GLIKOZIDI – HETEROZIDI

Renato Čargonja Zrinko Baričević Smiljana Banko Vedran Kosanović Marko Lapat

Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom šećera i drugih spojeva  Šeĉerni dio se zove glukon, nešećerni dio se zove aglukon ili genin  Glukon prema vrsti moţe biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula šećera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd.  Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.

AMA PURA – GORKI GLIKOZIDI GENTIANAE RADIX – KORIJEN ŢUTE SIRIŠTARE,
SRČANIKOV KORIJEN
  

Vrsta: Gentiana lutea – ţuti srĉanik, ţuta sirištara Porodica: Gentianaceae – sirištare Gorki glikozidi koje sadrţi su: 23% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgorĉi prirodni spoj) Rabi se kao ĉajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiĉu luĉenje ţuĉi. Pripravke ne smiju uzimati ţeluĉani bolesnici jer podraţuju sluznicu i uzrokuju ţgaravicu

CENTAURI HERBA – ZELEN GORKE KIČICE

Vrsta: Centaurium erythraea – gorka kiĉica Porodica: Gentianaceae – sirištare Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistiĉki i antipiretski uĉinak.

LIST GORKE DJETELINE     Vrsta: Menyanthes trifoliata – gorka djetelina Porodica: Menyanthaceae – trolistiĉevke Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin Koristi se kod dispeptiĉkih tegoba.MENYANTHIDIS TRIFOLIATAE FOLIUM . Infuz se koristi u terapiji anoreksije . kao ĉajni napitak i za izradu tinktura.

somachicum. . febrifugum. pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana. gastritisa i potiĉe tek. bolesti jetre.CARDUI BENEDICTI HERBA – ZELEN BLAŢENOG ČKALJA     Vrsta: Cnicus benedictus – blaţeni ĉkalj Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavna kemijska sastavnica: 0. Djeluje kao digestiv kod atonije ţeluca. ţutice.7% knicina Rabi se kao amarum.2-0. ţuĉi.

CYNARAE FOLIUM – LIST ARTIČOKE     Vrsta: Cynara scolymus – artoĉika Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin. dehidrocinaropikrin i cinarin Koristi se kao kolagog. sniţava kolesterol i trigliceride . antioksidativno. amarum. djeluje antihepatotoksiĉno.

TIOGLIKOZIDI Sinapis nigrae semen – sjeme crne gorušice Sinapis albae semen – sjeme bijele gorušice  Vrsta: Brassica nigra – crna gorušica  Podvrsta: Brassicaceae – krstašice  Sjemenke crne gorušice sadrţe 11. iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzil-gorušiĉino ulje .2% sinigrina.7% alilgorušiĉina ulja    Vrsta: Sinapis alba – bijela gorušica Podvrsta: Brassicaceae krstašice Sjemenke bijele gorušice sadrţe oko 2. koji nakon hidrolize daje oko 0.5% sinalbina.

poboljšavaju funkciju ţeluĉanih i crijevnih ţlijezda. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snaţno antiseptiĉno djelovanje . Standardizirani preparati su u stabilnom obliku. pa se nakon uzimanja sadrţaj oslobaĊa tek u tankom crijevu. Najveće koliĉine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. Sjemenke crne gorušice se rabe kao zaĉin.

Ima jak antibiotski uĉinak. Ĉešnjak se rabi kao zaĉin i kao lijek. Za neugodan miris eteriĉnog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid. .POLUSULFIDI ALLII SATIVI BULBUS – LUKOVICA ĈEŠNJAKA     Vrsta: Allium sativum – ĉešnjak Porodica: Alliaceae – lukovice Sadrţi do 1% aliina koji prelazi u alicin. koji ima miris tipiĉan za ĉešnjak.

. propilensulfonske kiseline. metilaliin. propilaliin i cikloalein Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu.ALLII CEPAE BULBUS – LUKOVICA LUKA     Vrsta: Allium cepa – luk. kapula Porodica: Alliaceae – lukovice Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi. Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze. aliin.

FENOLSKI GLIKOZIDI Salicilni glikozidi – salicin. primverozid i primulaverozid  Arbutin i metilarbutin  Glukovaninilin…  . fragilin. gaulterin. populin.

naringenin. 820% trjeslovina Antipiretsko.-bijela vrba. Salix purpurea-vrba rakita Porodica : Salicaceae 1. antiflogistiĉko.5-11% fenolskih glikozida. analgetsko djelovanje.SALICIS CORTEX – VRBOVA KORA     Vrsta: Salix alba L. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina. Flavonoidi – izokvercitrin. dopunska terapija kod prehlade praćene vrućicom . Ĉajevi protiv reume.

1015% trjeslovine.medvjetka Porodica : Ericaceaevrjesovi Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i β glukozid hidrokinona. .4-0.MEDVJETKIN LIST     Vrsta: Arctostaphylos uvaursi .8% triterpena Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski.UVAE URSI FOLIUM . 1-2% flavonoida i 0.

Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i ţdrijelu. pektine. organske kiseline i 6-20mg% vitamin C. u puĉkoj se medicini rabe protiv proljeva Borovniĉini plodovi sadrţe 5-10% trjeslovina te antocijane. kod bolesti jetre.MYRTILLI FOLIUM.BOROVNIĈIN LIST MYRTILLI FRUCTUS – BOROVNIĈIN PLOD       Vrsta: Vaccinium myrtillus L. flavonoide. više od 200 mg % vitamina C Sastavni dio ĉajeva protiv šećerne bolesti.5% arbutina. protiv hemoroida.8-6. plinova i nametnika u crijevima. ţuĉi i ţuĉnih puteva .borovnica Porodica : Ericaceae – vrijesovi Borovniĉino lišće sadrţi 0.7% katehinskih trjeslovina i 0.

spazmolitski. sušenjem biljnog materijala se oslobaĊaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksiĉno djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno.KUMARINSKI GLIKOZIDI I FURANOKUMARINI      Kumarini = derivati α-pirona. sastavnice eteriĉnih ulja U ţivoj su biljci glikozidno vezani. baktericidni uĉinak . poboljšavaju cirkulaciju.

Oralni pripravci protiv tromboflebitisa. podljeva krvi . posttrombskog sindroma. Lokalna uporaba kod tupih ozljeda. kokotac Porodica : Fabaceae mahunarke Sadrţi 0.4 -0. reumatskih bolova. sprijeĉava nastanak edema i potiĉe cirkulaciju krvi. fenolkarbonske kiseline Djeluje antiflogistiĉki.9% kumarina. hemeroida te kod upale ţlijezda. kumarinskih glikozide. uganuća. zglobova. flavonoide.MELITOLI HERBA – ZELEN KOKOTCA     Vrsta: Meliltolus officinalis L.

GI trakta. kela Porodica : Apiaceae – štitarke Plodovi kele sadrţe 2-4% furanokromona – kelin. visnagin.visnadin – jaki koronarni dilatator. angine pektoris i bubreţnih.AMMEOS VISNAGAE FRUCTUS – VISNAGIN PLOD       Vrsta: Ammi visnaga – visnaga. masno ulje i bjelanĉevine Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija. ţuĉnih i crijevnih grĉeva . ţuĉnih i mokraćnih vodova i uterusa. kelol. Koristi se u terapiji astme. samidin Flavonoide. kelinol. amiol Piranokumarine. kelonin.

u pilulama i kremama za brzo tamnjenje koţe . masno ulje i bjelanĉevine Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza).ksantotoksin. eteriĉno ulje.AMMEOS MAJORIS FRUCTUS – PLOD GORKOGA MORAĈA     Vrsta: Ammi majus – gorki moraĉ Porodica : Apiaceae – štitarke Sadrţi furanokumarine (amoidin . bergapten). imperatorin.

estrogeno.flavonske i antocijanske boje           U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski. protuupalno. antialergijsko. antihepatotoksiĉno.FLAVONOIDNI GLIKOZIDI   Ime flavonoidi potjeĉe od ţute boje (flavus = ţut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) – prirodni spojevi. koleretski dijaforetski. diuretski. boje biljnog podrijetla . antisklerotiĉno… .

Benzopiran Flavonoidni glikozidi .

i luteolin-7-glukozid  Seskviterpenske laktone – helenin. arnifol i chamissonolid  Eteriĉno ulje  Fenolkarbonske kiseline i kumarin Uporaba: oblozi i masti kod upala. astragalin. na Ţumberku i u Dalmaciji  Arnicae flos Sadrži:  flavonoide – izokvercitrin. oticanja i prignjeĉenja tkiva Oralno kao tonik kod srĉanih i cirkulatornih tegoba  . juţnoj i istoĉnoj Europi i u srednjoj Aziji.ARNICA MONTANA L.BRĐANKA Asteraceae – glavoĉike  Raste na pretplaniniskim livadama i pašnjacima po srednjoj.u RH u Gorskom kotaru. .

izoamilamin. rutin i spireozid  Flavoni. samo sadrţi više flavonoida UPORABA: srĉani tonik za povećanje snage i prokrvljenosti srca. oleanolna i krategolna kiselina  Amini : tributilamin. etanolamin. viteksinramnozid i acetil – viteksinramnozid  Katehini  Procijanidi B2 i B5  Pentacikliĉki triterpeni : ursolna.sastav. kolin…  Ksantinski derivati : adenin. etilamin.CRAETEGUS MONOGYNA – BIJELI GLOG CRAETEGUS LAEVIGATA – CRVENI GLOG  rastu u ţivicama i šikarama u nizinskim i planinskim predjelima u juţnoj i srednjoj Europi Craetegi folium cum flore KEMIJSKI SASTAV: varijabilan  najviše flavonoida – hiperozid. periferni vazodilatatorski efekt . adenozin  GLOGOV PLOD ima sliĉan kem.viteksin.

2% eteriĉnog ulja – trans-anetol. karvon. mentol – miris DJELOVANJE: blagi diuretik. ne podraţuje epitel bubrega puĉka medicina – u terapiji reumatskih bolesti .lepirnjaĉe Raste na livadama i pašnjacima u podruĉju vapnenca u Europi. Aziji i sjevernoj Africi Ononidis radix – korijen zeĉjeg trna KEMIJSKI SASTAV: sadrţi izoflavone – ononin trifolizan 0.ONONIS SPINOSA L. – ZEĈJI TRN Fabaceae.2% triterpena α – onocerina 0.

na podruĉjima s umjerenom klimom .GINKO   Ginkgoaceae – ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana.GINKGO BILOBA L. .

askorbinska kiselina. šuma u ušima.pomaţe kod vrtoglavice.5-1% flavonoida      UPORABA: u lijeĉenju poremećaja kapilarne i venske cirkulacije. nesanice. sciadopitizini. oslabljene koncentracije i pamćenja. kvercetin3-0-glukozid. procijanidi KEMIJSKI SASTAV: 0. Ginkgo folium . grĉeve. ginkgetin. C) biflavonoidi – amentoflavon. obamrlost u rukama i nogama .C i J 0.list ginka A) flavonski i flavonolski glikozidi: kvercetin-3-0-rutinozid. ublaţava gubitak osjeta. kemferol-3-0-glukozid B) acilflavonski glikozidi – kemferol-3-0-kumaroil glukoramnozid. katehini.B. depresije. šikimi kiselina. izoginkgetin. poboljšava protok krvi u mozak.05% pinit. trnce. 5-metoksibilobetin Ginkgolidi A. kinakiselina. bilobetin.

stigmasterol.SILYBUM MARIANUM L.5-3% flavonoidnog kompleksa silimarina – sastoji se od silibina.6% fitosterola – sitosterol. – SIKAVICA. CARDUUS MARIANUS L. kolestrerol  20-30% bjelanĉevina PRIMJENA: na trţištu Extractum fructus Silby mariani siccum  u terapiji bolesti jetre – regenerira strukturu i funkciju jetrenih stanica  Kod kroniĉnog hepatitisa i masne jetre  . izosilibinina. silikristina i silidianina – flavononi  20-30% masnog ulja. Hercegovini  Cardui mariae fructus-plod sikavice KEMIJSKI SASTAV: 1. OSLOBOD Raste na suhim. sunĉanim mjestima u Dalmaciji. 0.

u lijeĉenju opeklina. polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje. glavobolje. protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca Pojaĉava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroniĉnim upalama   .BILJNE DROGE S IMUNOSTIMULIRAJUĆIM DJELOVANJEM Echinacea angustifolia DC – pupavica. klorogenska kiselina. alkamidi. rudbekija     Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi – od juţne Kanade do sjevernog Meksika Enchinaceae angustifolie radix – korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin.

listova.  Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje  .ANTOCIJANI . plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova.ANTOCIJANOZIDI Glikozidi koji uzrokuju crveno. ljubiĉasto. plodova. stabljike i kore. Razliĉita boja ovisi o sadrţaju staniĉnog soka.

CENTAUREA CYANUS L. . plava boja cvjetova potjeĉe od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa Koristi se kao diuretik. Dodaje se ĉajnim mješavinama radi ljepšeg izgleda.RAZLIĈAK      Porodica: Astraceae – glavoĉike Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi Cyani flos Sadrţi antocijanske glikozide. blagi kolagog. za ispiranje rana i oĉnih kapaka..

 . ţelea i kao dodatak ĉajevima.HIBISCUS SABDARIFFA – HIBISKUS  Porodica: Malvaceae – sljezovke  Hibisci flos – hibiskusov cvijet Udio antocijana: oko 1. diuretik. kolagog. spazmolitik. Rabi se za bojanje marmelada.5%  Djeluje kao blagi laksans.

smirivanje upale sluznice usne šupljine i upale probavnog trakta.  Vrsta: .MALVAE FLOS – CVIJET CRNOG SLJEZA Malva sylvestris – crni sljez  Porodica: Malvaceae – sljezovi  Udio antocijana: oko 7%. od ĉega je polovina malvin  Primjenjuje se za smirivanje podraţaja na kašalj te izluĉivanje sluzi.

velikom dijelu Azije. u Australiji i Novom Zelandu Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid). sjevernoj Africi.12% izokinolinskih alkaloida – oko 50% rhodeina Trjeslovine i sluzi .PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK   Papaveraceae Raste kao korov na poljima meĊu ţitaricama. u ţitu u Europi. po altanskim i pacifiĉkim otocima Sjeverne Amerike. cijanidin-3-glukozid KEMIJSKI SASTAV :    Do 0.

ROSA CENTRIFOLIA L. ROSA DAMASCENA MILL. cijanidin-3glukozid  Oligomerni procijanidi  10-25% trjeslovina i malo flavona UPORABA: adstrigentno i antiflogistiĉko djelovanje infuz protiv proljeva galenski pripravci za ispiranje usta i njegu usne šupljine  .RUŢA ROSA GALLICA L.. cijanidin-3-5-diglukozid.5-diglukozid. Rosae Flos KEMIJSKI SASTAV:  Antocijani : pelargonidin-3.

. u oftamologiji za bolesti retine . delfinidin-3-galaktozid. cijanidin.VACCINIUM MYRTILLUS L.  DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti. peonidin i petunidin SADRŢI : antocijane delfinidin-3-glukozid.BOROVNICA   Ericaceae – vrijesovi Myrtilli fructus L. Glikozide s aglukonima pelargonidin.

glukoza i drugi šećeri  U većini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline) Galna kiselina M-digalna kiselina .GALOTANINI  Osnovno tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati  Galna kiselina i njezini derivati.

ŠIŠKE.GALLAE HALEPENSIS. elagna kiselina. istoĉno Sredozemlje i mala Azija  40-60% galotanina.GALE Vrsta: maloazijski hrast  Porodica: Fagaceae-bukve  Nisko drvo s nazubljenim listovima. glukoza i škrob  Koristi se kao adstringens te za dobivanje taninske kiseline  .

GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE Vrsta: Rhus semialatakineski ruj  Porodica: Anacardiaceae-rujevke  Do 75% galotanina  Sirovina za dobivanje taninske kiseline  .

raste na podruĉju SAD-a i Kanade 8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina). hemoroida i kod proširenih vena .HAMAMELIDIS FOLIUM. te maleni udio flavonoida i eteriĉnih ulja Koriste se u terapiji upala usne sluznice. dizenterije.ameriĉki hamamelis Porodica: Hamamelidaceaeseletriĉevke Visoko stablo s jednogodišnjim listovima.CORTEXHAMAMELISOV(SELETRIĈIN) LIST I KORA      Vrsta: Hamamelis virginiana.

sjevernoj Africi i maloj Aziji  8-20% trjeslovina(elagitanin i katehin) . nalaze se i triterpeni  Koristi se u oblozima i kupeljima za koţne bolesti i ozebline  .QUERCUS CORTEX.HRASTOVA KORA Listopadno stablo do 40m. dugih reţnjastih listova  Raste u Europi.

elagna kiselina te 1% agrimonina Adstringento.TORMENTILLAE RHIZOMA-SRĈENJAKOV PODANAK        Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-ruţe Trajnica 5-20cm. raste na podruĉjima srednje i sjeverne Europe te Azije 15-22% trjeslovina(protoantocijanidin. antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje Koristi se u blaţim upalama Zamjena za ameriĉku rataniju . antimikrobno.

turica. triterpene i silicijevu kiselinu Adstringentno djelovanje. KOSTOLOMOVA ZELEN      Vrsta: Agrimonia eupatoria.ruţe Višegodišnja zeljasta biljka s slabo razgrantom stabiljkom. 20% polisaharida. sadrţi i flavonoide.AGRIMONIAE HERBA. elagitanina i galotanina. koristi se kod upala desni i ţdrijela te za suzbijanje ţeluĉano crijevnih tegoba .TURIĈINA.vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi 4-10% kondeziranih trjeslovina. kostolom Porodica: Rosaceae.

antrakinoni i antraglikozidi  Koriste se i preparatima za mršavljenje i terapiju jetre antrakinon .ANTRANOIDI.ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI  Biljne droge laksativskog djelovanja  U ţivoj biljci sinteza se odbija preko antronskih glikozida  Djelatne tvari nazivaju se antracenski derivati.

rastu u tropskim i suptropskim podruĉjima Aloe barbadensis. 7-hidroksialoin A i B.aloresin B Aloe capensis. aloresin i aloenin A i B Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana Kontraindikacije kod trudnica . aloinoizidi A i B.25-40% aloina A i B. 5-hidroksialoin.13-27% aloina A i B.ALOE BARBADENSIS. CAPENSISZAPADNOINDIJSKI I AFRIĈKI ALOJ      Niske biljke debelih sluzavih listova.

lijeĉenje nateknuća jetre te u terapiji ţuĉnih kamenaca  Antrakinonski glikozid .FRANGULAE CORTEX.krkavine  Visok grm ili stablo. sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji uz potoke i rijeke  8% antranoida: glukofrangulin A i B.KRKAVININA KORA Vrsta: Rhamnus frangula. raste u Europi.krkavina  Porodica: Rhamnaceae. frangulin A i B  Koristi se za poboljšanje peristaltike.

RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIĈKE KRKAVINE Vrsta: Rhamnus purshianusameriĉka krkavina  Porodica: Rhamnaceae  Visoko stablo koje raste na pacifiĉkoj obali sjeverne Amerike  8-10% hidroksiantracenskih glikozida(80-90% C-glikozidi te 1020% 0-glikozidi)  Koristi se umjesto Frangulae u ameriĉkim laksansima  .

RABARBARIN KORIJEN Vrsta: Rheum palmatum-rabarbara  Porodica: Polygonaceae.dvornici  Velike zeljaste biljke s velikim listovima. raste na podruĉjima sjeverne i sjeverozapadne Kine te istoĉnog Tibeta  3-12% antranoida(60-80% antrakinonskih glikozida. 10-25% diantroglikozida)  Rabi se kao laksans i stomahik  Prevelike doze izazivaju grĉeve u probavnom traktu  .RHEI RADIX.

SENIN LIST Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Višegodišnje zeleni s parno perastim listovima.SENNAE FOLIUM. najveĉi uzgajivaĉi Egipt . flavonoidi.Sudan te Indija  3% diantron-diglukozida(senozidi AF). 10% sluzi i trjeslovine  Veoma jak laksans  .

flavonoidi(kemferol)  Koristi se u ĉajnim mješavinama i draţejama kao laksans  Ne smije se koristi više od 1-2 tjedna  .SENNAE FRUCTUS.SENIN PLOD Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Senozidi A-D.

rasprostranjena po cijeloj Europi. Aziji i sjevernoj Americi Dehidrodiantroni(hipericin. pseudohipericin).HYPERICI HERBA. flavonoidi i biflavoni Antibiotsko. antiviralno i antidepresivno djelovanje U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju .ZELEN GOSPINE TRAVE       Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova.

bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom)  Nalaze se u 15 biljnih porodica  .kardenolid(23 C-atoma).KARDIOTONIĈNI GLIKOZIDI Koriste se u terapiji srĉanih bolesti  Tri skupine ovih glikozida.

gitoksin i gitaloksin Primjenjuju se u preparatima za srĉanu insuficijenciju Ĉisti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira digitoksin . raste u šumskim predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije 30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%.DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM.LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA       Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceaestrupnikovke Dvogodišnja biljka. digitoksin 12%.

sadrţe 0.5 % kardenolidskih glikozida (njih više od 70)  Glikozidi: lanatozid A (mlada) i C (stara biljka)  Aglukoni: digitoksigenin. sluţe za izolaciju ĉistih glikozida  Digitoksigenin . – VUNASTI NAPRSTAK Dvogodišnja samonikla biljka velikih. raste na vapnenastom tlu  Digitalis lanatae folium .5-1. suliĉastih listova.DIGITALIS LANATA EHRH. gitoksigenin  Problemi standardizacije ekstrakata i tinktura.

STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) .STROFANTUS Grmovi-penjaĉice rasprostranjeni u Africi i Aziji  Strophantus semen – gorko i otrovno. i to najviše g-strofantina (90-95 %)  G-strofantin se dodatkom 80%-tne sumporne kiseline boji tamnocrveno  Upotrebljava se u obliku intravenoznih injekcija  . sadrţi 4-8 % glikozida .

8% glikozida: adonitoksin.2–0. cimarin i adonitoksol  Primjena: kratkotrajni kardiotonik  CONVALLARIA MAJALIS – ĐurĊica  Višegodišnja biljka mirisnih bijelih cvjetova  Convallariae herba – sadrţi do 0.3% srĉanih glikozida.ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET Do 30 cm visoka trajnica sa ţutim cvijetom  Adonidis herba – 0. od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin .

odorozid A.NERIUM OLEANDER .OLEANDAR Zimzeleni grm koji raste u podruĉju Mediterana  Oleandri folium – koţasti.5% kardenolida  Glikozidi: oleandrin.…  Srodan u djelovanju glikozidima Digitalisa  Rabe ga još i u arapskoj medicini  . oleazidi. suliĉasti listovi sa najmanje 1.

sadrţavaju ga biljke jednosupnice  Saponini razaraju eritrocite i otrovni su za morske ţivotinje  Rabe se kao antibiotici.…  . steroidni sapogenini i steroidni alkaloidi  Triterpenski saponini – najveći broj. ekspektoransi. u kozmetici.ili tetracikliĉki aglukon s 30 C-atoma  Steroidni saponini – 27 C-atoma.SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI Flikozidi koji otopljeni u vodi stvaraju pjenu  Dijele se u 3 skupuine: pentatriterpeni ili tetracikliĉki triterpeni. penta. emulgatori.

5-5% fenolskih glikozida  Primula kiselina A – glavni glikozid: protoprimulagenin + glukoza + galaktoza + ramnoza + glukoronska kiselina  Rabi se u terapiji dišnih puteva  . sadrţi 5-10% saponina. – PROLJETNI JAGLAC Biljka sa višegodišnjim podankom. kao i 0. ovisno o zemlji uzgoja. raste u gorskim podruĉjima Azije i Europe  Primulae radix – vrlo sliĉan korijenu vrste lastaviĉnjaka.PRIMULA VERSI L.

snegina. rabi se kao ekspektorans kod bronhitisa u obliku sirupa  . oligosaharida i masnog ulja  Pospješuje sekreciju mlijeka u dojilja. sa kvrgavim korjenom.POLYGALA SENEGA L. . Raste u Sjevernoj Americi  Senegae radix sadrţi 6-12% senegasaponina A-D.SENEGA Višegodišnja biljka do 30 cm visine.

Aziji. Sibiru i Sjevernoj Americi  Saponariae radix . po Europi. pri tvrdokornom kašlju. i u sluĉaju koţnih bolesti  .a glacni su saponazid A i D  Rabi se kao ekspektorans.SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA Trajna biljka do 80 cm visine.crvenkast korijen koji sadrţi oko 5% saponina. s dugaĉkim puzavim vrijeţama i nasuprotnim listovima  Raste u ţivicama.

HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ĈUPAVA) KILAVICA Zeljaste biljke visine do 15 cm. sitnih ovalnih listova  Rastu na suhim i pješĉanim mjestima  Herniariae herba – 3-9% saponina: herniariasaponin 1 i 2 – derivati medikagenske kiseline  Rabi se kao jaki diuretik u sluĉajevima cistitisa i uretritisa  .

 Rabi se kao cijenjeni ekspektorans.5 m sa ljubiĉastim leptirastim cvjetovima  Liquiritiae radix – Glycyrrhizae radix.SLADIĆ Var. najvaţniji je glicirizin. sadrţi i do 15% triterpenskih saponina. flavonoidi. Violacea – perzijski sladić  Trajna biljka. Typica – španjolski sladić  Var. za dobivanje Succus Liquiritae – crnog šećera  . Glandulifera – ruski sladić  Var. visoka do 1.GLYCYRRHIZA GLABRA .

kao stabilizator suspenzija.sadrţi oko 10% smjese saponina koji se hidrolizom razgraĊuju na kvilaja-kiselinu i šećerni dio  Rabi se kao sapun za pranje. a u novije vrijeme se dodaje cjepivima  . raste u Peruu.QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIĈKA SAPUNIKA Porodica Rosaceae  Vazdazeleno stablo visoko i do 18 m. Ĉileu i Boliviji  Qullajae cortex .

smjesa ester-saponina sa aglukonima  Escin se dobro reapsorbira i povećava otpornost kapilara pa se koristi protiv hemeroida i limfnih oboljenja  . sa grozdastim cvjetovima  Hippocastani semen – okrugle. sterola.AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN Stablo visoko do 30 m.…  Escin . flavonoide. s jedne strane spljoštene sjemenke  Sadrţe 3-10% triterpenskih saponina nazvanih „escin”. vitamina B i C.

fenolkarbonske kiseline i poliacetilene  Koristi se kao ekspektorans zbog djelovanja hederakozida C i α-hederina. Također se primjenjuje i lokalno.HEDERA HELIX . protiv edema  Α-hederin . a sadrţe 4-5% triterpenskih saponina u kojima prevladavaju bisdezmozidi. flavonoide.BRŠLJAN Trajna drvenasta biljka sa koţnatim listovima  Hederae folium – listovi su u obliku koplja.

1. te se ona smatra patvorevinom  Rabi se kao ekspektorans i diuretik u obliku ekstrakta i sirupa.…  Mnogi pripravci umijesto S.SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIĈNA ZLATICA Trajna biljka sa uspravnom stabljikom visokom i do metra. gigante. cvate od srpnja do listopada  Virgaureae herba – sadrţi oko 2.5% flavonoida. do 8% polisaharida. eteriĉna ulja. virgaurea sadrţe S.4% saponina.  Rabi se zalijeĉenje hemoragija i uremija i protiv edema  .

Sj. Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama. okruglasta s dubokim brazdama. s puzećim podankom i vrijeţama. ĉvrsta. a okus trpak . zelenkasto ţute boje. aromatiĉan.5m. Europa Miris zeleni je vrlo slab. naizmjeniĉno poredanim listovima. Jeziĉasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj. bez trihoma s brojnim sjedećim. viša od 1m. Stabljika je uspravna.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Vrste :   Solidago gingantea Aiton – velika zlatica Solidago canadensis L. Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana. – gusto cvjetna (kanadska) zlatica i njihovi hibridi      Porodica : Asteraceae – glavoĉike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1. Solidago canadensis višegodišnja je biljka .Amerika.

: klorogenska. 6-dezoksiglukoza. ferula i kina kiselina 0. raĉunano kao rutin Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eteriĉnim uljem Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE    Ispitivanje vrijednosti sadrţaja flavonoida : ne manje od 6. ksiloza. 3-0rutinozidi.0%. hidrocimetna. 3 ramnoze. 3 ksiloze. ramnetin i izoramnetin. 1 apioza      Šećeri : ramnoza. kvercetin. astragalin i afzetin Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis. izokvercitrin.5 eteriĉnog ulja – monocikliĉnih i bicikliĉkih monoterpena i seskviterpena  (germakren D. apioza i galaktoza Flavonoidi : kemferol. kavena. bornilacetat) . glukoza.  Sapinonini : aglukoni bajogenin i oleanolna kis.   (giganteasaponin 1-6) Giganteasaponin 5 (bajogenin + 2 glukoze. α-pinen.

farinksa i tonzila  . spazmolitsko i diuretsko svojstvo  Ekstrakti – upala larinksa.   Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 – 8  (aglukon bajogenin + 9 šećera) 2.4% flavonoida – glavni flavonoid rutin  Polisaharidi  Nema mnogo podataka o djelovanju i upotrebi Rabe se za povećanje koliĉine mokraće (upala bubrega i mokraćnog mjehura)  Protuupalno.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Kemijski sastav vrste Solidago canadensis L.

Nepal. Panax pseudoginseng Wallich. a potom slankast i pomalo sluzav . (sin.40% ginsenozida Rg1 i Rb1  Karakteristiĉnog je mirisa. Ginseng radix – cijelog ili rezanog. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmješteni poput listova divljeg kestena. Sj.Mayer. a crvene bobe sadrţe po dvije sjemenke. Cvjetovi su bijele i zelenkasto ţućkaste boje.Ness) – ginseng   Porodica : Araliaceae – bršljani Panax ginseng – višegodišnja je biljka visoka 30-50cm.Eur. Panax schinseng Th. osušenog korijena  Koji sadrţi najmanje 0. Mandţurija.A. Biljka se sporo razvija  Raste na vlaţnim mjestima planinskih šuma Istoĉna Azija. a okus je najprije blago gorak.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Vrsta :  Panax ginseng C. Koreja  Ph.

dok u srednjim i velikim dozama snizuje 4.β-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol. Stimulacija kore nadbubreţne ţlijezde  Farmakološki uĉinak        Adaptogeno i antistresno djelovanje .CNS – Stimulirajuće djelovanje.B2.C. aminokiseline. peptidi. produktivnost. masne kiseline. mineralne tvari. panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi. povećavaju broj eritrocitai koliĉinu Hb 5. Smanjuje depresiju 1.B1. vit. pektini.Djelovanje na jetru. proteini.Djelovanje na krvnu sliku.Zaštita od mnogih agensa 3. i cijlokupnu probavu 6. fermenti i fosfatidi  Dokazano je opće tonizirajuće i centralnostimulirajuće djelovanje – psihotonik  Povećava sposobnost za rad. panaksinol. bubreg. arabinoza.05% (eremofilen.B12. ksiloza i ramnoza)     Eteriĉno ulje 0. s brojnim šećerima (glukoza.koncentraciju. poboljšava pokretljivost procesa mozga 2.U malim dozama povisuje krvni tlak. vit.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Kemijski sastav  Triterpenski saponini (2-3%)    GINSENOZIDI od R0 – Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol.

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Vrsta :
Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim  {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.) Harms} – eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge

 

Porodica : Araliaceae – bršljani Bodljikava je penjaĉica visoka 2-3m a katkad dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igliĉastim bodljama

Raste u dolinama rijeka, na obroncima planina. U subartĉkoj tajgi, Kina, Japan

 

Korijen ima slab ali karakteristiĉan miris, okus je gorak i pomalo paleći Ispitivanje vrijednosti : HPLC – klorogenska kis., i siringina (0,15 – 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Kemijski sastav :
  


 

Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis. Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1) Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, steriĉna ulja (0.8%)

Sadrţaj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), poveĉava izdrţljivost, oštri refleksi i koncentraciju

IRIDOIDI
Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica  Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u  iridoide u uţem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C atoma)  seko-iridoide  Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni prašak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD
  

Vrsta : Vitex agnus-castus L. – konopljika Porodica : Verbenaceae – sporiši, sporiševke Razgranan je grm – nisko stablo, 1-4m visoko s ĉetverobridnim svijetlosmeĊim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i rijeĉnim obalama
Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat, Španjolska, Alţir…  Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk, Cres, Lošinj…

Pri usitnjavanju plodova osjeća se miris koji podsjeća na kadulju, okus je oštar , ljut i malo gorak, aromatiĉan poput papra

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD  Kemijski sastav      Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se sastoji od aukubigenina i glukoze. kod smetnji mjeseĉnog ciklusa… Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans . ali najĉešće kao antiafrodizijak. a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis. Primjenjuje se kod bolesti jetre.8%) koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima Δ4-3-ketosteroidi   Primjenjuje se za mnoge bolesti.7-1. slezene. u veterinarskoj medicini. Lipofilni flavonoidi – kasticin Eteriĉno ulje – (0.

pomaţu u radu metbolizma. solutio Vitamin B-kompleks : Acidum folicum. Vitaminum A in aqua dispergibile.E i K Vitaminum A. Vitaminum A pulvis Vitamin B1 : Thiamini hydrochloridum. Nicotinamidum Vitamin C : Acidum Ascorbicum Vitamin D : Ergocalciferolum Vitamin E : α-Tocopherolum Vitamin K : Mandionum (K3)  Ph.BILJNE DROGE BOGATE VITAMINIMA I MINERALIMA   Vitamini – neophodni za normalno funkcioniranje u odrţavanje zdravlja. A.            Minerali – potrebni za izgradnju kostiju . zuba. mišića i mekih tkiva.Eur. krvi i ţivĉanih stanica. Thiamini nitras Vitamin B2 : Riboflavinum. Vitaminum A densum oleosum. mozga. a bitni su i za proizvodnju hormona te odrţavanje tjelesnih tekućina  Procesi stvaranja energije . Riboflavini natrii phosphas Vitamin C Vitamin B6 : Pyridoxini hydrochloridum Vitamin B12 : Cyanocobalamini. vaţni su za oĉuvanje snage srca.C Liposolbilne Vit. capsulae. B i Vit. esencijalne djelotvorne supstance Djele se na :   hidrosolubilne Vit.D.

visine 1. zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. rasprostranjena po cijeloj Europi. a miris je aromatiĉni-voćni.5-2m ali i do 4m. . Raste po rubovima šuma.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD    Vrsta :  Rosa canina L. uz ţivice . Africi. – pasja ruţa i druge (srodne) vrste Rosa  Porodica : Rosaceae – ruţe Pasja ruţa uspravan je grm sa savijenim granama i oštrim trnjem. Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se šipak Šipkovo usploĊe je slatkasto-kisela okusa. na pašnjacima uz putove.

rabi se kao sredstvo protiv bubreţnih i mokraćnih kamenaca te kod bolesti mjehura. protiv povišene tj. Ima blagi laksativni uĉinak i diuretski uĉinak. temperature.do 1.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD  Kemijsko sastav :       L-askorbinska kiselina (vit.C) .7% Jabuĉna i limunska kiselina 10-40% invertnog šećera Karotinoidi – likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi) Najĉešći pripravak je infuz. . ĉajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica .

Listovi su manji .mala koprpiva je jednogodišnja zeljasta biljka visoka 30-50cm. jajoliki ili srcoliki . – velika kopriva . kopriva dvodomna  Urtica urens L. Listovi su nasuprotni . plotove.URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. – mala kopriva       Porodica : Urticaceae – koprive Urtica dioica . zeljastim i ĉetverobridnom stabljikom visokom do 1m. KORIJEN  Vrsta : Urtica dioica L. eliptiĉna oblika i pilasta ruba Rastu uz putove .velika je kopriva trajnica s uspravnim. Urtica urens . na napuštenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa Koprivini listovi su bez karakteristiĉnog mirisa i okusa .

antianemici. natrij kalij. pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%. histamin. magnezij. djeluje protiv proljeva(adstringentno). mangan. serotonin ( u soku iz dlaka ţarnica) Treiterpeni i steroli (β-sitosterol)   Ima diuretski uĉinak. Najbolji ĉuvar jetre Hasanagić 1988. kao hemostatici. vitamin K. sumpor. antireumatici. . povoljno djeluje na bolest prostate.URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. fosfor i kremene kiseline Proteini 5.9mg% Kolin. KORIJEN  Kemijski sastav :        Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2. Fe 10mg%. snizuje razinu šećera u krvi. acetil-kolin.g.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful