You are on page 1of 59

Osposobljavanje za zvanje vatrogasni asnik

Skripta za internu uporabu

Odgovori na pitanja ver. 1.0

Dubrovan
(2008-2009)
Voditelji: Trinski R. (voditelj osposobljavanja) Krajaid J. (vjebe) Petriek I. (vjebe) Predavai: 01 - Ustrojstvo zatite od poara Jurinjak M. Pitanja: dao svoja Odgovorio: Jurica (izmijeana, nema velikog podudaranja sa knjigom, no nau se) 02 - Procesi gorenja i gaenja Huzak V. Pitanja: iz knjige Odgovorio: Jurica (sva iz knjige) 03 - Protupoarna preventiva Zorko G. Pitanja: dao svoja Odgovorio: Jurica (izmijeana, no podudaraju se sa knjigom - barem vedina) 04 - Zatita od poara u graditeljstvu Fiter S. Pitanja: iz knjige Odgovorio: NITKO (uiti iz knjige na stranicama: 155-184) 05 - Elektrotehnike mjere zatite od poara Lovrenid M. Pitanja: dao svoja Odgovorio: Jurica (izmijeana, no podudaraju se sa knjigom - barem vedina) 06 - Vatrogasne sprave i oprema Kurko D. Pitanja: iz knjige Odgovorio: NITKO (uiti iz knjige na stranicama: 209-367) 07 - Vatrogasna taktika Brezak S. Pitanja: dao svoja + seminar Odgovorio: Jurica (svi odgovori su temeljeni na prezentaciji sa predavanja, uz to potrebno je obraniti seminar)

08 - Tehnika sluba u vatrogastvu uek M. Pitanja: iz knjige Odgovorio: NITKO (uiti iz knjige na stranicama: 573-619) 09 - Metodika nastave Rudolf Z. Pitanja: iz knjige + seminar Odgovorio: NITKO (uiti iz knjige na stranicama: 623-663, no sama obrana seminara je dostatna)

Trajanje osposobljavanja (100 sati): 05.12.2008-01.02.2009. Ispit: 08.02.2009. (nedjelja) Pripremio: Jurica Sinkovid

Sadraj
01 02 03 05 07 Ustrojstvo zatite od poara (Jurinjak pitanja i odgovori) Procesi gorenja i gaenja (knjiga pitanja i odgovori) Protupoarna preventiva (Zorko pitanja i odgovori) Elektrotehnike mjere zatite od poara (Lovrenid pitanja i odgovori) Vatrogasna taktika (Brezak pitanja i odgovori + dodatak izrauni) 1-6 7-16 17-27 28-31 32-55

--|| 1 ||--

Ustrojstvo zatite od poara


1. Koji zakoni sadre propise s podruja zatite od poara o osnivanju i radu dobrovoljnih vatrogasnih drutava? 1272. godine u Statutu Dubrovake Republike - odredba u svezi protupoarne zatite "da nitko unutar gradskih zidina ne smije imati kudu prekrivenu slamom" 1309. godine u Statut se uvodi odredba koja odreuje organizaciju i nain gaenja poara (prvi propis o vatrogastvu na podruju Hrvatske uopde) 1588. godine u Varadinu propis koji se odnosi na zatitu od poara 1768. godine prvi propis za obranu od poara na razini Hrvatske pod nazivom: "Osnova kako bi se mogli sprijeiti poari u slobodnim kraljevskim gradovima i tritima" 1857. godine nove poarne smjernice iz Bea, te godine Zagreb donosi propis za obranu od poara "Glasnik", a Varadin "Redarstveno poarniki red" Razvoj dobrovoljnog vatrogastva kakvog i danas poznajemo zapoeo je 1864. godine u Varadinu, te godine 17. lipnja osnovan je "Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varadinu" (dobrovoljno vatrogasno drutvo), sa 156 lanova Nakon Varadina dobrovoljna vatrogasna drutva se osnivaju i u drugim gradovima: Sisku - 1865., Otocu - 1868., Ludbregu - 1869., Zagrebu - 1870., Karlovcu 1871., itd,... Najstarija profesionalna vatrogasna postrojba na podruju Hrvatske je Gradski vatrogasni zbor u Rijeci osnovan 1863. godine (1878. u Puli, te 1910. u Zagrebu) Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica je osnovana 1876. godine, a prvi predsjednik je bio Gjuro Stjepan Deelid (otac hrvatskog vatrogastva) Prvi prirunik za osposobljavanje izdan je 1882. godine pod nazivom "Obuevnik za dragovoljne vatrogasce" Mirko Kolarid (uitelj hrvatskog vatrogastva i tajnik HVZ) 1891. godine je prvi strukovni vatrogasni teaj Sabor 22. svibnja 1948. donosi Zakon o dobrovoljnim vatrogasnim drutvima Narodne Republike Hrvatske 1968. godine donosi se novi republiki Zakon o zatiti od poara (mijenja 20 godina stari zakon iz 1948.) Vlada RH u srpnju 1991. donosi "Upute za djelovanje vatrogasne organizacije RH u izvanrednim okolnostima, ratnim sukobim i teroristikim aktivnostima" Na sjednici CTIF-a u Albeni 25. rujna 1992. godine HVZ jednoglasno je primljena u lanstvo ovog Meunarodnog tehnikog odbora za prevenciju i gaenje poara U lipnju 1993. godine Sabor RH donio je Zakon o zatiti od poara i Zakon o vatrogastvu Sada je na snazi Zakon o vatrogastvu koji se primjenjuje od 1. sijenja 2000. godine 2. Tko je obavezan da se brine o uspjenom funkcioniranju zatite od poara u jedinicama lokalne samouprave i tko je duan donijeti "Plan zatite od poara"? Kako je vatrogasna sluba decentralizirana (iz MUP-a), odgovornost za njenim organiziranjem i financiranjem preuzele su opdine i gradovi (poglavarstva), kao u vedini zemalja EU (osim npr. Grke koja ima ustrojeno vatrogastvu u MUP-u). Vatrogasne zajednice opdina, gradova i upanija utvrene su kao odgovorna tijela za provedbu vatrogasne djelatnosti s nadlenostima nad ukupnim vatrogastvom.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[1]

--|| 2 ||--

3. Koja je dunost svakog graana kada primijeti poar? Da javi na 93 ili 112 slijedede podatke: tonu adresu, mjesto, lokaciju poara ili neke druge tehnike intervencije to gori ili kakav materijal gori, te ima li ljudskih ivota u opasnosti tko javlja o nastalome poaru i s kojeg broja telefona 4. Tko neposredno rukovodi akcijom gaenja poara? Akcijom gaenja zapovijeda zapovjednik u vatrogasnoj postrojbi koja je prva zapoela sa intervencijom, ako je primjerice na mjesto dogaaja prva izala postrojba DVD, zapovjednik te postrojbe zapovijeda vatrogasnom intervencijom do dolaska JVP, kada zapovijedanje intervencijom (a time i odgovornost) preuzima zapovjednik u toj postrojbi. 5. Koja zakonska prava ima vatrogasac kod vrenja vatrogasne slube? lankom 34. utvrene su javne ovlasti vatrogasnih postrojbi na vatrogasnim intervencijama: ulaze u dom bez privole stanara (ako se otklanja izravna ozbiljna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu vedeg opsega) zabranjuju promet vozila i pristup nepozvanim osobama u blizini mjesta intervencije do dolaska policije pozivaju policiju radi osiguranja mjesta dogaaja te poduzimaju druge potrebne mjere radi sprjeavanja nastajanja tetnih posljedica izbavljaju osobe i uklanjaju stvari iz susjednih graevina koje su ugroene nastalim dogaajem prekidaju dovod elektrine energije i plina djelomino ili potpuno ograniavaju dovod vode potroaima u zoni pojave poara ili itavom naselju radi osiguranja potrebne koliine vode za gaenje poara koriste vodu iz svih izvora, bez obzira kome pripada, bez pladanja naknade djelomino ili potpuno rue graevine preko kojih bi se poar mogao iriti, ako se irenje poara ne moe sprijeiti na drugi nain slue se tuim prometnim sredstvima radi prijevoza stradalih osoba u najbliu zdravstvenu ustanovu ili radi prijevoza osoba na mjesto dogaaja 6. Tko osniva dobrovoljno vatrogasno drutvo i koja je osnovna svrha postojanja drutva? Dobrovoljna vatrogasna drutva osnivaju se sukladno lanku 10. Zakona o udrugama, a mogu zapoeti obavljati vatrogasnu djelatnost tek kada kao ustrojstveni oblik djelovanja odreen Zakonom o vatrogastvu imaju vatrogasnu postrojbu sastavljenu od 10 dobrovoljnih vatrogasaca, te propisanu opremu i sredstva. Osnovna svrha postojanja drutva, odnosno ciljevi su: provedba preventivnih mjera zatite od poara i eksplozija gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom i eksplozijom pruanje tehnike pomodi u nezgodama i opasnim situacijama pruanje pomodi, te spaavanje ljudi i imovine prilikom ekolokih, prirodnih i drugih nepogoda i nezgoda ostali ciljevi: rad sa vatrogasnom mladei natjecateljske aktivnosti drutvene i kulturne aktivnosti i sl...

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[2]

--|| 3 ||--

7. Nabroji organe DVD-a i njihov djelokrug? Tijela drutva (ili vatrogasne zajednice) mogu biti: Skuptina - najvie tijelo udruge, lanovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge, na nain propisan statutom (operativni, priuvni i lanovi veterani ine Skuptinu Drutva, odnosno mogu birati i biti birani na dunosti u Drutvu) Upravni odbor (predsjednitvo) Zapovjednitvo - zapovjednika postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih drutava imenuje nadleno tijelo vatrogasnog drutva (skuptina), a potvruje ga poglavarstvo jedinice lokalne samouprave Predsjednik Nadzorni odbor Sud asti 8. Koji je sastav lanstva u dobrovoljnom vatrogasnom drutvu i tko sainjava vatrogasni pomladak? lanovi drutva mogu biti: Operativni lanovi - pripadnici vatrogasne postrojbe (18-65 god.), tjelesno i duevno sposobni prema Zakonu o vatrogastvu Priuvni lanovi (bivi operativni lanovi) - oni iznad 65 god. ili oni lanovi koji ne mogu izvravati obaveze operativnog lana bilo zbog osobnih, zdravstvenih ili drugih razloga; mogu obavljati organizacijske, materijalno-financijske poslove, administrativne poslove i sl. lanovi veterani (bivi operativni lanovi) - oni sa navrenih 50 god. staa u vatrogastvu; mogu obavljati organizacijske, materijalno-financijske poslove, administrativne poslove, poslove osposobljavanja i sl. Pomaudi lanovi - fizike ili pravne osobe koje financijskom i drugom potporom i aktivnodu pomau Drutvu u ostvarivanju njezinih ciljeva i zadataka, ali pladaju lanarinu koju odredi Skuptina Drutva na prijedlog Upravnog odbora Poasni lanovi - fizike ili pravne osobe koje posebno pridonose ostvarivanju ciljeva i zadatka Drutva (odluku donosi Skuptina na prijedlog Upravnog odbora) lanovi vatrogasne mladei - su mladi od 6-18 godina koji pristupe u Drutvo po osobnoj elji, uz pristanak roditelja ili staratelja, te pridonose ostvarivanju ciljeva Drutva 9. Tko moe osnovati profesionalnu vatrogasnu postrojbu i njezin djelokrug rada? Javne (profesionalne) vatrogasne postrojbe osniva opdinsko ili gradsko poglavarstvo, odnosno poglavarstvo Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova i Dravne uprave za zatitu i spaavanje (osniva se kao javna ustanova jedinice lokalne samouprave te djeluje sukladno Zakonu o ustanovama a vatrogasnu djelatnost provodi sukladno Zakonu o vatrogastvu). 10. Da li vatrogasna postrojba mora sudjelovati i zvan svoga podruja djelovanja i kada? Bez obzira na utvreno podruje odgovornosti ili podruje djelovanja, vatrogasne postrojbe dune su sudjelovati na vatrogasnoj intervenciji i izvan podruja svojeg djelovanja na zapovijed nadlenog vatrogasnog zapovjednika (upanijskog ili glavnog).

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[3]

--|| 4 ||--

11. Koja prava imaju lanovi DVD-a ukoliko pri gaenju poara i spaavanju ljudi i imovine budu povrijeeni? Imaju pravo na naknadu materijalnih trokova i tete, te trokove podmiruje Grad Zagreb, grad ili opdina na ijem podruju je obavljena intervencija, osim ako Vlada RH ne donese Odluku o naknadi trokova iz sredstva dravnog prorauna (npr. poari na priobalju). 12. Tko financira djelatnost dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi? Financiranje dobrovoljnog vatrogastva u potpunosti je preuzela podruna i lokalna samouprava; tako je lankom 43. propisano da se sredstva za financiranje redovne djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih drutava i vatrogasnih zajednica, te za opremanje njezinih lanica osiguravaju u proraunu opdine, grada i Grada Zagreba, ije podruje pokrivaju. 13. Koje su osnovne dunosti lana operativne vatrogasne postrojbe? One koje su utvrene zakonom, a to su sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zatite od poara i eksplozija, gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom i eksplozijom, pruanje tehnike pomodi u nezgodama i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih poslova u nesredama, ekolokim i inim nesredama. Vatrogasna djelatnost je struna i humanitarna djelatnost od interesa za RH. 14. Koji su meusobni odnosi operativnog lanstva pri susretanju, a koji u zajednikom radu? Kao to je ved spomenuto, ako je na mjesto dogaaja prva izala postrojba DVD, zapovjednik te postrojbe zapovijeda vatrogasnom intervencijom do dolaska JVP (susretanje), kada zapovijedanje intervencijom preuzima zapovjednik u toj postrojbi (zajedniki rad). Kada dogaaj prelazi granice opdine ili grada zapovijedanje vatrogasnom intervencijom preuzima zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice podruja ako isti postoji ili upanijski vatrogasni zapovjednik. 15. Kada podinjeni vatrogasac ne mora izvriti zapovijed pretpostavljenog? Ako djelatnik (vatrogasac) koji je zaprimio zapovijed uoi da mu je izvrenjem takve zapovjedi neposredno ugroen ivot ili zdravlje, kao i ivoti kolega ili osoba koje su se neposredno nale u takvoj situaciji moe odbiti takvu zapovijed, svakako ako postoji alternativa za bolje rjeenje opasne situacije (npr. ulazak u objekt ako je vidljivo da de se uruiti, ulazak u zatrovanu zonu bez IA-a i sl.) Ali treba imati u vidu da je svaka vatrogasna intervencija opasna. 16. Koje su oznake zvanja, oznake funkcija i oznake specijalnosti? Oznake zvanja su (od najnieg prema najviem) - asnici imaju zlatne, a doasnici i vatrogasci crvene obrube: Vatrogasac - pripadnik vatrogasne mladei Vatrogasac Vatrogasac 1. klase Vatrogasni doasnik Vatrogasni doasnik 1. klase Vatrogasni asnik

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[4]

--|| 5 ||--

Vatrogasni asnik 1. klase Poasni vii vatrogasni asnik Vii vatrogasni asnik Vii vatrogasni asnik 1. klase Oznake funkcija su (od najnie prema najvioj): Vatrogasac bez dunosti lan zapovjednitva Dozapovjednik Zapovjednik lan predsjednitva upravnog odbora Tajnik Dopredsjednik Predsjednik Oznake specijalnosti za: strojara bolniara aparate za zatitu dinih organa (dine sprave) vezista vatrogasnog ronioca za radove na vodi za spaavanje pri tehnikim intervencijama za akcidente sa opasnim tvarima za djelovanje u radioloko-bioloko-kemijskoj kontaminaciji 17. Za to nam slue vatrogasni domovi i spremita, te koja su osnovna pravila o njihovom koritenju? Vatrogasni objekti (vatrogasni domovi ili vatrogasna spremita) su zgrade koje slue za smjetaj vatrogasne opreme te za ivot i rad dobrovoljnih vatrogasnih drutava. U vatrogasnim spremitima i garaama mora vladati red koji omogudava dobru preglednost vatrogasnih sprava i opreme, te nesmetan i brz izlazak u sluaju nude. Moe se i iznajmiti dio vatrogasnog objekta (npr. trgovini ili prilikom organiziranja sveanosti kao to su svadbe i sl.), s time da se ostvaruje prihod za navedene usluge. 18. Kada se poinju javljati poeci vatrogastva na tlu Hrvatske? Za detaljnije informacije vidi pitanje 1. 1309. godine u Statut Dubrovake Republike se uvodi odredba koja odreuje organizaciju i nain gaenja poara (prvi propis o vatrogastvu na podruju Hrvatske uopde), nakon velikog poara koji je buknuo 1296. godine 1588. godine u Varadinu propis koji se odnosi na zatitu od poara 1768. godine prvi propis za obranu od poara na razini Hrvatske pod nazivom: "Osnova kako bi se mogli sprijeiti poari u slobodnim kraljevskim gradovima i tritima" 1857. godine nove poarne smjernice iz Bea, te godine Zagreb donosi propis za obranu od poara "Glasnik", a Varadin "Redarstveno poarniki red"

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[5]

--|| 6 ||--

19. Gdje je osnovano prvo vatrogasno drutvo na tlu Hrvatske? Razvoj dobrovoljnog vatrogastva kakvog i danas poznajemo zapoeo je 1864. godine u Varadinu, te godine 17. lipnja osnovan je "Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varadinu" (dobrovoljno vatrogasno drutvo), sa 156 lanova Nakon Varadina dobrovoljna vatrogasna drutva se osnivaju i u drugim gradovima: Sisku - 1865., Otocu - 1868., Ludbregu - 1869., Zagrebu - 1870., Karlovcu 1871., itd,... 20. Tko izdaje prvi vatrogasni propis na Hrvatskome jeziku? Kraljevsko vijede Hrvatske, Slovenije i Dalmacije donijelo je 1768. godine prvi propis za obranu od poara na razini Hrvatske pod nazivom: "Osnova kako bi se mogli sprijeiti poari u slobodnim kraljevskim gradovima i tritima". Taj propis je bio poticaj i podloga za donoenje prvih akta, mjera i naredbi u pogledu obrane od poara za gradove Hrvatske. 21. Kada se donose dva nova zakona koja reguliraju podruje zatite od poara i kako se zovu? Sabor 22. svibnja 1948. donosi "Zakon o dobrovoljnim vatrogasnim drutvima Narodne Republike Hrvatske" koji regulira rad i postojanje vatrogasnih organizacija 1968. godine donosi se novi republiki Zakon o zatiti od poara (mijenja 20 godina stari zakon iz 1948.) 22. Kada je donesen postojedi "Zakon o vatrogastvu" i koje su osnovne karakteristike toga zakona? U lipnju 1993. godine Sabor RH donio je Zakon o zatiti od poara i Zakon o vatrogastvu. Tim Zakonom ukupno vatrogastvo (profesionalno i dobrovoljno) je kao djelatnost, po prvi puta sustavno ureeno. Osnovne znaajke bile su: profesionalno vatrogastvo ustrojstveno je ulo u Ministarstvo unutarnjih poslova (financiranje iz dravnog prorauna) ozakonjena je unutar Ministarstva unutarnjih poslova, jedna linija zapovijedanja za ukupno vatrogastvo (glavni vatrogasni zapovjednik na dravnoj razini i podruni na upanijskoj) odreeno je nadleno tijelo dravne uprave (Ministarstvo unutarnjih poslova) za poslove vatrogastva Sada je na snazi Zakon o vatrogastvu koji se primjenjuje od 1. sijenja 2000. godine gdje su vatrogasne postrojbe ustrojstveno izale iz sustava Ministarstva unutarnjih poslova, a preuzele su iz jedinice lokalne samouprave. 23. Koje vatrogasne postrojbe djeluju na teritoriju Republike Hrvatske? javna vatrogasna postrojba koja se osniva za podruje grada ili opdine, dobrovoljna ili profesionalna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog drutva profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu postrojba dobrovoljnog vatrogasnog drutva u gospodarstvu postrojba za brzo djelovanje (intervencijska postrojba)

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[6]

--|| 7 ||--

Procesi gorenja i gaenja


1. to su oksidansi, navedi etiri oksidansa i njihovu primjenu. Oksidansi - tvari (kemikalije) koje mogu upaliti gorivu tvar ili podravati njezino gorenje, razlikujemo anorganske (nisu gorivi, ali podravaju gorenje) i organske (podravaju gorenje, ali i sami gore) oksidanse. Primjerice kisik (O2) - koristi se kao stlaeni plin u plavo obojenim bocama; klor (Cl2) - koristi se kao ukapljeni plin u zeleno obojenim bocama, otrovan, u manjim koncentracijama koristi se za kloriranje vode; kalijev klorat KClO3 - totalni herbicid, kao otopinu eljeznice ga upotrebljavaju za unitavanje korova, komponenta eksploziva; natrijev perksid Na2O2 - izbljeiva. 2. to je granini indeks kisika? GIK - je najmanja koncentracija kisika u smjesi s duikom izraena u volumnom postotku, pri kojoj neka tvar moe gorjeti: V kiska GIK = x 100 V kisika x V duika Tvari kojima je granini indeks kisika jednak ili manji od 21 mogu gorjeti u atmosferi zraka, a kojima je vedi ne mogu jer je za njih koncentracija kisika u zraku premala. 3. Koji su uvjeti kontinuiranog procesa gorenja (opda jednadba gorenja, odnos toplina)? Gorenje je proces oksidacije gdje se goriva tvar burno spaja s kisikom (oksidans) iz zraka uz oslobaanje topline, svjetlosti i produkata gorenja. etiri su osnovna uvjeta gorenja: prisustvo gorive tvari prisustvo kisika iz zraka ili nekog drugog oksidansa dovoljna koliina topline nesmetano odvijanje kemijskih lananih reakcija gorenja Opda jednadba gorenja:

tvar + kisik (oksidans)+Q1

C...

produkti gorenja+Q2 + svjetlost


osloboena energija

lanane reakcije gorenja

Gdje su Q1 - toplina potrebna da bi se upalila tvar, a Q2 - toplina osloboena gorenjem. Ako je Q2 > Q1 tvar je goriva, a ako je Q2 < Q1 tvar je teko goriva, to znai da moe gorjeti uz dovoenje topline od nekog vanjskog izvora. 4. Kako se rasprostire u okolinu toplina osloboena gorenjem neke tvari? Prilikom gorenja osloboena toplina Q2 rasporeuje se na tri dijela: Q2T Q2 Q2o Q2P
povratna toplina s kojom se toplinskim zraenjem zagrijava goruda tvar (oko 10%) toplina koja odlazi u okolinu toplinskim zraenjem (oko 30%) toplina koja odlazi u okolinu konvekcijom sa zagrijanim plinovitim produktima gorenja (oko 60%)

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[1]

--|| 8 ||--

5. to je prisilno, a to termiko pripaljivanje? Prisilno pripaljivanje je oblik pripaljivanja sa vanjskim izvorom (tipino za temperaturu plamita tj. najnia temperatura do koje treba zagrijati neku tvar, da se iznad njene povrine stvori takva koncentracija zapaljivih para - kod tekudina ili plinova - kod krutina, u smjesi sa zrakom, da se mogu upaliti vanjskim izvorom pripaljivanja - plamiak), dok je termiko pripaljivanje karakteristino za temperaturu samopaljenja tj. najnia temperatura na koju treba zagrijati neku tvar u prisustvu sa zrakom, da se ona upali bez vanjskog izvora pripaljivanja (temperature samopaljenja uvijek su vie od plamita). 6. to je linearna, a to masena brzina gorenja? Linearna brzina gorenja pokazuje koliko se brzo smanjuje razina gorive tvari u jedinici vremena, a izraava se debljinom sloja koji je izgorio u jedinici vremena. d Ul = t gdje je Ul - linearan brzina gorenja, d - debljina sloja koja je izgorjela i t - vrijeme u kojem je izgorio sloj debljine " d ". U tome smislu najbre gore plinovi, potom tekudine, a najsporije krutine. Masena brzina gorenja pokazuje kolika masa gorive tvari izgara u jedinici vremena po jedinici povrine, odnosno: m Um = Axt gdje je: Um - masena brzina gorenja, A - povrina tvari koja gori, m - masa tvari koja je izgorjela, t - vrijeme u kojem je izgorjela masa tvari " m ". Izraavanje po jedinici povrine je bitno jer u jednakom vremenskom intervalu (uz istu linearnu brzinu), izgorjeti de veda koliina gorive tvari ako joj je povrina veda, odnosno manje ako je povrina manja. 7. Od ega se sastoji dim? Dim je rezultat nepotpunog gorenja, a definira se kao aerosol koji se sastoji od disperzije krutih i tekudih estica (dispertna faza), u plinovitim produktima gorenja (disperzno sredstvo). Dispertna faza: krute estice (aa - isti amorfni ugljik i pepeo - smjesa metalnih oksida) i tekude estice (opaa se kao smola). Disperzno sredstvo: CO2 (ugljini dioksid), CO (ugljini monoksid), HCN (cijanovodik), HCl (klorovodik). 8. to su dioksini? Produkti pirolize su vrlo opasni za ovjekovo zdravlje, a u njihovom sastavu nalaze se i izuzetno otrovni spojevi zajednikog naziva dioksini - nastaju u poarima organskih tvari u ijem je sastavu klor (osobito odreene vrste plastinih masa - polivinil klorid, kloropren,), ali se javljaju i u poarima niza drugih organskih materijala koji su obraivani sa spojevima na bazi klora kao papir i drvo (neke vrste dioksina npr. PAHC ak su i 500 puta otrovnije od najjaeg zmijskog otrova). 9. Sa kojim se plinovima nepotpunog gorenja najede susredemo i koje su im znaajke? Nepotpuno gorenje se odvija uz nedovoljnu koliinu zraka (kisika), a karakterizira ga obilje dima. Dobiveni produkti gorenja mogu se ponovno upaliti. Plinovi koji se javljaju (pored ae kao osnovnog sastojka dima) su: ugljini monoksid (zapaljiv plin bez boje i mirisa, gustode kao i zrak; ako prijee vrijednost 3,5 tada dolazi do onesposobljenja, a

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[2]

--|| 9 ||--

ubrzo zatim i smrti kod vedine ljudi. U poarima zatvorenog prostora dosee koncentraciju od 5-6%, a ako dolazi do nakupljanja plinovitih produkata pirolize i do 14% Podruje zapaljivosti mu je od 12,5 do 75%), sumporovodik, cijanovodik (zapaljivi plin, bez boje, mirisa badema, gustode kao zrak, otrovniji je od ugljikovog monoksida oko 20 puta, ako prijee vrijednost od 0,15 tada dolazi do onesposobljavanja, a ubrzo zatim i do smrti kod vedine ljudi, nastaje gorenjem organskog materijala koji sadri duik - vuna i neke vrste plastinih masa) kao i mnogo drugih raznih otrovnih i anorganskih plinovitih spojeva koji su manje ili vie otrovni. 10. Objasni prijenos topline kondukcijom, konvekcijom i toplinskim zraenjem? Kondukcija - odvija se kod krutih materijala i to sa podruja vie na podruje nie temperature. Mehanizam prijenosa odvija se vibracijom molekula i strujanjem elektrona. Konvekcija - prijelaz topline s krutine na neki fluid (plin ili tekudinu) u kretanju ili obratno, to ovisi tko je na vioj, odnosno na nioj temperaturi (npr. zagrijavanje neke tekudine u posudi). Zraenje - odvija se putem toplinskih zraka. Toplinske ili infracrvene zrake (IC-zrake), su elektromagnetski valovi valne duljine od 0,8 do 400 m (mikrometara), 1mm=1000 m. Nae oko moe registrirati valne duljine od 0,4 do 0,8 m, to je podruje vidljive svjetlosti. Da bi se mogao odvijati prijenos topline zraenjem mora postojati tijelo koje toplinski zrai (prilikom ega se ono hladi) i tijelo koje takovo toplinsko zraenje apsorbira (prilikom ega se ono zagrijava). 11. to je osnovni izvor toplinskog zraenja plamena i navedi nepoeljne uinke toplinskog zraenja u poaru? Sve tamne i mat povrine jae toplinski zrae, ali i bolje apsorbiraju toplinu od svijetlih i glatkih povrina. Drugim rijeima, ako povrina nekog tijela potpuno reflektira toplinske zrake, tada nede dodi do prijenosa topline i dotino tijelo se nede zagrijavati. Zato su zatitna vatrogasna odijela bijela-metalizirana i glatkih povrina. Nepoeljni uinci toplinskog zraenja u poara: uzrokuje opekotine (a da se nije dolo u kontakt s vatrom) iri poar na materijale do kojih jo nije stigao plamen, tako da ih zagrije na temperaturu samopaljenja (toplinsko zraenje uzronik je tzv. flashovera) toplinsko zraenje plamena je osnovni uzronik povrata topline na tvar koja gori (ime se podrava kontinuirani tok gorenja) 12. Nacrtaj i objasni ovisnost linearne brzine gorenja metana u smjesi sa zrakom? Porastom koncentracije plina od donje granice zapaljivosti (DGZ) na vie, brzina gorenja raste do neke maksimalne vrijednosti, a zatim opada do gornje granice zapaljivosti (GGZ). Na slijededoj slici prikazan je odnos brzina gorenja o koncentraciji metana u smjesi sa zrakom.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[3]

--|| 10 ||--

Pripaljivanjem plina formira se zona u kojoj se odvijaju vrlo brze kemijske reakcije gorenja. Ta zona naziva se plamena zona. Ona se nakon formiranja iri kao plamen kroz plinsku smjesu odreenom brzinom koja se naziva linearna brzina gorenja plina, a odnosi se na brzinu plamene fronte u odnosu na plinsku smjesu. 13. Pod kojim se uvjetima moe zapaljiva tekudina pripaliti i na temperaturi ispod plamita (objasni princip paljena sa fitiljem)? Uspjeno pripaljivanje tekudine pored temperature ovisi i o obliku u kojem se ona nalazi. Debeo sloj tekudine (rezervoari, tankovi) upaliti de se otvorenim plamenom samo ako se ona nalazi na temperaturi paljenja. Meutim, ako se tekudina nalazi u vrlo tankom sloju (npr. rastopljeni parafin na fitilju svijede), moe se upaliti i na temperaturi znatno nioj od temperature paljenja. To je mogude zato to se sitne kapljice ili vrlo tanki sloj tekudine lako zagrije i ispari prisilnim pripaljivanjem (plamen ili iskra), a nastale pare se odmah upale. Primjer pripaljivanja tankih slojeva tekudine moe se takoer demonstrirati na primjeru lo ulja. Povrina lo ulja u nekom rezervoaru ne moe se pri sobnoj temperaturi upaliti otvorenim plamenom, ali ako se na povrinu baci komad tkanine, tada se na njezinim nitima stvori tanki sloj lo ulja koji se lako pripali - princip rada fitilja. Tako zapaljeni fitilj zagrijava okolnu povrinu zapaljive tekudine i ukoliko ju uspije zagrijati na temperaturu paljenja, plamen de se polako rairiti po cijeloj povrini. 14. to je temperatura plamita, a to samopaljenja krutine? Temperatura plamita krutine (npr. drveta) je temperatura na koju treba zagrijati povrinu, da bi se pirolizom oslobodilo toliko plinovitih produkata te da se oni mogu upaliti vanjskim izvorom pripaljivanja. Njihova koncentracija na povrini krutine je u podruju donje granice zapaljivosti. Temperatura samopaljenja krutine (npr. drveta) je ona temperatura na koju treba zagrijati povrinu krutine, da bi ona upalila plinovite produkte pirolize bez vanjskog izvora pripaljivanja. 15. Kako zapaljeni metali reagiraju sa vodom, halogenugljikovodicima i kako se gase? Osnovna znaajka poara svih metala je egzotermna reakcija sa vodom, a osobito sa vodenom parom. Zato se oni ne smiju gasiti sa vodom, ili ako se gase tada koliina vode mora biti znatno veda od zapaljenog metala. U toj reakciji kisik iz vode vee se za metal tvoredi njegov oksid, a vodik se oslobaa u obliku plina. Poto je vodik lako zapaljivi plin time se situacija u poaru samo pogorava (isti je sluaj ako su metali zagrijani do usijanja). Reakcija vodene pare sa aluminijem je znatno opasnija od reakcije sa eljezom jer se u njoj oslobaa oko 10 puta vie topline. Poari metala se takoer ne mogu i ne smiju gasiti sa CO2, halonima i sintetskim zamjenskim sredstvima na bazi halogenugljikovodika. U atmosferi metala gaen sa CO2 i dalje gori, a sa halonom ili zamjenskim sredstvom oslobaaju se vrlo otrovni plinovi njegovog raspada s kojima metal moe reagirati eksplozivno. Gaenje metala provodi se pijeskom ili posebnom vrstom praha, iji je sastav koncipiran prema vrsti metala (gaenje vedih poara metala zahtijeva posebno obuene vatrogasne postrojbe).

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[4]

--|| 11 ||--

16. to je temperatura tinjanja praine? Za procjenu opasnosti od zapaljenja nataloene praine slui nam temperatura tinjanja. Temperatura tinjanja neke praine je najnia temperatura zagrijane podloge na kojoj se upali, odnosno poinje tinjati 5 mm debeo sloj praine. Ako uskovitlamo nataloenu prainu koja se nalazi u stanju tinjanja, uzrokovati demo njezinu eksploziju. 17. to je deflagracija, a to detonacija (brzine i mehanizmi gorenja) i pod kojim uvjetima nastaju? Kod deflagracije, plamena fronta gdje se odvijaju reakcije gorenja, zagrijava zapaljivu smjesu ispred nje do temperature samopaljenja. Ona se tada upali i takav mehanizam se dalje nastavlja. Tako formirana linearna brzina gorenja na samome poetku procesa je podzvuna (ispod 340 m/s), a povedava se porastom tlaka; o nastalome tlaku ovisiti de intenzitet deflagracijske eksplozije (kako se eksplozija razvija linearna brzina se moe povedati toliko da deflagracija prijee u detonaciju, odnosno brzina gorenja je dosegla nadzvunu brzinu). Kod detonacije paljenje smjese ne odigrava se direktnim prijenosom topline sa plamene fronte na neupaljenu smjesu kao to je sluaj kod deflagracije, ved se pali posredstvom udarnog vala koji je ispred plamene fronte. Gorenje plinske smjese odvija se iza detonacijskog vala, to je osnovna karakteristika detonacije i neophodni uvjet detonacijskog gorenja. Koncentracija smjese treba biti u detonacijskom podruju, koje se nalazi unutar podruja zapaljivosti. Detonacijski oblik eksplozije u zatvorenom prostoru treba svakako izbjedi, kroz razne izvedbe deflagracijskih otvora, koji ako doe do eksplozije odvode viak plinova u vanjski prostor (ime se brzine gorenja odravaju na deflagracijskoj razini to izaziva manja razaranja). 18. to su specifini toplinski kapacitet i specifina toplina isparavanja i njihov znaaj prilikom gaenja vodom? Specifini toplinski kapacitet je koliina topline potrebna da se povisi temperatura 1g neke tvari za 1C ili 1K. Izraava se u J/g C. Ta vrijednost kod vode je izuzetno visoka i iznosi 4,2 J/g C, to je vie nego dvostruko od velikog niza dobro nam poznatih tekudina (alkoholi, derivati nafte i sl.). Iz toga proizlazi da je za istu masu, vodi potrebno dodati mnogo vie topline da bi se zagrijala, a to joj kao sredstvo za gaenje daje jak ohlaujudi uinak. Specifina toplina isparavanja je ona koliina topline izraena u "J" kojoj je potrebno dodati 1g neke tekudine da bi ona pri temperaturi vrelita potpuno isparila. Specifina temperatura isparavanja izraava se u J/g. Voda ima vrlo visoku specifinu toplinu isparavanja koja iznosi 2255,9 J/g to je oko 5x vie od prije spomenutih tekudina (dakle za istu masu vodi bi trebalo dodati oko 5x vie topline da bi isparila, nego ostalim tekudinama). Vodi je potrebna velika koliina topline po jedinici mase da bi se zagrijala od ambijentalne temperature do temperature vrelita, a zatim jo veda da bi isparila (zbog visoke vrijednosti specifinog toplinskog kapaciteta i specifine topline isparavanja). 19. to su retardanti, primjena i uloga pojedinih komponenti? Retardanti su dodatci vodi koji se koriste za spreavanje irenja poara klase A. Sa njima se tretiraju povrine jo nezahvadene poarom kako bi se one uinile teko gorivim ili ak negorivim. Razlikujemo retardante za primjenu:

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[5]

--|| 12 ||--

iz aviona ili helikoptera koji su intenzivno crveno obojeni (namijenjeni su za umske poare) zemaljskom opremom, koji su obino prozirne bezbojne ili sivkaste tekudine (npr. koriste ih eljeznice za prskanje drvenih pragova i raslinja uz eljezniku prugu) U oba sluaja radi se o vodenim koncentratima koji se dodaju vodi u koncentraciji oko 20% volumno. 20. to su supresanti, primjena i podjela? Supresanti su namijenjeni gaenju poara razreda A. Pod supresantima se smatraju svi dodaci vodi koji joj omogudavaju: da se bolje iri po povrini gorive tvari da se bolje prodire u strukturu gorive tvari da se to dulje zadrava u to debljim slojevima na povrini gorive tvari, a sve u svrhu da bi ohlaujudim uinkom pogasila poar ista voda smatra se najjednostavnijim supresantom, dodaci vodi mogu biti pjenila za poare razreda A (skupina obinih sintetskih pjenila) i uguivadi (povedavaju viskoznost vode, tako da se u debljim slojevima zadrava na povrini krutine). 21. Uz koje de uvjete gaenje tekom pjenom biti uspjeno? Teka pjena je ona sa ekspanzijom do 20, u rasponu za teku pjenu ekspanzija 1 nema praktikog znaenja, jer to znai da nije dolo do primjeavanja zraka. Realne vrijednosti kredu se od 5-20 (ispod su tzv. neaspirirane pjene). 22. to je gustoda nanosa pjene? Ona koliina pjene koja se nanosi na gorivu tvar, a sama gustoda ovisi o samoj vrsti pjene (teka pjena - ekspanzija do 20 i opjenjenje 5-6%, srednja pjena - 2-200 i opjenjenje 3-4% te laka pjena - 201 pa na vie i opjenjenje 1-2%), kao i gorivome materijalu. 23. Objasni stvaranje vodenog filma (na kojim tekudinama, to se njime postie, oznake takovih pjenila). Stvaranje vodenog filma omoguduju samo odreene vrste pjena i to samo na nepolarnim tekudinama, znai onima koje nisu mjeive sa vodom (npr. benzin), radi se uglavnom o tekoj pjeni, gdje se stvara tanka vodena prevlaka preko povrine tekudine koja ublaava isparavanje. Posljedica toga je da se mehanikim putem plamite npr. benzina povedava sa otprilike -30C na +30C, dakle ako nakon gaenja doe do sluajnog otkrivanja povrine benzina, benzin de se tee upaliti otvorenim plamenom. Razlikujemo pjenila: AFFF (Aqueous Film Forming Foam) - sintetska baza nazivaju se i fluorsintetska FFFP (Film Forming Fluoroprotein) - proteinska baza nazivaju se i fluoroproteinska Zajedniki naziv im je film forming pjenila (eng.), oznaavaju pjenila koja stvaraju vodeni film. 24. S kojom pjenom se gase polarne tekudine (koje su to tekudine, na koji se nain gaenje ostvaruje, oznake takovih pjenila)? Kako se klasina pjena sastoji od vodenih mjehurida i kada doe u kontakt s polarnom tekudinom (one koje se potpuno ili djelomino mijeaju sa vodom - npr. alkoholi kao etanol i metanol), koja je mjeiva sa vodom, trenutno se raspada. Iz toga razloga postoje takvi koncentrati pjenila u kojima se nalaze polimeri, kada takva pjena doe u kontakt sa

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[6]

--|| 13 ||--

polarnom tekudinom, takoer se poinje raspadati, ali prilikom toga se stvara tanak sloj polimera na njenoj povrini koji sprjeavaju daljnji kontakt pjene sa tekudinom. Takva pjenila mogu gasiti polarne i nepolarne tekudine, a nazivaju se alkoholno otporna pjenila ili krade alkoholna pjenila, oznaka im je AR (eng. Alcohol Resistant) ispred oznake klasinog pjenila iz kojeg je dobiveno (npr. AR AFFF). 25. Nabroji pet bitnih kriterija koji odreuju kvalitetu pjene, i koje vrste pjenila zadovoljavaju pojedine kriterije? Brzina gaenja (sve FFF, a osobito AFFF pjene - mana im je mala vrstoda) Otpornost na toplinu (sve proteinske pjene, sintetske su slabo otporne) Otpornost na povratno paljenje (tolerancija na gorivo) - to manje primjeavanje goriva s pjenom tj. bolja otpornost na povratno paljenje (na povratno paljenje otporne su sve proteinske pjene s fluoriranim dodacima, za razliku od sintetskih kojima je ta otpornost vrlo slaba) vrstoda pjene - vrda pjena de prije prekinuti proces gaenja, no to je pjena vrda to je brzina gaenja manja (sve proteinske pjene su vrlo vrste, osobito P i FP, dok je vrstoda sintetskih pjena vrlo mala) Podnoljivost s polarnom zapaljivom tekudinom (npr. etanol) - odnosi se na utjecaj zapaljive tekudine koje su mjeljive sa vodom (alkoholno otporne pjene - AR odolijevaju utjecaju, a klasine se momentalno raspadaju) 26. Objasni mehanizam uguivanja inertnim plinom? To su oni plinovi koji ne sudjeluju u gorenju npr. CO2, N i sl... Uinak uguivanja zasniva se na razrjeivanju zraka inertnim plinom, takvim razrjeivanjem temperatura plamena se smanjuje, jer se osloboena toplina rasporeuje na vedu masu plinova nakon gorenja. Proces gorenja se zaustavlja zbog preniske temperature plamena pri kojoj se vie ne mogu odvijati lanane reakcije gorenja (dakle ne radi se o inhibirajudem djelovanju). 27. Zato se gasive koncentracije inertnih plinova meusobno razlikuju, unato injenici da svi gase uguujudim uinkom? Za oekivati bi bilo da svi inertni plinovi gase kod istih koncentracija, tj. kad se neovisno o vrsti inertnog plina postigne neka minimalna koliina kisika u takvoj smjesi. No minimalna koliina kisika varira od 13-16% ovisno o vrsti inertnog plina. Stoga je vidljivo da koncentracija kisika nije jedini kriterij uguujudeg uinka, ved postoji razlika izmeu toplinskih kapaciteta pojedinih plinova u gasivim koncentracijama (npr. CO2 ima najvedi toplinski kapacitet i on sa najmanjom koliinom ohladi plamen ispod 1200C, od npr. helija koji ima manji toplinski kapacitet i zato ga se mora upotrijebiti znatno vie). 28. to se smatra pod inhibiranjem lananih reakcija gorenja (djelovanje halona i prahova)? Izuavanjem procesa gorenja pronaene su tvari koje taj proces mogu usporiti, pa i potpuno zaustaviti. Inhibiranje se ostvaruje uklanjanjem slobodnih radikala H*, OH* i O* koji su odgovorni za odvijanje lananih procesa gorenja. Tvari koje posjeduju takva svojstva koriste se za gaenje npr. halogenizirani ugljikovodici tj. haloni i razne vrste prahova. Kod halona (derivata ugljikovodika, najede metana i etana) vodici se zamjenjuju halogen elementima, najede klorom, bromom i fluorom (krom i brom imaju

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[7]

--|| 14 ||--

inhibirajude djelovanje). Kod prahova ukidanje slobodnih radikala prema vedini autora ostvaruje se specifinim oblikom njihove kemijske apsorpcije na povrinu estica praha (to su estice prah sitnije, a time i vede ukupne povrine, uinkovitost gaenja prahom je veda). 29. Vrste prahova prema razredima poara, i koji im je osnovni sastav? Razlikujemo slijedede vrste prahova: BC prahovi - najeda osnovna kemikalija sadanjih BC prahova je natrijev hidrogenkarbonat ili soda bikarbona, u primjeni su jo kalijev hidrogenkarbonat i kalijev klorid. "Monnex" je za sada najuinkovitiji BC prah (kalijev hidrogenkarbonat uz dodatak uree) - njegove estice u kontaktu sa poarom eksplodiraju na mnotvo jo sitnijih estica ime se efikasnost gaenja viestruko povedava. ABC prahovi - prilikom gaenja poara razreda A osnovni problem je naknadno razbuktavanje poara. Naime BC prah uinkovito gasi plamen, ali ne gasi preostalu ar, jer nema ohlaujudi uinak poput vode, tako da se tvar lako ponovo upaljuje. Da se to sprijei, za A razred poara napravljen je ABC prah na bazi monoamonijevog dihidrogenfosfata NH4H2PO4, skradeno MAP-a. Taj prah takoer ne moe ohladiti gorivu tvar, meutim on se na temperaturi iznad 180C raspada na metafosfate (NH4PO3) i vodu. Time se stvara viskozna masa koja prekriva gorudu tvar, sprjeavajudi kontakt sa zrakom. Vrlo je opasno prilikom punjenja aparata prahom zabunom pomijeati BC i ABC prah. BC prahovi su lunati, a ABC prah je kiseo (imaju suprotna svojstva, pa burno reagiraju). Osloboeni ugljini dioksid moe stvoriti takav pritisak u boci s prahom da ona eksplodira. D prahovi - specijalni ili D prahovi namijenjeni su za gaenje poara metala. Sastav im ovisi o poaru metala za koji su namijenjeni, a najede se rabe natrijev klorid (fino mljevena kuhinjska sol) ili grafit. Gaenje se ostvaruje uguivanjem, koje je rezultat stvaranja taline ili debelog pokrova praha na povrini gorudeg metala.

VRSTE PRAHOVA
BC Gase: Djelovanje: Namjena prema razredu poara: Osnovni kemijski sastav: plamen inhibirajude na plamen B i C razred NaHCO3, KHCO3 ABC (iznimno ABCD) plamen i ar inhibirajude na plamen i uguujude na ar A, B i C razred (iznimno i D) D ar uguujude na ar D razred NaCl, grafit

NH4H2PO4

30. Koja je osobina ABC praha da moe gasiti i A razrede poara? Bududi da je ABC prah napravljen na bazi MAP-a (monoamonijevog dihidrogenfosfata) ne moe ohladiti gorivu tvar, meutim on se na temperaturi iznad 180C raspada na metafosfate (NH4PO3) i vodu. Time se stvara viskozna masa koja prekriva gorudu tvar, sprjeavajudi kontakt sa zrakom. Unato tome preporua se primjena vode da bi se tvar ohladila.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[8]

--|| 15 ||--

31. Loa osobina ABC praha, i kada se ne smije upotrebljavati? Kako se MAP razlae na metafosfate i vodu, sam ABC prah je izrazito korozivan, to mu ograniava upotrebu jer nanosi tetu materijalima koji jo nisu zahvadeni poarom. Ta korozivnost osobito je jaka na aluminiju tako da se ABC prah ni u kojem sluaju ne preporua za avionske poare. Takoer se ne smije upotrebljavati tamo gdje su prisutni oksidansi na bazi klora , jer sa njima tvori eksplozivni spoj duikov triklorid NCl3 npr. bazeni za plivanje (kloriranje vode) ili u skladitima sa sredstvima za dezinfekciju na bazi klora (prehrambena industrija, bolnice i sl.). Opdenito ne preporua se primjena ABC praha gdje se moe upotrijebiti BC prah. 32. to uzrokuje otrovnost halona prilikom gaenja? Prilikom gaenja, haloni ispoljavaju odreenu otrovnost, koja potie od njega samoga kao i od njegovih produkata raspada (slobodni halogeni elementi, halogen kiseline, karbonil hidrogeni - fozogen) tijekom gaenja. Sa povedanjem sadraja klora i broma povedava se uinkovitost gaenja, ali se time povedava i njegova osnovna otrovnost. Otrovnost klora i broma se moe ublaiti uvoenjem fluora u molekulu ime se smanjuje uinkovitost gaenja. Optimalna ravnotea ostvarena je halonima 1301 i 1211 no zbog prisutnosti klora i broma razaraju ozon. 33. Navedi podjelu zamjenskih sredstava za halone prema NFPA 2001, predstavnike pojedinih grupa i meusobne komparativne prednosti i mane? Ta sredstva nisu tetna za ozonski sloj, a mogu se podijeliti prema sastavu na: sredstva koja su sintetskog porijekla - smatraju se stvarnom zamjenom za halone, jer su u kemijskom i fizikalnom svojstvu njima najslinija, a u gasivim koncentracijama nisu kodljiva za gaenje. Kako je uklonjen brom (neki sadre i vrlo malu koliinu klora) gase primarno fizikalnim uincima, a kemijski uinak inhibiranja reakcije gorenja je slabije izraen. Od 8 sredstava prihvadenih prema NFPA 2001, proizvoai najede preporuuju kao zamjenu za halon 1301 sredstava sa slijededim oznakama: HFC - 23 po sastavu trifluormetan HFC - 125 po sastavu pentafluoretan HCF - 227e po sastavu heptafluorpropan - u najiroj primjeni poznat pod trgovakim imenom FM-200. sredstva koja su prirodnog porijekla - u kemijskom i fizikalnom svojstvu nisu stvarna zamjena za halone. Radi se o smjesi inertnih plinova koji gase uguujude (nisu na bazi CO2 pa ne djeluju tetno). Po sastavu su isti argon ili smjese argona, duika i ugljinog dioksida. Koncentracije preko 43%, to odgovara 12% sadraju kisika, nisu dozvoljene za prostorije u kojima se nalaze ljudi (oznaka IG). U primjeni je najzastupljenija kombinacija pod oznakom IG-541, trgovakog imena inergen. Obzirom da mu je gasiva koncentracija oko 30%, a za FM-200 oko 9%, to znai da ga je za gaenje potrebno oko 3 puta vie od FM-200. Prednost inergena u odnosu na FM-200 je u tome to se radi o apsolutno nekodljivom proizvodnom prostoru, koji se dobiva iz zraka i u zrak se isputa. Osim toga ne reagira s plamenom pa tako ni ne stvara neeljene produkte, kao to je sluaj sa sintetskim zamjenskim sredstvima za halone.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[9]

--|| 16 ||--

34. Koji je princip gaenja vodenom maglom i prakastim aerosolima? Vodena magla - gaenje vodenom maglom primjenjuju se u stabilnim sustavima. Prilikom gaenja, iz specijalno dizajniranih mlaznica, dobivaju se mnogo sitnije kapljice vode nego iz klasinih sprinkler mlaznica. Uslijed vrlo sitnih kapljica vode koje lebde u zraku poput vodenog aerosola, uinkovitost gaenja je velika (vodena magla se ponaa poput inertnog plina). Nedostatak vodene magle je u tome to ne gasi tinjajude poare. U odnosu na vodu iz klasinih sprinkler mlaznica, prednost je u tome to magla ne unitava materijal zahvaden poarom. Prakasti aerosoli - koloidni sistemi vrlo sitnih krutih estica u plinu (zraku), reda veliine 0,001 mm i kao takve lebde poput oblaka dima koji se krede kroz zrak. Aerosoli gase iskljuivo plamen, a primjenjuju se samo u zatvorenim prostorima. Mehanizam gaenja je identian mehanizmu gaenja prahovima, smo to su estice znatno sitnije pa se time i uinkovitost gaenja viestruko povedava. To je najuinkovitije sredstvo za gaenje od svih do sada poznatih, 3 puta je uinkoviti od halona 1301. Trenutno gasi plamen, titi od naknadnog razbuktavanja vatre te nije otrovan za ljude i okoli. Jedina mana mu je to se njegovim isputanjem u zrak vidljivost svodi na nulu (kod ljudi se izaziva panika), zbog toga je primjena ograniena na prostore gdje nema ljudi (skladita, strojarnice i sl.).

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[10]

--|| 17 ||--

Protupoarna preventiva
1. to je protupoarna preventiva? Protupoarna preventiva je skup mjera (zakonskih, graditeljskih, tehniko-tehnolokih, organizacijskih, obrazovnih i promidbenih) koje imaju za cilj sprjeavanje nastanka poara, a ako do njega doe, da onemogude njegovo irenje, te da se uspjeno obavi evakuacija ljudi i materijalnih dobara iz ugroenog podruja. 2. ime su regulirane preventivne mjere zatite od poara? Opde preventivne mjere zatite od poara regulirane su slijededim faktorima: pogonske upute - pogonske upute postavljaju se u pogonu ili na drugom prikladnom i vidljivom mjestu odravanje sigurnosne opreme - sigurnosnu opremu treba odravati u ispravnom stanju, primjerice protupoarna vrata, stubita, prolaze, sustave za dojavu poara i uzbunjivanje, natpise i paninu rasvjetu plan za sluaj opasnosti - tvrtka ili ustanova trebaju imati plan o postupcima koje trebaju provesti djelatnici i druge osobe u sluaju poara informacije i upute za djelatnike - vano je da djelatnici znaju kako sprijeiti poar i to uiniti ako doe do poara vjebe za djelatnike - vjebe za djelatnike treba temeljiti na posebnostima mjesta rada odravanje i idenje idenje poda praina i vlakna - idenje zapaljive praine i vlakana koja se nakupljaju na podu treba biti redovito i obavezno cjevovodi za odvod pare iz kuhinje razdvajanje otpada - primjerice zapaljiva metalna praina moe eksplodirati, kao i ivine baterije i razne aerosolne boice pod tlakom; zbog toga je potrebno zapaljive tvari i predmete meusobno odvajati zabrana puenja krpe za idenje tave za sakupljanje ulja izljevi zapaljivih tekudina unitavanje trave i korova unutarnja kontrola 3. Tko je odgovoran za provedbu preventivnih mjera zatite od poara? Opdim aktom iz podruja zatite od poara propisuju se mjere zatite od poara za pravne osobe i strune slube tijela dravne vlasti, tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i upravna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ije su graevine, graevinski dijelovi i prostori razvrstani u kategorije ugroenosti od poara sukladno Zakonu o zatiti od poara. Pravne osobe i strune slube ije su graevine, graevinski dijelovi i prostori utvruju se opdim aktom u prvu, drugu, tredu i etvrtu kategorija ugroenosti od poara.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[1]

--|| 18 ||--

4. Kako se smanjuje nepovoljan uinak ovjeka na izazivanje poara? Smanjivanje opasnosti od izvora paljenja moe se provesti na sljedede naine: uklanjanjem s radnog mjesta izvore topline koji nisu neophodni ugradnjom strojeva i opreme koji su dizajniranu u svrhu smanjivanja rizika od poara i eksplozija zamjenom grijala s otvorenim plamenom osiguranjem pravilnog izbora svih osiguraa i prekidaa u strujnom krugu osiguranjem da se izvori topline ne pojavljuju iz neispravne ili preopteredene elektrine instalacije ili mehanike opreme odravanjem istode kanala i dimnjaka zahtijevanjem dozvola za rad za potrebe odravanja ili izvoenja radova zabranom puenja na ugroenim mjestima i odreivanjem posebnih prostorija za puenje zabranom unoenja i koritenja ibica, upaljaa i drugih izvora paljenja osiguranjem da sva oprema koja moe biti izvor paljenja bude na sigurnom mjestu provjerom da je svaki materijal koji moe tinjati (ukljuujudi ibice i opuke) dobro ugaen prije naputanja mjesta rada donoenjem mjera za izbjegavanje rizika od piromana 5. to je uzrok nastanka poara? Uzronici poara dijele se prema vrsti energije iz koje nastaje toplina koju prima izvor paljenja. etiri su takve vrste energije: kemijska energija - moe se pretvoriti u toplinu na slijedede naine: gorenjem (oksidacija goriva) samozagrijavanjem (spontani egzotermni proces) raspadom (raspadom spojeva koji su nastali endotermnim reakcijama - acetilen poznat po tome) razrjeivanjem (toplina se oslobaa otapanjem tvari u tekudini - primjerice sumporna kiselina u vodi) elektrina energija - moe se pretvoriti u toplinu na slijedede naine: elektrinim otporom (kod loih vodia otpor vedi i vede zagrijavanje) iskrenjem (kod prekida elektrinog strujnog kruga, na prekidau ili pri gubitku kontakta) statikim elektricitetom (elektrini naboj koji se nakuplja na povrini dvaju materijala uslijed njihovog dodirivanja i odvajanja) munjom (atmosfersko pranjenje) mehanika energija - moe se pretvoriti u toplinu na slijedede naine: trenjem (kod svladavanja otpora gibanja izmeu dviju krutih tvari) udarnim iskrama (udari izmeu dvaju materijala od kojih je jedan metalni) toplinsko stlaivanje (stlaivanje plina u cilindru - dizel efekt) nuklearna energija - moe se pretvoriti u toplinu na slijedede naine: toplina potjee iz jezgre atoma nuklearna fisija - energija se oslobaa cijepanjem atomske jezgre nuklearna fuzija - energija se oslobaa spajanjem dviju atomskih jezgara vrlo velika energija - nekontrolirano (atomska eksplozija) i kontrolirano (nuklearna elektrana)

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[2]

--|| 19 ||--

6. to je nain izazivanja poara? Za izazivanje poara potreban nam je izvor topline dovoljne temperature i energije, dakle bilo koji ureaj ili naprava koji mogu stvoriti iskru ili dovoljno topline da izazovu paljenje, najede se radi o slijededim izvorima paljenja: otvoreni plamen i zagrijani predmeti iskra zapaljiva smjesa zagrijana do temperature samopaljenja brzo (adijabatsko) stlaivanje zapaljive plinske smjese ubrizgavanje vrudeg plina udarni val hipergolna smjesa (smjesa ije se sastavnice u meusobnom dodiru samozapale) piroforna tvar u reakciji sa zrakom vodoreagirajuda tvar u reakciji s vodom piroman 7. Koja su etiri osnovna uzroka poara? Vidi pitanje 5. Uzronici poara dijele se prema vrsti energije iz koje nastaje toplina koju prima izvor paljenja. etiri su takve vrste energije: kemijska, elektrina, mehanika i nuklearna. U staroj podjeli: toplinska, elektrina, kemijska i mehanika. 8. Navedite tri vrste toplinske energije kao uzroka poara? otvoreni plamen ili svjetlo (ibice, upalja, svijeda) gorivi dijelovi predmeta (opuak, ugarak, eravica) loita (kruta, plinovita, tekuda goriva) postrojavanje za zagrijavanje ureaji za osvjetljenje 9. Koja su etiri osnovna naina izazivanja poara? Do prijenosa poara moe dodi na razne naine: putem plamena letenjem iskri i gorudih ugaraka toplinskim zraenjem kombinacijom navedenih uinaka 10. Od ega ovisi stupanj opasnosti (ugroze) od poara na poljoprivrednim i umskim povrinama? Pod pogodnim atmosferskim uvjetima (ljeto, suno razdoblje, vjetar) javlja se velika opasnost od poara itarica, posebno na velikim usjevima. Ovakvi poari mogu nastati na razne naine, a najede ih izazovu vlakovi, automobili, traktori i drugi radni strojevi. 11. ime su uzrokovane najvede opasnosti za nastanak poara na poljoprivrednim i umskim povrinama? Kod poljoprivrednih povrina treba prevenirati samozagrijavanje (prirodna pojava koja se dogaa u hrpama vlanog organskog materijala, gdje se u poetku toplina stvara razvojem bakterija, plijesni i gljivica; proces je izraeniji ako je sadraj vlage vedi, pa se

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[3]

--|| 20 ||--

ovakvo zagrijavanje moe znaajno usporiti odravanjem niske vlanosti materijala), a kod umskih povrina drati se slijededih uputa: protupoarna prosjeka - to je prosjeeni prostor u umi u obliku pruge, oiden od drveda i niskog raslinja, irine 4-15 m, bez elemenata umske ceste koji ponekad prolazi okomito na slojnicu terena to se izbjegava protupoarni put - je umska staza koja slui za prolazak vatrogasaca i prirune vatrogasne tehnike do poarita, ali je preuska za prolaz vozila motrenje i dojava poara - obuhvada motrenje s motrionice ili motriteljskog mjesta te ophodarenje pjeice ili prijevoznim sredstvom; motriteljsko-dojavna sluba uspostavlja se u razdoblju ljetne poarne sezone (od 1. lipnja - 15. rujna) ophodarenje - to je obilazak ume i umskog zemljita pjeice, prijevoznim sredstvom ili brodom kao upotpunjenje slube motrenja preventivno-uzgojne mjere znakovi upozorenja i zabrana - potrebno je postavljati i uredno odravati znakove upozorenja o mogudnosti nastanka poara i zabrane izvoenja pojedinih rizinih radnji (zabrana loenja vatre, puenja, kampiranja, zabrana ulaza vozila i osoba u ume) na rubovima uma, uz prometnice koje prolaze umom ili uz umu, a osobito onima iz I i II stupnja opasnosti paljenje vatre - osim u posebnim sluajevima, zabranjeno je paljenje vatre u umi, na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba ume te na trasama dalekovoda edukacija kolske djece, turista i puanstva 12. U koliko stupnjeva opasnosti od nastanka poara se dijele ume? ume i umska zemljita razvrstavaju se u etiri stupnja opasnosti od poara, o emu se radi popis i pregledni zemljovid: I. vrlo velika opasnost (crvena boja u zemljovidu) II. velika opasnost (naranasta boja u zemljovidu) III. umjerena opasnost (svijetlouta boja u zemljovidu) IV. mala opasnost (svijetlozelena boja u zemljovidu) 13. Navedite tri parametra za razvrstavanje uma u stupanj opasnosti od nastanka poara? vegetacijski pokrov i njegova starost (crnogorica, makija i garig - opasnije) antropogeni imbenici (utjecaj ovjeka) klima (srednja godinja temperatura zraka i sl.) stanite (matini supstrat i vrsta tla) orografija (izraenost sunevom zraenju, nadmorska visina) umski red (odravanje umskog reda) 14. Navedite neke preventivno uzgojne mjere zatite uma od poara? njega sastojina pravodobna proreda sastojina kresanje i uklanjanje suhog granja izrada i odravanje protupoarnih prosjeka i putova izrada i odravanje protupoarnih prosjeka s elementima umske ceste idenje i odravanje rubnih pojaseva uz javne prometnice i eljeznike pruge idenje i uspostava sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[4]

--|| 21 ||--

odravanje istim i ureivanjem postojedih izvora vode u umama 15. Gdje kako i na koji nain se moe vriti spaljivanje korova i drugog biljnog otpada? Visoka trava, suhi korov i grmlje oko zgrada, uz prometnice i pruge predstavljaju znaajan rizik od poara. Takvu vegetaciju treba unititi, a jedan od naina da se ti uini je primjena kemijskih sredstava. Spaljivanje su uvijek treba vriti uz nadzor. 16. Objasnite mogudnost nastanka kratkog spoja na elektrinim instalacijama? Kratki spoj jest meusobni dodir dviju toaka razliitog potencijala preko vrlo malog otpora. Za zatitu elektrine instalacije od kratkog spoja i preopteredenja slue osigurai. Uzronici kratkog spoja su: preopteredenje mehanika otedenja elektrinih instalacija utjecaj kemikalija, ulja, vlage, poviene temperature i sl. 17. Kako se smanjuje opasnost od nastanka poara na elektrinim ureajima? Poarne opasnosti kod uporabe elektrinih ureaja mogu biti: kratki spoj preopteredenje Kod pretvorbe elektrine energije u neki drugi oblik dolazi do zagrijavanja pa se toplina moe provoenjem, strujanjem ili zraenjem prenijeti na lako zapaljive tvari to ima za posljedicu zapaljenje istih to moe uzrokovati poar. Zato je bitna primjena osiguraa, a veliina, odnosno jakost osiguraa mora biti odreena sukladno s instaliranom snagom potroaa, odnosno s presjekom elektrinog vodia. 18. Zato su otvorena loita potencijalno opasni uzronici nastanka poara? Zato jer je otvoreno loite izvor paljenja te prijenosom topline (kondukcija, konvekcija i zraenje) moe dodi do poara. 19. Uslijed ega moe nastati poar u ventilacionim kanalima? Zbog neredovitog idenja, moe dodi do zapaljenja praine (eksplozija) i pauine. 20. Koji je najbolji nain prevencije za izbjegavanje nastanka poara u ventilacionim kanalima? Redovito idenje i odravanje. 21. Na koji nain otvorena vatra postaje uzrok poara u industrijskim objektima? U industrijskim postrojenjima prisutne su razne opasnosti kao to su eksplozija, poar, opasnost za zdravlje i opasnost za okoli. Primjerice kod otedenja na cijevima, ventilima, prirubnicama uslijed vibracija, erozije ili korozije moe dovesti do proputanja sadraja, to dovodi do poara. 22. Na koji nain se moraju zatiti privremena mjesta varenja i rezanja? S mjesta zavarivanja potrebno je ukloniti sve predmete u blizini koji predstavljaju poarnu opasnost. Ako to nije mogude potrebno je opasne predmete pokriti ili ih ograditi od topline, iskri i prskotina koje nastaju zavarivanjem. U protivnom zavarivanje se ne smije provesti.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[5]

--|| 22 ||--

Zavarivanje i rezanje ne smije se provoditi na slijededim mjestima: na mjestima koja nisu odobrena u zgradama sa sprinklerskom zatitom koja ne radi na mjestima s eksplozivnom atmosferom 23. Nabrojite pet specifinih mogudnosti nastanka poara u drvnoj industriji? razne pedi (za spaljivanje otpada, grijanje, itd.) lokomotiva i ispune cijevi na vozilima toenje goriva u radne strojeve i ureaje zapaljenje otpadnog materijala (piljevina, kora, vedi komadi drveta) koritenje zapaljivog hidraulikog ulja iskre kod zavarivanja neispravna elektrina oprema i instalacija puenje i sl. 24. Koje je poarno najopasnije mjesto nastanka poara u konoj industriji? Suha sirova koa je poarno opasnija, osobito koja ima na sebi vunu. Svjee i preraene koe kada su sloene u velike hrpe podlone su samozagrijavanju, koje ponekad moe rezultirati samozapaljenjem. U skladitima se nalaze kemikalije za preradu koe, pa treba voditi rauna i o mogudnostima njihovog zapaljenja. 25. Nabrojite neke poarne opasnosti specifine za kemijsku industriju, proizvodnju i distribuciju zapaljivih tekudina? U kemijskim procesnim postrojenjima prisutne su razne opasnosti kao to su eksplozija, poar, opasnost za zdravlje i opasnost za okoli. Eksplozije - u irem smislu eksplozija se moe opisati kao iznenadno nekontrolirano oslobaanje energije izazvano naglim irenjem plinova. U kemijskim eksplozijama toplina izaziva brzo irenje plinova to dovodi do porasta tlaka. Poari - glavni uzrok poara u kemijskim procesima je istjecanje goriva iz opreme uz prisutnost izvora paljenja. Otedenja na cijevima, ventilima, prirubnicama uslijed vibracija, erozije ili korozije moe dovesti do znatnog proputanja sadraja. Kontrola energije drugi je vaan imbenik u kemijskim procesima. Gubitkom nadzora nad protokom energije u sustavu, ili nadzora nad brzinom stvaranja energije u sustavu moe dovesti do pregrijavanja, prekomjernog povienja tlaka. 26. Kada poinje provoenje preventivnih mjera zatite od poara? Ved prilikom izgradnje samog objekta, gdje se planiraju tehnike i organizacijske mjere. 27. to se u provoenju preventivnih mjera zatite od poara predvia ved samim projektiranjem? Sustav zatite od poara na graevini ili postrojenju je cjelovit skup tehnikih i organizacijskih mjera zatite od poara i eksplozija koji se utvruje glavnim projektom graevine ili postrojenja, pogonskim uputama, opdim aktom o zatiti od poara i planom zatite od poara graevine ili postrojenja. Tehnikim mjerama zatite od poara potrebno je osigurati sveukupnu ispravnost

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[6]

--|| 23 ||--

Organizacijskim mjerama potrebno je osigurati: Osposobljenost vatrogasne postrojbe Osposobljenost osoblja Organizaciju propisanog odravanja ureaja 28. Navedite instalacije koje slue za dojavu i gaenje poara? vatrodojavna centrala javljai poara vatrodojavna mrea izvori elektrinog napajanja ureaji za zvuno i svjetlosno uzbunjivanje (alarmni ureaji) Sigurnosnu opremu treba odravati u ispravnom stanju, primjerice protupoarna vrata, stubita, prolaze, sustave za dojavu poara i uzbunjivanje, natpise i paninu rasvjetu. 29. Navedite instalacije koje mogu uzrokovati nastanak poara? Kod elektrine energije do poara moe dodi kod: elektrinog otpora (protok struje kroz vodi) iskrenja (kod prekidaa elektrinog strujnog kruga) statikog elektriciteta (elektrini naboj koji se nakuplja na povrini dvaju materijala uslijed njihovog dodirivanja i razdvajanja) munje (pojava ispranjenja atmosferskog elektriciteta izmeu dvaju oblaka ili izmeu oblaka i zemlje) 30. Koji zahvati se ne smiju izvoditi na elektrinim instalacijama? Krpanje osiguraa, razliita preopteredenja, mehanika otedenja i sl. 31. Kada se moraju otkloniti nedostaci na elektrinim instalacijama? Odmah im se uoe. 32. Za koliko mjeseci se moraju otkloniti nedostaci na gromobranskim instalacijama? im prije (trik pitanje). 33. Navedite tko i kako smije izvoditi plinske instalacije? Plinske instalacije smije izvoditi samo ovlatena osoba. Nakon montae, a prije antikorozivne zatite, plinovod treba ispitati na vrstodu i nepropusnost u skladu sa zakonskim propisima o emu je potrebno sastaviti pravovaljani zapisnik. Plinovod niskog tlaka (do 0,05 bara) i promjera 150 mm koji se upotrebljava u kudnim instalacijama, ispituje se samo na nepropusnost. Ispitivanje na vrstodu obavlja se po izjednaenju temperature u trajanju jednog sata, a na nepropusnost u trajanju od najmanje 30 minuta. Ispitivanje nepropusnosti obavlja se zrakom, ugljinim dioksidom, duikom ili drugim inertnim plinom. 34. Kako moraju biti izvedene plinske kotlovnice? Prikljuak instalacije potroaa na vanjsku razvodnu mreu izvodi se tako da bude osigurano slijedede: mogudnost prekida dovoda plina iz vanjske instalacije u instalaciju potroaa

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[7]

--|| 24 ||--

smanjenje (redukcija) tlaka plina u instalaciji potroaa na potrebni tlak za ugraena troila mjerenje potronje plina u troilima (mjerni satovi) odvoenje vlage u instalaciji (u sluaju kondenzacije) 35. Kojom boljom se oznaava plinska instalacija? utom bojom. 36. to mora biti ugraeno na ulasku plinske instalacije u kotlovnicu? Za svaki objekt treba sa vanjske strane ili u prostoru do kojeg je mogude doprijeti izvana, ugraditi zaporni organ, koji omogudava zatvaranje dovoda plina u bilo koji stan ili prostoriju gdje se uslijed poara ne moe zatvoriti dovod plina. 37. Od ega moraju biti izgraeni dimnjaci? Moraju biti izgraeni od cigle (pune), te obukani, da sprjeavaju izlazak dima i topline. 38. Koliko puta godinje se najmanje moraju istiti dimnjaci? Najmanje jednom godinje. 39. to se postavlja na prolasku ventilacije kroz granice poarnih sektora? Zaklopke, koje se u sluaju poara zatvaraju. 40. U kojim razmacima se mora provoditi idenje ventilacije? Najmanje jednom godinje. 41. Kakvi po nainu postave mogu biti rezervoari za lakozapaljive tekudine? Skladitenja zapaljivih tekudina je trajno ili privremeno smjetanje zapaljivih tekudina u posude ili spremnike iji je ukupni obujam preko 20 l za zapaljive tekudine I. skupine (upaljive - lako zapaljive tekudine), te preko 2000 l za zapaljive tekudine II. i III. skupine. Dranje zapaljivih tekudina je uvanje ili odlaganje zapaljivih tekudina u posudama ili spremnicima u koliinama koje nisu vede od 20 l za zapaljive tekudine I. skupine odnosno 2.000 l za zapaljive tekudine II. i III. skupine. Spremnici za zapaljive tekudine mogu biti stabilni, polustabilni i prijenosni. Obujam spremnika po definiciji je vedi od 250 l, dok posude za zapaljive tekudine imaju obujam do 250 l i mogu se zatvoriti. Stabilni spremnici po svojoj izvedbi ne mogu mijenjati mjesto, dok polustabilni spremnici mogu mijenjati mjesto i pri uporabi im nije ugroena stabilnost. Prijenosni spremnici mogu se prevoziti odgovarajudim prijevoznim sredstvima i pri koritenju postaviti na posebno ureenu podlogu. 42. Kako se dijele zone ugroenosti od nastanka ili eksplozije kod lakozapaljivih tekudina? U zonama opasnosti nije dozvoljeno: dranje i uporaba alata, ureaja i opreme s runim, mehanikim, pneumatskim, rotirajudim i sl. pogonom i pokretanjem, koji mogu prouzroiti iskru ili na drugi nain oslobaati toplinu puenje i uporaba otvorene vatre u bilo kojem obliku dranje oksidirajudih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[8]

--|| 25 ||--

odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnolokom procesu pristup vozilima koja pri radu mogu iskriti noenje odjede i obude koja se moe prekomjerno nabiti statikim elektricitetom, npr. sintetska odjeda i obuda bez antistatike zatite i sl. uporaba ureaja i opreme koji nisu propisno zatideni od statikog elektriciteta Zone: Zona 0 - unutranjost nadzemnog spremnika je zona 0 Zona 1 - prostor oko otvora ureaja za odzraivanje spremnika u obliku valjka odreene veliine je zona 1 Zona 2 - prostor u obliku valjka odreene veliine oko otvora ureaja za odzraivanje spremnika je zona 2, u dijelu koji ne pripada zoni 1 43. Kakve se instalacije mogu nalaziti u zonama ugroenosti? U zonama opasnosti dozvoljena je ugradnja i postavljanje samo elektrinih ureaja i instalacija sukladno propisima o protuekplozijskoj zatiti. 44. ime se tite spremnici za naftne derivate? Nadzemni spremnik ima sljededu sigurnosnu opremu: protulomni ventil najmanje dva sigurnosna ventila 45. Kakvi moraju biti radni prostori i proizvodni objekti u cilju spreavanja nastanka poara? Moraju biti isti i uklonjeni svi faktori rizika, a sam objekt mora imati odreeni stupanj vatrootpornosti. 46. Kada se najmanje mora iz proizvodnih pogona uklanjati otpadni materijal i smede? To primarno ovisi o samoj djelatnosti kojom se odreeni pogon bavi, primjerice u tekstilnoj industriji smede se mora uklanjati svakodnevno. 47. Nabrojite koji su to ureaji i oprema za dojavu i gaenje poara? Vatrodojavni sustav se sastoji od slijededih komponenata: vatrodojavna centrala javljai poara vatrodojavna mrea izvori elektrinog napajanja ureaji za zvuno i svjetlosno uzbunjivanje (alarmni ureaji) Sama vatrodojavna centrala moe prema potrebi: ukljuiti stabilne sustave ubiljeiti dojavu poara (pisaem) iskljuiti ventilaciju u ugroenom prostoru iskljuiti elektrino napajanje u ugroenom prostoru zatvoriti protupoarna vrata izmeu poarnih sektora ukljuiti ureaj za proslijeenje dojave poara u vatrogasnu postrojbu, policiju, zatitarsku tvrtku otvoriti odvode dima i topline zaustaviti dizalo u najnioj toki

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[9]

--|| 26 ||--

primiti dojavu poara od ostalih ureaja protupoarne zatite (npr. sprinkler) 48. Opiite nain djelovanja vatrodojavnog sustava? Vatrodojavni sustav ima namjenu ranog otkrivanja poara u stadiju nastanka, odreivanja tonog mjesta poara te zvuno i svjetlosno alarmiranje odgovornog osoblja. 49. Opiite kako djeluje stabilni sustav za gaenje tipa sprinkler? Sprinkler stabilni sustavi su automatski stabilni sustavi za gaenje i dojavu poara. Oni gase poar u tidenom objektu na nain da djeluju lokalno, tj. gase samo na mjestu poara. 50. Opiite kako djeluje stabilni sustav za gaenje tipa drener? Drener (Drencher) stabilni sustavi za gaenje poara rasprenom vodom namijenjeni su gaenju poara koji se brzo iri u prostorima i na objektima te djeluje na naelu potpune zatite. Naime za razliku od sprinkler sustava, aktiviranjem drencher sustava voda protjee kroz sve mlaznice na cijeloj tidenoj povrini. 51. Opiite kako djeluje stabilni sustav za gaenje tipa pjenom i gdje se primjenjuje? Sustav za gaenje poara zranom pjenom moe biti stabilni ili polustabilni. Stabilni sustav za gaenje poara pjenom neprenosiva je instalacija koja se sastoji od izvora vode i sistema za opskrbu vodom, spremnika za pjenilo, mjealita vode i pjene, razvodnog cjevovoda i na kraju mlaznica za pjenu (mlaznice, komore za zranu pjenu, generatori pjene i sl.). Takav sustav moe biti automatski, poluautomatski ili s runim aktiviranjem. 52. Gdje se ugrauju stabilni sustavi za gaenje prahom, CO2, halonima? Stabilni sustavi za gaenje poara prahom koriste se u raznim industrijskim pogonima, rafinerijama, na transformatorskim postrojenjima i sl. Prah kao sredstvo za gaenje upotrebljava se za gaenje razreda poara A, B, C, a upotrebom specijalnog praha i D. Ugljini dioksid se kao sredstvo za gaenje u stabilnim sustavima koristi prvenstveno za gaenje razreda poara B i C. Gaenje se mora provoditi potpunom ili djelominom zatitom. Stabilni sustavi za gaenje poara halonom mogu biti sustavi za gaenje poara u objektima sa potpunom zatitom i sustavi za gaenje poara na objektima na kojima halon slui kao djelomina ili dodatna zatita. 53. Navedite tipove hidrantske mree i emu slue? Hidrantska mrea za gaenje poara je skup cjevovoda, ureaja i opreme, kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do tidenih prostora i graevina, dijele se na: vanjsku i unutarnju, te mokru (u pravilu) i suhu (iznimno). 54. emu se mora posvetiti naroita panja kod javnih objekata? Ukoliko doe do poara bitna je pravovremena evakuacija osoba iz tog objekta, a kako se radi o velikom broju osoba koje se nalaze u takvim prostorima, cilj je sprijeiti nastanak panike.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[10]

--|| 27 ||--

55. to mora biti istaknuto u javnim objektima? Put za evakuaciju (izlazi, hodnici, stubita, rampe i dizala). 56. ime se znatno smanjuje opasnost od izbijanja poara? Adekvatnom protupoarnom preventivom, te osvjetavanjem i edukacijom osoba koje se nau u takvoj situaciji da pravilno reagiraju.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[11]

--|| 28 ||--

Elektrotehnike mjere zatite od poara


GRUPA A: 1. to je to strujni krug? Strujni krug je cjelina koja povezuje izvor(e) i potroae, sastoji se od: izvora vodova potroaa (troila) Moe biti: otvoreni strujni krug (ne protie elektrina struja) - ali postoji napon zatvoreni strujni krug (protie elektrina struja) Po vrsti struje moe biti: strujni krug istosmjerne struje (nema frekvenciju, ali je isto opasna) strujni krug izmjenine struje Elektrina struja je usmjereno gibanje elektrinog naboja sa mjesta vieg potencijala (napona) na mjesto nieg potencijala. 2. Ako je vie troila (arulja, ureaja) spojeno u seriju, onda je ukupni otpor strujnog kruga (kakav), a struja (kakva)? Ako je vie troila (arulja, ureaja) spojeno u seriju, onda je ukupni otpor strujnog kruga jednak zbroju svih otpora u tom strujnom krugu, a struja ista. Za serijski spoj otpora odnosno 1. Kirchhoffov zakon vrijedi: u zatvorenom strujnom krugu napon na izvoru jednak je zbroju svih padova napona na pojedinim otporima u tom spoju kroz pojedine otpore (strujni krug) tee ista struja bez obzira na njegovu nazivnu snagu ukupni otpor strujnog kruga je jednak zbroju svih otpora u tom strujnom krugu prekid na jednom otporu znai prekid itavog strujnog kruga 3. Kako se popravljaju neispravni osigurai? Neispravni osigurai se ne popravljaju, nego se zamjenjuju novima. 4. O emu ovisi tetnost elektrine struje na ljudski organizam (navedite tri faktora)? tetnost djelovanja struje na ljudski organizam odreuje vie faktora, i to: napon dodira jakost struje koja prolazi kroz organizam vrsta elektrine struje frekvencija duljina trajanja prolaza struje kroz organizam put prolaza struje kroz tijelo individualna svojstva ljudskog organizma (razne bolesti, znojenje, alkoholiziranost smanjuje otpornost organizma, otpor ljudskog tijela - koe)

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[1]

--|| 29 ||--

5. Vrste javljaa po nainu reagiranja. Navedite tri vrste? Javljai (po nainu aktiviranja) mogu biti: runi automatski Automatski se prema nainu reagiranja dijele na: dimne (ionizacijski i optiki) toplinske (termomaksimalni i termodiferencijalni) svjetlosne (infracrveni - IR i ultraljubiasti - UV) kombinirane (spoj 2 ili vie gore navedena) 6. Koje su mjere zatite od udara groma (atmosferskog kapaciteta)? Gromobranska instalacija ima zadatak da to je mogude sigurnije zatiti graevine odnosno iva bida u njima od tetnih posljedica izbijanja atmosferskog elektriciteta i to tako da oko graevine: naini zatitni prostor (50-100 metara) a u sluaju izbijanja atmosferskog elektriciteta u graevinu da prihvati i odvede struju izbijanja u zemlju, bez opasnosti po graevinu te iva bida u njima Sistem gromobranske instalacije je sistem stvaranja zatvorenog kaveza oko objekta koji se titi. Kavez (Faradeyev) se stvara s vodljivim trakama ili vodiima odgovarajudeg presjeka i ine ga dijelovi: na vrhu i po bonim stranicama objekta - hvataljke u objektu (armature) - odvodi ispod razine zemlje - uzemljivai Ohmov zakon - u zatvorenom strujnom krugu elektrina struja je direktno ovisna o elektrinom naponu (raste s porastom napona), a obrnuto ovisna o elektrinom otporu (pada s porastom otpora).

GRUPA B: 1. Ako je vie troila (arulja, ureaja) spojeno paralelno, onda je ukupni otpor strujnog kruga (kakav), a napon na svakom troilu (kakav)? Ako je vie troila (arulja, ureaja) spojeno paralelno, onda je ukupni otpor strujnog kruga manji od najmanjeg otpora u tom strujnom krugu, a napon na svakom troilu isti.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[2]

--|| 30 ||--

Za paralelni spoj otpora odnosno 1. Kirchhoffov zakon vrijedi: na svim otporima u strujnom krugu vlada isti napon zbroj svih struja koje ulaze u vorite mora biti jednak zbroju struja koje izlaze iz tog vorita ukupni otpor paralelnog spoja otpora uvijek je manji od najmanjeg otpora u tom spoju prekid na jednom otporu ne znai prekid itavog strujnog kruga 2. to je osigura? namjerno oslabljeno mjesto u strujnome krugu slui za zatitu od struje kratkog spoja i od preopteredenja u sluaju preopteredenja prekida strujni krug Jaina osiguraa odreuje se ovisno o strujnom krugu koji titi, odnosno o snazi prikljuenog potroaa i presjeku vodia u strujnome krugu. Osigurai mogu biti (za niski napon): rastalni automatski niskonaponski visokouinski (uglavnom industrijski) Zabranjeno je "krpanje" osiguraa ili stavljanje osiguraa jaeg od predvienog 3. to je kratki spoj? Kratki spoj nastaje kada se spoje najmanje dva vodia razliitog potencijala (napona) preko jako malog otpora (bez troila) pa kroz strujni krug tee jako velika struja kratkog spoja koja ima slijedede poarne opasnosti: jako veliko zagrijavanje vodia, a samim time i izolacije (dolazi do toplinskog unitenja pa i zapaljenja izolacije) pojavu iskrenja i lunog izboja (dolazi do zapaljenja lako zapaljivih tvari) Do kratkog spoja moe dodi i na elektrinoj instalaciji i na elektrinim ureajima, a najede nastaje uslijed preopteredenja, prenapona, prekomjernog pada napona i mehanikih otedenja izolacije. to je kratki spoj blii elektrinom izvoru, on je opasniji. 4. Prva pomo kod udara elektrine struje? Kod udara elektrine struje dolazi do: opeklina (najede) smrti Kod udara elektrine struje unesredeni se nalazi u stanju tzv. prividne smrti te mu treba hitno pruiti prvu pomod. Potrebno je odvojiti unesredenog od izvora struje (vodia ureaja i sl.), primjenom gumenih rukavica ili izoliranom motkom, te zapoeti sa oivljavanjem: masaa srca i umjetno disanje Ukoliko ljudsko tijelo doe pod djelovanje napona, elektrina struja moe na ljudski organizam viestruko djelovati, i to: toplinsko (opekotine) mehaniko (otedenje tkiva, pucanje kostiju) kemijsko (elektroliza krvi) bioloko (treperenje srca u ritmu frekvencije, paraliza dinih miida, povedanje krvnog tlaka, otedenje nervnog sustava)

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[3]

--|| 31 ||--

5. Kako se gasi poar pod elektrinom strujom? Potrebno je iskljuiti struju i gasiti kao svaki drugi poar. 6. Koje su mjere zatite od statikog elektriciteta? Kod pojave statikog elektriciteta vrlo je bitno da li je tijelo nastanka vodljivo ili nevodljivo, to je vano za pravilan odabir vrste zatite od statikog elektriciteta. Najede su u upotrebi slijedede mjere zatite od statikog elektriciteta: galvansko spajanje i uzemljenje ionizacija zraka vlaenje zraka povedanje vodljivosti materijala antistatika preparacija

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[4]

--|| 32 ||--

Vatrogasna taktika
1. to nas ui vatrogasna taktika? Kako to efikasnije, bre i sa manje sredstava, te manjom materijalnom tetom ugasiti poar ili obaviti tehnike i druge vatrogasne intervencije. 2. Koje imbenike treba zadovoljiti da bi djelovanje vatrogasaca bilo djelotvorno? rano otkrivanje i dojava poara pravilno zaprimljena dojava o poaru brzi izlazak i dolazak na mjesto intervencije tona procjena poara pravilan taktiki zahvat poara izbor odgovarajudeg sredstva za gaenje saniranje mjesta dogaaja 3. Nabroji klasifikacije poara s gledita vatrogasnih intervencija? klasifikacija po fazama razvoja klasifikacija po obujmu i veliini klasifikacija po mjestu gdje se razvija klasifikacija po vrsti gorive tvari 4. Nabroji klasifikacije poara po obujmu i veliini! mali poari - gaenje prirunim sredstvima ili vatrogasnim aparatima srednji poari - poarom zahvadena jedna ili vie prostorija, gaenje sa dva ''C'' mlaza vode ili pjene, jedno odjeljenje veliki poari - krovita, itavi kat, poljski, umski, potrebno 6-12 mlazova vode katastrofalni poari - vie objekata, velika skladita, za gaenje potrebno vie vatrogasnih postrojbi, civilne zatite pa i stanovnitva 5. Nabroji klasifikacije poara po mjestu nastanka! unutarnji - sobe, kuhinje, itd. vanjski - krovita kod uruenja, fasade, ume, itd. kombinirani - spoj unutarnjeg i vanjskog poara 6. Nabroji klasifikacije poara po fazama razvoja! poetna faza - iri se relativno sporo, ovisi o vrsti gorive tvari, mogude gaenje manjim koliinama sredstava za gaenje (moe trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati) razbuktala faza - intenzitet izgaranja maksimalan, brzina irenja poara je najveda faza ivog zgarita - zavrna faza poara, dolo je do potpunog izgaranja ili zatrpavanja konstrukcijom

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[1]

--|| 33 ||--

7. Nabroji klasifikacije poara po vrsti gorive tvari! A - krutine B - pare lako-zapaljivih tekudina C - gorivi plinovi D - laki metali (aluminij, magnezij) F - ulja i masti 8. Koji faktori utjeu na razvoj i irenje poara? kemijski sastav tvari veliina tvari i agregatno stanje u kojem se nalazi koliina kisika toplina kalorina vrijednost tvari vjetar eksplozije kao popratne pojave u poaru 9. Nabroji sredstva za gaenje poara! Voda, prah, pjena, CO2, halon, vodena para, suhi pijesak, strugotine sivog lijeva, kamena sol, priruna sredstva, inergen, bonpet, argonite sustavi. 10. to podrazumijevamo pod pojmom sredstva za gaenje poara? Pod pojmom sredstva za gaenje podrazumijevamo tvari koje se pomodu ureaja za gaenje i kinetike energije unose u zonu gorenja, kako bi svojim djelovanjem zaustavile, odnosno prekinule proces gorenja. 11. O emu ovisi izbor sredstva za gaenje? Pravilan izbor sredstava za gaenje ovisi o vrsti tvari koja gori. 12. Nabroji dobre i loe osobine vode! Dobre osobine vode: moemo je crpiti iz jezera, potoka, mora i rijeka jeftina transport na vede udaljenosti pomodu vatrogasnih cijevi gasi vedinu poara hladi posude i industrijska postrojenja koji su izloeni vrudem isijavanju ispire opasne kemikalije titi vatrogasce od topline Loe osobine vode: ne gasi elektrine instalacije pod naponom ne smije dodi u dodir sa kalijem, natrijem i metalnim karbidima ne smijemo gasiti pare lako-zapaljivih tekudina ne gasi lake metale i u svakodnevnici poare ae u dimnjaku ispod 0C smrzava se, te se volumen povedava 9% i moe dodi do pucanja cijevi u zimskim uvjetima gaenja

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[2]

--|| 34 ||--

13. Nabroji vrste mlazeva vode! Vodu za gaenje upotrebljavamo u obliku: punog mlaza rasprenog mlaza kombiniranog mlaza vodene magle 14. Koje vrste punog mlaza poznaje? Puni mlaz moe biti: lepezasti - sistematsko gaenje poara cik-cak - horizontalno i vertikalno stoasti - likvidacija pojedinih arita 15. Kojim uinkom gasi voda i koliki je pritisak potreban za dobivanje vodene magle? Gasi snagom mlaza i rashladnim uinkom (ohlaujudim), za dobivanje kvalitetne vodene magle potrebne su visokotlane pumpe i najmanji pritisak od 40 bara. 16. Koje poetne poare gasi voda, osim klase "A"? Manje poetne poare klase B vodenom maglom, manje poare klase C i plinske buotine punim mlazom bacaima velikog dometa efektom odsijecanja plamena. 17. O emu ovisi djelotvornost vode za gaenje? Djelotvornost vode za gaenje ovisi o obliku mlaza, o koliini vode utroene u jedinici vremena i o vrsti tvari koja gori. 18. Da li sa vodom, osim to gasimo poare moemo i hladiti postrojenja koja su izloena vrudem isijavanju? Da (primjerice rezervoare i postrojenja) sa rasprenim mlazom. 19. Koji je domet "B" i "C" mlaza i kolika im je potronja vode u minuti? Domet C mlaza kod usnaca od 12 mm i pritiska 5 bara, te kuta od 33 iznosi 25 metara, a B mlaza pod istim uvjetima, ali sa usnacom od 18 mm iznosi 29 metara. Protok vode kod C mlaza ovisno o usnacu i pritisku iznosi od 200-400 litara, a B mlaza od 400(600)-1000 litara. 20. O emu ovisi domet mlaza vode i njegova potronja u odreenoj vremenskoj jedinici? O vrsti cijevi koju koristimo (usnacu) i pritisku. 21. Navedi iskoristivost svih vrsta mlazeva u postotcima kod gaenje poara vodom! iskoristivost punog mlaza je 30% iskoristivost rasprenog mlaza je 60% iskoristivost mlaza kod vodene magle je 80%

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[3]

--|| 35 ||--

22. Nabroji vrste pjene po teini, njihove ekspanzije i postotke potrebnog pjenila! Po teini pjenu dijelimo na: teku - ekspanzija 1-20; opjenjenje (postotak potrebnog pjenila) 5-6% srednje teku - ekspanzija 21-200; opjenjenje (postotak potrebnog pjenila) 3-4% laku - ekspanzija 201-2000; opjenjenje (postotak potrebnog pjenila) 1-2% 23. Kojim efektom gasi pjena? Pjena gasi uguivanjem, a u manjem postotku i ohlaivanjem, zatim prekrivanjem zapaljene povrine i tako onemogudava isparavanje tekudine. 24. Koji je domet mlaza za srednje teku pjenu, a koji za teku pjenu? Za srednje teku pjenu domet mlaza iznosi do 10 metara, a za teku pjenu 30-50 metara. 25. Koje klase poara gasi pjena? Gasi pare lako-zapaljivih tekudina, poare plastinih masa, boje i lakove (klasa B), a krutine (klasa A) samo za lokalizaciju poara. 26. Nabroji vatrogasne armature koje su potrebne za dobivanje pjene! Za mijeanje vode i pjenila (mjeavine) slui meumjealica, a za mijeanje mjeavine (otopine) sa zrakom za dobivanje pjene slue mlaznice za pjenu (laku, srednje teku, teku). Ne postoji mlaznica za laku pjenu nego generator. 27. Koje klase poara gasi prah i kojim efektom? Prah gasi poare klase B, C i F, djelomino krutine, elektrine instalacije pod naponom do 1000 volti, a klase poara D samo specijalna vrsta praha MONEKS ili oznake ABCDF. Gasi uguivanjem i antikatalitiki odnosno cijepanjem lananih kemijskih reakcija koje usporavaju proces gorenja. 28. Koji je radni pritisak S aparata i da li kod gaenja uini vedu tetu od vode? Radni pritisak S aparata je od 12-14 bara i kod gaenja ini manju tetu nego voda. 29. Da li se poari gase niz vjetar ili uz vjetar? Sve poare gasimo u smjeru vjetra (dakle niz vjetar). 30. Koji je domet mlaza prijenosnih S aparata, a koji prijevoznih? Domet mlaza prijenosnih S aparata je 4-5 metara, a prijevoznih 15 metara. 31. Koja je potronja praha kod gaenja na otvorenom prostoru, a koja u zatvorenom? Potronja praha na otvorenom prostoru je 4 kg/m2, a u zatvorenom 1 kg/m3. 32. Ako gasimo sa vie aparata istovremeno, da li de gaenje biti efikasnije? Da, ako gasimo sa vie aparata istovremeno, gaenje de biti efikasnije.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[4]

--|| 36 ||--

33. Koja je razlika izmeu BC i ABC praha? BC prah slui za gaenje plamena (klase B i C), moe posluiti i za gaenje manjih poetnih poara klase A (ne hladi ar, pa je po prestanku gaenja mogud povrat plamena). Osnovni uinak gaenja je antikatalitiki. ABC prah slui za gaenje ara i plamena, uinkom uguivanja. 34. Koje klase poara gasi halon? Gasi poare klase A, B i F. 35. Koje klase poara gasi CO2? Gasi klase poara A, B, C i F (kod klase poara A moe dodi do povratka plamena). 36. Kojim efektom gasi CO2 i koji mu je domet mlaza? Gasi uguujudim efektom, a domet mlaza mu je 2 metra. 37. Ako se CO2 aparat koristi bez zatitnih rukavica, do kojih neeljenih posljedica moe dodi? Moe izazvati ozebline, odnosno opekotine. 38. Kroz koja agregatna stanja prolazi CO2 kod primjene gaenja i do koje posljedice (za gasitelje) moe dodi ako gase u zatvorenom prostoru bez izolacionih aparata? Kroz sva agregatna stanja (jedna tredina je suhi led, ostalo plinovito stanje, a u aparat je ukapljen pod tlakom i nalazi se u tekudem agregatnom stanju), moe dodi do guenja ukoliko se koristi u zatvorenim prostorima bez izolacionih aparata. 39. to je aktivna, a to pasivna lokalizacija poara? Aktivna lokalizacija primjenjuje se onda kada djelujemo na ugroeni objekt i snage usmjeravamo na stiavanje vatre na najugroenijim sektorima. Pasivna lokalizacija je kada snage usmjeravamo na zatitu ugroenih, ali jo nezahvadenih objekata poarom. 40. Nabroji opasnosti kod vatrogasnih intervencija i mjere zatite! Opasnosti mogu biti one koje se odnose na susjedne objekte (toplina isijavanja i let iskri) i na gasioce (struja, plin, uruenje zidova i stropova, isijavanje topline, guenje). Mjere zatite su: iskljuiti struju, zatvoriti plin, poduprijeti zidove i stropove, koristiti odijela protiv isijavanja topline ili se tititi rasprenim mlazom vode te napredovati u sagnutom poloaju. Visede dijelova krova ili stropa zbog vlastite sigurnosti ruimo direktnim mlazevima vode. Upotrijebiti izolacione aparate, te uvijek prvo poduzeti evakuaciju tj. spaavanje ugroenih, a zatim gaenje. Ako imamo dovoljno snaga radimo istovremeno evakuaciju i gaenje. 41. Objasni sve o puknudu vatrogasnih cijevi, izmjeni i skradivanju cijevi! Za manja puknuda se koristi povezica, ukoliko doe do vedeg puknuda cijevi, zatvara se voda na razdjelnici, ali samo toga dijela (voda) koji je puknuo (npr. prva C cijev navalne grupe, dok cijevna i tlana grupa, mogu dalje gasiti). Skradivanje cijevi se radi u obliku luka (boni I i III vod izbacuju luk prema van, a srednji II vod u obliku slova Z ili cik-cak), a

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[5]

--|| 37 ||--

isto tako se i kod postavljanja tlanih cijevi na stepenitu radi im vedi luk, jer prilikom putanja vode dolazi do skradivanja cijevi. 42. Objasni postavu "C" cijevnih pruga, "B" pruge i pjene na razdjelnici! Kada se pjena upotrebljava na svim mlazevima, onda se meumjealica postavlja na tlani vod izmeu hidranta (prijenosne motorne pumpe) i razdjelnice. Ako se koristi samo jedan mlaz pjene, meumjealica se postavlja na srednji tlani vod trodijelne razdjelnice, tako da izmeu meumjealice i mlaznice za pjenu mora bit minimalna udaljenost od jedne tlane cijevi (15 metara).

43. Nabroji vrste taktikih nastupa vatrogasnih postrojbi i objasni ih! odvojeni nastup (poar se zaokrui, svako odjeljenje radi neovisno o drugom i crpi vodu svaki iz svog izvora) paralelni ili usporedni nastup (est mlazova vode iz istog izvora, jaka pumpa izvora) serijski nastup (udaljen izvor vode, snabdijevanje vodom vozila ispred i jo postava pjene, vode itd.) kombinirani nastup (kako najbre stidi do centra poara kombiniranom taktikom koristedi unutarnju i vanjsku navalu) relejni nastup (koritenje vie pumpi, izvor je daleko, najjaa pumpa ide na izvor, koritenje otvorenog i zatvorenog sistema - kod zatvorenog sistema ulazni tlak u drugu pumpu ne smije biti manji od 3 bara)
Krapinske Toplice, sijeanj 2009. [6]

--|| 38 ||--

44. Nabroji vrste relejnih nastupa vatrogasnih postrojbi i objasni ih!

45. Koja je osnovna vatrogasna jedinica i koliko broji lanova? Osnovna vatrogasna jedinica je vatrogasno odjeljenje koje se sastoji od 9 lanova. Imamo i skradena odjeljenja od 3 i 6 lanova. 46. Nabroji vrste taktikih zadataka jedne vatrogasne postrojbe! spaavanje (iz dubina, visina, u prometu) lokalizacija poara gaenje poara tehniki zahvati (na graevinama, u prometu, na otvorenom prostoru) pruanje pomodi kod elementarnih nepogoda i katastrofa 47. Nabroji vrste navala i objasni ih! unutarnja vanjska kombinirana obuhvatna (tri strane) frontalna koncentrina (etiri strane)

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[7]

--|| 39 ||--

48. to pripada u organizaciju vatrogasne slube? brojno stanje postrojbe tehnika opremljenost struno obrazovanje kadrova lokacija i sistem veze nain obavjetavanja 49. Nabroji formacijske jedinice vatrogasnih postrojbi! vatrogasna postaja i ispostava - 4 smjene (vedi gradovi) vatrogasna smjena - jedno ili vie vatrogasnih odjeljenja, smjenski rad vatrogasno odjeljenje - tri, est (skradena odjeljenja), devet lanova - puno odjeljenje (postava 3 C mlaza, 1 B mlaz i 2 C mlaza, 1 mlaz pjene i dva C mlaza) vatrogasna grupa - dva lana (1 C mlaz, 1 B mlaz, 1 mlaz pjene) 50. Koja formacijska jedinica moe gasiti poar sa jednim "C" mlazom? Vatrogasna grupa od dva lana. 51. Koja formacijska jedinica moe izadi na tehniku intervenciju? Vatrogasno odjeljenje koje se sastoji od tri lana. 52. Objasni prijem dojave u VOC-u (vatrogasnom operativnom centru)! Sastoji se od: kratke informacija o dogaaju (to se dogodilo, to gori, u kojem dijelu graevine, ima li rtava ili ugroenih i slino) mjesta dogaaja (ulica, kudni broj, dio grada, broj kilometara autoceste i slino) onog tko javlja (ime i prezime, broj telefona sa kojeg se dojavljuje) 53. Koje radnje voditelj intervencije treba izvriti po dolasku na intervenciju? izvianje donijeti procjenu donijeti odluku izdati zapovijed 54. Tko rukovodi intervencijom, ako na istoj sudjeluje JVP i DVD? Javna vatrogasna postrojba (JVP - koja ujedno preuzima i punu odgovornost).

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[8]

--|| 40 ||--

55. Koja sve vozila ine vozni vlak?

56. Koje sve radnje prema VOC-u treba obaviti kada DVD intervenira samostalno? ako je dojava zaprimljena u DVD-u, potrebno je odmah obavijesti VOC radi slanja dodatnih snaga i drugih slubi javiti se u VOC kod dolaska na intervenciju nakon interveniranja javiti broj gasitelja, opoarenu povrinu, uzrok, tetu, utroena sredstva za gaenje i broj vozila na intervenciji 57. Tko sve obavlja vatrogasnu djelatnost u Republici Hrvatskoj? javne vatrogasne postrojbe gradova i opdina (profesionalne i dobrovoljne) postrojbe dobrovoljnog drutva profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog drutva u gospodarstvu postrojbe za brzo djelovanje (intervencijske postrojbe) 58. to ima prednost kod gaenja poara u stambenim, gospodarskim i industrijskim objektima? Prednost pred gaenjem poara ima spreavanje nastajanja panike i spaavanje ljudi. 59. Koliko vremenski moe trajati poetna faza poara? Od nekoliko minuta do nekoliko sati. 60. Da li je vatrogasna ekipa duna pruiti pomod unesredenom do dolaska Hitne pomodi? Da. 61. Kod prijema dojave, da li se odmah vri provjera dojave ili se prvo alje na intervenciju vatrogasna postrojba? Prvo se alju vatrogasne snage na intervenciju, a zatim se vri provjera istinitosti dojave.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[9]

--|| 41 ||--

62. U koje objekte vatrogasci ne smiju provaljivati i ulaziti bez odobrenja nadlenih osoba? U objekte MORH-a ne smije se ulaziti bez nadlenosti djelatnika MORH-a (isto vrijedi i za trafostanice - priekati Elektru). 63. Kako gasimo zapaljenu osobu? Bududi da je osoba u oku i bjei, pristup je sa stranje strane osobe, potrebno ju je zaustaviti, poloiti na pod, prekriti je vunenim prekrivaem ili nekim prirunim sredstvom (kaput), te je potrebno paziti da se ne ugui. Samo-gaenje je mogude valjanjem po tlu. 64. Da li se poari ae u dimnjaku gase, ako je dimnjak solidno izveden? U pravilu se ne gasi, ako prijeti opasnost od irenja poara gasiti odozdo prema gore sa prahom, ne vodom zbog razvijanja visokih temperatura - plin praskavac (1000C). 65. Kojim sredstvom gasimo poare ae u dimnjacima? Prahom. 66. Koja su dva osnovna naela gaenja stepenita u viim stambenim objektima? gaenje se mora vriti unutarnjom navalom odozdola i ljestvama s vanjske strane odozgora stanare treba umiriti i zabraniti otvaranje vrata koja vode iz stana na stepenite (hlaenje vrata stanova s unutarnje strane) 67. Kojim sredstvom i kojim taktikim pristupom gasimo poare meustropne konstrukcije? Samo arite se teko pronalazi, potrebno je napipati najtoplije mjesto (uta mrlja), dim izlazi na drugom kraju. Treba otvoriti pod ili stijenu da se doe do arita, a sredstva za gaenje moraju biti u pripremi prije otvaranja arita. 68. Pojasni gaenje podruma kod svih vrsta gorivih tvari! Akcija gaenja je oteana i opasna, puno dima, koritenje izolacionih aparata, gaenje rasprenim mlazom vode, ako se radi o klasi poara A, to prije otkriti centar poara, nabacivanje lake ili srednje-teke pjene kroz prozore i otvore, ako unutarnja navala nije moguda, a radi se o poaru lako-zapaljivih tekudina, nakon intervencije potrebno je vodu odstraniti iz podruma. 69. Kojim sredstvom gasimo poare u stanovima i objasni sam ulazak u takav objekt? Prvenstvena je evakuacija (pretraivanje prostorija - osobito djece), sama navala je unutarnja i vanjska (unutarnja sa upotrebom izolacionih aparata). Najede se kao sredstvo za gaenje koristi voda, te je nakon zavrene intervencije potrebna sanacija (ispumpati vodu koja je ostala u podrumima i sl.). 70. Kojim sve nainom vrimo vanjsku navalu na vie objekte, a kako postavljamo unutarnju navalu? Vanjska navala se vri pomodu autoljestava (a moe i pomodu ueta). Kod viih objekata potrebno je staviti dvije razdjelnica (prva ide ispred zgrade koja gori, a druga ispod kata koji gori), pruga se postavlja po stubitu sa vedim lukom.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[10]

--|| 42 ||--

71. Koliko razdjelnica postavljamo na poare iznad prvog kata i koju opremu nosi prvi navalni? Dvije razdjelnice (druga ide ispod kata koji gori, koju nosi prvi navalni), a takoer i jednu C cijev, mlaznicu, penjako ue i dra cijevi, takoer treba biti opremljen radio vezom. 72. Kako gasimo suhu travu? Gasi se sa metlanicama niz vjetar ili sa strane, rubne dijelove potrebno je zaliti vodom iz naprtnjae, ako je pristup vatrogasnim vozilom nedostupan. 73. Nabroji vrste umskih poara i taktiki nain gaenja! Gaenje umskih poara je vrlo teko, naroito ako gorenje raspiruje vjetar raznosedi ugarke i iskre. Svaki poar je drugaijih karakteristika, tako da ne moemo govoriti o jedinstvenoj taktici gaenja, ved ona ovisi o sposobnosti voditelja akcije gaenja i portvovnosti vatrogasaca. umske poare dijelimo na: podzemne nadzemne ovrne (poari kronji) 74. Kako gasimo poare gospodarskih objekata, pojasni spaavanje ivotinja i dopremanje vode vatrogasnim cisternama? Gasimo tako da uvamo sredstvo za gaenje do dolaska pomodi (gasimo dakle samo sa jednim C mlazom, kad ujemo sirenu onda drugi C mlaz i kada je dola autocisterna onda i tredi C mlaz). Dobava vode odvija se tako da vede vozilo (autocisterna) odlazi po vodu jer moe dovesti duplo, pa i vie vode, nego (manje) navalno vozilo. Ako vatrogasci sami moraju obaviti spaavanje ivotinja, onda pritom trebaju biti vrlo oprezni i koristiti ove smjernice: ivotinje treba to prije osloboditi i izvesti na slobodan prostor jedan od najboljih naina je da se ivotinjama zaveu oi, kako ne bi vidjele plamen u nekim sluajevima im se prebacuju preko glave i mokre vrede kada ih treba tjerati silom napolje, onda je najbolje da stanemo ispred njih, stisnemo im nozdrve i guramo ih unazad konje spaavamo tako da im se pokrije glava, a ako to nije mogude, onda jahaem konju stavljamo sedlo, a tegledem am, da bi ih lake izveli ovce se tiskaju u kut, a ako uspijemo izvudi ovna ili ovcu zvonaricu, za njima de vrlo brzo izidi i ostale ovce svinje treba izvudi silom napolje, vukudi ih za zadnje noge ivad trpamo u vrede i tako spaavamo pelinjak najprije moramo zatvoriti, a onda iznijeti iz dima ako ivotinje ne moemo nikako istjerati, onda pokuavamo posljednju mogudnost, usmjeravamo mlaz vode direktno na njih 75. Nabroji vrste krovnih poara i primjenu navala kod istih! Postoje dvije vrste krovnih poara otvoreni i zatvoreni krovni poar (rad na visini, jako strujanje zraka, let iskara). Primjena unutarnje i vanjske navale kod otvorenog, a

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[11]

--|| 43 ||--

unutarnja kod zatvorenog krovnog poara, radi se ''rezanje'' poara, a postoji opasnost od uruenja, pa je potrebno kontrolirati kat ispod tavana. 76. Kojim sredstvom gasimo poetne poare na motornim vozilima? Gaenje se vri u poetnoj fazi prahom, a u razbuktaloj rasprenim mlazom, vodenom maglom i pjenom. 77. Koliko poraste tlak u plinskoj boci za svaki C, ako se ista nae u poaru i objasni gaenje te iznoenje boce na slobodan prostor? Za 0,55 bara. Kod nastanka eksplozije boca ispuca u velike komade po duini ili pukne na glavi ili dnu. Poar na samoj boci ugasi se ''S'' aparatom, pokua se zatvoriti ventil boce, te se iznese na slobodan prostor tako da je ventil okrenut od tijela i potom se pristupa hlaenju. Ako je boca jako zagrijana hlaenje demo izvriti odmah nakon gaenja u prostoru u kojem se nalazi. 78. Kod poara cisterni koje prevoze lako-zapaljive tekudine koje sredstvo demo primijeniti za gaenje i sa koje strane vrimo navalu? Do poara na autocisternama dolazi uslijed prevrtanja ili sudara. Cisterne su uglavnom izraene od elika ili aluminija. elik kod zagrijavanja puca i dolazi do eksplozije, dok se aluminij gorenjem tali i tako nastavlja gorjeti. Kod cisterni u prijevozu benzina navala se vri tako (bono) da se hlade vodom, a gaenje se vri pjenom, te se koriste raspreni mlazovi i teka pjena. Kod gaenja treba biti oprezan i pripaziti na visoki pritisak i mogudu eksploziju (zvuk para), vidljivo izlaenje gorudih para i tekudine. 79. Objasni naranasti pravokutnik kod cisterni koje prevoze kemijske tvari? Naranasti pravokutnik (40x30 centimetara) se sastoji od dva polja (broja). Na gornjem je broj za raspoznavanje opasnosti - Kemlerov broj - 33 (prvi broj nam govori dali je tvar krutina, tekudina, oksidant, radioaktivna ili otrovna, a drugi oznaava dali je tvar zapaljiva, eksplozivna, nagrizajuda itd.), a na donjem dijelu pravokutnika UN broj tvari (struktura i naziv tvari).

33 1088
80. Koje vrste plastinih smola poznaje, koje su nepovoljnije za gaenje i u koju klasu poara po vrsti gorive tvari pripadaju? Razlikujemo termo-plastine i termo-stabilne smole. Nepovoljnije za gaenje su termoplastine smole, jer se u poaru tale i cure, te na taj nain proiruju poar. Bududi da se termo-plastine smole tale (dakle spadaju u klasu B), za gaenje se najede koristi pjena, uz obaveznu upotrebu izolacionih aparata. Nabacuje se pjena visoke ekspanzije. 81. Kako gasimo poare u tekstilnoj industriji? Voda je osnovno sredstvo za gaenje poara u tekstilnoj industriji. Kako u tekstilnoj industriji radi relativno mnogo ljudi, a posebno ena, vatrogasna postrojba dolaskom na intervenciju mora izvriti brzu evakuaciju. Akcija gaenja vri se u svim smjerovima

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[12]

--|| 44 ||--

rasprenim mlazovima vode, a u podrumske prostorije moe se ubacivati i laka pjena. Nakon lokalizacije poara treba pristupiti detaljnom raidavanju, jer bale tekstila mogu tinjati i danima, te tako prouzroiti naknadnu pojavu poara. 82. Objasni pristup vatrogasnih vozila bolnici i kako se vri evakuacija bolesnika? Kako su bolnice graene u unutranjosti hodniasto, kod izbijanja poara naglo dolazi do zadimljavanja svih prostorija. Poar se gasi svim sredstvima (ovisno o tvari koja gori), a prilikom prilaenja zgradi ne upotrebljavaju se zvuni signali. Vatrogasna vozila treba postaviti tako da po mogudnosti budu van vidljivosti bolesnika. Po dolasku na poar odmah se povezati sa glavnim deurnim lijenikom. Kod evakuacije najprije se iznose teki bolesnici, nepomini ak i sa krevetima, a oni koji se mogu premjetati stavljaju se na nosila. Pokretni se evakuiraju pod nadzorom vatrogasaca i medicinskog osoblja, a evakuacija bolesnika iz infektivnog odjela vri se pod nadzorom lijenika. 83. Kojim sredstvom gasimo poare u trafostanici? U najvie sluajeva gori ulje iz transformatora, bilo u samom transformatoru ili u bazenu. U akciji gaenja potrebno je najprije iskljuiti transformatore i izvriti uzemljenje. Ako gori ulje na poklopcima rezervoara ili izolatorima, tada je neophodno zatvoriti slavinu na cijevi za ulje, a poar gasiti pjenom. Ako je dolo do poara na naglavcima izolacije, gasiti CO2 ili prahom. U trafostanicu ne provaljivati, ekati strunu osobu Elektre sa kljuevima. 84. Koje vrste navala moemo primijeniti kod poara drvenih baraka? Gaenje uvijek poinje vanjskom navalom, jer najedi sluaj je takav, da je cijeli objekt u plamenu. Zatim, ako ne prijeti opasnost od uruenja, pristupa se unutarnjoj navali i detaljnom gaenju. 85. Kod curenja amonijaka, koju zatitu trebaju vatrogasne ekipe kod interveniranja? Amonijak je bezbojni gorivi plin, otrog karakteristinog mirisa. Topiv je u vodi do 34,2% teine. Temperatura samozapaljenja mu je 650C. Ukapljen je pod temperaturom od (minus) -77,75C. Kod interveniranja treba koristiti IA i odjela protiv agresivnih materija, a intervenciju vriti uz zatitu velikih koliina rasprsnute vode. Opasnosti kod takvih intervencija su otedenje dinih organa i koe. 86. Kojim sredstvima gasimo poare lakih metala? Poznato je da se kod ovih vrsta poara ne mogu kao sredstvo za gaenje primijeniti voda i pjena. Ni prah nije prikladan, a ugljini dioksid reagira sa kalijem, natrijem i magnezijem. Sa taktikog stajalita niti jedno od tih sredstava ne zadovoljava u potpunosti. Za gaenje se koriste specijalne vrste praha oznake M ili ABCDF, te kamena sol usitnjena bez vode, plemeniti plinovi te silikonska ulja. Zbog neekonominosti neka od tih sredstava se gotovo i ne koriste. Kod ovih poara razvijaju se vrlo visoke temperature od 1200-3000C. Pristup je vrlo otean jer se sredstva za gaenje moraju nabacivati iz neposredne blizine uz upotrebu odjela protiv isijavanja topline i izolacionih aparata. U praksi za gaenje najede demo naidi na suhi pijesak.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[13]

--|| 45 ||--

Dodatak - koje sredstvo za gaenje koristiti za odreeni razred poara:

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[14]

--|| 46 ||--

DODATAK ZA DOASNIKE I ASNIKE 1. Objasni vremensko i prostorno irenje poara! Vremensko irenje poara (razlikujemo tri vremenska intervala): I interval - poar se razvija i iri u unutranjosti gdje je izbio. Prostor se puni dimom i plinovima koji tee prodrijeti kroz otvore i pukotine u druge prostore. Zbog zagrijavanja zraka i plinova javlja se nadpritisak , to moe izazvati pucanje prozorskih stakala ili ak ruenje unutarnjih zidova II interval - plamen zahvada nove prostore, kredudi se linijama manjeg otpora i uz pomod svjeih koliina zraka prelazi u razvijeni poar III interval - objekt se rui, pale se drveni podovi i poar se prenaa u donje prostorije, a kad se vatra probije iz objekta na slobodni prostor, nastaju tri nove opasnosti: toplotno strujanje, to kod vedih poara moe biti opasnost za objekte udaljene i do 40 metara, a ako u tom smjeru pue vjetar opasnost se povedava za daljnjih 50% plamen koji vjetar nosi na vedu udaljenost. Zagrijani zrak i uareni plinovi, brzo se diu navie pa kod velikih poara dostiu visinu i do 100 metara. Za vrijeme vjetra stup plamena naginje se iz uspravnog poloaja u pravcu vjetra. Zbog toga se tvari u tom smjeru brzo sue i pale. letede iskre noene vjetrom i kada padnu na gorivu tvar dolazi do zapaljenja i irenja poara Prostorno irenje poara (razlikujemo etiri faze): I faza - kada je nastalo gorenje ne postiu se odmah maksimalne temperature gorenja. Sve tvari koje su pod utjecajem topline, nisu zagrijane iznad toke zapaljenja te zato jo ne gore. II faza - poar se toliko razbuktao da je postignuta maksimalna temperatura gorenja. Postignuta je toka zapaljenja susjednih predmeta. III faza - poar se i dalje iri, meutim na mjestu gdje je nastao temperatura opada, a poar se iri u smjeru manjeg otpora na poarnom sektoru, te dostie nove maksimalne toke gorenja. IV faza - gorive tvari u centru poara ved su izgorjele. Maksimalne temperature pomakle su se od centra prema granicama poarnog sektora. Na tom mjestu je potrebno poar obuhvatiti i poeti gasiti. 2. to je poarni sektor? Poarni sektori su graevinsko zaokruene jedinice obuhvadene zidovima na granici, u kojima je za izvjesno vrijeme ogranieno irenje poara, a u kojima je mogude potpuno ili djelomino lokaliziranje poara (stan, podrum, potkrovlje kat, itd.) 3. to je poarno opteredenje? To je koliina gorivog materijala izraenog u kalorijama po jedinici povrine korisnog prostora u zgradama. 4. Kako se vri izvianje i procjena kod gaenja u kontaminiranoj sredini? Pri gaenju poara u kontaminiranoj sredini neophodno je, da se pri procjeni situacije poara vri i procjena situacije u radiolokom pogledu.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[15]

--|| 47 ||--

Svaka vatrogasna grupa treba imati zatitno odijelo, zatitu za dine organe i dozimetar, a zapovjedno osoblje i zapovjedni dozimetar (penkalo), da bi se ustanovilo kolika je doza zraenja u sredini koja se gasi. 5. Na koje naine moe dodi do kontaminacije? Kontaminacija moe nastati na dva naina: paljenjem objekta u kojem se u mirnodopskim uvjetima koriste radioaktivni izotopi u znanstvene i druge svrhe za vrijeme rata uslijed nuklearnih eksplozija 6. Koje sredstvo za gaenje de se koristiti kod poara nastalih primjenom atomskog oruja, a koje kod poara u kemijskim i fizikalnim laboratorijima? Kod poara nastalih primjenom atomskog oruja od sredstva za gaenje voda (u rasprenom stanju) zauzima prvo mjesto i to u velikim koliinama. Kod poara u kemijskim i fizikalnim laboratorijima se zabranjuje upotreba punog mlaza vode, te praha i ugljinog dioksida iz neposredne blizine, smatra se da je vodena magla i laka pjena najbolje sredstvo za gaenje u takvoj sredini. 7. Kojom opremom mora biti opremljena svaka vatrogasna grupa koja djeluje u kontaminiranoj sredini? Svaka vatrogasna grupa treba imati zatitno odijelo, zatitu za dine organe i dozimetar, a zapovjedno osoblje i zapovjedni dozimetar (penkalo), da bi se ustanovilo kolika je doza zraenja u sredini koja se gasi. Nakon izvrenog gaenja potrebno je dekontaminirati ljudstvo i opremu, za to je u naoj zemlji zaduena Civilna zatita pod direkcijom Dravne uprave za zatitu i spaavanje. Doputena doza zraenja je 50 centi-Greja (cGrej) 8. Kod akcidenta sa opasnim materijalima objasni Kemlerov broj, romb opasnosti u poaru i listicu! Pod opasnim tvarima podrazumijevamo: aceton, benzin, amonijak, nafta, etanol, etilen, fenol, fosfor, fozgen, lo ulje i mnoge druge. Prvo i osnovno pravilo kod prevrtanja cisterni sa opasnim tvarima je, ustanoviti o kojoj se tvari radi oitavanjem s naranaste ploice veliine 40x30 cm brojeve opasne materije. U gornjem dijelu nalazi se identifikacijski broj opasnosti - Kemlerov broj, koji nam govori dali je tvar krutina, tekudina, oksidant, radioaktivna ili otrovna. Drugi broj oznaava dali je tvar zapaljiva, eksplozivna, nagrizajuda, itd. U donjem dijelu pravokutnika nalazi se identifikacijski broj tvari (UN-broj), koji oznaava strukturu tvari i njezin naziv.

33 1088

Kemlerov broj UN broj

Te brojeve dojavimo u VOC - gdje demo dobiti sve podatke o tvari, primjeni sredstava za gaenje i sam postupak gaenja.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[16]

--|| 48 ||--

Znaenje Kemlerovih brojeva: 2 - emisija plina radi pritiska ili kemijske reakcije 3 - zapaljive tekudine 4 - zapaljive krutine 5 - oksidacijsko djelovanje 6 - otrovnost 7 - radioaktivnost 8 - korozivnost (nagrizanje) 9 - mogudnost snane spontane reakcije Ponovljen broj znai izrazitu opasnost. Ako se ispred tih brojeva nalazi oznaka X, to znai da tvar burno reagira sa vodom. Opasnost u poaru: zdravlje - plava boja - lijevi kvadratid romba zapaljivost - crvena boja - gornji kvadratid romba reaktivnost - (nestabilnost) - uta boja - desni kvadratid romba Donji kvadratid slui za oznaavanje posebnih upozorenja kao to su: radioaktivnost, uporaba vode itd. U rombu se koriste brojevi od 1 - 4 (s time da je broj 4 najopasniji).

9. Objasni postupak kod gaenja ratnih zapaljivih sredstva! Postupak priblino isti kao i kod gaenja opasnih materija, s time da u sluaju poara na vojnim objektima i skladitima, ne smijemo nasilno provaljivati vrata i ulaziti, nego saekati ovlatenu osobu MORH-a. Ako se radi o eksplozivnim napravama, treba pripaziti da ne strada ljudstvo, a gaenje vriti i sredstvo za gaenje odabrati u dogovoru sa ovlatenim osobama i VOC-em. 10. Objasni sanaciju zapaljivih tekudina kod izlijevanja na kopnu i na vodi! Za sanaciju razlivenih tekudina na kopnu posluiti de nam lopate, etke, razne posude i bazeni. Lako-zapaljive tekudine treba prekriti pjenom radi zatite od nastanka poara. Ako tekudinu ne moemo skupiti, posipamo je sredstvom za upijanje (pijesak, brano, piljevina) ili specijalnim sredstvom - absorbentom. Zagaena zemlja odstranjuje se mehanizacijom i nadoknauje istom zemljom.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[17]

--|| 49 ||--

Za sanaciju razlivenih tekudina na vodi postavljaju se brane, ispod kojih ista voda tee, a razlivena tekudina se skuplja i odstranjuje raznim posudama. Brane se postavljaju na svakih 100 metara. 11. Objasni gdje i kako nastaje eruptivni poar! Pod eruptivnim poarom podrazumijevamo poar otvorenog prostora koji nastaje na velikoj kosini ili u kanjonu, a razvija se od poetnog poara koji se iri malom brzinom te uslijed dotoka svjeeg zraka postie i 100 puta vedu brzinu od poetnog poara. Poar nastaje na donjem dijelu vegetacije i iri se vrlo sporo. Nakon nekog vremena vrh poara de se bre razvijati jer prima toplinu od poara ispod. Prednji (gornji) dio poara de razviti vedi plamen i vedu brzinu irenja poara. Sam proces hrani sam sebe ubrzavajudi svoj razvoj nesludenom brzinom i u par minuta moe unititi velika podruja. Uvjeti za razvoj eruptivnog poara su: vegetacijom pokrivena kosina ili kanjon do 70% to sua i finija tvar (razlika trava i nisko raslinje) to via vegetacija, pojava eruptivnog poara bra U sluaju 30 stupnjeva kosine ili u vrlo strmom i zatvorenom usjeku do erupcije moe dodi praktino odmah nakon poetka poara. 12. Kako nastaje poarna oluja? Nastaje u velikim poarima gdje imamo brzo gorenje, jae strujanje zraka, oslobaanje velike koliine topline, stvaranje poarnog pottlaka i gdje se javlja nedostatak kisika. 13. Koji su predznaci flashovera? Plameni udar zatvorenog ventiliranog prostora naziva se flashover, a dogaa se u fazi izmeu poetnog i razbuktalog poara. Predznaci su: dim - prvi znak prijetedeg flashovera je ekstremno gust, taman dim koji dinamino izlazi iz prostorije, zgrade ili kude, ako je dim uz to jo i toliko vrud da se u njemu ne moe drati ruka, to takoer upuduje ne predstojedi flashover plameni jezici - ako se u zadimljenoj zoni ili na njenoj granici s ne zadimljenom zonom javljaju plameni jezici, za nekoliko de sekundi dodi do flashovera. Stoga odmah treba poduzeti mjere zatite (gaenje) ili krenuti u povlaenje. Ako se dim pali na zraku dok izlazi iz objekta, potrebno je na to upozoriti grupe koje se nalaze u unutarnjoj navali, a po potrebi zapovjediti njihovo povlaenje porast temperature - prema amerikim izvorima jedini pouzdan predznak flashovera jest upadljivo jaki porast temperature. Taj se porast moe osjetiti i preko zatitne odjede i sigurno najavljuje flashover. 14. to treba poduzeti da se sprijei nastajanje flashovera? Odimljavanje je u prvom redu odvoenje dima i topline iz objekta, a tek onda prozraivanje objekta. U praksi to znai sljedede: odmah koristiti postojede otvore (krovne prozore, svjetlosne kupole i ostale otvore na krovu) na vrijeme, a to znai im se primijeti da ne postoji mogudnost neposrednog gaenja arita, napraviti otvore za odimljavanje. Gaenje neposredno gaenje arita poara zasigurno je najbra i najefikasnija metoda za sprjeavanje flashovera. Za takvu je navalu vaan pravilan protok vode na mlaznici.

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[18]

--|| 50 ||--

Protok vode na mlaznici od 100 l/min dostatan je za prostorije do 30 m, to odgovara vedini stambenih prostorija. U vedim prostorijama poput hala, podruma ili potkrovlja protok vode mora iznositi znatno vie od 100 l/min. Ovakav postupak nuno zahtjeva koritenje mlaznica s regulacijom protoka vode. Zatitna odjeda opasnost da se navalna grupa zatekne u flashoveru nikad se u potpunosti ne moe iskljuiti. To pogotovo vrijedi ako ista nije upoznata sa opasnostima ili ako nije zatidena mlazom vode. U takvim je situacijama grupa preputena pasivnoj zatiti koju im prua zatitno odijelo. No kako smo ranije vidjeli zatitna odijela ne mogu u potpunosti zatititi vatrogasca, a i vrijeme koje ostavljaju za povlaenje je samo 5-8 sekundi. Opekotine se ne mogu izbjedi no postoji ansa da vatrogasac preivi flashover zahvaljujudi zatitnom odijelu. 15. to je backdraft? Backdraft ili plameni udar neventiliranog zatvorenog prostora nastaje u prostoriji u kojoj se poar ugasio uslijed nedostatka zraka jer nisu pregorjela vrata ili prozori. U njoj se nalaze upaljivi plinovi (produkti pirolize i produkti nepotpunog gorenja) u koncentraciji iznad gornje granice eksplozivnosti. Moguda su lokalna tinjanja, meutim ona uslijed nedostatka zraka ne mogu upaliti plinove. Otvaranjem tog prostora (npr. ulaskom vatrogasca) dolazi svjei zrak, smjesa ulazi u podruje eksplozivnosti, i ako postoji izvor paljenja upali se i eksplodira. 16. Koji su predznaci backdrafta? trajanje poara - ako postoji sumnja da je poar u zatvorenoj prostoriji otkriven jako kasno, postoji mogudnost za plameni udar dim - prozori zatvoreni dimom i aom, kao i dim koji na udare izlazi kroz prozore, daljnji su predznak plamenog udara kvake na vratima - topla, odnosno vruda kvaka daje naslutiti da je iza vrata jo toplije ili da je to bilo neposredno prije usisavanje zraka - ako se nakon otvaranja vrata uoi usisavanje zraka, tada de najvjerojatnije dodi do plamenog udara, stoga odmah treba ponovno zatvoriti vrata i primijeniti drugu taktiku

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[19]

--|| 51 ||--

Izraun vode za gaenje


Koristi se koeficijent: 0,66 Q - protok vode d - promjer usnaca na mlaznici p - tlak Vv - volumen vode za gaenje bm - broj mlazeva Vv " B " cijevi - voda koja ostaje u "B" cijevima Vv " C " cijevi - voda koja ostaje u "C" cijevima Vvga - stvarna voda utroena na gaenje t - vrijeme Vvcijevi - volumen vode u cijevima (nekorisna voda) 1. primjer

d = 12 mm p = 3 bara Vv = 12 000 l t =? Q = 0,66 d 2 p - formula za izraun protoka vode Q = 0,66 12 2 3 Q = 0,66 144 1,73 Q = 164,41 l t= t= Vv - formula za izraun vremena gaenja Q bm

12 000 164,41 3 12 000 t= 493,23 t = 24,32 min

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[1]

--|| 52 ||--

2. primjer

p = 4 bara t = 10 min bm = 1"C" + 1"B" d = 16 mm ("C" mlaz) d = 18 mm ("B" mlaz) Vv = ? Vv = Q t bm - formula za izraun vode za gaenje (korisne) Q = 0,66 d 2 p Q1 = 0,66 16 2 4 Q1 = 0,66 256 2 Q1 = 337,92 l ("C" mlaz) Q2 = 0,66 18 2 4 Q2 = 0,66 324 2 Q2 = 427,68 l ("B" mlaz) Qukupno = Q1 + Q2 Qukupno = 337,92 + 427,68 Qukupno = 765,60 Vv = Q t bm Vv = 765,60 10 1 Vv = 7 656 l
Stvarni volumen vode za gaenje (korisna + nekorisna)

Vv"B"cijevi= 1md = 4,4l Vv"C"cijevi= 1md = 2,12l

voda koja ostaje u cijevima (nekorisna)

Ako imamo 90 metara "B" cijevi i 120 metara "C" cijevi izraun stvarno utroene vode glasi

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[2]

--|| 53 ||--

Vvga =Vv+Vvcijevi Vvga =7 656+(904,4)+(1202,12) Vvga =7 656 +396 + 254,40 Vvga =8 306,40l Vvcijevi=8 306,40 -7 656 Vvcijevi=650,40l

Izraun pjene za gaenje


P - povrina spremnika d - promjer spremnika r - polumjer spremnika = 3,14 Vpj - volumen pjene h - visina sloja pjene Vot - volumen otopine ex - ekspanzija VE - volumen extrakta (pjenila) do - doziranje Vv - volumen vode t - vrijeme Qml - protok MTP 8 - oznaka za mlaznicu - teka pjena (MTP - 2, 4, 8) MSP 8 - oznaka za mlaznicu - srednje teka pjena (MSP - 2, 4, 8)
Visina sloja pjene ( h ) Povrina razlivene tekuine do 2 m2 - 0,10 m od 3-80 m2 - 0,15-0,40 m od 80-300 m2 - 0,40-0,60 m od 300-500 m2 - 0,60-0,80 m od 500-700 m2 - 0,80-1 m Po promjeru spremnika ( d ) npr. ako je spremnik 20 m uzima se najvia vrijednost tj. 0,6 m do 10 m - 0,4 m od 10-20 m - 0,4-0,6 m od 20-25 m - 0,6-0,8 m od 25-30 m - 0,8-1 m iznad 30 m - do 1,4 m

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[3]

--|| 54 ||--

1. primjer

d = 20 m ex = 15 do = 6% MTP 8 = 2 t = ? VE = ? Vv = ? P = r2 p P = 10 2 3,14 P = 100 3,14 P = 314 m 2 Vpj = P h Vpj = 314 0,6 Vpj = 188,40 m3 (pjene) Vpj ex 188,40 Vot = 15 Vot = 12,56 m3 (pjenilo + voda) Vot = Vot do 100 12,56 6 VE = 100 VE = 0,75 m3 (750 litara pjenila) VE = Vv = Vot -VE Vv = 12,56 - 0,75 Vv = 11,81 m3 (11 810 litara vode)

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[4]

--|| 55 ||--

t= t=

Vot Qml

12 560 2 800 12 560 t= 1 600 t = 7,85 min TRAENO : t = 7,85 min VE = 750 l Vv = 11 810 l

Krapinske Toplice, sijeanj 2009.

[5]

You might also like