Glikozidi _ Heterozidi

GLIKOZIDI – HETEROZIDI

Renato Čargonja Zrinko Baričević Smiljana Banko Vedran Kosanović Marko Lapat

Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom šećera i drugih spojeva  Šeĉerni dio se zove glukon, nešećerni dio se zove aglukon ili genin  Glukon prema vrsti moţe biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula šećera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd.  Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.

AMA PURA – GORKI GLIKOZIDI GENTIANAE RADIX – KORIJEN ŢUTE SIRIŠTARE,
SRČANIKOV KORIJEN
  

Vrsta: Gentiana lutea – ţuti srĉanik, ţuta sirištara Porodica: Gentianaceae – sirištare Gorki glikozidi koje sadrţi su: 23% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgorĉi prirodni spoj) Rabi se kao ĉajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiĉu luĉenje ţuĉi. Pripravke ne smiju uzimati ţeluĉani bolesnici jer podraţuju sluznicu i uzrokuju ţgaravicu

CENTAURI HERBA – ZELEN GORKE KIČICE

Vrsta: Centaurium erythraea – gorka kiĉica Porodica: Gentianaceae – sirištare Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistiĉki i antipiretski uĉinak.

MENYANTHIDIS TRIFOLIATAE FOLIUM .LIST GORKE DJETELINE     Vrsta: Menyanthes trifoliata – gorka djetelina Porodica: Menyanthaceae – trolistiĉevke Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin Koristi se kod dispeptiĉkih tegoba. Infuz se koristi u terapiji anoreksije . kao ĉajni napitak i za izradu tinktura.

pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana. Djeluje kao digestiv kod atonije ţeluca. ţutice. febrifugum. somachicum.7% knicina Rabi se kao amarum.2-0. gastritisa i potiĉe tek. bolesti jetre. .CARDUI BENEDICTI HERBA – ZELEN BLAŢENOG ČKALJA     Vrsta: Cnicus benedictus – blaţeni ĉkalj Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavna kemijska sastavnica: 0. ţuĉi.

antioksidativno. amarum.CYNARAE FOLIUM – LIST ARTIČOKE     Vrsta: Cynara scolymus – artoĉika Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin. sniţava kolesterol i trigliceride . djeluje antihepatotoksiĉno. dehidrocinaropikrin i cinarin Koristi se kao kolagog.

7% alilgorušiĉina ulja    Vrsta: Sinapis alba – bijela gorušica Podvrsta: Brassicaceae krstašice Sjemenke bijele gorušice sadrţe oko 2.TIOGLIKOZIDI Sinapis nigrae semen – sjeme crne gorušice Sinapis albae semen – sjeme bijele gorušice  Vrsta: Brassica nigra – crna gorušica  Podvrsta: Brassicaceae – krstašice  Sjemenke crne gorušice sadrţe 11.5% sinalbina. iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzil-gorušiĉino ulje . koji nakon hidrolize daje oko 0.2% sinigrina.

poboljšavaju funkciju ţeluĉanih i crijevnih ţlijezda. Standardizirani preparati su u stabilnom obliku. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snaţno antiseptiĉno djelovanje . Sjemenke crne gorušice se rabe kao zaĉin. Najveće koliĉine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. pa se nakon uzimanja sadrţaj oslobaĊa tek u tankom crijevu.

. Za neugodan miris eteriĉnog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid. Ĉešnjak se rabi kao zaĉin i kao lijek.POLUSULFIDI ALLII SATIVI BULBUS – LUKOVICA ĈEŠNJAKA     Vrsta: Allium sativum – ĉešnjak Porodica: Alliaceae – lukovice Sadrţi do 1% aliina koji prelazi u alicin. koji ima miris tipiĉan za ĉešnjak. Ima jak antibiotski uĉinak.

ALLII CEPAE BULBUS – LUKOVICA LUKA     Vrsta: Allium cepa – luk. metilaliin. propilensulfonske kiseline. kapula Porodica: Alliaceae – lukovice Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi. aliin. propilaliin i cikloalein Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu. Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze. .

primverozid i primulaverozid  Arbutin i metilarbutin  Glukovaninilin…  .FENOLSKI GLIKOZIDI Salicilni glikozidi – salicin. gaulterin. fragilin. populin.

Salix purpurea-vrba rakita Porodica : Salicaceae 1. antiflogistiĉko. naringenin. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina.SALICIS CORTEX – VRBOVA KORA     Vrsta: Salix alba L. Ĉajevi protiv reume. Flavonoidi – izokvercitrin.5-11% fenolskih glikozida. dopunska terapija kod prehlade praćene vrućicom . analgetsko djelovanje.-bijela vrba. 820% trjeslovina Antipiretsko.

medvjetka Porodica : Ericaceaevrjesovi Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i β glukozid hidrokinona.MEDVJETKIN LIST     Vrsta: Arctostaphylos uvaursi . . 1-2% flavonoida i 0.8% triterpena Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski. 1015% trjeslovine.UVAE URSI FOLIUM .4-0.

protiv hemoroida. ţuĉi i ţuĉnih puteva . u puĉkoj se medicini rabe protiv proljeva Borovniĉini plodovi sadrţe 5-10% trjeslovina te antocijane. flavonoide.borovnica Porodica : Ericaceae – vrijesovi Borovniĉino lišće sadrţi 0. pektine.MYRTILLI FOLIUM. Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i ţdrijelu.BOROVNIĈIN LIST MYRTILLI FRUCTUS – BOROVNIĈIN PLOD       Vrsta: Vaccinium myrtillus L.7% katehinskih trjeslovina i 0. organske kiseline i 6-20mg% vitamin C.8-6.5% arbutina. plinova i nametnika u crijevima. više od 200 mg % vitamina C Sastavni dio ĉajeva protiv šećerne bolesti. kod bolesti jetre.

baktericidni uĉinak . spazmolitski.KUMARINSKI GLIKOZIDI I FURANOKUMARINI      Kumarini = derivati α-pirona. poboljšavaju cirkulaciju. sušenjem biljnog materijala se oslobaĊaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksiĉno djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno. sastavnice eteriĉnih ulja U ţivoj su biljci glikozidno vezani.

sprijeĉava nastanak edema i potiĉe cirkulaciju krvi. reumatskih bolova. zglobova. uganuća.9% kumarina. kumarinskih glikozide. Lokalna uporaba kod tupih ozljeda. fenolkarbonske kiseline Djeluje antiflogistiĉki. kokotac Porodica : Fabaceae mahunarke Sadrţi 0. hemeroida te kod upale ţlijezda.MELITOLI HERBA – ZELEN KOKOTCA     Vrsta: Meliltolus officinalis L. podljeva krvi .4 -0. flavonoide. posttrombskog sindroma. Oralni pripravci protiv tromboflebitisa.

amiol Piranokumarine.AMMEOS VISNAGAE FRUCTUS – VISNAGIN PLOD       Vrsta: Ammi visnaga – visnaga. ţuĉnih i crijevnih grĉeva . kelonin. kelol. ţuĉnih i mokraćnih vodova i uterusa. visnagin. kelinol. masno ulje i bjelanĉevine Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija. Koristi se u terapiji astme. angine pektoris i bubreţnih. samidin Flavonoide.visnadin – jaki koronarni dilatator. GI trakta. kela Porodica : Apiaceae – štitarke Plodovi kele sadrţe 2-4% furanokromona – kelin.

masno ulje i bjelanĉevine Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza). u pilulama i kremama za brzo tamnjenje koţe . imperatorin. eteriĉno ulje.AMMEOS MAJORIS FRUCTUS – PLOD GORKOGA MORAĈA     Vrsta: Ammi majus – gorki moraĉ Porodica : Apiaceae – štitarke Sadrţi furanokumarine (amoidin .ksantotoksin. bergapten).

koleretski dijaforetski.FLAVONOIDNI GLIKOZIDI   Ime flavonoidi potjeĉe od ţute boje (flavus = ţut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) – prirodni spojevi. estrogeno. diuretski. antisklerotiĉno… . protuupalno. antialergijsko. antihepatotoksiĉno. boje biljnog podrijetla .flavonske i antocijanske boje           U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski.

Benzopiran Flavonoidni glikozidi .

oticanja i prignjeĉenja tkiva Oralno kao tonik kod srĉanih i cirkulatornih tegoba  .ARNICA MONTANA L. juţnoj i istoĉnoj Europi i u srednjoj Aziji. i luteolin-7-glukozid  Seskviterpenske laktone – helenin.BRĐANKA Asteraceae – glavoĉike  Raste na pretplaniniskim livadama i pašnjacima po srednjoj. na Ţumberku i u Dalmaciji  Arnicae flos Sadrži:  flavonoide – izokvercitrin. astragalin. .u RH u Gorskom kotaru. arnifol i chamissonolid  Eteriĉno ulje  Fenolkarbonske kiseline i kumarin Uporaba: oblozi i masti kod upala.

viteksinramnozid i acetil – viteksinramnozid  Katehini  Procijanidi B2 i B5  Pentacikliĉki triterpeni : ursolna. etilamin. izoamilamin. rutin i spireozid  Flavoni. kolin…  Ksantinski derivati : adenin.CRAETEGUS MONOGYNA – BIJELI GLOG CRAETEGUS LAEVIGATA – CRVENI GLOG  rastu u ţivicama i šikarama u nizinskim i planinskim predjelima u juţnoj i srednjoj Europi Craetegi folium cum flore KEMIJSKI SASTAV: varijabilan  najviše flavonoida – hiperozid.viteksin.sastav. periferni vazodilatatorski efekt . samo sadrţi više flavonoida UPORABA: srĉani tonik za povećanje snage i prokrvljenosti srca. oleanolna i krategolna kiselina  Amini : tributilamin. adenozin  GLOGOV PLOD ima sliĉan kem. etanolamin.

2% eteriĉnog ulja – trans-anetol. ne podraţuje epitel bubrega puĉka medicina – u terapiji reumatskih bolesti .lepirnjaĉe Raste na livadama i pašnjacima u podruĉju vapnenca u Europi. – ZEĈJI TRN Fabaceae. karvon. mentol – miris DJELOVANJE: blagi diuretik.ONONIS SPINOSA L. Aziji i sjevernoj Africi Ononidis radix – korijen zeĉjeg trna KEMIJSKI SASTAV: sadrţi izoflavone – ononin trifolizan 0.2% triterpena α – onocerina 0.

GINKO   Ginkgoaceae – ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana. . na podruĉjima s umjerenom klimom .GINKGO BILOBA L.

list ginka A) flavonski i flavonolski glikozidi: kvercetin-3-0-rutinozid. 5-metoksibilobetin Ginkgolidi A. oslabljene koncentracije i pamćenja. bilobetin. ublaţava gubitak osjeta. kvercetin3-0-glukozid.B. Ginkgo folium . katehini.5-1% flavonoida      UPORABA: u lijeĉenju poremećaja kapilarne i venske cirkulacije. askorbinska kiselina. grĉeve.05% pinit. nesanice. poboljšava protok krvi u mozak. kemferol-3-0-glukozid B) acilflavonski glikozidi – kemferol-3-0-kumaroil glukoramnozid. C) biflavonoidi – amentoflavon. procijanidi KEMIJSKI SASTAV: 0. šikimi kiselina. izoginkgetin. depresije. obamrlost u rukama i nogama . kinakiselina. trnce.pomaţe kod vrtoglavice. ginkgetin. šuma u ušima. sciadopitizini.C i J 0.

– SIKAVICA. CARDUUS MARIANUS L.5-3% flavonoidnog kompleksa silimarina – sastoji se od silibina. kolestrerol  20-30% bjelanĉevina PRIMJENA: na trţištu Extractum fructus Silby mariani siccum  u terapiji bolesti jetre – regenerira strukturu i funkciju jetrenih stanica  Kod kroniĉnog hepatitisa i masne jetre  . 0. Hercegovini  Cardui mariae fructus-plod sikavice KEMIJSKI SASTAV: 1. izosilibinina.6% fitosterola – sitosterol.SILYBUM MARIANUM L. sunĉanim mjestima u Dalmaciji. silikristina i silidianina – flavononi  20-30% masnog ulja. stigmasterol. OSLOBOD Raste na suhim.

polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje. klorogenska kiselina. alkamidi. u lijeĉenju opeklina.BILJNE DROGE S IMUNOSTIMULIRAJUĆIM DJELOVANJEM Echinacea angustifolia DC – pupavica. glavobolje. protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca Pojaĉava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroniĉnim upalama   . rudbekija     Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi – od juţne Kanade do sjevernog Meksika Enchinaceae angustifolie radix – korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin.

ANTOCIJANOZIDI Glikozidi koji uzrokuju crveno. Razliĉita boja ovisi o sadrţaju staniĉnog soka. listova. plodova.ANTOCIJANI . ljubiĉasto.  Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje  . stabljike i kore. plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova.

CENTAUREA CYANUS L. . plava boja cvjetova potjeĉe od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa Koristi se kao diuretik. Dodaje se ĉajnim mješavinama radi ljepšeg izgleda..RAZLIĈAK      Porodica: Astraceae – glavoĉike Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi Cyani flos Sadrţi antocijanske glikozide. blagi kolagog. za ispiranje rana i oĉnih kapaka.

kolagog.HIBISCUS SABDARIFFA – HIBISKUS  Porodica: Malvaceae – sljezovke  Hibisci flos – hibiskusov cvijet Udio antocijana: oko 1. spazmolitik. Rabi se za bojanje marmelada. diuretik. ţelea i kao dodatak ĉajevima.5%  Djeluje kao blagi laksans.  .

od ĉega je polovina malvin  Primjenjuje se za smirivanje podraţaja na kašalj te izluĉivanje sluzi.  Vrsta: . smirivanje upale sluznice usne šupljine i upale probavnog trakta.MALVAE FLOS – CVIJET CRNOG SLJEZA Malva sylvestris – crni sljez  Porodica: Malvaceae – sljezovi  Udio antocijana: oko 7%.

sjevernoj Africi. cijanidin-3-glukozid KEMIJSKI SASTAV :    Do 0. po altanskim i pacifiĉkim otocima Sjeverne Amerike. u Australiji i Novom Zelandu Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid). u ţitu u Europi.12% izokinolinskih alkaloida – oko 50% rhodeina Trjeslovine i sluzi . velikom dijelu Azije.PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK   Papaveraceae Raste kao korov na poljima meĊu ţitaricama.

5-diglukozid. cijanidin-3glukozid  Oligomerni procijanidi  10-25% trjeslovina i malo flavona UPORABA: adstrigentno i antiflogistiĉko djelovanje infuz protiv proljeva galenski pripravci za ispiranje usta i njegu usne šupljine  . Rosae Flos KEMIJSKI SASTAV:  Antocijani : pelargonidin-3.. cijanidin-3-5-diglukozid.ROSA CENTRIFOLIA L.RUŢA ROSA GALLICA L. ROSA DAMASCENA MILL.

BOROVNICA   Ericaceae – vrijesovi Myrtilli fructus L. cijanidin. delfinidin-3-galaktozid. .VACCINIUM MYRTILLUS L.  DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti. u oftamologiji za bolesti retine . Glikozide s aglukonima pelargonidin. peonidin i petunidin SADRŢI : antocijane delfinidin-3-glukozid.

glukoza i drugi šećeri  U većini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline) Galna kiselina M-digalna kiselina .GALOTANINI  Osnovno tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati  Galna kiselina i njezini derivati.

GALLAE HALEPENSIS. istoĉno Sredozemlje i mala Azija  40-60% galotanina. glukoza i škrob  Koristi se kao adstringens te za dobivanje taninske kiseline  . elagna kiselina.GALE Vrsta: maloazijski hrast  Porodica: Fagaceae-bukve  Nisko drvo s nazubljenim listovima.ŠIŠKE.

GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE Vrsta: Rhus semialatakineski ruj  Porodica: Anacardiaceae-rujevke  Do 75% galotanina  Sirovina za dobivanje taninske kiseline  .

hemoroida i kod proširenih vena .ameriĉki hamamelis Porodica: Hamamelidaceaeseletriĉevke Visoko stablo s jednogodišnjim listovima. dizenterije.CORTEXHAMAMELISOV(SELETRIĈIN) LIST I KORA      Vrsta: Hamamelis virginiana. raste na podruĉju SAD-a i Kanade 8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina). te maleni udio flavonoida i eteriĉnih ulja Koriste se u terapiji upala usne sluznice.HAMAMELIDIS FOLIUM.

QUERCUS CORTEX.HRASTOVA KORA Listopadno stablo do 40m. sjevernoj Africi i maloj Aziji  8-20% trjeslovina(elagitanin i katehin) . nalaze se i triterpeni  Koristi se u oblozima i kupeljima za koţne bolesti i ozebline  . dugih reţnjastih listova  Raste u Europi.

elagna kiselina te 1% agrimonina Adstringento. antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje Koristi se u blaţim upalama Zamjena za ameriĉku rataniju .TORMENTILLAE RHIZOMA-SRĈENJAKOV PODANAK        Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-ruţe Trajnica 5-20cm. antimikrobno. raste na podruĉjima srednje i sjeverne Europe te Azije 15-22% trjeslovina(protoantocijanidin.

triterpene i silicijevu kiselinu Adstringentno djelovanje.TURIĈINA. elagitanina i galotanina. 20% polisaharida.vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi 4-10% kondeziranih trjeslovina. sadrţi i flavonoide.turica. kostolom Porodica: Rosaceae. KOSTOLOMOVA ZELEN      Vrsta: Agrimonia eupatoria. koristi se kod upala desni i ţdrijela te za suzbijanje ţeluĉano crijevnih tegoba .AGRIMONIAE HERBA.ruţe Višegodišnja zeljasta biljka s slabo razgrantom stabiljkom.

ANTRANOIDI. antrakinoni i antraglikozidi  Koriste se i preparatima za mršavljenje i terapiju jetre antrakinon .ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI  Biljne droge laksativskog djelovanja  U ţivoj biljci sinteza se odbija preko antronskih glikozida  Djelatne tvari nazivaju se antracenski derivati.

rastu u tropskim i suptropskim podruĉjima Aloe barbadensis.aloresin B Aloe capensis. aloinoizidi A i B.25-40% aloina A i B.13-27% aloina A i B. 5-hidroksialoin.ALOE BARBADENSIS. CAPENSISZAPADNOINDIJSKI I AFRIĈKI ALOJ      Niske biljke debelih sluzavih listova. 7-hidroksialoin A i B. aloresin i aloenin A i B Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana Kontraindikacije kod trudnica .

frangulin A i B  Koristi se za poboljšanje peristaltike.krkavine  Visok grm ili stablo.krkavina  Porodica: Rhamnaceae. lijeĉenje nateknuća jetre te u terapiji ţuĉnih kamenaca  Antrakinonski glikozid .KRKAVININA KORA Vrsta: Rhamnus frangula. sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji uz potoke i rijeke  8% antranoida: glukofrangulin A i B. raste u Europi.FRANGULAE CORTEX.

RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIĈKE KRKAVINE Vrsta: Rhamnus purshianusameriĉka krkavina  Porodica: Rhamnaceae  Visoko stablo koje raste na pacifiĉkoj obali sjeverne Amerike  8-10% hidroksiantracenskih glikozida(80-90% C-glikozidi te 1020% 0-glikozidi)  Koristi se umjesto Frangulae u ameriĉkim laksansima  .

dvornici  Velike zeljaste biljke s velikim listovima. 10-25% diantroglikozida)  Rabi se kao laksans i stomahik  Prevelike doze izazivaju grĉeve u probavnom traktu  . raste na podruĉjima sjeverne i sjeverozapadne Kine te istoĉnog Tibeta  3-12% antranoida(60-80% antrakinonskih glikozida.RABARBARIN KORIJEN Vrsta: Rheum palmatum-rabarbara  Porodica: Polygonaceae.RHEI RADIX.

SENNAE FOLIUM. flavonoidi. 10% sluzi i trjeslovine  Veoma jak laksans  . najveĉi uzgajivaĉi Egipt .SENIN LIST Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Višegodišnje zeleni s parno perastim listovima.Sudan te Indija  3% diantron-diglukozida(senozidi AF).

SENNAE FRUCTUS.SENIN PLOD Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Senozidi A-D. flavonoidi(kemferol)  Koristi se u ĉajnim mješavinama i draţejama kao laksans  Ne smije se koristi više od 1-2 tjedna  .

flavonoidi i biflavoni Antibiotsko. antiviralno i antidepresivno djelovanje U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju . Aziji i sjevernoj Americi Dehidrodiantroni(hipericin.ZELEN GOSPINE TRAVE       Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova. pseudohipericin).HYPERICI HERBA. rasprostranjena po cijeloj Europi.

KARDIOTONIĈNI GLIKOZIDI Koriste se u terapiji srĉanih bolesti  Tri skupine ovih glikozida. bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom)  Nalaze se u 15 biljnih porodica  .kardenolid(23 C-atoma).

gitoksin i gitaloksin Primjenjuju se u preparatima za srĉanu insuficijenciju Ĉisti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira digitoksin . digitoksin 12%.DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM. raste u šumskim predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije 30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%.LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA       Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceaestrupnikovke Dvogodišnja biljka.

5 % kardenolidskih glikozida (njih više od 70)  Glikozidi: lanatozid A (mlada) i C (stara biljka)  Aglukoni: digitoksigenin.sadrţe 0.DIGITALIS LANATA EHRH. gitoksigenin  Problemi standardizacije ekstrakata i tinktura. suliĉastih listova. raste na vapnenastom tlu  Digitalis lanatae folium .5-1. sluţe za izolaciju ĉistih glikozida  Digitoksigenin . – VUNASTI NAPRSTAK Dvogodišnja samonikla biljka velikih.

sadrţi 4-8 % glikozida .STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) . i to najviše g-strofantina (90-95 %)  G-strofantin se dodatkom 80%-tne sumporne kiseline boji tamnocrveno  Upotrebljava se u obliku intravenoznih injekcija  .STROFANTUS Grmovi-penjaĉice rasprostranjeni u Africi i Aziji  Strophantus semen – gorko i otrovno.

3% srĉanih glikozida.ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET Do 30 cm visoka trajnica sa ţutim cvijetom  Adonidis herba – 0. cimarin i adonitoksol  Primjena: kratkotrajni kardiotonik  CONVALLARIA MAJALIS – ĐurĊica  Višegodišnja biljka mirisnih bijelih cvjetova  Convallariae herba – sadrţi do 0.8% glikozida: adonitoksin. od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin .2–0.

suliĉasti listovi sa najmanje 1.…  Srodan u djelovanju glikozidima Digitalisa  Rabe ga još i u arapskoj medicini  .OLEANDAR Zimzeleni grm koji raste u podruĉju Mediterana  Oleandri folium – koţasti.NERIUM OLEANDER . oleazidi.5% kardenolida  Glikozidi: oleandrin. odorozid A.

u kozmetici.SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI Flikozidi koji otopljeni u vodi stvaraju pjenu  Dijele se u 3 skupuine: pentatriterpeni ili tetracikliĉki triterpeni.…  . penta. steroidni sapogenini i steroidni alkaloidi  Triterpenski saponini – najveći broj.ili tetracikliĉki aglukon s 30 C-atoma  Steroidni saponini – 27 C-atoma. emulgatori. ekspektoransi. sadrţavaju ga biljke jednosupnice  Saponini razaraju eritrocite i otrovni su za morske ţivotinje  Rabe se kao antibiotici.

kao i 0. raste u gorskim podruĉjima Azije i Europe  Primulae radix – vrlo sliĉan korijenu vrste lastaviĉnjaka.5-5% fenolskih glikozida  Primula kiselina A – glavni glikozid: protoprimulagenin + glukoza + galaktoza + ramnoza + glukoronska kiselina  Rabi se u terapiji dišnih puteva  . ovisno o zemlji uzgoja. sadrţi 5-10% saponina. – PROLJETNI JAGLAC Biljka sa višegodišnjim podankom.PRIMULA VERSI L.

Raste u Sjevernoj Americi  Senegae radix sadrţi 6-12% senegasaponina A-D. sa kvrgavim korjenom. .POLYGALA SENEGA L. snegina. oligosaharida i masnog ulja  Pospješuje sekreciju mlijeka u dojilja. rabi se kao ekspektorans kod bronhitisa u obliku sirupa  .SENEGA Višegodišnja biljka do 30 cm visine.

SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA Trajna biljka do 80 cm visine. pri tvrdokornom kašlju. i u sluĉaju koţnih bolesti  . s dugaĉkim puzavim vrijeţama i nasuprotnim listovima  Raste u ţivicama.crvenkast korijen koji sadrţi oko 5% saponina. Aziji. Sibiru i Sjevernoj Americi  Saponariae radix .a glacni su saponazid A i D  Rabi se kao ekspektorans. po Europi.

HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ĈUPAVA) KILAVICA Zeljaste biljke visine do 15 cm. sitnih ovalnih listova  Rastu na suhim i pješĉanim mjestima  Herniariae herba – 3-9% saponina: herniariasaponin 1 i 2 – derivati medikagenske kiseline  Rabi se kao jaki diuretik u sluĉajevima cistitisa i uretritisa  .

najvaţniji je glicirizin.GLYCYRRHIZA GLABRA .  Rabi se kao cijenjeni ekspektorans.5 m sa ljubiĉastim leptirastim cvjetovima  Liquiritiae radix – Glycyrrhizae radix. Glandulifera – ruski sladić  Var. Violacea – perzijski sladić  Trajna biljka.SLADIĆ Var. visoka do 1. sadrţi i do 15% triterpenskih saponina. Typica – španjolski sladić  Var. za dobivanje Succus Liquiritae – crnog šećera  . flavonoidi.

raste u Peruu. a u novije vrijeme se dodaje cjepivima  .QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIĈKA SAPUNIKA Porodica Rosaceae  Vazdazeleno stablo visoko i do 18 m. kao stabilizator suspenzija.sadrţi oko 10% smjese saponina koji se hidrolizom razgraĊuju na kvilaja-kiselinu i šećerni dio  Rabi se kao sapun za pranje. Ĉileu i Boliviji  Qullajae cortex .

flavonoide. sterola. vitamina B i C.smjesa ester-saponina sa aglukonima  Escin se dobro reapsorbira i povećava otpornost kapilara pa se koristi protiv hemeroida i limfnih oboljenja  .…  Escin . s jedne strane spljoštene sjemenke  Sadrţe 3-10% triterpenskih saponina nazvanih „escin”.AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN Stablo visoko do 30 m. sa grozdastim cvjetovima  Hippocastani semen – okrugle.

Također se primjenjuje i lokalno. protiv edema  Α-hederin . a sadrţe 4-5% triterpenskih saponina u kojima prevladavaju bisdezmozidi.BRŠLJAN Trajna drvenasta biljka sa koţnatim listovima  Hederae folium – listovi su u obliku koplja. flavonoide.HEDERA HELIX . fenolkarbonske kiseline i poliacetilene  Koristi se kao ekspektorans zbog djelovanja hederakozida C i α-hederina.

SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIĈNA ZLATICA Trajna biljka sa uspravnom stabljikom visokom i do metra. cvate od srpnja do listopada  Virgaureae herba – sadrţi oko 2. gigante. te se ona smatra patvorevinom  Rabi se kao ekspektorans i diuretik u obliku ekstrakta i sirupa. do 8% polisaharida. 1. eteriĉna ulja.4% saponina.5% flavonoida.  Rabi se zalijeĉenje hemoragija i uremija i protiv edema  .…  Mnogi pripravci umijesto S. virgaurea sadrţe S.

Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama. zelenkasto ţute boje. Jeziĉasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj. Stabljika je uspravna. okruglasta s dubokim brazdama. Solidago canadensis višegodišnja je biljka . a okus trpak .Amerika. Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana. aromatiĉan. Sj. – gusto cvjetna (kanadska) zlatica i njihovi hibridi      Porodica : Asteraceae – glavoĉike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1. ĉvrsta. s puzećim podankom i vrijeţama.5m.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Vrste :   Solidago gingantea Aiton – velika zlatica Solidago canadensis L. naizmjeniĉno poredanim listovima. Europa Miris zeleni je vrlo slab. viša od 1m. bez trihoma s brojnim sjedećim.

izokvercitrin. astragalin i afzetin Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis.   (giganteasaponin 1-6) Giganteasaponin 5 (bajogenin + 2 glukoze. raĉunano kao rutin Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eteriĉnim uljem Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait. ksiloza. kavena. 6-dezoksiglukoza. hidrocimetna. ramnetin i izoramnetin. glukoza. 3 ramnoze.0%. α-pinen.5 eteriĉnog ulja – monocikliĉnih i bicikliĉkih monoterpena i seskviterpena  (germakren D. : klorogenska. 1 apioza      Šećeri : ramnoza. apioza i galaktoza Flavonoidi : kemferol. bornilacetat) . 3-0rutinozidi. kvercetin.  Sapinonini : aglukoni bajogenin i oleanolna kis. 3 ksiloze. ferula i kina kiselina 0.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE    Ispitivanje vrijednosti sadrţaja flavonoida : ne manje od 6.

spazmolitsko i diuretsko svojstvo  Ekstrakti – upala larinksa.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Kemijski sastav vrste Solidago canadensis L.4% flavonoida – glavni flavonoid rutin  Polisaharidi  Nema mnogo podataka o djelovanju i upotrebi Rabe se za povećanje koliĉine mokraće (upala bubrega i mokraćnog mjehura)  Protuupalno. farinksa i tonzila  .   Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 – 8  (aglukon bajogenin + 9 šećera) 2.

Nepal. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmješteni poput listova divljeg kestena. a okus je najprije blago gorak. Ginseng radix – cijelog ili rezanog. Panax pseudoginseng Wallich. a crvene bobe sadrţe po dvije sjemenke.Mayer. osušenog korijena  Koji sadrţi najmanje 0.A. Sj.Eur. (sin.Ness) – ginseng   Porodica : Araliaceae – bršljani Panax ginseng – višegodišnja je biljka visoka 30-50cm.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Vrsta :  Panax ginseng C. a potom slankast i pomalo sluzav . Koreja  Ph. Cvjetovi su bijele i zelenkasto ţućkaste boje.40% ginsenozida Rg1 i Rb1  Karakteristiĉnog je mirisa. Biljka se sporo razvija  Raste na vlaţnim mjestima planinskih šuma Istoĉna Azija. Panax schinseng Th. Mandţurija.

fermenti i fosfatidi  Dokazano je opće tonizirajuće i centralnostimulirajuće djelovanje – psihotonik  Povećava sposobnost za rad. produktivnost.Djelovanje na krvnu sliku. vit. i cijlokupnu probavu 6. masne kiseline.Djelovanje na jetru. poboljšava pokretljivost procesa mozga 2. dok u srednjim i velikim dozama snizuje 4.koncentraciju.B12. aminokiseline. ksiloza i ramnoza)     Eteriĉno ulje 0.B1. peptidi. povećavaju broj eritrocitai koliĉinu Hb 5. vit. s brojnim šećerima (glukoza. arabinoza. Smanjuje depresiju 1. pektini. bubreg.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Kemijski sastav  Triterpenski saponini (2-3%)    GINSENOZIDI od R0 – Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol.C. proteini.CNS – Stimulirajuće djelovanje. panaksinol.β-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol.U malim dozama povisuje krvni tlak. Stimulacija kore nadbubreţne ţlijezde  Farmakološki uĉinak        Adaptogeno i antistresno djelovanje .B2.Zaštita od mnogih agensa 3. panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi. mineralne tvari.05% (eremofilen.

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Vrsta :
Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim  {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.) Harms} – eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge

 

Porodica : Araliaceae – bršljani Bodljikava je penjaĉica visoka 2-3m a katkad dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igliĉastim bodljama

Raste u dolinama rijeka, na obroncima planina. U subartĉkoj tajgi, Kina, Japan

 

Korijen ima slab ali karakteristiĉan miris, okus je gorak i pomalo paleći Ispitivanje vrijednosti : HPLC – klorogenska kis., i siringina (0,15 – 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Kemijski sastav :
  


 

Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis. Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1) Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, steriĉna ulja (0.8%)

Sadrţaj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), poveĉava izdrţljivost, oštri refleksi i koncentraciju

IRIDOIDI
Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica  Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u  iridoide u uţem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C atoma)  seko-iridoide  Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni prašak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD
  

Vrsta : Vitex agnus-castus L. – konopljika Porodica : Verbenaceae – sporiši, sporiševke Razgranan je grm – nisko stablo, 1-4m visoko s ĉetverobridnim svijetlosmeĊim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i rijeĉnim obalama
Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat, Španjolska, Alţir…  Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk, Cres, Lošinj…

Pri usitnjavanju plodova osjeća se miris koji podsjeća na kadulju, okus je oštar , ljut i malo gorak, aromatiĉan poput papra

Lipofilni flavonoidi – kasticin Eteriĉno ulje – (0. a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis.7-1. u veterinarskoj medicini. ali najĉešće kao antiafrodizijak.8%) koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima Δ4-3-ketosteroidi   Primjenjuje se za mnoge bolesti.AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD  Kemijski sastav      Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se sastoji od aukubigenina i glukoze. kod smetnji mjeseĉnog ciklusa… Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans . slezene. Primjenjuje se kod bolesti jetre.

B i Vit. Thiamini nitras Vitamin B2 : Riboflavinum.            Minerali – potrebni za izgradnju kostiju . Vitaminum A densum oleosum. mozga.C Liposolbilne Vit. pomaţu u radu metbolizma. A. a bitni su i za proizvodnju hormona te odrţavanje tjelesnih tekućina  Procesi stvaranja energije . mišića i mekih tkiva. Vitaminum A pulvis Vitamin B1 : Thiamini hydrochloridum. vaţni su za oĉuvanje snage srca. Riboflavini natrii phosphas Vitamin C Vitamin B6 : Pyridoxini hydrochloridum Vitamin B12 : Cyanocobalamini. solutio Vitamin B-kompleks : Acidum folicum.D.Eur. capsulae. Vitaminum A in aqua dispergibile.BILJNE DROGE BOGATE VITAMINIMA I MINERALIMA   Vitamini – neophodni za normalno funkcioniranje u odrţavanje zdravlja. krvi i ţivĉanih stanica.E i K Vitaminum A. zuba. Nicotinamidum Vitamin C : Acidum Ascorbicum Vitamin D : Ergocalciferolum Vitamin E : α-Tocopherolum Vitamin K : Mandionum (K3)  Ph. esencijalne djelotvorne supstance Djele se na :   hidrosolubilne Vit.

zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. uz ţivice . a miris je aromatiĉni-voćni.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD    Vrsta :  Rosa canina L. Raste po rubovima šuma. – pasja ruţa i druge (srodne) vrste Rosa  Porodica : Rosaceae – ruţe Pasja ruţa uspravan je grm sa savijenim granama i oštrim trnjem. . rasprostranjena po cijeloj Europi. visine 1.5-2m ali i do 4m. Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se šipak Šipkovo usploĊe je slatkasto-kisela okusa. na pašnjacima uz putove. Africi.

rabi se kao sredstvo protiv bubreţnih i mokraćnih kamenaca te kod bolesti mjehura. temperature. protiv povišene tj.do 1.7% Jabuĉna i limunska kiselina 10-40% invertnog šećera Karotinoidi – likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi) Najĉešći pripravak je infuz.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD  Kemijsko sastav :       L-askorbinska kiselina (vit. ĉajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica . . Ima blagi laksativni uĉinak i diuretski uĉinak.C) .

kopriva dvodomna  Urtica urens L. Listovi su manji . plotove. KORIJEN  Vrsta : Urtica dioica L. – velika kopriva . na napuštenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa Koprivini listovi su bez karakteristiĉnog mirisa i okusa . jajoliki ili srcoliki . – mala kopriva       Porodica : Urticaceae – koprive Urtica dioica . zeljastim i ĉetverobridnom stabljikom visokom do 1m.velika je kopriva trajnica s uspravnim.mala koprpiva je jednogodišnja zeljasta biljka visoka 30-50cm. Listovi su nasuprotni . eliptiĉna oblika i pilasta ruba Rastu uz putove .URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. Urtica urens .

Fe 10mg%. sumpor. fosfor i kremene kiseline Proteini 5. magnezij. kao hemostatici. natrij kalij.g. djeluje protiv proljeva(adstringentno). antireumatici. . serotonin ( u soku iz dlaka ţarnica) Treiterpeni i steroli (β-sitosterol)   Ima diuretski uĉinak. antianemici. acetil-kolin. KORIJEN  Kemijski sastav :        Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2. histamin.9mg% Kolin.URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. snizuje razinu šećera u krvi. pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%. povoljno djeluje na bolest prostate. Najbolji ĉuvar jetre Hasanagić 1988. mangan. vitamin K.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful