P. 1
Mesečev setveni kalendar za 2012

Mesečev setveni kalendar za 2012

4.0

|Views: 3,843|Likes:
Published by milanvegan
Kalendar setve i drugih poljoprivrednih radova na osnovu nebeskih konstelacija
Kalendar setve i drugih poljoprivrednih radova na osnovu nebeskih konstelacija

More info:

Published by: milanvegan on Mar 15, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/03/2013

pdf

text

original

Sections

MARlaTHUN

2012
Mjesecev sjetveni kalendar
JEDINI PRIJEVOD NA HRVATSKI JEZIK S DOPUSTENJEM AUTORA

za poljodjelce, vrtlare i pcelare
Maria Thun i Matthias K. Thun

Drustvo za razvoj blolosko-dinamkkoq

gospodarenja

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052 Suvremenom covjeku u civiliziranim drustvirna postalo je jasno da hoes Ii ostvariti puninu zivota, pored osiguranja kvalitetne materijalne egzistencije, mora zivjeti u skladu s prirodnim zakonima i zakonima svemira. Iz takve se svijesti razvila ekologija kao znanost 0 suzivotu svih zivih organizama u prirodi, njihovom djelovanju na okolinu u kojoj zive te 0 djelovanju okoline na njih. U skladu s navedenim velik broj Ijudi koji se bave proizvodnjom hrane nastoji proizvesti sto kvalitetniju hranu, a da njihova djelatnost pritom ne narusava prirodnu ravnotezu Tako je spontano nastao cltav niz skoloskih metoda u poljoprivredi. Najrazvijenija od njih je blolosko-dlnamicka metoda, ito stoga sto ona nije samo metoda uzgoja zdrave hrane usmjerena ka postizanju harmonije u prirodi nego uzimajuci u obzir vodecu ulogu covleka kao najsvjesnijeg bica naseqa planeta omogueuje mu da radeci i privredujuci istodobno razvija svoju osobnost. Ova metoda zahtijeva od covjeka da sve svoje snage i sposobnosti stavi u sluzbu napretka covlecanstva Pored toga ona, prema dosadasnirn pokazateljima, osim sto odrzava ekolosku ravnotezu djeluje iscjeljujuci tamo gdje je covjek svojim neodgovornim postupcima ovu ravnotezu naruslo. Osnovu biolosko-dinamlckoq nacina gospodarenja cine smjernice koje svaki pojedinac rnoze provesti u djelo u skladu sa svojom vlastitom osobnoscu Rezultat takvog nacina rada je zdravlje pojedinca, njegovih bliznjih te zdravlje cijele planete Zemlje. Vodena ovim idejama Bernarda Orehovec je na Ivanje, 24. lipnla 2005., u Cakovcu osnovala Drustvo za razvoj blolosko-dlnarnickoq gospodarenja Duga plus, sa ciljem da ovaj nadn gospodarenja priblizi ekoloski osviiestenim poljoprivrednim proizvodaclma diljem Hrvatske. Uzimajuci u obzir covieka kao cjelovito bice, osim popularizacije bioloskodinamickog poljodjelstva, vrtlarstva, vocarstva, vinogradarstva i pcelarstva, djelatnostima drustva Duga plus poticu se i podrzavaju biolosko-dinamicka nacela znanja na svim podruqima zivota,

SJETVENIKALENDAR
2012

S VREMENIMA SADNJE, OKOPAVANJA, SJETVE I ZETVE TE DANIMA POVOLJNIM ZA RAD PCELARA 2012.

TEMELJEM ISTRAZIVANJA ZV JEZDANIH KONSTELACIJA

SASTAVILI

Maria Thun i Matthias K. Thun

NASLOV IZVORNIKA Aussaattage Verlag Thun & Thun D-35216 Biedenkopf/Lahn, Rainfeldstr. 16 Jahrgang 50

IZDAVAC "Duga plus" Drustvo za razvoj biolosko-dinamickoq Cakovec ZAIZDAVACA Bernarda Orehovec
-

gospodarenja

UREDNICA Bernarda Orehovec TISAK LETIS Pretetinec Cakovec 2011.

Sva prava prldrzana. Prepisivanje, fotokopiranje, elektronska obrada u cjelini ni djelomicno NIJE DOPUSTENO. Kupnjom svog primjerka Kalendara pornazete rad Drustva i izdavanje prijeko potrebne literature 0 biodinamici na hrvatskom jeziku.

2

SAD RZAJ
Kruh nas svagdasnji Pedeset godina Sjetvenog prlrucnlka - Pogled unatrag Pokusi u vezi s cuvanjem proizvoda Pokusi u vezi svladavanja korova Pokusi u vezi s bolestima biljaka Pokusi u vezi s upotrebom pekuce koprive Pokusi u vezi sa zivotinjskim stetoclnama Razvoj pripravaka iz kravljeg gnoja po Mariji Thun Zodijak Trigoni Slderlcki put Mjeseca Mjesecevi lukovi Nasa podjela biljki Kako razumjeti upute u kalendaru? Raspored - nacrt proizvodnje za2012. godinu Sijecanj 2012 Pcelarenje c Veljaca 2012 Dani sjetve za drvece i grmolike biljke u 2012. g Ozujak 2012 Izrada pripravka iz kravljeg gnoja po Mariji Thun Travanj 2012 Branje biljaka za pripravke Svibanj 2012 Lipanj 2012 Pocetni tecajevi biodinamike Srpanj 2012 Konstelacijski pokusi s biljkama Kolovoz 2012 Rujan 2012 Listopad 2012 Vrijeme za sjecu orveca posebne kvalitete Prerada mlijeka Studeni 2012 Razeni kruh za zdravlje , Nas laboratorij Prosinac 2012 "Duga plus" o radu drustva "Duga plus" Biljeske Pristupnica drustsu "Duga plus" 5 6 8 9 9 10 11 12 14 14 15 16 17 18 19 20 23 24 27 28 31 32 35 36 40 43 46 47 48 52 56 59 59 60 63 63 64 68 69 70 71

;

Walter Thun, Staro cvjetuce stablo tresnje, akvareI1976., 41x55cm
Staro cvjetuce stab/o tresnje. Walter Thun uvijek se iznova odusevljavao starim stablima; makar su vee djelomicno odumrla, anajos uvijek cuvaju svoj karakter. Taka takoaer i ova cudesna stara tresnja koja oilta ne maze vise hraniti sve sa zivotom i dusevnoscu prozete grane. Voljeni pogled umjetnika joj svakako godi. Kao izraz zivota, koji se nastavlja, Walter Thun sacuvao je kontrast izmeau ostarjelog, tamnog stabla isvjetlom punih cvjetova na samom drvu, dok u pozadini takoaer sjaje mlado grmlje i otvece.

4

KRUH NAS SVAGDASNJI Ovaj put cu vas povesti na jed no putovanje. Nakon osnivanja prvog biolosko-dinamickog drustva "Ziva zemlja" (1995. godine) zajedno s predsjednicom Ziatom Nanic krenula sam na putovanje. Strucno putovanje organizirala je Meta Vrhunc, predsjednica drustva "Ajda" iz Siovenije. Kao i sva putovanja, i ovo je bilo odlicno organizirano i isplanirano. Radost je bila tim veca jer smo znali da putujemo na imanje Marije Thun, autorice ovog naseg prirucnika, Prvog dana putovanja posjetili smo vinograde u Francuskoj, gdje je Marija Thun sa sinom Mathiasom pomagala da se blodlnamlcka metoda primijeni u vinogradarstvu. Nakon razgledavanja vinograda uz predavanje uslijedila je degustacija. Tu sam dozivjela jedno prekrasno iznenadenje. Uz sir je posluzen i kruh. Nisam se mogla suzdrzati te sam povikala nas kruh. Prepoznala sam, naime, okus medimurskog kruha koji sam nasla u dalekoj Francuskoj. Na moje pitanje peku Ii ga sami, odgovorili su mi da ga kupuju u pekari. Bila sam sretna sto sam ponovno osjetila okus kruha iz mog kraja pa makar bilo to daleko u Europi. Put nas je vodio dalje. Radovali smo se kada smo ugledali imanje na kojem zivi i radi Marija Thun sa svojom obitelji. Razgledali smo pokusne parcele na kojima uzgaja oko 60 vrsta zitarica, medu koiima je i psenlca koja je pronadena u piramidi u Egiptu. Ta je psenlca cekala oko 5000 godina da je pronadu ali je jos sacuvala klijavost. Nakon razgledavanja vrta, laboratorija i galerije Waltera Thuna na put nas je ispratila jaka kisa koja kao da je prlcekala da vidimo sve sto je imala za pokazati nasa dornaclca. Do povratka u nase Medimurje bilo je dosta vremena za razmlstanle. Ta razrnlsllania i ideje pogotovo su danas aktualne. U Donjem Kraljevcu u Medimurju pozelio se roditi dr. Rudolf Steiner, jedan od voda covjecanstva i utemeljitelj biodinamlcke poljoprivrede koju provodi Marija Thun, kao i mi clanovi "Duge plus". Bog nam je podario najljepsu zemlju i najljepse more na svijetu gdje zive vrijedni i radlsni Ijudi koji mogu napraviti sve sto zele. Sada je sve na nama da povezerno kruh kOjeg sam nasla u Francuskoj (a koji i mi znamo ispeCi), prekrasno more za bolji razvoj turizma i turiste koji to prepoznaju i uvijek se ponovno vracalu. Mislim da jos rnozemo vratiti izgubljeno jer mi to dugujemo nasem sinu dr. Rudolfu Steineru. Od srca zahvaljujem svima onima koji su nam dali podrsku, Velika hvala Meti Vrhunc za pomaganje tijekom svih ovih godina. Ipak, svega ovoga ne bi bilo da nema nase drage Marije Thun i njezinih suradnika. Cestitamo na 50. broju njenog prirucnika. Draga Marija, najljepse ti zahvaljujem u ime korisnika prirucnlka i u svoje ime. A vama svima puna uspjeha u primjeni prirucnika i zahvalnost za cuvanie i brigu za nasu zemlju. Vasa Bernarda

Pedeset godina Sjetvenog prirucnika
POGLED UNATRAG

Postovanl citatelji, ovaj put uzeli ste u ruke pedeseto izdanje Sjetvenog prlrucnika Marije Thun; prvi slovenski prijevod dobili smo 1988. godine. Zbog toga je ovo jubilarna setnla kroz zivot i stvaralackl i jedinstveni rad njezine autorice, Marije Thun. U proteklih pedeset godina poljoprivreda se isto tako brzo i raznoliko razvijala kao i Ijudsko drustvo. Na skoro svim podruejma zivota bili smo svjedoci novostima, preobrazbama i, takoder, sasvim novom slobodnom nacinu razrnlsllanla. Kao i mnogi drugi, tako si je i Marija Thun nakon Drugog svjetskog rata zeljela pruziti sasvim .novi" zivot. Njezin pet desetlieca dug put je bio promisliavanle, pracenle, istraflvanie i povezivanje rasta biljaka s dogadanjima u svemiru; sto ju je sve dovelo do spoznaja koje je znala posloflti i preporucitl u svojem sjetvenom prirucniku. Marija Thun, rodena Jung, rodila se 1922. godine u Marburgu. Odrasla je u vjernickoj evangelistickoj obitelji. Otac je imao malo imanje i ako su htjeli od njega zivjeti morali su djeca, posebno najmlada Marija, dobro pomagati u poslu. Kod tog posla je i mala Marija bila posebni dar: znala je dobro opezati. Zbog toga je uvijek iznova postavljala pitanja na koja joj cesto stariji, a niti Sveto pismo kada ga je citala, a bilo je, uz pjesmaricu, jedina knjiga u kuci, nisu mogli dati odgovore. U vremenu nacizma moralaje i Marija na prisilan rad. U pocetku cetrdesetlh godina prosloq stoljeca upoznala je svog kasnijeg supruga Waltera Thuna. Bio je slikar i graficar, njegova Ijubav bilo su zidno slikarstvo, oslikavanje crkava i ostavstlna Johanna Wolfganga von Goetheja. Bio je takoder antropozof, o cernu se u vremenu nacizma nje smjelo govoriti, jer su sve teznje k slobodnom razrnlslianiu bile tada zabranjene. U Thuringenu je Walter Mariji pokazao nekoliko blodlnamlckn imanja i u njima je Marija nasla sto je trazila jos od svoje mladosti. Na kraju rata se Marija iz Erturta vratila u Marburg; prldruno jOj se i suprug Walter. Trazili su biodlnamlcka imanja ali nisu nasll niti jedno. Na poticaj prijatelja Marija se uputila u Centar za bloloskodinamlcko istrafivanle u Darmstadt. I tamo je pohadala blodinarnicke pocetne tecaleve. Tu je upoznala Franza Rulnija, koji je bio jedan od rijetkih koji je 1924. godine sudjelovao na tzv. poljoprivrednom tecaju Rudolfa Steinera, s kojim je Steiner takoder utemeljio blolosko-dlnarnlckl rad. Rulni je tada u Darmstadtu vee izdavao kalendar za rad s biljkama i zivotinjama u kojem ga je posebno zanimao rad sa zivotinjama, medutim tada su bile preporuke za rad s biljkama vise vefkodusne i cesto utemeljene na starim aellacklrn pravilima. Marija je htjela sva ta nova znanja provjeriti u praksi, a posebno su je zanimali blodlnarnicka metoda i Rulnijev kalendar, odnosno sadrze Ii primjere s njezinim iskustvima iz mladosti. Za takav rad je morala pronael vrt. Buduci da su Ijudi tada svoje povrce proizvodili sami, vrtova nije bilo na raspolaganju. Tadaje Mariji dio svoga vrta ustupio stariji vrtlar pa je pocela s proizvodnjom svojeg povrca, Pritom je slijedila slecania na rad svog oca u rodnom selu Gossfeldenu i na njegova ponekad dnevna opazania jutarnjeg i vecernjeg neba da bi odabrao pravi trenutak za sjetvu. Kalendar Franza Rulnija je zvjezdane konstelacije uzimao u obzir dielornlcno, na primjer u proIjeee je navodio dulje razdoblje kao vrijeme primjereno za sjetvu. Marija je te preporuke provjeravala svaki dan i u tom vremenu posijala u vrtu puna rotkvice. Da ne bi svaki dan pripremala zemlju, prije prve sjetve pripremila je veliku gredicu. Biljke su rasle uglavnom dobro, medutim one koje je posijala posljednje na pripremljenu gredicu, rasle su slabije nego one u prvim redovima. Kod zadnjeg sijanja zemlja se slegnula te nije bila vise sitno qrudicasta kao na pocetku. Zapravo se velicina biljke smanjivala, elm kasniji su bili usjevi. Na temelju toga se Marija odlucila da ce zemlju pred svakom sjetvom pripremati iznova. Sjemenje je dobilo kod sjetve uvijekjednako dobru qrudicastu zemlju. Medutim, opet su nastajale razlike. Kako su rotkvice rasle, u pojedinim redovima oblikovale su listove vrlo razlicito, I

6

kod gomolja su bile ocite razlike. Marija Thun je u razlicite dane posijane ratkvice pustila cvjetati i oblikovati sjeme, te je takoder kod boje i oblika cvjetova utvrdila znatne razlike, ovisno 0 vremenu sjetve. Dobra prornatralucl takoder je utvrdila da je oblik biljke posijane 2 do 3 dana zaredom sncan, a zatim se za 2 do 3 dana pramijeni. Zasto biljke iz istog sjemena na istom tlu tako razlicito rastu i pokazuju razliku na svaka 2 do 3 dana kao u obliku listova kod rotkvice? Rudolf Steiner je u poljoprivrednom tecalu upozorio na blisku povezanost biljnog rasta sa silama svemira. Kada je Marija Thun 0 svojim spoznajama razgovarala s hindinamickirn vrtlarima, savjetovali su je da proucava Zvjezdani kalendar kojeg izdaju u Dornachu te ce mozda naei odgovor. Postalo joj je jasno da se mora pocetl baviti astranomijom. Povezala se sa Susom Vetterjem, izdavacern Zvjezdanog kalendara, te mu ispricala svoja zapazanla, Njezine tvrdnje su ga vrlo zanimale i slijedili su njihovi razgovori 0 rnoquclrn faktorima. S njegovom pomocl Marijaje naucila citati svoje pokuse i utvrdila da su ratkvice mijenjale svoj oblik kada se Mjesec, gledano sa Zemlje, svaka 2 do 3 dana pomaknuo pred drugo zvijezde. Nevjerajatno otkrlcel

Rotkvica, posijana na dan za list

Rotkvica, posijana na dan za korijen

Marija Thun je u slledecim godinama na slican nadn radila pokuse za skoro sve biljke sto ih proizvode vrtlar i seljak. Htjela je utvrditi je Ii tu takoder sllcan fenomen kao kod rotkvice. U tijeku brajnih pokusa pokazalo se da biljke oblikuju cetiri temeljna tipa rasta. Oni se kod svakodnevne sjetve na jed nom putu Mjeseca oko Zemlje u jed nom mjesecu ponove u velikoj shcnostl tri puta. Pokazalo se da slicno utjecu sliedece skupine zvijezda: kada Mjesec putuje ispred zvijezda Bika, Djevice i Jarca biljke dobiju poticaj da dobra oblikuju korijen. Mjesec ispred Blizanaca, Vage i Vodenjaka potice biljku za dobra oblikovanje cvjetova; Mjesec ispred Raka, Skorpiona i Riba potice vise razvoj u podruclu listova biljke. Mjesec ispred zvijezda Lava, Strijelca i Ovna potice biljku za oblikovanje plodova. Kod prethodnih zvijezda zvijezde Lava ima posebno mjesto jer upravo sjetva nacinlena u vremenu kada Mjesec putuje ispred zvijezda Lava donosi najbolju kvalitetu praizvedenog sjemena. Vrijeme, koje je potrebno Mjesecu za jedan put oko Zemlje, zovemo sidericki put Mjeseca i traje nesto vise od 27 dana. Kod toga se Mjesec pornice ispred zvijezda zodijaka od pocetka zvijezda Blizanaca pokraj svih zvijezda i dolazi opet do pocetka Blizanaca. Neste drugo je takozvani sinoidni put Mjeseca koji se pokazuje u Mjesecevim fazama od rnladaka do novog mladaka i traje prlbtimo 29 dana. Na sinoidne ritmove reagiraju biljke koje rastu u vodi, s prevlse vode iii koje dobivaju prevlse vodotopivog mineralnog gnojiva. Kada je Marija Thun to primijetila, sve je svoje pokuse radila s upotrebom zrelog komposta, a zalijevanje je potpuno izostavila. Iznimka je bila sarno kod presadnje presadnica iz rasadnika na otvoreno mjesto. Kod presadnje ubrzo je vee otkrila ucinak dizuCih i padaiucih Mjesecevih lukova unutar siderickog ritma Mjeseca. Kada dode Mjesec ispred zvijezda Blizanaca pocinje vrijeme padaiucih lukova. U tom vremenu se presadene biljke iii reznice bolje zakorijene. To vrijeme boljeg zakorjenjivanja traje do onda

7

kada se Mjesec pomakne ispred zvijezda Skorpiona pred zvijezde Strijelca. U vremenu za presadnju, kako zovemo to vrijeme, dobra je iskoristiti i kvalitete zvijezda zodijaka. Iako je dobra presadivati, na primjer, kupus kada je Mjesec ispred Raka, cvijece kada je ispred Blizanaca iii Vage, a reznice za vinovu lozu kada je Mjesec ispred Lava. Vrijeme za presadnju su svi dani u vremenu padaluclh Mjesecevih lukova. Nesto drugo je vriieme za sjetvu. Kod sjetve iii sijanja je vazno da izaberemo za biljku koju sijemo tlpicne dane u mjesecu. To su kako u vremenu padaluclh kao i u vrijeme dizajucih Mjesecevih lukova, tako i u vremenu za presadnju, kao i u vremenu za ubiranje. Pokusi su bili sve bolje opslrnl, Uskoro tri vrta Mariji vise nisu bili dovoljna. Kada je na precavanju u Marburgu upoznala kasnijeg suradnika Andreasa Ortweina, on joj je otpustio dio oranice u Giesselbergu. Tada su zapoceli i pokusi na veclrn povrslnama i lstraflvanje razllcitlh pitanja. Rezultati konstelacijskih lstrafivania su se brzo raslrlli medu bioolnamlcarirna. Njima su bili posebno odusevllenl savjetnici za biodinamiku Martin Pfeiffer i Harald Kabiscih, koji su ih htjeli odmah preporucif protzvodaclrna. Prve rezultate

Ovo su razlike pri ukorjenjivanju

istrazlvanla Marije Thun objavio je Harald Kabisch u takozvanoj Okrumici za blodlnarnlcke vrtlare. Interes koji je uzbudila ta objava je bio tako velik da su sliedece godine, 1962. godine, izasle prve upute u obliku Sjetvenog prirucnisa, Tiskano je oko 200 primjeraka. Kako se povecavao bro] i opseg pokusa, sve se vise javljao interes da se objave rezultati. Nakon toga su pocele izlaziti preporuke i u Francuskoj i Finskoj. Slijedili su novi i novi prijevodi. Sada Sjetveni prlrucnlk izlazi na 27 jezika. Kada su praktlcarl potvrdili ucinak kozrnlcklh ritmova, lokalne radne sku pine potrudile su se za prevodenje. Marija Thun pomalo se povlaci iz javnog i prakticnog rada. Od svoje 85. godisnjice dalje svoj rad, u uvjerenju da se nastavi u njezinom duhu, postupno prenosi sliedeco] generaciji, kceri Christini i sinu Matthiasu, koji od 1972. godine sudjeluju kod prakticnog rada i u lzdavacko] djelatnosti. Govoriti 0 svim pokusima, koje je Marija Thun radila, uopce nije rnoquce. Navest cerno neke koji su posebno zanimljivi, nadajuci se da ce osvijestiti takoder one kojima je namijenila lstraflvanje gnojenja i djelovanje biolosko-dinamickih pripravaka. Naime, svi pokusi bili su vezani za istrazivanje djelovanja kozrnicklh ritmova i svi, bez iznimke, potvrduju da zivot na Zemlji bez njih ne rnozerno zamisliti. Pokusi u vezi s cuvanjem proizvoda Spremanje proizvoda za zimnicu i sklaolstenle je, kao sto se pokazalo, potrebno obaviti na dan koji je bio primjeren za sjetvu te biljke. Iznimka su samobiljke lista za koje je bolje izabrati druge kvalitete dana. Spremanje biljaka na dan za list slabi cuvanje biljke i prouzrokuje vise truljenja. Posebno je jasno da je potrebno kod kupusa spremanje obaviti na dan za cvijet. Kod spremanja nadzemnih plodova voca, na primjer, bolje je vrijeme spremanje u vremenu dizajucih Mjesecevih lukova, a kod voca, biljaka ploda, svakako na dan za plod. Biljke koje oblikuju svoj plod u zemlji, tj. biljke korijena, bolje se cuvaju u podrumu, ako ih spremamo u vremenu za presadnju, a buducl da su biljke korijena, na dan za korijen. Ako zelirno upotrijebiti sjeme kao sjemenski materijal, potrebno je paziti na pogodne dane za spremanje. Uvijek iznova se pokazalo: kod spremanja proizvoda na dan kada je jedan od planeta prekriven (konjunkcija iii pomrclna), sjemena opcenito ne kliju, iii su biljke bolesne, deformirane. Raz pozeta u takvom danu ima, posijana u sljedecoj godini, izuzetno mnogo otrovnih rozlca. Takva zapazanla su 1967. godine dovela do vrlo plodnoga i vise od 20-godisnjeg sudjelovanja Marije Thun s prof. dr. Eduar-

8

dom Boguslavskyjem s Univerziteta u Giessnu. Pokusi na velikim povrsmarna kod Univerziteta Giessen potvrdili su djelovanje kozrnleklh ritmova, kao i odllcnost biolosko-dlnarnlcke metode. Pokusi u vezi svladavanja korova Kod njege biljaka se u okviru konstelacijskih istrazivanja pokazalo da kod sijanja u razllcltirn konstelacijama takoder i korovi ne kliju i ne rastu jednako. Da bi razvili cim bolje metode za svladavanje korova, od 1968. do 1979. provodili smo pokuse na manjim povrsinarna, na velikim tek kasnije. Slijede nase tvrdnje: s obzirom na obradu tla razlicitl korovi reagiraju s klijanjem na impulse koji izlaze iz odnosa Mjesec-zodijak razliclto: neki korovi reagiraju takoder na konstelacije planeta. Za praksu je posebno vazna tvrdnja; obrada tla na dan kad se Mjesec giba ispred zvijezda Lava, izazove klijanje izuzetno mnogo korova, medutim kada je obrada tla na taj dan kada Mjesec putuje ispred Jarca, izazove klijanje vrlo malog broja korova.

Saturn 1 Finsternis 010398

Saturn - pomrcina 1. 3. 98. Ove kolerabe smo sijali kod prekrivanja Saturna.

Sjeme iz kojega je izrasla ova rat. Pozeli smo je godinu ranije, pri konjunkciji planeta. Posljedica je obilje otrovnih razenih roiice.

Marija Thun kod prvih pokusa u Rauischholzahausenu.

llnistavanla korova se Marija Thun primila po 12-godisnjem proucavanju po uputama Rudolfa Steinera, koji je govorio da se unistavania korova prihvatimo tako da spalimo sjeme tog korova, a nakon toga taj pepeo posipamo po poljima i njivama. Zaklluccl lstrazlvanla Marije Thun su ovi: metoda je ucinkovita, treba je ponavljati cetiri godine za redom. I jos: uclnak pepela je bolji ako pepeo prije posipavanja jedan sat mllesarno, tj. dinamiziramo. Za upotrebu na velikim povrsinarna bi bilo prije svega vazno lstrafivanle djelovanja skropiva protiv korova, napravljenog iz pepela tog korova po principima homeopatije. Kod toga je bilo vaZno za proucavanie naeln izrade, nacin upotrebe i uclnka pojedinih potencija. Zadnje godine smo istraZivali i neka pitanja: 1. Je Ii kod potencije pepela potrebno uzimati u obzir kozrnleke konstelacije; 2. Moze Ii se izraditi pepeo protiv razlicitih korova u jed nom postupku; 3. Kako djeluje pepeo korova u razlicitirn potencijama na kultivirane biljke. Rezultati ukazuju na nove rnoqucnostl svladavanja problema korova, koji jesu i bit ce za poljoprivredu i vrtlarstvo sve vazniji. Pokusi u vezi s bolestima biljaka Obicno govorimo 0 bolestima biljaka kada biljni paraziti napadnu biljke. U biti se na biljci pojave organizmi koji su zaduzenl za razgradnju odumirajuceg zivota. U prirodi je to zadaca gljiva. GljMCne bolesti pojave se cesto kao posljedica upotrebe svjezeg gnoja, u kojemu su gljivice, zbog nezavrsene razgradnje jos u radu, iii zbog niske vitalnosti sjemena. Posto konvencionalni proizvodaci sjemena kod selekcije imaju za cilj cim vecl prinos, ne mare za dobro zdravlje biljaka, kojeg u konvencionalnoj

9

poljoprivredi rjesavaju sredstvima za zastifu bilja, a vitalnost u trgovini kupljenog sjemena je takoder cesto vrlo mala. Niska je takoder vitalnost onog sjemena koje smo, ako sjeme proizvodimo sami, pospremili u neugodnom vremenu, recimo na dan koji je u Sjetvenom prlrucniku iscrtkan. Kada dode takvo sjeme u zemlju gljivice su vee tu; zbog niske vitalnosti zapocinle njihov rad - razgradnja. Da bi se sprlieclla prva steta, sjeme cesto narnacu u kupkama. Ako takva biljka izraste iz prvog stadija rasta, napad gljivica cesto se ponovi. Problem gljivica svladavamo dobrim zdravljem sjemena i biljaka. Ako dode u tlo sjeme koje ima veliku regenerativnu energiju, biljka moze zdravo rasti bez sjemenske kupke. Ako se u tlu dogadaju procesi razgradnje nerazgradenog gnoja, opasnost je da se zlvot gljivica iz zemlje, gdje imaju gljivice svoju nepoqresivu zadacu, preseli u biljku iznad zemlje. Ako dode do poteskoca s gljivicama, moramo razrnisliati kako in opet vratiti u tlo. Pornafemo si time da napadnute povrsine prema vecert vise puta okopavamo. Tako se poveca aktivnost u tlu i zivot gljiva se pomakne u tlo. U problernaticnim tlima pripremamo caj od njivske preslice (eqiusetum arvense): uzmemo 10 grama posusene preslice na 10 litara vode i pustimo da vri20 minuta. S time prskamo ugrozene biljke i prije svega zemlju ispod njih. Dobro je ako iza prskanja s preslicom slledece jutro prskamobiljke vrlo razrijedenom koprivinom gnojnicom (1 :40). Njivska preslica potlce u tlo, dok kopriva opet potice zdravi rast biljke. U godinama kada su pun Mjesec i Perigej (naiveca blizina Mjeseca Zemlji) blizu - skupa, je opasnost pojave gljivica veca. Problem smanjimo ako gnojimo samo sa zrelim kompostima. Preporucqemo takoder da pred sjetvu prskamo tla s cajem od njivske preslice. Da ne bismo zaustavljali u tlu razvoj gljivica koje trebamo, s cajem od njivske preslice ne prskamo cesto,

Pokusi u vezi svladavanja korova u Giesselbergu.

Pokusi u vezi s korovom u Oexbachu.

Pokusi u vezi s upotrebom pekuce koprive
Veliku pekucu koprivu (urtica dioica) korisno upotrebljavamo na mnogo naclna. Djelomicno, na pose ban nacln kompostirana, predstavlja jedan od biodinamickih kompostnih pripravaka. Marija Thun istrazlvala je druge naclne upotrebe te biljke; razne oblike pripravaka iz koprive mozemo s uspjehom upotrijebiti u borbi protiv stetocina iii kao poticaj za biljni rast. Kopriva namocena za 24 sata. 1 kg kopriva (uzmemo cijeli nadzemni dio biljke) koje mogu vee cvjetati, ali koje nemaju sjemena, narnoclmo u 10 I hladne vode u drvenoj posudi, kerarnlcko] iii emajliranoj i ostavimo stajati 24 sata. Procijedenu tekl!~trijebimo za prskanje kod teskoca s gusjenicama i licmkarna tako da prskamo tri puta u nekoliko satT. Koprivina gnojnica kao gnojivo za poticaj biljkama. Preporuculemo da koprive narnoclmo kao optsana prije i neka stoje tako dugo da se listovi potpuno raspadnu i tekuclna smrdi kao zivotinjska gnojnica. Koprivina gnojnica vrlo jako potlce rast. Ako bi je upotrebljavali previse i premalo razrijedeno biljke ce zahvatiti truljenje, a klijavost proizvedenog sjemena ce se smanjiti. Zato je vazno da je UPo-l· trebljavamo jako razrijedeno i za proizvod koji mora dugo cuvati upotrijebiti samo tri puta u vremenu

;1

10

I

rasta. Ako prskamo po tlu dodamo na 1 I gnojnice 9 I vode. Ako s gnojnicom zalijevamo, dodamo na 1 I gnojnice 40 I vode. Prije upotrebe tako razrijedene mllesamo 15 minuta s vrtlogom udesno i ulijevo. S razrijedenom gnojnicom zalijevamo kulture kao sto su rajcica, krastavci, spinat, kupus itd. Odnosno prskamo krumpir koji je za takav poticaj zahvalan. Ako s takvom otopinom prskamo jagode nakon branja, bit ce Ijetina sljedece godine obilnija. Tako razrijedena gnojnica pomaze ako je zbog hladnog vremena doslo do zastoja rasta, koji cesto prouzrokuje pojava usiju. Ako razrijedenu gnojnicu prskamo iii zalijevamo prema veceri iii rano ujutro, biljke poticerno k novom rastu tako da prebrode sok zbog temperaturnih razlika. Nakon takve upotrebe gnojnice uvijek je preporucliivo biljke zalijati s vodom. Zapazili smo da ruzarna, bobicastom vocu, sadnom drvecu i slicnom nakon tri prskanja iii zalijevanja, zbog boljeg protoka sokova cesto ne nestanu samo usi, nego i gljivice. Koprivin kompost. Pokusi pokazuju da je humus iz kompostiranih kopriva nenadomjestiv, primjeren za pripremu posebnih zahtjevnih sadnica, za njegu ruza i Jagoda. Slicno cdlican je jos uspjesan kompost iz smrekovih iglica. Pokusi u vezi sa zivotinjskim stetocinama U odnosu na kozmicke ritmove Marija Thun temeljito je takoder lstranvala sve nama znane nacine svladavanja stetoclna. Sve govori da treba pritom shvatiti cinjenicu da zivot ne radi qreske i da su zivotinjski stetnlcl smislen dio cjelovitosti. Ako rade stetu u nasim vrtovima dobro je da se pokusarno upoznati s njihovim zivotinjskim obicajima i razumjeti kakvu ulogu obavljaju u prirodi. Cesto cerno otkriti qreske koje smo uCinili i naci moquenostl da pojavu nezeljenih stetocina smanjimo, svakako s promjenom naseq nacina rada. U borbi protiv stetocina dobro je poznavati kozrnleke ritmove zivota tih zivotinja. Kupusna pipa· siskarica je mali smedo-crni hrust, Pokazalo se da u vremenu, kada su Sunce i Mjesec ispred zvijezda Bika, nrust leti na gredice gdje je posijan kasni kupus, a gdje su sadnice preguste. U rupicu koju nacinl u vratu korijena odlaze svoje jajasce. Biljka nacini nekakav balon, u kojem je licinka hrusta koji umre ako dode zrak u njezin dom. Kada je kupus na konacnom prostoru gdje ce rasti, kupusna se pipa siskarica za njih ne zanima. Ako znamo kada taj hrust leti mozerno gredice pokriti i kupusna pipa siskarica ne moze do biljaka. Kupusna muha predstavlja opasnost za rani kupus, jer leti i odlaze svoja jajasca u korijenov vrat u vremenu kada su Sunce i Mjesec ispred zvijezda Ovna. Licinke pojedu niezan sloj kambija na donjem stablu i korijenu i biljka odumire. Biljke koje su u rasadniku nisu u opasnosti, ali su to one koje su presadene na otvoreno gdje su posadene preduboko. U zemlju tada dode i malo korijenovog vrata, koji je bio prije iznad zemlje i koji stvara ugodne uvjete za embrionalni razvoj muhe. Ako kod presadnje ranog kupusa pazimo na to da sadnice ne potisnemo preduboko u zemlju, muha u kupus nece rnocl polozltl jajasca. Protiv stetoclna dobro pornazu cajevi. Ako dovoljno rano primijetimo da su listovi biljcice u podne uvenuli, oclto je kupusna muha u radu i tu pomaze caj od pelina. Caj pripremimo tako da 10 9 pelina provrijemo u 10 I vode, ostavimo da se ohladi te ga tri puta stavimo po jednu zlicu k korijenu svake biljke. Tako biljke mozerno jos spasiti. Caj od pelina je ucinkovit takoder i kod drugih stetocina, Preporuke Rudolfa Steinera kod poteskoca sa stetoclnarna vezane su za kozmicke ritmove. Ako se moramo protiv stetocina boriti direktno, mozemo upotrijebiti Hahnemannovu metodu, dakJehomeopatsku metodu sto znaci da slicno lijecimo sllcnim, Tu Rudolf Steiner preporuea da stetnike pokupimo i stavimo u vodu da se raspadnu, iii ih spalimo i pepeo posipamo tamo gdje stetmci rade probleme. Kod teskoca s rovcima, skupimo i spalimo nekoliko njih u vremenu kada Sunce putuje ispred zvijezaa Bika, a Mjesec ispred zvijezda Skorpiona. Pepeo, kojeg mrvimo i mliesamo u staroj posudi jedan sat, posipamo u rovove od rovaca iii iz njega nadmmo skropivo u osmoj decimalnoj homeopatskoj potenciji

I

t

11

(08) te prskamo po vrtu najmanje tri puta. Naravno, vazno je da na vrtu nemamo gnijezda od rovaca. Posto rovac najvise voli raditi gnijezda u suhim kompostnim kupovima gdje ima oclicne uvjete za razvoj, potrebno je brinuti se za vlaznost kompostnih kupova. Kod krumpirove zlatice i njezinih licinki: zlaticu spalimo kad Sunce i Mjesec putuju ispred zvijezda Bika. Iz pepela kojeg istog dana neprestano mllesarno jedan sat, nacinlmo istog dana skropivo u 08 da rnozerno s tim skroplvorn prskati krumpir tri dana za redom. Nize potencije od 08 neka ostanu u boci da mozemo iz njih izraditi 08. Ako zellmo da bude skropivo ucinkovlto, pravo vrijeme za izradivanje visih i nizih potencija je kada Mjesec dode opet pred zvijezde Bika. S takvim skroplvom prskamo takoder i tlo, na kojem cerno proizvoditi krumpir u sljedecoj godini. Kod teskoca s misevima i pticama spaljujemo perje iii kozu u vremenu kad Venera putuje ispred zvijezda Bika. Pepeo rasipamo po uqrozenim povrsinama. Kod teskoca s puzevima cerno u vremenu kada Mjesec putuje ispred zvijezda Raka skupiti 50 do 60 puzeva u posudu koju do vrha napunimo s vodom. Posudu dobro zatvorimo. Puzeve nikako ne smijemo zaliti vrucom vodom. Posuda mora biti zatvorena cetiri tjedna. Kada je Mjesec

Spaljivanje u slednjaku

ponovo ispred zvijezda Raka, poprskamo povrslne gdje puzevl rade stetu s gnojnicom koja se obllkovala u posudi. Protiv puzeva rnozemo upotrijebiti i pripravak kremen iz roga, koji ima jako svjetlosno djelovanje, sto puzevi uopce ne vole. Ako je s puzevlma vrlo lose, mljesarno kremen iz roga u primjerenom vrernenu za taj pripravak. U vodu dodamo i nekoliko puzeva. Sa skroplvorn prskamo sve povrslne gdje puzevl rade teskoce. Takvo prskanje ponovimo tri puta. Razvoj pripravaka iz kravljeg gnoja po Mariji Thun Razvoj pripravaka iz kravljeg gnoja je nesumnjiv qranlcnlk u cjelovitom istrafivanlu djelovanja blolosko-dlnarnlcklh pripravaka i vazan doprinos za razvoj biodinamike u svijetu. Zbog odlicnih uspjeha sada pripravak upotrebljavaju biodinamicari sirorn svijeta. Od sredine osamdesetih godina proslog stoIjeca Marija Thun imala je predavanja i seminare u mnogim drzavama gdje su istodobno ucili takoder prakticno izradivanje toga pripravaka i poticali njegovu upotrebu. (lzrada pripravaka opisana je na str. 31 Sjetvenog prirucnika) Kao sto je poznato, standardni su pripravci lskljucivo oni pripravci koje nam je dao Rudolf Steiner. Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun je dodatni pripravak kojeg bez standardnih blolosko-dlnarnlcklh pripravaka ne mozemo izraditi. Taj pripravak takoder ne mozemo usporedivati s pripravcima koje susrecerno pod oznakama poticatelj razgradnje i slicni, koji se se razvili u zadnjem desetllecu. Razvoj prlpravka iz kravljeg gnoja je utemeljenu pedesetim i sezdesetlrn godinama proslog stoIjeca. Tada je bilo u svijetu vise atomskih pokusa u kollrna je bila posljedica opterecenle atmosfere i tla sa stroncijem 90, ponegdje vrlo kritlcno. Otkrll: su ga takoder u zivotinlsklrn ovojnicama koje se upotrebljavaju za zrenje naslh pripravaka. Upravo to je potaknulo intenzivno sudjelovanje Marije Thun s dugogodisnjim suradnikom Rudolfa Steinera Ehrenfriedom Pfeifferom, znanstvenikom u Oornachu. On je takoder poznavao prve pokuse Marije Thun, zato su skupa razmisljali 0 izradi preparata s kojim bi mogli smanjiti zracenle stroncija 90. Ehrenfried Pfeiffer radio je takve pokuse u SAO-u, a Marija Thun u Njemackoj. Pritom su pratlli i lstraflvanja instituta u Freiburgu/Breisgau koje su pokazale da su 12

opterecenla sa stroncijem manja na pocrucjma s kalcijevom kamenom podlogom, nego tamo gdje je u dubinama gran it. Ehrenfried Pfeiffer je 1961. godine umro, a Marija Thun je nastavila s radom. Radila je pokuse sa svim rnoquclrn vrstama kalcija, od kalcija iz skoljaka, svim vrstama Ijuski od jajeta, peradi, nojevim jajima, puzevlrn kuclcama .... Provjerila je sve moquce kamene pijeskove. Sve je pratila s analizama u nadi da nade odgovor na pitanje 0 rnoqucern djelovanju, odnosno reakciji tog kamenja, kao sto ga je predstavio Rudolf Steiner u svojoj teoriji evolucije. Rad na analizi radioaktivnih opterecenia bio je tezak i srecom je Marija Thun nasla institut koji je bio spreman uciniti ta mjerenja uz uvjet: dala je rijec da rezultati nece biti objavljeni. Nakon mnogo godina razvoja i pokusa na najrazlicitijim tlima bio je pripravak na pocetku sedamdesetih godina proslog stofsca gotov. Tada stroncij 90 nije bio vise zanimljiv. Pokuse u atmosferi su prekinuli te su nastavili u zemlji. Razvoj pripravaka ipak nije bio uzaludan. Nepredvideno postala je odlicna ova njegova karakteristika: kod bezbrojnih uzoraka i profila tla do dubine jednog metra pokazalo se da su tla postala posvuda gdje smo pripravak vise puta upotrijebili, bolje rahla i bolje duboka. Pokazalo se je da je pripravak odlican pojacivac pretvorbe u tlima i da ozivljava tla; tako da je bilo rastvaranje ostataka biljaka u zemlji mnogo brze posvuda tamo gdje je bio urod skupljen i pripravak prskan kod podoravanja ostataka. Prskanje toga pripravka kod gnojenja s kompostom potlce razgradnju, kao i tvorbu humusa u tlu. Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun postao je u mnogim rasadnicima i imanjima prijeko potreban. To je pripravak kojeg upotrebljavamo uvijek kada moramo napraviti nesto za njegu zemlje i plodnost. U Francuskoj je upotrebu pripravaka posebno poticao Xavier Florin, u Nizozemskoj Rolf Tensiethoff. Cinjenica je da s tim preparatom u vrlo kratkom vremenu mozemo opskrbiti cijelo imanje s djelovanjem svih kompostnih pripravaka. Premda je bio razlog za razvoj pripravaka po Mariji Thun, smanjenje djelovanja radioaktivnog stroncija 90, zaboravljen, ipak su prakticari dobili pripravak za poboljsanje tla, kojega mogu izradivati sami. Za vrijeme nuklerane katastrofe 26. travnja 1986. godine u Cernobilu postali su problernaticnl prije svega cezij 134 i 137, oba jos opasnija od stroncija 90, s jos duljim vremenom razgradnje. Brojne sluzbene kontrole povrca na trznici tada su pokazale da povrce s biodinarnicklh imanja, koja su dulje vrijeme upotrebljavala pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun, uopce nije bilo radioaktivno iii je bilo malo optereceno, Takoder, pregledi zemlje na imanjima gdje su povrce proizvodili pokazali su jednaku sliku. To je bilo pravo iznenadenje kako za Mariju Thun, tako i za ustanove zacuzene za utvrdivanje radioaktivne kontaminacije. Na zalost, pravog odgovora na to pitanje, zasto ta zemlja i povrce nisu ozracenl, jos nemamo. Kako djeluju na biljku tvari upotrebljene u pripravku, ostaje tajna. Poznati su nam podaci 0 kasnijim pokusima s pripravkom iz kravljeg gnoja na jako kontaminiranom podrucju u Poljskoj iza Cernobila. Nakon upotrebe pripravaka tri puta u roku od jednog mjeseca doslo je do smanjenja radioaktivnog opterecenla za 60 %. Rezultat je odllcan poticaj za upotrebu pripravaka nakon moquce radioaktivne kontaminacije.

13

ZODIJAK
Slikaprikazuje dva zodijacka kruga. Vanjski krug prikazuje stvame, znanstveno utvrdene sirine dje/ovanja na nebu vidgivih zvijeida zodijaka s datumima Suncevog pomaka pred drugo zvijeide. Prije/azi su ponekad, zbog prijestupne godine, pomaknuti za jedan dan. Unutamji krugprikazuje staru astr%sku podje/u na 12 jednakih, po 3(f sirokih, dije/ova. Prikaz pomaie citaocu da razumije raz/ike naseg, na stvamosti utemegenogprikaza, koji predstavga vanjski krug te astr%skih ka/endara, koji nisu utemegeni na stvamosti, a koje predstavga unutamji krug. korijen list
cvllet

sjeme plod

Zodijak cine podruqa 12 zvijezda. Gledano sa Zemlje, pred njima dozivljavamo Sunce, Mjesec, kao i ostale planete Suneevog sustava koji se premjestaju pred tim zvijezdima. Kad se Mjesec i planeti gibaju ispred zvijezda zodijaka, posreduju na Zemlju snage tipicne za podrucje djelovanja zodijakalne slike pred kojom se premjestaju, i na Zemlji opaZamo jaee djelovanje tih sila. Biljka ima sposobnost da snage koje priljecu iz ovih zvijezda izrazi kroz svoj stas. Na tvorbu hranjivih tvari, kao primjerice bjelaneevina, masnoca, ugljikohidrata i soli, biljku takoder poticu kozmicki ritmovi, odnosno snage koje ih posreduju. Granice, odnosno prijelaze od jednog zvijezda ka drugome odredili smo tako da smo mnoge biljke sijali svakog sata. To je bio vrlo opsezan posao, ali su nam biljke bas na taj nacin jasno pokazale put pojedinacnih impulsa. Pri ovim smo istrazivanjima, u vrijeme kada je Mjesec Zemlji najblizi (Pg) i kada je od nje najudaljeniji (Ag), primjecivali pomake. Zodijakalne slike i vrijeme u kojem pred njima dozivljavamo Sunce: • • • • • • Ribe od 12. ozujka do 18. travnja Ovan od 18. travnja do 14. svibnja Bik od 14. svibnja do 21.lipnja Blizanci od 21. lipnja do 20. srpnja Rak od 20. srpnja do 11. kolovoza Lav od 11. kolovoza do 16. rujna • Ojevica od 16. rujna do 1. studenoga • Vaga od 1. studenoga do 20. studenoga • Skorpion od 20. studenoga do 19. prosinca • Strijelac od 19. prosinca do 20. sijecnja • Jarac od 20. sijecnja do 15. veljaee • Vodenjak od 15. veljaee do 12. ozujka

zemlja·korijen

svjetlo·cvijet

veda-list

tepllna-plod, sjeme

Medusobni polozaj planeta iii Mjeseca pod kutom od 120· oznacavamo pojmom trigon. Mjesec priblizno svakih 9 dana dolazi pred trigon iste snage, tako da okopavanjem iii skropljenjem pripravkom 501 (kremen iz roga) utrigonskom ritmu, iznova prosljedujemo impuls sjetvenog dana.

14

Siderieki put Mjeseca. Mjesec tijekom svog 27-dnevnog puta ispred zvijezda zodijaka posreduje na Zemlju sile zlvota, koje preko ldasienih elemenata zemlje, vode, svjetla i topline oblikuju korijen, stabljike i listove, cvijetove te takoder plodove biljke. Ako se rukovodimo po uputama Sjetvenog prrucnlka radimo u skladu s kozmiekim ritmovima i tako biljkama mnogo pornazemo. Bit ce zdrave i snazne, prije svega u onom dijelu kojeg zelirno proizvesti. Na sliean nacln djeluju snage, koje pristizu lz zodijaka, takoder u peelinjoj zajednici. Peele u kosnici pred vanjskim uljecajima kosnicu dobro zatvore voskom. Ako kosnicu otvorimo zbog njege nastane u peelinjoj obitelji neke vrste rneteza. U taj nemir sa svojim ucinclma poseze kozmicki impuls onog trenutka i usmjerava pcele sve do sljede6eg otvaranja kosnlce radi njege. Zakonitosti do kojih smo dosli pri nasim pokusima s biljkama, u pcelarstvu i pri opazaoju vremena, prikazali smo u sljede60j tablici:

Zvijezde
Riba Ovan Bik Blizanci Rak Lav Djevica yaga Skorpion Strijelac Jarac Vodenjak

Znak

Element Mikroklima
voda toplina zemlja svjetlo voda toplina zemlja svjetlo voda toplina zemlja svjetlo vlazno toplo prohladno/hladno zraeno/svijetlo vlazno toplo prohladno/hladno zracno/svijetlo

Biljka
list plod korijen cvijet list plod korijen cvijet list plod korijen cvijet

Peele
prerada meda skupljanje nektara gradnja saca skupljanje peluda prerada meda skupljanje nektara gradnja saca skupljanje peluda prerada meda skupljanje nektara gradnja saca skupljanje peluda

X y 'c5
@ Q

n

n:p

JL

m,
I ::0 ~

vlazno
toplo prohladno/hladno zracno/svijetlo

Pojedinaeni impulsi traju od 2 do 4 dana. ave se temeljne zakonitosti ponekad mijenjaju. Opozicije planeta (kad planeti stoje jedan nasuprot drugome, odnosno pod kutom od 180') mogu drugaeije obojiti impulse, a trigoni mogu potaknuti na djelovanje jos neki element, uz onaj koji toga dana posreduje Mjesec. Dani kada Mjesec sijeee ekliptiku (zamisljeni put Sunca oko Zemlje) uz dizu6e i padaju6e lukove (uzlazni i silazni cvor) uglavnom donose negativne utjecaje. Ti negativni utjecaji se dodatno pojacavaju ako se dva planeta susretnu na zarnlsllenorn krizanju svojih putova, koje zovemo evor. Tada nastaju pomrclne iii prekrivanja, pri cemu planet, koji je blizi Zemlji, prekida iii mijenja utjecaj onoga udaljenijeg od Zemlje. Takvi dani nisu pogodni za sjetvu i berbu. Za bolje razumijevanje detaljnije pogledajte pojmove opozicija, trigon i konjunkcija. Opozicija cP je mogu6a geocentriena iii hellocentrlcna. Kod prve stavljamo Zemlju u sreolste, kod druge Sunce; u kozmekorn okolisu Zemlje i Sunca dva planeta stoje nasuprot pod kutom od 180 stupnjeva, eini se kao da se planeti gledaju i da se njihovi pogledi profimsju, U oba primjera je zracenje pojacano; Zemlja to [ace zracenie obiljezava i bilje ga razumije kao poticaj za bolji rast. Usjevi u opoziciji daju posebno visoke prinose s najboljom kvalitetom. Kod opozicije uvijek pozitivno sudjeluju svije slike zodijaka. Kada stoji jedan planet ispred toplinskog zvijezda, drugi stoji ispred svjetlosnog zvijezda iii obrnuto. Ako jedan stoji ispred vodenog zvijezda, drugi stoji ispred zvijezda koji djeluje s elementom zemlja. Trigon L" oznacule raspored dva planeta pod kutom 120 stupnjeva. Ako dva planeta stoje ispred razlieitih zvijezda zodijaka jednakih energija, na primjer ispred Ovna i Lava, govorimo 0 toplotnom trigonu; koji u biljkama posijanim na taj dan potice oblikovanje plodova i sjemena. Ako stoje dva planeta u trigonu ispred vodenog zvijezda, jaca se vodeni element. To se obicno lzrazava u padalinama i biljke posijane u vodenom trigonu oblikuju vise listova nego bi to inace, Djelovanje trigona moze takoder promijeniti rast biljaka. konjunkcije i visestruke konjunkcije cf oznaeavaju polozaj kada stoje dva iii vise planeta jedan za drugim gledaju6i prema dubinama svemira. U tom slucaju navodno sa svojim silama djeluje na biljke samo onaj planet koji je Zemlji najblizi. Ako je planet na taj dan u svojem djelovanju jaei od sideriekog Mjeseca, dolazi do kozmickog neslaganja, sto ometa biljke i zadrzava rast. Negativno djelovanje je jos jaee kod pomrelna (. ).

15

MJESECEVI LUKOVI
Dizuci Mjesecevi lukovi Padajuci Mjesecevi lukovi

Vrijeme

za berbu

IT

SI

1 A

JI

J
<s:

JZ
Vrijeme

Z

SZ

za presadnju

Kada Mjesec na svom putu ispred podruqa Strijelca dode u najnizi polozaj, njegovi se lukovi pocinju dizati. Svaki dan Mjesec na nebu zacrta sve visi luk. Mjesto gdje Mjesec izlazi porn ice se prema sjeveroistoku, a mjesto gdje zalazi prema sjeverozapadu. Vrijeme dizucih Mjesecevih lukova ne smijemo pobrkati s punjenjem (rastom) Mjeseca. Za vrijeme dizucih Mjesecevih lukova vise se dizu i sokovi u biljci. To vrijeme u kalendaru zovemo vremenom za berbu. Biljke su u gornjim dijelovima pune sokova i snaga. Voce ubrano u to vrijeme u skladisfu duze ostaje svjeze i soeno, To je takoder pogodno vrijeme za rezanje cijepova, cijepljenje vocki te skupljanje lisca i cvjetova za cajeve itd. Ucinak mozemo pojacati ako za berbu plodonosnih biljki izaberemo dane ploda, a za rezanje cvileca dane cvijeta. Vrijeme dizucih Mjesecevih lukova pogodno je za sjecu Bozicnoq drvca, stoga sto ce se iglice duze zadrzaf na granama. Bozicno ce drvce najugodnije mirisati ako ga posjecemo na dan cvijeta, za vrijeme dizucih Mjesecevih lukova. Kada Mjesec dostigne najvisu tocku svog mjesecevog puta ispred podruqa Blizanaca, pocinje se spustafi, Njegovi lukovi, iznad juznog neba, su svakim danom sve nizl. To vrijeme zovemo i vremenom za presadivanje. 0 presadivanju govorimo kad biljke prerniestamo s jednog rasista na drugo. Presadujemo, primjerice, mlade biljke sa zasticene tople gredice na krajnje rasiste, Vrtlar u to vrijeme presaduje biljke i vise puta kako bi ucvrstile svoje korijenje. U vrijeme za presadivanje biljke se dobro ukorijenjl!ju i brzo se povezuju s novim rasistern. Za presadivanja lisnatih biljki biramo dane lista (Rak iii Skorpion), za presadivanje korijenskih plodova dane korijena (Ojevica), a za presadivanje plodonosnih biljki dane ploda (Lav). Time smo, osim impulsa za duboko ukorijenjivanje, takoder potaknuli razvoj ploda karakterlsticnoq za odredenu biljku, koji hocemo uzgojiti. U vrijeme za presadivanje u gornji se dio biljke dize vrlo malo sokova, pa je zato one pogodno za obrezivanje drveca i zivice, rusenie drva za gradu te gnojenje livada, pasnlaka i vocnlaka: jer tada sve nastoji ucl u zemlju. Vrijeme padaiucih Mjesecevih lukova ne smijemo pobrkati s vremenom praznlenia Mjeseca. U prirucniku upotrebljavamo pojam sjetva. Njime oznaeavamo trenutak u kojem sjeme ulazi u zemlju. Za uspjesan rast biljki najvaznija je kvaliteta energija sto pritjecu iz Svemira u trenutku u kojem sjeme polozirno u zemlju jer tada dolazi do tzv. kaosa sjemena. To je nesto poput trenutka rodenja biljke. Bas zato posebno pazimo da lisnate bijke sijemo u dane lista, cvjetnice u dane cvijeta, plodonosne biljke u dane ploda, a korijenske plodove u dane korijena. Pri sjetvi vrijeme za presadivanje iii vrijeme za berbu ne igra posebnu ulogu, osim kod sadnje luka iii lukovica cvijeca, stoga sto je vrijeme za presadivanje pogodnije za njihovu sadnju kako lukovice ne bi izlazile iz zemlje. 16

NASA PODJELA BILJKI
Obillezje kultiviranih biljki jest da pojedine organe razvijaju u plod. Temeljem naslh pokusa kultivirane biljke rnozerno podijeliti u 4 sku pine: Korijenski plodovi u dane korijena U korijenske plodove ubrajamo sve biljke koje razvijaju plod u podruqu korijena. To su: mrkva, pasternjak, rotkvica, repa, cikla, crni korijen, celer, persin, Krumpir, cesnjak i luk spadaju, takoder, u korijenske plodove i pozitivno reagiraju u dane korijena. Za sjetvu, sadenje, presadivanje, okopavanje, gnojenje, branje i konzerviranje ovih biljki biramo dane korijena. Llsnate biljke u dane llsta U lisnate biljke ubrajamo sve one koje oblikuju plod u podrucju listova i stabljike. To su, uglavnom, zeljarice, kao koraba i cvletaca, lisnati persin i druga zelen, radic, endivija, matovilac, salata, blitva i splnat. Lisnate biljke, u koje takoder ubrajamo sparoqe i slatki kornorac, u pravilu sijemo, presadujemo, okopavamo i njegujemo u dane lista. No, dani lista nisu pogodni za branje lisnatih biljki namijenjenih skladistemr, kao ni za skupljanje bilja za cajeve. Za to, kao i za spremanje i ribanje repe te zelja za kiseljenje, preporucujemo dane cvijeta i ploda. Cvjetnlce u dane cvljeta U cvjetnice ubrajamo sve biljke koje bogato i dugo cvatu. To su cvijece, biljke lz kojih izradujemo biolosko-dinarnicke pripravke, a od povrca npr. brokula. Cvjetnice sijemo iii sadimo, presadujemo, njegujemo i spremamo, u pravilu, u dane cvijeta. Uberemo Ii cviiece u dane cvijeta i to, po rnoqucnosti, ujutro, cvjetni ce buketlci dugo ostati svjezi i intenzivnog mirisa. Suho ce cviiece ubrano u te dane takoder dugo zadrzaf svjezu boju. Plodonosne biljke u dane ploda U plodonosne biljke ubrajamo sve biljke koje stvaraju plod u podrucjma sjemena. To su: grah, qrasak, krastavci, tikve, leca, kukuruz, paprika, rajcica i tikvice, sve zltarice, jagode, sve vocke i bobicasto voce. Ove biljke pozitivno reagiraju na sjetvu, presadivanje, njegu i spremanje u dane ploda. Sijanjem uljarica u te dane posflzerno najveci prinos sjemena, a naivlse ulja dobivamo ako tako posijane uljarice obradujemo i skropirno kremenom u dane cvijeta. Za proizvodnju sjemena posebno su pogodni dani kada je Mjesec ispred zvijeZda Lava. Nepovoljno razdoblje Neprimjereno vrijeme za rad u vrtu je vrijeme pomrcina te cvornih polozaia Mjeseca iii planeta, kao i ostalih negativnih konstelacija. To je vrijeme u kalendaru oznaceno crticama (- - - - -). Ako zbog ogranicenosti vremenom moramo, unatoc tomu, obaviti sjetvu, los utjecaj dana sjetve popravit cerno okopavanjem i ostalim poljodjelskim radovima u, za biljku, povoljno vrijeme.
17

KAKO RAZUMJETI UPUTE U KALENDARU?
Citatelji nam cesto pisu da imaju teskoee pri citanju oznaka u kalendaru. Najvise pitaju sto znace brojke, posebno one koje oznacavalu sate u danu. Pozomo citajte ovo poglavlje i naci cete sve odgovore. Pokraj datuma i dana u tjednu naveden je znak zvijezaa u Zodijaku ispred kojega putuje Mjesec toga dana, uz dodatni podatak 0 vremenu kad Mjesec dolazi pred to zvijezde; u tom je slucaju naveden i sat kada se to dogada. U sliedecern stupcu su prikazane konstelacije koje su dlelomicno vazne za rast biljki. Slijedi stu pac koji je, prije svega, namijenjen pcelarima, U njemu je prikazano koji element odredenog dana posreduje Mjesec. Kod sklonosti olujama uvijek djeluje i element topline; buduei da to ne navodimo u stupcu element, neka se pcelari ravnaju po stupcu primjedba (u tablicama za svaki mjesec). U sl[edecem stupcu naveden je dio biljke ciji razvoj pofpornazemo ako u to vrijeme sijemo iii obavljamo neke poljoprivredne radove. Krajnje desno, kao primjedba, navedene su ocekivane prirodne pojave iii vremenska dogadanja koja remete iii prekidaju vremensku sliku. Ako su za isti dan navedeni elementi koji nisu u skladu s polozaiern Mjesec? tada to nisu poqreske, vee je rijec 0 ostalim kozmickim konstelacijama koje prekrivaju i mijenjaju impuls sto ga Mjesec prosljeduje iz Zodijaka te time poticu razvoj nekog drugog dijela biljke. Vi vjerojatnost vihora
Po vjerojatnost potresa Vu opas. vulkanske erupeije Ne vjerojatnost nevremena Pa padaline, opasnost od tuce

Op opasnost u prometu

Tamnije obojeni dani oznacaveju vrijeme u kojem se Mjesecevi lukovi nad horizontom spustaiu, To je vrijeme za presadivanje. Svijetlije obojeni dani oznacavalu vrijeme kada se Mjesecevi lukovi nad horizontom dizu. To je vrijeme za berbu. Sati su navedeni po srednjoeuropskom vremenu (Basel). Sjetveni kalendar uzima u obzir Ijetno vrijeme. Upotrebljeni astronomski znakovi i simboli
Zvijezda )-( Riba y Ovan t5 Bik :0: Blizanei § Rak Q Lav TIP Djeviea :c:: Vaga TTl. Skorpion I Strijelae Jarae z:z Vodenjak Planeti i drugi simboli Zemlja ~ Venera ~ Merkur cJ Mars 2j. Jupiter 11. Saturn Uran W Neptun e Pluton c? opozieija cf konjukcija o Sunee

o

® ustap
~ ~

Q

o

A

ro

~ Pg Ag -' ..
1:;.

mladak silazni ever uzlazni ever silazni Mjesee uzlazni Mjesee blizu Zemlje daleko od Zemlje pomrcina pornrcina trigon

Za citaoce, koji zele upotpuniti svoje znanje 0 razlieitim kozrnickrn energijama i djelovanju zodijaka i planeta na biljke, pripremljen je zidni Sjetveni kalendar u boji na jednom listu. Preporucarno ga kao nadopunu nasern Sjetvenom prirucnlku, Mozete ga narucitl na telefon 040 384 052 (Bernarda).

18

Raspored - nacrt proizvodnje za 2012. godinu
Plodored je za zdravlje biljaka i kolicinu prinosa vaZan. Zato vodimo dobre zapise 0 tome sto nam u vrtu u pojedinoj godini raste. Vrt prvo podijelimo na priblizno cetiri jednaka dijela. Dio u smedoj boji predstavlja povrsine za biljke korijena, zuti dio povrsine za cvjetnice, pravo obojeni dio su povrsne za lisnate biljke i crveni dio za biljke ploda. Na poledina polja upisujemo kulture koje pripadaju tOj skupini i rastu na toj povrslm u jednoj kalendarskoj godini. Sljedece cemo godine nasu vjetrenjacu pomaknuti (zarotirati). Korjenasto slijedi cvjetnicama, cvjetnice lisnatim biljkama ploda, a plodovke dolaze tamo gdje su biljke korijena.

19

-----

--~

SIJECANJ 2012.

Datum 1. ne 2. po 3.10 4.sr 5. ce 6.pe 7. so B.ne 9. po 10.10 11.sr 12. ce 13.pe 14. so 15. ne 16.po 17.10 lB. sr 19. ce 20. pe 21.so 22. ne 23. po 24.10 25.sr 26.ce 27. pe 2B.50 29.ne 30. po 31. 10

([ pred zvijezdem

Konstelacija

Element

([

Pogodan impuls za biljku i sat list list do 12, ad 13 cvijet plod plod korijen

Mogucnost VI,OP NE PO,OP

X y
Y 'c5 'c5 'c5 J1 J1 J1
@

0-1
22 22 A23 21 ~(5
I'::,

Ag 22

voda voda/loplina loplina loplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjello - svjello svjetlo svjello/voda voda/loplina loplina loplina loplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjello svjello/voda voda voda/toplina loplina loplina loplina/zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjello svjello/voda voda voda voda/loplina loplina

(516

..........

korijen do 12, - - - - VI,PO VI, NE, VU NE,OP VI, NE VI VI, PO, VU VI,PO NE, OP, PO PO NE VI PO NE,OP VI VI, PO

®9 1 14
I'::,

- - - - -, od 11 plod; *pocelak presadnjeu 11 Gvijel list list do 13, od 14 plod plod plod; posebnodobro korijen korijen korijen korijen do B,od 9 do 11 Gvijel,- - - - - - - - -, od 11 do 15 cvijet, ad 16 list list do 16, - - - - -; *kraj presadnjeu 16 list plod plod korijen korijen cvije! cvijet list list list plod plod

Q Q Q

l1P l1P l1P
.r-;

3

-

TIt TIt I I I
;:0 ;:0

9 16 21

Pg 23
0-;:0

Q20 ~4

1 3 2

(~9

~ ~

X X X y
Y

6

VI VI,PO VI, VU VI VI VI, OP, VU

20

Merkur 6./ 26. ro

Venera 10.~ 31. X

TIl.

ro

Mars
Q

Jupiter

y

Saturn

Uran

Neptun

27.Q

20.l1P

l1P

X

Pluton /

Vrijeme za presadivanje je od 8. do 19. sijecnja
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

21

Uz sijecanj 2012.
Planeti brinu za raznofikost. Merkur se po nepunom qednu pomakne ispred vodenog zvijeZcJaSkorpiona pred topfinsko zvijezae Strijelca; tako se zadrii do 26. 1., da bi iza toga opet otisao ispred hladnog zvijezaa Jarca. Venera ustraje deset dana ispred zvijezaa Jarca, nakon toga promijeni element te se giba u svjetlu Vodenjaka. Napusta ga tek 31. 1. kada se pomakne pred zvijezae Riba. Mars ostaje dvadeset dana ispred zvijezaa Lava, odak/e nakon 6. 1. podupire djelovanje planete Merkura. Mars je nakon 20. 1. u podrucju hladnog zvijezaa Djevice, a vee 21 1. je opet ispred zvijezaa,Lava. Jupiter putuje ispred Ovna, Pluton ispred Strijelca. Slozno vladaju elemenlDm topline. Saturn je joB uvijek ispred zvijezaa Djevice. Njegovo djelovanje povremeno podupiru Venera, Merkur i Mars. Tako imaju planete koje zastupaju toplinu jednako vrijednog suparnika koji se zauzima za mraz. Tko ce biti jaCi tesko je reci.Za padavine se brinu samo Uran i nekoliko dana Merkur. Vrijeme izmedu godina, tzv. Svete noci, traje izmeau 24. prosinca do 6. sijecnja, to jest do Sveta tri kraija. Tim danima vladaju pojedinacna zvijezaa zodijaka i u prvim danima sijecnja to su sijedeca zvijeZcJa: 1. 1. danom s elementom vode vlada zvijezae Skorpiona 2. 1. danom s elementom topline vlada zvijezae Strijelca 3. 1. danom s elementom zemlje vlada zvijezae Jarca 4. 1. danom s elementom svjetla vlada-zvijezae Vodenjaka 5. 1. danom s elementom vode vlada zvijezae Riba Pokusajmo se u svojoj unutrasnjosti povezati s energijama tog posebnog vremena. Preporucamo: Sjeme i biljke • 6. 1. iz zemlje izvadimo sjeme koje smo u vrijeme Svetih noel prepustili djelovanju sila zemlje i svemira, a koje je tako dobilo nove impulse vame za buducnost • Proizvedimo svoj sjemenski krumpir! Posusene zelene gomoljciee sa sjemenom namoclmo, sjeme pomllesarno sa zemljom i posijemo u zemlju koju smo prskali s pripravkom gnoj iz roga tri puta. 31. 1. je Mjesec ispred Ovna i proizvedena sorta sjemenskog krumpira moze biti vrlo dobra. Biljke prepakiramo i posadimo na otvoreno kao i rajcicu. Do jesenskog spremanja radimo sve poslove na dan za plod (ne na dan za korijen) jer zelimo proizvesti sjemenski krumpir! Pospremimo ga na dan za korijen. Njega vocnih stabala • Taj mjesec primjeren je za rezanje vinove loze, vocnih stabala i zivice. Svakako je to prije svega vrijeme za presadnju u dane za plod i dane za cvijet, ako nema smrzavice. Prskanja u sijecnju • Vrijeme prskania pripravka gnoj iz roga je izmedu studenog i kraja veljace poslije podne na dan kada zemlja nece biti smrznuta i nece biti snijega. Poprskamo svu zemlju: vrtove, oranice, livade, travnjake, vocnlake, grmove voca i grane vocaka, Za 40 I skroplva trebamo 12,5 dkg pripravka gnoj iz roga; po novim istranvaniima dovoljna je i polovica te kolicme, Skropivo pripremamo na homeopatski nacm tako da pripravak na mlakoj kisnici iii izvorskoj vodl, koja je bila stavljena na sunce, neposredno jedan sat rnllesamo na propisan nacm. To skropivo ima izuzetnu gnojidbenu moe i vrlo dobro djeluje na sve proizvode i povecava prinose (pogledaj knjizicu 0 pripravcima). Stetocine • U vremenu od 15. 1. do 15. 2. su duse skupina zivotinja - govorimo 0 instinktu (formiraju i vode pticje jato, vode ptice selice u tople krajeve ... ) - jos posebno otvorene. Zato se u tom vremenu meditativno

22

bez neprijateljstva bavimo zivotinjama koje nam rade stetu i zelimo da se njihov broj i steta smanje. Nasi clanovi javljaju 0 izuzetnom uspjehu takvih meditacija. lskortstimo to vrijeme takoder za popunjavanje naseq znanja 0 zivotu i potrebama tih zivotinja. Moramo shvatiti da su stetoclne oruda prirode i pornazu uspostaviti narusenu ravnotezu To je vrijeme da razmislimo sto je u nasern vrtu nepravilno, jer te su zivotinje potrebne. Mozda moramo kod izbora biljaka vise paziti 0 raznovrsnosti, da bi umjesto jedne vrste zivjelo puno razlicitih zivotinja pa ih vise ne bi tretirali kao stetocme. Mozda je zemlja jako zbijena pa je potrebno bolje rahliti iii smo je preduboko orali...

Pcelarenje
Pcelinja zajednica u kosu iii kosnici pred vanjskim svijetom zatvori se tako da se sve zabrtvi s voskom. S vanjskim svijetom povezuju je pcele radilice. Ako pcelar usmjeri svoje pcele, mora njegov rad pcelarenja biti slican radu vrtlara. On ee za uspjesan rast biljke razgibati zemlju uz pomoc svemirskih sila, koje ce tako biljka imati na raspolaganju do sljedece obrade. NeStoslicno se dogodi ako pcelar otvori kosnicu da bi ucinio potrebnu njegu pcela, Time se, nairne, prekine sloj propolisa s kOjimje kosnlca obradena. U pcelinoj zajednici dolazi do nekakvog kaosa, u koji dolazi kvaliteta svemirskog impulsa, te ostane odlucujuca za djelatnost peela do sljedeceg otvaranja kosmce, Nije svejedno kakve energije iz okolisa dodu u kosnicu kada je otvorimo. Time da pcelar izabere pravi trenutak za zahvat u zivot pcela, svjesno vodi njihov zivot za pravi razvoj pcelinje zajednice i donosenje hrane, koje su za pcelinju zajednicu u toj tazi razvoja vaZni. Peele su pcelaru zahvalne za takav rad, te mu daruju dio nabranih i dobro preradenih tvari, dio svojeg meda. Njegovanje pcela u dane svjetlo-cvijet je preporucljivo, jer ce pcelinja zajednica graditi vise saca Pcelarenje u dane svjetlo-cvijet kod pcela potice brigu za razvoj legla i ugodno utjece na razvoj pcelinje zajednice. Pcelarenje u dane toplina-plod potice peele za skupljanje meda. Vodeni dani za list su za pcetare, te za uzimanje i toeenje meda neprimjereni. Dani koji su u nasem prirueniku neprimjereni iscrtkani su, pa neka peelar tada ne zahvaca u zivot pcela, Peelinja zajednica bit ce zahvalna za svjesno usmjeravanje do kojeg dolazi prilikom otvaranja kod toeno odredenih, izabranih poticajnih energija iz svemira. U lO-tim godinama 20-tog stolleca po Europi se rasirila grinja varoe, koja ponegdje istinski uqrozava opstanak pcela. Nakon mnogih pokusa unistavanla varoe spaljivanjem, preporueamo da grinje varoe spalimo i pepeo jedan sat naprekidno mijesamo, to zovemo dinamiziranje. Takav dinamiziran pepeo stavimo u soljenku i s njom potresemo prostore izmedu satnica. Pravo vrijeme za spaljivanje i dinamiziranje je kada su Sunce i Mjesec ispred zvijezda Bika. Termini su navedeni u Sjetvenom prirueniku. Ako upotrijebimo takvo pripremljeno sredstvo protiv varoe i ako radimo s pcelama po pogodnim svemirskim ritmovima i dodajemo zimskoj prehrani eajeve Ijekovitih biljaka, nase peele su zdrave i varoa nece biti problem. Zimska prihrana pcela Preporucamo da zimskoj prihrani za peele dodate Ijekovite eajeve koji su se kod nas svih ovih godina pokazali kao dobra mjera za jacanje pcela, Stolisnik, kamilicu, maslacak i odoljen upotrebljavamo kao posuseno bilje koje prelijemo vrucom vodom i za 15 minuta procijedimo. Koprivu, njivsku preslicu i hrastovu koru prelijemo hladnom vodom i zavrijemo, te ocijedimo za 10 minuta. Pokazalo se da tri grama svake pqedinacne biljke i pola litre svakog od eajeva dodamo na 100 litara tekudne s kojom prihranjujemo, sto je potpuno dovoljno. Dodavanje tih eajeva posebno je vazno u onim godinama kada su pcele imale zadnju lspasu

Pcelinja pasa na proljece 2011. godine

23

VELJACA 2012.

Datum

« pred zvijezdem
't5 't5
J1 J1
@ Q Q Q

Konstelacija

Element

«

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

1. sr 2 ce 3.pe 4.su 5.ne 6. po 7. ut 8.sr 9.ce 10. pe 11. su 12. ne 13. po 14. ut 15.sr 16.ce 17. pe 18.su 19. ne 20. po 21. ut 22.sr 23.ce 24.pe 25.su 26. ne 27. po 28. ut 29.sr

7

o(j 21 A9

ro

toplina/zemlja

Cf-cf' cJ zemlja
zemlja zemlja/svjetlo svjetlo svjetlo/voda -voda/toplina toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjetlo

korijen korijen do 18,

VU, VI
0 0 0 0 0

6 10 22

korijen; *pocetak presadnje u 11 Gvijel Gvijel evijel do 9, od 10 lis! list plod plod do 13,

VI VU, VI VU, VI NE,VI PO OP,NE VU, NE,VI OP NE,VI VU, PO,VI VU, NE,VI VI PO

r
g

®23

0

0

000

n:p n:p n:p
J\.

10 Pg20 15 21

o

plod do 9, od 10 korijen korijen do 7, od 8 korijen
0 0 0 0 0 0 0 0 0,

-

111.,. 111.,. 111.,.

~ ~

ro ro

I I

3 8 12 11

svjetlo/voda Q22 0 - z:z voda voda ~10 Cf-Q voda/toplina toplina toplina/zemlja ~24 zemlja zemlja/svjetlo svjetlo

korijen do 14, od 15 cvijel evijel; *kraj presadnje u 22

-- _ ..

;:t,

00000,

od 18 list

plod plod plod do 7, od 8 korijen korijen korijen do 11, od 12 cvijel cvijel plod, cvijet list list do 14,

PO,VI NE

y y 't5 't5

X X X

~ cf' cJ svjetlo/voda
voda voda

00000

14 Ag 15 15 (j24

~Q

voda/toplina toplina toplina/zemlja zemlja

plod plod do 14, od 15 korijen korijen do 20,
0 0 0 0 0

24

Merkur 11. z:z 25. X
;:0

Venera

Mars
Q

Jupiter

X

y

Saturn

n:p

Uran

Neptun

X

Pluton 1

Vrijeme za presacJivanje je od 3. do 14. veljace.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

25

Uz veljacu 2012.
Saturn ispred zvijeZcfaDjevice i Merkur koji bude 11. 2. ispred Jarca stite hladni element Zemlje. Mars je na svom povratnom putu ispred zvijeida Lava, Jupiter je ispred zvijeida Ovna, a Pluton ispred Strijelca. Sloino se zauzimaju za toplinu. Neptun pomaie s djelovanjem svjetla, ad druge dekade takoder uz pomoc Merkura koji se krece ispred Vodenjaka. Venera i Uran ispred zvijeida Riba ce cijeli mjesec zastupati element vade. Tamo im se 25. 2. pridruii jos Merkur. Bude kisilo iii snijeiilo? Preporucamo: Sjemenje i biljke • Celer raste najljepse ako ga posijemo u vrijeme kada je Sunce ispred Jarca i Mjesec ispred zvijezda Bika, Djevice iii Jarca. Preporuearno dane za korijen 1. 2. iii 3. 2., 10. 2. iii 13. 2. do 14 sati. Jos posebno je ugodan dan 2. 2. do 18 sati kada djeluje opozicija Venere i Marsa. • 22. iii 23. 2. te takoder 27. iii 28. 2. retemo reznice za ogradu iz rastace vrbe. Posadimo je u ozujku u vremenu za presadnju, inace na dan za cvijet ako zelimo da oblikujemo vrbu za puna cvjetnog praha iii na dan za plod ako zeurno da oblikuje vise nektara za skupljanje meda. • Zob je najbolja ako je sijemo u vremenu kada Sunce putuje ispred Vodenjaka. Uz odcovaraluce vrijeme su odlicni dani 18.,23. i 27.? Njega vocnih stabala • 17. iii 18. 2. prijepodne rezat cerno grancice i cleplce za voeke i vinovu lozu. Zamatamo ih u vlazni papir te ih do upotrebe spremimo na tamno i hladno mjesto. • Sunce je od 15. 2. do 11. 2. ispred svjetlosnog zvijezda Vodenjaka. Ako nam upravo u tom vremenu uspije obrezivanje vocnlh stabala, vinove loze, boblcastoq voca, to je dobro za jacanje zdravlja tih biljaka. Dani za plod i cvijet u vremenu za presadnju su idealni. Takoder je i to pravo vrijeme za obrezivanje zivice. • Zimsko prskanje vocnih stabala sa sumporasto-vapnenom juhom napravimo kada pupovi pokazuju zeleni siljak. U vocnlaclrna s mijesanim drvecern neka bude koncentracija te juhe 18%, za jabuke rnoze biti 25%. Sumporasto-vapnenu juhu mozemo pripraviti sami; trebamo 10 kg zivog vapna cistoce 90 %, 20 kg sumpora u prahu i 100 I vode. Vapno pogasimo s 20 - 25 I vode, dodamo sumpor i to uz mijesanje zavrijemo. Dodamo ostatak vode i mliesamo kod vrenja 40 do 60 minuta dok rniesaeina ne postane smede crvene boje i istog trenutka maknemo s vatre. • Po potrebi obnovimo premaz za stabala vocnjaka. U prollece kada pocinju kolati sokovi su kora i qrandce prava poslastica za zeceve i srne. U vocnlaclrna, koji su blizu surne, upotrijebimo za tjeranje divljaci premaz kojem smo dodali 5 % svjeze krvi. Umjesto premaza mozemo izraditi takoder pastu za vocke, to razrijedimo s pripremljenim pripravkom od kravljeg gnoja po Mariji Thun, sve procijedimo i tri puta prskamo u grane. Prskanja u veljaci • Do kraja veljace - ako nema snijega - je zadnje vrijeme da sve povrslne, takoder vocke i grmolike biljke, poprskamo pripravkom iz roga. Izaberemo dan kada nema smrzavice. • Ako je vrijeme lijepo, poprskamo sve povrslne jed nom poslije podne takoder calern iz njivske preslice, ako je zemlja kisela jedanput cajem od cvjetova maslacka, Zdravlje biljaka je ovisno od zdravlja zemlje. Za njih se u ovom trenutku moramo potruditi. • Prije sjetve bilo koje biljke zemlju prorahlimo do 20 ern duboko i poprskamo pripravkom iz roga. Tko zeli dobiti robnu oznaku "Demeter" za svoje proizvode taj je dufan prskati kod sjetve jedanput. Pokusi govore da je bolje prskati tri puta, doduse tako da izmedu jednog i drugog prskanja zemlju

26

okrecerno odnosno razgibavamo. Izmijesan preparat je ucinkovit samo 4 sata. Rad moramo organizirati tako da sve dobro tece,

Stetocine
• Do 15. 2. se meditativno bavimo sa stetocinarna, koji nam rade probleme npr. sojkama, vranama, divljim svinjama, jelenima, srnama, voluharicama, rovcima, puzevlrna te im postavimo gran ice.

DANI SJETVE ZA DRVECE I GRMOLIKE BILJKE U 2012. g.
2. 2. breza, kruska, lipa, ribizl, vrba, tisa, hrast, divlji kesten, tresnia, maroni 29. 2. joha, tisa, lipa, brijest, hrast, divlji kesten, tresnla, maroni, aris 4. 3. breza, kruska, ribizl, vrba, tuja, bazga, sljiva, bijeli grab 15. 4. jasen, smreka, Ijesnjak, jela, cedar, tuja, klek, sljiva 6. 5. joha, arts, lipa, brijest, tuja, klek, sljiva, bijeli grab 12. 6. joha, aris, lipa, brijest 29.6. jasen, cedar, [ela, smreka, Ijesnjak 19.7. tisa, trast, divlji kesten, tresnla, maroni 15.8. breza, kruska, lipa, ribizl, vrba 24. 8. jasen, cedar, jela, smreka, Ijesnjak 1. 9. joha, arls, lipa, brijest 20. 9. joha, arls, lipa, brijest 29. 9. jasen, cedar, jela, smreka, Ijesnjak 4. 10. breza, kruska, lipa, ribizl, vrba 28. 10. tisa, hrast, divlji kesten, tresnla, maroni, javor, jabuka, crvena bukva, Ijesnjak 1. 11. breza, kruska, lipa, ribizla, vrba 3. 12. jasen, smreka, Ijesnjak, jela, cedar, javor, jabuka, crvena bukva, maroni, orah 17. 12. joha, aris, lipa, brijest, javor, jabuka, crvena bukva, maroni, orah 23. 12. breza, kruska, lipa, ribizl, vrba Za sjetvu drveca i grmlja, koji nisu navedeni gore, u to] godini nisu posebno dobri uvjeti za sjetvu. Dakle tu se budemo drzali po tipu ploda i sijali s obzirom na odqovaralucu poziciju Mjeseca ispred zodijaka. Prije nekoliko godina je Mariju Thun posjetila delegacija zenskoq univerziteta iz Indije Maharishi Universiti of Englightenment. Dobro su poznavali njezin rad i u njezinim rezultatima takoder nasll mnoge usporedbe sa staroindijskim saznanjima, opazanllma i uputama za biljni rast. Za njezin istrazivacki rad na podrucju utjecaja planeta na biljni rast su Mariji Thun dali akademsku titulu pocasne doktorice znanosti honoris causa - Dr. h. c. , te joj povelju urucili na svecanosti u srpnju 2010.

Marija Thun na dan svecanosti

27

OZUJAK 2012.

Datum

« pred zvijezlfem

Konstelacija

Element «

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

28

Merkur

Venera

Mars
Q

Jupiter

X

4.Y 27. 'c5

X

y

Saturn

Uran

Neptun

l1P

X

Pluton I'

Vrijeme za presaaivanje je od 1. do 13. i od 29. do 31. oiujka.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

29

Uz olujak 2012.
Merkur i Uran putuju cijeli mjesec ispred zvijeida Riba i vladaju elementom vode. Prve dane ih takoaer podupire Venera. Saturn i dalje brine za mraz, sto bi se moglo odraziti prije svega u hladnim nocims. Saturnu nasuprot su u tom mjesecu Mars ispred zvijezaa Lava, Jupiter ispred zvijezaa Ovna i Pluton ispred Strijelca. Svi zastupaju toplinu. Od 4. do 27. 3. podupire ih takoaer Venera ispred zvijezaa Ovna. Kao i u veljaci, i u ovom su mjesecu te strane prilicno uravnotezene. Hoce Ii pobijediti sile mraza sa snijegom iii topline s kisom, na to treba pricekati.Za svjetlo brine Neptun ispred zvijeida Vodenjaka. Preporucamo: Sjemenje i biljke • Rajcica ce biti najbolja ako je sijemo u vremenu kada Sunce putuje ispred Vodenjaka, to je od 14. 2. do 11. 3. U ozujku preporucamo sjetvu 3. 3. nakon 10 sati i 6., 7. i 8. 3. (za vise sjemena). Dani su takoder primjereni za sjetvu drugih biljaka ploda, npr. paprike, graska iii krastavaca. • Ako sadimo luk, pokrijemo ga s agril folijom, a time sprijecimo napad muhe, Agril foliju ostavimo dok luk ne naraste priblizno 10 cm visoko, • Ne gledajuci na tip biljke, na dan za plod (idealno od 6. do 8. 3.) na otvoreno sadimo odabrane plodove za dobivanje vlastitog sjemena. tim vise ga proizvodimo sami. • Zob je najbolja ako je sijemo u vremenu kada Sunce putuje ispred Vodenjaka. Uz odqovaraluce vrijeme odlicni dani su od 6. do 8. 3. • 20. iii 21. 3., takoder 25. iii 26. 3., ponovno rezerno qranclce za ogradu iz rastuce vrbe. Posadimo je u vremenu za presadnju u travnju, dakle na dan za cvilet, ako zelimo da oblikujemo vrbu s puna cvjetnog praha, iii na dan za plod ako zenmo da oblikuje vise nektara za skupljanje meda. Njega vocnih stabala • Najbolji dani za obrezivanje vocaka i vinove loze su dani za plod i cvijet u vremenu presadnje. Preporucarno dane za plod 3., 6., 7., 8. i 13. 3. do 12 sati i dane ta cvijet 4., 12., 30. i 31. 3. Reznice sadimo kada bude Mjesec ispred zvijezaa Lava, dakle 3. 4. • Vocnjak, dakle zemlju kao i crvece prskamo pripravkom gnoj iz roga, najbolje tri puta u danima za plod (3., 14. i 26. 3.), a istovremeno okopavamo mlada drvca. Prskanja u ozujku • Ako to jos nismo uradili, prije proljetnih radova dio oranice i vrta poprskamo calem od njivske preslice, i to gdje zellmo ubrzati klijanje sjemena pripravkom od odoljena. Na svaki litar mlake vode dodamo jednu kap pripravka, mijesamo 15 minuta, te prskamo. Kod kisele zemlje prskamo cajem od maslacka Povrslne gdje cerno saditi krumpir prskamo proslogodisnjim sredstvom protiv krumpirove zlatice, te ako je potrebno takoder sredstvom protiv rovaca (pogledaj poglavlje 0 stetocnama u knjizi Prakticno vrtlarenje). Izrada vegetabilnih kompostnih pripravaka 4.3. do 18 sati odrezerno granu breze, pazljivo skinemo koru tako da se oblikuje tuljak kOjegna jed nom kraju zapunimo s odrezanim kolutom drveta. Tuljak napunimo sa stolisnikom te s druge strane zatvorimo s drugim kolutom drveta. Sve dobro povezerno i objesimo na potkrovlje.

30

IZRADA PRIPRAVKA IZ KRAVLJEG GNOJA PO MARIJI THUN
Kao jedinieu uzmemo 50 litara kravljeg gnoja. Pritom uzirnarno gnoj krave koja se najmanje jedanput otelila i koja ima rogove, ako je moquce neka bude krava s biodinamickog imanja. Krave hranimo sa . sjenom i slam om da bude gnoj cvrst i dobro oblikovan. Da se ne bi smanjila kolicina pomuzenou mlijeka, uzmemo gnoj mozda od krava koje su u suhoj staji (presusene). Osim gnoja trebamo 150 9 Ijuski od jajeta. Ljuske sameljemo na grubo kao psenicni gris, a ne kao brasno, Mrena neka ostane na Ijuskama jer je, ako tocno pogledamo, upravo iz dragoejenog organskog kamena. Upotrijebimo jOs 1.000 9 bazaltnog pijeska, koji neka bude smrvljen u zrnea od 0,5 do 1 mm promjera. Bazaltno brasno nije dobro, kao ni brasna iz prakamenja koja se prodaju u trgovinama jer su pretezno iz gran ita.

5 kanti gnoja 150 g ljuski od jajeta 1.000 g bazaltnog pijeska u drvenoj posudi

Sastojke u na pola prerezanoj posudi neprestano mijesamo i preokrecemo. Stvarno je vaZno da to radimo 60 minuta, nista manje i niSta vise. To je kozmicka jediniea. VaZnoje da se mijeila rucno. Nijedan stroj ne moze to nadomjestiti. Sada trebamo bacvu bez dna iz otpornog drveta, na primjer iz arisa iii starog hrasta, koji vise nema tan ina: zahvalne mjere su 70 em visine i promjer oko 40 em. Bacvu moramo zakopati do poloviee u zemlju, onu zemlju koju smo iskopali naslaZemo uz bacvu koja se tek malo vidi iz zemlje. Utako pripremljenu bacvu bez dna sipamo polovieu dinamizirane mase te je prepariramo s kompostnim pripraveima kao kod kompostnog kupa. Kopriva u sredini, a ostali pripravei u kvadratu. Na to stavimo jOs drugu polovieu dinamizirane mase i ponovno prepariramo tako da pripravei dodu na isto mjesto kao u donjoj poloviei. Rupe u koje smo dodali pripravke zapunimo s masom i sve skupa prelijemo s priblizno 1 I izmijesanog pripravka odoljena (u 1 I vode dodali smo priblizno 10 kapljiea odoljenovog pripravka i mijesali s vrtlogom 15 minuta). Bacvu pokrijemo s drvenim pokrovom. Datum, kada smo izradili pripravak i konstelaciju si zapisemo, Nakon 4 tjedna pripravak prornllesarno s lopatom i nakon sljedeea 4 tjedna spreman je za upotrebu. Ako zelimo da pripravak bude dobar, neka bacva u kojoj pripravak sazrijeva, ne bude na linijama rnoet koje nademo sa rasljama. Svakako je posebno vazno da izaberemo za to pravi dan da iskoristimo pravu kozmicku pratnju. Kvaliteta gnoja ovisna je od toga kada ga dobimo od krave. VaZnoje da gnoj pri izradi nije stariji od dva dana, a vazna je i konstelaeija za izradu pripravaka. Takoder je vazno i vrijeme koje izaberemo za mijesanje mase koja vee zrije, s obzirom na konstelaeiju.lsertani dani svakako se moraju izbiecl. Najbolje vrijeme za izradu pripravka je kada Mjesee putuje ispred Lava iii Djeviee, najbolje je prollece do kasnog Ijeta, jer pripravak treba u zemlji toplinu. Kada je pripravak zreo za upotrebu mijesamo ako je rnocuce u okruglim eilindricnim posudama iz drveta, stakla iii keramike na isti nacin kao kod oba pripravka za prskanje gnoj iz roga iii kremen iz roga. Dobro je ako voda za mijesanje pripravka pred upotrebom stoji jedan dan na suneu da se zagrije i prosvijetli. Ako mijesamo 10 I sto je dovoljno za jedno prskanje na 14 hektara dodamo vodi 6 dkg gotovog pripravka iz kravljeg gnoja po Mariji Thun. Vodu s pripravkom mijesamo sarno 20 minuta. Ucinak pripravka je najbolji ako ga prskamo u vremenu pred vecer tri dana za redom. Kada je pripravak lzrnilesan, upotrebljiv je cetiri dana te ga za prskanje mijesamo odjednom.

31

TRAVANJ 2012.

Datum

«: pred zvijezdem
@ Q Q Q

Konstelacija

Element

«:

Pogodan impuls za biljku i sat list; 'presadnja list do 19, od 20 plod plod

Mogucnost

1. ne 2. po 3. ut 4.sr 5.ce 6. pe 7.su B.ne 9. po 10. ut 11. sr 12. de 13. pe 14. su 15. ne 16. po
17.ut

6 20

0-X

~l5 7

svjetloNoda voda/toplina toplina toplina

lSI.

t+:

..........
o 0 0 0

I Nf
PO,OP PO, VI VU,VI VI NE VI
U'

11P 11P 11P
.A-

m.
m,

B Uskrs 13 16 21 24

toplina/zemlja ® 22 Veliki petak zemlja zemlja Pg 19 zemlja/svjetlo svjetlo/voda ~23 Q3

0,

od 11 korijen

..........
..........
korijen do 7, od 8 cvijel cvijel do 12, od 13 list; 'kraj presadnje u 23 list list do 15, od 16 plod plod do 9, od 14 plod
0 0 0 0 0,

i IS, r-

I VE

Illi
lUI

I

~ ~ ~

ro ro

l' l'

~

..

voda voda/toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjetlo svjetlo voda voda voda/toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjetlo svjetlo/voda voda voda/toplina

I Mi

o cP n.

plod do 20, od 21 korijen korijen korijen Gvijel evijel list list list plod plod korijen do 14, od 15 plod od 9 korijen
o 0 0 0 0,

VU,VI

I Cij IMI 116 ICij

18.sr 19. de 20.pe 21. su 22.ne 23. po 24. ut 25. sr 26.ce 27. pe 2B.su 29.ne 30. po

X X X Y Y 't5 't5 't5

0-Y voda

NE, PO PO, VI IZil PO PO VU,VI NE, VI NE,OP VI

5 5

.10 Ag 16 l56 AB
6.

n n
Q

6 13
6.

korijen; 'pocetak presadnje u 9 cvijel cvijel evijel do 12, od 13 list plod plod

I

i

@ @

r
I
I I

fUv

4

i

32

Merkur

Venera

Mars

Jupiter

X

'c5

Q

y

Saturn

Uran

Neptun

TIP

X

Pluton 1

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 9. i od 25. do 30. travnja
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

J Silemo matovilac i druge lisnate biljke.

J Pikiramo sadnice biljaka lista, dobro za mjere proliv puzeva.
I Naotvoreno preselimobiljke za proizvodnjusjemena (kupus, repu, mrkve, ciklu), sadimo grancice biljaka ploda, presadujemo vocke i bobicasto voce.
I Sadimo luk i cesnjak, sijemo rotkvice, mrkvu, pasternjak, pikiramo celer, sadimo rani krumpir, luk i cesnjak. I I Veliki petak - dogadaj na Golgoti je zapisan u zemlji te s biljkama ne radimo.
! Uskrs - prije izlaska sunca uzmemo vodu na izvoru.

I Livade prskamo pripravkom kremen iz roga.

j Matovilac posijan u travnju i svibnju je najveci.
. U vremenu za plod cijepimo vocke i vinovu lozu, dobro za rad s pcelama jer police na skupljanje meda.

i Cijepimo vocke i lozu, sijemobiljke ploda (buce, kraslavce ...).

I Mrkva posijana danas ce biti Ijepseg oblika, okopavamo i sijemobiljke
i Cijepimo cvijece, ubiremo cvjetove maslacka; dobro za rad s pcelama.

korijena.

j 16. i 17.4. livade poprskamo s kremenom iz roga; dobro za rad s peelama.

_j Zitarice prskamo s odoljenom.

! Livade

prskamo ujutro s pripravkom kremen iz roga.

_j

L_

~

_

33

Uz travanj 2012.
Planeti ustraju cijeli mjesec pred ishodisnim zvijetc1ima. Merkur i Uran su taj mjesec ispred vodenog zvijetda Riba. Venera se krece ispred zvijetda Bika, a Saturn koji je na svom povratnom putu ispred zvijetda Djevice brine za hladni element zem/ju. Toplinu proslijeduju Mars ispred zvijetda Lava, Jupiter ispred zvijetda Ovna i Pluton ispred zvijetda Strijelca. Svjetlost zastupa Neptun ispred zvijeida Vodenjaka. Preporucamo: Sjemenje i biljke • Zitariee ce biti zdravije i prinos veci, ako u vremenu ranog razvoja zitarlca prskamo kremen iz roga uvijek na dan za plod - u najboljem primjeru u razmaku 8-9 dana - rano ujutro. • Krumpir za prehranu sadimo u dane za korijen • 21. i 22.4. pravo je vrijeme da u razmaku od 10 em posadimo srednja okea krumpira za proizvodnju sjemenskog krumpira. Sunee i Mjesee su ispred Ovna. • Ne zaboravimo kod novog sijanja, pikiranja i presadnje rukovodimo se po kozmickim ritmovima; Iisnate biljke sijemo na dan za list, biljke korijena na dan za korijen, biljke ploda na dan za plod, cvijece na dan evijeta. Pred sjetvom zemlju tri puta prskamo s pripravkom gnoj iz roga, izmedu prevrcemo zemlju do dubine 20 em tako da duboko u sebe prihva1ipotieaj koji prima iz svemira. Tako potaknute biljke nacinit ce vise korijena te ce izrasti takoder vise u dubinu. S time ce biljke stvoriti odlicne uvjete za svoje prihranjivanje i lakse ce podnositi susu, Kako napraviti pripravak iz roga i kako ga upotrijebiti je opisani u knjiziei Pripravd. • 16. i 17. 4. prijepodne je odlicno vrijeme za ejepljenje evijeca. Njega vocnih stabala • Vrijeme je primjereno za presadnju vocaka, boblcastoq voca, ruza i trajnog evijeca. Za vocke i bobicaste voce izaberemo dane za plod, a za cvijece dane za evijet u vremenu za presadnju. • Kada drvece razvije prve listove prskamo prema vecert na dan za list u krosnje caj od koprive. • 13. 4. te 21. i 22. 4., dakle svi dani za plod u vremenu za ubiranje, su prije svega u prijepodnevnim satima najbolji za ejepljenje vocaka i vinove loze. Drugi najbolji dani za taj posao su dani za evijet u vremenu za ubiranje. • srasnastu us na pupovima vocaka rnozemo sprijeciti ako prskamo s 2 % sumporasto-vapnenom juhom, odmah kada se pocinju razvijati listovi. • Pripravak iz kremena djeluje na biljku preko zelenih dijelova. Kada vocke odevjetaju prskamo prvi put pripravkom kremen iz roga (pripravak 501) na dan za plod rano ujutro. Drugi i trecl put prskamo u razrnaku od 8 do 9 dana na dan za plod ranc ujutro, prskanje mora biti zavrseno do 8 sati ujutro. Ako prskamo pripravak iz kremena u krivo vrijeme dana mozemo uciniti stetu, ako bismo prskali prlpravak 501 u podne, dolazi na biljkama do ozeqotina, Prskanja u travnju • Travu za silazu prskamo dva puta rano ujutro na dan za evijet pripravkom kremen iz roga. Preporucarno 9. i 27. 4. Iza kosnje prskamo povrslne pripravkom kravlji gnoj po Mariji Thun. On sadrzi kompostne pripravke s energijama nadsuncanlh i podsuncanlh planeta, dakle djeluju u duhu tvrdnje dr. Rudolfa Steinera: gnojiti znaci ozivjeti zemlju. • Za poticanje pretvorbe u tlu i razvoj mikroorganizama u tlu poprskamo sve povrsine s pripravkom iz kravljaka po Mariji Thun. Gdje su biljke vee narasle poprskamo na zemlju ispod lisca. • Ako u vremenu kod punog Mjeseea puno kisi prskamo sve biljke preventivno s cajem od njivske presliee. • Svaku vecer kada ocekulerno mraz poprskamo stabala vocaka i druge biljke kOje zeumo zastititi skroplvom od odoljena (vise u knijgama "Prakticno vrtlarenje" i "Pripravd"). Odoljen pripada planetu Saturnu zato kao takav djeluje s toplinom.

34

• Sa skropivom odoljenovog pripravka poprskamo na biljku na odreden dan, zitarice, boblcasto voce i cvilece tako znaju bolje gospodariti s fosforom da bolje cvatu i obilno rode. • Ako je rast usporen, prskamobiljke s cajem od stolisnika. Stetnici • Mjere protiv puzeva preporucarno 1. iii 28. 4. iza 13 sati. • 21. i 22. 4. su primjereni dani za spaljivanje moljaca za izradu vlastitog skroplva protiv stetoclna, Izrada pripravaka • U dane za cvijet skupljamo cvjetove rnaslacka za izradu Jupiterovog kompostnog pripravaka te za caj. Sredina cvijeta mora biti stisnuta u mali stozac, Jupiter povezujemo s djelovanjem jetre. Maslacak, Jupiterova ljekovita biljka, je lijek za jetra; rnaslackov caj pornaze takoder kod kofnlh bolesti i kod ostecene hrskavice. Posebni zadatak • 8. 4. na Uskrsnu nedjelju ujutro idemo u tiSini k izvoru potoka da zagrabimo studenu vodu jos prije nego obasja Sunce. Uskrsna voda je Ijekovita, a natocena i pospremljena u boci ostaje vise mjeseci izvanredno osvjezavajuca i bez bakterija. Upotrebljavamo je takoder za izradu blolosko-dlnamicklh pripravaka, koristimo je za izradu skropiva od odoljena. Ako prskamo zltarloe u vremenu vegetacije tri puta pripravkom od odoljena, prinos ce biti do 20 % vecl, a ako mllesarno pripravak u uskrsloj vodi povecanie ce biti jos vecel Provjerite!

BRANJE BILJAKA ZA PRIPRAVKE
Pogodno vrijeme za ubiranje biljaka iz kojih radimo pripravke. Odoljen. Odoljenove cvjetove ubiremo na dan za cvijet rano ujutro dok je jos rosa. Odoljenov pripravak predstavlja energije nadsuncanoq toplinskog planeta Saturna. Biljci donosi vise zdravlja i sposobnost oblikovanja odlicnih stvari. Djeluje s toplinom kao i Saturn. Skropivom odoljenovog pripravka zastitlmo vocke iii povrce od mraza, a prskanjem zitarica, jagodicastog voca i cviieca povecavamo prinose i cvjetanje. Ureduje procese fosfora. Hrastova kora. Skupljamo je na dan za korijen. Upotrebljavamo samo grubu vanjsku koru bez lika hrasta luznjaka. Hrastov pripravak predstavlja energije nadsuncanoq planeta Marsa. Biljkama donosi vise zdravlja. Zemlju harmonizira i spneeava razvoj bolesti i zbog brzog rasta. Ureduje procese kalcija. Kamilica. Ubiremo na dan za cvijet, najboljaje ona koju naberemo malo prije lvanja (24. 6.), ali cvjetovi ne smiju biti stari jer bi se u kosarlcl razvilo sjeme. Pripravak iz kamilice donosi energije nadsuncanoq toplinskog planeta Merkura. Biljci ornoqucava tvorbu dobre klijavosti sjemena. Ureduje procese kalcija. Kopriva. Ubiremo ju kada biljka pokaze prve nastavke cvjetova u dane za cvijet u svibnju i lipnju. Upotrijebimo cijelu nadzemnu biljku. Pripravak iz koprive predstavlja energije Sunca. Biljkama donosi vise vitalnosti. Ureduje procese kalcija i kalija. Njivska preslica. Ubiremo ju na dan za plod potkraj kolovoza, kada je vrijednost kremena nalveca Predstavlja energije Mjeseca, te je ne ubrajamo u pripravke. Maslacak. Cvjetove rnaslacka ubiremo u dane cvijeta ujutro odmah kada procvjetaju. Sredina cvijeta mora jos biti zatvorena. Maslackov prlpravak predstavlja nadsuneanl planet Jupiter, to su energije vitalnosti i vazne su za sposobnost oblikovanja najboljih tvari. Ureduje proces kremena. Stolisnik. Ubiremo ga na dane ploda, kad je Sunce ispred zvijezda Lava sredinom kolovoza; cvijet neka bude malo prezreo. Pripravak iz stolisnika donosi energije podsuncanog planeta Venere i donosi biljkama vise reproduktivnih energija. Dakle, jamci dobro oblikovanje klijavosti sjemena, ureduje procese kalija. Vise 0 biljnim pripravcima i cajevima u knjizici "Pripravci".

35

SVIBANJ 2012.

Datum
1. ut 2. sr He 4. pe 5.su 6. ne 7.po 8. ut 9.sr 10. ce 11. pe 12. su 13. ne 14. po 15. ut 16. sr 17.ce 1ape 19. su 20.ne 21. po 22. ut 23. sr 24.ce 25.pe 26.su 27. ne 28. po 29. ut 30.sr 31. ce

(( pred zvijezlfem
Q

Konstelacija

Element ((
'.

Pogodanimpuls za biljku i sat
plod; *presadnja plod do 16, od 17 korijen korijen korijen korijen do 17,
o
0 0 0 0, 0 0 0 0 0

Mogucnost
K

0-Y
17

toplina toplina/zemlja zemlja zemlja

TtP TtP TtP
.r-;

PO NE, VI VI PO,OP

Ii
fi

, 1.

19 23

zemlja/svjetlo

111. 111. 111. I I
;:0 ;:0

® 6 Pg
$;612 ~9

6~

if'11

svjetlo/voda voda voda

ad 18 Gvijet
0 0 0 0 0,

VI NE, VI PO PO NE NE VU,VI NE, VI PO, VU, OP, VI i~ VI
U

list do 8,

od 15 list

list; *kraj presadnje u 4 plod do 17, plod korijen korijen cvijel do 10, od 11 plod plod do 13, od 14 Gvijet list plod list list do 10, od 11 plod plod plod do 10, od 11 korijen
00000, 00000

E.
4 7 7 /::.. Spasovo 11 0-'t)/::.. /::..

toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjetlo svjetlo/voda voda voda voda/toplina

~ ~

X X X
Y Y
't) 't) 't)

Ag 19
11 (~2 12 ~Q 19 11 Duhovi t)12 0. A14

toplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjetlo svjetlo/voda voda voda/toplina toplina toplina

'I
od 15 korijen

NE,VI VU, VI PO, VU, VI VI PO, VU, VI

korijen; *pocetak presadnje u 15 korijen do 11, od 12 do 15 cvijet,
..........
0 0 0 0 0

~ ~

J1 J1
@ @ Q Q Q

cvijel do 18, ad 19 list list list do 10, od 11 plod plod plod korijen korijen

VU, VI VI NE, VU, OP, VI VI

TtP TtP

1

zemlja zemlja

36

Merkur 21. b'

Venera

Mars
Q

Jupiter

Saturn

S.Y

X

b'

Y 12. b'

nr

Uran

Neptun

Pluton

X

I

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 8. i od 22. do 31. svibnja
Zapisujrno nas rad - prijedlozi

37

Uz svibanj 2012.
Merkur putuje prvi tjedan ispred zvijeirJa Riba i podupire vodeno djelovanje Vrana. Za hladovinu brinu Venera koja putuje ispred zvijezrJa Bika i Saturn koji je na povratnom putu ispred zvijeirJa Djevice. Mars ispred zvijeirJaLava i Pluton ispred Strijelca posreduju nam element topline. Od 8. do 20. 5. podupire ih jos Merkur na svome putu ispred zvijeirJa Ovna. Taravnoteia se mijenja kada se 12. 5. Jupiter pomakne ispred zvijetrJe Bika; te mu se 21. 5. pridruii jos Merkur. Cak cetiri planeta ce biti ispred zvijeirJa koja zastupaju hladni element Zemlje. Preporucamo: Sjemena i biljke
• Jestivi krumpir sadimo jos 11. i 12. 5., nakon toga i na druge dane korjenja. • 13. 5. se Sunce pomakne ispred zvijezda Bika. Sad a je u dane za korijen najbolje vrijeme za sijanje kasne mrkve. Odlican dan je 22. 5. • Biljke korijena okopavamo (11. iii 12. 5.), klijat ce manje novog korova! • Za kosnju izaberemo dane za cvijet; takvo sjeno je bolje. Sjeno pokoseno u dane za list, rado pljesnivi i to je razlog za bolesti zivotinja. Precesta kosnja smanjuje raznolikost biljaka, dakle smanjuje zdravlje hrane. • 13. 5. do 10 sati i 14. 5. nakon 14 sati odlicno je vrijeme za cjepljenje cvijeca. • Biljke okopavamo na njihov tiplcan dan. S time dobiju nov poticaj za oblikovanje onog dijela biljke kojega cemo upotrijebiti za hranu. Okopavanje je takoder uvijek za biljku kao blago gnojenje. Osim toga, okopavanje ujutro pomaze zemlji da preda moqucu vlagu, a okopavanje navecer pomaze kod suse, jer razgibana zemlja s udahom zemlje prima vlagu iz zraka • Uz jagode nacinimo stelju od slame iii od drvene vune, da plodovi u lipnju ne bi trunuli. • Gnojnica nacinjena iz kopriva u vodi, narnocena i raspadnuta je jako dusicno gnojivo te je za gnojenje moramo razrijediti. Na 40 litara vode uzmemo tek 1 litru gnojnice. Mijesamo 15 minuta, a kada iz vode zamirisi kopriva, miesavina je pripremljena za upotrebu. testa upotreba iii nerazrijedena gnojnica iz koprive prouzrokuje truljenje.

Njega vocnih stabala
• 9. 5. i 10. 5. te takoder 13.5. nakon 10 sati i 14. 5. prijepodne su odlicni dani za cjepljenje vocnih stabala. Prijepodne vrijeme izdaha zemlje je uvijek bolje nego poslijepodne kada zemlja udlse, • Na dan cvijeta prskamo vocke ujutro jedanput s cajem od rnaslacka i jedanput od kamilice (recimo 13. iii 25. 5. iii na druge dane za cvijet), jedanput na dan za plod s cajem od stolisnika (recimo 1. iii 2., 19. 5. iii na drugi dan za plod).

Prskanja u svibnju
• Sve povrsine prskamo pripravkom kravlji gnoj po Mariji Thun. Na zasadenim povrsmama prskarno neposredno pod llseem, pripravak pospiesuie tvorbu u tlu i tla postanu bolje rahla, a stetoclna je manje. Pripravak ima ocito tako jako pozitivno zraeenle da odbija radioaktivno zracenie, S obzirom na sve vecl broj nuklearnih elektrana u svijetu, radioaktivnost se mnogo povecala, U Sioveniji oko njihove nuklearke u krugu od 30 km cesto je prskanje nuzno, • Ako je u vremenu punog Mjeseca puno klse, prskamo sve biljke preventivno s cajem od njivske preslice. Prskanje tri dana za redom vrlo povecava udnak, • Zitarice, jag ode i maline prskamo na dan za plod s pripravkom od odoljena. • Biljke koje se ne razvijaju dobro prskamo s cajevima. Caj neka bude blag, narocito preporucamo caj od stolisnika koji potlce vegetativni rast i caj od koprive koji jaca zdravlje biljaka. • Luk jacamo s prskanjem s cajevima. Kod teskoca s lukovom muhom prskamo mjesavinorn mlijeka i vode iii cajem od njivske preslice. Opasnost od lukove rnuhe smanjimo ako lucicu sadimo najkasnije u ovom mjesecu.

38

• U slucaju tuce preporucamo prskanje s cajevima od biljaka od kojih mace izradujemo pripravke. Cim prije prskamo cajem od stolisnika, slledecl dan od koprive, dan iza toga od kamiliee ... Biljke se zacudujuce brzo oporave. • U slucaju suse prskamobiljke kasno uvecer sa skroplvom od pripravka gnoj iz roga. Oajte se iznenaditi! Stetocine • 7.5. nakon 15 sati i 8. 5. su primjereni za spaljivanje moljaea, stitastih moljaea i izradu skroplva, • Kada su Sunee i Mjesee ispred zvijezda Bika, vrijeme je za izradu sredstava protiv hitinskih insekata kao sto je krumpirova zlatiea iii majski nrust, varoa ... Ove godine je to 20. 5. nakon 11 sati, 21. 5. nakon 15 sati i 22. 5. stetoelne spalimo. Pepeo neka bude siv. Kada se ohladi zajedno s ostaeima drveta dinamiziramo jedan sat, sto znaci da neprestano mijesamo u poreulanskoj zdjeli, nakon toga ga posipamo po zahvacenlm povrslnarna. Za vece povrslne pripremamo skroplvo u koneentraeiji 08. Upozoravamo da mora biti upravo takva poteneija 08, ne bilo koja druga jer druge poteneije mogu potaknuti razvoj stetocina. Ako skroplvo nestane, budemo na dan kada ce Mjesee biti ispred zvijezda Bika napravili iz pepela iii nize poteneije novo skroplvo, Nesto skropiva pospremimo te njime u jesen prskamo sve povrsine na koje cerno sljedece godine saditi krumpir. To se isplati s kamatama (vise u knjizi .Prakticno vrtlarenje"). • Kada su Sunee i Mjesee ispred zvijezda Bika kupusova pipa siskariea polaze jajasea u pregusto rastuce sadniee kasnog kupusa. Pokrijmo ih. • Oa bi nase usjeve obranili od puzeva, iskoristimo mjere protiv puzeva. U dane kada Mjesee putuje ispred zvijezda Raka (26. 5.), nekoliko puzeva spalimo i nacinlmo skroplvo protiv puzeva 08, tu je osma deeimalna homeopatska poteneija. Oruga moquenost je da naberemo puzeve u kantu, napunimo je do vrha s vodom i dobro je zatvorimo. Kada dode Mjesee nakon mjesee dana opet pred zvijezde Raka tako nacinjenu gnojnieu poprskamo po zahvacenlm povrslnarna. Pogledati knjigu "Prakticno vrtlarenje". Izrada pripravaka • 19.5. biolosko-dinamicki pripravci su zreli od 16.5. Na dan za plod 19.5. iskopamo rogove u kojima je zrio gnoj iz roga, takoder pripravak iz kamiliee, stolisnika, maslaeka i hrastove kore koji isto tako zriju do jeseni u zemlji. Pripravak gnoj iz roga budemo pazlllvc osusili i sprernlll do upotrebe u treset. Treset je - tako je rekao dr. Steiner - najbolja zastlta od zraeenla i kao zastitni sloj takoder najbolje zadrzi u pripraveima skupljene energije do upotrebe. • 25. 5. na dan za evijet napunimo jelenji mjehur s vlaznfm stolisnikom, te ga objesimo na potkrovlje do jeseni, kada budemo mjehur zakopali u ozivljenu zemlju. Pokusalte takoder i vi! Korak po korak. Nije tesko. Vise u knjiziei .Prlpravcl", • Pripravak kremen iz roga. 25. 5. na dan za evijet koji je Ouhovima najblizi ce biodinamicari napuniti kravIje rogove sa sitno izmrvljenim gorskim kristalom te ih zakopati u ozivljenu zemlju do studenog. Iako cerno napraviti kremen iz roga. Kremen iz roga pomaZe biljei da bolje vlada sa silama svjetla. Jedno prskanje s njim djeluje slicno kao pet suncanih dana. Kremen za prepariranje mora biti cim vise cist, sitno ga smrvimo i prosijemo, pomijesamo s vodom i ulijemo u izabrani lijep rog. Pustimo ga stajati okrenuto jedan dan. Vodu odlijemo, rog zamazerno s ilovacom i zakopamo 50 em duboko u zemlju. Vise u knjiziei "Pripravei". • U danima za evijet je rnozda jos vrijeme za branje evjetova rnaslacka; pazlrno na to da je sredina evjetova jOs zatvorena. • U danima za evijet, primjeren dan rnoze biti 13. iii 25. 5., ubiremo jOs rosne evjetove odoljena i izradujemo Saturnov pripravak. To je pravo blago, a i izrada nije teska, Stetu koja bi mogla nastati od mraza (do -4 DC) mozerno s tim pripravkom sprlleclti, Siozite gaoIocne upute u knjiziei .Prlpravci",

39

LlPANJ 2012.

Datum

([ pred zvijezdem

Konstelacija

Element ([

Pogodan impuls za biljku i sat korijen; *presadnja

Mogucnost

1. pe 2.su 3.ne 4. po 5. ut 6.sr 7. ce 8. pe 9.su 10.ne 11.po 12. ut

TlJl

m.
m,
I I
;:0 ;:0

n

0-'Ij

6 10 12

Q23 \:::119 ®14

Pg 16
1::,

zemlja zemlja/svjello svjello/voda voda voda/loplina loplina loplina/zemlja zemlja zemlja/s~ello svjello

i

cr. ..

korijen do 8,- - - - -, od 17 lis! lis! do 10,- - - - plod do 12,od 13 korijen korijen do 17, od 18 Gvijel korijen do 14, od 15 Gvijet Gvijet

VI VI VI NE,OP,VI

L

S? l31:!. 13 15

![
I[
"--

L
w(

~ ~

svjello/voda Gvijetdo 12,od 13 do 15 list, od 16 plod NE,OP,VII..! 13 X voda plod do 7, od 8 list ~\fl:! X ~~--~------------~~----------~~~~--------------------~4 voda 13.sr __ ~ ~~ ~~ 1::, lis_td~0~7,~od~8~d~o1~7~ko~riJ~'en~,O~d_18~li~~ X 14.ce 15. pe 16.su

~~--~--~--~~------~~--~--~~~~~~~--------~~
'Ij 18 Ag 4 plod do 17,od 18 korijen VI ~ ~1~7.~ne~~'Ij~ 18 po 'Ij 19.ul 20.sr 21.(:e 22.pe 23.su 24. ne 25. po 26. ut 27. sr 28.ce 29. pe 30.su l318 ~~~~ A20

y y

17

n n n
@ Q Q Q

18

0-n

1 16 Ivanje 7

voda/loplina loplina loplina/zemlja ~~ 21-. __ zemlja zemlja \~17 zemlja/svjello svjello svjello voda voda/loplina loplina loplina loplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjello svjello/voda

list do 16, od 17 plod

~l
.~

I ~

1::,

~~-_-_--~,o=d~12=d~o~14~ko~ri~jen2,_--_-_-- ~P~O,~VI~~t korijen', *pocelak presadnjeu 22 korijen do 17, od 18 Gvijel VU,VI Gvijet VI Gvijet list VU,VI PO,VI list do 15, od 16 plod NE,VU,VI cvijet do 9, od 10 plod plod korijen korijen korijen Gvijel cvije! do 19,- - - - -; *kraj presadnjeu 19 PO

r;~
'i~

~

TlJl TlJl TlJl
.r-:

PO NE

-

14 20

m,

o cfl:!

~ ~

40

Merkur
't)

Venera
't)

Mars 19.11P

Jupiter
't)

Saturn

Uran

Neptun

Pluton

23.@

7.JJ:

Q

11P

X

/'

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 3. i od 18. do 30. lipnja
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

-,)'t~;

-,

Odlieno za kosnju, rad s peelama jaca zdravlje pcela.
__

WOo12 sati rad s pcelama potiee k skupljanju meda; sadimo grah i grasak. t Do 17 sati okopavamobiljke korijena, nagrcemo krumpir. Odliean dan za kosnju - sto se kozmicke pratnje tice. 0012 sati odlicno vrijeme za kosnju. Sijemo salate, endiviju i radie, kolerabu, kelja pupeara.

;Znariee prskamo s odoljenom, okopavamo biljke za dobivanje sjemena. 7. i 18.6. jos jedna prilika za spaljivanje krumpirave zlatiee, majskog hrusta i varae.

-

dan za kosnju - i drugi dan za evijet, radimo s peelama. n dan za kosnju; izradujemo pripravak iz koprive; radimo s peelama

-

illijujemo mrave - Mjesee ispred Lava

/

/

-

n dan za kosnju, dobra vrijeme za uzgoj matiea (takoder i drugi dani za evijet). as peelama 41

Uz lipanj 2012.
Venerai Jupiter djeluju ispred hladnog zvijeida Bika, a Saturn ispred hladnog zvijeida Ojevice. Uprvom ifednu Iipnja podupire ih takoder Merkur koji je ispred Bika. Nakon 7. 6. se Merkur seli ispred svjetlosnog zvijeida Blizanaca is Neptunom koji je ispred Vodenjakajaca element svjetla. 23. 6. se Merkur seli ispred zvijeida Raka te podupire vodeni element koje do tada zastupa Uran ispred Riba.Za toplinu se pokuSavaju pobrinuti Mars, koji je do 19. 6. ispred zvijeida Lava i Pluton koji se krece ispred zvijeida Strijelca. Sto ce prevladati? Preporucamo: Sjemena i biljke • Proizvodnji vlastitog sjemenja posveculemo svu paznju. Razvoj biljaka dobro promatramo, a posebno lijepe biljke odaberemo za dobivanje sjemena. Kada su dobro oblikovale svoj plod i kada su zrele za upotrebu, radimo s izabranim biljkama svu njegu na dan plod-sjeme. • Za kosnju izaberemo dane za cvijet, takvo je sijeno bolje. Sijeno pokoseno u dane za list rado pljesni, te je to razlog za bolest zivotinja. Livade kosimo toliko puta da ne narusirno razllcltnst biljaka jer se ona smanjuje cestom kosnjom. Prskanja u lipnju • Buducl da biljke brzo pocinju oblikovati svoj karakteristlcan plod (salata razvije liste, celer oblikuje gomOlj, mrkva lagano oboji korijen ... ) na za njih tipican dan rano ujutro poprskamo prvi put s pripravkom kremen iz roga, i to ponovimo uvijek na tipican dan za biljku jos dva puta u razmaku 8-9 dana ispred razlicitih zvijezda zodijaka. Tako budu prinosi veci, a biljke puno zdravije. Briga za dobro zdravlje nasih biljaka je briga za nase zdravlje. Biljke koje boluju nam s plodovima ne mogu dati zdravlje, jednostavno zato jer ga nemaju. Prskanje s pripravkom 501 kod razlicitih zodijackih pozadina oblikuju u biljci, nasoj hrani, univerzalne prehrambene kvalitete, vaZne za zdravlje, moe i odvaznost koja su nam potrebni. • Zitarice, jagode, maline i kupine prskarno s pripravkom od odoljena. • Ako tresnje poprskamo s pripravkom kremen iz roga (501) i 20 minuta nakon prskanja ne kisi, plodovi po kisi ne pucaju. • Gdje je rnoquce ponovimo prskanje s kravljakom po Mariji Thun. Ako pripravak nemate, mozete ga naciniti sami. Upute nadete u knjizici .Pripravcl", • Kada bude trava na pokosenim livadama opet visoka 10 em, prskarno na dan za list ranc ujutro pripravkom 501. Time se poboljsava kvaliteta sijena sliedece kosnje te se moze izmjeriti u kollcinl pomuzenoq mlijeka. • U susi pripravak gnoj iz roga spasava Ijetinu. Pripravak lzmllesamo kasno poslije podne, te prskamo biljke kad se pocinle spustaf mrak. Biljke se oporave kao da je padala klsa, Zemlja je od suse ispucana, a biljke ne pokazuju nikakvo pomanjkanje. • Ako pada kisa oko punog Mjeseca,savjetujemo preventivno prskanje protiv gljivicnih bolesti.Vocke prskamo ponovno s 1,5% sumporasto-vapnenastom juhom (paZnja:kod prskanja na cvijet ce 30 % cvjetova otpasti) iii s pripravkom 50 1 (kremen iz roga) rano ujutro, na tipican dan za biljku. Zitarice i druge osjetljive kulture prskamo u poslijepodnevnim satima cajem od njivske preslice. Ne ceksmo na tipican dan za biljku. • Vocke ne prskamo kada cvatul Toga se pravila kod prskanja povrca ne drzimo uvijek. Za krastavce i rajcice, takoder i buce, vazi da je prskanje pripravka kremen iz roga tako dragocjeno, da ga prskamo jedanput mlesecno na dan za plod, s time da svaki plod koji je na biljci barem jedanput dobije dragocjeni ucinak tog pripravka pa makar biljka istodobno i cvjetala. • Kod presadnje biljaka na otvoreno prskamo novo mjesto pripravkom gnoj iz roga (pogledati knjigu .Prakticno vrtlarenje"), pripravakje potrebno mijesati jedan sat. Kod mijesanja pripravaka preporucarno da se vrtlari jednog okruzenja povefu i rade skupa. Tako je obicaj po svijetu, a takoder i medu

42

clanovima u Sioveniji. Pritom nije vafno da si podijelimo rad, nego da se povezujemo i gradimo medusobno prijateljstvo. Stetocine • Konstelaeija Sunea ispred zvijezda Bika i Mjesee ispred Skorpiona pravo je vrijeme za ugnjetavanje rovaea, dakle od 3. 6. nakon 10 sati do 5. 6. do 10 sati. Rovee spalimo i izradimo pripravak u D8 (osma deeimalna homeopatska poteneija). Prskamo tri puta pred vecer na zahvacene povrsine; ako je rovaea puno, prskamo nakon toga sve povrslne toliko vremena dok nemamo uclnak, sistematski jedanput na tjedan, najbolje istog dana uz isti sat. Skropivo je upotrebljivo vise godina. • 16. 6. nakon 18 sati i do 18. 6., kada su Sunee i Mjesee ispred zvijezda Bika je jos jedna rnoqucnost za izradu sredstava protiv varoe, zlatiee i majskog hrusta • Za spaljivanje i namakanje puzeva iskoristimo dane kada je Mjesee ispred zvijezda Raka, dakle 22. 6. i 23. 6. do 15 sati. • Mrave spaljujemo kada Mjesee putuje ispred zvijezda Lava, dakle 23. 6. nakon 16 sati iii 25. 6. Izrada pripravaka • Pripravak od koprive Na dan za evijet, npr. 21. 6., porezerno iii pokosimo nadzemni dio koprive, takoder i ako vee malo evjeta. Kada se kopriva malo posusl, stavimo je u jutenu vrecu iii JOS bolje u veliki glineni lonae, te je zakopamo priblizno 50 em duboko u ozivljenu zemlju. Pripravak je zreo kroz godinu dana. .Kada dozivi sve obraze Sunea u jednoj godini". Kada ga iskopamo, osusimo ga i spremimo u treset. U istu rupu zakopamo nove koprive. Pripravak iz koprive upotrebljavamo takoder i samostalno za jacanje trajniea iii vocaka koje se slabije razvijaju. • Dane za evijet iskoristimo za skupljanje evjetova odoljena i kamiliee za izradu kompostnih pripravaka i za cajeve. Pazimo da evjetovi kamiliee nisu stari. Teskoce s gljivicnim bolestima Kod napada gljiviea govorimo 0 biljnim preparatima. Opcenlto je zadaca gljiviea u prirodi da razgrade odumirajuci zivot. Ako se pojave na kultiviranoj biljei, to je oblcno posljediea gnojenja s nezrelim kompostom iii nekompostiranim tjelesnim tvarima zivotinja, kao sto su rozevlna i kostano brasno itd. Pojave se takoder ako se spremanje sjemena radi kod neugodnih konstelaeija. U vezi gljiviea dr. Rudolf Steiner je govorio: "Ako su sile Mjeseea prejake, skuhamo caj od njivske presliee i s njim poskroplrno tla na kojima raste napadnuta biljka", tako se gljiviea vrati u tlo kuda i spada. Zdravlju biljke rnozerno pridonijeti tako da na listove biljke prskamo caj od koprive. To potlce asimllacllu i dobar protok sokova pa gljiviee nestanu.

Pocetni tecaj biodinamike
U travnju, svibnju i lipnju od 2. 4. do 25. 6. vikendom (subota, nedjelja) pozivamo vas u "Dugu plus" u Cakovee na poceml tecaj biodinamike gdje cete skupljati novo i produbljivati steceno znanje 0 biodinamiei. Te dane prijepodne ce biti teorija 0 kozrnlcklrn ritmovima, kompostima, 0 stetoclnarna, korovima, o vocarstvu i vinogradarstvu, pcelarstvu i zdravoj hrani. Poslijepodne nakon zajednickog rucka slijedi praktiean dio izrade komposta te izrada i upotreba pripravaka. Prijava i informaeije na telefon 040 384 052 i mob. 098 516 718.

Tjedan dana odmora i ucenja u Ijetnom kampu
Pocetni tecaj biodinamike s eijelom teorijom i praktlcnlrn radom organizirat cemo na imanju tokom Ijetnih mjeseei (7., 8. i 9. mjesee). Osim sto ce se stjeeati nova znanja iz biodinamike, ujedno ce to biti odlicna prigoda za skupljanje novih snaga u lijepoj prirodi i moqucnost sklapanja novih prijateljstava. Prijave i informaeije na telefon: 040 384 052 iii 098 516 718.

43

SRPANJ 2012.

:0

Datum 1. ne 2. po 3. ul 4. sr 5. ce 6.pe 7.su 8. ne 9. po 10. ut 11. sr 12.ce 13. pe 14. su 15 ne 16. po 17. ul 18.sr 19. ce 20. pe 21. su 22. ne 23. po 24. ul 25.sr 26.ce 27. pe 28.su 29. ne 30. po 31. ut

([ pred zvijezdem
T\1,.

Konstelacija Pg21Q8 86 ®21 ~(5

Element

([

Pogodan impuls za biljku i sat ••••• , od 10 list plod do 12, ••••• , od 16 plod plod do 13, od 14 list korijen korijen cvijet Gvijel list list lis! plod plod korijen do 19, ••••• ••••• , od 8 korijen korijen; *pocelak presadnje u 6 korijen do 18, od 19 cvijet cvije!
list

Moguc'nost VI VU, VI VU, VI VI PO,OP PO,VI

'€
W
'I';.

!

0-IT
22 24 24 22

~ ~

ro ro

I I

e.
D.

voda voda/loplina loplina loplina/zemlja zemlja zemlja/svjello svjello svjello/voda voda voda voda/loplina loplina loplina zemlja

X X X y y y

24 Ag 19 (523

VI VI VU, VI PO,VU, OP,VI PO,VI OP VI

'c5 'c5
IT IT
@ Q Q Q

'2J..
A4
1 7 22
D.

o -@rfffiJ7

~.
D.

zemlja zemlja svjello svjetlo

d' cf' 0 svjetlo/voda voda/toplina loplina loplina loplina/zemlja zemlja zeinlja zemlja/svjello svjello svjello/voda

••••• , od 13 lis! plod plod plod do 12, •••••

n:p n:p n:p
FL

13 d'(5 20 3 7 Q13 815

-- _ ..

••••• , od 13 do 19 list, od 20 korijen korijen do 19, od 20 Gvijel cvijel

-

PO,VI VU, VI

FL

T\1,. T\1,.

NE,OP list do 9,··· •• , od 16 list; *kraj presadnje u 22 NE,PO,VI

Pg 11

I I

e.
D.D.

voda voda/toplina loplina

plod do 20, ••••• korijen do 13, od 14 plod

44

Merkur §

Venera

Mars

Jupiter

Saturn

Uran

Neptun

Pluton

'd

11P

'd

11P

X

I

Vrijeme za presadivanje je od 16. do 28. srpnja.
W

'k

$

Zapisujmo nas rad - prijedlozi

I

ipopavamobiljke

korijena.

~.. i 8. 7. odlicno za rad s pcelama, sijemo faceliju za pcelinju ispasu, odlicno za kosnju. lijemo salatu, endiviju, radic, kres salatu, kopar i slatki komorac.

ilarice prskamo s odoljenom, sadimo grah, okopavamo biljke za dobivanje sjemena, sijemo heljdu. ~o repu i rotkvicu, okopavamo biljke korijena.

~
-

-

"-

s pcelama jaca zdravlje pcela. emo puzeve. podne sijemo matovilac za proizvodnju sjemena za sljedece proljece - Sunce je ispred Raka! dan za ietvu, okopavamo biljke za proizvodnju sjemena. sati odlicno vrijeme za zetvu.

-

Imamo poteskoce s puzevima, prskamo zemlju ispod lisnatih biljaka ranD ujutro s pripravkom 501.

45

Uz srpanj 2012.
Kroz cijeli mjesec planeti ustraju ispred svojih zvijezaa. Oakle, odnosi su, sto se planeta tice, jasni. Cetiri zastupaju element zemlju: Venera i Jupiter su ispred hladnog zvijezaa Bika, Mars i Saturn su ispred hladnog zvijeida Ojevice, toplinu zastupa Pluton ispred zvijetrJa Strijelca. Za element vodu brinu se Merkur ispred zvjetrJa Raka i Uran ispred Riba. TakorJer,djelovanje svjetla je slabo zastupljeno; sluti mu tek Neptun ispred zvijetrJa Vodenjaka. noce Ii srpanj biti proljetni mjesec? Preporucamo: Sjemenje i biljke • Kada dode Sunee ispred zvijezda Baka, dakle nakon 19. 7. na dan za list sijemo matovilae za doblvanje sjemena za shedece prollece, • Za zetvu zitarica, posebno zitariea za sjeme, najbolje je vrijeme kada Mjesee putuje ispred zvijezda Lava. U srpnju je to 21., 22. i 23. 7. iza 14 sati, ako zetva tada nije moquca, izaberemo druge dane za plod. Zapamtimo: u biljku se najbolje utisne kvaliteta trenutka kada je posijana. Trenutak spremanja iii zetve je drugi najjaci dozivljaj za biljku i utjece na njeno zdravlje u vremenu skladistenja, a takoder i na rast, kolicinu prinosa i zdravlja tog sjemena u sljedeeim godinama. • Za ubiranje i preradu bobicastoq' voca preporucamo dan za evijet iii dan za plod. Onda kod ubranih plodova trebamo 25-30% manje secera, nego ako ih uberemo na dane lista, a marmalade su takoder postojanije i bolje. Prskanja u srpnju • Sredstvo protiv kupusnog belina: 1 eel alkohola; cajnu zlicieu mazivnog sapuna dobro lzmhesamo u 10 litara vode, s kantom za zalijevanje polijemo napadnute biljke. Takoder pornaze prskanle pelinovim calem, • Rani krumpir ima bolju eijenu. Ako prskamo kremen iz roga na krumpir poslijepodne eima ce se brze osusrti i krumpir ce brze dozrijeti, jer kremen iz roga potice brze i bolje dozrijevanje tvari. • Lisee krastavaea, buce, krumpira i ralcice jacarno take da prskamo na dan za list cajem od koprive. Ako se pokazuju prvi znakovi plijesni, prskamo tri dana za redom prema veceri cajem od njivske preslice iii miesavinorn posnog mlijeka i vode u omjeru 1:1. • Ako je u vremenu punog mjeseea kisilo, nakon toga preventivno u poslijepodnevnom vremenu prskamo vrtove i takoder zitariee cajem od njivske presliee. • U slucaju tuce prskamo zahvacene biljke s cajem biljaka iz kojih izradujemo pripravke. Najprije je na redu caj od stolisnika, nakon toga je caj od koprive. Stetocine • Kao mjeru protiv puzeva preporucarno da na dan za evijet rano ujutro poprskamo svu zemlju ispod biljaka lista, a takoder i tratinu, pripravkom kremen iz raga. Prije mijesanja dodati u vodu nekoliko puzeva, • Za spaljivanje puzeva su primjereni dani 19. i 20. 7. Izrada vegetabilnih kompostnih pripravaka 19. 7. do 10 sati odrezemo kratki komad tanke grane duba - hrasta luznjaka. Pazljivo skinemo koru take da oblikujemo tuljak, pa na jed nom kraju zapunimo s odrezanim kolutom drveta. Nakon toga tuljae napunimo sa sitno naribanom grubom vanjskom korom hrasta luznjaka, zatim zatvorimo na drugom kraju s drugim kolutom drva, dobro povezemo i zakopamo u zemlju priblizno 60 em duboko, gdje pripravak zrije.

46

Konstelacijski pokusi s biljkama
50-godisnja iskustva uvijek iznova pokazu kako je stanje tla odlucujuce za to mogu Ii biljke izraziti razliclte uclnke kozrnicklh ritmova iii ne. Za biljku su nalvece teskoce nerastvoreni dijelovi zivotinja i jako gnojenje s mineralnim gnojivima. Pogotovo su smetnja za djelovanje kozrnicklh ritmova vece kolicine sirovog humusa koji nije pomuesan sa zemljom. Takocer je stetno svako umjetno navodnjavanje. Dobro promijesan dio humusa od 2-2,5% i vise je garancija da su razlike dobro vidljive. Proucavanje djelovanja Mjeseca u odnosu do zodijaka kod krumpira i krastavaca Uvijek iznova pokusavamo konstelacijskim pokusima utvrditi da Ii se rezultati kod prinosa s godinama mijenjaju, osobito zbog sve veceg zaqadenia okollsa i sve veceg broja satelita koji krufe oko Zemlje. Za primjer smo uzeli prinose krumpira sorte Grata. Sjeme je bilo kupljeno u trgovini 1965. godine i od tada se blodlnarnlck' proizvodilo na razllclto dobrim tlima. Tim rezultatima dodajemo jOs rezultate pokusa g. Schwarza na Troxlerhofu iz 1968. godine. Utvraujemo da je unutarnje vodenle biljaka nepromijenjeno, premda na prinos utjecu i vrijeme i planetarne konstelacije.
Gramm
800 700

eoo eoo
400
300

.,,
)(

,,
'Y' --1965

'r1

1lJ1
- - - - -1968 Schwarz

rn.
........ 1982

Grata

Pokus s krastavcima jasno pokazuje da su prinosi na tezlrn tlima doduse vecl, unutarnje vodenle biljaka je eventualno jednako. Dobri prinosi su oni koji su njegovani na dane za plod.
kg.

16 15
14

13
12

11
10

9 8

6 5

L-~_~_~~_~_~ ~_~__ ~_~__~_~ ~
'Y' 11

1lJ1

111.

Gurka --1968

----1982

Nastavak na str 51.

47

KOLOVOZ 2012.

Datum

([ pred zvijezdem

__:':_:~-~-""------==--=---~==""-----"-:::_::_::~=-=-==-----------1i>{

t.sr

ro

9

~2~.c~e_~ro~ 3. pe ~ .su ~

~~

__

---=~=--

~~

9 'f_. -4~------------~~~---~~~~~----------P-o~-_'J '"""

~V~I__ OP,PO,VI

~L

i_

11. su 12. ne 13. po 14. ut 15. sr 16. ce 17. pe 18. su 19. ne 20. po 21. ul 22. sr 23.ce 24. pe 25. su 26.ne 27. po 28. ul 29. sr 30.ce 31. pe

u n
@ @ Q Q

'd 'd

153 A12 9 15 6 19 '~18

21- ...

S?... S?cf~

zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjetlo svjetlo/voda voda voda/toplina loplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja zemlja/svjello

korijen do 19,

~
0 0 0 0 0

korijen; *pocelak presadnje u 14 korijen do 8, od 9 do 18 Gvijet,
0 0

0

0

0

cvijel cvijel do 17, od 18 list list plod plod do 18, od 19 list ploddo14,ooooo

VU,VI NE,VU,OP,VI NE,VI OP VU,VI VU,OP,VI VI VU,OP,VI

l1P l1P l1P l1P

to. ~Q

..........
korijen korijen Gvijel do 9, o
0 0 0 0,

n, m,

-

.r-;

2 8 13 17 18

Pg 22 Q14 821

0

0

0

0

0

~ ~

ro ro

l l

0cfW svjetlo/voda voda voda/loplina toplina ~ toplina/zemlja zemlja

od 17 plod

NE,PO,VI OP VU,VI NE,VI NE,OP VI

...

list; *kraj presadnje u 18 list do 12, od 13 plod plod plod do 16, od 17 korijen korijen do 19, od 20 plod korijen do 17, ad 18 evijet cvijel

to. ®16

zemlja/svjetlo svjetlo

48

Merkur § 25. Q

Venera 6.

Mars

'c5

n

n:p

Jupiter

Saturn

'c5

n:p

Uran

Neptun

Pluton

X

/

Vrijeme za presadivanje je od 12.\do 25. kolovoza.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

49

Uz kolovoz 2012.
Venerase 6. 8. konacno pomakne pred njeno najdraie zvijeiae Blizanaca. Inace su promjene skromne. Mars i Saturn ustraju ispred hladnog zVijeiaa Djevice, a Jupiter ispred Bika gdje ga prvi tjedan podupire JOB Venera. Merkur do 24. 8. skupa s Uranom brine za element vodu. 25. 8. se preseli ispred toplog zvljeiaa Lava. Od tamo pomaie Plutonu koji je do tada jedini planet u sluibi elementa topline. Nadamo se da ce udvoje moci posredovati dovoljno topline. Preporucamo: Sjemenje i biljke • Bez obzira na vrstu biljke, one za dobivanje sjemena njegovali smo do zrelosti na dan za plod. Kod spremanja sjemenja bit ce druqacile: sjemenja kod biljaka korijena na dan za korijen, kod lisnatih na dan za list, kod cviieca na dan za cvijet, kod biljaka ploda na dan za plod. • Spremanje zitarica radimo na dan za plod, najbolje kada je Mjesec ispred zvijezaa Lava, a to je 17. iii 18.8.; zbog qeocentricne opozicije Sunca i Neptuna odlican je dan takoder 24. 8. nakon 17 sati. Svakako izbjegnimo iscrtkane dane, posljedica bi bila slabija kvaliteta brasna i slabija klijavost sjemena. Ako smo prskali s pripravkom kremen iz raga tri puta u vremenu mladog rasta u dane za plod, ako smo prskali s pripravkom iz odoljena prinos je bogat po kolicini i pun zdravlja. Odmah nakon zetve zasijemo povrsine s medukulturama, npr. facelijom, lupinom ... • Za spremanje krumpira i luka je najbolje izabrati dan za korijen u vremenu za presadnju, dakle dane kada Mjesec putuje ispred zvijezaa Djevice. U kolovozu je to 21. i 22. 8. • Za nove nasade jagoda cemo odabrati dane za plod u vremenu za presadnju, najbolje 17. iii 18. 8. • Na dan za cvijet porezerno koprive da bi za Miholjeimali dovoljno novih vrhova pogodnih za cajeve. • Na dan za plod beremo njivsku preslicu, koju posusenu koristimo kod teskoea s gljivicama. Precesta upotreba iii prejaka koncentracija caja steti strukturi tla. Pet dekagrama posusene preslice dovoljno je za jedno prskanje 10 ari pcvrslne. Vise u knjizici .Pripravci", • Svi proizvodi, praizvedeni po biolosko-dinamickoj metodi, sadrfe manje vode i vise suhih tvari te imaju iznimno puna vitalnih energija vezanih na supstance. Kulture koje prskamo prije berbe poslije podne pripravkom kremen iz raga u sldadistu se bolje cuvalu, Sadrzaj nitrita kod mrkve i cikle je nizi, vise je slatka, bjelanceema je vise i bolje suo Njega vocaka • Rano voce beremo na dane cvijeta i dane ploda u vremenu za ubiranje. • Dani za plod i dani za cvijet u vremenu za presadnju primjereni su za Ijetno obrezivanje vocaka • Po potrebi nastavljamo s prskanjem 1 % sumporasto-vapnenaste juhe na sadno drvece, ali ne zadnja tri tjedna prije branja. Prskanja u kolovozu • 9. 8. je pravi dan za poslijepodnevno prskanje cikle i mrkve s pripravkom kremen iz raga (Mjesec ispred Ovna) • Pripravak gnoj iz raga prskamo: kod svih novih usjeva, kod presadnje tri puta na zemlju, kod suse kasno navecer - po potrebi vise puta - na zemlju i biljke. • Jedanput mjesecno nastavljamo s prskanjem pripravka kravljak po Mariji Thun. Ne prskamobiljke nego zemlju ispod listova. Da bismo sacuvali zdravlje nasih biljaka - dakle takoaer i nase zdravlje - upotreba preparata kravljaka po Mariji Thun, s obziram na povecanu opcemu radioaktivnost zbog velikog braja nuklearki u svijetu, postalaje nuznost.Uzmimoto za ozbiljno! Nacinimo svoj pripravak iz kravljaka te ga neseblcno dijelimo takoder i susjedima. Cestaupotrebaje posebno potrebna na podrucju do 30 km oka KrSkag.

50

• Nastavljamo s prskanjem pripravka 501; prskamo 4 tjedna prije ubiranja voca i grozda na dan za plod poslije podne, to povecava sadrzaj secera Povrce (svaku kulturu) prskamo do zrelosti tri puta na za nju tipican dan ujutro i kod razlicite zodliacke pozadine sa svakim prskanjem bit ce proizvodi za jedan stupanj pobollsanl izvan pojma hrane i tako postati nas lijek. U vrijeme u kojem zivimo upotreba pripravaka je nuznost Stetocine • Sunce i Mjesec ispred zvijezda Lava je najbolja konstelacija za spaljivanje mrava koji nam rade teskoee u kucarna. Dakle 17. iii 18. 8. • Za mjere protiv puzeva je, kao sto znamo prava konstelacija Mjesec ispred zvijezda Raka. U ovom mjesecu je odlicno takoder 25. 8. do 17 sati. Izrada pripravaka • Na dan za plod ubiremo malo vee ocvale cvjetove stolisnika za caj i izradu pripravaka iz stolisnika. Nastavak sa strane 47. Proucavanje djelovanja Mjeseca ispred razlicitih zvijezaa zodijaka kod niskog graha i soje Prvi grafikon pokazuje usporedbu prinosa niskih mahuna, dakle mahunica, kod 20 biljaka u 1965. godini i 1982. godini. Izabrali smo razlicitu kvalitetu zemlje i razliclte klimatske uvlete, Nizi grafikon se odnosi na pokuse iz 1982. godine i prikazuje prinos sjemena niskog graha i soje, uvijek za 100 biljaka. Pokusne vrste pokazuju da kozmickl ritmovi izazivaju jednaku nutarnju dinamiku kod svih 50 godina naseg dosadasnjeg lstranvanla

Gramm

=1,*
Gramm

I
I

'1'

'tf

I

I

.:::t:
§

11

oil.

--1965

-----1982

1lJI

""

Niski grah - spremanje mahuna

:L==---=----T-~---~,____::-.-- . :~~-=--- --=--- -__.__- ---!:;---;----~-~~!~,

*

I

'1'

'tf _-

11

§

oil.

1lJI

~

m

III

---'::-T~--___,---~ ~

=
I

Niski grah 82 - sjemena

-------- Soja 82 - sjemena

51

RUJAN 2012.

Datum

«: pred zvijezdem
\

Konstelacija

Element

«:

Pogodan impuls za biljku i sat plod list list plod plod NE, VI PO, VI NE, VI

)-( 8-Q \;?.? 't' svjetlo/voda 1.su 15 )-( 2. ne voda ~~--~----------------~----------~------------------~V~U,~V~I---rvoda 3. po X y 16 voda/loplina 4. ul 6.

I
J
# I

5. sr 6.ce 7. pe 8.su 9. ne 10. po 11. ul 12.sr 13.ce 14. pe 15. su 16. ne 17. po 18. ul 19. sr 20.ce 21. pe 22.su 23.ne 24. po 25. ut 26. sr 27.ce 28. pe 29.su 30. ne

y
'c) 'c) 'c)

16 (55 Ag 8 A21 21-. 17 24 15
8-

n

n
Q Q Q

e

@

loplina loplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjello svjello svjello/voda voda voda/loplina loplina loplina loplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjello svjetlo/voda

plod do 15, od 16 korijen VI cvijet do 11, od 12 korijen PO, VI korijen do 9, ••••• , od 17 korijenj *pocelak presadnje u 23 korijen do 16, od 17 cvijet cvijet cvijel list list do 14, od 15 plod plod plod korijen korijen korijen do 16, ••••• PO, I V VU,VI VU,NE, I V VU, I V PO,OP PO VU,NE, I V VU,NE, O, I PV VI VU,PO, I V VI NE,PO VI NE, I V VU, I V

ir

t!
fl

6.

TIP

TIP TIP TIP
.r-:

4

~5

-

TTl,. TTl,.

8 14 18 22

Pg5 Q15 183

0'.

..........
evijet do 11, ••••• , od 181is\ list; *kraj presadnje u 23 list do 17, od 18 plod ••••• , od 12 plod plod korijen

I I
;:0 ;:0 ;:0

~.
6.
~Q

~
)-( )-(

1 23

\;?(5

voda voda/loplina loplina toplina/zemlja zemlja zemlja svjetlo svjetlo/voda voda voda

.......... ..........
••••• , od 11 cvijet list list

8.?C5
C]';6

X

52

Merkur Q

Venera

Mars

Jupiter
(:)

Saturn

Uran

Neptun

Pluton

13.11P

3.§ 22. Q

J1

6. .A.

11P

11P

X

I'

Vrijeme za presaeJivanje je od 8. do 21. rujna.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

53

Uz rujan 2012.
Merkur je jos do 12. 9. ispred toplog zvijezaa Lava i podupire djelovanje Plutona ispred zvijeiaa Strijelea. 13. 9. se pomakne pred hladno zvijezae Djeviee, gdje se pridruii Saturnu. Jupiter ispred zvijezaa Bika eijeli mjesee zastupa hladan element temiu, a do 6. 9. ga povecsve takoder Mars ispred zvijeiaa Djeviee. Venera koja se od 3. 9. krece ispred vodenog zVijeiaa Raka se 22. 9. preseli ispred zvijeiaa Lava i sad potice toplinu. Hoce Ii je biti dovoljno? Uran ispred zvijezaa Riba eijeli se mjesee brine za element voce, a od 3. 9. takoaer uz pomoc Venere. Od 6. 9. sile svjetla posreduju Mars ispred zvijeiaa Vage i naravno Neptun, koji putuje ispred zvijeiaa Vodenjaka. Preporucamo: Sjemenje i biljke • Za sjetvu ozimih zitarica u kasnim predjelima preporucamo 1. 9. Dan je dragocjen, zbog opozicije Merkura i Neptuna. mace su odlicni dani 4. i 5. 9. te 6. 9. do 15 sati, 13., 14. i 15.9. u vremenu za plod, kada je Mjesec ispred zvijezaa Lava. Iza toga 23. 9. nakon 12 sati i 24. 9. cijeli dan. • Raz iznimno sijemo i na dan za korijen. U tom slucaju pazimo da say rad njege svakako obavljamo na dan za plod. • Kada zitarice razviju drugi par listova, vrijeme je za prvo prskanje pripravka kremen iz roga. Taj pripravak povecava zdravlje i prinose, a biljkama daje sposobnost da bolje podnesu hladne dane zime i duge snlezne pokrivace. Ako nije smrzavice, prskanje ponovimo u razmaku 8-9 dana, a ispred drugacije zvjezdane pozadine jos dva puta, Prskanje neka bude gotovo do 8 sati ujutro. • Kod onih biljaka, kojima budemo sjeme upotrijebili za ponovo sijanje, posebno pazimo da spremanje obavimo na za biljku tlplcan dan; kod biljaka ploda na dan za plod, kod biljka korijena na dan za korijen ... • Do sredine rujna jos je vrijeme da za zeleno gnojenje na prazne povrslne sijemo grasak, lupinu, zob iii rai. Ako su povrsine zasijane s biljkama, padavine im nece isprati zemlju. Tamo gdje budu biljke odumrle zbog zimske smrzavice, trebat ce u orollece zemlju prorahliti. Biljke, koje zima nece unistiti, budemo u proliece obradili u tlo. • Spremanje biljaka korijena obavimo u dane korijena u vremenu za presadniu. Skladlsne sposobnosti se tako poboljsaju. • Oko Miholja, mozda ove godine 28. 9. nakon 11 sati, ubiremo vrhove pekuce koprive. Posusene ih koristimo za caj, smrvljene kao dodatak brasnu za peeenie kruha. Kopriva uredule procese zeljeza, i to u tom vremenu s procesima posebnog meteorskog zeljeza, koji jaca volju i Mihaelovu hrabrost. • Kiseli kupus ce uspjeti najbolje ako smo ga sijali i njegovali na dan za list, prskali pripravak iz kremena dva puta na dan za list, a zadnji put za bolju aromu na dan za cvijet. Kupus porezemo, uskladistimo i ribamo na dan za cvijet iii dan za plod. Njega sadnog drveca • Pokusi potvrauju da su za ubiranje voca i grozaa najbolji dani za plod, dakle kada Mjesec putuje ispred zvijezaa Strijelca i Ovna. Ove godine jeto 4. 9. (vrlo dobar dan jer se u svemiru oblikovao topli trigon), 5.9.,6.9. do 15 sati, 23. 9. nakon 12 sati i 24. 9. Drugi najbolji su dani za cvijet u vremenu za ubiranje. Prskanja u rujnu • Povrsine koje smo predvidjeli za proizvodnju krumpira u sljedecoj godini, prskamo u vremenu za presadnju poslije podne skropivom protiv krumpirove zlatice. Stetocine • Da bismo nacinili svoje skropivo protiv mrava, preporucamo za spaljivanje vrijeme od 13.9. u 15 sati do 15. 9. u 11 sati. 54
tv.
iii

Izrada vegetabilnih kompostnih pripravaka • 1.9. nakon 15 sati odrezerno kratak komad tanje grane arisa. Pazljivo skinemo koru, tako da oblikuje tuljae, kojega zapunimo na jed nom kraju s odrezanim kolutom drva. Tuljak napunimo s evjetovima prave kamiliee (ako su evjetovi posusenl, navlaflrno ih karnlllcinlrn cajem), zatvorimo i na drugom kraju s drugim kolutom drva, dobro povezemo i zakopamo u zemlju prlblizno 60 em duboko, gdje preparat zori. 1. 9. zakopamo u zemlju brezovu ovojnieu sa stolisnikom, koji je zorio u potkrovlju. Izrada pripravaka • Za izradu kompostnog pripravka iz hrasta luznjaka nastruzemo na dan za korijen grubu vanjsku koru. Vise u knjiziei .Prlpravci", • U vremenu jesenskog ekvinoeija 29. 9. je Miholje. Sa skupljenim i lijepo posusenlm Ijekovitim biljkama za izradu pripravaka okupimo se u naslrn radnim skupinama i predamo pripravke, dakle Ijekovite biljke, spremljene u zivotinjske ovojniee, na zriobu u zemlju. Vrijeme od Bozica do kraja lipnja za zemlju je vrijeme izdaha. Od kraja lipnja do Bozica je udah. Sile zivota koje oblikuju biljke su od jesenskog do proljetnog ekvinoeija vise u zemlji. Tamo ce kod zorenja pripravaka silama vezanim na upotrebljive Ijekovite biljke i zlvotlnlske ovojniee, utisnuti i svoj pecat, Nasi pripravei ce tako postati pravo bogatstvo, sastavljeno iz triju komponenata biljnog i zivotinjskog svijeta, te sila zemlje i svemira. Covjek koji to razumije te iz odgovornosti s Ijubavlju u pravo vrijeme nacini pravu stvar, nastavlja stvaralacki rae, utire put zivljenju i zdravlju. S obzirom na teskoce kod opskrbe zivotinjskim ovojnieama istrazili smo rnoquce nadomjestke. Pokazalo se da dobivamo dobre pripravke ako Ijekovite biljke zore u kamniju grana crveca koji pripadaju planetu, iz kojeg pripravak izradujemo. Za tu moqucnost moramo biti zahvalni, ipak moramo biti svjesni da je izrada vegetabilnih pripravaka sarno nadomjestak koji zori u zivotinjskim ovojnieama. Doprinos, koji u pripravak bogatstvom energija daju zivotinje sa svojim ovojnieama, ipak nedostaje. Izrada i upotreba biolosko-dinamickih pripravaka morala bi biti danas prva zadaca S njima mozemo lijeciti stetu koju je covjek prouzroclo zemlji i biljkama u zadnjim desetliecirna. Zvijezde u tom mjesecu govore 0 bott» arkandela Mihaela sa zlom zmeau Marsa i Jupitera, te nas upozoravaju da je sada zadaca covjeka pobijediti zlo na Zemlji. Jos prije kratkog vremena bi se moqucem prizoru borbe covjeka protiv zla na Zemlji usprotivilo. Realnost, koju sustecemo, uzima prizoru svaku pravednost. Tim vainiji za svakoga od nas postaje Mihaelov primjer i garancija da nam u nasim nastojanjima u suocavanju sa zlom uvijek stoji kraj nas.

Slika: Waller Thun, Slara Iresnja 1976.

55

LlSTOPAD 2012.

;;

Datum 1. po 2. ut 3. sr He 5. pe 6.su 7.ne 8. po 9. ut 10. sr 11. ce 12. pe 13. su 14. ne 15. po 16. ut 17. sr 18.ce 19. pe 20.su 21. ne 22. po 23. ut 24. sr 25. ce 26. pe 27.su 28. ne 29. po 30. ut 31. sr

cr pred zvijezaem y y
'c5 'c5 'c5 'c5
24 24

Konstelacija

Element

cr

Pogodan lmpuls za biljku i sat list plod plod - - - - -, od 11 do 16 korijen, od 17 cvijet korijen korijen; *pocetak presadnje u 7
Gvijel

Mogucnost OP VU,OP,VI NE

o -l1P
(.58 Ag 3 A4

voda/toplina toplina toplina/zemlja
<j? c?'t£ zemlja

'21-.

zemlja zemlja svjetlo

VI VU,PO,NE, VI NE, VI VU,VI VI NE VI VU,VI VU,OP,VI NE, VI VU,VI VI VI VI NE, PO PO VU,VI VU,VI

n n
@ Q Q Q

1 9 24
66

~ svjetlo
svjetlo/voda voda/toplina toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjetlo/voda voda voda toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja/svjetlo sVjetlo svjetlo/voda voda

...

Gvije!do 13, - - - - -, od 18 evijs! korijen do 9, od 10 do 13 plod, od 14 list list plod plod plod do 13, od 14 korijen korijen list do 16, od 17 korijen korijen do 15, - - - - - - - - -, od 15 do 17 Gvije!,- - - - list list; *kraj presadnje u 6 plod do 14, - - - - -, od 18 plod plod korijen korijen cvijet cvije! list list list; *kraj Ijetnog vremena plod plod - - - - -, od 15 korijen

l1P l1P l1P

14 ~115 17 22 Wl 89 1 4 6 5
6

n, n, m,
I I
;0 ;0

-

J\_

Pg31;5.

E.

y y
'c5

~ ~ X X X

cJ' r:? '21- voda
6 6 dt'21 (.512 voda/toplina toplina toplina/zemlja

56

Merkur 11. 26.m.
.A_

11P

Venera

Mars

Jupiter

Saturn

22.11P

Q

z m.

'c5

11P

Uran

Neptun

Pluton

X

I'

Vrijeme za presaoivanje je od 6. do 19. listopada.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

57

Uz listopad 2012.
Jupiter i Saturn na svom obilaznom putu oko Sunca poticu hladne sile ispred zvijeida Bika i Djevice. U njihovoj pratnji prvih deset dana je takoder Merkur ispred ve/ikog zvijeida Djevice, time potice hladne slte elementa zemlje, te se 11. 10. pomakne ispred svjetlosne Vage,gdje ostane do 26. 10., a nakon toga se pomakne ispred vodenog zvijeida Skorpiona. Pritom slijedi Mars, koji je ispred Vagedo 2. 10., a ostatak mjeseca ispred Skorpiona. Posta Mars zastupa element vodeje ispred Skorpiona u svojem elementu te ce gotovo snaino podupirati vodeno djelovanje Urana, koji se kreee ispred Riba. Za toplinu se do 22. 10. brine i Venera ispred toplog zvijeida Lava i po svojim moctm: podupire djelovanje Plutona, koji brine za top/inu ispred zvijeida Strijelca. Veneraje zadnji ljedan u /istopadu vee ispred Skorpiona te se tamo pridruii hladnoj zemljinoj frakciji. Preporucamo: Sjemena i biljke • Pozurlmo sa zavrsetkom jesenskih radova! • Vrijeme od 11. do 13. 10. kada Mjesec putuje ispred zvijezda Lava, najbolje je za sjetvu zitarica. Svakako ce biti dobro i u druge dane ploda, ali uclnak zvijezda Lava je najbolji. Opcenlto vaZi pravilo da rani usjevi daju vece prinose. Prinosi iz kasnijih usjeva su po kolicini manji, odlikuju se medutim dobrom klijavoscu i boljim zdravljem. Kasniji usjevi su naHednostavnijamjera regeneracije zitarica. Kadazitarice oblikuju drugi list na dan ploda rano ujutro poprskamo ih pripravkom kremen iz roga, te ih drljamo. Drljanje potice rast i busanje zitarica. Kod smrzavice ne prskamo! Prskanje pripravkom kremen iz roga ponovimo u razmaku od priblizno 9 dana na dan za plod jOs dva puta. Ako nam to uspije, zitarice ce odlicno prezimiti. • Dani za cvijet 7.10. cijeli dan, 8. 10. do 13 sati, te takoder 17. 10. od 15 do 17 sati su najbolji za sadnju lukovicastoq cvteca . • Dan za korijen u vremenu za presadnju, dakle kad je Mjesec ispred zvijezda Djevice (od 13. do 16. 10. u vremenu za korijen), je pogodan za spremanje biljaka korijenja. Kod usporedbe razlicitih moqucnostl skladistenja biljaka korijena i voca utvrdili smo da je skladistenje najbolje u sjenu i slami. Sloj mora biti dovoljno debeo da proizvodl ne smrznu. • Kod biljaka iz kojih cemo trebati sjeme, posebno pazimo na ubiranje na tipican dan za biljku. Kod biljaka ploda na dan za plod, kod biljaka korijena na dan za korijen. Njega vocaka • Voce ubiremo na dan za plod u vremenu za ubiranje. To je posebno vazno kod voca za zimnicu. Najbolji dani su 2. i 3. te 21., 29. i 30. 10. Drugi vrlo dobri dani su dani za cVijet u vremenu za ubiranje. Vise u knjizi .Praktlcno vrtlarenje". • Ako sadimo nove voeke, zemlju cemo poprskati s pripravkom gnoj iz roga, korijenje namoelmo u nacinjeni premaz za vocke s cajem od preslice, a kod korijenja zakopamo tri dotrajala kravlja roga s vrhom prema stablu, Jednoga napunimo s gnojem zdrave krave. Najbolji dani su kada Mjesec putuje ispred zvijezda Lava, to je 11. i 12. 10. te 13.10. do 13 sati. • Nakon berbe voca i grozda prskamo pripravkom kremen iz roga dva puta ujutro, najkasnije do 8 sati, jedanput poslije podne za dozrijevanje lisca i drveta. Toje najbolji nadn za dobar urod u sljedecoj godini. • Kada na vocmm stablima nema vise lisca, pripremimo premaz iii pastu za vocka Premaz nanosimo s vecim kistovima iii cetkama na stabla i debele grane, pastu izmijesamo s kravljim gnojem po Mariji Thun, te s tom procijedenom smjesom prskamo tri puta na dan za plod (u razmaku od priblizno jednog tjedna) is time dobro poprskamo cijelo drvo s krosnjom. Gdje imamo teskoce s divljaci, dodamo 5% svjeze krvi. • Ako je crvece odbacilo lisee, listopad je primjeren za drva za gradnju. Najbolji dani su dani za cvijet i plod u vremenu za presadnju. 58

• Iz grozda, kojega ubiremo na dan ploda iii na dan cvijeta, vino je bolje! Prskanja u Iistopadu • Kod prodora hladnog zraka i smrzavice prskamo pripravkom od odoljena. Takvo povrce moze ostati dulje vrijeme na vrtu. • Kada su vrtovi i oranice prazne, posipamo kompost i zemlju plitko preoremo u zimsku brazdu. Prskamo kravlji gnoj po Mariji Thun. Izrada vegetabilnih komposnih pripravaka • 28.10. do 16 sati odrezerno kratak komad tanke grane javora. Pazljivo skinemo koru, tako da to oblikuje tuljac kojega zapunimo na jednom kraju s odrezanim kolutom drveta. Tuljac napunimo s cvjetovima maslacka (ako su posuseni navlafirno ih s rnaslackovlm cajem) zatvorimo jos na drugom kraju s drugim kolutom drveta, dobro povezemo i zakopamo u zemlju, priblizno 60 em duboko, gdje ce pripravak zoriti. Ako je grana odrezana prije podne, rad ce biti laksi. Priprema zemlje • U vremenu za presadivanje na prazne povrslne njiva i vrtova, pod krosnje drveca, oko jagodicastog voca, malina itd., navozit cemo zreli kompost. Povrsine za biljke koje ne vole zivotinjski gnoj, kao sto su luk, mrkva, pasternjak i mahunarke, posipamobiljnim kompostom. Njive cerno preorati i tako ih pustiti u dubokoj gruboj brazdi. Vrtove grubo prekopamo i tako ostavimo zemlju otvorenu. Gdje kopanje nije rnoquce, kompost pomllesarno s gornjim slojem zemlje. Prskamo pripravak kravlji gnoj po Mariji Thun. Gruba otvorena brazda omoqucava da se zemlja lijepo drobi, a energije iz kozmosa, dakle energije zlvota se bolje prozimlju nego da je ona izravnana. • Pripremimo nove komposte. Prednost ima zivotinjski gnoj domaCih zivotinja iz dobrog uzgoja. Ne bacamo nista, Ostaci biljaka iz vrta, takoder umjerene kolicine trulih jabuka. Sve pomliesarno sa slamom iii liscem, s nekoliko lopata starog komposta i vrtne zemlje, slozirno u kup i dodamo kompostne pripravke. • Kada su vrtovi vee skoro prazni, voluharica se dohvati onoga sto je ostalo. Glavice radica venu jedna za drugom. Ako narezemo bazgine qranelce pa ih zabodemo u zemlju oko gredice, rijesimo se voluharica. Bazga joj previse smrdi. Vrijeme za sjecu drveca posebne kvalitete 9.10. breza, kruska, lipa, vrba 15.10. tisa, hrast, divlji kesten, tresnja, maruni 9.11. breza, kruska, lipa, vrba, javor, topola, bukva, maruni, orah 26.11. jasen, smreka, Ijesnjak, jela, cedar 14.12. joha, aris, lipa, brijest 19.12. breza, kruska, lipa, vrba Za orvece, koje nije navedeno, za sjecu su najprimjereniji dani za cvijet u vremenu za presadnju u studenom i prosincu.

Prerada mlijeka
Savjetujemo da se pri izradi maslaca i sireva, ako je ikako moqucs, klonite dana koji su lspustenl u kalendaru: ------. Mlijeko namuzemo u dane topline - plod, ima najvise masnoce, To vrijedi i za ono namuzeno u dane vjerojatnosti oluje. Dani kada je Mjesec blizu Zemlje (Pg), neprikladni su za preradu mlijeka, ne uspijeva cak ni jogurt. Kulture jogurta, koji pripremamo u te dane, rado se raspadaju. Stoga preporuculerno da dan prije toga pripremimo dvostruke kolicine. Mlijeku najvise odgovaraju dani svjetlosti i topline. Najnepovoljniji su vodeni dani lista.

59

STUDENI 2012.

Datum

« pred zvijezdem o-.r-:

Konstelacija

Element «

Pogodan impuls za biljku i sat cvijet korijen; *pocelak presadnje u 12 cvijet cvijet cvijet do 14, od 15 list lis! plod plod korijen do 12, od 13 plod korijen korijen korijen cvijel do 16,·····; *kraj presadnje u 16

Mogucnost

lfl:

t

He
2. pe 3.su 4.ne 5. po 6. ul 7. sr 8. ce 9. pe 10. su 11. ne 12. po 13. ut 14. sr 15. ce 16. pe 17.su 18. ne 19. po 20. ul 21. sr 22.ce 23.pe 24. su .25. ne 26. po 27. ut 28.sr 29.ce 30. pe

n n
§ § Q Q

'c5

7 15 8 23

Ag 17 S? .P 0 zemlja Al0 21-. zemlja zemlja/svjello svjello svjello/voda voda voda/toplina .toplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja zemlja/svjetlo svjetlo/voda voda voda/loplina loplina toplina/zemlja zemlja zemlja/svjello svjello svjello/voda voda voda voda/toplina toplina toplina/zemlja zemlja zemlja zemlja/svjetlo

PO, OP, VI PO NE,VU,VI OP

>!j)

!~
~i
I'

!IM

n:p n:p n:p n:p
.r-:

I I
vi%'

6.

PO VI VU,NE,VI VU,PO,VI VI NE VU,OP,VI VU,VI VI NE,PO VU,NE,VI NE VI NE

~

n,

3 8 9 10 11 9

~24 [66 Pg12 1;? ~18
..

0.

..........
list do 12,·· •••

~ 0il
ffi)J

rr,
I I
;:0 ;:0

1;?[6

..........
plod plod do 9, od 10 korijen korijen korijen do 10, od 11 cvijet cvijet cvijet do 8, od 9 list list
list

~t

E.

0-m.

~ ~ X X X

y y
'c5 'c5 'c5

12 6. 12 C319 ®16 A16 Ag21

list do 11, od 12 plod list plod do 11, od 12 do 15 korijen,····· korijen do 10, od 11 cvijet korijen; *pocetak presadnje u 18 korijen do 12, od 13 cvijet

n

21-.

13

VU,NE,VI

60

Merkur 16.

Venera 29.

Mars 14./

Jupiter

Saturn

TIl.
f\_

TtP
f\_

TIl.

't5

TtP

Uran

Neptun

Pluton

X

/

Vrijeme za presadivanje je od 2. do 13. i od 29. do 30. studenog.
Zapisujmo nas rad - prijedlozi

l~opamo rogove s kremenom, sadimo lukovicasto cvijece, radimo s pcelama, i 5, 11, do 14 sati radimo s pcelama; sadimo lukovicasto cvijece,

I~
.!ezujemo
ss

ilrezujemo i presaaujemo vocke, ako je zemlja spremna jos je vrijeme za kasne usjeve zitarica, i presaaujemo vocke, vinovu lozu te bobicasto voce

( memo i prepariramo nove komposte,

s pcelama, presaaujemo trajnice i cvjetne grmove,

emo grancice za adventske i bozicne aranzmane,
"

ills pcelama zakljucimo, rezemo grancice za adventske i bozicne aranzmane,

;

;

Uz studeni 2012.
Veneraje skora cijeli mjesec ispred zvijeiaa Djevice; zajedno s Jupiterom ispred zvijei(Ja Bika i Saturnom ispred zvijeiaa Djevice oblikuje hladnu trojku. U prvoj polovici mjeseca Merkur i Mars ispred Skorpiona svladavaju element vode; pomaie im takoaer Uran ispred zvijei(Ja Riba, koji u drugoj polovici mjeseca sam preuzme tu zadacu. Merkur se 16. 11. pomakne ispred svjetlog zvijezaa Vage; sa svjetlom djeluje takoaer i Neptun, koji putuje ispred Vodenjaka. Mars se 14. 11. pomakne ispred Strijelca, gdje pomaie Plutonu upravljati s toplinom. Preporucamo: Sjemena i biljke • Za sadnlu lukovicastog cvlleca izaberemo dan za cvijet. Odlicm, svakako bolji od ostalih dana, su dani cvijeta, i to 3. i 4. 11. te 5. 11. do 14 sati. • Sada je primjereno vrijeme za gnojenje travnjaka i livada. Ako dodatno prskarno kravljak po Mariji Thun poticerno djelovanje organizama tla. Tvari se prerade u kompleks gline i humusa i ne idu u dublje slojeve. • Rad u vrtovima i njivama se zavrsava Sada je vrijeme za nasa sjemena: Ijustenje graha, qraska, boba... Kod odabiranja sjemena za sljedecu godinu budemo u strucku uzeli zrna u sredini, slicno kao kod kukuruza, samo zrna u njegovom srednjem dijelu. Za razrnnozavanle elitnih zitarica budemo lz izabranih zdravih i velikih lijepo oblikovanih klasova uzeli zrna iz sredine. Kod biljaka i njihovih plodova govorimo 0 polu koji pripada Zemlji (dolje) i polu koji pripada svemiru (gore) i izravnoj sredini. Znamo da takoder za regeneraciju krumpira uzimamo klice i okca iz srednjeg dijela gomolja. Njega vocaka • U vremenu za presadnju, presadujemo drvece i grmove: vocke i bobicasto voce na dan za plod. Cvilece na dan za cvilet, surnsko drvece na dan za list. Kod presadnje zemlju poprskamo s pripravkom gnoj iz roga. • Vrijeme za presadniu je vrijeme za obrezivanje voca i vinove lize. Prednost imaju za plod i dani za cvijet ako nema smrzavice. • Drvece rusimo u vremenu presadnje u dane cvijeta iii ploda, ali nikako u dane koji su iscrtkani, niti u dane lista. Izrada pripravaka • 3. i 4. 11. iii 5. 11. do 14 sati btodlnarnicari ce iskopati pripavak iz kremena. U rogu spremljen, skoro kao brasno smrvljen kremenov kristal, zakopan u zemlju u prollece, vezao je na sebe sile Ijeta i topline. Kristal cemo sipati iz roga i spremiti u prozirnu staklenku, koja neka stoji na suncu na prozorskoj polici. Pripravak iz kremena je pravo blago ked nasih pripravaka, donosi vece prinose i bolje zdravlje biljaka; upotrebljavamo ga u odredenom vremenu dana i razvoja biljke. Priprema zemlje • Ako to nlsrno uradill, jos je vrijeme za kompostiranje. Sve organske otpatke, ostatke biljaka iz vrtova, lisce i gnoj slozlmo u kupove i dodamo kompostne pripravke. Oni ornoqucuiu brzo djelovanje gljivica, koje zapocinju rastvaranje i dobro rade pretvorbu. Preparirani kompostni kupovi ne smrde. Cini se kao da su pripravci preuzeli brizno gospodarenje s tvarima i ne dozvoljavaju nikakav bijeg tvari i plinova u okolis. Kroz godinu dana ce to, sto smo slozili u kup, biti zbog pripravaka cetirt puta vrijednije! Naravno, sto se tice energija zdravlja i reprodukcije! A to je bitno vaznije od tvari. Kompost Ijepse sazrijeva ako prskamo vrtove i njive pripravkom od kravljeg gnoja po Mariji Thun (svakako sto cesce), podarimo takoder nesto tog skropiva i kompostima.

62

Razeni kruh za zdravlje Iz finog, ali takoder i grubog psenicnog brasna jecrna, rize i prosa, mozemo ispecl s kvasom iii fermentom dobar kruh. Ako zelimo iskoristiti dragocjeni sastav razi u probavi, moramo razeni kruh peel drugacije, a to je s kiselim kvascem kod pripreme tijesta, a s kvascem ide raz kroz neku vrstu fermentacije, koja otvori sastojke razi, te ih nacini dostupnima za nasu probavu. Finski istazivaci otkrili su da se sklonost k bolestima raka u tijelu uz uzlvanle razenoc kruha u sustlnl smanjuje, u stvari cak i nestane. Zato se naucimo pripremati dobar razenl kruh, pa ponovimo nas recept za provjereni kruh. Najprije pripremimo kvasac, i to dakle ovako: uvecer ravnu kavinu zllcu cvjetnog meda pornllesamo u casi tople vode (oko 50 DC) s 25 dkg fino mljevenog razenoc brasna To neka stoji preko noel na 26 do 30 DC na toplome mjestu. Mozda u blizini peenice iii ploce stednlaka koji ukljucujemo na najnizu rnoqucu temperaturu iii pak u pecnlc: u kojoj gori 25 W zarulja. Sljedeeeg jutra dodamo mlesavlnl jednaku koliclnu malo grublje mljevenog brasna i tople vode, sve pomliesarno u tijesto i opet stavimo na toplo. uvecer je to tijesto vee kiselo. Dodamo laneno sjeme, kumin, kopar iii druge zaclne i tijesto opet stavimo na toplo. Sljedeee jutro s ostatkom brasna nadnlmo tijesto i tek tada dodamo sol. Kada se pocinie dizati, oblikujemo kruh. Pricekarno da se tijesto jako digne, stavimo ga u zagrijanu pecntcu, te ga pecerno prlbllzno jedan sat. Dizanje tijesta je ovisno od topline. U Ijetnoj vruclni moquce je ispecl razem kruh, bez obzira na njegovih pet stupnjeva obrade, u samo cetlri sata. Ako ide razeno tijesto kroz tih pet stupnjeva, raz je dobro probavljiva i njezini dragocjeni sastojci su dostupni za nasu probavu. Od gotovog tijesta mozemo pribllzno 11:2 kg spremiti u glinenoj posudi. Kada se jos jedanput podigne, pospemo s malo soli, pokrijemo ga pergament papirorn i pospremimo u podrum. To je kiseli kvasac za nas sljedeei razeni kruh. Preporucarno da pazite na konstelacije i da za pripremu kiselog kvasca izaberete dane za cvijet iii dane za plod, jer u te dane pecenie bolje uspijeva.

Nas laboratorij
Vise godina opremali smo nas laboratorij; zavrsen je bio 1998. godine. Velika radost Marije Thun je bila, jer u njemu sada radimo sve potrebne analize biljka, zemlje, itd. Unuk Marije Thun dr. Nicolai SchmindRudt je kemlcar i dolazi u Dexbach.

PROSINAC 2012.

Datum

Konstelacija

Element

«

Mogucnost

64

Merkur 18. TIl. 30./

Venera 13. TIl.

Mars 23.

Jupiter

Saturn 25. .A.

Uran

Neptun

Pluton

/

ro

d

l1P

X

/

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 12. i od 27. do 31. prosinca.

65

Uz prosinac 2012.
Merkur je do 18. 12. ispred svjetlosnog zvijeftfa Vage,gdje ga do 13. 12. prati takotfer Venera;zajedno s Neptunom oba pokusaju brinuti za djelovanje svjetla. Merkur slijedi Veneru, pred vodeno zvijeftfe Skorpiona. Uran, koji je ispred zvijefaa Riba i vlada elementom vade, zahvalan je za njenu potporu. Do 23. 12. pokusava Mars ispred Strijelca poduprijeti Pluton i ojacati toplinu, nakon toga se preseli ispred Jarca, gdje sudjeluje s Jupiterom pred zvijetrJem Bika i Saturnom ispred zvijetrJa Djevice kod upravljanja s hladnim elementom zemlje. 25. 12. se Saturn ispred hladne Djevice za priblifno jednu godinu preseli ispred svjetlosnog zvijetrJa Vage, odakle bude jacao Neptuna, koji energicno vlada svjetlom ispred Vodenjaka. Preporucamo: Sjemenje i biljke • Biodinarnicari u vremenu lzmedu 24. prosinca i 6. sijecnja zakopavaju u zemlju sjemena naslh kultiviranih biljaka, svih zitarica i povrca. U vremenu, kada jos ne smrzava, iskopamo primjerenu jamu. U nju 24. 12. polotlmo staklenke iii kerarnicke posude sa sjemenjem. Sve pokrijemo sjenom iii slamom, liscem i daskama. Sjemena budemo uzeli lz zemlje 6. 1. lzmedu toga vremena u vremenu svetih noct dobiju sjemena impulse koji su vazni za razvoj biljaka u buducnostl Plodnost Zemlje upije dobra sjemena koja su temelj prezlvliavanla naseg i nase djece, i njih je uvijek teze proizvesti. Pomazerno billkama takoder sa zakopavanjem sjemena u vremenu svetih noel, Dana 24. 12. zapocinje tzv. vrijeme izmeau godina, svete nod To,iiemu se posvecujemo u tom vremenu, pod sretnom je zvijezdom. Uzmimo si vrijeme za nasu buducnost. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 12. dan djeluje s elementom topline, kojim vlada zvljefae Ovna 12. dan djeluje s elementom zemlje, kojim vlada zvljeftfe Bika 12. dan djeluje s elementom svjetla, kojim vlada zvijetrJe Blizanaca 12. dan djeluje s elementom voda, kOjim vlada zvijefae Raka 12. dan djeluje s elementom topline, kojim vlada zvljefae Lava 12. dan djeluje s elementom zemlje, kojim vlada zvijeftfe Djevica 12. dan djeluje s elementom svjetla, kojim vlada zvljeftfe Vage 12. jos jedan dan s elementom svjetla i zvljefaem Vage

Njega vocaka • Ako ce temperatura dopustan, budemo u vrijeme presadnje u danima za plod i cvijet obrezivali vocke, vinovu lozu i bobicaste vocke. • Povoljni dani za sjecu bozicnih jelki su ~ ako se preporucenlh dana do sada nismo mogli drzati - dani za cvijet iii dani za plod, prednost u vremenu za ubiranje. Stetocine • 26. 12. do 12 sati je ove godine pravo vrijeme za spaljivanje kozka zivotlniskih stetodna s crvenom krvlju (srne, divlje svinje, jeleni, rnisevl, stakorl, voluharice, sojke, vrane.....) za dinamiziranje pepela i izraaivanje skropiva u osmoj decimalnoj potenciji (DB).Za spaljivanje nema zamjenskog vremena, za dinamiziranje pepela iii potenciranje nize u visu potenciju su svaki mjesec primjereni oni dani kad Mjesec putuje ispred zvijezaa Bika.

66

Dragi Citatelji, hvala vam za prijateljstvo i povjerenje. Zelimo vam blagoslovljen Bozic te zdravlja, mira i srece u novoj godini. Sretna

U Dtustvu "Duga plus" u Cakovcu nastaje knjiznica prijeko potrebne sttucne literature za rad po biolosko-dinamickoj metodi, koja je najbolja metoda za proizvodnju zdrave hrane. Publikacije su izuzetno lijepi pokloni za Bozic i Novu godinu iii za osobni praznik, moiae takorJeronima, koji sami jos nisu nasli put do odgovornog postupanja sa zemljom.

67

Drustvo za razvoj biolosko-dinamkkoq

gospodarenja

Tina Ujevlca 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052 Jedan od osnovnih ciljeva Duge plus jest, osim poticanja clanova da za triiste uzgajaju hranu najvise kakvoce te pornoc i podrska biolosko-dlnamicklm proizvodaclrna, da podize svijest pojedinca i zajednice 0 nuznostl zivljenja sukladno prirodnim zakonima. Osnovna djelatnost Duge plus sastoji se od edukacije clanova na bioloskodnamickirn imanjima, organiziranja predavanja, seminara, priredbi, izlozbi te razgledavanja biolosko-dlnamlcxlh imanja i sudjelovanja clanova na strucnlm sajmovima i izlozbarna. Osobita pozornost posvetit ce se edukaciji mladih Ijudi u osnovnim i srednjim skolarna, na visokim ucillsflma i fakultetima kao i ekoloskorn osvjestavanju djece u djecjim vrti6ima te pomoci ustanovama i centrima za odgoj djece s teskocama u razvoju sto ce omogu6iti pokretanje proizvodnje zdrave hrane zaposliavanlern mladih Ijudi.

Duga plus poziva mlade Ijude i one koji su pri snazi da ponovno prekopaju i preoru zapustena, ekoloskl cista polja i vrtove te da za sebe, svoje bliznje i za potrebe trzista osiguraju dovoljno hrane nuzne za zdrav i kvalitetan zivot. Duga plus suraduje s ostalim drustvirna koja se bave blolosko-dinamickorn metodom te sa svim ekoloskim drustvirna, sekcijama i grupama zainteresiranim za ekolosku poljoprivredu.
Vode6a ideja svih koji su se posvetili razvoju biolosko-dinamicke poljoprivrede jest da covjekova djela trebaju biti odraz njegove svijesti 0 meduovisnostima koje vladaju u prirodi, a cilj njegova djelovanja da bude stvaranje sklada izmedu vlastitog postojanja te mineralnog, biljnog i zivotinjskog svijeta. Kad covjek shvati da se on i njegova okolina nalaze u neraskidivoj vezi s cijelim svemirom, moci ce nasu Zemlju dozivjeti kao blce, kao zivi organizam cije zdravlje i Ijepota ovise upravo 0 njegovim djelima.

68

o radu naseg Drustva "Duga plus"
I u ovoj se godini od ranog prolieca provodila edukacija uz praktcan rad u vrtu u blizini Cakovca. I to zahvallulucl Hrvatskom zavodu za zaposliavao]e Cakovec i njegovom voditelju Vladimiru Zebecu, dipl. oec., zatim Nevenki, Ivancici i drugim referentima koji su pomogli da se odaberu nezaposlene osobe. Te su osobe odabrale rad u vrtu iz projekta javnih radova kao prekvalifikaciju, sa zeljom da bi naucile kako se proizvodi zdrava hrana pornocu biolosko-dinamicke metode. Uz rad na vrtu sudjelovale su i na sajmovima u Cakovcu i Nedeliseu i tamo prezentirale proizvode. I u 2011. godini otputovali smo u Dubrovnik na Meaunarodni sajam zdrave hrane i Ijekovitog bilja. Uz izlagace iz Meaimurja s nama je bila i Maja Lukman, pedagog iz Osnovne skole Donji Kraljevec, koja je predstavila skolu, Ova skola obradue i njeguje biodinamicki vrt u kojem uzgajaju povrce za potrebe skolske kuhinje. Ta je skola ove godine u emisiji Hrvatskog radija "Slusaj kako zemlja dise" ujedno proqlasena skolom s najureaenijim okousem i vrtom u kontinental nom dijelu Hrvatske. Studenti s Agronomskog fakulteta sa svojim voditeljem doc. dr. sc. Brunom Novakom te drugim profesorima posjetili su ponovno Cakovec i slusali 0 naslrn iskustvima u radu po metodi biolosko-dinamickog gospodarenja koja je poznata po njegovom utemeljitelju dr. Rudolfu Steineru. Sudjelovali smo na festivalu zimnice u Koceljevu,te na eko sajmovima u Zadru, Zagrebu i VaraZdinu. Tijekom godine odrzane su mnoge radionice i predavanjaza pocetnike, kao i za vee naprednije blodlnarnlcare. Planovi za 2012. godinu: • I tijekom 2012. godine provodit ce se intenzivna edukacija, kao i radionice blodlnarnlcklh pripravaka • Suradnja s Agronomskim fakultetom • Primanje u posjete djece iz djecjih vrtlea • Suradnja s osnovnim i srednjim skolarna • Sudjelovanje na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu • Objavljivanje publikacija i brosura • Jace povezivanje s drustvirna za blolosko-dinamlcko gospodarenje Svi koji zele postati clanovima drustva "Duga plus" te dobiti pomoe u radu, mogu uplatiti clanarinu u iznosu od 100,00 kn na poslovni racun Meaimurske banke Cakovec broj 2392007-1100037944. Uplatnicu s popunjenom pristupnicom posalllte na adresu drustva "Duga plus", Tina Ujeviea 39, 40000 Cakovec. Kontakt tel. 040/384-052 (Bernarda Orehovec). Za kontakte rnozete koristiti ie-mail: bernarda.orehovec@ck.t-com.hr

69

Drustvo za razvoj biolosko-dinamitkoq

gospodarenja

Tina Ujevtca 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040384052 "Duga plus" Drustvo za razvoj biolosko-dinarrickoq gospodarenja je nevladino, nestranacko i neprofitno drustvo osnovano s ciljem podizanja svijesti pojedinca i zajednice 0 nuznosti zivljenja sukladno prirodnim zakonima primjenom biolosko-dinamicke metode u poljodjelstvu, vrtlarstvu, vocarstvu, vinogradarstvu i pcelarsfvu te njezine popularizacije uz medusobnu pornoc i podrsku clanova Drustva usmjerenih ka uzgoju namirnica najvise kakvoce bez umjetnih gnojiva, kemijskih zastitnih sredstava i sl. u skladu s prirodnim zakonima.

PRISTUPNICA
za clana prijatelja Drustva za razvoj blolosko-dlnamlckoq gospodarenja "Duga plus" Clanom prijateljem postaje se ispunjavanjem pristupnice i placanlem clanarine. Clanovi prijatelji dobivaju clansku iskaznicu koju potpisuje predsjednica Drustva te ce biti obaviiesteni 0 aktivnostima Drustva, Clanovi prijatelji se obvezuju da ce redovito placatl clanarinu te da ce uredno obavlestavan tajnicu Drustva 0 svakoj promjeni adrese, telefonskog broja i drugih podataka navedenih u pristupnici. Datum rodenja

broj i MJESTO BORAVI

A JMBG

FAX
Zavrsene skole

E-MAIL

na koji nacm zelite sudjelovati u radu Drustva koje podruqe rada Drustva vas osobno zanima ovlastene osobe, datum i pecat Potpis clana prijatelja

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->