona. Odluku o tome donosi tijelo koje provodi ispitivanje. Ako se radi o rtvi kaznenog djela iz lanka 44. stavka 1. ovog Zakona odluku donosi sudac istrage. alba protiv odluke tijela koje provodi ispitivanje, nije doputena. lanak 290. (1) Ako se ispitivanje svjedoka obavlja preko tumaa ili ako je svjedok gluh ili nijem, ispituje se na nain propisan u lanku 280. ovog Zakona. (2) Ispitivanje koje se obavlja preko tumaa moe se snimiti ureajem za audio-video snimanje. Snimka se prikljuuje zapisniku. lanak 291. (1) Ako uredno pozvani svjedok ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti ispitan, moe se naloiti da se prisilno dovede. (2) Ako svjedok doe, pa nakon to je upozoren na posljedice nee bez zakonskog razloga svjedoiti, sudac istrage njega moe, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedoiti, moe se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne zavri, ali najdulje mjesec dana. (3) alba protiv rjeenja iz stavka 2. ovog lanka ne zadrava izvrenje rjeenja. lanak 292. (1) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta kao svjedoka provodi sudac istrage. Ispitivanje e se provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video ureaja kojima rukuje struni pomonik. Ispitivanje se provodi uz pomo psihologa, pedagoga ili druge strune osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu svjedoku prema odobrenju suca istrage putem strune
7.12.2011
Page 78 of 145
osobe. Ispitivanje e se snimiti ureajem za audio-video snimanje, a snimka e se zapeatiti i prikljuiti zapisniku. Dijete se moe samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti nain. (2) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje maloljetnika kao svjedoka provodi sudac istrage. Pri ispitivanju maloljetnika osobito ako je oteen kaznenim djelom, postupit e se obzirno da ispitivanje ne bi tetno utjecalo na psihiko stanje maloljetnika. Prema okolnostima, posebno vodei rauna o zatiti maloljetnika, moe se provesti na nain propisan u stavku 1. ovog lanka. (3) Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja, tekih tjelesnih mana ili duevnog stanja, ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se moe ispitati putem audio-video ureaja kojima rukuje struna osoba. Ako to zahtijeva stanje svjedoka, ispitivanje e se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Ispitivanje e se prema potrebi snimiti ureajem za audio-video snimanje, a snimka e se zapeatiti i prikljuiti zapisniku. (4) Na nain odreen u stavku 3. ovog lanka, na njezin zahtjev, provest e se ispitivanje kao svjedoka rtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog udorea, ili ako je kazneno djelo poinjeno u obitelji. (5) Ako se ispitivanje svjedoka provodi prema stavku 3. ovog lanka postupit e se prema lanku 297. stavku 3. ovog Zakona. lanak 293. Ispitivanje svjedoka moe se provesti pod uvjetima i na nain odreen meunarodnim ugovorom. lanak 294. (1) Kad postoji vjerojatnost da bi svjedok davanjem iskaza ili odgovorom na pojedino pitanje sebe ili njemu blisku osobu izloio ozbiljnoj opasnosti po ivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu veeg opsega (ugroeni svjedok), on moe uskratiti iznoenje podataka iz lanka 288. stavka 2. ovog Zakona, davanje odgovora na pojedina pitanja ili davanje iskaza u cjelini, dok se ne osigura zatita svjedoka. (2) Zatita svjedoka iz stavka 1. ovog lanka sastoji se od posebnog naina ispitivanja i sudjelovanja u postupku (zatieni svjedok) i mjera zatite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka. Tijelo koje sudjeluje u postupku duno je postupati s posebnim obzirom glede zatite svjedoka. (3) Posebni nain ispitivanja i sudjelovanja zatienog svjedoka u postupku ureuju se ovim Zakonom, a moe se primijeniti i prije pokretanja istrage. (4) Zatita svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka ureuje se i provodi prema posebnom zakonu. lanak 295. (1) im sazna za vjerojatnost postojanja okolnosti iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona dravni odvjetnik e predloiti sucu istrage posebni nain sudjelovanja u postupku i posebni nain ispitivanja svjedoka. Prijedlog, uz prethodno obavjetavanje svjedoka, dravni odvjetnik podnosi sucu istrage u zapeaenom omotu s naznakom ugroeni svjedok tajna, a predaje ga osobno ili putem istraitelja. (2) U prijedlogu e dravni odvjetnik oznaiti posebni nain sudjelovanja u postupku (pozivanje svjedoka, pristup na roite i drugo) i posebni nain ispitivanja svjedoka koje predlae te navesti razloge za to. (3) Prijedlog iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik moe podnijeti sucu istrage i prije podizanja optunice. Ako okrivljenik predloi ispitivanje zatienog svjedoka, dravni odvjetnik moe podnijeti odgovarajui prijedlog sucu istrage, a ako se ne sloi s prijedlogom zatrait e odluku suca istrage. (4) Sudac istrage odluuje o prijedlogu dravnog odvjetnika rjeenjem u roku od dvanaest sati od primitka prijedloga. Protiv rjeenja suca istrage kojim odbija prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, dravni odvjetnik moe podnijeti albu u roku od dvanaest sati. O albi
7.12.2011
Page 79 of 145
odluuje vijee u roku od dvadeset etiri sata. (5) Ako sudac istrage prihvati prijedlog dravnog odvjetnika, odredit e rjeenjem: 1) pseudonim zatienog svjedoka, 2) posebni nain sudjelovanja u postupku (pozivanje, pristup sudu i slino), 3) posebni nain ispitivanja. (6) Protiv rjeenja suca istrage alba nije doputena. (7) Podatke o zatienom svjedoku koji e se ispitati i sudjelovati u postupku na poseban nain, sudac istrage e zapeatiti u posebni omot i predati na uvanje dravnom odvjetniku. To e zabiljeiti u spisu koristei pseudonim svjedoka. Osobe koje u bilo kojem svojstvu saznaju podatke o zatienom svjedoku dune su ih uvati kao tajnu. Tijelo koje vodi radnju osobno je odgovorno za zatitu tajnosti podataka. (8) Zapeaeni omot s podacima zatienog svjedoka moe iznimno zatraiti od dravnog odvjetnika i otvoriti samo sudac istrage, predsjednik vijea radi provjere istovjetnosti te drugostupanjski sud kad odluuje o albi protiv presude. Na omotu e se zabiljeiti da je otvoren i navesti imena osoba koje su upoznate s njegovim sadrajem. Nakon toga, omot e se ponovo zapeatiti i vratiti dravnom odvjetniku. (9) Nakon to je donio rjeenje o posebnom nainu sudjelovanja u postupku i posebnom nainu ispitivanja, sudac istrage odreuje dokazno roite i provodi ispitivanje zatienog svjedoka. Kod pozivanja, pristupa zatienog svjedoka na roite, boravka i odlaska s roita, sudac istrage i dravni odvjetnik mogu naloiti policiji poduzimanje mjera zatite svjedoka. lanak 296. (1) Ako se posebni nain ispitivanja zatienog svjedoka odnosi samo na prikrivanje podataka, ispitivanje e se provesti pod pseudonimom bez navoenja ostalih podataka iz lanka 288. stavak 2. ovog Zakona. U ostalom dijelu, ispitivanje zatienog svjedoka provest e se prema opim odredbama ovog Zakona o ispitivanju svjedoka. (2) Nakon zavrenog ispitivanja zatieni svjedok e potpisati zapisnik pseudonimom. lanak 297. (1) Ako se posebni nain ispitivanja i sudjelovanja zatienog svjedoka u postupku odnosi osim na prikrivanje podataka iz lanka 288. stavka 2. ovog Zakona i na prikrivanje izgleda svjedoka, ispitivanje e se obaviti posredstvom audio-video ureaja. Adio-video ureajem rukuje struna osoba. Lik svjedoka i glas e se tijekom ispitivanja izmijeniti. Svjedok e se tijekom ispitivanja nalaziti u prostoriji koja je prostorno odvojena od prostorije u kojoj se nalaze sudac istrage i druge osobe koje su prisutne ispitivanju. Ispitivanje e se provesti prema lanku 292. stavka 3. ovog Zakona. (2) Sudac istrage moe odrediti da se ispitivanje zatienog svjedoka snimi ureajem za audio-video ili audiosnimanje. Odluku o snimanju i nainu provedbe snimanja sudac istrage e donijeti vodei posebno rauna o zatiti svjedoka. U tom sluaju sudac istrage ne vodi zapisnik. Snimka e se prepisati u roku od tri dana. (3) Zatieni svjedok prije poetka ispitivanja, osim upozorenja i pouka iz lanka 288. stavka 3. i lanka 289. stavka 1. i 2. ovog Zakona mora biti upozoren prema lanku 87. stavku 3. ovog Zakona. (4) Kad se ispitivanje zatienog svjedoka snima, sudac istrage koji provodi ispitivanje navest e u zapisniku rjeenje iz lanka 295. stavka 4. ovog Zakona, a zatim e postupiti prema lanku 87. stavka 5. ovog Zakona posebno vodei rauna o zatiti svjedoka. (5) Kad se ispitivanje zatienog svjedoka snima, o ispitivanju se izrauju dvije snimke, od kojih e se jedna odmah zapeatiti i predati sucu istrage na uvanje. Tu snimku potpisuju sudac istrage, ugroeni svjedok pseudonimom i struna osoba koja je provela snimanje. Druga snimka se predaje dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik e izraditi prijepis snimke u roku od petnaest dana i uloiti ga u spis. lanak 298. Presuda i ocjena o nezakonitosti dokaza ne moe biti utemeljena iskljuivo na iskazu
7.12.2011
Page 80 of 145
svjedoka pribavljenog prema lanku 296. i 297. ovog Zakona. lanak 299. (1) Ako tijekom postupka zatieni svjedok izjavi da vie ne eli posebni nain ispitivanja i sudjelovanja koji su odreeni, sudac istrage e izjavu svjedoka uzeti na zapisnik, rjeenjem opozvati rjeenje iz lanka 295. stavka 4. ovog Zakona i dostaviti izjavu i rjeenje o opozivu dravnom odvjetniku. Raniji iskaz tog svjedoka ostaje u spisu i moe se upotrijebiti kao dokaz. Protiv rjeenja suca istrage iz stavka 1. ovog lanka alba nije doputena. (2) Svjedoka iz stavka 1. ovog lanka ispitat e tijelo koje vodi postupak prema opim pravilima o ispitivanju svjedoka. lanak 300. (1) Iskaz svjedoka se, osim u sluajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne moe upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 1) je kao svjedok ispitana osoba koja se ne moe ispitati kao svjedok (lanak 284.), 2) je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedoiti (lanak 285.), a nije na to upozorena ili se nije izriito odrekla toga prava, 3) upozorenje iz lanka 285. stavka 3. ovog Zakona i odricanje nije ubiljeeno u zapisnik, 4) je kao svjedok ispitan maloljetnik koji ne moe shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti (lanak 285. stavak 4.), 5) upozorenja iz lanka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubiljeena u zapisnik, 6) je povrijeeno pravo na uskratu odgovora iz lanka 45. stavka 1. toke 3. ovog Zakona, 7) u sluaju iz lanka 6. stavka 3. ovog Zakona. (2) Ako nije postupljeno prema odredbama lanka 295. stavka 4. i 5. ovog Zakona, iskaz zatienog svjedoka ne moe biti upotrijebljen kao dokaz. O tome na prijedlog stranke ili svjedoka rjeenjem odluuje sudac istrage. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii sud. 5. Prepoznavanje lanak 301. (1) Prepoznavanje je utvrivanje istovjetnosti osobe, predmeta, prostora, zvuka, naina kretanja ili drugog obiljeja, koje je opaao okrivljenik ili svjedok, koja se utvruje usporedbom s drugom osobom, predmetom, prostorom, zvukom, nainom kretanja ili drugim obiljejem. Predmeti koji mogu posluiti razjanjenju stvari e se pokazati okrivljeniku, a prema potrebi svjedocima i vjetacima. (2) Prije prepoznavanja upitat e se osoba koja obavlja prepoznavanje, je li joj nakon vremena u kojemu je opaala, a prije prepoznavanja, predmet prepoznavanja bio pokazan u naravi, na fotografiji, raunalu, evidenciji, snimci, zbirci podataka ili drugdje, te je li zna druge okolnosti koje mogu utjecati na prepoznavanje. Odgovori e se upisati u zapisnik. (3) Od osobe koja obavlja prepoznavanje trait e se da najprije to detaljnije opie predmet prepoznavanja i da navede okolnosti prema kojima ga razlikuje od drugih predmeta. Ujedno e opisati okolnosti u kojima je opaala i detaljno opisati rezultate prepoznavanja. (4) Nakon toga e se osobi koja obavlja prepoznavanje pokazati osobu ili drugi predmet prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu, nepoznatim osobama i predmetima. Prepoznavanje prostora provodi se tako da osoba najprije to detaljnije opie prostor, a zatim ga pokae na snimci i u naravi. (5) Uz pisani pristanak osobe koja ga obavlja, prepoznavanje se moe provesti i putem odgovarajuih tehnikih ureaja i programa koji omoguavaju istovremeno prikazivanje fotografija ili audio-video snimki sukladno stavku 3. ovog lanka. Tako provedeno prepoznavanje moe se snimiti audio-video ureajem. (6) Ako okrivljenik obavlja prepoznavanje postupit e se prema lanku 273. ovog Zakona. Ako svjedok obavlja prepoznavanje postupit e se prema lanku 288. stavak 2. i 3. ovog Zakona.
7.12.2011
Page 81 of 145
(7) O prepoznavanju sastavit e se zapisnik i odgovarajua snimka svih pokazanih predmeta i prostora. Snimanje obavlja struni pomonik. lanak 302. Prepoznavanje se moe provesti pod uvjetima i na nain odreen meunarodnim ugovorom. lanak 303. (1) Ako postoji opravdana bojazan za sigurnost ivota ili tijela osobe koja obavlja prepoznavanje ili njoj bliskih osoba, ili ako postoji opravdana bojazan da e osoba ije se prepoznavanje obavlja utjecati na tijek prepoznavanja, tijelo koje provodi prepoznavanje provest e ga tako da osoba ije se prepoznavanje obavlja, ne moe vidjeti ni uti osobu koja obavlja prepoznavanje. (2) Graani su duni na poziv, osobno sudjelovati u prepoznavanju i dati na raspolaganje stvari ili prostor u cilju prepoznavanja, osim ako nemaju opravdani razlog za osloboenje od te dunosti. Ako graanin bez opravdanog razloga nee sudjelovati u prepoznavanju, ili ne da stvar ili ne stavi na raspolaganje prostor, kaznit e se novanom kaznom do 50.000,00 kuna. Stavljanje na raspolaganje prostora ne odnosi se na dom. 6. Oevid lanak 304. (1) Oevidom se injenice u postupku utvruju ili razjanjavaju opaanjem vlastitim osjetilima i njihovim pomagalima. (2) Na temelju prethodnog naloga dravnog odvjetnika, oevid na mjestu poinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa i drugih kaznenih djela za koja se vodi skraeni postupak, moe obaviti istraitelj, osoba iz lanka 222. stavka 2. ovog Zakona, ili policija, najkasnije dvanaest sati nakon to je kazneno djelo otkriveno, osim ako se radi o oevidu u domu ili prostoru iz lanka 256. ovog Zakona. lanak 305. (1) Radi provjere izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su vane za razjanjenje stvari sud, na prijedlog stranke moe odrediti rekonstrukciju dogaaja ili pokus. (2) Rekonstrukcija se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema izvedenim dokazima dogaaj odvijao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili okrivljenika radnje ili situacije razliito prikazane, dogaaj e se, u pravilu, rekonstruirati posebno sa svakim od njih. (3) Pokus se poduzima da bi se ispitao utjecaj odreene okolnosti na odreenu stvar, stanje ili odnos. (4) Rekonstrukcija i pokus se ne smiju obavljati na nain kojim se vrijea javni red ili moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi. (5) Pri rekonstrukciji i pokusu mogu se, prema potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi. lanak 306. (1) Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus moe zatraiti pomo strune osobe kriminalistiko-tehnike, prometne ili druge struke, koja e, prema potrebi, poduzeti i pronalaenje, osiguravanje ili opisivanje tragova, obaviti potrebna mjerenja i snimanja, izraditi skice ili prikupiti druge podatke. (2) Na oevid, rekonstrukciju i pokus moe se pozvati i vjetak ako bi njegova prisutnost bila korisna za davanje nalaza i miljenja. (3) Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus ovlateno je za neophodno potrebno vrijeme ograniiti pristup i boravak u prostoru ili u prostorijama u kojima se ili predmetima na kojima se nalaze injenice koje zahtijevaju provedbu tih radnji. (4) Kad se oevid, rekonstrukcija ili pokus obavlja na tijelu osobe, postupit e se prema
7.12.2011
Page 82 of 145
odredbama lanka 326. stavka 2. ovog Zakona. 7. Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela lanak 307. (1) Ako je potrebno utvrditi od koga potjeu otisci prstiju ili otisci drugih dijelova tijela, na pojedinim predmetima, ti otisci mogu se uzimati od osoba za koje postoji vjerojatnost da su mogle doi u dodir s tim predmetima. (2) Otisci iz stavka 1. ovog lanka mogu se uzimati i bez privole osobe za koju postoji vjerojatnost da je mogla doi u dodir s pojedinim predmetima. (3) Otisci iz stavka 1. ovog lanka uzimaju se odgovarajuom primjenom pravila koja vae za uzimanje otisaka prstiju prema lanku 211. stavku 1. ovog Zakona i pravila ureenih drugim zakonom. 8. Vjetaenje lanak 308. Vjetaenje se odreuje kad za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje od osobe koja raspolae potrebnim strunim znanjem ili vjetinom. lanak 309. (1) Vjetaenje odreuje pisanim nalogom tijelo koje vodi postupak. U nalogu e se navesti u svezi s kojim se injenicama obavlja vjetaenje i kome se povjerava. Nalog se dostavlja i strankama. (2) Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili dravno tijelo, takva vjetaenja, osobito sloenija, povjeravat e se, u pravilu, takvoj ustanovi ili tijelu. Ustanova, odnosno tijelo odreuje jednog ili vie strunjaka koji e obaviti vjetaenje. (3) U pravilu se odreuje jednog vjetaka, a ako je vjetaenje sloeno, dva ili vie vjetaka. (4) Ako za koju vrstu vjetaenja postoje kod suda stalno odreeni vjetaci, drugi se vjetaci mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odgode, ili ako su stalni vjetaci sprijeeni, ili ako to zahtijevaju druge okolnosti. lanak 310. (1) Osoba koja se poziva kao vjetak duna je odazvati se pozivu i dati svoj nalaz i miljenje. (2) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili ako odbije vjetaiti, moe se kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kuna, a u sluaju neopravdanog izostanka moe se i prisilno dovesti. Odluku od kanjavanju i prisilnom dovoenju donosi sudac istrage. O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna odluuje vijee. (3) Neovisno od odredbe stavka 2. ovog lanka, tijelo koje vodi postupak moe od vjetaka zatraiti da navede rok u kojem e podnijeti nalaz i miljenje. lanak 311. (1) Za vjetaka se ne moe uzeti osoba koja ne moe biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je osloboena dunosti svjedoenja, a ni osoba prema kojoj je kazneno djelo poinjeno, a ako je uzeta, njezin nalaz i miljenje ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku. (2) Razlog za izuzee vjetaka postoji i u svezi s osobom koja je zajedno s tuiteljem, okrivljenikom ili oteenikom zaposlena u istom dravnom tijelu ili kod istoga poslodavca. (3) Za vjetaka se, u pravilu, nee uzeti osoba koja je ispitana kao svjedok. lanak 312. (1) Prije poetka vjetaenja pozvat e se vjetak da predmet vjetaenja briljivo proui, da tono navede sve to zapazi i nae te da svoje miljenje iznese nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vjetine. On e se posebno upozoriti da je davanje lanog iskaza kazneno djelo.
7.12.2011
Page 83 of 145
(2) Od vjetaka se moe traiti da obea da e iskazivati istinu. Obeanje glasi: Obeavam da u povjerena mi vjetaenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a nalaz i miljenje iznijet u tono, potpuno i objektivno, sukladno pravilima struke. Stalno prisegnuti vjetak samo e se upozoriti na prisegu. (3) Vjetaku se moe dopustiti da razgleda spise. Vjetak moe predloiti da se pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje nalaza i miljenja. Ako je prisutan pri oevidu ili drugoj dokaznoj radnji, vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se ispituje postave pojedina pitanja. (4) Tijelo koje vodi postupak moe prisustvovati radnjama vjetaka. lanak 313. Ako je za svrhe vjetaenja potrebno da se obavi analiza kakve tvari, vjetaku e se, ako je to mogue, staviti na raspolaganje samo dio te tvari, a ostatak e se u potrebnoj koliini osigurati za sluaj naknadnih ispitivanja. lanak 314. (1) Nalaz i miljenje vjetaka unosi se odmah u zapisnik. Vjetaku se moe odobriti da naknadno podnese pisani nalaz, odnosno miljenje u roku koji mu odredi tijelo koje vodi postupak, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. (2) Vjetak moe biti ispitan putem audio-video ureaja kad je to predvieno meunarodnim ugovorom ili kad se obje stranke suglase o tome. lanak 315. (1) Ako se vjetaenje povjerava ustanovi ili dravnom tijelu, tijelo koje vodi postupak upozorit e da u davanju nalaza i miljenja ne moe sudjelovati osoba iz lanka 311. ovog Zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuzee od vjetaenja propisani u ovom Zakonu te na posljedice davanja lanog nalaza i miljenja. (2) Ustanovi, odnosno dravnom tijelu stavit e se na raspolaganje materijal potreban za vjetaenje, a ako je potrebno, postupit e se prema odredbama lanka 313. ovog Zakona. (3) Ustanova, odnosno dravno tijelo dostavlja pisani nalaz i miljenje potpisan od osoba koje su obavile vjetaenje. (4) Na zahtjev stranke, elnik dravnog tijela ili ustanove, priopit e imena strunjaka koji e obaviti vjetaenje. (5) Odredbe lanka 312. stavka 1. do 3. ovog Zakona ne primjenjuju se kad je vjetaenje povjereno ustanovi ili dravnom tijelu. Tijelo koje vodi postupak moe traiti od ustanove ili tijela objanjenja o danom nalazu i miljenju. lanak 316. (1) U zapisniku o vjetaenju ili u pisanom nalazu i miljenju naznait e se tko je obavio vjetaenje te zanimanje, struna sprema i specijalnost vjetaka. (2) Nakon zavrenog vjetaenja, kojem nisu bile prisutne, stranke e se izvijestiti da je vjetaenje obavljeno i da zapisnik o vjetaenju, odnosno pisani nalaz i miljenje mogu razgledati i preuzeti. lanak 317. Ako je nalaz vjetaka nejasan, nepotpun ili u proturjenosti sam sa sobom ili s izvienim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetakom. lanak 318. Ako u miljenju vjetaka ima proturjenosti ili nedostataka ili se pojave osnove sumnje u tonost danog miljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vjetaka, zatrait e se miljenje drugog vjetaka. lanak 319.
7.12.2011
Page 84 of 145
(1) Pregled i obdukcija tijela poduzet e se uvijek kad postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzroena kaznenim djelom ili je u svezi s poinjenjem kaznenog djela. Ako je tijelo ve pokopano, odredit e se ekshumacija radi njegova pregleda i obdukcije. (2) Pri obdukciji tijela poduzet e se potrebne mjere da se ustanovi istovjetnost tijela i u tu e se svrhu posebno opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama tijela. (3) Ekshumaciju moe naloiti samo sud. lanak 320. (1) Kad se vjetaenje ne obavlja u ustanovi, pregled i obdukciju tijela obavlja jedan lijenik, a prema potrebi dva ili vie lijenika, koji po mogunosti trebaju biti sudskomedicinske struke. (2) Za vjetaka se ne moe odrediti lijenik koji je lijeio umrloga. On se moe ispitati kao svjedok pri obdukciji tijela radi davanja razjanjenja o tijeku i okolnostima bolesti. lanak 321. (1) U svojem miljenju vjetaci e osobito navesti koji je neposredni uzrok smrti, to je taj uzrok izazvalo i kad je smrt nastupila. (2) Ako je na tijelu naena kakva ozljeda, utvrdit e se je li tu ozljedu nanio tko drugi i ako jest, onda ime, na koji nain, koliko vremena prije nego to je smrt nastupila te je li ona prouzroila smrt. Ako je na tijelu naeno vie ozljeda, utvrdit e se koja je od njih prouzroila smrt, a ako je vie ozljeda smrtonosnih, koja je od njih ili koje su svojim skupnim djelovanjem bile uzrokom smrti. (3) U sluaju iz stavka 2. ovog lanka ima se osobito utvrditi je li smrt prouzroena samom vrstom i opom naravi ozljede ili zbog osobnog svojstva ili osobitog stanja organizma ozlijeenoga, ili zbog sluajnih okolnosti pod kojima je ozljeda nanesena. (4) Osim toga utvrdit e se bi li pravodobno pruena pomo mogla otkloniti smrt. lanak 322. (1) Pri pregledu i obdukciji zaetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za izvanmaternini ivot i uzrok smrti. (2) Pri pregledu i obdukciji tijela novoroeneta utvrdit e se posebno je li roeno ivo ili mrtvo, je li bilo sposobno za ivot, koliko je dugo ivjelo te vrijeme i uzrok smrti. lanak 323. (1) Ako postoji sumnja o trovanju, uputit e se sumnjive tvari koje su naene u tijelu ili na drugom mjestu, na vjetaenje ustanovi koja obavlja toksikoloka ispitivanja. (2) Pri pregledu sumnjivih tvari vjetak e posebno utvrditi vrstu, koliinu i djelovanje naenog otrova, a ako je rije o pregledu tvari uzetih iz tijela i koliinu upotrijebljenog otrova. lanak 324. (1) Vjetaenje tjelesnih ozljeda obavlja se u pravilu pregledom ozlijeenoga, a ako to nije mogue ili nije potrebno na temelju medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima. (2) Nakon to tono opie ozljede, vjetak e dati miljenje, osobito o vrsti i teini svake pojedine ozljede i njihovu ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu narav ili posebne okolnosti sluaja, kakvo djelovanje te ozljede obino proizvode, a kakvo su u odreenom sluaju proizvele, ime su ozljede nanesene i na koji nain. lanak 325. (1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena ubrojivost okrivljenika, da je okrivljenik zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga poinio kazneno djelo ili da je raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji, odredit e se vjetaenje psihijatrijskim pregledom okrivljenika. (2) Ako je to nuno za obavljanje vjetaenja okrivljenik moe rjeenjem suda biti prisilno
7.12.2011
Page 85 of 145
na zadravanju u zdravstvenoj ustanovi. Prije potvrivanja optunice rjeenje o prisilnom zadravanju donosi sudac istrage, a nakon potvrivanja optunice sud pred kojim se vodi rasprava. Zadravanje moe trajati najvie mjesec dana. U sluaju potrebe za novim vjetaenjem, zadravanje se moe ponoviti samo jednom. (3) Ako je vjetaenje odreeno radi ocjene okrivljenikove ubrojivosti vjetak e ustanoviti je li u vrijeme poinjenja kaznenog djela kod okrivljenika postojala kakva duevna bolest, privremena duevna poremeenost, nedovoljni duevni razvitak ili neka druga tea duevna smetnja, te e odrediti narav, vrstu, stupanj i trajnost duevne smetnje i dati svoje miljenje o tome kakav je utjecaj takvo duevno stanje imalo na okrivljenikovo shvaanje znaenja svojeg postupanja ili vladanje svojom voljom. (4) Ako vjetak ocijeni da okrivljenik u vrijeme poinjenja djela nije bio u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, dat e miljenje o stupnju vjerojatnosti da bi ta osoba zbog duevnih smetnji mogla poiniti tee kazneno djelo, a ako ocijeni da su okrivljenikove mogunosti shvaanja znaenja svojeg postupanja ili vladanja svojom voljom bile smanjene, dat e miljenje postoji li opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budunosti poticajno djelovati za poinjenje novoga kaznenog djela. (5) Ako je vjetaenje odreeno radi ocjene okrivljenikove raspravne sposobnosti, vjetak e ustanoviti ima li okrivljenik duevne smetnje i dati svoje miljenje je li sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute. (6) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje okrivljenik koji se nalazi u istranom zatvoru, sudac istrage obavijestit e tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen istrani zatvor kako bi se poduzele mjere potrebne za osiguranje svrhe istranog zatvora. (7) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se okrivljeniku u pritvor ili istrani zatvor, odnosno u kaznu ako bude izreena. lanak 326. (1) Tjelesni pregled okrivljenika, poduzet e se i bez njegova pristanka ako je potrebno da se utvrde injenice vane za kazneni postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moe se bez njihova pristanka poduzeti samo ako se mora utvrditi nalazi li se odreeni trag ili posljedica kaznenog djela na njihovu tijelu. (2) Tjelesni pregled se provodi i kod pretraga tijekom kojih se ulazi u tjelesne upljine ili se od tijela odvajaju nadomjesci ili pomagala organa privreni uz tijelo ili kad to nalau posebna svojstva ili zdravstveno stanje osobe koja se pretrauje. (3) Uzimanje krvi i druge lijenike radnje koje se po pravilima medicinske znanosti poduzimaju radi analize i utvrivanja drugih vanih injenica za postupak mogu se poduzeti i bez okrivljenikove privole ako zbog toga ne bi nastupila teta po njegovo zdravlje. (4) Uzimanje krvi i druge lijenike radnje koje se po pravilima medicinske znanosti poduzimaju radi analize i utvrivanja drugih vanih injenica za postupak mogu se poduzeti samo da bi se utvrdilo nalazi li se odreeni trag ili posljedica kaznenog djela na tijelu druge osobe i samo uz privolu te osobe. Tijelo koje vodi postupak postupat e pri poduzimanju tih radnji posebno obzirno prema rtvi iz lanka 16. i lanka 43. 46. ovog Zakona, a prethodno e se osoba pouiti da moe uskratiti privolu. Ako uskrati privolu radnja se ne smije poduzeti. (5) Radnje iz stavka 1. i 3. ovog lanka poduzimaju se prije podizanja optunice po nalogu dravnog odvjetnika, od dostave optunice optunom vijeu po nalogu optunog vijea, a nakon pravomonosti optunice po nalogu suda pred kojim se ima provesti rasprava. Radnje iz stavka 2. ovog lanka poduzimaju se prije podizanja optunice na prijedlog dravnog odvjetnika po nalogu suca istrage, od dostave optunice optunom vijeu po nalogu optunog vijea, a nakon pravomonosti optunice po nalogu suda pred kojim se ima provesti rasprava. lanak 327.
7.12.2011
Page 86 of 145
(1) Tijelo koje vodi postupak moe odrediti molekularno genetsku analizu ako postoji vjerojatnost da e se tom analizom pribaviti podaci korisni za dokazivanje kaznenog djela. (2) Za svrhu iz stavka 1. ovog lanka, tijelo koje vodi postupak e prije i tijekom kaznenog postupka za kazneno djelo za koje je se progoni po slubenoj dunosti, odrediti da se uzmu uzorci biolokog materijala: 1) s mjesta poinjenja i drugog mjesta na kojemu su tragovi kaznenog djela, 2) od okrivljenika, 3) od rtve, 4) od druge osobe pod uvjetom da se ne radi o biolokom uzorku te osobe, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom. (3) Ako se radi o osobi koja je osloboena dunosti svjedoenja (lanak 285.), prije uzimanja uzorka, ta osoba e se pouiti da moe uskratiti privolu. Izjavu kojom potvruje primitak pouke i daje privolu na uzimanje uzoraka biolokog materijala i njihovu analizu, osoba osloboena dunosti svjedoenja e potpisati. Ako uskrati privolu uzorak se ne smije uzimati od te osobe. (4) Uzimanje uzoraka biolokog materijala s mjesta poinjenja kaznenog djela moe naloiti tijelo koje prije poetka postupka provodi pretragu, privremeno oduzimanje predmeta, oevid ili drugu dokaznu radnju. (5) Uzimanje uzoraka biolokog materijala i analiza ne smije biti uporabljena za utvrivanje zdravstvenog stanja osobe ili karakternih osobina osobe. (6) Podaci prikupljeni molekularno genetskom analizom pohranjuju se i uvaju u pravilu dvadeset godina nakon zavretka kaznenog postupka. (7) Ministar nadlean za pravosue u suglasnosti s ministrima nadlenima za zdravstvo, unutarnje poslove i obranu, propisuje uvjete pod kojima se podaci iz stavka 6. ovog lanka mogu uvati due vrijeme od vremena utvrenog stavkom 6. ovog lanka, uvjete brisanja podataka, nain uzimanja uzoraka biolokog materijala, pohranu, obradu, uvanje te o nadzoru nad pohranom, obradom i uvanjem. lanak 328. (1) Kad je potrebno poduzeti vjetaenje poslovnih knjiga, isprava i podataka, tijelo koje vodi postupak duno je vjetacima naznaiti u kojem pravcu i u kojem opsegu treba obavljati vjetaenje te koje injenice i okolnosti treba utvrditi. (2) Ako je za poduzimanje vjetaenja poslovnih knjiga, isprava i podataka trgovakog drutva i drugih pravnih osoba nuno da se najprije sredi njihovo knjigovodstvo ili evidencija podataka, trokovi oko sreivanja knjigovodstva i evidencija podataka padaju na teret trgovakog drutva, odnosno druge pravne osobe. (3) Rjeenje iz stavka 2. ovog lanka donosi tijelo koje vodi postupak, na temelju obrazloenog pisanog izvjea vjetaka kojima je naloeno vjetaenje poslovnih knjiga, isprava i podataka. U rjeenju e se naznaiti i svota koju je trgovako drutvo ili druga pravna osoba duna poloiti sudu kao predujam za trokove oko sreivanja njezina knjigovodstva ili evidencija podataka. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. (4) Nakon okonanja radnji iz stavka 2. i 3. ovog lanka tijelo koje vodi postupak donosi, na temelju izvjea vjetaka, rjeenje kojim utvruje visinu trokova i odreuje da taj iznos podmiri trgovako drutvo ili druga pravna osoba. Trgovako drutvo ili druga pravna osoba mogu podnijeti albu protiv odluke o naknadi trokova i visine trokova. O albi odluuje vijee. 9. Dokaz ispravom lanak 329. (1) Isprave koje slue za utvrivanje injenica pribavljaju se i uvaju odgovarajuom primjenom odredaba ove Glave vodei rauna da se isprava ne oteti ili ne uniti i da se njen sadraj sauva u neizmijenjenom obliku. Prema potrebi, tijelo koje vodi postupak, nakon odgovarajue provjere, izradit e presliku isprave, a izvornik e vratiti podnositelju. (2) U odnosu na isprave postupa se kao s drugim predmetima koji se imaju upotrijebiti kao
7.12.2011
Page 87 of 145
dokaz (lanak 267. i 269.). (3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, dokaz ispravom se izvodi odgovarajuom primjenom lanka 306. ovog Zakona. Na prijedlog stranaka, sudac istrage moe odrediti da se isprave pregledaju na dokaznom roitu. 10. Dokaz snimkom lanak 330. (1) Snimka koja slui za utvrivanje injenica, pribavlja se primjenom odredaba ove Glave. (2) U odnosu na snimku postupa se kao s drugim predmetima koji se imaju upotrijebiti kao dokaz (lanak 267. i 269.), vodei rauna da se snimka ne oteti ili ne uniti i da se njen sadraj sauva u neizmijenjenom obliku. Prema potrebi poduzet e se potrebne mjere da se snimka sauva u neizmijenjenom obliku ili izradi njezina kopija. (3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, sadraj snimke se utvruje njezinim reproduciranjem. (4) Snimku reproducira struna osoba. 11. Elektroniki (digitalni) dokaz lanak 331. Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, elektroniki dokaz pribavlja se primjenom odredaba lanka 257., 262. i 263. ovog Zakona. 12. Posebne dokazne radnje lanak 332. (1) Ako se istraga ne moe provesti na drugi nain ili bi to bilo mogue samo uz nerazmjerne tekoe, na pisani obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika, sudac istrage moe protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama poinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz lanka 334. ovog Zakona, pisanim, obrazloenim nalogom odrediti posebne dokazne radnje kojima se privremeno ograniavaju odreena ustavna prava graana, i to: 1) nadzor i tehniko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, 2) presretanje, prikupljanje i snimanje raunalnih podataka, 3) ulazak u prostorije radi provoenja nadzora i tehniko snimanje prostorija, 4) tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta, 5) uporabu prikrivenih istraitelja i pouzdanika, 6) simuliranu prodaju i otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine, 7) pruanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, 8) nadzirani prijevoz i isporuku predmeta kaznenog djela. (2) Iznimno, kad okolnosti nalau da se s izvrenjem radnji zapone odmah, nalog iz stavka 1. ovog lanka, prije poetka istrage na vrijeme od dvadeset etiri sata moe izdati dravni odvjetnik. Nalog s oznakom vremena izdavanja i obrazloenjem dravni odvjetnik mora u roku od osam sati od izdavanja dostaviti sucu istrage. Sudac istrage odmah odluuje rjeenjem o zakonitosti naloga. Ako odobri nalog dravnog odvjetnika postupit e prema stavku 1. ovog lanka. Ako sudac istrage odbije nalog, dravni odvjetnik, moe u roku od osam sati podnijeti albu. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest sati. (3) Ako vijee ne odobri nalog, u rjeenju e naloiti da se odmah obustave radnje, a podaci prikupljeni na temelju naloga dravnog odvjetnika e se predati sucu istrage koji e ih unititi. O unitenju podataka sudac istrage sastavlja zapisnik. (4) Radnje iz toke 1. stavka 1. ovog lanka mogu se odrediti i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da poinitelju ili od poinitelja kaznenih djela iz lanka 334. ovog Zakona prenose priopenja i poruke u svezi s djelom, odnosno da se poinitelj slui njihovim prikljucima na telefon ili drugim telekomunikacijskim ureajem, koje kriju
7.12.2011
Page 88 of 145
poinitelja kaznenog djela ili mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi nain pomau da ne bude otkriven. (5) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog lanka, radnje iz stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovog lanka, mogu se uz pisani pristanak osobe, primijeniti na sredstva, prostorije i predmete te osobe. (6) U sluaju kad se ne raspolae saznanjima o identitetu sudionika kaznenog djela, radnja iz stavka 1. toke 8. ovog lanka moe se odrediti prema predmetu kaznenog djela. (7) Izvrenje radnji iz stavka 1. toke 5. i 6. ovog lanka ne smije predstavljati poticanje na poinjenje kaznenog djela. lanak 333. (1) Snimke, isprave i predmeti pribavljeni provedbom radnji iz lanka 332. stavka 1. toke 1. do 8. ovog Zakona, mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku. (2) Prikriveni istraitelj i pouzdanik mogu se ispitati kao svjedoci o sadraju razgovora koje su vodili s osobama prema kojima je odreena radnja iz lanka 332. stavka 1. toke 5. do 8. ovog Zakona, kao i svim sudionicima kaznenog djela radi ijeg otkrivanja i dokazivanja je ta radnja bila odreena, a njihovi iskazi se mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku. (3) Presuda i ocjena o nezakonitosti dokaza ne moe se temeljiti iskljuivo na iskazu svjedoka iz stavka 2. ovog lanka. lanak 334. (1) Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: 1) protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.), protiv spolne slobode i spolnog udorea (Glava XIV.) i protiv oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava XXVI.), a za koja je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina, 2) ubojstva (lanak 90.), otmice (lanak 125.), podvoenja (lanak 195.), djeje pornografije na raunalnom sustavu ili mrei (lanak 197.a), razbojnitva (lanak 218. stavak 2.), povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podatka, programa ili sustava (lanak 223.), raunalnog krivotvorenja (lanak 223.a), raunalne prijevare (lanak 224.a), prijevare na tetu Europskih zajednica (lanak 224.b), iznude (lanak 234.), ucjene (lanak 235.), tekih kaznenih djela protiv ope sigurnosti (lanak 271.), krivotvorenja novca (lanak 274.), pranja novca (lanak 279.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 294.a), davanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 294.b), izbjegavanja carinskog nadzora (lanak 298.), sprjeavanja dokazivanja (lanak 304.), prisile prema pravosudnom dunosniku (lanak 309.), udruivanja za poinjenje kaznenog djela (lanak 333.) kao i za kaznena djela koja je poinila ta grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, nedozvoljenog posjedovanja oruja i eksplozivnih tvari (lanak 335.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 337.), zlouporabe obavljanja dunosti dravne vlasti (lanak 338.), protuzakonitog posredovanja (lanak 343.), primanja mita (lanak 347.) i davanja mita (lanak 348.), 3) iskoritavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196.), upoznavanja djece s pornografijom (lanak 197.), povrede prava autora ili umjetnika izvoaa (lanak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa (lanak 230.), povrede prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (lanak 231.), povrede prava iz prijavljenog ili zatienog izuma (lanak 232.), povrede prava industrijskog vlasnitva i neovlatene uporaba tue tvrtke (lanak 285.), ako su ta djela poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea, 4) za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora. (2) Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti i za kaznena djela poinjena na tetu djece ili maloljetnika. lanak 335.
7.12.2011
Page 89 of 145
(1) U nalogu iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona navode se raspoloivi podaci o osobi protiv koje se posebne dokazne radnje primjenjuju, injenice iz kojih proizlazi potreba poduzimanja te rok trajanja koji mora biti primjeren ostvarenju cilja kao i nain, opseg i mjesto provoenja radnje. Radnje izvrava policija. Slubene i odgovorne osobe koje sudjeluju u postupku odluivanja i izvrenja radnji iz lanka 332. ovog Zakona dune su kao tajnu uvati sve podatke koje su saznale u svezi s radnjama. (2) Operativno-tehniki centar za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehniku koordinaciju s davateljem telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj kao i davatelji telekomunikacijskih usluga, duni su policiji osigurati potrebnu tehniku pomo. Za postupanje protivno toj obvezi, sudac istrage e na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika kazniti davatelja telekomunikacijske usluge novanom kaznom do 1.000.000,00 kuna te odgovornu osobu u Operativno-tehnikom centru za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehniku koordinaciju i u davatelju telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne izvri rjeenje moe se odgovorna osoba kazniti zatvorom do izvrenja, ali najdulje mjesec dana. O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je odreen zatvor, odluuje vijee. alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja. (3) Posebne dokazne radnje mogu trajati najdulje est mjeseci. Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage ih moe produljiti iz vanih razloga za jo est mjeseca. U posebno sloenim predmetima sudac istrage moe produiti radnje za daljnjih est mjeseci. Ako odbije prijedlog dravnog odvjetnika za produljenje radnje, sudac istrage donosi rjeenje protiv kojeg dravni odvjetnik moe podnijeti albu u roku od osam sati. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest sati. (4) im prestanu pretpostavke iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona, sudac istrage je duan odrediti obustavu poduzetih radnji. Ako dravni odvjetnik odustane od kaznenog progona, odnosno ako podaci i obavijesti pribavljeni primjenom poduzetih radnji nisu potrebni za kazneni postupak, unitit e se pod nadzorom suca istrage, koji e o tome sastaviti posebni zapisnik. (5) Nalog iz stavka 1. ovog lanka uva se u posebnom omotu. Nakon prestanka radnje, a ako to probici postupka doputaju i prije, nalog se na njezin zahtjev, moe dostaviti osobi protiv koje je radnja bila odreena. (6) Ako se prilikom poduzimanja radnji iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona zabiljee podaci i obavijesti koji upuuju na neko drugo kazneno djelo i poinitelja iz lanka 334. ovog Zakona, taj dio snimke e se prepisati i dostaviti dravnom odvjetniku, i moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku za to kazneno djelo. (7) Na razgovore okrivljenika s braniteljem na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 75., 76. i 114. ovog Zakona. (8) Ako su radnje iz lanka 332. ovog Zakona poduzete protivno odredbi lanka 332. ovog Zakona, dokazi za koje se iz tako prikupljenih podataka saznalo ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku. lanak 336. (1) Dravni odvjetnik i sudac istrage e na odgovarajui nain (prijepisom zapisnika ili slubenih zabiljeki bez osobnih podataka, izdvajanjem slubene zabiljeke iz spisa i slino) sprijeiti da neovlatene osobe, te okrivljenik i njegov branitelj ustanove istovjetnost osoba koje su provele radnje iz lanka 332. stavka 1. toke 4. i 5. ovog Zakona. Ako se te osobe ispituju kao svjedoci sud e u pravilu postupiti prema odredbama lanka 294. do 299. ovog Zakona. (2) Osobe koje na bilo koji nain saznaju podatke o sadraju radnji ili o osobama koje su sudjelovale u provoenju radnji iz lanka 332. ovog Zakona dune su uvati te podatke kao tajnu. lanak 337. (1) Radnje iz lanka 332. ovog Zakona izvrava policija. O tijeku izvrenja radnji policija sastavlja dnevna izvjea i dokumentaciju tehnikog zapisa koju dostavlja dravnom
7.12.2011
Page 90 of 145
odvjetniku, na njegov zahtjev. (2) Po isteku radnji policija sastavlja posebno izvjee za dravno odvjetnitvo i suca istrage u kojem navodi: 1. vremenski poetak i zavretak radnje, 2. broj i identitet osoba obuhvaenih radnjom. (3) Dokumentaciju tehnikog zapisa policija izrauje u dva primjerka. Jedan primjerak uva u policijskoj arhivi. Drugi primjerak uz posebno izvjee policija dostavlja dravnom odvjetniku uz prikupljene snimke i dokumentaciju. (4) Uporaba prikrivenih istraitelja ukljuuje pravo prikrivenog istraitelja na ulazak u neiji dom ako su ispunjeni uvjeti to ih predviaju zakonski propisi o ulasku policije u dom bez sudskog naloga. (5) Ako osim uvjeta iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona postoje dokazi za osnovanu sumnju da e doi do poinjenja osobito tekih kaznenih djela iz lanka 334. ovog Zakona ili su neka od njih ve poinjena, sudac istrage moe na prijedlog dravnog odvjetnika rjeenjem odrediti da prikriveni istraitelj uz ulazak u tui dom, moe uporabiti tehnika sredstva za snimanje nejavnih razgovora. Ako sudac istrage odbije prijedlog donosi rjeenje. Protiv tog rjeenja dravni odvjetnik moe u roku od osam sati podnijeti albu. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest sati. (6) Primjena radnji iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona prestaje im prestanu razlozi radi kojih su bile odreene. Dravni odvjetnik i sud po slubenoj dunosti paze na postojanje razloga iz kojih je radnja odreena. (7) Ministar nadlean za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za pravosue, donosi propise kojima se ureuje nain izvrenja radnji iz lanka 332. ovog Zakona. lanak 338. (1) Snimke, isprave i predmeti pribavljeni provedbom radnji iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona, mogu se koristiti kao dokaz samo u postupku protiv osobe iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona i u sluaju iz lanka 335. stavka 6. ovog Zakona. (2) Cjelovita snimka, zapis i dokumentacija uvaju se zapeaeni u dravnom odvjetnitvu. Kad je to s obzirom na okolnosti mogue, na prijedlog dravnog odvjetnika, sudac istrage naloit e da se za spis predmeta izdvoje samo oni dijelovi snimke, zapisa i dokumentacije koji se odnose na taj kazneni postupak. (3) U tu svrhu dravni odvjetnik dostavlja sucu istrage obrazloeni prijedlog i cjelovitu snimku koju e sudac istrage vratiti nakon to izdvoji dio snimke koji se odnosi na taj kazneni postupak. Izdvajanje provodi pod nadzorom suca istrage struni pomonik. (4) Na zahtjev okrivljenika dravni odvjetnik e mu odmah omoguiti reprodukciju snimke, ili uvid u zapis ili dokumentaciju. Nakon to je provedena reprodukcija ili uvid u zapis ili dokumentaciju, okrivljenik moe na raspravi predloiti da se pojedini dijelovi ili cjelovita snimka, zapis ili dokumentacija reproducira ili proita. lanak 339. (1) Sudac istrage moe, na prijedlog dravnog odvjetnika naloiti da potanske i druge prometne organizacije zadre i njemu, uz potvrdu primitka, predaju pisma, brzojave i druge poiljke koje su upuene okrivljeniku ili koje on odailje ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e te poiljke posluiti kao dokaz u postupku. Nalog sadri podatke iz lanka 335. stavka 1. ovog Zakona. (2) Privremeno oduzimanje moe trajati najdulje etiri mjeseca, a na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe produljiti trajanje za daljnja dva mjeseca. (3) Radnja iz stavka 1. ovog lanka moe biti naloena za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: 1) protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) za koja je propisana kazna zatvora vie od pet godina, ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125. stavak 2. i 3.), veleizdaje (lanak 135.), priznavanja okupacije i kapitulacije (lanak 136.), ugroavanja dravne neovisnosti (lanak 137.), ubojstva najviih
7.12.2011
Page 91 of 145
dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), protudravnog terorizma (lanak 141.), odavanja dravne tajne (lanak 144. stavak 1. i 3.), udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 152.), pripremanja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 153.), pranja novca (lanak 279.), 2) iskoritavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196.), upoznavanja djece s pornografijom (lanak 197.), povrede prava autora ili umjetnika izvoaa (lanak 229.), nedozvoljena uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa (lanak 230.), povrede prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (lanak 231.), povrede prava iz prijavljenog ili zatienog izuma (lanak 232.), povrede prava industrijskog vlasnitva i neovlatene uporabe tue tvrtke (lanak 285.), ako su ta djela poinjena uporabom raunalnih sustava, privremeno oduzimanje moe trajati najdulje godinu dana, 3) udruivanja za poinjenje kaznenih djela (lanak 333.) kao i za kaznena djela koja je poinila ta grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju. (4) Dravni odvjetnik moe naloiti samo zadravanje poiljaka, ali su organizacije navedene u stavku 1. ovog lanka obvezne obustaviti zadravanje ako u roku od tri dana nakon primitka naloga, ne prime rjeenje suca istrage. (5) Zadrane poiljke otvara dravni odvjetnik u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju pazit e se da se ne otete peati, a omoti e se i adrese sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik. (6) Ako interesi postupka doputaju, sadraj poiljke moe se priopiti u cijelosti ili djelomino okrivljeniku, odnosno osobi kojoj je upuena, a moe mu se poiljka i predati. Ako je okrivljenik odsutan, sadraj poiljke e se kad za to postoji opravdan interes, priopiti ili predati kome od njegovih roaka, a ako njih nema, vratit e se poiljatelju, ako se to ne protivi interesima postupka ili drugim vanim interesima. (7) Odredbe stavka 1. do 5. ovog lanka ne primjenjuje se na pisma, brzojave i druge poiljke izmeu okrivljenika i njegova branitelja. (8) Ako je postupljeno protivno stavku 1. do 5. ovog lanka dokazi za koje se saznalo iz tako prikupljenih podataka ne mogu se upotrijebiti u kaznenom postupku. lanak 340. (1) Policija moe osobne podatke graana, pohranjene u zbirkama i drugim registrima sravnjivati s policijskim evidencijama, registrima i zbirkama s automatskom obradom podataka ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti. Tako prikupljene obavijesti e se, uz izvjee dravnom odvjetniku, izbrisati iz navedenih evidencija im prestanu biti potrebne za uspjeno voenje kaznenog postupka, ali najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana njihove pohrane. Taj rok moe sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika iznimno produljiti za tri mjeseca ako je vjerojatno da e se na taj nain uspjeno okonati raspisana potraga za odreenom osobom ili predmetima. (2) Ako sudac istrage odbije prijedlog iz stavka 1. ovog lanka odluuje rjeenjem. Protiv tog rjeenja dravni odvjetnik moe podnijeti albu. Glava XIX. OPTUIVANJE 1. Podizanje, sadraj i predaja optunice lanak 341. (1) Optunicu podie dravni odvjetnik nakon to je zavrena istraga. (2) Optunicu podie dravni odvjetnik bez provoenja istrage ako prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i poinitelja za koje Zakon ne propisuje obvezatno provoenje istrage daju dovoljno osnova za podizanje optunice.
7.12.2011
Page 92 of 145
(3) Prije podizanja optunice osumnjienik mora biti ispitan, osim ako je u optunici predloeno suenje u odsutnosti (lanak 402.). Glede pozivanja i ispitivanja osumnjienika, primjenjuju se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenika. lanak 342. (1) Optunica sadri: 1) ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima (lanak 272. stavak 1.) kao i podacima o tome nalazi li se i otkad u istranom zatvoru ili se nalazi na slobodi, a ako je prije podizanja optunice puten na slobodu, koliko je proveo u pritvoru i istranom zatvoru, 2) opis djela iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela, vrijeme i mjesto poinjenja kaznenog djela, predmet na kojemu je i sredstvo kojim je poinjeno kazneno djelo te ostale okolnosti potrebne da se kazneno djelo to tonije odredi, 3) zakonski naziv kaznenog djela, s navoenjem odredaba Kaznenog zakona koje se na prijedlog tuitelja imaju primijeniti, 4) dokaze na kojima se temelji optunica, 5) obrazloenje u kojem e se opisati stanje stvari. (2) Dravni odvjetnik e uz optunicu, osim dokaza navedenih u stavku 1. toki 4. ovog lanka, dostaviti i popis dokaza kojima raspolae, a ne namjerava ih izvoditi pred sudom, ako ukazuju na nedunost i na manji stupanj krivnje okrivljenika ili predstavljaju olakotne okolnosti. (3) Dravni odvjetnik nije duan obavijestiti okrivljenika o: 1) identitetu zatienog svjedoka, 2) dokazima ije bi otkrivanje povrijedilo obvezu uvanja isprava s oznakom tajnosti. (4) Ako se okrivljenik nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi istrani zatvor, a ako se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru, moe se predloiti da se pusti na slobodu. (5) Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie kaznenih djela ili vie okrivljenika samo ako se prema odredbama lanka 25. ovog Zakona moe provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda. lanak 343. Optunica se dostavlja sucu istrage nadlenog suda u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenika i branitelja i jedan primjerak za sud. Dravni odvjetnik uz optunicu dostavlja spis istrage, ako je provedena (lanak 228. stavak 2.), te zapisnike o provedenim dokaznim radnjama ako istraga nije provedena, ili su dokazne radnje provedene prije pokretanja istrage. 2. Prethodno ispitivanje i odgovor na optunicu lanak 344. (1) Sudac istrage ispitat e bez odgode, a ako je okrivljenik lien slobode, u roku od etrdeset i osam sati je li: 1) optunicu podnio ovlateni tuitelj, 2) optunica podignuta nakon to su ispunjeni zakonski uvjeti (lanak 341. i 356. stavak 3.), 3) optunica propisno sastavljena (lanak 342.), 4) se u spisu nalaze dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, 5) optunica podignuta u roku iz lanka 229. stavka 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakona. (2) Sudac istrage e rjeenjem odbaciti optunicu koju nije podnio ovlateni tuitelj i koja je podignuta iako nisu ispunjeni zakonski uvjeti ili nakon proteka roka iz lanka 229. stavka 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakona. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii sud. (3) Ako sudac istrage ustanovi da optunica ima nedostatke u odnosu na sastojke iz lanka 342. stavka 1. toke 1. do 5. ovog Zakona, vratit e je tuitelju da u roku od tri dana ispravi nedostatke. Iz opravdanih razloga, na zahtjev tuitelja, sudac istrage moe produljiti taj rok
7.12.2011
Page 93 of 145
za daljnja tri dana, osim ako je okrivljenik lien slobode. Ako dravni odvjetnik propusti taj rok, sudac istrage e izvijestiti vieg dravnog odvjetnika. Protiv rjeenja o vraanju optunice i rjeenja o produljenju roka alba nije doputena. Ako oteenik kao tuitelj propusti spomenuti rok, smatrat e se da je odustao od progona i postupak e se obustaviti. (4) Ako sudac istrage ustanovi da u spisu postoje dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii sud. (5) Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti pri odluivanju o optunici niti u kaznenom postupku. lanak 345. (1) Propisno sastavljenu optunicu sudac istrage dostavlja okrivljeniku koji je na slobodi bez odgode, a ako je lien slobode u roku od dvadeset etiri sata od okonanja ispitivanja optunice prema lanku 344. ovog Zakona. Uz optunicu sudac istrage dostavlja okrivljeniku pouku o pravu na odgovor, te pouku o pravu na branitelja iz lanka 72. stavka 1. ovog Zakona. Ako okrivljenik ima branitelja optunica se dostavlja i branitelju. (2)Ako se optunica odnosi na kazneno djelo iz lanka 66. stavak 2. toka 5. ovog Zakona, optunica se dostavlja i branitelju. (3) Ako je protiv osumnjienika sud odredio istrani zatvor, optunica se predaje okrivljeniku pri njegovu zatvaranju, zajedno s rjeenjem kojim se odreuje istrani zatvor. (4) Ako se okrivljenik kojemu je odreen istrani zatvor ne nalazi u zatvoru suda kod kojeg e se odrati rasprava, sudac istrage odredit e da se okrivljenik odmah dovede u taj zatvor, gdje e mu se predati optunica i pouka o pravu na odgovor. lanak 346. (1) Okrivljenik ima pravo podnijeti pisani odgovor na optunicu u roku od osam dana od primitka optunice. (2) Odgovor na optunicu moe podnijeti i branitelj bez posebne okrivljenikove ovlasti, ali ne i protiv njegove volje. (3) Okrivljenik se moe odrei prava na podnoenje odgovora na optunicu. lanak 347. Optunicu sa spisom istrage i odgovorom na optunicu, ako je podnesen, sudac istrage bez odgode dostavlja optunom vijeu. 3. Postupak pred optunim vijeem lanak 348. (1) Po primitku optunice predsjednik optunog vijea nalogom odreuje dan, sat i mjesto odravanja sjednice optunog vijea. Sjednica se odrava u roku od petnaest dana ako je okrivljenik u istranom zatvoru, a dva mjeseca ako je na slobodi. U posebno sloenim predmetima sjednica optunog vijea se ima odrati u roku od mjesec dana ako je okrivljenik lien slobode ili u roku od tri mjeseca ako je na slobodi. (2) Na sjednicu se pozivaju dravni odvjetnik, oteenik, okrivljenik i branitelj ako ga ima. Pozvane osobe e predsjednik vijea upozoriti da e se sjednica odrati i u njihovoj odsutnosti. (3) Okrivljenik e se u pozivu pouiti da e se sjednica optunog vijea i u sluaju obvezne obrane odrati iako se branitelj nije odazvao. (4) Okrivljenik se moe odrei prava na sjednicu optunog vijea i pisanom izjavom zahtijevati suenje. Pisana izjava mora biti dostavljena vijeu najkasnije tri dana prije dana odravanja sjednice. Vijee u tom sluaju potvruje optunicu i odmah ju dostavlja sa spisom sudskoj pisarnici. lanak 349. (1) Prije poetka sjednice predsjednik optunog vijea provjerava jesu li svi pozvani doli
7.12.2011
Page 94 of 145
na sjednicu. (2) Ako na sjednicu ne doe dravni odvjetnik, okrivljenik ili njegov branitelj, a dostava poziva nije uredno iskazana, sjednica e se odgoditi. Ako na sjednicu ne doe oteenik kao tuitelj, iako je uredno pozvan, a ni njegov opunomoenik, vijee e rjeenjem obustaviti postupak. (3) Ako se okrivljeniku poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese, sjednica e se odrati i u njegovoj odsutnosti. (4) Sjednici optunog vijea mogu prisustvovati samo pozvane osobe. lanak 350. (1) Predsjednik vijea otvara sjednicu navoenjem optunice o kojoj se raspravlja te provjerava osobne podatke okrivljenika osim podataka o ranijoj osuivanosti, a posebno provjerava je li okrivljenik primio i razumio pouku o pravima, a ako nije, naloit e dravnom odvjetniku da dostavi okrivljeniku pouku o pravima. (2) Dravni odvjetnik, ako je prisutan, ukratko iznosi rezultate prethodnih istraivanja i dokaze na kojima se zasniva optunica i koji opravdavaju njezino podizanje. Oteenik ili njegov opunomoenik mogu obrazloiti imovinskopravni zahtjev, upozoriti na dokaze o krivnji optuenika, te predloiti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva (lanak 160.). (3) Okrivljenik i branitelj, ako su prisutni, mogu upozoriti na dokaze koji idu u korist okrivljenika, na mogue propuste u istrazi i na nezakonite dokaze. U odgovoru se okrivljenik i branitelj mogu oitovati o tome koji dio optube osporavaju. (4) Okrivljenik moe dati izjavu da je kriv po svim ili nekim tokama optube. (5) Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj mogu na navode protivne stranke uzvratiti samo jednom. Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj izlau i obrazlau svoje zakljuke sluei se podacima koji su sadrani u spisu. (6) Ako stranke predlau odreivanje ili ukidanje istranog zatvora u sjednici optunog vijea postupit e se prema lanku 129. stavku 2. 5. ovog Zakona. (7) Ako vijee smatra da moe donijeti odluku, proglaava raspravljanje na sjednici zakljuenim. lanak 351. (1) Ako vijee ustanovi da u spisu postoje dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, a to nije uinio sudac istrage (lanak 344. stavak 4.), donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa. Protiv tog rjeenja doputena je alba. (2) Ako vijee posumnja u zakonitost pojedinog dokaza, a bez izvoenja dodatnih dokaza o tome ne moe donijeti odluku, odgodit e roite i odmah zakazati novo na kojem e izvesti dokaze vane za utvrivanje injenica o zakonitosti dokaza (prethodno suenje o zakonitosti dokaza), te najprije odluiti o zakonitosti dokaza, a zatim donijeti odluku o optunici. (3) Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti pri odluivanju u kaznenom postupku. lanak 352. Okrivljenik u sjednici obavjetava tuitelja o dokazima koje e izvesti o postojanju alibija ili o neubrojivosti. lanak 353. (1) O novim dokazima koji su naknadno otkriveni u prethodnom postupku obavijestit e se protivna stranka najkasnije u roku od osam dana od saznanja za njihovo postojanje. (2) Ako bi obavjetavanje o pojedinom dokazu vanom za obranu moglo nanijeti tetu istrazi u drugom postupku koji se vodi protiv istog ili drugih okrivljenika, vijee e na prijedlog dravnog odvjetnika rjeenjem odobriti odgodu obavjetavanja. (3) Rjeenje iz stavka 2. ovog lanka vijee e donijeti i ako postoje okolnosti iz lanka 294. ovog Zakona.
7.12.2011
Page 95 of 145
(4) Odgoda o obavjetavanju o dokazima iz stavka 2. ovog lanka mora prestati prije zavretka dokaznog postupka, dok odgoda iz stavka 3. ovog lanka moe trajati do odluke o poloaju svjedoka. 4. Odluivanje o potvrivanju optunice lanak 354. (1) Ako vijee ustanovi da je optunica osnovana, donijet e rjeenje kojim potvruje optunicu. (2) Rjeenje o potvrivanju optunice dostavlja se strankama, branitelju i oteeniku, a optunica s tim rjeenjem i spisima sudskoj pisarnici. (3) Sud e o potvrivanju optunice obavijestiti ministarstvo nadleno za pravosue koje o tome vodi evidenciju. Ako je protiv optuenika potvrena druga optunica, ministarstvo e o tim optunicama obavijestiti nadlene sudove. (4) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o voenju evidencije iz stavka 3. ovog lanka. lanak 355. (1) Vijee e rjeenjem odbaciti optunicu u odnosu na sve ili pojedine toke optunice ako ustanovi da: 1) djelo koje je predmet optube nije kazneno djelo, 2) postoje okolnosti koje iskljuuju okrivljenikovu krivnju, 3) nema zahtjeva ovlatenog tuitelja ili prijedloga, odnosno odobrenja ovlatene osobe, ako je to po zakonu potrebno, ili da postoje okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, 4) nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optube, odnosno da je proturjeje izmeu prikupljenih dokaza oito takvo da bi na raspravi izricanje osuujue presude bilo nemogue. (2) Ako u sluajevima iz stavka 1. ovog lanka, nije voena istraga, vijee e rjeenjem odbaciti optunicu. (3) Protiv rjeenja iz stavka 1. i 2. ovog lanka stranke i oteenik mogu podnijeti albu. O albi odluuje vii sud. lanak 356. (1) Ako vijee ustanovi da u odnosu na cijelu optunicu postoje nedostaci u prethodnom postupku ili da injenini opis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je potrebno bolje razjanjenje stvari, rjeenjem vraa optunicu tuitelju s navoenjem razloga iz kojih nije potvrena. (2) Ako vijee ustanovi da samo u odnosu na pojedine dijelove optunice postoje nedostaci u prethodnom postupku ili da injenini opis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je potrebno bolje razjanjenje stvari, rjeenjem e razdvojiti postupak i potvrditi optunicu u dijelu za koji to nalazi osnovanim. (3) Ako vijee nije potvrdilo optunicu u cijelosti ili dijelu, dravni odvjetnik je duan u roku osam dana od dostave rjeenja donijeti nalog za dopunu istrage ili poduzimanje dokazne radnje odnosno odustati od kaznenog progona. Na zahtjev dravnog odvjetnika optuno vijee moe produljiti taj rok za daljnjih osam dana, ako je okrivljenik u istranom zatvoru, a petnaest dana ako je na slobodi. (4) Dravni odvjetnik duan je o razlozima proputanja roka iz stavka 3. ovog lanka izvijestiti viega dravnog odvjetnika. Ako u daljnjem roku od osam dana nije postupljeno prema stavku 3. ovog lanka, smatrat e se da je dravni odvjetnik odustao od kaznenog progona. (5) Dravni odvjetnik e nakon dopune istrage novu optunicu dostaviti na ponovno ispitivanje (lanak 343. do 355.). (6) Vijee e ispitujui optunicu odluiti i o prijedlozima za spajanje ili razdvajanje postupka.
7.12.2011
Page 96 of 145
lanak 357. (1) Rjeenja vijea iz lanka 356. ovog Zakona moraju biti obrazloena, ali tako da se unaprijed ne utjee na rjeavanje pitanja koja e biti predmet raspravljanja na raspravi. (2) Pri donoenju rjeenja iz lanka 356. ovog Zakona vijee nije vezano za pravnu ocjenu djela koju je tuitelj naveo u optunici. lanak 358. Ako se protiv rjeenja vijea alio samo oteenik i alba se prihvati, smatrat e se da je izjavom albe preuzeo kazneni progon. 5. Oitovanje okrivljenika o krivnji i pregovaranje o sankciji lanak 359. Ako se okrivljenik pred vijeem izjasnio da je kriv (lanak 350. stavak 4.), a nije postignut sporazum o sankciji, vijee e potvrditi optunicu i odmah je sa spisom dostaviti sudskoj pisarnici radi odreivanja rasprave, osim ako ne postoje razlozi za obustavu postupka iz lanka 355. ovog Zakona. lanak 360. (1) Stranke mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o sankciji. Okrivljenik tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o sankciji mora imati branitelja. (2) Vijee moe odgoditi sjednicu za najvie petnaest dana kako bi stranke okonale pregovore. (3) Ako su prije poetka sjednice ili tijekom sjednice optunog vijea dravni odvjetnik i okrivljenik i branitelj potpisali izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka, predaju izjavu vijeu odmah nakon otvaranja sjednice. (4) Izjava iz stavka 3. ovog lanka sadri: 1) opis kaznenog djela koje je predmet optube, 2) izjavu okrivljenika o priznanju krivnje za to kazneno djelo, 3) sporazum o vrsti i mjeri kazne ili druge sankcije odnosno mjere, 4) sporazum o trokovima kaznenog postupka, 5) oitovanje okrivljenika o podnesenom imovinskopravnom zahtjevu, 6) potpis stranaka i branitelja. (5) Nakon potpisivanja izjave iz stavka 3. ovog lanka, dravni odvjetnik obavjetava o tome rtvu ili oteenika. 6. Donoenje presude na temelju sporazuma stranaka lanak 361. (1) Nakon to primi pisanu izjavu o sporazumu stranaka iz lanka 360. stavka 3. ovog Zakona, vijee e utvrditi da su stranke suglasne u odnosu na sadraj zahtjeva i to unijeti u zapisnik. (2) Vijee e, nakon toga odluiti o prihvaanju sporazuma. Ako prihvati sporazum, okrivljeniku e presudom izrei kaznu te drugu sankciju ili mjeru iz lanka 360. stavka 4. toka 3. ovog Zakona. (3) Vijee nee prihvatiti sporazum stranaka iz lanka 360. stavka 3. ovog Zakona ako s obzirom na okolnosti, njegovo prihvaanje nije u skladu s odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili sporazum inae nije zakonit. Vijee rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena, odbija sporazum i nastavlja s ispitivanjem optunice. (4) Nakon donoenja rjeenja iz stavka 3. ovog lanka, vijee e optunicu s raspravnim spisom dostaviti sudskoj pisarnici radi odreivanja rasprave, osim ako ne postoje razlozi za obustavu postupka iz lanka 355. ovog Zakona. lanak 362.
7.12.2011
Page 97 of 145
(1) Stranke mogu odustati od prijedloga sporazuma do donoenja presude. (2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka prijedlog sporazuma i svi ostali podaci koji se odnose na njega, izdvajaju se rjeenjem iz spisa i predaju tajniku suda i ne mogu se razgledati ni upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. lanak 363. (1) Presuda na temelju sporazuma stranaka mora imati sadraj iz lanka 455. ovog Zakona. (2) Presuda iz stavka 1. ovog lanka se odmah objavljuje, a pisano sastavlja i dostavlja strankama u roku od osam dana od objave. U obrazloenju se navodi sporazum na temelju kojeg je donesena presuda. (3) Presudom iz stavka 1. ovog lanka se uz kaznu zatvora i mjeru upozorenja, moe izrei i sigurnosna mjera iz lanka 75., 76., 77., 79. i 80. Kaznenog zakona, te sigurnosne mjere iz Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba i mjeru oduzimanja imovinske koristi. (4) Vijee moe u izreci o trokovima kaznenog postupka (lanak 145.) odrediti da se okrivljenik u cijelosti oslobaa trokova. lanak 364. (1) Presuda iz lanka 361. stavka 2. ovog Zakona ne moe se pobijati albom zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenog postupka i imovinskopravnim zahtjevima. (2) Presuda iz lanka 361. stavka 2. ovog Zakona ne moe se pobijati albom zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja (lanak 470.), osim ako je optuenik za dokaze o iskljuenju protupravnosti i krivnje saznao nakon donoenja presude. 7. Povlaenje i izmjena optunice lanak 365. (1) Dravni odvjetnik moe povui optunicu prije nego to je potvrena. (2) Ako je dravni odvjetnik povukao optunicu, moe podii novu izmijenjenu optunicu pod uvjetima iz lanka 341. ovog Zakona. Takva optunica mora biti podignuta najkasnije dvanaest mjeseci od prvog povlaenja optunice ako je optunica podignuta za kazneno djelo za koje se vodi redoviti postupak, a est mjeseci ako je optunica podignuta za kazneno djelo za koje se vodi skraeni postupak. (3) O razlozima povlaenja optunice dravni odvjetnik duan je izvijestiti viega dravnog odvjetnika. 8. Upuivanje na suenje lanak 366. (1) Odmah nakon potpunog ili djelominog potvrivanja optunice optuno vijee, uz sudjelovanje stranaka ako su prisutne, sastavlja raspravni spis. (2) Raspravni spis uz optunicu sadri: 1) kaznenu prijavu, 2) imovinskopravni zahtjev oteenika, 3) zapisnike, snimke i druge isprave o provedenim dokaznim radnjama prije podizanja optunice koji su vani za raspravu, 4) zapisnike o radnjama provedenim na dokaznom roitu koji su vani za raspravu, 5) isprave i zapisnike o dokaznim radnjama pribavljene putem meunarodne pravne pomoi, 6) izvadak iz kaznene evidencije i evidencije o drugim kanjivim djelima, 7) predmete kojima je kazneno djelo poinjeno ili koji su nastali poinjenjem kaznenog djela ili naznaku gdje se nalaze, 8) zapisnik s roita za potvrivanje optunice, 9) odluke i podatke o mjerama osiguranja prisutnosti i drugim mjerama za osiguranje tijeka postupka,
7.12.2011
Page 98 of 145
10) biljeke istraivanja obrane. (3) Stranke imaju pravo stavljati prigovore na uvrtenje pojedinih isprava, zapisnika i predmeta u raspravni spis. O prigovoru odluuje rjeenjem vijee na roitu. alba protiv tog rjeenja nije doputena. (4) Stranke se, uz suglasnost vijea, mogu sporazumjeti o unoenju u raspravni spis i drugih sastojaka. (5) Ako to drugo nije propisano ovim Zakonom, stranke i branitelj imaju pravo razgledati i prepisivati raspravni spis u pisarnici suda. lanak 367. (1) Rjeenje vijea o potvrivanju optunice se s optunicom i raspravnim spisom bez odgode dostavlja pisarnici nadlenog suda. (2) Spisi pribavljeni na sjednici optunog vijea, kao i dijelovi spisa istrage koji nisu uvrteni u raspravni spis vraaju se dravnom odvjetniku zajedno sa zapisnikom sjednice vijea. (3) Okrivljenik i branitelj imaju pravo razgledati i prepisivati spise iz stavka 2. ovog lanka u pisarnici dravnog odvjetnika. B. Rasprava i presuda Glava XX. PRIPREME ZA RASPRAVU I OKONANJE KAZNENOG POSTUPKA PRIJE OTVARANJA RASPRAVE 1. Uvodne odredbe lanak 368. (1) Predsjednik vijea, odmah nakon primitka optunice i raspravnog spisa zapoinje pripreme za raspravu. (2) Pripreme za raspravu obuhvaaju odravanje pripremnog roita za raspravu, odreivanje rasprave i donoenje drugih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom. (3) Protiv odluka koje donosi predsjednik vijea u tijeku priprema za raspravu, alba nije doputena, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano. lanak 369. (1) O ispitivanju svjedoka ili vjetaka ije ispitivanje su stranke predloile, a ne mogu doi na raspravu zbog bolesti ili zbog drugih opravdanih razloga odluuje predsjednik vijea. Svjedoka ili vjetaka ispitat e predsjednik vijea ili sudac istrage na ijem se podruju svjedok odnosno vjetak nalazi. O vremenu i mjestu ispitivanja obavijestit e se stranke, branitelj i oteenik. (2) Ako je optuenik lien slobode, o potrebi njegove prisutnosti ispitivanju svjedoka ili vjetaka, odluuje predsjednik vijea. (3) Kad su stranke i oteenik prisutni ispitivanju imaju prava kao i kod odgovarajue radnje prije podizanja optunice. 2. Pripremno roite lanak 370. (1) Na pripremno roite odgovarajue se primjenjuju odredbe o raspravi, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (2) Pripremno roite nije javno, a mogu mu prisustvovati samo pozvane osobe. lanak 371. (1) Pripremno roite se provodi pred predsjednikom vijea. Predsjednik vijea odreuje
7.12.2011
Page 99 of 145
pripremno roite najkasnije u roku od mjesec dana ako je optuenik u istranom zatvoru, a dva mjeseca ako nije odreen istrani zatvor, raunajui od primitka potvrene optunice u sudsku pisarnicu. Ako predsjednik vijea ne odredi pripremno roite u tom roku, obavijestit e o tome predsjednika suda koji e poduzeti mjere da se pripremno roite odmah odredi. (2) Ako u postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do petnaest godina predsjednik vijea obzirom na navode u optunici i prirodu predloenih dokaza smatra da nije potrebno odravanje pripremnog roita, donosi nalog kojim odreuje raspravu. Predsjednik vijea nee odrati pripremno roite ako su stranke postigle sporazum u smislu lanka 360. stavka 3. ovog Zakona. (3) Ako predsjednik vijea ustanovi da u spisu postoje dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, a to nije uinio sudac istrage (lanak 344. stavak 4.) ni optuno vijee (lanak 351.) donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa te ih predati tajniku suda. Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti u kaznenom postupku. Protiv rjeenja predsjednika vijea o izdvajanju dokaza iz spisa, doputena je posebna alba. O albi odluuje vii sud. lanak 372. (1) Na pripremno roite pozvat e se optuenik, njegov branitelj, tuitelj i oteenik odnosno njihovi zakonski zastupnici i opunomoenici, a po potrebi i tuma. (2) U pozivu za pripremno roite stranke e biti upozorene da na pripremnom roitu mogu predloiti nove dokaze koji mogu posluiti za utvrivanje injenica, ako su za te dokaze saznale nakon potvrivanja optunice. (3) Ako je potrebno da se za pripremno roite pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kojeg drugog dravnog tijela, predsjednik vijea e na prijedlog stranaka naloiti da se ti predmeti ili isprave pravovremeno pribave. lanak 373. (1) Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na pripremno roite dole sve pozvane osobe, provjerit e podatke o istovjetnosti optuenika u optunici, osim podataka o prijanjoj osuivanosti. (2) Predsjednik vijea e prisutnog oteenika, koji jo nije podnio imovinskopravni zahtjev pouiti u smislu lanka 47. ovog Zakona. lanak 374. (1) Prije izlaganja optube stranke e izvijestiti predsjednika vijea o sadraju sporazuma iz lanka 360. ovog Zakona za sve ili pojedine toke optube. (2) Predsjednik vijea e u zapisnik unijeti sporazum stranaka iz stavka 1. ovog lanka te postupiti prema lanku 361. do 364. ovog Zakona. (3) Ako su se stranke sporazumjele o dijelu optunice, postupak za ta djela e se razdvojiti sukladno lanku 26. ovog Zakona. Za preostali dio optunice provest e se pripremno roite. lanak 375. (1) Predsjednik vijea otvara pripremno roite prema lanku 350. stavka 1. ovog Zakona. (2) Dravni odvjetnik izlae dio optunice iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela i navodi dokaze koji potvruju optunicu, a moe predloiti izricanje odreene vrste i mjere kaznenopravne sankcije. Ako je rije o optubi oteenika kao tuitelja predsjednik vijea moe ukratko izloiti njezin sadraj. (3) Ako je oteenik prisutan, moe podnijeti imovinskopravni zahtjev, a ako nije prisutan, podneseni zahtjev proitat e predsjednik vijea. lanak 376. (1) Predsjednik vijea uvjerit e se da je optuenik razumio optunicu i pozvat e ga da se oituje o optubi. Optuenik moe ostati kod ranijeg oitovanja ili iznijeti novo oitovanje,
7.12.2011
Page 100 of 145
posebno ako je naknadno saznao za dokaze u svezi djela i krivnje (lanak 372. stavak 2.) (2) Predsjednik vijea pozvat e optuenika koji porie optubu da on ili njegov branitelj, tono odrede koji dio optunice poriu i iz kojih razloga. lanak 377. (1) Predsjednik vijea pozvat e stranke i oteenika da obrazloe dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Pri tome e predsjednik vijea upozoriti stranke i oteenika da se na raspravi nee izvesti oni dokazi za koje su znale ali ih, bez opravdanog razloga, nisu na pripremnom roitu predloile. (2) Svaka stranka oitovat e se o prijedlozima suprotne stranke i oteenika. (3) Predsjednik vijea e postupiti prema lanku 431. stavak 1. toka 1. ovog Zakona u odnosu na injenice koje protivna stranka ne osporava, te iz razloga predvienih u lanku 351. ovog Zakona. lanak 378. (1) Ako je predsjedniku vijea dostavljena potvrena optunica u odnosu na koju se optuenik oitovao krivim, predlaganje dokaza za raspravu ograniit e se samo na one dokaze koje se odnose na odluku o kaznenim sankcijama. (2) Ako se optuenik oitovao krivim samo u odnosu na neke toke optube i predsjednik vijea smatra da se u odnosu na njih moe postupiti u smislu stavka 1. ovog lanka, predsjednik vijea moe u odnosu na te toke optube razdvojiti postupak. (3) Ako se jedan suoptuenik u odnosu na neke toke optube koja se odnosi na vie suoptuenika oitovao krivim, a drugi se oitovao da se ne smatra krivim, provest e se za sve suoptuenike rasprava te donijeti jedna presuda. lanak 379. Na pripremnom roitu predsjednik vijea moe, uz suglasnost stranaka, ukinuti istrani zatvor ili ga zamijeniti blaom mjerom. Protiv tog rjeenja alba nije doputena. 3. Obustava kaznenog postupka lanak 380. (1) Predsjednik vijea obustavit e rjeenjem kazneni postupak i dostaviti rjeenje strankama i oteeniku: 1) ako je tuitelj odustao od optube, 2) ako je nesporno utvreno postojanje smetnji za nastavak postupka iz lanka 452. toke 2., 4., 5. i 6. ovog Zakona. (2) Predsjednik vijea e u sluaju obustave postupka iz stavka 1. toke 1. ovog lanka upozoriti oteenika prema lanku 55. ovog Zakona. 4. Odreivanje rasprave lanak 381. (1) Predsjednik vijea prije zavretka pripremnog roita, nalogom odreuje vrijeme i mjesto odravanja rasprave te koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na raspravu, kao i pribavljanje drugih dokaza. Iznimno, ako postoje posebne prepreke, predsjednik vijea moe odgoditi odreivanje rasprave do mjesec dana i o tome obavijestiti predsjednika suda. (2) Ako pripremno roite nije odrano (lanak 371. stavak 2.), predsjednik vijea odredit e raspravu najkasnije u roku od dva mjeseca od zaprimanja potvrene optunice te vrijeme i mjesto odravanja rasprave, koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na raspravu, kao i pribavljanje drugih dokaza. Ako u tom roku ne odredi raspravu, predsjednik vijea obavijestit e predsjednika suda o razlozima iz kojih rasprava nije odreena. Predsjednik suda prema potrebi poduzet e mjere da se rasprava odredi. lanak 382.
7.12.2011
Page 101 of 145
(1) Rasprava se provodi u sjeditu suda i u sudskoj zgradi. (2) Ako su u pojedinim sluajevima prostorije u sudskoj zgradi neprikladne za odravanje rasprave, predsjednik suda moe odrediti da se rasprava dri u drugoj zgradi. (3) Rasprava se moe odrati i u drugome mjestu na podruju nadlenog suda ako to na obrazloeni prijedlog predsjednika suda dopusti predsjednik vieg suda. lanak 383. (1) Na raspravu poziva se tuitelj i oteenik te njihovi zakonski zastupnici i opunomoenici, optuenik i njegov branitelj, a po potrebi i tuma. (2) Svjedoke i vjetake koje su predloile, pozivaju stranke. Na pozivanje svjedoka i vjetaka primjenjuju se odredbe lanka 175. do 177. ovog Zakona. (3) Optuenik se poziva prema lanku 372. stavku 1. i 2. ovog Zakona. Poziv optueniku mora se dostaviti tako da izmeu dostave poziva i dana rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane, a najmanje osam dana. Na zahtjev optuenika ili na prijedlog tuitelja, a uz privolu optuenika, taj se rok moe skratiti. (4) Branitelj se poziva prema lanku 174. stavku 1. ovog Zakona. (5) Oteenika koji se ne poziva kao svjedok sud e izvijestiti u pozivu da e se rasprava odrati i bez njega, a da e se izjava o imovinskopravnom zahtjevu proitati. Oteenik e se upozoriti i na to da e se, ako ne doe, smatrati da nije voljan nastaviti kazneni progon ako dravni odvjetnik odustane od optube. (6) Oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj upozorit e se u pozivu da e se ako na raspravu ne dou, a ne poalju opunomoenika, smatrati da su odustali od optube. (7) Optuenika e se u pozivu upozoriti na posljedice nedolaska na raspravu (lanak 402. i 404.). lanak 384. Ako se oekuje da e rasprava dulje trajati, na zahtjev predsjednika vijea, predsjednik suda e odrediti jednog ili dva suca, odnosno suca porotnika (dopunski sudac ili dopunski sudac porotnik) da budu na raspravi, kako bi zamijenili lanove vijea u sluaju njihove sprijeenosti. lanak 385. Predsjednik vijea moe nalogom iz vanih razloga, na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti, odgoditi raspravu. lanak 386. Predsjednik vijea obustavit e rjeenjem kazneni postupak ako postoje okolnosti iz lanka 380. ovog Zakona i dostaviti rjeenje strankama i oteeniku, uz obavijest o tome osobama koje su pozvane na raspravu. Glava XXI. RASPRAVA 1. Javnost rasprave lanak 387. (1) Rasprava je javna. (2) Raspravi mogu biti prisutne punoljetne osobe. (3) Osobe koje prisustvuju raspravi, osim pravosudnog policajca, ne smiju nositi oruje ili opasno orue. lanak 388. (1) Vijee e iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio: 1) radi zatite djeteta ili maloljetnika,
7.12.2011
Page 102 of 145
2) na zahtjev rtve iz lanka 45. ovog Zakona, tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka. (2) Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka rasprave vijee moe u svako doba, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka, ali uvijek nakon njihova ispitivanja, iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio ako je to potrebno radi: 1) zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, 2) zatite tajne, kojoj bi tetila javna rasprava, 3) zatite javnog reda i mira, 4) zatite osobnog ili obiteljskog ivota optuenika, rtve, oteenika ili drugog sudionika u postupku. lanak 389. (1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, rtvu, oteenika, njihove zastupnike i branitelja. (2) Vijee moe dopustiti da raspravi s koje je javnost iskljuena prisustvuju pojedine slubene osobe, znanstveni i javni radnici, a na zahtjev optuenika moe to dopustiti i njegovu branom, odnosno izvanbranom drugu i njegovim bliskim srodnicima. (3) Predsjednik vijea upozorit e osobe koje prisustvuju raspravi iz koje je javnost iskljuena da su dune kao tajnu uvati sve ono to su na raspravi saznale i da je odavanje tajne kazneno djelo. lanak 390. (1) Odluku o iskljuenju javnosti donosi vijee rjeenjem, koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. (2) alba protiv rjeenja iz stavka 1. ovog lanka ne zadrava izvrenje. 2. Upravljanje raspravom lanak 391. (1) Prilikom ulaska sudaca u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlatene osobe, ustaju. (2) Stranke i drugi sudionici postupka duni su ustati kad se obraaju sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke. (3) Odredba stavka 2. ovog lanka ne odnosi se na dijete. lanak 392. (1) Predsjednik, lanovi vijea i zapisniar, te dopunski suci i suci porotnici moraju neprekidno biti na raspravi. (2) Dunost je predsjednika vijea da utvrdi je li vijee sastavljeno prema zakonu i postoje li razlozi iz kojih se lanovi vijea i zapisniar moraju izuzeti (lanak 32. stavak 1.). lanak 393. (1) Predsjednik vijea upravlja raspravom. (2) Dunost je predsjednika vijea da se skrbi za svestrano raspravljanje o predmetu i otklanjanje svega to odugovlai postupak, a ne slui razjanjenju spornih pitanja i utvrenju injenica vanih za pravilnost odluka. (3) Predsjednik vijea odluuje o prijedlozima stranaka ako o njima ne odluuje vijee. (4) O prijedlogu o kojemu ne postoji suglasnost stranaka i o suglasnim prijedlozima stranaka koje predsjednik ne prihvati odluuje vijee. Vijee takoer odluuje o prigovoru protiv mjera predsjednika vijea koje se odnose na upravljanje raspravom. (5) Rjeenja vijea uvijek se objavljuju i unose u zapisnik. lanak 394. Predsjednik vijea moe odrediti da se odstupi od redovnog tijeka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a osobito zbog broja optuenika, broja kaznenih djela i opsega dokaznog materijala. U zapisnik o raspravi unijet e se razlozi zato se rasprava ne odrava
7.12.2011
Page 103 of 145
prema zakonom utvrenom redoslijedu. lanak 395. (1) Dunost je predsjednika vijea brinuti se o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. On moe odmah nakon otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje prisustvuju raspravi da se pristojno ponaaju i ne ometaju rad suda. Predsjednik vijea moe odrediti pretragu osoba koje prisustvuju raspravi. (2) Vijee moe naloiti da se iz zasjedanja uklone sve osobe koje kao sluatelji prisustvuju raspravi ako se mjerama za odravanje reda propisanim u ovom Zakonu ne bi moglo osigurati neometano odravanje rasprave. (3) U sudnici se, osim za potrebe suda, ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehnikim ureajima. Iznimno, predsjednik vieg suda moe odobriti filmsko ili televizijsko, a predsjednik suda fotografsko snimanje. (4) Stranke i branitelj smiju tonski snimati tijek rasprave s koje nije iskljuena javnost pod uvjetom da ne ometaju tijek rasprave i da prethodno o tome izvijeste predsjednika vijea. Osobni podaci o optueniku, oteeniku ili svjedoku koji su tako snimljeni predstavljaju tajnu i smiju se koristiti samo za potrebe kaznenog postupka. lanak 396. (1) Ako optuenik, branitelj, oteenik, zakonski zastupnik, opunomoenik, svjedok, vjetak, tuma ili druga osoba ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijea za odravanje reda, predsjednik vijea e je opomenuti ili novano kazniti do 50.000,00 kn. Ako ta osoba nastavi ometati red i ne pokoravati se nalozima predsjednika vijea, predsjednik vijea moe naloiti njezino udaljenje iz sudnice. (2) Optuenik moe biti udaljen iz sudnice za odreeno vrijeme, a na ponovljeno naruavanje i sve dok traje dokazni postupak. Prije zavretka dokaznog postupka predsjednik vijea pozvat e optuenika i izvijestiti ga o tijeku rasprave. Ako bi optuenik nastavio naruavati red i vrijeati dostojanstvo suda, predsjednik vijea ga moe ponovno udaljiti iz zasjedanja. U tom sluaju e se rasprava dovriti bez prisutnosti optuenika, a presudu e mu priopiti predsjednik ili sudac lan vijea u prisutnosti zapisniara. (3) Branitelju ili opunomoeniku koji poslije kazne nastavi naruavati red predsjednik vijea moe uskratiti daljnju obranu, odnosno zastupanje na raspravi i u tom sluaju stranka e se pozvati da uzme drugog branitelja, odnosno opunomoenika. Ako je nemogue da optuenik ili oteenik to uine odmah bez tete za svoje probitke ili ako se u sluaju obvezne obrane ne moe odmah postaviti drugi branitelj ili opunomoenik, rasprava e se prekinuti ili odgoditi, a branitelju, odnosno opunomoeniku naloit e se plaanje trokova koji su nastali zbog prekida ili odgode. (4) Ako je oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj ili njihov zakonski zastupnik udaljen iz sudnice, rasprava e se nastaviti i bez njega, ali e ih sud upozoriti da mogu uzeti opunomoenika. (5) Ako dravni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje naruava red, predsjednik vijea izvijestit e o tome vieg dravnog odvjetnika, a moe i prekinuti raspravu i od vieg dravnog odvjetnika zatraiti da odredi drugu osobu da zastupa optunicu. (6) Kad odvjetnika ili odvjetnikog vjebenika koji naruava red sud kazni, izvijestit e o tome Hrvatsku odvjetniku komoru. lanak 397. (1) Sud moe u tijeku postupka kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kuna branitelja, opunomoenika ili zakonskog zastupnika, oteenika kao tuitelja ili privatnog tuitelja ako su njegovi postupci oito upravljeni na odugovlaenje kaznenog postupka. Rjeenje o kanjavanju moe se pobijati posebnom albom koja zadrava izvrenje. (2) O kanjavanju odvjetnika, odnosno odvjetnikog vjebenika sud e izvijestiti Hrvatsku odvjetniku komoru. (3) Ako dravni odvjetnik ne podnosi sudu prijedloge pravovremeno ili druge radnje u postupku poduzima s velikim zakanjenjem i time prouzroi odugovlaenje postupka, sud
7.12.2011
Page 104 of 145
e o tome izvijestiti viega dravnog odvjetnika. lanak 398. (1) Protiv rjeenja o kazni iz lanka 396. ovog Zakona doputena je alba. Vijee moe opozvati svoje rjeenje. (2) Protiv drugih odluka koje se odnose na odravanje reda i upravljanje raspravom alba nije doputena. lanak 399. (1) Ako optuenik na raspravi poini kazneno djelo, postupit e se prema odredbi lanka 442. stavka 1. ovog Zakona. (2) Ako tijekom rasprave u zasjedanju druga osoba poini kazneno djelo, vijee moe prekinuti raspravu i prema usmenoj optubi tuitelja suditi o poinjenom kaznenom djelu odmah, a moe za to djelo suditi nakon zavretka zapoete rasprave. (3) Ako postoje osnove sumnje da je svjedok ili vjetak na raspravi dao lani iskaz, ne moe se za to djelo odmah suditi. U takvu sluaju predsjednik vijea moe narediti da se o iskazu svjedoka, odnosno vjetaka sastavi poseban zapisnik, koji e se dostaviti dravnom odvjetniku. Taj e zapisnik potpisati ispitani svjedok, odnosno vjetak. (4) Ako se poinitelju kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti ne moe odmah suditi, ili ako je za suenje nadlean vii sud, izvijestit e se o tome nadleni dravni odvjetnik radi daljnjeg postupka. 3. Pretpostavke za odravanje rasprave lanak 400. Predsjednik vijea otvara zasjedanje, objavljuje sastav vijea i predmet rasprave te utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li im pozivi dostavljeni i jesu li svoj izostanak opravdale. lanak 401. (1) Ako na raspravu, koja je odreena na temelju optunice dravnog odvjetnika, ne doe dravni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje, rasprava e se odgoditi. O razlozima odgode obavijestit e se vii dravni odvjetnik. (2) Ako na raspravu ne doe oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj, iako su uredno pozvani, a ni njihov opunomoenik, vijee e rjeenjem obustaviti postupak. lanak 402. (1) Ako je optuenik uredno pozvan, a ne doe na raspravu niti svoj izostanak opravda, predsjednik vijea e naloiti da se prisilno dovede. Ako se dovoenje ne bi moglo odmah obaviti, predsjednik vijea e odluiti da se rasprava odgodi i naloiti da se optuenik na iduu raspravu prisilno dovede. Ako do privoenja optuenik opravda izostanak, predsjednik vijea opozvat e nalog o prisilnom dovoenju. Vijee moe naloiti da optuenik snosi trokove koji su nastali odgodom rasprave. (2) Kada zbog nedolaska optuenika ili njegovog branitelja ne postoje uvjeti za odravanje rasprave, predsjednik vijea moe odrediti da se prisutni svjedok ili vjetak ispita i bez voenja rasprave ako se tome optuba i obrana ne protive. (3) Optueniku se moe suditi u odsutnosti samo ako postoje osobito vani razlozi da mu se sudi, a: 1) nije mogue suenje u stranoj dravi, 2) nije mogue izruenje, 3) optuenik je u bijegu. (4) Rjeenje o suenju u odsutnosti donosi sud nakon pribavljenog miljenja tuitelja. alba zadrava izvrenje rjeenja, ako je rjeenje doneseno protivno miljenju tuitelja. lanak 403.
7.12.2011
Page 105 of 145
Ako na raspravu ne doe branitelj koji je uredno pozvan, a ne izvijesti sud o razlogu sprijeenosti, im je za taj razlog saznao, ili ako branitelj bez odobrenja napusti raspravu, sud ga moe kazniti novanom kaznom do 50.000,00 kn i odrediti da trokovi odgode padaju na teret branitelja, te o izricanju novane kaznen obavijestiti Hrvatsku odvjetniku komoru. lanak 404. (1) Ako postoje uvjeti za odgodu rasprave zbog nedolaska optuenika ili zbog njegove raspravne nesposobnosti, odnosno zbog odsutnosti branitelja, sud pred kojim se ima odrati rasprava moe odluiti da se rasprava odri ako bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima oito morala donijeti presuda kojom se optuba odbija. (2) Ako se optuenik sam stavio u poloaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao sudjelovati na raspravi, odrat e se rasprava u njegovoj odsutnosti. Sud donosi rjeenje o odravanju rasprave u odsutnosti optuenika nakon ispitivanja lijenika vjetaka. Rjeenje se moe donijeti prije zapoinjanja rasprave. alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja. im prestanu razlozi uslijed kojih optuenik nije mogao biti prisutan na raspravi, a rasprava nije okonana, nastavit e se u njegovoj prisutnosti, a sudac e optueniku priopiti dotadanji tijek i sadraj rasprave. (3) Ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do dvanaest godina, a optuenik koji je uredno pozvan nije pristupio, ili mu se poziv ne moe uruiti jer je promijenio adresu, a o tome nije obavijestio sud ili oigledno izbjegava poziv, sud moe odluiti da se rasprava provede u odsutnosti optuenika ako je optuenik bio prethodno upozoren da mu se moe suditi u odsutnosti i ako se oitovao o optunici u prisutnosti branitelja. (4) Na raspravi prema stavku 2. i 3. ovoga lanka, optuenik mora imati branitelja. Branitelj moe u korist optuenika davati izjave i primati priopenja o svim pitanjima koja se odnose na voenje postupka i odluivanje o glavnoj stvari. lanak 405. (1) Ako se svjedok ili vjetak unato urednom pozivu upuenom od stranke koja ga predlae ne odazove raspravi, stranka moe zahtijevati da mu poziv uputi sud. Ako svjedok ili vjetak pozvan od suda, unato urednom pozivu neopravdano izostane s rasprave, predsjednik vijea e naloiti da se na iduu raspravu prisilno dovede i kazniti svjedoka novanom kaznom do 50.000,00 kuna. Vijee moe u opravdanom sluaju opozvati odluku o kazni. (2) Rasprava moe poeti i bez prisutnosti pozvanog svjedoka ili vjetaka. U tom e sluaju vijee tijekom rasprave odluiti treba li zbog odsutnosti svjedoka ili vjetaka raspravu prekinuti ili odgoditi. 4. Odgoda i prekid rasprave lanak 406. (1) Izvan sluajeva posebno predvienih u ovom Zakonu, rasprava e se odgoditi rjeenjem vijea ako se u tijeku rasprave utvrdi da je optuenik raspravno nesposoban ili ako postoje druge smetnje da se rasprava uspjeno provede. (2) U rjeenju kojim se odgaa rasprava odredit e se, kad je to mogue, dan i sat kad e se rasprava nastaviti. (3) Protiv rjeenja iz stavka 2. ovog lanka alba nije doputena. lanak 407. (1) Rasprava koja je odgoena mora iznova zapoeti ako se izmijenio sastav vijea. (2) Ako se rasprava koja je bila odgoena dri pred istim vijeem, ona e se nastaviti, a predsjednik vijea ukratko e iznijeti tijek prijanje rasprave, ali u tom sluaju vijee moe odrediti da rasprava pone iznova. (3) Rasprava mora iznova poeti i svi se dokazi moraju ponovno izvesti ako se rasprava
7.12.2011
Page 106 of 145
dri pred drugim predsjednikom vijea. Isto vrijedi i u sluaju ako je odgoda trajala dulje od tri mjeseca. lanak 408. (1) Izvan sluajeva posebno propisanih u ovom Zakonu, predsjednik vijea moe prekinuti raspravu radi odmora, ili zbog proteka radnog vremena, ili radi toga da se u kratkom vremenu osiguraju odreeni dokazi, ili radi pripremanja optube ili obrane. (2) Prekinuta rasprava nastavlja se uvijek pred istim vijeem. (3) Ako se rasprava ne moe nastaviti pred istim vijeem ili ako je prekid rasprave trajao dulje od petnaest dana, postupit e se prema odredbama lanka 407. stavka 3. ovog Zakona. 5. Zapisnik o raspravi lanak 409. (1) O postupanju na raspravi se vodi zapisnik u koji se mora unijeti u bitnom cijeli tijek rasprave, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom. (2) Predsjednik vijea moe nakon sasluanja stranaka odrediti da se tijek rasprave snimi. U tom sluaju, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom, zapisnik tvore prijepis audio ili audio-video snimke rasprave i zapisnik o tijeku rasprave. Audio ili audio-video snimka rasprave prepisuje se u roku od tri radna dana, a prijepis pregledava i ovjerava predsjednik vijea i ulae ga u spis kao sastavni dio zapisnika o raspravi. (3) Za audio ili audio-video snimanje tijeka rasprave odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 87. stavka 3. i lanka 395. stavka 4. ovog Zakona. (4) Predsjednik vijea uvijek moe, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, naloiti da se u zapisnik doslovno upiu izjave koje smatra osobito vanim. (5) Ako je potrebno, osobito ako se u zapisnik doslovno unose izjave neke osobe, predsjednik vijea moe narediti da se taj dio zapisnika odmah proita, a proitat e se uvijek ako to zahtijeva stranka, branitelj ili osoba ija se izjava unosi u zapisnik. lanak 410. (1) Zapisnik mora biti zavren sa zakljuenjem zasjedanja. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea i zapisniar. (2) Stranke imaju pravo pregledati zavreni zapisnik i njegove priloge, dati primjedbe u svezi sa sadrajem i traiti ispravak zapisnika. (3) Ispravke pogreno upisanih imena, brojeva i drugih oitih pogreaka u pisanju moe naloiti predsjednik vijea na prijedlog stranaka ili ispitane osobe ili po slubenoj dunosti. Druge ispravke i dopune zapisnika moe naloiti samo vijee. (4) Primjedbe i prijedlozi stranaka u svezi sa zapisnikom te ispravci i dopune obavljeni u zapisniku moraju se zabiljeiti u nastavku zavrenog zapisnika. U nastavku zapisnika zabiljeit e se i razlozi zbog kojih pojedini prijedlozi i primjedbe nisu prihvaeni. Predsjednik vijea i zapisniar potpisuju i nastavak zapisnika. lanak 411. (1) U uvodu zapisnika mora se naznaiti sud pred kojim se odrava rasprava, mjesto i vrijeme zasjedanja, ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea i zapisniara, prisutnih tuitelja, optuenika i branitelja, oteenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoenika, tumaa, kazneno djelo koje je predmet raspravljanja te je li rasprava javna ili je javnost iskljuena. (2) Zapisnik mora osobito sadravati podatke o tome koja je optunica na raspravi proitana, odnosno usmeno izloena, kakvo je oitovanje okrivljenika s pripremnog roita odnosno je li ono promijenjeno i je li tuitelj izmijenio ili proirio optubu, kakve su prijedloge podnijele stranke i kakve je odluke donosio predsjednik vijea ili vijee, koji su dokazi izvedeni, jesu li proitani zapisnici i drugi podnesci, jesu li reproducirane zvune ili druge snimke i kakve su primjedbe dale stranke u svezi s izvedenim dokazima. Ako je s rasprave iskljuena javnost, u zapisniku se mora naznaiti da je predsjednik vijea upozorio
7.12.2011
Page 107 of 145
prisutne na posljedice ako neovlateno otkriju ono to su na toj raspravi saznali kao tajnu. (3) Iskazi optuenika, svjedoka i vjetaka unose se u zapisnik tako da se prikae njihov bitni sadraj. Ti se iskazi unose u zapisnik samo ako sadre odstupanje ili dopunu njihovih prijanjih iskaza. Na zahtjev stranke predsjednik vijea naloit e da se djelomino ili u cijelosti proita zapisnik o njezinu prijanjem iskazu. (4) Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti i pitanje, odnosno odgovor koji je vijee odbilo kao nedoputen. (5) U zapisniku o tijeku rasprave koji se vodi usporedno sa zvunim ili drugim snimanjem unijet e se prema ocijeni predsjednika vijea vane izjave stranaka, a po potrebi i bitni dijelovi iskaza optuenika, svjedoka ili vjetaka. lanak 412. (1) U zapisnik o raspravi unosi se izreka presude (lanak 459. stavak 3.) uz naznaku je li presuda javno objavljena. Izreka presude u zapisniku je izvornik. (2) Ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru mora se izreka tog rjeenja unijeti u zapisnik o raspravi. 6. Poetak rasprave i uvodni govori stranaka lanak 413. (1) Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na raspravu dole sve pozvane osobe, ili kad je vijee odluilo da se rasprava odri u odsutnosti neke od pozvanih osoba, pozvat e predsjednik vijea optuenika i od njega uzeti osobne podatke (lanak 272. stavak 1.) osim podataka o prijanjoj osuivanosti da bi se uvjerio u njegovu istovjetnost. (2) Predsjednik vijea e utvrditi je li optuenik primio i razumio pisanu pouku o pravima (lanak 239. stavak 1.). Ako optuenik nije primio pouku o pravima, predsjednik vijea e postupiti prema lanku 350. stavku 1. ovog Zakona, a ako je pouku primio ali ju nije razumio, pouit e ga na prikladan nain o njegovim pravima. lanak 414. (1) Nakon to se utvrdi optuenikova istovjetnost, predsjednik vijea uputit e svjedoke i vjetake na mjesto koje je za njih odreeno, gdje e priekati dok ne budu pozvani radi ispitivanja. U sluaju potrebe predsjednik vijea moe nakon ispitivanja zadrati vjetake da prate tijek rasprave. (2) Predsjednik vijea e poduzeti prikladne mjere za zatitu rtve od utjecaja drugih osoba (prostorna izdvojenost prije ispitivanja i slino). (3) Svi optuenici ostaju u sudnici tijekom cijele rasprave. (4) Ako se oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj imaju ispitati kao svjedoci, nee se udaljiti iz zasjedanja. (5) Predsjednik vijea moe poduzeti potrebne mjere da sprijei dogovaranje izmeu svjedoka, vjetaka i stranaka. lanak 415. (1) Rasprava zapoinje itanjem optunice. Ako je oteenik prisutan, a jo nije stavio imovinskopravni zahtjev, upozorit e ga predsjednik vijea da moe staviti prijedlog za ostvarivanje tog zahtjeva u kaznenom postupku i pouiti ga o pravima iz lanka 47. ovog Zakona. Ako oteenik nije prisutan, a postavio je imovinskopravni zahtjev, predsjednik vijea proitat e taj zahtjev. (2) Nakon toga, predsjednik vijea upitat e optuenika je li razumio optubu. Ako se predsjednik vijea uvjeri da optuenik nije razumio optubu, ponovno e mu izloiti njezin sadraj na nain na koji je optuenik moe najlake razumjeti. (3) Nakon toga predsjednik vijea objavit e kakvo je oitovanje o optubi i imovinskopravnom zahtjevu optuenik ranije iznio. lanak 416.
7.12.2011
Page 108 of 145
Predsjednik vijea e pozvati optuenika da se oituje o pojedinoj toki optube i imovinskopravnom zahtjevu. Ako se optuenik ne oituje o optubi smatrat e se da porie optubu ili pojedinu toku optube. lanak 417. (1) Nakon oitovanja optuenika o optunici i imovinskopravnom zahtjevu predsjednik vijea poziva stranke da odre uvodne govore. Prvo govori tuitelj, a nakon njega branitelj, odnosno optuenik. Oteenik moe nakon govora tuitelja iznijeti i obrazloiti imovinskopravni zahtjev. Branitelj moe izjaviti da e svoj govor odrati nakon izvoenja dokaza koje je predloio tuitelj. (2) U svojim govorima stranke mogu iznijeti koje odlune injenice namjeravaju dokazivati, izloiti dokaze koje e izvesti, odrediti pravna pitanja o kojima e raspravljati odnosno koje sporne injenice zahtijevaju razjanjenje potrebno da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. U uvodnom govoru tuitelj ne smije iznositi injenice ranije osuivanosti optuenika. Stranka se u uvodnom govoru ne moe izjanjavati o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke. (3) Predsjednik vijea moe uvodne govore stranaka ograniiti na odreeno vrijeme, a u odnosu na te govore ima prava i dunosti iz lanka 447. ovog Zakona. 7. Dokazni postupak lanak 417.a (1) Optuenika koji se oitovao da se u odnosu na sve toke optube smatra krivim, predsjednik vijea uputit e da moe odmah iskazivati o svim okolnostima koje ga terete i iznijeti sve injenice koje mu idu u korist te se prelazi na ispitivanje optuenika. (2) Optuenik e u slobodnom izlaganju iznijeti svoj iskaz, nakon ega mu se mogu postavljati pitanja. Pitanja prvi postavlja branitelj, a zatim tuitelj. Nakon njih predsjednik vijea i lanovi vijea mogu postavljati pitanja optueniku radi otklanjanja praznina, proturjenosti i nejasnoa u iskazu. Oteenik, njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, suoptuenici i vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja optueniku uz odobrenje predsjednika vijea. (3) Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno pitanje ako je ono nedoputeno (lanak 277. stavak 1.) ili se ne odnosi na predmet. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee. (4) Izjava optuenika prema odredbi stavka 1. ovog lanka ne oslobaa sud dunosti da izvodi i druge dokaze. Ako je optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima, sud e u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni i drugoj sankciji. (5) Ako se optuenik oituje da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim, ispitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako on drukije zahtijeva. lanak 418. (1) Dokazivanje obuhvaa sve injenice za koje sud i stranke smatraju da su vane za pravilno presuenje. (2) Suoptuenike koji su se oitovali da se u odnosu na sve toke optube smatraju krivim, ispitat e se na poetku dokaznog postupka, oni koji zahtijevaju da ih se ispita prije zavretka dokaznog postupka, ispitat e se im to zahtijevaju, a oni koji su se oitovali na sve ili pojedine toke optube da se ne smatraju krivim ispitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako drukije ne zahtijevaju. (3) Optuenik koji se prema odredbi lanka 416. stavak 5. ovog Zakona treba ispitati na kraju dokaznog postupka moe sudjelovati u izvoenju pojedinih dokaza na raspravi i prije njegova ispitivanja.
7.12.2011
Page 109 of 145
(4) Ako se oteenik koji je prisutan treba ispitati kao svjedok, njegovo e se ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka. (5) Podaci iz kaznene evidencije kao i drugi podaci o osuivanosti za kanjive radnje mogu se proitati kao zadnji dokazi prije ispitivanja optuenika na zavretku dokaznog postupka, osim ako vijee odluuje o mjerama osiguranja prisutnosti optuenika i drugim mjerama opreza. lanak 419. (1) Stranke imaju pravo pozivati svjedoke i vjetake te izvoditi dokaze. Vijee moe odluiti da se izvedu dokazi koji nisu predloeni ili od kojih je predlagatelj odustao samo ako smatra da ti dokazi upuuju na postojanje razloga iskljuenja protupravnosti ili krivnje ili na injenicu o kojoj ovisi odluka o kaznenopravnim sankcijama. (2) Ako pripremno roite nije odrano, predsjednik vijea pozvat e stranke i oteenika da obrazloe dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Predsjednik vijea e upozoriti stranke i oteenika da se nee izvesti oni dokazi za koje su do poetka rasprave znale ali ih, bez opravdanog razloga, nisu odmah predloile. (3) Dokazi se na raspravi izvode sljedeim redom: 1) dokazi optube, 2) dokazi obrane, 3) dokazi optube kojima se pobijaju navodi obrane, 4) dokazi obrane kao odgovor na pobijanje, 5) dokazi suda, 6) dokazi o injenicama odlunim za izricanje kaznenopravne sankcije. (4) Svaka stranka oitovat e se o prijedlozima suprotne stranke i oteenika. (5) Stranke odreuju redoslijed dokaza koje namjeravaju izvesti i obavjetavaju sud o vremenu potrebnom za njihovo izvoenje. Predsjednik vijea moe iz opravdanih razloga odrediti drukiji redoslijed izvoenja dokaza. lanak 420. (1) Prije ispitivanja, svjedoka e predsjednik vijea upozoriti prema lanku 288. stavku 3., a vjetaka prema lanku 312. stavku 1. ovog Zakona. (2) Svjedoka i vjetaka najprije ispituje stranka koja ga je predloila (glavno ispitivanje), zatim protivna stranka (unakrsno ispitivanje), nakon ega svjedoka i vjetaka moe ponovno ispitati stranka koja ga je pozvala (dodatno ispitivanje). (3) Svjedoka i vjetaka o okolnostima o kojima je pozvan radi svjedoenja, odnosno vjetaenja ispituje stranka koja ga je pozvala. Pitanja protivne stranke svjedoku i vjetaku u pravilu se ograniavaju i odnose samo na okolnosti o kojima je svjedok ili vjetak iskazao tijekom glavnog ispitivanja. Predsjednik vijea moe dopustiti pitanja o okolnostima o kojima svjedok ili vjetak nije iskazivao tijekom glavnog ispitivanja ako su te okolnosti usko povezane s okolnostima iznesenima tijekom glavnog ispitivanja ili ako su usmjerena na utvrivanje vjerodostojnosti svjedoka. Pitanja na dodatnom ispitivanju mogu se odnositi samo na pitanja postavljena tijekom unakrsnog ispitivanja. (4) Pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti (sugestivna pitanja) ne mogu se postavljati pri glavnom ispitivanju, osim ako je potrebno razjasniti iskaze svjedoka ili vjetaka, ili u odnosu na osobne ili ope podatke o svjedoku ili vjetaku koji nisu sporni, kao i u odnosu na okolnosti koje slue osvjeenju pamenja svjedoka ili vjetaka pod uvjetom da ne utjeu na vjerodostojnost iskaza. (5) Sugestivna pitanja doputena su prilikom unakrsnog ispitivanja. Kad stranka pozove svjedoka ili vjetaka koji je ve bio ispitan po prijedlogu suprotne stranke ili kad svjedok ili vjetak izbjegava odgovor, sud moe dopustiti postavljanje sugestivnih pitanja.
7.12.2011
Page 110 of 145
(6) Stranke i branitelj mogu odmah nakon postavljanja pitanja iznijeti prigovor nedoputenosti pitanja. O tom prigovoru sud odluuje odmah nakon to je iznesen. (7) Sud moe tijekom glavnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja svjedoku i vjetaku postaviti pitanja radi razjanjenja nejasnoa, ali ta pitanja ne smiju biti sugestivna. (8) Oteenik, zakonski zastupnik i opunomoenik imaju pravo postavljati pitanja svjedoku i vjetaku nakon tuitelja. (9) Predsjednik vijea skrbi da ispitivanje i izvoenje dokaza ostane u okvirima predmeta raspravljanja, da bude uinkovito i ekonomino te da se vjetaci i svjedoci zatite od napada na njihovu osobnu nepovredivost. (10) U sluaju iz lanka 419. stavka 1. ovog Zakona kada vijee odlui da se izvedu dokazi koji nisu predloeni ili od kojih je predlagatelj odustao, ispitivanje svjedoka ili vjetaka provodi najprije sud, zatim tuitelj, oteenik te optuenik. lanak 421. (1) Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na pitanje koje je ve postavljeno te ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedoputeno ili nevano za predmet. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee. (2) Vijee e odbiti izvoenje dokaza: 1) za koje su stranke znale do potvrivanja optunice ili okonanja pripremnog roita, ali ih bez opravdanog razloga nisu predloile (lanak 377. stavak 1.), 2) ako je nezakonit ili se odnosi na injenicu koja se po zakonu ne moe dokazivati (nedoputeni prijedlog), 3) ako injenica koju bi izvoenjem dokaza trebalo utvrditi nije vana za odluivanje, odnosno ako ne postoji povezanost izmeu injenice koju stranka eli utvrditi i odlunih injenica ili se ta povezanost zbog pravnih razloga ne moe ustanoviti (nevani prijedlog), 4) ako postoje razlozi za sumnju da se s dokazom neka vana injenica uope ne bi mogla utvrditi ili bi se to moglo uiniti sa velikim potekoama, (neprikladni prijedlog), 5) ako je predloeno izvoenje dokaza oigledno usmjereno na znatno odugovlaenje postupka (prijedlog koji odugovlai postupak). (3) Rjeenje kojim se odbija izvoenje dokaza mora biti obrazloeno. Vijee ga moe izmijeniti ili opozvati u tijeku postupka. lanak 422. (1) U postupku se ne mogu upotrijebiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije spolno ponaanje rtve i njene seksualne sklonosti. (2) Iznimno, doputeno je dokazivati da sperma, drugi materijalni tragovi ili ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji potjeu od druge osobe, a ne od optuenika. lanak 423. (1) Pri ispitivanju svjedoka i vjetaka na raspravi primjenjivat e se odredbe koje vae za odgovarajuu dokaznu radnju, osim ako odredbama ove Glave nije drukije propisano. (2) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, svjedok koji nije ispitan nee biti prisutan izvoenju dokaza. (3) Dijete i maloljetnik ispitat e se kao svjedok prema lanku 292. stavku 1. i 2. ovog Zakona. (4) Svjedok iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona ispitat e se prema lanku 297. ovog Zakona. Prijedlog za ispitivanje podnosi dravni odvjetnik u optunici ili na raspravi. (5) Protiv odluke vijea o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za ispitivanje svjedoka iz lanka 294. ovog Zakona koji je prvi put podnesen na raspravi, optuenik moe podnijeti posebnu albu. O albi odluuje vii sud. lanak 424. (Brisan.)
7.12.2011
Page 111 of 145
lanak 425. (1) Prije ispitivanja vjetaka predsjednik vijea upozorit e ga u smislu lanka 312. ovog Zakona, a posebno na dunost odgovaranja na pitanja. (2) Vijee moe odluiti da vjetak prije vjetaenja obea da e iskazati istinu. Obeanje se daje prema lanku 312. stavku 2. ovog Zakona. Stalno prisegnuti postavljeni vjetak samo e se upozoriti na poloenu prisegu. (3) Vjetaku e se tijekom ispitivanja dopustiti koritenje biljeki i potrebne dokumentacije. lanak 426. Ako je svjedok ili vjetak na prijanjem ispitivanju tijekom dokazne radnje ili ranije rasprave naveo injenice kojih se vie ne sjea ili ako odstupi od svojeg iskaza, predoit e mu se prijanji iskaz, odnosno upozorit e se na odstupanje i upitat e se zato sada iskazuje drukije, a prema potrebi, proitat e se njegov prijanji iskaz ili dio tog iskaza. lanak 427. (1) Ispitani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijea nakon ispitivanja stranaka sasvim ne otpusti ili ne naloi da se privremeno udalje iz sudnice. (2) Na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti predsjednik vijea moe naloiti da se ispitani svjedoci i vjetaci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i jo jednom ispitaju u prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka i vjetaka. lanak 428. Ako se na raspravi sazna da svjedok ili vjetak ne moe doi pred sud ili mu je dolazak znatno otean, vijee moe na prijedlog stranke koja je pozvala svjedoka ili vjetaka, ako smatra da je njegov iskaz vaan, naloiti da ga izvan rasprave ispita predsjednik vijea ili sudac lan vijea, ili da se ispitivanje obavi preko suca istrage na ijem se podruju svjedok, odnosno vjetak nalazi. lanak 429. (1) Obavljanje oevida ili rekonstrukciju izvan rasprave, vijee moe povjeriti predsjedniku vijea ili sucu lanu vijea, odnosno sucu istrage. (2) Stranke i oteenik izvijestit e se uvijek kad e se i na kojem mjestu ispitati svjedok, odnosno obaviti oevid ili rekonstrukcija. Ako je optuenik lien slobode, o potrebi njegove prisutnosti tim radnjama odluuje vijee. lanak 430. Ako drukije nije propisano u ovom Zakonu, dokazi pregledom isprava, reproduciranjem snimke i elektroniki dokaz izvode se na nain ureen u lanku 329. do 331. ovog Zakona. lanak 431. (1) Zapisnici o iskazima svjedoka, suokrivljenika ili ve osuenih sudionika u kaznenom djelu, te zapisnici ili drugi dopisi o nalazu ili miljenju vjetaka pribavljeni tijekom dokazne radnje ili ranije rasprave mogu se prema odluci vijea proitati samo: 1) ako se odnose na injenicu koju stranka nije osporavala; 2) ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu ili znatno otean zbog starosti, bolesti ili drugih vanih uzroka, 3) ako svjedoci ili vjetaci bez zakonskih razloga nee iskazivati na raspravi, 4) ako je svjedok ili vjetak ispitan prema lanku 402. stavku 2. ovog Zakona, 5) ako su stranke suglasne da se umjesto neposrednog ispitivanja svjedoka, odnosno vjetaka koji nije prisutan, bez obzira je li bio pozvan ili ne, proita zapisnik o njegovu prijanjem ispitivanju, 6) ako je svjedok ili vjetak ispitan na raspravi pred istim predsjednikom vijea. (2) Zapisnici o prijanjem ispitivanju osoba koje su osloboene dunosti svjedoenja (lanak 285.) ne smiju se proitati ako te osobe nisu uope pozvane na raspravu ili su na raspravi izjavile da nee svjedoiti. Vijee e odluiti da se ti zapisnici izdvoje iz spisa i
7.12.2011
Page 112 of 145
odvojeno uvaju. Tako e vijee postupiti i u svezi s drugim dokazima na kojima se ne moe temeljiti sudska odluka, ako nisu prije toga izdvojeni. Protiv rjeenja kojim se odluuje o izdvajanju doputena je posebna alba, osim ako sud ne odlui odmah nastaviti s raspravom, u kojem sluaju se izdvojeni dijelovi spisa zatvaraju u poseban omot koji se prilae spisu, a moe ih razgledati samo vii sud, ako je to potrebno radi odluke o albi protiv presude, to e se zabiljeiti na omotu. (3) Nakon pravomonosti rjeenja izdvojeni zapisnici i obavijesti zatvaraju se u poseban omot i predaju tajniku suda radi uvanja odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti koristiti u postupku. Izdvajanje zapisnika iz stavka 2. ovog lanka mora se obaviti prije zavretka dokaznog postupka. (4) Razlozi zbog kojih se ita zapisnik navest e se u zapisniku o raspravi, a pri itanju priopit e se je li svjedok ili vjetak dao obeanje da e iskazivati istinito ili je ranije, ve bio prisegnut. lanak 432. (1) Kad ovaj Zakon propisuje da se uz snimku vodi zapisnik samo s odreenim podacima, reproducirat e se snimka i proitati zapisnik. (2) Vijee moe uvijek odluiti da se na raspravi, uz itanje zapisnika, reproducira snimka ispitivanja. lanak 433. Nakon ispitivanja svakog svjedoka ili vjetaka i nakon itanja isprave ili izvoenja drugog dokaza, upitat e predsjednik vijea stranke i oteenika imaju li primjedbe na provedeni dokaz. lanak 434. (1) Prije ispitivanja optuenika koji se u skladu s odredbom lanka 416. stavka 5. ovog Zakona ispituje na kraju dokaznog postupka, predsjednik vijea upitat e stranke i oteenika imaju li prijedloge za dopunu dokaznog postupka dokazima za koje su saznali naknadno. (2) Ako nitko nema prijedloga za dopunu postupka ili je prijedlog odbijen (lanak 421.), pristupit e se ispitivanju optuenika. (3) Optuenika prvi ispituje branitelj, a zatim tuitelj te oteenik. Predsjednik vijea moe u svakom trenutku radi razjanjenja nejasnoa postaviti pitanje optueniku. lanak 435. (1) Kad optuenik pri ispitivanju odstupi od svojega prijanjeg iskaza danog tijekom dokazne radnje ili ranije rasprave, predsjednik vijea upozorit e ga na odstupanje i upitati ga zato sada iskazuje drukije, a po potrebi, proitat e se njegov prijanji iskaz ili dio tog iskaza. (2) Kad optuenik pri ispitivanju na raspravi ne eli iskazivati ili odgovarati na pojedino pitanje, proitat e se njegovi prijanji iskazi ili njihov dio. lanak 436. Pri ispitivanju optuenika predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno pitanje, ako je ono nedoputeno (lanak 276. stavak 5. i lanak 277. stavak 1.), ili se ne odnosi na predmet. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee. lanak 437. (1) Kad se zavri ispitivanje prvog optuenika, pristupit e se redom ispitivanju ostalih optuenika, ako ih ima. Svaki optuenik ima pravo postavljati pitanja ostalim suoptuenicima te iznositi primjedbe na njihove iskaze. (2) Ako se iskazi pojedinih suoptuenika o istoj okolnosti razlikuju, predsjednik vijea moe suoiti suoptuenike.
7.12.2011
Page 113 of 145
lanak 438. Vijee moe iznimno odluiti da se optuenik privremeno udalji iz sudnice ako suoptuenik ili svjedok odbija dati iskaz u njegovoj prisutnosti ili ako okolnosti pokazuju da u njegovoj prisutnosti nee govoriti istinu. Nakon povratka optuenika u zasjedanje proitat e mu se iskaz suoptuenika, odnosno svjedoka. Optuenik ima pravo postavljati pitanja suoptueniku, odnosno svjedoku, a predsjednik vijea upitat e ga ima li to primijetiti na njihov iskaz. Po prijedlogu stranaka sud moe obaviti suoenje. lanak 439. Optuenik se moe u tijeku rasprave dogovarati sa svojim braniteljem, ali o tome kako e odgovarati na postavljeno pitanje ne moe se savjetovati ni sa svojim braniteljem ni s kim drugim. lanak 440. (1) Nakon ispitivanja optuenika prema odredbama lanka 434. stavka 1. ovog Zakona, stranke mogu predloiti dokaze, za dopunu dokaznog postupka, ako za postojanje tih dokaza, do ispitivanja optuenika, nisu znale. (2) Ako nije predloeno izvoenje dokaza, ili vijee odbije dokazni prijedlog iz stavka 1. ovog lanka, a sud nije odluio postupiti u smislu lanka 419. stavka 1. ovog Zakona, predsjednik vijea e objaviti da je dokazni postupak zavren. 8. Izmjena i proirenje optube lanak 441. (1) Ako tuitelj u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da se izmijenilo injenino stanje izloeno u potvrenoj optunici, on moe do zavretka dokaznog postupka usmeno izmijeniti optunicu. (2) Radi izmjene optunice ili pripreme obrane stranke mogu zatraiti prekid rasprave. (3) Ako vijee dopusti prekid rasprave radi izmjene optunice, odredit e rok u kojem tuitelj treba podnijeti izmijenjenu optunicu. Primjerak izmijenjene optunice dostavit e se optueniku. Ako tuitelj u ostavljenom roku ne podnese izmijenjenu optunicu, vijee e nastaviti raspravu na temelju prijanje optunice. (4) Izmijenjena optunica ne dostavlja se sudu nadlenom za njezino potvrivanje, osim ako vijee ne odlui drukije. Ako vijee odlui dostaviti izmijenjenu optunicu sudu nadlenom za potvrivanje optunice, pa ona bude potvrena, nova rasprava odrat e se u pravilu pred istim vijeem. (5) Ako dravni odvjetnik izmijeni optunicu na nain da se radi o kaznenom djelu za koje je nadleno vijee u irem sastavu, dopunit e se vijee i rasprava poeti iznova. (6) Nakon izmjene ili podnoenja nove optunice, optuenik e se oitovati o njezinoj osnovanosti prema lanku 415. stavku 3. ovog Zakona. lanak 442. (1) Ako optuenik u tijeku rasprave u zasjedanju poini kazneno djelo ili ako se u tijeku rasprave otkrije prije poinjeno optuenikovo kazneno djelo, vijee e u pravilu prema optubi ovlatenog tuitelja, koja moe biti i usmeno iznesena, proiriti raspravu i na to djelo. (2) Radi pripremanja obrane sud moe u takvu sluaju odgoditi raspravu, a moe nakon ispitivanja stranaka odluiti da se za djelo iz stavka 1. ovog lanka posebno sudi, u kojem sluaju e optunicu za novo kazneno djelo dostaviti sucu istrage nadlenom za njezino potvrivanje. 9. Zavrni govori stranaka lanak 443.
7.12.2011
Page 114 of 145
Nakon zavrenoga dokaznog postupka predsjednik vijea daje rije strankama. Prvo govori tuitelj, zatim oteenik, branitelj, pa optuenik. Predsjednik vijea moe, nakon njihova sasluanja, odrediti vrijeme trajanja zavrnog govora. lanak 444. Tuitelj e u svojem govoru iznijeti svoju ocjenu dokaza izvedenih na raspravi, nakon toga e izloiti svoje zakljuke o injenicama vanim za odluku te staviti i obrazloiti svoj prijedlog o krivnji optuenika, o odredbama kaznenog zakona koje bi se imale primijeniti, kao i o olakotnim i otegotnim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne. Tuitelj moe predloiti vrstu i mjeru kazne te izricanje sudske opomene ili uvjetne osude i drugih kaznenopravnih sankcija. lanak 445. Oteenik ili njegov opunomoenik mogu u svojem govoru obrazloiti imovinskopravni zahtjev i upozoriti na dokaze o krivnji optuenika. lanak 446. (1) Branitelj ili sam optuenik izloit e u svojem govoru obranu i mogu se osvrnuti na navode tuitelja i oteenika. (2) Poslije branitelja optuenik ima pravo sam govoriti, oitovati se o tome prihvaa li obranu branitelja i dopuniti je. (3) Tuitelj i oteenik imaju pravo odgovoriti na obranu, a branitelj, odnosno optuenik osvrnuti se na te odgovore. (4) Posljednju rije ima optuenik. lanak 447. (1) Predsjednik vijea moe, nakon prethodnog upozorenja, prekinuti osobu koja prekorai odobreno vrijeme govora ili u svojem govoru vrijea javni red i moral ili vrijea drugoga ili se uputa u ponavljanja ili izlaganja koja oito nemaju veze s predmetom. U zapisniku o raspravi mora se navesti da je govor bio prekinut i zato je bio prekinut. (2) Kad optubu zastupa vie osoba ili obranu vie branitelja, izlaganja se ne mogu ponavljati. Zastupnici optube, odnosno obrane prema meusobnom sporazumu odabrat e pitanja o kojima e govoriti. (3) Nakon zavrnih govora predsjednik vijea duan je upitati eli li jo tko to izjaviti, te zakljuiti raspravu. Glava XXII. PRESUDA 1. Izricanje presude lanak 448. (1) Ako sud, nakon vijeanja i glasovanja utvrdi da postoje zakonski uvjeti, izrie presudu. (2) Presuda se izrie i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske. lanak 449. (1) Presuda se moe odnositi samo na osobu koja je optuena i samo na djelo koje je predmet optube sadrane u podnesenoj, odnosno na raspravi izmijenjenoj ili proirenoj optunici. (2) Sud nije vezan za prijedloge tuitelja o pravnoj ocjeni djela, ali optuenika ne moe proglasiti krivim za kazneno djelo tee od onog koje mu je optubom stavljeno na teret. (3) Odredbe lanaka 448. do 462. ovog Zakona odnose se na sve presude, osim ako za pojedine presude zakonom, nije to drugo posebno propisano.
7.12.2011
Page 115 of 145
lanak 450. (1) Sud temelji presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi. (2) Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u svezi s ostalim dokazima te na temelju takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana. 2. Vrste presuda lanak 451. (1) Presudom se optuba odbija ili se optuenik oslobaa optube ili se proglaava krivim. (2) Ako optuba obuhvaa vie kaznenih djela, u presudi e se izrei za koje djelo se optuba odbija ili se optuenik oslobaa optube ili se proglaava krivim. lanak 452. Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei ako: 1) za suenje nije stvarno nadlean, 2) je postupak voen bez zahtjeva ovlatenog tuitelja, 3) je tuitelj tijekom rasprave odustao od optube, 4) nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja za progon ili ako je ovlatena osoba, odnosno dravno tijelo odustalo od prijedloga, odnosno odobrenja, 5) je optuenik za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen optube ili je postupak protiv njega rjeenjem pravomono obustavljen, a ne radi se o rjeenju o obustavi postupka iz lanka 500. ovog Zakona, 6) je optuenik oprostom, odnosno pomilovanjem osloboen kaznenog progona ili se kazneni progon ne moe poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon. lanak 453. Presudu kojom se optuenik oslobaa optube sud e izrei ako: 1) djelo za koje se optuuje po zakonu nije kazneno djelo, 2) ima okolnosti koje iskljuuju krivnju, 3) nije dokazano da je optuenik poinio djelo za koje se optuuje. lanak 454. U izreci presude kojom se optuba odbija i presude kojom se optuenik oslobaa optube, navest e se injenini i zakonski opis te naziv kaznenog djela koje je optueniku stavljeno na teret, a za koje se optuba odbija ili se optuenika oslobaa optube, odluka o trokovima kaznenog postupka i o imovinskopravnom zahtjevu ako je bio postavljen. lanak 455. (1) Presudu kojom se optuenik proglaava krivim sud e izrei ako nedvojbeno utvrdi da je optuenik poinio kazneno djelo za koje je optuen. (2) U presudi u kojoj se optuenik proglaava krivim sud e izrei: 1) za koje se djelo proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obiljeja kaznenog djela te onih o kojima ovisi primjena odreene odredbe kaznenog zakona, 2) zakonski opis i naziv kaznenog djela i koje su odredbe kaznenog zakona primijenjene, 3) na kakvu se kaznu osuuje optuenik ili se prema odredbama kaznenog zakona oslobaa kazne ili mu se kazna zatvora zamjenjuje radom za ope dobro na slobodi, 4) odluku o uvjetnoj osudi, 5) odluku o sigurnosnim mjerama i o oduzimanju imovinske koristi, 6) odluku o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne, 7) odluku o trokovima kaznenog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu te o tome da se pravomona presuda ima objaviti u sredstvima javnog priopavanja. (3) Ako je optuenik osuen na novanu kaznu, u presudi e se naznaiti rok u kojem se novana kazna ima platiti kao i visina dnevnog dohotka i ukupan broj dnevnih dohodaka te iznos novane kazne izreene pravnoj osobi.
7.12.2011
Page 116 of 145
(4) U sluaju stjecaja kaznenih djela sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svako pojedino kazneno djelo, a nakon toga jedinstvenu kaznu koja je izreena za sva djela u stjecaju. 3. Objava presude lanak 456. (1) Nakon to je sud izrekao presudu, predsjednik vijea odmah e presudu objaviti. Ako sud ne moe nakon rasprave istog dana izrei ili objaviti presudu, odgodit e objavu presude najvie za tri radna dana i odrediti vrijeme i mjesto objave presude. (2) Predsjednik vijea e u prisutnosti stranaka, njihovih zakonskih zastupnika, opunomoenika i branitelja javno proitati izreku presude. (3) Objava e se obaviti i kad stranka, zakonski zastupnik, opunomoenik ili branitelj nije prisutan. Vijee moe narediti da optueniku koji nije prisutan, presudu usmeno priopi predsjednik vijea ili da mu se presuda samo dostavi. (4) Ako je javnost na raspravi bila iskljuena, izreka presude uvijek e se proitati u javnom zasjedanju. Vijee e odluiti hoe li iskljuiti javnost pri objavi cjeline ili dijela razloga presude. (5) Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei. lanak 457. (1) Nakon objave presude predsjednik vijea iznijet e ukratko razloge presude. Ako je optueniku izreena uvjetna osuda, predsjednik vijea e ga upozoriti na znaenje uvjetne osude i na uvjete kojih se mora drati. (2) Predsjednik vijea pouit e stranke o pravu na albu te o pravu na odgovor na albu i upozorit e stranke da do pravomonog zavretka postupka o svakoj promjeni adrese obavijeste sud. 4. Izrada i dostava pisane presude lanak 458. (1) Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku od mjesec dana nakon objave. Taj se rok produljuje za petnaest dana ako je rasprava trajala dulje od tri dana uzastopce, odnosno za jo petnaest dana ako je rasprava trajala dulje od osam dana i nije morala iznova zapoeti. (2) Ako se optuenik nalazi u istranom zatvoru, pisana presuda mora biti poslana u rokovima koji su za polovinu krai od rokova iz stavka 1. ovog lanka. (3) Rokovi za pisanu izradu presude iz stavka 1. i 2. ovog lanka mogu se iznimno prekoraiti ako ih se predsjednik vijea koje je sudilo u kaznenom predmetu iz nepredvidivih ili neotklonjivih razloga nije mogao pridravati te o tome obavijestio predsjednika suda. (4) Presudu potpisuju predsjednik vijea i zapisniar. (5) Pisana presuda s uputom o pravu na albu dostavit e se tuitelju, optueniku i njegovu branitelju, oteeniku ako ima pravo na albu, osobi iji je predmet oduzet tom presudom te pravnoj osobi prema kojoj je izreeno oduzimanje imovinske koristi. (6) Oteeniku koji nema pravo na albu, pisana presuda dostavit e se u sluaju iz lanka 56. stavka 2. ovog Zakona s uputom o pravu na traenje povrata u prijanje stanje. Pravomona presuda dostavit e se oteeniku ako on to zahtijeva. (7) Ako je sud primjenom odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za kaznena djela u stjecaju izrekao kaznu uzimajui u obzir i presude koje su donijeli i drugi sudovi, dostavit e pisanu presudu po njezinoj pravomonosti i tim sudovima. lanak 459. (1) Pisana presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje.
7.12.2011
Page 117 of 145
(2) Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime optuenika, kazneno djelo za koje je optuen, naznaku tuitelja i optunog akta, dan rasprave i je li rasprava bila javna, je li optuenik bio prisutan na raspravi, imena i prezimena tuitelja, branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoenika koji su bili prisutni na raspravi te dan donoenja i dan objave izreene presude. (3) Izreka presude sadri osobne podatke o optueniku (lanak 272. stavak 1.) i odluku kojom se optuenik proglaava krivim za djelo za koje je optuen ili kojom se oslobaa optube za to djelo ili kojom se optuba odbija. (4) U obrazloenju presude sud e iznijeti razloge za svaku toku presude. (5) Sud e samo navesti injenice koje stranke nisu osporile, a izloiti iz kojih je razloga sporne injenice naao dokazanima ili nedokazanima, dajui pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturjenih dokaza, kojim se razlozima vodio pri rjeavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrivanju postoji li kazneno djelo i krivnja optuenika i pri primjeni odreenih odredaba kaznenog zakona na optuenika i njegovo djelo. (6) Ako je optuenik osuen na kaznu, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne, kojim se razlozima vodio kad je ustanovio da kaznu treba ublaiti ili optuenika osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu, zamijeniti kaznu zatvora radom za ope dobro na slobodi, ili da treba izrei sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi. Ako je sud izrekao novanu kaznu u dnevnim dohotcima, u obrazloenju e posebno iznijeti dokaze i okolnosti vane za odluku o visini i broju dnevnih dohodaka, te svoju ocjenu optuenikovih osobnih i imovinskih prilika. (7) Ako se optuenik o svim tokama optube oitovao na nain da se smatra krivim, obrazloenje presude sadravat e samo podatke iz prethodnog stavka. (8) Ako se optuenik oslobaa optube, u obrazloenju e se navesti iz kojih se razloga navedenih u lanku 453. ovog Zakona to ini. (9) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu stvari, nego e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube. lanak 460. Kad se stranke i oteenik koji ima pravo albe protiv presude odreknu prava na albu protiv presude kojom je optueniku izreena novana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena, pisana presuda nee sadravati obrazloenje. lanak 461. (1) Kad sud izrekne kaznu zatvora, optuenik koji se nalazi u istranom zatvoru moe rjeenjem predsjednika vijea biti upuen na izdravanje te kazne i prije pravomonosti presude ako on to zahtijeva. (2) Optuenik moe zahtjev iz stavka 1. ovog lanka dati na zapisnik, kojom prigodom e biti upozoren da e u kaznionici ili zatvoru u pravima i obvezama biti izjednaen sa zatvorenicima. Zapisnik e zatvor dostaviti predsjedniku vijea. (3) Pri odluivanju o zahtjevu iz stavka 1. ovog lanka sud e imati u vidu propise o izvravanju kazne zatvora. lanak 462. (1) Pogreke u imenima i brojevima te druge oite pogreke ili propusti u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnosti napisane presude s izvornikom ispravit e, posebnim rjeenjem, predsjednik vijea na zahtjev stranaka ili po slubenoj dunosti. (2) Ako postoji nesuglasje izmeu napisane presude i njezina izvornika glede podataka iz lanka 455. stavka 2. ovog Zakona, rjeenje o ispravku dostavit e se osobama navedenim u lanku 458. ovog Zakona. (3) U sluajevima iz prethodnih stavaka, rok za albu protiv presude tee od dana dostave rjeenja o ispravku protiv kojega posebna alba nije doputena. C. Pravni lijekovi
7.12.2011
Page 118 of 145
Glava XXIII. REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI 1. alba protiv presude prvostupanjskog suda a) Pravo na podnoenje albe lanak 463. (1) Protiv prvostupanjske presude ovlatene osobe mogu podnijeti albu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. (2) U sloenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu odmah nakon objave presude zatraiti produljenje roka za albu, o emu e predsjednik vijea odluiti rjeenjem. Predsjednik vijea odluuje u zahtjevu stranke odmah, a moe ovisno o sloenosti predmeta, produljiti rok za albu najdulje za petnaest dana. alba protiv rjeenja predsjednika vijea nije doputena. (3) Ako je presuda dostavljena i optueniku i njegovu branitelju, ali u razliite dane, albeni rok raunat e se od kasnijeg dana. (4) Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe odgaa izvrenje presude. lanak 464. (1) albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteenik. (2) U korist optuenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, roak u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. albeni rok i u tom sluaju tee od dana kad je optueniku, odnosno njegovu branitelju dostavljen prijepis presude. (3) Dravni odvjetnik moe podnijeti albu i na tetu i u korist optuenika. (4) Oteenik moe pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim trokovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je dravni odvjetnik preuzeo progon od oteenika kao tuitelja, oteenik moe podnijeti albu zbog svih osnova zbog kojih se presuda moe pobijati. (5) albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. (6) Branitelj i osobe iz stavka 2. ovog lanka mogu podnijeti albu i bez posebne ovlasti optuenika, ali ne i protiv njegove volje, osim ako je optueniku izreena kazna dugotrajnog zatvora. (7) albu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja (lanak 470.) ne moe podnijeti optuenik koji se u odnosu na sve toke optube izjasnio da se smatra krivim, osim ako je optuenik za dokaze o iskljuenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donoenja presude ili se radi o injenicama odlunim za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije. (8) albu zbog nepotpuno utvrenog injeninog stanja u odnosu na odreenu injenicu ne moe podnijeti niti stranka koja nije osporavala tu injenicu. (9) Presuda donesena na temelju sporazuma stranaka moe se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz lanka 468. ovog Zakona i zbog povrede kaznenog zakona iz lanka 469. ovog Zakona. lanak 465. (1) Optuenik se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Optuenik se i prije toga moe odrei prava na albu ako su se tuitelj i oteenik, kad imaju pravo podnijeti albu zbog svih osnova odrekli prava na albu, osim ako bi optuenik po presudi imao izdravati kaznu oduzimanja slobode. Do donoenja drugostupanjske odluke optuenik moe odustati od ve podnesene albe. Optuenik moe odustati i od
7.12.2011
Page 119 of 145
albe koju su podnijeli njegov branitelj ili osobe navedene u lanku 464. stavku 2. ovog Zakona. (2) Tuitelj i oteenik mogu se odrei prava na albu od objave presude pa do proteka roka za podnoenje albe, a mogu do donoenja odluke drugostupanjskog suda odustati od ve podnesene albe. (3) Odricanje i odustajanje od albe ne mogu se opozvati. b) Sadraj albe lanak 466. (1) alba treba sadravati: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi, 2) osnove za pobijanje presude (lanak 467.), 3) obrazloenje albe, 4) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomino ukine ili preinai, 5) potpis osobe koja podnosi albu. (2) Ako je albu podnio optuenik ili druga osoba iz lanka 464. stavka 2. ovog Zakona, a optuenik nema branitelja, ili ako je albu podnio oteenik, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj koji nema opunomoenika, a alba nije sastavljena sukladno odredbama stavka 1. ovog lanka, prvostupanjski sud pozvat e alitelja da u odreenom roku dopuni albu pisanim podneskom ili na zapisnik kod toga suda. Ako se alitelj tom pozivu ne odazove, sud e odbaciti albu ako ne sadri podatke iz stavka 1. toke 2., 3. i 5. ovog lanka, a ako alba ne sadri podatak iz stavka 1. toke 1. ovog lanka, odbacit e se ako se ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je alba podnesena u korist optuenika, sud e je dostaviti drugostupanjskom sudu ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe utvrditi, sud e albu odbaciti. (3) Ako je albu podnio oteenik, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj koji ima opunomoenika ili dravni odvjetnik, a alba ne sadri podatke iz stavka 1. toke 2., 3. i 5. ovog lanka ili ako alba ne sadri podatak iz stavka 1. toke 1. ovog lanka, a ne moe se utvrditi na koju se presudu odnosi, sud e albu odbaciti. albu s tim nedostacima podnesenu u korist optuenika koji ima branitelja sud e dostaviti drugostupanjskom sudu ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe utvrditi, sud e albu odbaciti. (4) U albi se ne mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, osim ako je alitelj za njih saznao nakon zakljuenja rasprave. Pozivajui se na nove injenice, alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivajui se na nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima eli dokazati. c) albene osnove lanak 467. Presuda se moe pobijati zbog: 1) bitne povrede odredaba kaznenog postupka, 2) povrede kaznenog zakona, 3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, 4) odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude u sredstvima javnog priopavanja. lanak 468. (1) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako: 1) je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na raspravi ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja, 2) je na raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti (lanak 32.
7.12.2011
Page 120 of 145
stavak 1.), 3) je rasprava odrana bez osobe ija je prisutnost na raspravi po zakonu obvezna ili ako je optueniku, branitelju, oteeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju, protivno njegovu zahtjevu, uskraeno da se na raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave (lanak 8.), 4) je protivno zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s rasprave, 5) je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optuba ovlatenog tuitelja ili prijedlog oteenika, odnosno odobrenje nadlenog tijela, 6) je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti, 7) sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube, 8) je na raspravi optuenik koji se na ispitivanju o osnovanosti optube oitovao da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim bez zahtjeva u smislu lanka 416. stavak 5. ovog Zakona ispitan prije zavretka dokaznog postupka, 9) je optuba prekoraena (lanak 449. stavak 1.), 10) je presudom povrijeena odredba lanka 13. ovog Zakona, 11) se presuda ne moe ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. (2) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu (lanak 10.). (3) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji i ako sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donoenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. lanak 469. Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon povrijeen u pitanju: 1) je li djelo za koje se optuenik progoni kazneno djelo, 2) ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju, 3) ima li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, a osobito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon iskljuen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena, 4) je li glede kaznenog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti, 5) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu, 6) jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne. lanak 470. (1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja. (2) Pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je sud kakvu odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehnikih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune injenice. (3) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako sud kakvu odlunu injenicu nije utvrdio. lanak 471. (1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom odlukom nije prekoraena zakonska ovlast (lanak 469. toka 5.), ali sud nije pravilno
7.12.2011
Page 121 of 145
odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o osloboenju od kazne, o uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz lanka 469. toke 5. ovog Zakona, ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao sigurnosnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima kaznenog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi presude u sredstvima javnog priopavanja moe se pobijati kad je sud o tim pitanjima donio odluku suprotno zakonskim propisima. d) Postupak o albi lanak 472. (1) alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. (2) Nepravodobnu (lanak 463.) i nedoputenu (lanak 464.) albu odbacit e rjeenjem predsjednik vijea prvostupanjskog suda. lanak 473. Primjerak albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja moe podnijeti odgovor na albu. albu e sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu koji e razmotriti odgovor na albu zaprimljen do sjednice vijea. lanak 474. (1) Kad spisi povodom albe stignu drugostupanjskom sudu, tajnik suda dostavit e spise nadlenomu dravnom odvjetniku, ako se radi o kaznenom djelu za koje se progoni na zahtjev dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik je duan razgledati i bez odgode vratiti spis sudu pri emu se moe oitovati o osnovanosti albe. Spis e se dostaviti sucu izvjestitelju. Predsjednik vijea ne moe biti izvjestitelj. (2) Kad dravni odvjetnik vrati spis, predsjednik vijea e odrediti sjednicu vijea. O sjednici vijea obavijestit e se dravni odvjetnik. (3) Sudac izvjestitelj moe prema potrebi od prvostupanjskog suda pribaviti izvjee o povredama odredaba kaznenog postupka, a moe preko tog suda ili suca istrage suda na ijem se podruju radnja ima obaviti ili na drugi nain provjeriti navode albe u svezi s novim dokazima i novim injenicama ili od drugih tijela ili pravnih osoba pribaviti potrebna izvjea ili spise. (4) Ako sudac izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici i obavijesti predvieni u lanku 86. ovog Zakona, dostavit e spise prvostupanjskom sudu prije odravanja sjednice drugostupanjskog vijea, da predsjednik prvostupanjskog vijea donese rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa i kad rjeenje postane pravomono, da postupi prema lanku 86. stavak 2. ovog Zakona. lanak 475. (1) Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijea. (2) O sjednici vijea izvijestit e se optuenik i njegov branitelj, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj koji je u roku predvienom za albu ili u odgovoru na albu zahtijevao da bude izvijeten o sjednici. Predsjednik vijea ili vijee moe odluiti da se o sjednici vijea izvijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ili da se o sjednici izvijesti i stranka koja to nije zahtijevala, ako bi njihova prisutnost bila korisna za razjanjenje stvari. (3) Ako je optuenik u istranom zatvoru ili na izdravanju kazne i ima branitelja, osigurat e se prisutnost optuenika samo ako predsjednik vijea ili vijee smatraju da je to svrhovito.
7.12.2011
Page 122 of 145
(4) Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Stranka koja je prisutna sjednici izloit e u vremenu koje za to odredi predsjednik vijea najvanije dijelove albe odnosno odgovora na albu. Vijee moe od stranaka koje su prisutne na sjednici zatraiti potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima, a stranke mogu predloiti da se radi dopune izvjea proitaju pojedini spisi. (5) Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izvijetene, ako optuenik nije izvijestio sud o promjeni boravita ili stana, moe se odrati sjednica vijea iako on o sjednici nije bio izvijeten. (6) Sa sjednice vijea javnost se moe iskljuiti samo uz uvjete propisane ovim Zakonom (lanak 388. do 390.). (7) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog suda. (8) Rjeenja iz lanka 472. stavka 2. ovog Zakona mogu se donijeti i bez obavijesti strankama o sjednici vijea. e) Granice ispitivanja prvostupanjske presude lanak 476. (1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom i iz osnova iz kojih se pobija (lanak 467.). Po slubenoj dunosti drugostupanjski sud mora uvijek ispitati: 1) postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz lanka 468. stavka 1. toke 1., 5., 6., 9. do 11., stavka 2. ovog lanka i je li rasprava protivno odredbama ovog Zakona odrana u odsutnosti optuenika i njegova branitelja, 2) je li na tetu optuenika povrijeen kazneni zakon. (2) Ako alba podnesena u korist optuenika ne sadri podatke iz lanka 466. stavka 1. toke 3. ovog Zakona, ograniit e se drugostupanjski sud na ispitivanje povreda iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka te na ispitivanje odluke o kazni. (3) U povodu albe tuitelja moe se prvostupanjska presuda ukinuti ili preinaiti i u korist optuenika. lanak 477. (Brisan.) lanak 478. alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede kaznenog zakona podnesena u korist optuenika sadri u sebi i albu zbog odluke o kaznenoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. lanak 479. Ako drugostupanjski sud u povodu bilo ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenika od koristi i za kojeg od suoptuenika koji nije podnio albu ili je nije podnio u tom smislu, postupit e po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. f) Odluke drugostupanjskog suda o albi lanak 480. (1) Drugostupanjski sud moe odbaciti albu kao nepravovremenu ili nedoputenu, ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku, ili preinaiti prvostupanjsku presudu. (2) O svim albama protiv iste presude drugostupanjski sud odluuje jednom odlukom. lanak 481. (1) alba se odbacuje rjeenjem kao nepravovremena ako se utvrdi da je podnesena nakon
7.12.2011
Page 123 of 145
roka za podnoenje albe. (2) alba se odbacuje rjeenjem kao nedoputena ako se utvrdi da je albu podnijela osoba koja nije ovlatena na podnoenje albe ili osoba koja se odrekla albe ili odustala od albe ili ako alba po zakonu nije doputena. lanak 482. Drugostupanjski sud presudom e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti povrede zakona iz lanka 476. stavak 1. ovog Zakona ovog Zakona. lanak 483. (1) Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka, osim sluajeva iz lanka 486. stavka 1. ovog Zakona, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba naloiti novu raspravu pred prvostupanjskim sudom. (2) Na tetu optuenika ne moe se ukinuti prvostupanjska presuda zbog razloga iz lanka 468. stavka 1. toke 8. ovog Zakona. (3) Drugostupanjski sud e po slubenoj dunosti ukinuti prvostupanjsku presudu kojom se optuenik proglaava krivim donesenu prema lanku 402. stavka 3. ovog Zakona ako je lien slobode. lanak 484. (1) Drugostupanjski sud moe naloiti da se nova rasprava pred prvostupanjskim sudom odri pred potpuno izmijenjenim vijeem. Drugostupanjski sud, kad za to postoje osobito vani razlozi, moe uputiti predmet drugom stvarno nadlenom prvostupanjskom sudu iz svoje nadlenosti. (2) Drugostupanjski sud moe i samo djelomino ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno suenje. (3) Ako se optuenik nalazi u istranom zatvoru, drugostupanjski sud ispitat e postoje li jo razlozi za istrani zatvor i donijeti rjeenje o produljenju ili ukidanju istranog zatvora te ga odmah dostaviti prvostupanjskom sudu. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. lanak 485. Ako drugostupanjski sud pri razmatranju albe ustanovi da je za suenje u prvom stupnju stvarno nadlean, ukinut e prvostupanjsku presudu, predmet uputiti nadlenom vijeu i o tome izvijestiti prvostupanjski sud. lanak 486. (1) Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, presudom preinaiti prvostupanjsku presudu ako utvrdi da su odlune injenice u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povreda iz lanka 468. stavka 1. toka 5., 9. i 10. ovog Zakona. (2) Ako su se zbog preinaenja prvostupanjske presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine istrani zatvor, drugostupanjski sud e o tome donijeti posebno rjeenje, protiv kojeg nije doputena alba, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom. lanak 487. (1) U obrazloenju presude, odnosno rjeenja, drugostupanjski sud treba ocijeniti albene razloge i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. (2) Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, u obrazloenju treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje. (3) Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja, duan je navesti u emu su nedostaci u utvrivanju injeninog stanja,
7.12.2011
Page 124 of 145
posebno u odluivanju o prijedlozima stranaka da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zato su novi dokazi i injenice vani za donoenje pravilne odluke. lanak 488. (1) Drugostupanjski sud vratit e sve spise prvostupanjskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. (2) Ako je optuenik u istranom zatvoru, drugostupanjski sud duan je svoju odluku sa spisima dostaviti prvostupanjskom sudu najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od tog suda. lanak 489. (1) Prvostupanjski sud kojem je predmet upuen na suenje uzet e za osnovu prijanju optunicu. Ako je prvostupanjska presuda djelomino ukinuta, taj e sud za osnovu uzeti samo onaj dio optube koji se odnosi na ukinuti dio presude. (2) Na novoj raspravi stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze. (3) Prvostupanjski sud duan je izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci. (4) Pri izricanju nove presude prvostupanjski sud vezan je zabranom iz lanka 13. ovog Zakona. (5) Ako je optuenik u istranom zatvoru, postupit e vijee prvostupanjskog suda prema odredbi lanka 127. stavka 4. ovog Zakona. 2. alba protiv presuda drugostupanjskog suda lanak 490. (1) Protiv drugostupanjske presude doputena je alba treestupanjskom sudu samo ako je: 1) drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je izreena takva kazna; 2) drugostupanjski sud preinaio prvostupanjsku presudu kojom je optuenik osloboen optube i izrekao presudu kojom se optuenik proglaava krivim. (2) O albi protiv drugostupanjske presude rjeava treestupanjski sud u sjednici vijea prema odredbama koje su propisane za drugostupanjski postupak. (3) Odredbe lanka 479. ovog Zakona primijenit e se i na suoptuenika koji nije imao pravo podnijeti albu protiv drugostupanjske presude. 3. alba protiv rjeenja lanak 491. (1) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika, suca istrage i drugih rjeenja prvostupanjskog suda, stranke i osobe ija su prava povrijeena mogu podnijeti albu uvijek kad u ovom Zakonu nije propisano da alba nije doputena. (2) Protiv rjeenja vijea donesenog prije i u tijeku istrage, te u postupku ispitivanja optunice, nije doputena alba, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (3) Rjeenja koja se donose radi pripremanja rasprave i presude mogu se pobijati samo u albi na presudu. (4) Protiv rjeenja Vrhovnog suda alba nije doputena. lanak 492. (1) alba se podnosi tijelu koje je donijelo rjeenje. (2) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, alba protiv rjeenja podnosi se u roku od tri dana od dana dostave rjeenja. lanak 493. Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, podnoenjem albe protiv rjeenja odgaa se izvrenje rjeenja protiv kojeg je podnesena alba.
7.12.2011
Page 125 of 145
lanak 494. (1) O albi protiv rjeenja odluuje sud u sjednici vijea. (2) O albi protiv rjeenja suca istrage ili suca pojedinca odluuje vijee istog suda, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (3) Rjeavajui o albi, sud moe rjeenjem: 1) odbaciti albu kao nepravovremenu ili kao nedoputenu, 2) odbiti albu kao neosnovanu ili 3) prihvatiti albu ili povodom albe rjeenjem preinaiti ili ukinuti i prema potrebi predmet uputiti na ponovno odluivanje. (4) Ispitujui albu, sud e po slubenoj dunosti paziti je li rjeenje donijelo ovlateno tijelo i je li povrijeen kazneni zakon na tetu okrivljenika. lanak 495. Ako to drugo nije propisano, na postupak o albi protiv rjeenja primjenjivat e se odredbe lanka 463. i 465. stavka 3., lanka 466. do 472., lanka 474. stavka 1., 3. i 4. te lanka 479. ovog Zakona. lanak 496. Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, odredbe lanka 459. i 495. ovog Zakona primijenit e se i na sva ostala rjeenja koja se donose na temelju ovog Zakona. Glava XXIV. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 1. Obnova kaznenog postupka lanak 497. (1) Kazneni postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom moe se na zahtjev ovlatene osobe obnoviti samo u sluajevima i uz uvjete propisane u ovom Zakonu. (2) Kazneni postupak u kojem je osoba osuena u odsutnosti (lanak 402. stavak 3. i 4.), a nastupila je mogunost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti, obnovit e se i izvan uvjeta predvienih u lanku 498. i 501. ovog Zakona, ako osuenik ili njegov branitelj podnesu zahtjev za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kada je postao dostupan sudbenoj vlasti Republike Hrvatske. (3) U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka prema odredbi stavka 1. ovog lanka, sud e odrediti da se osueniku dostavi optunica ako mu prije nije dostavljena, a moe odrediti da se stvar vrati u stanje istrage, odnosno da se provede istraga ako je nije bilo. (4) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovog lanka obnova kaznenog postupka doputena je samo uz uvjete predviene u lanku 498. i 501. ovog Zakona. lanak 498. (1) Pravomona presuda moe se preinaiti i bez obnove kaznenog postupka ako: 1) je u dvjema presudama ili u vie presuda protiv istog osuenika izreeno vie kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u stjecaju, 2) je pri izricanju jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrena i kazna koja je ve obuhvaena u kazni izreenoj prema odredbama o stjecaju u kakvoj prijanjoj presudi, 3) se pravomona presuda kojom je za vie kaznenih djela izreena jedinstvena kazna ne bi mogla u jednom dijelu izvriti zbog amnestije, pomilovanja ili iz drugih razloga. (2) U sluaju iz stavka 1. toke 1. ovog lanka, sud e novom presudom preinaiti prijanje presude glede odluka o kazni i izrei jedinstvenu kaznu. Za donoenje nove presude
7.12.2011
Page 126 of 145
nadlean je prvostupanjski sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroa vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni, sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake, sud koji je posljednji izrekao kaznu. (3) U sluaju iz stavka 1. toke 2. ovog lanka, preinait e svoju presudu sud koji je pri izricanju jedinstvene kazne pogreno uzeo u obzir kaznu koja je ve obuhvaena u kakvoj prijanjoj presudi. (4) U sluaju iz stavka 1. toke 3. ovog lanka, prvostupanjski sud preinait e prijanju presudu glede kazne i izrei novu kaznu ili e utvrditi koliko se od kazne izreene prijanjom presudom ima izvriti. (5) Novu presudu donosi sud u sjednici vijea na prijedlog dravnog odvjetnika, ako je postupak voen na njegov zahtjev ili na zahtjev osuenika, a nakon ispitivanja protivne stranke. (6) Ako su u sluaju iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka, pri izricanju kazne uzete u obzir i presude drugih sudova, ovjereni prijepis nove pravomone presude dostavit e se i tim sudovima. lanak 499. Ako je optuba odbaena zato to nije bilo zahtjeva ovlatenog tuitelja ili nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja, odnosno ako je iz istih razloga postupak pravomono obustavljen, sud e na zahtjev ovlatenog tuitelja dopustiti obnovu im prestanu razlozi zbog kojih su donesene navedene odluke. lanak 500. (1) Ako je postupak pravomono obustavljen prije podnoenja optunice, na zahtjev ovlatenog tuitelja moe se dopustiti obnova postupka ako se podnesu novi dokazi na temelju kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje postupka. (2) Kazneni postupak pravomono obustavljen do poetka rasprave moe se obnoviti kad je dravni odvjetnik odustao od progona, a oteenik progon nije preuzeo, ako se dokae da je do odustanka dolo zbog kaznenog djela zlouporabe slubenog poloaja dravnog odvjetnika ili zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku. Glede dokazivanja kaznenog djela dravnog odvjetnika primjenjivat e se odredbe lanka 501. stavka 2. ovog Zakona. (3) Ako je postupak obustavljen zbog toga to je oteenik kao tuitelj odustao od progona ili to se po zakonu smatra da je odustao, oteenik kao tuitelj ne moe traiti obnovu postupka. lanak 501. (1) Kazneni postupak zavren pravomonom presudom moe se obnoviti u korist osuenika bez obzira je li prisutan, ako: 1) se dokae da je presuda utemeljena na lanoj ispravi, snimci ili lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa, 2) se dokae da je do presude dolo zbog kaznenog djela dravnog odvjetnika, suca, suca porotnika, istraitelja ili druge osobe koja je obavljala dokazne radnje, 3) se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu po blaem kaznenom zakonu, 4) je osoba za isto djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno zbog istog djela koje je mogla poiniti samo jedna osoba ili neke od njih, 5) se u sluaju osude za produljeno kazneno djelo ili za drugo kazneno djelo koje na temelju zakona obuhvaa vie istovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji pokazuju da osuenik nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje tih injenica moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne. (2) U sluajevima iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka, mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe proglaene krivim za ta kaznena djela. Ako se postupak protiv tih osoba ne moe provesti zbog toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje
7.12.2011
Page 127 of 145
iskljuuju kazneni progon, injenice iz stavka 1. toke 1. i 2. ovog lanka mogu se utvrditi i drugim dokazima. lanak 502. (1) Odredbe o obnovi kaznenog postupka e se primijeniti i u sluaju kada je podnesen zahtjev za izmjenu pravomone sudske odluke na temelju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske (dalje: Ustavni sud) kojom je poniten ili ukinut propis na temelju kojeg je bila donesena pravomona osuda ili ukoliko Ustavni sud utvrdi da je presuda utemeljena na povredi prava i sloboda propisanih Ustavom ili meunarodnim ugovorom. (2) Odredbe o obnovi kaznenog postupka e se primijeniti i u sluaju kada je podnesen zahtjev za izmjenu pravomone sudske odluke na temelju konane presude Europskog suda za ljudska prava kojom je u odnosu na okrivljenika utvrena povreda prava i sloboda iz Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. (3) Zahtjev za obnovom postupka na temelju konane presude Europskog suda za ljudska prava moe se podnijeti u roku od trideset dana od datuma konanosti presude Europskog suda za ljudska prava. lanak 503. (1) Kazneni postupak moe se iznimno obnoviti na tetu okrivljenika ako je postupak dovren pravomonom presudom kojom se optuba odbija ako: 1) je do presude kojom se optuba odbija dolo zbog stvarne nenadlenosti suda, a ovlateni tuitelj pokrene postupak pred nadlenim sudom i istodobno zatrai obnovu postupka, 2) je postupak voen bez ovlatenog tuitelja i zbog toga donesena presuda kojom se optuba odbija, a ovlateni tuitelj zatrai obnovu postupka, 3) je presuda donesena jer je tuitelj od poetka do zavretka rasprave odustao od optube, a dokae da je do odustajanja dolo zbog kaznenog djela zlouporabe slubenog poloaja dravnog odvjetnika ili zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku, 4) nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za voenje postupka pa je zbog toga dolo do presude kojom se optuba odbija, a prijedlog ili odobrenje naknadno budu dani. (2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka obnova postupka nije doputena ako je proteklo vie od mjesec dana od kada je tuitelj saznao za okolnosti na kojima moe utemeljiti svoj zahtjev za obnovu postupka. (3) U sluaju obnove postupka iz razloga navedenog u stavku 1. toki 3. ovog lanka primijenit e se odredba lanka 501. stavka 2. ovog Zakona. (4) U sluaju iz stavka 1. toke 1. ovog lanka vijee suda koji odluuje o zahtjevu za obnovu postupka, uputit e po pravomonosti rjeenja kojim se obnova postupka doputa, predmet sudu koji je stvarno nadlean. lanak 504. (1) Zahtjev za obnovu kaznenog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a nakon smrti osuenika, dravni odvjetnik i osobe navedene u lanku 464. stavku 2. ovog Zakona. (2) Zahtjev za obnovu kaznenog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj i u sluaju iz lanka 501. stavka 1. toke 3. ovog Zakona i ako je okrivljenik suen u odsutnosti (lanak 402. stavak 3. i 4.), bez obzira je li osuenik prisutan. (3) Zahtjev se moe podnijeti i nakon to je osuenik izdrao kaznu i bez obzira na zastaru, oprost ili pomilovanje. (4) Ako sud koji bi bio nadlean za odluivanje o obnovi postupka sazna da postoji razlog za obnovu kaznenog postupka, obavijestit e o tome osuenika, odnosno osobu koja je ovlatena da podnese zahtjev. lanak 505. (1) O zahtjevu za obnovu kaznenog postupka odluuje vijee suda koji je u prijanjem postupku sudio u prvom stupnju.
7.12.2011
Page 128 of 145
(2) U zahtjevu se mora navesti po kojoj se zakonskoj osnovi trai obnova i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev ne sadri te podatke, sud e pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni. (3) Pri rjeavanju o zahtjevu u vijeu nee sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoenju presude u prijanjem postupku osim u sluaju iz lanka 498. ovog Zakona. lanak 506. (1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na temelju samog zahtjeva i spisa prijanjeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoba, ili da nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka, ili da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji ve bili izneseni u prijanjem zahtjevu za obnovu postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda, ili da injenice i dokazi oito nisu prikladni da se na temelju njih dopusti obnova, ili da podnositelj zahtjeva nije postupio prema lanku 505. stavku 2. ovog Zakona. (2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit e prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea e sam ili preko suca istrage izvidjeti injenice i pribaviti dokaze na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev. (3) Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za obnovu postupka sukladno lanku 500. ovog Zakona. U ostalim sluajevima, kad su u pitanju kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti, predsjednik vijea odredit e da se spisi poalju dravnom odvjetniku, koji e bez odgode vratiti spise sa svojim miljenjem. lanak 507. (1) Kad dravni odvjetnik vrati spise, sud e, ako ne odredi da se izvidi dopune, na temelju rezultata izvida, zahtjev prihvatiti i dopustiti obnovu kaznenog postupka ili e zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog postupka. (2) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je dopustio obnovu postoje i za kojeg suoptuenika koji nije podnio zahtjev, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji. (3) U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka sud e odluiti da se odmah odredi nova rasprava ili da se stvar vrati u postupak optuivanja. (4) Ako sud smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da osuenik u obnovljenom postupku moe biti osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem ve izdrane kazne imao pustiti na slobodu, ili da moe biti osloboen optube, ili da optuba moe biti odbijena, odredit e da se izvrenje presude odgodi, odnosno prekine. (5) Kad rjeenje kojim se doputa obnova kaznenog postupka postane pravomono, obustavit e se izvrenje kazne i sud e, na prijedlog dravnog odvjetnika, odrediti istrani zatvor ako postoje uvjeti iz lanka 123. ovog Zakona. lanak 508. (1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova kaznenog postupka vae iste materijalnopravne odredbe kao i za prvi postupak, osim odredaba o zastari. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku. (2) Ako se novi postupak obustavi do poetka rasprave, sud e rjeenjem o obustavi postupka ukinuti i prijanju presudu. (3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda djelomino ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e optueniku uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova odreena samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu prema odredbama Kaznenog zakona. (4) Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom propisanom u lanku 13. ovog Zakona. 2. Zahtjev za zatitu zakonitosti lanak 509.
7.12.2011
Page 129 of 145
(1) Protiv pravomonih sudskih odluka Glavni dravni odvjetnik moe podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon. (2) Glavni dravni odvjetnik e podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti protiv sudske odluke donesene u postupku na nain koji predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, meunarodnim pravom ili zakonom. (3) Zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se podignuti protiv odluke s kojom je odlueno o zahtjevu za zatitu zakonitosti. lanak 510. (1) O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud. (2) Ako Glavni dravni odvjetnik do odluke Vrhovnog suda, odustane od zahtjeva za zatitu zakonitosti, zahtjev e se rjeenjem odbaciti. (3) O zahtjevu se odluuje u sjednici vijea. Prije nego to predmet bude iznesen na odluivanje, sudac izvjestitelj moe prema potrebi pribaviti obavijesti o istaknutim povredama zakona. (4) O sjednici e se uvijek izvijestiti glavni dravni odvjetnik. (5) Vrhovni sud moe rijeiti da se izvrenje pravomone presude prekine ili odgodi do odluke o zahtjevu za zatitu zakonitosti. lanak 511. (1) Pri odluivanju o zahtjevu za zatitu zakonitosti sud e se ograniiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva Glavni dravni odvjetnik. (2) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je donio odluku u korist osuenika postoje i za kojeg od suoptuenika glede kojeg nije podignut zahtjev za zatitu zakonitosti, postupit e se po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji. (3) Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podignut u korist osuenika, sud je pri donoenju odluke vezan zabranom propisanom lanku 13. ovog Zakona. lanak 512. Sud e presudom odbiti zahtjev za zatitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda zakona koju istie Glavni dravni odvjetnik. lanak 513. (1) Kad sud utvrdi da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan, donijet e presudu kojom e, prema naravi povrede zakona, ili preinaiti pravomonu odluku, ili ukinuti u cijelosti ili djelomino odluke prvostupanjskog suda i vieg suda ili samo odluku vieg suda i predmet vratiti na ponovnu odluku ili suenje prvostupanjskom sudu ili viem sudu. (2) Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti podignut na tetu okrivljenika, a sud ustanovi da je osnovan, utvrdit e samo da postoji povreda zakona, ne dirajui u pravomonu odluku. (3) Ako drugostupanjski sud prema odredbama ovog Zakona nije bio ovlaten otkloniti povredu zakona koja je poinjena u presudi prvostupanjskog suda, a sud koji rjeava o zahtjevu za zatitu zakonitosti podignutom u korist okrivljenika utvrdi da je zahtjev osnovan i da radi otklanjanja poinjene povrede zakona treba ukinuti ili preinaiti prvostupanjsku odluku, ukinut e ili preinaiti i drugostupanjsku odluku iako njome nije povrijeen zakon. lanak 514. (1) Ako je pravomona presuda ukinuta i predmet vraen na ponovno suenje, za osnovu e se uzeti prijanja optunica ili onaj njezin dio koji se odnosi na ukinuti dio presude. (2) Sud je duan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva pitanja na koja ga je upozorio Vrhovni sud. (3) Pred prvostupanjskim, odnosno drugostupanjskim sudom stranke mogu isticati nove injenice i podnositi nove dokaze. (4) Sud je pri donoenju nove odluke vezan zabranom propisanom u lanku 13. ovog Zakona.
7.12.2011
Page 130 of 145
(5) Ako je pored odluke nieg suda ukinuta i odluka vieg suda, predmet se dostavlja niem sudu preko vieg suda. 3. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude lanak 515. (1) Okrivljenik koji je pravomono osuen na kaznu zatvora ili maloljetnikog zatvora, ili mu je odreen prisilni smjetaj prema lanku 554. stavku 1. ovog Zakona, moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude zbog povrede zakona u sluajevima predvienim ovim Zakonom. (2) Okrivljenik koji se nije koristio redovitim pravnim lijekom protiv presude ne moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude, osim ako je drugostupanjskom presudom umjesto osloboenja od kazne, uvjetne osude, sudske opomene ili novane kazne izreena kazna zatvora, odnosno umjesto odgojne mjere kazna maloljetnikog zatvora. (3) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude ne moe se podnijeti protiv presude Vrhovnog suda. lanak 516. O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomone presude odluuje Vrhovni sud. lanak 517. (1) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude moe se podnijeti zbog: 1) povrede kaznenog zakona na tetu osuenika predviene u lanku 469. toki 1. do 4. ovog Zakona ili zbog povrede iz toke 5. toga lanka ako se prekoraenje ovlasti odnosi na odluku o kazni, sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi, 2) povrede odredaba kaznenog postupka predvienih u lanku 468. stavku 1. toki 1., 5., 9. i 10., ili zbog sudjelovanja u odluivanju u drugom, odnosno treem stupnju suca ili suca porotnika koji se morao izuzeti (lanak 32. stavak 1.), ili zbog toga to je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraeno da na raspravi upotrebljava svoj jezik (lanak 8.), 3) povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili zbog povrede odredaba kaznenog postupka u albenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu. (2) Povrede iz stavka 1. toke 2. i 3. ovog lanka mogu se isticati samo ako su bile istaknute u albi protiv prvostupanjske presude ili su poinjene u drugostupanjskom postupku. lanak 518. (1) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude mogu podnijeti osuenik i branitelj u roku od mjesec dana od primitka pravomone presude prema lanku 463. stavku 3. ovog Zakona. (2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude podnosi se prvostupanjskom sudu. (3) Zahtjev koji je podnesen nepravovremeno ili ga je podnijela neovlatena osoba ili je podnesen u sluaju osude na kaznu ili mjeru zbog koje se zahtjev ne moe podnijeti (lanak 515. stavak 1.) ili po zakonu nije doputen (lanak 515. stavak 2. i 3.), odbacit e rjeenjem predsjednik vijea prvostupanjskog suda ili Vrhovni sud. (4) Tajnik suda dostavit e primjerak zahtjeva sa spisima Glavnom dravnom odvjetniku, koji moe u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva podnijeti odgovor na zahtjev. (5) Prvostupanjski sud ili Vrhovni sud moe, s obzirom na sadraj zahtjeva, rijeiti da se odgodi, odnosno prekine izvrenje pravomone presude. alba protiv takva rjeenja prvostupanjskog suda ne odgaa njegovo izvrenje. lanak 519. to se tie zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomone presude, primjenjivat e se odredbe lanka 509. stavka 2. i 3., lanka 511. do 513. stavka 1. i 2. i lanka 514. ovog
7.12.2011
Page 131 of 145
Zakona. Trei dio SKRAENI POSTUPAK Glava XXV. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 520. U postupku pred opinskim sudom primjenjuju se odredbe lanka 521. do 548. ovog Zakona (skraeni postupak). Ako nema posebnih pravila primjenjuju se odredbe o redovitom postupku. lanak 521. (1) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom zakonu, dravni odvjetnik moe rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postoji osnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako je: 1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da e se u kaznenom postupku protiv okrivljenika primijeniti lanak 58. Kaznenog zakona, 2) protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne ili sigurnosne mjere, a pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo nema svrhe s obzirom na teinu, narav djela i pobude iz kojih je ono poinjeno, te na rezultate koje je kaznenopravna sankcija ostvarila na poinitelja da ubudue ne ini kaznena djela, 3) okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnom kaznenom sudu radi provoenja postupka za drugo kazneno djelo, 4) okrivljenik prijavljen za vie kaznenih djela kojima je ostvario bia dvaju ili vie kaznenih djela, ali je svrhovito da se poinitelj osudi samo za jedno, jer pokretanje kaznenog postupka za druga kaznena djela ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcija poinitelju. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e osim okrivljeniku, dostaviti oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije doputena. lanak 522. (1) Dravni odvjetnik moe, nakon prethodno pribavljene suglasnosti rtve ili oteenika, rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako okrivljenik preuzme obvezu: 1) izvrenja kakve inidbe u svrhu popravljanja ili naknade tete prouzroene kaznenim djelom, 2) uplate odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama kaznenih djela, 3) isplate dospjelog zakonskog uzdravanja i urednog plaanja dospjelih obveza, 4) obavljanja rada za ope dobro na slobodi, 5) podvrgavanja odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima, 6) podvrgavanju psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanja uz pristanak osumnjienika na naputanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije. (2) Dravni odvjetnik e, u rjeenju odrediti rok u kojem okrivljenik mora ispuniti preuzete obveze prema stavku 1. ovog lanka, koji ne smije prelaziti godinu dana. (3) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e dostaviti osim okrivljeniku oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj imovinskopravni
7.12.2011
Page 132 of 145
zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije doputena. lanak 523. (1) Sudac pojedinac e rjeenjem prekinuti kazneni postupak ako u sluajevima iz lanka 521. i 522. ovog Zakona dravni odvjetnik izjavi da uvjetno odustaje od kaznenog progona. (2) Sudac pojedinac e u sluajevima iz lanka 521. i 522. ovog Zakona nakon odustajanja dravnog odvjetnika od optube, rjeenjem obustaviti kazneni postupak. lanak 524. (1) Skraeni kazneni postupak pokree se na temelju optunice dravnog odvjetnika, odnosno oteenika kao tuitelja ili na temelju privatne tube. (2) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, optunica mora imati sadraj iz lanka 342. ovog Zakona, a uz to sadri vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije ije se izricanje trai. Optunica koja se odnosi na kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do osam godina, sadri samo kratke razloge. (3) Privatna tuba mora imati sadraj iz lanka 342. stavka 1. toke 1. 4. ovog Zakona, uz podatke o svjedoku i vjetaku i drugom dokazu, koje se predlae izvesti na raspravi. lanak 525. (1) Kad sudac pojedinac ili predsjednik vijea (sudac) primi optunicu ili privatnu tubu, prethodno e ispitati je li sud nadlean i postoje li uvjeti za odbacivanje optunice (lanak 344.) odnosno privatne tube i ako postoje, donijet e rjeenje o odbacivanju optunice ili privatne tube. Rjeenje se dostavlja dravnom odvjetniku, oteeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju, te okrivljeniku. (2) Ako ne donese rjeenje iz stavka 1. ovog lanka, sudac e postupiti prema lanku 345. do 347. ovog Zakona. (3) Ako je okrivljenik u istranom zatvoru, rok za odgovor na optunicu je tri dana od primitka optunice. lanak 526. (1) Ako se optunica odnosi na kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora iznad osam godina, postupit e se prema lanku 348. do 367. ovog Zakona. (2) Ako se optunica odnosi na kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do osam godina, optuno vijee ispituje optunicu u sjednici vijea bez sudjelovanja stranaka. Ako ocijeni optunicu osnovanom, donijet e rjeenje kojim potvruje optunicu i sastaviti raspravni spis. (3) Rjeenje o potvrivanju optunice iz stavka 1. ovog lanka, zajedno s raspravnim spisom vijee bez odgode dostavlja pisarnici nadlenog suda. (4) Sudac odreuje raspravu najkasnije u roku od mjesec dana, a ako je odreen istrani zatvor, u roku od petnaest dana. lanak 527. (1) Ako je podignuta privatna tuba, a sudac ne donese rjeenje iz lanka 525. stavka 1. ovog Zakona, odredit e raspravu u roku od mjesec dana od primitka privatne tube. (2) Prije odreivanja rasprave za kaznena djela iz nadlenosti suca pojedinca za koja se progoni po privatnoj tubi, sudac pojedinac moe pozvati samo privatnog tuitelja i okrivljenika na roite radi prethodnog razjanjenja stvari, ako smatra da bi to bilo korisno za bri zavretak postupka. Okrivljeniku se uz poziv dostavlja i privatna tube. (3) Ako ne doe do izmirenja stranaka i povlaenja privatne tube, ili odbacivanja tube, sudac pojedinac moe odmah otvoriti raspravu na to e se posebno upozoriti privatni tuitelj i okrivljenik pri dostavi poziva. (4) Ako sudac pojedinac ne otvori raspravu donijet e odluku o tome koje dokaze e izvesti na raspravi i odredit e raspravu. (5) Na podrujima na kojima djeluju mirovna vijea, sud moe stranke uputiti tim vijeima
7.12.2011
Page 133 of 145
radi pokuaja mirenja ako obje stranke imaju prebivalite na podruju mirovnog vijea. Sud e odrediti rok u kojem e se pokuati mirenje, a nakon proteka tog roka ili ako mirenje ne uspije, postupak e se nastaviti. lanak 528. (1) Nakon odreivanja rasprave sud se ne moe po slubenoj dunosti proglasiti mjesno nenadlenim. (2) Prigovor mjesne nenadlenosti optuenik moe staviti najkasnije do poetka rasprave. lanak 529. (1) Ako se rasprava ima provesti pred sucem pojedincem pripremno roite se ne provodi. (2) Ako se rasprava ima provesti pred vijeem, predsjednik vijea moe odrati pripremno roite prema lanku 370. do 379. ovog Zakona. lanak 530. (1) Tijekom rasprave sud moe postupiti prema lanku 374. ovog Zakona. (2) Optueniku e se u pozivu naznaiti da na raspravu moe doi s dokazima za svoju obranu ili da dokaze pravovremeno predloi sudu kako bi se mogli pribaviti za raspravu. (3) U pozivu e se optuenik upozoriti da e se rasprava odrati i u njegovoj odsutnosti ako za to postoje zakonski uvjeti (lanak 531. stavak 2.). Optuenik e se upozoriti da se, u sluaju kad obrana nije obvezna, zbog nedolaska branitelja na raspravu ili uzimanja branitelja tek na raspravi, rasprava nee odgoditi. lanak 531. (1) Rasprava se moe odrati bez prisutnosti stranaka u sluaju iz lanka 404. ovog Zakona. (2) U postupku za kazneno djelo za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do osam godina, rasprava se moe odrati bez prisutnosti optuenika koji je bio uredno pozvan, ali nije pristupio bez opravdanih razloga ili je oito da izbjegava poziv, uz uvjet da njegova prisutnost nije nuna i da je prije toga bio ispitan ili se oitovao o optubi. lanak 532. (1) Rasprava se dri u sjeditu suda. U hitnim sluajevima, osobito kad treba obaviti oevid ili kad je to potrebno zbog lakeg provoenja dokaznog postupka, moe se uz odobrenje predsjednika suda, rasprava odrati i u mjestu gdje je kazneno djelo poinjeno ili gdje se ima obaviti oevid, ako su ta mjesta na podruju tog suda. (2) Sudac koji je postupao prema lanku 525. i 526. ovog Zakona nije izuzet da na raspravi sudjeluje kao predsjednik vijea ili kao sudac pojedinac. lanak 533. (1) Sud pred kojim se vodi rasprava e odrediti da se rasprava snimi audio ili audiovizualnim ureajem. (2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka u zapisnik o raspravi unose se: 1) dokazi koji su izvedeni, 2) odluke suda, 3) izjave stranaka koje sud ocijeni posebno vanim. (3) Zapisnik moe voditi sudski savjetnik ili sudaki vjebenik. Ako zapisnik vodi sudski savjetnik ili sudaki vjebenik, postupit e se prema lanku 82. stavka 3. ovog Zakona. (4) Snimka rasprave prepisat e se i priloiti spisu ako rasprava bude odgoena. Prijepis pregledava i ovjerava predsjednik vijea ili sudac pojedinac. (5) Ako sud nije u mogunosti provesti snimanje prema stavku 1. do 3. ovog lanka, postupat e prema opim propisima o sastavljanju zapisnika. (6) Ministar nadlean za pravosue donosi propise kojima e poblie urediti tehnike uvjete, nain snimanja te zatitu snimke od brisanja i oteenja. lanak 534.
7.12.2011
Page 134 of 145
(1) Rasprava e se odgoditi ako ne doe dravni odvjetnik koji je uredno pozvan. U tom sluaju sud e postupiti prema lanku 401. stavku 1. ovog Zakona. (2) Rasprava se moe odrati ako i ne doe privatni tuitelj koji ima prebivalite izvan podruja suda kojem je podnesena privatna tuba ako je sudu stavio prijedlog da se rasprava odri u njegovoj odsutnosti. lanak 535. (1) Rasprava poinje objavom sadraja optunice ili privatne tube. Zapoeta rasprava dovrit e se po mogunosti bez prekidanja. (2) Optuenik e se ispitati na poetku dokaznog postupka neovisno od toga kakav je stav zauzeo prema optubi. (3) Ako se postupak vodi pred sucem pojedincem, optueniku, svjedoku i vjetaku pitanja prvi postavlja sudac. Nakon toga pitanja postavljaju stranke i to tako da optuenika najprije ispituje branitelj ako ga ima, a svjedoke i vjetake ona stranka koja ih je predloila. (4) Ako se optuenik oitovao krivim u odnosu na sve toke optube, na kraju svog iskaza oitovat e se je li suglasan s predloenom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije. Do ovog oitovanja optuenika, dravni odvjetnik moe izmijeniti vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije iz optunice. (5) Ako se optuenik oitovao krivim u odnosu na sve toke optube, a sud nakon ispitivanja optuenika njegovo priznanje ocijeni sukladnim do tada prikupljenim dokazima, u nastavku dokaznog postupka izvest e samo dokaze koji se odnose na odluku o kaznenopravnim sankcijama. (6) Ako se optuenik u sluaju iz stavka 4. ovog lanka suglasi i s vrstom i mjerom predloene kaznenopravne sankcije, sud u presudi ne smije izrei drugu vrstu kaznenopravne sankcije niti veu mjeru kazne od predloene. lanak 536. Ako se rasprava vodi pred vijeem, postupat e se prema lanku 413. do 447. ovog Zakona. lanak 537. (1) Ako je optueniku izreena kazna zatvora, prijepis presude uvijek sadri obrazloenje. Pisani otpravak presude kojom nije izreena kazna zatvora, dostavit e se s kratkim obrazloenjem, samo na zahtjev stranke. (2) Ako stranke odmah nakon objave presude ne zahtijevaju pisani otpravak presude, te ako se optuenik oitovao krivim i prihvatio predloenu sankciju, kratko obrazloenje unosi se u zapisnik o raspravi. Prijepis presude nee sadravati obrazloenje a mora se otpremiti najkasnije u roku od tri radna dana. lanak 538. (1) Protiv presude alba se moe podnijeti u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Ako je presudom izreena kazna zatvora, prijepis presude uvijek mora sadravati podatke iz lanka 459. ovog Zakona. (2) Stranke i oteenik koji ima pravo albe protiv presude (lanak 464. stavak 4.) mogu se odrei prava na albu odmah nakon objave presude. U takvom sluaju dostavit e im se u roku od tri radna dana prijepis presude bez obrazloenja. (3) Ako je tijek rasprave snimljen u smislu lanka 533. ovog Zakona, stranke i oteenik, mogu u roku od tri dana od dana dostave prijepisa presude iz lanka 537. ovog Zakona najaviti albu. U takvom sluaju, rok za albu iz stavka 1. ovog lanka aliteljima zapoinje tei od dostave prijepisa zvune snimke. (4) Ako protivno odredbi lanka 533. stavka 4. ovog Zakona nije prepisana zvuna snimka rasprave, ili ako prijepis presude nije napisan i otpremljen u rokovima iz lanka 537. stavka 2. i lanka 538. stavka 2., ovog Zakona sudac e izvijestiti o razlozima predsjednika suda. lanak 539.
7.12.2011
Page 135 of 145
Kad drugostupanjski sud rjeava o albi protiv presude prvostupanjskog suda donesene u skraenom postupku, obje stranke obavijestit e se o sjednici vijea drugostupanjskog suda ako je u prvostupanjskoj presudi izreena kazna zatvora i ako su stranke zahtijevale da budu obavijetene o sjednici, ili ako predsjednik vijea ili vijee drugostupanjskog suda smatraju da bi prisutnost stranaka ili jedne od njih bilo korisno za razjanjenje stvari. Glava XXVI. IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA I IZRICANJE SUDSKE OPOMENE 1. Izdavanje kaznenog naloga lanak 540. (1) Za kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a za koja nije nadleno vijee, te za koja je saznao na temelju vjerodostojnog sadraja kaznene prijave, moe dravni odvjetnik u optunici zatraiti da sud izda kazneni nalog u kojem e okrivljeniku izrei odreenu kaznu ili mjeru bez provoenja rasprave. (2) Dravni odvjetnik moe zatraiti izricanje jedne ili vie od sljedeih kazni ili mjera: 1) novanu kaznu u visini od deset do sto prosjenih dnevnih prihoda u Republici Hrvatskoj (lanak 51. stavak 4. Kaznenog zakona), 2) uvjetne osude s izricanjem kazne zatvora do jedne godine ili novane kazne, ili sudske opomene, 3) oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanja presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog priopavanja, 4) zabrane upravljanja motornim vozilom do dvije godine, odnosno oduzimanja predmeta. (3) Pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog lanka, pravnoj osobi se mogu u kaznenom nalogu izrei sljedee sankcije: 1) novana kazna do 2.000.000,00 kuna, 2) uvjetna osuda s novanom kaznom, 3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanje presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog priopavanja. (4) Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev, dravni odvjetnik predloit e da sud odlui o tom zahtjevu. Ako sud ne dosudi imovinskopravni zahtjev, izrei e oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. lanak 541. (1) Ako se sa zahtjevom sloi, sudac pojedinac e presudom izdati kazneni nalog. (2) U presudi o kaznenom nalogu navest e se samo da se prihvaa zahtjev dravnog odvjetnika te optueniku, iji osobni podaci moraju biti jasno odreeni, izrie kazna ili mjera iz zahtjeva. Izreka presude o kaznenom nalogu obuhvaa podatke iz lanka 459. stavak 1. do 3. ovog Zakona, ukljuujui i odluku o imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen. U obrazloenju e se samo navesti dokazi koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga. (3) Ako je dravni odvjetnik predloio oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, a oteenik je podnio imovinskopravni zahtjev, sud e dosuditi imovinskopravni zahtjev. Ako ne dosudi imovinskopravni zahtjev, oduzet e imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, a oteenika e uputiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. (4) Kazneni nalog sadrava pouku okrivljeniku u smislu lanka 542. stavka 2. ovog Zakona te da e po proteku roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, kazneni nalog postati pravomoan i da e se izreena kazna protiv okrivljenika izvriti. lanak 542. (1) Kazneni nalog dostavlja se okrivljeniku i njegovu branitelju ako ga ima, te dravnom odvjetniku i oteeniku.
7.12.2011
Page 136 of 145
(2) Okrivljenik ili njegov branitelj mogu u roku od osam dana po primitku podnijeti prigovor protiv kaznenog naloga u pisanom obliku. Prigovor ne mora biti obrazloen, u njemu se mogu predloiti dokazi u korist obrane. Okrivljenik se moe odrei prava na prigovor, ali od podnesenog prigovora nakon zapoinanja rasprave ne moe odustati. Plaanje novane kazne prije isteka roka za prigovor ne smatra se odricanjem od prava na prigovor. (3) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje prigovora predsjednik vijea dopustit e povrat u prijanje stanje. Na odluivanje o molbi za povrat u prijanje stanje primijenit e se odredbe lanka 92. do 94. ovog Zakona. (4) Ako sudac pojedinac ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili podnesen od neovlatene osobe, dostavit e optunicu optunom vijeu radi ispitivanja u smislu lanka 526. stavak 2. ovog Zakona. (5) U sluaju iz stavka 4. ovog lanka, optuno vijee ispituje optunicu u smislu lanka 344. stavak 1. toke 1., 3. i 5. ovog Zakona i je li optunica podignuta na temelju vjerodostojne kaznene prijave. lanak 543. (1) Sudac pojedinac odbacit e zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga ako: 1) postoje razlozi za obustavu postupka iz lanka 380. ovog Zakona, 2) se radi o kaznenom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti, 3) je dravni odvjetnik zatraio izricanje kazne ili mjere koje po zakonu nije doputeno. (2) Ako sudac pojedinac ocijeni da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima moe oekivati izricanje neke druge kazne ili mjere, a ne one koju je zatraio dravni odvjetnik, po primitku optunice u sudu postupit e prema lanku 542. stavku 4. ovog Zakona. Optueniku e se dostaviti optunica uz pouku o pravu na odgovor, uz obavijest da sud nije prihvatio zahtjev dravnog odvjetnika za izdavanje kaznenog naloga. Optuno vijee e ispitati optunicu prema lanku 542. stavku 5. ovog Zakona. lanak 544. (1) Ako optuno vijee ne potvrdi optunicu, rjeenjem e staviti izvan snage kazneni nalog u odnosu na optuenika koji je podnio prigovor. Tako e postupiti i sudac pojedinac pri donoenju nove presude. (2) Sudac pojedinac nije vezan na zahtjev dravnog odvjetnika iz lanka 540. ovog Zakona, kao niti na zabranu iz lanka 13. ovog Zakona. lanak 545. (1) Protiv presude o izdavanju kaznenog naloga dravni odvjetnik ima pravo albe o kojoj odluuje vii sud. (2) Ako je optuenik podnio prigovor protiv presude o izdavanju kaznenog naloga, odbacit e se alba dravnog odvjetnika. 2. Izricanje sudske opomene lanak 546. (1) Kad prema odredbama Kaznenog zakona dolazi u obzir izricanje sudske opomene, sud e tu kaznenopravnu sankciju izrei presudom. (2) Ako u ovoj Glavi nije to drugo predvieno, odredbe ovog Zakona koje se odnose na presudu kojom se optuenik proglaava krivim primijenit e se i na presudu kojom se izrie sudska opomena. (3) U izreci presude kojom se izrie sudska opomena uz osobne podatke o optueniku navest e se da je optuenik kriv za djelo koje je predmet optube i zakonski naziv kaznenog djela. Izreka obuhvaa i podatke iz lanka 459. stavak 1. do 3. ovog Zakona. (4) U obrazloenju presude sud e iznijeti kojim se razlozima vodio pri izricanju sudske opomene.
7.12.2011
Page 137 of 145
lanak 547. Presuda kojom se izrie sudska opomena objavljuje se odmah nakon zavretka rasprave s bitnim razlozima. Tom prilikom predsjednik vijea upozorit e optuenika da mu se za kazneno djelo koje je poinio ne izrie kazna, ali da prema pravilima ponaanja u njegovoj drutvenoj sredini i naelima udorea zasluuje opomenu, koja e ga upozoriti da vie ne ini kaznena djela. Ako se presuda kojom se izrie sudska opomena objavljuje u odsutnosti optuenika, sud e takvo upozorenje unijeti u obrazloenje presude. Za odricanje od prava na albu i pisanu izradu presude primjenjuje se odredba lanka 537. stavka 2. ovog Zakona. lanak 548. (1) Presuda kojom se izrie sudska opomena moe se pobijati zbog razloga navedenih u lanku 467. ovog Zakona. (2) Ako presuda kojom se izrie sudska opomena sadri odluku o sigurnosnim mjerama, o trokovima kaznenog postupka, o oduzimanju imovinske koristi ili o imovinskopravnom zahtjevu, ta se odluka moe pobijati zato to sud nije pravilno primijenio sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi, odnosno to je odluku o trokovima kaznenog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim odredbama. etvrti dio POSEBNI POSTUPCI Glava XXVII. POSTUPAK PREMA OKRIVLJENICIMA S DUEVNIM SMETNJAMA lanak 549. (1) Odredbe ovog Zakona, osim odredaba Treeg dijela, Glava XXV. i XXVI., primijenit e se i u postupku prema osobama koje su u vrijeme poinjenja protupravnog djela bile neubrojive ako odredbama ove Glave nije to posebno propisano. (2) Postupak prema osobama koje su u vrijeme poinjenja protupravnog djela bile neubrojive pokree se i vodi samo na zahtjev dravnog odvjetnika. (3) Dravni odvjetnik e, ako se pojavi sumnja u iskljuenu ili smanjenu ubrojivost okrivljenika ili njegovu raspravnu nesposobnost zbog duevnih smetnji (lanak 325.), tijekom istrage prikupiti dokaze i injenice potrebne radi utvrenja je li okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv i jesu li ispunjeni uvjeti za odreivanje prisilnog smjetaja okrivljenika prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama te je li raspravno sposoban. (4) Ako se tijekom istrage utvrdi da je okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv te da je raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji, istraga se nee prekinuti. lanak 550. (1) Ako je okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, dravni odvjetnik e u optunici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti i da mu se odredi prisilan smjetaj prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama. (2) Dravni odvjetnik e prije podizanja optunice, uz prisutnost vjetaka i branitelja, pokuati ispitati optuenika. Ako se optuenik ne moe ispitati dravni odvjetnik e podii optunicu. (3) Nakon podizanja optunice iz stavka 1. ovog lanka okrivljenik mora imati branitelja. (4) Sud e u ovim predmetima postupati osobito urno. lanak 551.
7.12.2011
Page 138 of 145
(1) Osim u sluajevima kada se prema ovom Zakonu moe odrediti istrani zatvor protiv okrivljenika, takav zatvor odredit e se i ako postoji vjerojatnost da bi okrivljenik protiv kojeg je dravni odvjetnik podnio optunicu iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona mogao zbog teih duevnih smetnji poiniti tee kazneno djelo. Prije odreivanja istranog zatvora pribavit e se miljenje vjetaka psihijatra o ovoj opasnosti okrivljenika. O odreivanju istranog zatvora po ovom osnovu izvijestit e se uprava zatvora radi upuivanja okrivljenika u zdravstvenu ustanovu u smislu odredbe lanka 135. stavka 2. ovog Zakona. (2) Istrani zatvor iz stavka 1. ovog lanka moe trajati dok opasnost traje, ali ne dulje od rokova predvienih u lanku 133. ovog Zakona. lanak 552. (1) O optunici dravnog odvjetnika iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona odluuje sud nakon provedene rasprave. O raspravi e se izvijestiti zakonski zastupnik optuenika, a ako ga nema, optuenikov brani ili izvanbrani drug, odnosno najblii srodnik. (2) Predsjednik vijea e prije rasprave u prisustvu vjetaka pokuati ispitati optuenika radi ocjene optuenikove raspravne sposobnosti (lanak 325. stavak 5.). O vremenu i mjestu ispitivanja optuenika izvijestit e se dravni odvjetnik, optuenik, branitelj i zakonski zastupnik optuenika. Ispitivanje e se obaviti i bez prisutnosti uredno pozvanoga dravnog odvjetnika i zakonskog zastupnika. Ako sud nakon ispitivanja vjetaka utvrdi da je optuenik raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji, rasprava e se odrati u okrivljenikovoj odsutnosti. (3) Branitelj ili optuenik e se, kod oitovanja o optubi izjasniti o tome je li optuenik poinio protupravno djelo. (4) Ako je optuenik raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji pa se rasprava odrava u njegovoj odsutnosti, smatrat e se da je porekao osnovanost optube, a na zavretku dokaznog postupka proitat e se zapisnici o njegovu ranijem ispitivanju. (5) O raspravnoj sposobnosti i ubrojivosti optuenika te postojanju zakonskih uvjeta za odreivanje prisilnog smjetaja ispitat e se vjetak koji je obavio psihijatrijski pregled optuenika. lanak 553. (1) Ako dravni odvjetnik u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da je optuenik poinio kazneno djelo u stanju ubrojivosti ili smanjene ubrojivosti, odustat e od zahtjeva za odreivanje prisilnog smjetaja i izmijenit e optunicu. (2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka rasprava e zapoeti iznova, a predsjednik vijea e optuenika upozoriti na njegov promijenjen pravni poloaj. Ako je to potrebno radi pripremanja obrane, sud moe, na zahtjev obrane, prekinuti raspravu. (3) Zapisnici o ranijim iskazima svjedoka ili vjetaka ispitanima u odsutnosti optuenika sukladno odredbi lanka 552. stavka 4. ovog Zakona ne mogu se proitati bez suglasnosti stranaka. lanak 554. (1) Ako je dravni odvjetnik postavio zahtjev iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona, a sud nakon provedene rasprave utvrdi da je optuenik u stanju neubrojivosti poinio protupravno djelo te da postoje uvjeti za odreivanje prisilnog smjetaja optuenika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama, donijet e presudu kojom se utvruje da je optuenik poinio protupravno djelo, da ga je poinio u stanju neubrojivosti, te odrediti prisilni smjetaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju est mjeseci. (2) Sud e, pri donoenju presude iz stavka 1. ovog lanka, odrediti, odnosno produljiti istrani zatvor iz razloga navedenog u lanku 551. stavku 1. ovog Zakona. (3) Ako je dravni odvjetnik u optunici postavio zahtjev iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona, a sud nakon provedene rasprave utvrdi da je optuenik u stanju neubrojivosti poinio protupravno djelo, ali da ne postoje uvjeti za odreivanje prisilnog smjetaja optuenika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim
7.12.2011
Page 139 of 145
smetnjama, donijet e presudu kojom se optuenik oslobaa od optube i kojom se odbija zahtjev za odreivanje prisilnog smjetaja. (4) Ako je dravni odvjetnik u optunici postavio zahtjev iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona, a sud utvrdi postojanje razloga iz lanka 452. ovog Zakona, donijet e presudu kojom se optuba odbija. (5) Ako je dravni odvjetnik u optunici postavio zahtjev iz lanka 550. stavak 1. ovog Zakona, a sud utvrdi postojanje razloga iz lanka 453. ovog Zakona, osim iskljuenja krivnje zbog neubrojivosti, donijet e presudu kojom se optuenik oslobaa od optube. (6) Ako sud ne utvrdi da je optuenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, donijet e presudu kojom se optuba odbija. U tom sluaju dravni odvjetnik moe odmah nakon objave presude dati usmeno izjavu da se odrie prava na albu i podnijeti novu optunicu za isto kazneno djelo. Na tu optunicu ne primjenjuju se odredbe Glave XIX. ovog Zakona, osim odredbe lanka 342. stavka 1. ovog Zakona. (7) Rasprava e se provesti pred istim vijeem na temelju nove optunice. Radi pripreme obrane sud moe prekinuti raspravu. Ranije izvedeni dokazi nee se ponovno izvoditi, osim ako vijee ustanovi da je potrebno da se pojedini dokazi ponovno izvedu. Pisano izraena presuda kojom je optuba odbijena dostavit e se strankama samo na njihov zahtjev. Protiv te presude alba nije doputena. lanak 555. (1) Presuda iz lanka 554. stavka 1. i 3. ovog Zakona dostavit e se dravnom odvjetniku, optueniku i njegovu branitelju te zakonskom zastupniku optuenika, a ako ga nema, optuenikovom branom ili izvanbranom drugu, odnosno najbliem srodniku. (2) Protiv presude iz lanka 554. stavka 1. i 3. ovog Zakona mogu u roku od petnaest dana od dana primitka podnijeti albu sve osobe koje imaju pravo na albu protiv presude (lanak 464.). (3) Drugostupanjski sud e sjednicu vijea odrati u prisutnosti optuenika ako smatra da je to svrhovito. Svoju odluku sa spisima dostavit e prvostupanjskom sudu najkasnije u roku koji je za polovicu krai od roka odreenog u lanku 488. stavku 2. ovog Zakona. (4) Predsjednik vijea e, na zahtjev optuenika, donijeti rjeenje o izvrenju prisilnog smjetaja optuenika prije pravomonosti. (5) Predsjednik vijea dostavit e odmah nakon izvrnosti presude, potrebne spise sudu nadlenom za postupak prisilnog smjetaja prema Zakonu o zatiti osoba s duevnim smetnjama. Glava XXVIII. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINSKE KORISTI lanak 556. (1) Predmeti koji se po zakonu imaju oduzeti, kao i drugi predmeti ako to zahtijevaju probici javne sigurnosti ili zatite asti i dostojanstva graana, oduzet e se i kad kazneni postupak ne zavri presudom kojom se okrivljenik proglaava. (2) Posebno rjeenje o tome donosi tijelo pred kojim se vodio postupak kad je postupak zavren, odnosno obustavljen. (3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stavka 1. ovog lanka donosi sud i kad je u presudi kojom je optuenik proglaen krivim proputeno da se donese takva odluka. (4) Ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit e se osobi od koje se oduzima predmet. (5) Protiv odluke iz stavka 2. i 3. ovog lanka osoba od koje su oduzeti predmeti, ima pravo albe. Ako rjeenje iz stavka 2. ovog lanka nije donio sud, o albi odluuje vijee suda koji je bio nadlean za suenje u prvom stupnju. lanak 557. (1) Imovinska korist ostvarena poinjenjem kaznenog djela utvruje se u postupku na
7.12.2011
Page 140 of 145
prijedlog tuitelja. (2) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi postupak, duni su u tijeku postupka prikupljati dokaze i istraivati okolnosti koje su vane za utvrivanje imovinske koristi. (3) Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev koji, s obzirom na svoju osnovu, iskljuuje oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, ta korist utvrivat e se samo u onom dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom. lanak 558. (1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavnik pravne osobe, pozvat e se radi ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravi. U pozivu e se upozoriti da e se postupak provesti i bez njihove prisutnosti. (2) Predstavnik pravne osobe ispitat e se na raspravi nakon okrivljenika koji se oitovao da ne osporava osnovanost optube, a inae na poetku dokaznog postupka. Na isti nain postupit e se prema osobi na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok. (3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavnik pravne osobe ovlaten je u svezi s utvrivanjem imovinske koristi predlagati dokaze i po doputenju predsjednika vijea, postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima. (4) Ako sud tek u tijeku rasprave utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi od tree osobe, prekinut e raspravu i pozvati osobu na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavnika pravne osobe. lanak 559. Sud e visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njezino utvrivanje bilo skopano s nerazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka. lanak 560. (1) Oduzimanje imovinske koristi sud moe izrei u odluci kojom se utvruje da je okrivljenik poinio kazneno djelo koje je predmet optube. (2) U izreci odluke sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima. (3) Ovjereni prijepis odluke dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavniku pravne osobe ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe. lanak 561. Odredbe lanka 465. stavka 2. i 3. i lanka 479. ovog Zakona primjenjivat e se glede albe protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi. lanak 562. Osoba iz lanka 558. stavak 3. ovog Zakona moe podnijeti zahtjev za obnovu kaznenog postupka glede odluke o oduzimanju imovinske koristi. lanak 563. Ako u odredbama ove Glave nije to drugo propisano glede postupka za primjenu sigurnosnih mjera ili za oduzimanje imovinske koristi, primjenjivat e se ostale odredbe ovog Zakona. Glava XXIX. POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE lanak 564. (1) Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osuenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi tetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuenik u
7.12.2011
Page 141 of 145
odreenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest e postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlatenog tuitelja ili oteenika. (2) Sudac koji za to bude odreen ispitat e osuenika, ako je dostupan, i provesti potrebne izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza vanih za odluku. (3) Nakon toga e predsjednik vijea zakazati sjednicu vijea o kojoj e izvijestiti tuitelja, osuenika i oteenika. Nedolazak stranaka i oteenika, ako su uredno obavijeteni, ne spreava odravanje sjednice vijea. (4) Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude. (5) Ako se naknadno utvrdi da je osuenik u vrijeme provjeravanja poinio kazneno djelo za koje je osuen na kaznu zbog koje je, prema odredbama Kaznenog zakona, trebalo ili bilo mogue opozvati uvjetnu osudu, a sud koji ga je osudio na kaznu je propustio o tome odluiti, prvostupanjski sud koji je izrekao uvjetnu osudu donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne. Ako sud ustanovi da nema osnove za opoziv uvjetne osude, rjeenjem e obustaviti taj postupak. (6) Odluke iz stavka 5. ovog lanka donosi sud nakon sjednice vijea odrane u skladu s odredbom stavka 3. ovog lanka. (7) Nakon pravomonosti presude iz stavka 5. ovog lanka postupit e prema lanku 498. ovog Zakona. Glava XXX. POSTUPAK ZA IZDAVANJE TJERALICE I OBJAVE lanak 565. Ako se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika ili svjedoka kad je to po odredbama ovog Zakona potrebno, tijelo koje vodi postupak e zatraiti od policije da okrivljenika ili svjedoka potrae i da to tijelo obavijeste o njegovoj adresi. lanak 566. (1) Izdavanje tjeralice moe se naloiti kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti nalazi u bijegu, a postoji rjeenje o odreivanju pritvora ili istranog zatvora. (2) Izdavanje tjeralice nalae tijelo koje vodi postupak. (3) Izdavanje tjeralice naloit e se i u sluaju bijega okrivljenika iz ustanove u kojoj izdrava kaznu bez obzira na visinu kazne, odnosno pritvora, istranog zatvora ili bijega iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru. (4) Nalog tijela koje vodi postupak ili upravitelja ustanove dostavlja se policiji radi izvrenja. lanak 567. (1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u svezi s kaznenim djelom ili te predmete treba pronai, a osobito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronaenoga nepoznatog tijela, naloit e se izdavanje objave kojom e se zatraiti da se ti podaci dostave tijelu koje vodi postupak. (2) Policija moe objavljivati i fotografije tijela i nestalih osoba ako postoji osnova sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba dolo zbog kaznenog djela. lanak 568. Tijelo koje je naredilo izdavanje tjeralice ili objave duno ju je odmah povui kad se pronae traena osoba ili predmet ili kad nastupi zastara kaznenog progona ili izvrenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih tjeralica ili objava nije vie potrebna.
7.12.2011
Page 142 of 145
lanak 569. (1) Tjeralicu i objavu raspisuje policija nadlena prema mjestu onog dravnog tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdravanju kazne, odnosno pritvora, istranog zatvora ili zavodske mjere. (2) Radi obavjetavanja javnosti o tjeralici ili objavi mogu se koristiti i sredstva javnog priopavanja. (3) Policija moe raspisati i meunarodnu tjeralicu. Glava XXXI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Revizija te izvanredni pravni lijek protiv odluke sudova bive SFRJ lanak 570. (1) Osobe koje su sudovi bive Jugoslavije osudili za vrijeme komunistike vladavine za politika kaznena djela, politiki motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuujue odluke dolo zlouporabom politike moi mogu revizijom zatraiti ponitenje osuujue odluke ili njoj drugoga odgovarajuega pravnog akta. (2) Pod zlouporabom politike moi smatrat e se sluajevi u kojima je dolo do osude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio kri meunarodnopravno priznata naela pravne drave i demokratskog drutva ili proturjei javnom poretku Republike Hrvatske. (3) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga lanka umrla, reviziju mogu izjaviti njezini nasljednici po zakonskom redu. Ako su nasljednici nepoznati, reviziju mogu izjaviti udruge za zatitu ljudskih prava sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. (4) Ako reviziju izjavljuje udruga sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ona mora sadravati i izvadak iz registra udruge iz kojeg je vidljivo da je podruje njezine djelatnosti zatita ljudskih prava. lanak 570.a (1) Revizija sadri: osobne osuenikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o injenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloenje i potpis podnositelja, te, ako je podnositelj nasljednik, dokaz da je osuenik umro i da je on njegov zakonski nasljednik. (2) Revizija se izjavljuje upanijskom sudu na ijem je podruju imao sjedite sud koji je donio prvostupanjsku odluku. (3) Ako je revizija izjavljena nenadlenom sudu ili ako je prvostupanjski sud imao sjedite izvan Republike Hrvatske, primijenit e se odredbe lanka 24. ovoga Zakona. lanak 570.b (1) O reviziji odluuje vijee upanijskog suda od tri suca na sjednici. (2) Nepotpunu ili nedoputenu reviziju odbacit e rjeenjem predsjednik vijea. Protiv toga rjeenja moe se izjaviti alba u roku od petnaest dana. (3) Na sjednicu vijea pozivaju se podnositelj revizije, njegov opunomoenik i dravni odvjetnik. Sjednica se moe odrati premda uredno pozvane osobe ne dou na sjednicu. lanak 570.c (1) Vijee moe zatraiti da nadlena dravna tijela prikupe i dostave podatke vane za odluku povodom revizije. (2) Podnositelj revizije, njegov opunomoenik i dravni odvjetnik mogu na sjednici davati izjave radi razjanjenja pojedinih pitanja u svezi s revizijom. lanak 570.d (1) O reviziji vijee odluuje presudom ili rjeenjem. (2) Nepotpunu ili nedoputenu reviziju odbacit e vijee rjeenjem ako to nije uinio
7.12.2011
Page 143 of 145
predsjednik vijea. (3) Presudom e vijee odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da je podnesena protiv odluke kojom je podnositelj osuen za ratni zloin ili drugo kazneno djelo za koje je Republika Hrvatska duna progoniti po pravilima meunarodnog prava, kazneno djelo ijim je poinjenjem dolo do gubitka ivota neke osobe, teke tjelesne ozljede ili ako je osuenik za sebe ili drugoga stekao protupravnu imovinsku korist ili ako se radi o djelu suprotnom javnom poretku Republike Hrvatske. Sud e odbiti reviziju i ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je ona izjavljena. (4) Ako utvrdi da je revizija osnovana, vijee e presudom ponititi u cijelosti ili djelomice pobijanu odluku u izreci o kaznenoj odgovornosti. lanak 570.e (1) Protiv odluke vijea upanijskog suda podnositelj revizije i dravni odvjetnik mogu podnijeti albu u roku od petnaest dana. (2) O albi odluuje Vrhovni sud u vijeu od pet sudaca. (3) Vrhovni sud svojom odlukom moe potvrditi, preinaiti ili ukiniti odluku upanijskog suda o reviziji. (4) Ako u lanku 570. do 570.d. ovoga Zakona nije drukije odreeno, na postupak o reviziji i na postupak o albi protiv odluke upanijskog suda o reviziji primijenit e se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odluivanje vijea u sjednici povodom albe na presudu. (5) O trokovima revizijskog postupka sud e odluiti sukladno odredbi lanka 151. ovoga Zakona. lanak 571. O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv odluke vijea Vrhovnog suda za koji je do 6. listopada 1991. godine bio nadlean Savezni sud bive Jugoslavije, odluuje Vrhovni sud u vijeu od pet sudaca. 2. Ostale prijelazne i zavrne odredbe lanak 572. U skladu s odredbama ovog Zakona, nadleni ministri donijet e u roku od est mjeseci od njegovog stupanja na snagu, potanje propise o: 1) uvjetima podnoenja elektronike isprave (lanak 79. stavak 5.), 2) tehnikim uvjetima, nainu snimanja i zatiti snimke od brisanja ili oteenja (lanak 87. stavak 8. i lanak 533. stavak 6.), 3) izvrenju mjera opreza (lanak 100. stavak 5.), 4) o prijamu i postupanju s uhienikom i pritvorenikom u pritvorskoj policijskoj jedinici (lanak 109. stavak 5. i lanak 113. stavak 3.), 5) o evidenciji i izvravanju istranog zatvora u domu (lanak 121. stavak 3.), 6) o zatvorima u kojima se izvrava istrani zatvor te o uvjetima koje moraju ispunjavati djelatnici koji izvravaju istrani zatvor (lanak 135. stavak 5.), 7) sredinjoj evidenciji zatvorenika (lanak 136. stavak 5.), 8) kunom redu u zatvorima u kojima se izvrava istrani zatvor (lanak 143.), 9) oevidniku zatvorenika u istranom zatvoru (lanak 144. stavak 4.), 10) trokovima kaznenog postupka (lanak 152.), 11) dostavi (lanak 169. stavak 4.), 12) kaznenoj evidenciji i evidenciji odgojnih mjera (lanak 185. stavak 2.i 3.), 13) automatskim zbirkama osobnih podataka (lanak 186. stavak 4.), 14) nabavi i odravanju tehnikih ureeja za audio-video konferencije (lanak 194. stavak 3.), 15) upisnicima iz lanka 205. stavka 5. i lanka 206. stavka 10. ovog Zakona, 16) ustrojavanju i nainu voenja zbirki s automatskom obradom podataka (lanak 211. stavak 3. i 4.),
7.12.2011
Page 144 of 145
17) uvanju materijalnih dokaza (lanak 269. stavak 3.), 18) nainu uzimanja, nadzoru i uvanju uzoraka biolokog materijala (lanak 327. stavak 7.), 19) nainu izvrenja posebnih dokaznih radnji iz lanka 337. stavka 7. ovog Zakona, 20) evidenciji potvrenih optunica (lanak 354. stavak 4.). (2) U roku iz stavka 1. ovog lanka Hrvatska odvjetnika komora e propisati oblik i sadraj poziva iz lanka 67. stavka 3. ovog Zakona. lanak 573. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.) osim: odredaba lanaka 1. do 206., od 208. do 400. i od 414. do 505. toga Zakona, koje prestaju vaiti 31. kolovoza 2011., odredaba lanaka 1. do 206., od 208. do 400. i od 414. do 505. toga Zakona koje u predmetima pokrenutima za kaznena djela iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, br. 88/01., 12/02., 33/05., 48/05. i 76/07.) prestaju vaiti 30. lipnja 2009., odredaba lanaka 16. do 22. te Glava XXIX. i XXX. toga Zakona, koje e se primjenjivati do donoenja posebnog zakona. lanak 574. (1) Kazneni postupak pokrenut prije stupanja na snagu ovog Zakona dovrit e se po odredbama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.). (2) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona donesena kakva odluka protiv koje je po odredbama zakona po kojem je postupak voen doputen pravni lijek ili jo tee rok za podnoenje pravnog lijeka, ili je pravni lijek podnesen, ali o njemu jo nije odlueno, u tom postupku primijenit e se odredbe zakona po kojem je donesena odluka, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (3) Odredbe lanka 497. 508. ovog Zakona na odgovarajui nain e se primjenjivati i u postupcima povodom zahtjeva za obnovu kaznenog postupka podnesenima po odredbama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.). lanak 575. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2009. osim: lanaka 1. 230., 232. 496. i 509. 569. koji stupaju na snagu 1. srpnja 2009. u predmetima za kaznena djela iz lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, br. 82/01., 12/02., 33/05., 48/05. ispravak). lanaka 1. 230., 232. 496. i 509. 569. koji stupaju na snagu 1. rujna 2011.
TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU
(Narodne novine, broj 80/11 od 13.07.2011.) lanak 48. Odredbe lanka 49., lanka 55. stavka 6., lanka 65. stavka 3., lanka 70. stavka 1., lanka 98. stavka 3., lanka 285. stavka 1. toke 1., lanka 389. stavka 2., lanka 464. stavka 2., lanka 552.
7.12.2011
Page 145 of 145
stavka 1. i lanka 555. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08. i 76/09.) se primjenjuju na lanove svih zajednica iz lanka 18. ovog Zakona kojim se mijenja lanak 202. stavak 33. lanak 49. Ovlauje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora izraditi proieni tekst Zakona o kaznenom postupku. lanak 50. 1. rujna 2011. prestaju vaiti odredbe lanka 16. 22. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.). lanak 51. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim: lanka 1. ovog Zakona koji stupa na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, lanka 2. i lanka 19.a 19.d i lanka 19.f iz lanka 3. ovog Zakona, koji stupaju na snagu 1. rujna 2011., lanka 19.e iz lanka 3. ovog Zakona koji stupa na snagu 1. sijenja 2015.
7.12.2011

ZKP Zakon o Kaznenom Postupku Novi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZKP Zakon o Kaznenom Postupku Novi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

. :: Propisi.hr :: .

ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

Page 100 of 145

Page 101 of 145

Page 102 of 145

Page 103 of 145

Page 104 of 145

Page 105 of 145

Page 106 of 145

Page 107 of 145

Page 108 of 145

Page 109 of 145

Page 110 of 145

Page 111 of 145

Page 112 of 145

Page 113 of 145

Page 114 of 145

Page 115 of 145

Page 116 of 145

Page 117 of 145

Page 118 of 145

Page 119 of 145

Page 120 of 145

Page 121 of 145

Page 122 of 145

Page 123 of 145

Page 124 of 145

Page 125 of 145

Page 126 of 145

Page 127 of 145

Page 128 of 145

Page 129 of 145

Page 130 of 145

Page 131 of 145

Page 132 of 145

Page 133 of 145

Page 134 of 145

Page 135 of 145

Page 136 of 145

Page 137 of 145

Page 138 of 145

Page 139 of 145

Page 140 of 145

Page 141 of 145

Page 142 of 145

Page 143 of 145

Page 144 of 145

Page 145 of 145

You might also like