GLIKOZIDI – HETEROZIDI

Renato Čargonja Zrinko Baričević Smiljana Banko Vedran Kosanović Marko Lapat

Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom šećera i drugih spojeva  Šeĉerni dio se zove glukon, nešećerni dio se zove aglukon ili genin  Glukon prema vrsti moţe biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula šećera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd.  Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.

AMA PURA – GORKI GLIKOZIDI GENTIANAE RADIX – KORIJEN ŢUTE SIRIŠTARE,
SRČANIKOV KORIJEN
  

Vrsta: Gentiana lutea – ţuti srĉanik, ţuta sirištara Porodica: Gentianaceae – sirištare Gorki glikozidi koje sadrţi su: 23% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgorĉi prirodni spoj) Rabi se kao ĉajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiĉu luĉenje ţuĉi. Pripravke ne smiju uzimati ţeluĉani bolesnici jer podraţuju sluznicu i uzrokuju ţgaravicu

CENTAURI HERBA – ZELEN GORKE KIČICE

Vrsta: Centaurium erythraea – gorka kiĉica Porodica: Gentianaceae – sirištare Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistiĉki i antipiretski uĉinak.

Infuz se koristi u terapiji anoreksije . kao ĉajni napitak i za izradu tinktura.MENYANTHIDIS TRIFOLIATAE FOLIUM .LIST GORKE DJETELINE     Vrsta: Menyanthes trifoliata – gorka djetelina Porodica: Menyanthaceae – trolistiĉevke Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin Koristi se kod dispeptiĉkih tegoba.

ţutice. Djeluje kao digestiv kod atonije ţeluca.2-0. gastritisa i potiĉe tek.7% knicina Rabi se kao amarum. bolesti jetre. ţuĉi. febrifugum. pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana. somachicum. .CARDUI BENEDICTI HERBA – ZELEN BLAŢENOG ČKALJA     Vrsta: Cnicus benedictus – blaţeni ĉkalj Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavna kemijska sastavnica: 0.

dehidrocinaropikrin i cinarin Koristi se kao kolagog. sniţava kolesterol i trigliceride . antioksidativno. djeluje antihepatotoksiĉno. amarum.CYNARAE FOLIUM – LIST ARTIČOKE     Vrsta: Cynara scolymus – artoĉika Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin.

7% alilgorušiĉina ulja    Vrsta: Sinapis alba – bijela gorušica Podvrsta: Brassicaceae krstašice Sjemenke bijele gorušice sadrţe oko 2. koji nakon hidrolize daje oko 0.TIOGLIKOZIDI Sinapis nigrae semen – sjeme crne gorušice Sinapis albae semen – sjeme bijele gorušice  Vrsta: Brassica nigra – crna gorušica  Podvrsta: Brassicaceae – krstašice  Sjemenke crne gorušice sadrţe 11.5% sinalbina.2% sinigrina. iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzil-gorušiĉino ulje .

Standardizirani preparati su u stabilnom obliku. pa se nakon uzimanja sadrţaj oslobaĊa tek u tankom crijevu. poboljšavaju funkciju ţeluĉanih i crijevnih ţlijezda. Sjemenke crne gorušice se rabe kao zaĉin. Najveće koliĉine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snaţno antiseptiĉno djelovanje .

POLUSULFIDI ALLII SATIVI BULBUS – LUKOVICA ĈEŠNJAKA     Vrsta: Allium sativum – ĉešnjak Porodica: Alliaceae – lukovice Sadrţi do 1% aliina koji prelazi u alicin. Ima jak antibiotski uĉinak. Za neugodan miris eteriĉnog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid. koji ima miris tipiĉan za ĉešnjak. Ĉešnjak se rabi kao zaĉin i kao lijek. .

. Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze. kapula Porodica: Alliaceae – lukovice Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi. propilensulfonske kiseline.ALLII CEPAE BULBUS – LUKOVICA LUKA     Vrsta: Allium cepa – luk. metilaliin. aliin. propilaliin i cikloalein Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu.

fragilin. primverozid i primulaverozid  Arbutin i metilarbutin  Glukovaninilin…  . gaulterin. populin.FENOLSKI GLIKOZIDI Salicilni glikozidi – salicin.

analgetsko djelovanje. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina.SALICIS CORTEX – VRBOVA KORA     Vrsta: Salix alba L. 820% trjeslovina Antipiretsko. antiflogistiĉko. Salix purpurea-vrba rakita Porodica : Salicaceae 1. dopunska terapija kod prehlade praćene vrućicom .5-11% fenolskih glikozida. Flavonoidi – izokvercitrin. Ĉajevi protiv reume. naringenin.-bijela vrba.

medvjetka Porodica : Ericaceaevrjesovi Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i β glukozid hidrokinona.8% triterpena Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski. . 1015% trjeslovine.4-0.MEDVJETKIN LIST     Vrsta: Arctostaphylos uvaursi .UVAE URSI FOLIUM . 1-2% flavonoida i 0.

više od 200 mg % vitamina C Sastavni dio ĉajeva protiv šećerne bolesti. organske kiseline i 6-20mg% vitamin C.borovnica Porodica : Ericaceae – vrijesovi Borovniĉino lišće sadrţi 0. pektine. Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i ţdrijelu.BOROVNIĈIN LIST MYRTILLI FRUCTUS – BOROVNIĈIN PLOD       Vrsta: Vaccinium myrtillus L. ţuĉi i ţuĉnih puteva .7% katehinskih trjeslovina i 0. flavonoide.5% arbutina. protiv hemoroida. plinova i nametnika u crijevima.8-6. kod bolesti jetre. u puĉkoj se medicini rabe protiv proljeva Borovniĉini plodovi sadrţe 5-10% trjeslovina te antocijane.MYRTILLI FOLIUM.

KUMARINSKI GLIKOZIDI I FURANOKUMARINI      Kumarini = derivati α-pirona. poboljšavaju cirkulaciju. sastavnice eteriĉnih ulja U ţivoj su biljci glikozidno vezani. spazmolitski. sušenjem biljnog materijala se oslobaĊaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksiĉno djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno. baktericidni uĉinak .

Oralni pripravci protiv tromboflebitisa. hemeroida te kod upale ţlijezda. fenolkarbonske kiseline Djeluje antiflogistiĉki. kokotac Porodica : Fabaceae mahunarke Sadrţi 0. flavonoide. podljeva krvi . sprijeĉava nastanak edema i potiĉe cirkulaciju krvi. kumarinskih glikozide.MELITOLI HERBA – ZELEN KOKOTCA     Vrsta: Meliltolus officinalis L. reumatskih bolova.4 -0. zglobova. Lokalna uporaba kod tupih ozljeda.9% kumarina. uganuća. posttrombskog sindroma.

visnadin – jaki koronarni dilatator. visnagin. angine pektoris i bubreţnih. Koristi se u terapiji astme.AMMEOS VISNAGAE FRUCTUS – VISNAGIN PLOD       Vrsta: Ammi visnaga – visnaga. amiol Piranokumarine. kela Porodica : Apiaceae – štitarke Plodovi kele sadrţe 2-4% furanokromona – kelin. ţuĉnih i mokraćnih vodova i uterusa. kelol. kelonin. kelinol. masno ulje i bjelanĉevine Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija. GI trakta. ţuĉnih i crijevnih grĉeva . samidin Flavonoide.

u pilulama i kremama za brzo tamnjenje koţe .AMMEOS MAJORIS FRUCTUS – PLOD GORKOGA MORAĈA     Vrsta: Ammi majus – gorki moraĉ Porodica : Apiaceae – štitarke Sadrţi furanokumarine (amoidin . masno ulje i bjelanĉevine Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza). eteriĉno ulje. imperatorin.ksantotoksin. bergapten).

FLAVONOIDNI GLIKOZIDI   Ime flavonoidi potjeĉe od ţute boje (flavus = ţut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) – prirodni spojevi.flavonske i antocijanske boje           U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski. antialergijsko. diuretski. koleretski dijaforetski. protuupalno. antihepatotoksiĉno. boje biljnog podrijetla . estrogeno. antisklerotiĉno… .

Benzopiran Flavonoidni glikozidi .

BRĐANKA Asteraceae – glavoĉike  Raste na pretplaniniskim livadama i pašnjacima po srednjoj.u RH u Gorskom kotaru. na Ţumberku i u Dalmaciji  Arnicae flos Sadrži:  flavonoide – izokvercitrin. astragalin. . i luteolin-7-glukozid  Seskviterpenske laktone – helenin. arnifol i chamissonolid  Eteriĉno ulje  Fenolkarbonske kiseline i kumarin Uporaba: oblozi i masti kod upala.ARNICA MONTANA L. oticanja i prignjeĉenja tkiva Oralno kao tonik kod srĉanih i cirkulatornih tegoba  . juţnoj i istoĉnoj Europi i u srednjoj Aziji.

rutin i spireozid  Flavoni. periferni vazodilatatorski efekt .CRAETEGUS MONOGYNA – BIJELI GLOG CRAETEGUS LAEVIGATA – CRVENI GLOG  rastu u ţivicama i šikarama u nizinskim i planinskim predjelima u juţnoj i srednjoj Europi Craetegi folium cum flore KEMIJSKI SASTAV: varijabilan  najviše flavonoida – hiperozid.sastav.viteksin. samo sadrţi više flavonoida UPORABA: srĉani tonik za povećanje snage i prokrvljenosti srca. adenozin  GLOGOV PLOD ima sliĉan kem. kolin…  Ksantinski derivati : adenin. viteksinramnozid i acetil – viteksinramnozid  Katehini  Procijanidi B2 i B5  Pentacikliĉki triterpeni : ursolna. oleanolna i krategolna kiselina  Amini : tributilamin. etanolamin. izoamilamin. etilamin.

Aziji i sjevernoj Africi Ononidis radix – korijen zeĉjeg trna KEMIJSKI SASTAV: sadrţi izoflavone – ononin trifolizan 0.2% eteriĉnog ulja – trans-anetol. ne podraţuje epitel bubrega puĉka medicina – u terapiji reumatskih bolesti . – ZEĈJI TRN Fabaceae. karvon.2% triterpena α – onocerina 0.lepirnjaĉe Raste na livadama i pašnjacima u podruĉju vapnenca u Europi.ONONIS SPINOSA L. mentol – miris DJELOVANJE: blagi diuretik.

GINKO   Ginkgoaceae – ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana. .GINKGO BILOBA L. na podruĉjima s umjerenom klimom .

pomaţe kod vrtoglavice.B. ginkgetin. poboljšava protok krvi u mozak. izoginkgetin. Ginkgo folium . oslabljene koncentracije i pamćenja. 5-metoksibilobetin Ginkgolidi A. šikimi kiselina. bilobetin. procijanidi KEMIJSKI SASTAV: 0. obamrlost u rukama i nogama . grĉeve. nesanice. katehini. C) biflavonoidi – amentoflavon. kemferol-3-0-glukozid B) acilflavonski glikozidi – kemferol-3-0-kumaroil glukoramnozid. depresije. kinakiselina. ublaţava gubitak osjeta.05% pinit. sciadopitizini.C i J 0. askorbinska kiselina. kvercetin3-0-glukozid.list ginka A) flavonski i flavonolski glikozidi: kvercetin-3-0-rutinozid.5-1% flavonoida      UPORABA: u lijeĉenju poremećaja kapilarne i venske cirkulacije. trnce. šuma u ušima.

stigmasterol.5-3% flavonoidnog kompleksa silimarina – sastoji se od silibina. Hercegovini  Cardui mariae fructus-plod sikavice KEMIJSKI SASTAV: 1. sunĉanim mjestima u Dalmaciji. silikristina i silidianina – flavononi  20-30% masnog ulja.SILYBUM MARIANUM L. – SIKAVICA.6% fitosterola – sitosterol. 0. izosilibinina. CARDUUS MARIANUS L. kolestrerol  20-30% bjelanĉevina PRIMJENA: na trţištu Extractum fructus Silby mariani siccum  u terapiji bolesti jetre – regenerira strukturu i funkciju jetrenih stanica  Kod kroniĉnog hepatitisa i masne jetre  . OSLOBOD Raste na suhim.

rudbekija     Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi – od juţne Kanade do sjevernog Meksika Enchinaceae angustifolie radix – korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin. u lijeĉenju opeklina. glavobolje. alkamidi. klorogenska kiselina. polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje.BILJNE DROGE S IMUNOSTIMULIRAJUĆIM DJELOVANJEM Echinacea angustifolia DC – pupavica. protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca Pojaĉava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroniĉnim upalama   .

listova. plodova.ANTOCIJANI .ANTOCIJANOZIDI Glikozidi koji uzrokuju crveno.  Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje  . stabljike i kore. ljubiĉasto. Razliĉita boja ovisi o sadrţaju staniĉnog soka. plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova.

plava boja cvjetova potjeĉe od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa Koristi se kao diuretik. . za ispiranje rana i oĉnih kapaka.. Dodaje se ĉajnim mješavinama radi ljepšeg izgleda. blagi kolagog.CENTAUREA CYANUS L.RAZLIĈAK      Porodica: Astraceae – glavoĉike Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi Cyani flos Sadrţi antocijanske glikozide.

kolagog. ţelea i kao dodatak ĉajevima.HIBISCUS SABDARIFFA – HIBISKUS  Porodica: Malvaceae – sljezovke  Hibisci flos – hibiskusov cvijet Udio antocijana: oko 1.  . Rabi se za bojanje marmelada. diuretik.5%  Djeluje kao blagi laksans. spazmolitik.

od ĉega je polovina malvin  Primjenjuje se za smirivanje podraţaja na kašalj te izluĉivanje sluzi.MALVAE FLOS – CVIJET CRNOG SLJEZA Malva sylvestris – crni sljez  Porodica: Malvaceae – sljezovi  Udio antocijana: oko 7%. smirivanje upale sluznice usne šupljine i upale probavnog trakta.  Vrsta: .

cijanidin-3-glukozid KEMIJSKI SASTAV :    Do 0. u Australiji i Novom Zelandu Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid). u ţitu u Europi. sjevernoj Africi.12% izokinolinskih alkaloida – oko 50% rhodeina Trjeslovine i sluzi .PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK   Papaveraceae Raste kao korov na poljima meĊu ţitaricama. velikom dijelu Azije. po altanskim i pacifiĉkim otocima Sjeverne Amerike.

ROSA DAMASCENA MILL.RUŢA ROSA GALLICA L. cijanidin-3glukozid  Oligomerni procijanidi  10-25% trjeslovina i malo flavona UPORABA: adstrigentno i antiflogistiĉko djelovanje infuz protiv proljeva galenski pripravci za ispiranje usta i njegu usne šupljine  . Rosae Flos KEMIJSKI SASTAV:  Antocijani : pelargonidin-3.ROSA CENTRIFOLIA L.. cijanidin-3-5-diglukozid.5-diglukozid.

.VACCINIUM MYRTILLUS L. Glikozide s aglukonima pelargonidin.BOROVNICA   Ericaceae – vrijesovi Myrtilli fructus L. delfinidin-3-galaktozid. cijanidin.  DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti. u oftamologiji za bolesti retine . peonidin i petunidin SADRŢI : antocijane delfinidin-3-glukozid.

glukoza i drugi šećeri  U većini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline) Galna kiselina M-digalna kiselina .GALOTANINI  Osnovno tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati  Galna kiselina i njezini derivati.

elagna kiselina. glukoza i škrob  Koristi se kao adstringens te za dobivanje taninske kiseline  .GALLAE HALEPENSIS.GALE Vrsta: maloazijski hrast  Porodica: Fagaceae-bukve  Nisko drvo s nazubljenim listovima.ŠIŠKE. istoĉno Sredozemlje i mala Azija  40-60% galotanina.

GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE Vrsta: Rhus semialatakineski ruj  Porodica: Anacardiaceae-rujevke  Do 75% galotanina  Sirovina za dobivanje taninske kiseline  .

CORTEXHAMAMELISOV(SELETRIĈIN) LIST I KORA      Vrsta: Hamamelis virginiana.ameriĉki hamamelis Porodica: Hamamelidaceaeseletriĉevke Visoko stablo s jednogodišnjim listovima. te maleni udio flavonoida i eteriĉnih ulja Koriste se u terapiji upala usne sluznice. hemoroida i kod proširenih vena . raste na podruĉju SAD-a i Kanade 8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina). dizenterije.HAMAMELIDIS FOLIUM.

HRASTOVA KORA Listopadno stablo do 40m. nalaze se i triterpeni  Koristi se u oblozima i kupeljima za koţne bolesti i ozebline  .QUERCUS CORTEX. sjevernoj Africi i maloj Aziji  8-20% trjeslovina(elagitanin i katehin) . dugih reţnjastih listova  Raste u Europi.

antimikrobno.TORMENTILLAE RHIZOMA-SRĈENJAKOV PODANAK        Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-ruţe Trajnica 5-20cm. antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje Koristi se u blaţim upalama Zamjena za ameriĉku rataniju . raste na podruĉjima srednje i sjeverne Europe te Azije 15-22% trjeslovina(protoantocijanidin. elagna kiselina te 1% agrimonina Adstringento.

koristi se kod upala desni i ţdrijela te za suzbijanje ţeluĉano crijevnih tegoba .turica. sadrţi i flavonoide. triterpene i silicijevu kiselinu Adstringentno djelovanje. elagitanina i galotanina.TURIĈINA.vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi 4-10% kondeziranih trjeslovina.AGRIMONIAE HERBA. 20% polisaharida.ruţe Višegodišnja zeljasta biljka s slabo razgrantom stabiljkom. kostolom Porodica: Rosaceae. KOSTOLOMOVA ZELEN      Vrsta: Agrimonia eupatoria.

ANTRANOIDI.ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI  Biljne droge laksativskog djelovanja  U ţivoj biljci sinteza se odbija preko antronskih glikozida  Djelatne tvari nazivaju se antracenski derivati. antrakinoni i antraglikozidi  Koriste se i preparatima za mršavljenje i terapiju jetre antrakinon .

aloresin i aloenin A i B Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana Kontraindikacije kod trudnica . rastu u tropskim i suptropskim podruĉjima Aloe barbadensis. CAPENSISZAPADNOINDIJSKI I AFRIĈKI ALOJ      Niske biljke debelih sluzavih listova.aloresin B Aloe capensis.25-40% aloina A i B.ALOE BARBADENSIS. 7-hidroksialoin A i B.13-27% aloina A i B. aloinoizidi A i B. 5-hidroksialoin.

raste u Europi. sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji uz potoke i rijeke  8% antranoida: glukofrangulin A i B.krkavina  Porodica: Rhamnaceae.KRKAVININA KORA Vrsta: Rhamnus frangula.krkavine  Visok grm ili stablo.FRANGULAE CORTEX. lijeĉenje nateknuća jetre te u terapiji ţuĉnih kamenaca  Antrakinonski glikozid . frangulin A i B  Koristi se za poboljšanje peristaltike.

RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIĈKE KRKAVINE Vrsta: Rhamnus purshianusameriĉka krkavina  Porodica: Rhamnaceae  Visoko stablo koje raste na pacifiĉkoj obali sjeverne Amerike  8-10% hidroksiantracenskih glikozida(80-90% C-glikozidi te 1020% 0-glikozidi)  Koristi se umjesto Frangulae u ameriĉkim laksansima  .

10-25% diantroglikozida)  Rabi se kao laksans i stomahik  Prevelike doze izazivaju grĉeve u probavnom traktu  .RHEI RADIX.dvornici  Velike zeljaste biljke s velikim listovima.RABARBARIN KORIJEN Vrsta: Rheum palmatum-rabarbara  Porodica: Polygonaceae. raste na podruĉjima sjeverne i sjeverozapadne Kine te istoĉnog Tibeta  3-12% antranoida(60-80% antrakinonskih glikozida.

SENNAE FOLIUM.Sudan te Indija  3% diantron-diglukozida(senozidi AF). flavonoidi. 10% sluzi i trjeslovine  Veoma jak laksans  .SENIN LIST Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Višegodišnje zeleni s parno perastim listovima. najveĉi uzgajivaĉi Egipt .

SENNAE FRUCTUS. flavonoidi(kemferol)  Koristi se u ĉajnim mješavinama i draţejama kao laksans  Ne smije se koristi više od 1-2 tjedna  .SENIN PLOD Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Senozidi A-D.

flavonoidi i biflavoni Antibiotsko. antiviralno i antidepresivno djelovanje U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju .ZELEN GOSPINE TRAVE       Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova. Aziji i sjevernoj Americi Dehidrodiantroni(hipericin. pseudohipericin). rasprostranjena po cijeloj Europi.HYPERICI HERBA.

bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom)  Nalaze se u 15 biljnih porodica  .kardenolid(23 C-atoma).KARDIOTONIĈNI GLIKOZIDI Koriste se u terapiji srĉanih bolesti  Tri skupine ovih glikozida.

digitoksin 12%.DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM. gitoksin i gitaloksin Primjenjuju se u preparatima za srĉanu insuficijenciju Ĉisti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira digitoksin .LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA       Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceaestrupnikovke Dvogodišnja biljka. raste u šumskim predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije 30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%.

5-1. gitoksigenin  Problemi standardizacije ekstrakata i tinktura. suliĉastih listova.DIGITALIS LANATA EHRH. raste na vapnenastom tlu  Digitalis lanatae folium .sadrţe 0. sluţe za izolaciju ĉistih glikozida  Digitoksigenin .5 % kardenolidskih glikozida (njih više od 70)  Glikozidi: lanatozid A (mlada) i C (stara biljka)  Aglukoni: digitoksigenin. – VUNASTI NAPRSTAK Dvogodišnja samonikla biljka velikih.

STROFANTUS Grmovi-penjaĉice rasprostranjeni u Africi i Aziji  Strophantus semen – gorko i otrovno.STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) . i to najviše g-strofantina (90-95 %)  G-strofantin se dodatkom 80%-tne sumporne kiseline boji tamnocrveno  Upotrebljava se u obliku intravenoznih injekcija  . sadrţi 4-8 % glikozida .

3% srĉanih glikozida. od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin .2–0. cimarin i adonitoksol  Primjena: kratkotrajni kardiotonik  CONVALLARIA MAJALIS – ĐurĊica  Višegodišnja biljka mirisnih bijelih cvjetova  Convallariae herba – sadrţi do 0.8% glikozida: adonitoksin.ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET Do 30 cm visoka trajnica sa ţutim cvijetom  Adonidis herba – 0.

OLEANDAR Zimzeleni grm koji raste u podruĉju Mediterana  Oleandri folium – koţasti.NERIUM OLEANDER . odorozid A. suliĉasti listovi sa najmanje 1.5% kardenolida  Glikozidi: oleandrin.…  Srodan u djelovanju glikozidima Digitalisa  Rabe ga još i u arapskoj medicini  . oleazidi.

SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI Flikozidi koji otopljeni u vodi stvaraju pjenu  Dijele se u 3 skupuine: pentatriterpeni ili tetracikliĉki triterpeni. steroidni sapogenini i steroidni alkaloidi  Triterpenski saponini – najveći broj.…  . u kozmetici. sadrţavaju ga biljke jednosupnice  Saponini razaraju eritrocite i otrovni su za morske ţivotinje  Rabe se kao antibiotici.ili tetracikliĉki aglukon s 30 C-atoma  Steroidni saponini – 27 C-atoma. ekspektoransi. penta. emulgatori.

raste u gorskim podruĉjima Azije i Europe  Primulae radix – vrlo sliĉan korijenu vrste lastaviĉnjaka. kao i 0.PRIMULA VERSI L. sadrţi 5-10% saponina. ovisno o zemlji uzgoja. – PROLJETNI JAGLAC Biljka sa višegodišnjim podankom.5-5% fenolskih glikozida  Primula kiselina A – glavni glikozid: protoprimulagenin + glukoza + galaktoza + ramnoza + glukoronska kiselina  Rabi se u terapiji dišnih puteva  .

oligosaharida i masnog ulja  Pospješuje sekreciju mlijeka u dojilja.SENEGA Višegodišnja biljka do 30 cm visine. snegina. . rabi se kao ekspektorans kod bronhitisa u obliku sirupa  . sa kvrgavim korjenom. Raste u Sjevernoj Americi  Senegae radix sadrţi 6-12% senegasaponina A-D.POLYGALA SENEGA L.

pri tvrdokornom kašlju.a glacni su saponazid A i D  Rabi se kao ekspektorans. i u sluĉaju koţnih bolesti  .crvenkast korijen koji sadrţi oko 5% saponina. Aziji. s dugaĉkim puzavim vrijeţama i nasuprotnim listovima  Raste u ţivicama. po Europi.SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA Trajna biljka do 80 cm visine. Sibiru i Sjevernoj Americi  Saponariae radix .

HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ĈUPAVA) KILAVICA Zeljaste biljke visine do 15 cm. sitnih ovalnih listova  Rastu na suhim i pješĉanim mjestima  Herniariae herba – 3-9% saponina: herniariasaponin 1 i 2 – derivati medikagenske kiseline  Rabi se kao jaki diuretik u sluĉajevima cistitisa i uretritisa  .

5 m sa ljubiĉastim leptirastim cvjetovima  Liquiritiae radix – Glycyrrhizae radix. Violacea – perzijski sladić  Trajna biljka. flavonoidi. za dobivanje Succus Liquiritae – crnog šećera  . visoka do 1.  Rabi se kao cijenjeni ekspektorans. sadrţi i do 15% triterpenskih saponina.GLYCYRRHIZA GLABRA .SLADIĆ Var. Glandulifera – ruski sladić  Var. Typica – španjolski sladić  Var. najvaţniji je glicirizin.

kao stabilizator suspenzija. a u novije vrijeme se dodaje cjepivima  . raste u Peruu.QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIĈKA SAPUNIKA Porodica Rosaceae  Vazdazeleno stablo visoko i do 18 m.sadrţi oko 10% smjese saponina koji se hidrolizom razgraĊuju na kvilaja-kiselinu i šećerni dio  Rabi se kao sapun za pranje. Ĉileu i Boliviji  Qullajae cortex .

vitamina B i C. sterola.AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN Stablo visoko do 30 m.…  Escin . s jedne strane spljoštene sjemenke  Sadrţe 3-10% triterpenskih saponina nazvanih „escin”.smjesa ester-saponina sa aglukonima  Escin se dobro reapsorbira i povećava otpornost kapilara pa se koristi protiv hemeroida i limfnih oboljenja  . flavonoide. sa grozdastim cvjetovima  Hippocastani semen – okrugle.

Također se primjenjuje i lokalno. protiv edema  Α-hederin .BRŠLJAN Trajna drvenasta biljka sa koţnatim listovima  Hederae folium – listovi su u obliku koplja. fenolkarbonske kiseline i poliacetilene  Koristi se kao ekspektorans zbog djelovanja hederakozida C i α-hederina.HEDERA HELIX . a sadrţe 4-5% triterpenskih saponina u kojima prevladavaju bisdezmozidi. flavonoide.

1.…  Mnogi pripravci umijesto S.5% flavonoida. gigante. cvate od srpnja do listopada  Virgaureae herba – sadrţi oko 2.4% saponina. virgaurea sadrţe S. do 8% polisaharida. te se ona smatra patvorevinom  Rabi se kao ekspektorans i diuretik u obliku ekstrakta i sirupa.SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIĈNA ZLATICA Trajna biljka sa uspravnom stabljikom visokom i do metra. eteriĉna ulja.  Rabi se zalijeĉenje hemoragija i uremija i protiv edema  .

okruglasta s dubokim brazdama.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Vrste :   Solidago gingantea Aiton – velika zlatica Solidago canadensis L. s puzećim podankom i vrijeţama. Stabljika je uspravna. Sj.5m. bez trihoma s brojnim sjedećim. naizmjeniĉno poredanim listovima. viša od 1m.Amerika. aromatiĉan. a okus trpak . Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama. zelenkasto ţute boje. Jeziĉasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj. Europa Miris zeleni je vrlo slab. Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana. Solidago canadensis višegodišnja je biljka . – gusto cvjetna (kanadska) zlatica i njihovi hibridi      Porodica : Asteraceae – glavoĉike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1. ĉvrsta.

raĉunano kao rutin Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eteriĉnim uljem Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait. 1 apioza      Šećeri : ramnoza. 3-0rutinozidi.5 eteriĉnog ulja – monocikliĉnih i bicikliĉkih monoterpena i seskviterpena  (germakren D. glukoza. ksiloza.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE    Ispitivanje vrijednosti sadrţaja flavonoida : ne manje od 6. α-pinen. apioza i galaktoza Flavonoidi : kemferol. 6-dezoksiglukoza.0%. : klorogenska. 3 ksiloze. 3 ramnoze. kvercetin. ferula i kina kiselina 0. kavena. astragalin i afzetin Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis. izokvercitrin. hidrocimetna. bornilacetat) . ramnetin i izoramnetin.   (giganteasaponin 1-6) Giganteasaponin 5 (bajogenin + 2 glukoze.  Sapinonini : aglukoni bajogenin i oleanolna kis.

spazmolitsko i diuretsko svojstvo  Ekstrakti – upala larinksa. farinksa i tonzila  .4% flavonoida – glavni flavonoid rutin  Polisaharidi  Nema mnogo podataka o djelovanju i upotrebi Rabe se za povećanje koliĉine mokraće (upala bubrega i mokraćnog mjehura)  Protuupalno.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Kemijski sastav vrste Solidago canadensis L.   Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 – 8  (aglukon bajogenin + 9 šećera) 2.

osušenog korijena  Koji sadrţi najmanje 0. Mandţurija. a potom slankast i pomalo sluzav . a okus je najprije blago gorak. a crvene bobe sadrţe po dvije sjemenke.A. Ginseng radix – cijelog ili rezanog. (sin.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Vrsta :  Panax ginseng C. Koreja  Ph. Cvjetovi su bijele i zelenkasto ţućkaste boje.Ness) – ginseng   Porodica : Araliaceae – bršljani Panax ginseng – višegodišnja je biljka visoka 30-50cm. Panax schinseng Th.Mayer.40% ginsenozida Rg1 i Rb1  Karakteristiĉnog je mirisa. Nepal. Sj. Panax pseudoginseng Wallich.Eur. Biljka se sporo razvija  Raste na vlaţnim mjestima planinskih šuma Istoĉna Azija. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmješteni poput listova divljeg kestena.

panaksinol.B2. Smanjuje depresiju 1. vit. vit. panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi.Zaštita od mnogih agensa 3.C. Stimulacija kore nadbubreţne ţlijezde  Farmakološki uĉinak        Adaptogeno i antistresno djelovanje . s brojnim šećerima (glukoza.U malim dozama povisuje krvni tlak.Djelovanje na jetru. bubreg.B1. produktivnost. dok u srednjim i velikim dozama snizuje 4.Djelovanje na krvnu sliku. aminokiseline. peptidi. povećavaju broj eritrocitai koliĉinu Hb 5. i cijlokupnu probavu 6.CNS – Stimulirajuće djelovanje.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Kemijski sastav  Triterpenski saponini (2-3%)    GINSENOZIDI od R0 – Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol. proteini. pektini. poboljšava pokretljivost procesa mozga 2.β-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol.koncentraciju.05% (eremofilen. ksiloza i ramnoza)     Eteriĉno ulje 0. fermenti i fosfatidi  Dokazano je opće tonizirajuće i centralnostimulirajuće djelovanje – psihotonik  Povećava sposobnost za rad. arabinoza. mineralne tvari.B12. masne kiseline.

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Vrsta :
Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim  {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.) Harms} – eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge

 

Porodica : Araliaceae – bršljani Bodljikava je penjaĉica visoka 2-3m a katkad dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igliĉastim bodljama

Raste u dolinama rijeka, na obroncima planina. U subartĉkoj tajgi, Kina, Japan

 

Korijen ima slab ali karakteristiĉan miris, okus je gorak i pomalo paleći Ispitivanje vrijednosti : HPLC – klorogenska kis., i siringina (0,15 – 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Kemijski sastav :
  


 

Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis. Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1) Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, steriĉna ulja (0.8%)

Sadrţaj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), poveĉava izdrţljivost, oštri refleksi i koncentraciju

IRIDOIDI
Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica  Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u  iridoide u uţem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C atoma)  seko-iridoide  Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni prašak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD
  

Vrsta : Vitex agnus-castus L. – konopljika Porodica : Verbenaceae – sporiši, sporiševke Razgranan je grm – nisko stablo, 1-4m visoko s ĉetverobridnim svijetlosmeĊim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i rijeĉnim obalama
Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat, Španjolska, Alţir…  Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk, Cres, Lošinj…

Pri usitnjavanju plodova osjeća se miris koji podsjeća na kadulju, okus je oštar , ljut i malo gorak, aromatiĉan poput papra

Primjenjuje se kod bolesti jetre. Lipofilni flavonoidi – kasticin Eteriĉno ulje – (0. u veterinarskoj medicini.8%) koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima Δ4-3-ketosteroidi   Primjenjuje se za mnoge bolesti. slezene.7-1.AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD  Kemijski sastav      Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se sastoji od aukubigenina i glukoze. a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis. ali najĉešće kao antiafrodizijak. kod smetnji mjeseĉnog ciklusa… Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans .

Vitaminum A pulvis Vitamin B1 : Thiamini hydrochloridum. mišića i mekih tkiva. solutio Vitamin B-kompleks : Acidum folicum. mozga. Vitaminum A in aqua dispergibile. A.Eur. Thiamini nitras Vitamin B2 : Riboflavinum.D. vaţni su za oĉuvanje snage srca.            Minerali – potrebni za izgradnju kostiju . krvi i ţivĉanih stanica. esencijalne djelotvorne supstance Djele se na :   hidrosolubilne Vit. Nicotinamidum Vitamin C : Acidum Ascorbicum Vitamin D : Ergocalciferolum Vitamin E : α-Tocopherolum Vitamin K : Mandionum (K3)  Ph.BILJNE DROGE BOGATE VITAMINIMA I MINERALIMA   Vitamini – neophodni za normalno funkcioniranje u odrţavanje zdravlja. Riboflavini natrii phosphas Vitamin C Vitamin B6 : Pyridoxini hydrochloridum Vitamin B12 : Cyanocobalamini. pomaţu u radu metbolizma. B i Vit. a bitni su i za proizvodnju hormona te odrţavanje tjelesnih tekućina  Procesi stvaranja energije . capsulae.C Liposolbilne Vit.E i K Vitaminum A. zuba. Vitaminum A densum oleosum.

ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD    Vrsta :  Rosa canina L. a miris je aromatiĉni-voćni. Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se šipak Šipkovo usploĊe je slatkasto-kisela okusa. zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. na pašnjacima uz putove. – pasja ruţa i druge (srodne) vrste Rosa  Porodica : Rosaceae – ruţe Pasja ruţa uspravan je grm sa savijenim granama i oštrim trnjem. . rasprostranjena po cijeloj Europi. visine 1.5-2m ali i do 4m. Africi. Raste po rubovima šuma. uz ţivice .

C) . Ima blagi laksativni uĉinak i diuretski uĉinak. protiv povišene tj. ĉajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica . . temperature.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD  Kemijsko sastav :       L-askorbinska kiselina (vit. rabi se kao sredstvo protiv bubreţnih i mokraćnih kamenaca te kod bolesti mjehura.7% Jabuĉna i limunska kiselina 10-40% invertnog šećera Karotinoidi – likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi) Najĉešći pripravak je infuz.do 1.

Listovi su nasuprotni . Listovi su manji . na napuštenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa Koprivini listovi su bez karakteristiĉnog mirisa i okusa . eliptiĉna oblika i pilasta ruba Rastu uz putove . – velika kopriva . – mala kopriva       Porodica : Urticaceae – koprive Urtica dioica . jajoliki ili srcoliki . KORIJEN  Vrsta : Urtica dioica L. kopriva dvodomna  Urtica urens L. zeljastim i ĉetverobridnom stabljikom visokom do 1m.velika je kopriva trajnica s uspravnim.URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. plotove.mala koprpiva je jednogodišnja zeljasta biljka visoka 30-50cm. Urtica urens .

kao hemostatici. mangan. KORIJEN  Kemijski sastav :        Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2. acetil-kolin. fosfor i kremene kiseline Proteini 5. snizuje razinu šećera u krvi.9mg% Kolin. Najbolji ĉuvar jetre Hasanagić 1988. Fe 10mg%. pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%. povoljno djeluje na bolest prostate. histamin. natrij kalij. magnezij. serotonin ( u soku iz dlaka ţarnica) Treiterpeni i steroli (β-sitosterol)   Ima diuretski uĉinak. antireumatici. sumpor.g. vitamin K. djeluje protiv proljeva(adstringentno). .URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. antianemici.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful