P. 1
Glikozidi _ Heterozidi

Glikozidi _ Heterozidi

|Views: 1,350|Likes:
Published by Ginko Forte Belupo

More info:

Published by: Ginko Forte Belupo on Mar 04, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPTX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/15/2013

pdf

text

original

Sections

  • TIOGLIKOZIDI
  • FENOLSKI GLIKOZIDI
  • UVAE URSI FOLIUM - MEDVJETKIN LIST
  • FLAVONOIDNI GLIKOZIDI
  • ANTOCIJANI - ANTOCIJANOZIDI
  • GALLAE HALEPENSIS- ŠIŠKE,GALE
  • GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE
  • HAMAMELIDIS FOLIUM,CORTEX- HAMAMELISOV(SELETRIĈIN) LIST I KORA
  • QUERCUS CORTEX- HRASTOVA KORA
  • TORMENTILLAE RHIZOMA-SRĈENJAKOV PODANAK
  • AGRIMONIAE HERBA- TURIĈINA, KOSTOLOMOVA ZELEN
  • ANTRANOIDI- ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI
  • ALOE BARBADENSIS, CAPENSIS- ZAPADNOINDIJSKI I AFRIĈKI ALOJ
  • FRANGULAE CORTEX- KRKAVININA KORA
  • RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIĈKE KRKAVINE
  • RHEI RADIX- RABARBARIN KORIJEN
  • SENNAE FOLIUM- SENIN LIST
  • SENNAE FRUCTUS- SENIN PLOD
  • HYPERICI HERBA- ZELEN GOSPINE TRAVE
  • DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM- LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA
  • DIGITALIS LANATA EHRH. – VUNASTI NAPRSTAK
  • STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) - STROFANTUS
  • ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET
  • NERIUM OLEANDER - OLEANDAR
  • SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI
  • PRIMULA VERSI L. – PROLJETNI JAGLAC
  • POLYGALA SENEGA L. - SENEGA
  • SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA
  • HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ĈUPAVA) KILAVICA
  • GLYCYRRHIZA GLABRA - SLADIĆ
  • QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIĈKA SAPUNIKA
  • AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN
  • HEDERA HELIX - BRŠLJAN
  • SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIĈNA ZLATICA

GLIKOZIDI – HETEROZIDI

Renato Čargonja Zrinko Baričević Smiljana Banko Vedran Kosanović Marko Lapat

Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom šećera i drugih spojeva  Šeĉerni dio se zove glukon, nešećerni dio se zove aglukon ili genin  Glukon prema vrsti moţe biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula šećera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd.  Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.

AMA PURA – GORKI GLIKOZIDI GENTIANAE RADIX – KORIJEN ŢUTE SIRIŠTARE,
SRČANIKOV KORIJEN
  

Vrsta: Gentiana lutea – ţuti srĉanik, ţuta sirištara Porodica: Gentianaceae – sirištare Gorki glikozidi koje sadrţi su: 23% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgorĉi prirodni spoj) Rabi se kao ĉajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiĉu luĉenje ţuĉi. Pripravke ne smiju uzimati ţeluĉani bolesnici jer podraţuju sluznicu i uzrokuju ţgaravicu

CENTAURI HERBA – ZELEN GORKE KIČICE

Vrsta: Centaurium erythraea – gorka kiĉica Porodica: Gentianaceae – sirištare Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistiĉki i antipiretski uĉinak.

MENYANTHIDIS TRIFOLIATAE FOLIUM . Infuz se koristi u terapiji anoreksije . kao ĉajni napitak i za izradu tinktura.LIST GORKE DJETELINE     Vrsta: Menyanthes trifoliata – gorka djetelina Porodica: Menyanthaceae – trolistiĉevke Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin Koristi se kod dispeptiĉkih tegoba.

CARDUI BENEDICTI HERBA – ZELEN BLAŢENOG ČKALJA     Vrsta: Cnicus benedictus – blaţeni ĉkalj Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavna kemijska sastavnica: 0. somachicum. ţuĉi. ţutice. bolesti jetre.7% knicina Rabi se kao amarum. . febrifugum. pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana.2-0. Djeluje kao digestiv kod atonije ţeluca. gastritisa i potiĉe tek.

dehidrocinaropikrin i cinarin Koristi se kao kolagog. amarum. sniţava kolesterol i trigliceride . djeluje antihepatotoksiĉno. antioksidativno.CYNARAE FOLIUM – LIST ARTIČOKE     Vrsta: Cynara scolymus – artoĉika Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin.

TIOGLIKOZIDI Sinapis nigrae semen – sjeme crne gorušice Sinapis albae semen – sjeme bijele gorušice  Vrsta: Brassica nigra – crna gorušica  Podvrsta: Brassicaceae – krstašice  Sjemenke crne gorušice sadrţe 11.5% sinalbina. koji nakon hidrolize daje oko 0.7% alilgorušiĉina ulja    Vrsta: Sinapis alba – bijela gorušica Podvrsta: Brassicaceae krstašice Sjemenke bijele gorušice sadrţe oko 2. iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzil-gorušiĉino ulje .2% sinigrina.

Najveće koliĉine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snaţno antiseptiĉno djelovanje . poboljšavaju funkciju ţeluĉanih i crijevnih ţlijezda. Sjemenke crne gorušice se rabe kao zaĉin. Standardizirani preparati su u stabilnom obliku. pa se nakon uzimanja sadrţaj oslobaĊa tek u tankom crijevu.

.POLUSULFIDI ALLII SATIVI BULBUS – LUKOVICA ĈEŠNJAKA     Vrsta: Allium sativum – ĉešnjak Porodica: Alliaceae – lukovice Sadrţi do 1% aliina koji prelazi u alicin. koji ima miris tipiĉan za ĉešnjak. Ima jak antibiotski uĉinak. Za neugodan miris eteriĉnog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid. Ĉešnjak se rabi kao zaĉin i kao lijek.

propilensulfonske kiseline.ALLII CEPAE BULBUS – LUKOVICA LUKA     Vrsta: Allium cepa – luk. aliin. Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze. kapula Porodica: Alliaceae – lukovice Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi. propilaliin i cikloalein Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu. . metilaliin.

populin. gaulterin. primverozid i primulaverozid  Arbutin i metilarbutin  Glukovaninilin…  .FENOLSKI GLIKOZIDI Salicilni glikozidi – salicin. fragilin.

naringenin. dopunska terapija kod prehlade praćene vrućicom .5-11% fenolskih glikozida.-bijela vrba. antiflogistiĉko. Ĉajevi protiv reume.SALICIS CORTEX – VRBOVA KORA     Vrsta: Salix alba L. 820% trjeslovina Antipiretsko. Flavonoidi – izokvercitrin. analgetsko djelovanje. Salix purpurea-vrba rakita Porodica : Salicaceae 1. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina.

medvjetka Porodica : Ericaceaevrjesovi Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i β glukozid hidrokinona. 1-2% flavonoida i 0. .8% triterpena Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski.4-0.UVAE URSI FOLIUM .MEDVJETKIN LIST     Vrsta: Arctostaphylos uvaursi . 1015% trjeslovine.

pektine. u puĉkoj se medicini rabe protiv proljeva Borovniĉini plodovi sadrţe 5-10% trjeslovina te antocijane.8-6. protiv hemoroida. plinova i nametnika u crijevima. organske kiseline i 6-20mg% vitamin C. Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i ţdrijelu.BOROVNIĈIN LIST MYRTILLI FRUCTUS – BOROVNIĈIN PLOD       Vrsta: Vaccinium myrtillus L. više od 200 mg % vitamina C Sastavni dio ĉajeva protiv šećerne bolesti.5% arbutina. flavonoide. ţuĉi i ţuĉnih puteva .7% katehinskih trjeslovina i 0. kod bolesti jetre.MYRTILLI FOLIUM.borovnica Porodica : Ericaceae – vrijesovi Borovniĉino lišće sadrţi 0.

baktericidni uĉinak . sastavnice eteriĉnih ulja U ţivoj su biljci glikozidno vezani. poboljšavaju cirkulaciju. sušenjem biljnog materijala se oslobaĊaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksiĉno djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno. spazmolitski.KUMARINSKI GLIKOZIDI I FURANOKUMARINI      Kumarini = derivati α-pirona.

fenolkarbonske kiseline Djeluje antiflogistiĉki. flavonoide. Oralni pripravci protiv tromboflebitisa. podljeva krvi . zglobova. kumarinskih glikozide. Lokalna uporaba kod tupih ozljeda. kokotac Porodica : Fabaceae mahunarke Sadrţi 0.9% kumarina.4 -0. hemeroida te kod upale ţlijezda.MELITOLI HERBA – ZELEN KOKOTCA     Vrsta: Meliltolus officinalis L. sprijeĉava nastanak edema i potiĉe cirkulaciju krvi. uganuća. posttrombskog sindroma. reumatskih bolova.

ţuĉnih i crijevnih grĉeva . samidin Flavonoide.AMMEOS VISNAGAE FRUCTUS – VISNAGIN PLOD       Vrsta: Ammi visnaga – visnaga. visnagin. kelonin. masno ulje i bjelanĉevine Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija. kelol. amiol Piranokumarine. GI trakta. kelinol. kela Porodica : Apiaceae – štitarke Plodovi kele sadrţe 2-4% furanokromona – kelin. Koristi se u terapiji astme. angine pektoris i bubreţnih.visnadin – jaki koronarni dilatator. ţuĉnih i mokraćnih vodova i uterusa.

u pilulama i kremama za brzo tamnjenje koţe . imperatorin. bergapten). eteriĉno ulje.AMMEOS MAJORIS FRUCTUS – PLOD GORKOGA MORAĈA     Vrsta: Ammi majus – gorki moraĉ Porodica : Apiaceae – štitarke Sadrţi furanokumarine (amoidin . masno ulje i bjelanĉevine Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza).ksantotoksin.

koleretski dijaforetski. antialergijsko. antihepatotoksiĉno. diuretski. estrogeno.flavonske i antocijanske boje           U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski.FLAVONOIDNI GLIKOZIDI   Ime flavonoidi potjeĉe od ţute boje (flavus = ţut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) – prirodni spojevi. boje biljnog podrijetla . antisklerotiĉno… . protuupalno.

Benzopiran Flavonoidni glikozidi .

. i luteolin-7-glukozid  Seskviterpenske laktone – helenin. oticanja i prignjeĉenja tkiva Oralno kao tonik kod srĉanih i cirkulatornih tegoba  . juţnoj i istoĉnoj Europi i u srednjoj Aziji.BRĐANKA Asteraceae – glavoĉike  Raste na pretplaniniskim livadama i pašnjacima po srednjoj.ARNICA MONTANA L.u RH u Gorskom kotaru. astragalin. arnifol i chamissonolid  Eteriĉno ulje  Fenolkarbonske kiseline i kumarin Uporaba: oblozi i masti kod upala. na Ţumberku i u Dalmaciji  Arnicae flos Sadrži:  flavonoide – izokvercitrin.

etanolamin.CRAETEGUS MONOGYNA – BIJELI GLOG CRAETEGUS LAEVIGATA – CRVENI GLOG  rastu u ţivicama i šikarama u nizinskim i planinskim predjelima u juţnoj i srednjoj Europi Craetegi folium cum flore KEMIJSKI SASTAV: varijabilan  najviše flavonoida – hiperozid. periferni vazodilatatorski efekt . adenozin  GLOGOV PLOD ima sliĉan kem. viteksinramnozid i acetil – viteksinramnozid  Katehini  Procijanidi B2 i B5  Pentacikliĉki triterpeni : ursolna. oleanolna i krategolna kiselina  Amini : tributilamin. kolin…  Ksantinski derivati : adenin. rutin i spireozid  Flavoni.viteksin. etilamin. izoamilamin.sastav. samo sadrţi više flavonoida UPORABA: srĉani tonik za povećanje snage i prokrvljenosti srca.

ONONIS SPINOSA L. mentol – miris DJELOVANJE: blagi diuretik.2% triterpena α – onocerina 0. Aziji i sjevernoj Africi Ononidis radix – korijen zeĉjeg trna KEMIJSKI SASTAV: sadrţi izoflavone – ononin trifolizan 0.lepirnjaĉe Raste na livadama i pašnjacima u podruĉju vapnenca u Europi. karvon. ne podraţuje epitel bubrega puĉka medicina – u terapiji reumatskih bolesti .2% eteriĉnog ulja – trans-anetol. – ZEĈJI TRN Fabaceae.

GINKO   Ginkgoaceae – ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana.GINKGO BILOBA L. na podruĉjima s umjerenom klimom . .

kinakiselina. sciadopitizini. bilobetin.5-1% flavonoida      UPORABA: u lijeĉenju poremećaja kapilarne i venske cirkulacije. obamrlost u rukama i nogama . 5-metoksibilobetin Ginkgolidi A. izoginkgetin. procijanidi KEMIJSKI SASTAV: 0. šuma u ušima. ginkgetin. katehini.pomaţe kod vrtoglavice.C i J 0. askorbinska kiselina.05% pinit.B. Ginkgo folium . ublaţava gubitak osjeta. poboljšava protok krvi u mozak. trnce. grĉeve. kvercetin3-0-glukozid. kemferol-3-0-glukozid B) acilflavonski glikozidi – kemferol-3-0-kumaroil glukoramnozid. nesanice. depresije. C) biflavonoidi – amentoflavon.list ginka A) flavonski i flavonolski glikozidi: kvercetin-3-0-rutinozid. šikimi kiselina. oslabljene koncentracije i pamćenja.

stigmasterol. CARDUUS MARIANUS L. 0. – SIKAVICA. Hercegovini  Cardui mariae fructus-plod sikavice KEMIJSKI SASTAV: 1.6% fitosterola – sitosterol. OSLOBOD Raste na suhim. sunĉanim mjestima u Dalmaciji. izosilibinina. silikristina i silidianina – flavononi  20-30% masnog ulja.SILYBUM MARIANUM L.5-3% flavonoidnog kompleksa silimarina – sastoji se od silibina. kolestrerol  20-30% bjelanĉevina PRIMJENA: na trţištu Extractum fructus Silby mariani siccum  u terapiji bolesti jetre – regenerira strukturu i funkciju jetrenih stanica  Kod kroniĉnog hepatitisa i masne jetre  .

polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje. protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca Pojaĉava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroniĉnim upalama   .BILJNE DROGE S IMUNOSTIMULIRAJUĆIM DJELOVANJEM Echinacea angustifolia DC – pupavica. alkamidi. rudbekija     Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi – od juţne Kanade do sjevernog Meksika Enchinaceae angustifolie radix – korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin. glavobolje. u lijeĉenju opeklina. klorogenska kiselina.

ANTOCIJANI . listova. ljubiĉasto. plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova. plodova.ANTOCIJANOZIDI Glikozidi koji uzrokuju crveno. stabljike i kore.  Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje  . Razliĉita boja ovisi o sadrţaju staniĉnog soka.

blagi kolagog.CENTAUREA CYANUS L. plava boja cvjetova potjeĉe od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa Koristi se kao diuretik. za ispiranje rana i oĉnih kapaka. .. Dodaje se ĉajnim mješavinama radi ljepšeg izgleda.RAZLIĈAK      Porodica: Astraceae – glavoĉike Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi Cyani flos Sadrţi antocijanske glikozide.

Rabi se za bojanje marmelada.  .HIBISCUS SABDARIFFA – HIBISKUS  Porodica: Malvaceae – sljezovke  Hibisci flos – hibiskusov cvijet Udio antocijana: oko 1.5%  Djeluje kao blagi laksans. kolagog. diuretik. ţelea i kao dodatak ĉajevima. spazmolitik.

 Vrsta: . smirivanje upale sluznice usne šupljine i upale probavnog trakta.MALVAE FLOS – CVIJET CRNOG SLJEZA Malva sylvestris – crni sljez  Porodica: Malvaceae – sljezovi  Udio antocijana: oko 7%. od ĉega je polovina malvin  Primjenjuje se za smirivanje podraţaja na kašalj te izluĉivanje sluzi.

u Australiji i Novom Zelandu Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid). velikom dijelu Azije.12% izokinolinskih alkaloida – oko 50% rhodeina Trjeslovine i sluzi .PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK   Papaveraceae Raste kao korov na poljima meĊu ţitaricama. u ţitu u Europi. sjevernoj Africi. po altanskim i pacifiĉkim otocima Sjeverne Amerike. cijanidin-3-glukozid KEMIJSKI SASTAV :    Do 0.

5-diglukozid.ROSA CENTRIFOLIA L. cijanidin-3-5-diglukozid. ROSA DAMASCENA MILL. Rosae Flos KEMIJSKI SASTAV:  Antocijani : pelargonidin-3.RUŢA ROSA GALLICA L.. cijanidin-3glukozid  Oligomerni procijanidi  10-25% trjeslovina i malo flavona UPORABA: adstrigentno i antiflogistiĉko djelovanje infuz protiv proljeva galenski pripravci za ispiranje usta i njegu usne šupljine  .

BOROVNICA   Ericaceae – vrijesovi Myrtilli fructus L. u oftamologiji za bolesti retine . delfinidin-3-galaktozid.  DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti. peonidin i petunidin SADRŢI : antocijane delfinidin-3-glukozid.VACCINIUM MYRTILLUS L. Glikozide s aglukonima pelargonidin. . cijanidin.

GALOTANINI  Osnovno tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati  Galna kiselina i njezini derivati. glukoza i drugi šećeri  U većini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline) Galna kiselina M-digalna kiselina .

glukoza i škrob  Koristi se kao adstringens te za dobivanje taninske kiseline  .GALE Vrsta: maloazijski hrast  Porodica: Fagaceae-bukve  Nisko drvo s nazubljenim listovima. elagna kiselina.ŠIŠKE. istoĉno Sredozemlje i mala Azija  40-60% galotanina.GALLAE HALEPENSIS.

GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE Vrsta: Rhus semialatakineski ruj  Porodica: Anacardiaceae-rujevke  Do 75% galotanina  Sirovina za dobivanje taninske kiseline  .

HAMAMELIDIS FOLIUM.CORTEXHAMAMELISOV(SELETRIĈIN) LIST I KORA      Vrsta: Hamamelis virginiana. hemoroida i kod proširenih vena .ameriĉki hamamelis Porodica: Hamamelidaceaeseletriĉevke Visoko stablo s jednogodišnjim listovima. raste na podruĉju SAD-a i Kanade 8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina). dizenterije. te maleni udio flavonoida i eteriĉnih ulja Koriste se u terapiji upala usne sluznice.

nalaze se i triterpeni  Koristi se u oblozima i kupeljima za koţne bolesti i ozebline  .HRASTOVA KORA Listopadno stablo do 40m.QUERCUS CORTEX. dugih reţnjastih listova  Raste u Europi. sjevernoj Africi i maloj Aziji  8-20% trjeslovina(elagitanin i katehin) .

elagna kiselina te 1% agrimonina Adstringento. raste na podruĉjima srednje i sjeverne Europe te Azije 15-22% trjeslovina(protoantocijanidin. antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje Koristi se u blaţim upalama Zamjena za ameriĉku rataniju . antimikrobno.TORMENTILLAE RHIZOMA-SRĈENJAKOV PODANAK        Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-ruţe Trajnica 5-20cm.

AGRIMONIAE HERBA.vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi 4-10% kondeziranih trjeslovina. sadrţi i flavonoide. triterpene i silicijevu kiselinu Adstringentno djelovanje.TURIĈINA.ruţe Višegodišnja zeljasta biljka s slabo razgrantom stabiljkom.turica. 20% polisaharida. kostolom Porodica: Rosaceae. koristi se kod upala desni i ţdrijela te za suzbijanje ţeluĉano crijevnih tegoba . KOSTOLOMOVA ZELEN      Vrsta: Agrimonia eupatoria. elagitanina i galotanina.

antrakinoni i antraglikozidi  Koriste se i preparatima za mršavljenje i terapiju jetre antrakinon .ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI  Biljne droge laksativskog djelovanja  U ţivoj biljci sinteza se odbija preko antronskih glikozida  Djelatne tvari nazivaju se antracenski derivati.ANTRANOIDI.

aloresin B Aloe capensis. aloinoizidi A i B.ALOE BARBADENSIS. 7-hidroksialoin A i B.25-40% aloina A i B. rastu u tropskim i suptropskim podruĉjima Aloe barbadensis.13-27% aloina A i B. aloresin i aloenin A i B Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana Kontraindikacije kod trudnica . CAPENSISZAPADNOINDIJSKI I AFRIĈKI ALOJ      Niske biljke debelih sluzavih listova. 5-hidroksialoin.

frangulin A i B  Koristi se za poboljšanje peristaltike. sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji uz potoke i rijeke  8% antranoida: glukofrangulin A i B.KRKAVININA KORA Vrsta: Rhamnus frangula.FRANGULAE CORTEX. lijeĉenje nateknuća jetre te u terapiji ţuĉnih kamenaca  Antrakinonski glikozid .krkavine  Visok grm ili stablo. raste u Europi.krkavina  Porodica: Rhamnaceae.

RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIĈKE KRKAVINE Vrsta: Rhamnus purshianusameriĉka krkavina  Porodica: Rhamnaceae  Visoko stablo koje raste na pacifiĉkoj obali sjeverne Amerike  8-10% hidroksiantracenskih glikozida(80-90% C-glikozidi te 1020% 0-glikozidi)  Koristi se umjesto Frangulae u ameriĉkim laksansima  .

RHEI RADIX.dvornici  Velike zeljaste biljke s velikim listovima.RABARBARIN KORIJEN Vrsta: Rheum palmatum-rabarbara  Porodica: Polygonaceae. raste na podruĉjima sjeverne i sjeverozapadne Kine te istoĉnog Tibeta  3-12% antranoida(60-80% antrakinonskih glikozida. 10-25% diantroglikozida)  Rabi se kao laksans i stomahik  Prevelike doze izazivaju grĉeve u probavnom traktu  .

SENNAE FOLIUM. najveĉi uzgajivaĉi Egipt . 10% sluzi i trjeslovine  Veoma jak laksans  .SENIN LIST Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Višegodišnje zeleni s parno perastim listovima. flavonoidi.Sudan te Indija  3% diantron-diglukozida(senozidi AF).

SENNAE FRUCTUS.SENIN PLOD Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Senozidi A-D. flavonoidi(kemferol)  Koristi se u ĉajnim mješavinama i draţejama kao laksans  Ne smije se koristi više od 1-2 tjedna  .

HYPERICI HERBA. antiviralno i antidepresivno djelovanje U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju . pseudohipericin).ZELEN GOSPINE TRAVE       Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova. flavonoidi i biflavoni Antibiotsko. rasprostranjena po cijeloj Europi. Aziji i sjevernoj Americi Dehidrodiantroni(hipericin.

kardenolid(23 C-atoma). bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom)  Nalaze se u 15 biljnih porodica  .KARDIOTONIĈNI GLIKOZIDI Koriste se u terapiji srĉanih bolesti  Tri skupine ovih glikozida.

raste u šumskim predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije 30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%.DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM. gitoksin i gitaloksin Primjenjuju se u preparatima za srĉanu insuficijenciju Ĉisti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira digitoksin .LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA       Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceaestrupnikovke Dvogodišnja biljka. digitoksin 12%.

gitoksigenin  Problemi standardizacije ekstrakata i tinktura.5 % kardenolidskih glikozida (njih više od 70)  Glikozidi: lanatozid A (mlada) i C (stara biljka)  Aglukoni: digitoksigenin.5-1.sadrţe 0. sluţe za izolaciju ĉistih glikozida  Digitoksigenin . raste na vapnenastom tlu  Digitalis lanatae folium .DIGITALIS LANATA EHRH. – VUNASTI NAPRSTAK Dvogodišnja samonikla biljka velikih. suliĉastih listova.

sadrţi 4-8 % glikozida .STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) .STROFANTUS Grmovi-penjaĉice rasprostranjeni u Africi i Aziji  Strophantus semen – gorko i otrovno. i to najviše g-strofantina (90-95 %)  G-strofantin se dodatkom 80%-tne sumporne kiseline boji tamnocrveno  Upotrebljava se u obliku intravenoznih injekcija  .

8% glikozida: adonitoksin.ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET Do 30 cm visoka trajnica sa ţutim cvijetom  Adonidis herba – 0. cimarin i adonitoksol  Primjena: kratkotrajni kardiotonik  CONVALLARIA MAJALIS – ĐurĊica  Višegodišnja biljka mirisnih bijelih cvjetova  Convallariae herba – sadrţi do 0. od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin .2–0.3% srĉanih glikozida.

NERIUM OLEANDER .OLEANDAR Zimzeleni grm koji raste u podruĉju Mediterana  Oleandri folium – koţasti. odorozid A. suliĉasti listovi sa najmanje 1.5% kardenolida  Glikozidi: oleandrin. oleazidi.…  Srodan u djelovanju glikozidima Digitalisa  Rabe ga još i u arapskoj medicini  .

…  . penta. steroidni sapogenini i steroidni alkaloidi  Triterpenski saponini – najveći broj. ekspektoransi. emulgatori. u kozmetici.ili tetracikliĉki aglukon s 30 C-atoma  Steroidni saponini – 27 C-atoma.SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI Flikozidi koji otopljeni u vodi stvaraju pjenu  Dijele se u 3 skupuine: pentatriterpeni ili tetracikliĉki triterpeni. sadrţavaju ga biljke jednosupnice  Saponini razaraju eritrocite i otrovni su za morske ţivotinje  Rabe se kao antibiotici.

kao i 0. sadrţi 5-10% saponina.5-5% fenolskih glikozida  Primula kiselina A – glavni glikozid: protoprimulagenin + glukoza + galaktoza + ramnoza + glukoronska kiselina  Rabi se u terapiji dišnih puteva  .PRIMULA VERSI L. – PROLJETNI JAGLAC Biljka sa višegodišnjim podankom. raste u gorskim podruĉjima Azije i Europe  Primulae radix – vrlo sliĉan korijenu vrste lastaviĉnjaka. ovisno o zemlji uzgoja.

rabi se kao ekspektorans kod bronhitisa u obliku sirupa  . oligosaharida i masnog ulja  Pospješuje sekreciju mlijeka u dojilja. snegina. .POLYGALA SENEGA L.SENEGA Višegodišnja biljka do 30 cm visine. sa kvrgavim korjenom. Raste u Sjevernoj Americi  Senegae radix sadrţi 6-12% senegasaponina A-D.

crvenkast korijen koji sadrţi oko 5% saponina. Aziji.SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA Trajna biljka do 80 cm visine. i u sluĉaju koţnih bolesti  . s dugaĉkim puzavim vrijeţama i nasuprotnim listovima  Raste u ţivicama. pri tvrdokornom kašlju. Sibiru i Sjevernoj Americi  Saponariae radix .a glacni su saponazid A i D  Rabi se kao ekspektorans. po Europi.

HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ĈUPAVA) KILAVICA Zeljaste biljke visine do 15 cm. sitnih ovalnih listova  Rastu na suhim i pješĉanim mjestima  Herniariae herba – 3-9% saponina: herniariasaponin 1 i 2 – derivati medikagenske kiseline  Rabi se kao jaki diuretik u sluĉajevima cistitisa i uretritisa  .

sadrţi i do 15% triterpenskih saponina.SLADIĆ Var. visoka do 1. najvaţniji je glicirizin.5 m sa ljubiĉastim leptirastim cvjetovima  Liquiritiae radix – Glycyrrhizae radix.  Rabi se kao cijenjeni ekspektorans. Glandulifera – ruski sladić  Var. Typica – španjolski sladić  Var.GLYCYRRHIZA GLABRA . flavonoidi. za dobivanje Succus Liquiritae – crnog šećera  . Violacea – perzijski sladić  Trajna biljka.

a u novije vrijeme se dodaje cjepivima  . kao stabilizator suspenzija. raste u Peruu. Ĉileu i Boliviji  Qullajae cortex .QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIĈKA SAPUNIKA Porodica Rosaceae  Vazdazeleno stablo visoko i do 18 m.sadrţi oko 10% smjese saponina koji se hidrolizom razgraĊuju na kvilaja-kiselinu i šećerni dio  Rabi se kao sapun za pranje.

AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN Stablo visoko do 30 m.smjesa ester-saponina sa aglukonima  Escin se dobro reapsorbira i povećava otpornost kapilara pa se koristi protiv hemeroida i limfnih oboljenja  . s jedne strane spljoštene sjemenke  Sadrţe 3-10% triterpenskih saponina nazvanih „escin”. vitamina B i C. sa grozdastim cvjetovima  Hippocastani semen – okrugle. flavonoide. sterola.…  Escin .

protiv edema  Α-hederin . Također se primjenjuje i lokalno.BRŠLJAN Trajna drvenasta biljka sa koţnatim listovima  Hederae folium – listovi su u obliku koplja. fenolkarbonske kiseline i poliacetilene  Koristi se kao ekspektorans zbog djelovanja hederakozida C i α-hederina. flavonoide.HEDERA HELIX . a sadrţe 4-5% triterpenskih saponina u kojima prevladavaju bisdezmozidi.

4% saponina. do 8% polisaharida.SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIĈNA ZLATICA Trajna biljka sa uspravnom stabljikom visokom i do metra.5% flavonoida. gigante.…  Mnogi pripravci umijesto S. cvate od srpnja do listopada  Virgaureae herba – sadrţi oko 2. te se ona smatra patvorevinom  Rabi se kao ekspektorans i diuretik u obliku ekstrakta i sirupa. eteriĉna ulja. virgaurea sadrţe S. 1.  Rabi se zalijeĉenje hemoragija i uremija i protiv edema  .

s puzećim podankom i vrijeţama. Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana. a okus trpak . Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama. Europa Miris zeleni je vrlo slab. ĉvrsta. – gusto cvjetna (kanadska) zlatica i njihovi hibridi      Porodica : Asteraceae – glavoĉike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Vrste :   Solidago gingantea Aiton – velika zlatica Solidago canadensis L.5m. Jeziĉasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj.Amerika. Solidago canadensis višegodišnja je biljka . Sj. okruglasta s dubokim brazdama. naizmjeniĉno poredanim listovima. Stabljika je uspravna. viša od 1m. aromatiĉan. bez trihoma s brojnim sjedećim. zelenkasto ţute boje.

1 apioza      Šećeri : ramnoza. ramnetin i izoramnetin.  Sapinonini : aglukoni bajogenin i oleanolna kis. kvercetin. α-pinen.   (giganteasaponin 1-6) Giganteasaponin 5 (bajogenin + 2 glukoze. 3 ramnoze. raĉunano kao rutin Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eteriĉnim uljem Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait. ferula i kina kiselina 0. astragalin i afzetin Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis. 3-0rutinozidi.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE    Ispitivanje vrijednosti sadrţaja flavonoida : ne manje od 6. kavena. izokvercitrin. hidrocimetna.5 eteriĉnog ulja – monocikliĉnih i bicikliĉkih monoterpena i seskviterpena  (germakren D. bornilacetat) . glukoza.0%. : klorogenska. 6-dezoksiglukoza. apioza i galaktoza Flavonoidi : kemferol. 3 ksiloze. ksiloza.

spazmolitsko i diuretsko svojstvo  Ekstrakti – upala larinksa.4% flavonoida – glavni flavonoid rutin  Polisaharidi  Nema mnogo podataka o djelovanju i upotrebi Rabe se za povećanje koliĉine mokraće (upala bubrega i mokraćnog mjehura)  Protuupalno.   Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 – 8  (aglukon bajogenin + 9 šećera) 2. farinksa i tonzila  .SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Kemijski sastav vrste Solidago canadensis L.

Koreja  Ph.Eur.Mayer. a crvene bobe sadrţe po dvije sjemenke.40% ginsenozida Rg1 i Rb1  Karakteristiĉnog je mirisa. Panax schinseng Th. Biljka se sporo razvija  Raste na vlaţnim mjestima planinskih šuma Istoĉna Azija. Ginseng radix – cijelog ili rezanog.A. osušenog korijena  Koji sadrţi najmanje 0. (sin. Nepal.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Vrsta :  Panax ginseng C. a potom slankast i pomalo sluzav . Sj. a okus je najprije blago gorak. Cvjetovi su bijele i zelenkasto ţućkaste boje. Panax pseudoginseng Wallich. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmješteni poput listova divljeg kestena.Ness) – ginseng   Porodica : Araliaceae – bršljani Panax ginseng – višegodišnja je biljka visoka 30-50cm. Mandţurija.

peptidi.Djelovanje na jetru. mineralne tvari.Zaštita od mnogih agensa 3. fermenti i fosfatidi  Dokazano je opće tonizirajuće i centralnostimulirajuće djelovanje – psihotonik  Povećava sposobnost za rad.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Kemijski sastav  Triterpenski saponini (2-3%)    GINSENOZIDI od R0 – Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol. arabinoza. Smanjuje depresiju 1. panaksinol.B1. s brojnim šećerima (glukoza. pektini.CNS – Stimulirajuće djelovanje.U malim dozama povisuje krvni tlak. proteini.Djelovanje na krvnu sliku. panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi. Stimulacija kore nadbubreţne ţlijezde  Farmakološki uĉinak        Adaptogeno i antistresno djelovanje . vit.β-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol. ksiloza i ramnoza)     Eteriĉno ulje 0.05% (eremofilen. poboljšava pokretljivost procesa mozga 2. dok u srednjim i velikim dozama snizuje 4. produktivnost. bubreg.B12.koncentraciju. aminokiseline. povećavaju broj eritrocitai koliĉinu Hb 5. vit.B2. masne kiseline.C. i cijlokupnu probavu 6.

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Vrsta :
Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim  {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.) Harms} – eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge

 

Porodica : Araliaceae – bršljani Bodljikava je penjaĉica visoka 2-3m a katkad dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igliĉastim bodljama

Raste u dolinama rijeka, na obroncima planina. U subartĉkoj tajgi, Kina, Japan

 

Korijen ima slab ali karakteristiĉan miris, okus je gorak i pomalo paleći Ispitivanje vrijednosti : HPLC – klorogenska kis., i siringina (0,15 – 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Kemijski sastav :
  


 

Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis. Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1) Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, steriĉna ulja (0.8%)

Sadrţaj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), poveĉava izdrţljivost, oštri refleksi i koncentraciju

IRIDOIDI
Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica  Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u  iridoide u uţem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C atoma)  seko-iridoide  Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni prašak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD
  

Vrsta : Vitex agnus-castus L. – konopljika Porodica : Verbenaceae – sporiši, sporiševke Razgranan je grm – nisko stablo, 1-4m visoko s ĉetverobridnim svijetlosmeĊim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i rijeĉnim obalama
Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat, Španjolska, Alţir…  Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk, Cres, Lošinj…

Pri usitnjavanju plodova osjeća se miris koji podsjeća na kadulju, okus je oštar , ljut i malo gorak, aromatiĉan poput papra

kod smetnji mjeseĉnog ciklusa… Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans . u veterinarskoj medicini.8%) koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima Δ4-3-ketosteroidi   Primjenjuje se za mnoge bolesti.7-1. slezene. Primjenjuje se kod bolesti jetre. a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis.AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD  Kemijski sastav      Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se sastoji od aukubigenina i glukoze. Lipofilni flavonoidi – kasticin Eteriĉno ulje – (0. ali najĉešće kao antiafrodizijak.

krvi i ţivĉanih stanica. pomaţu u radu metbolizma.Eur. capsulae. solutio Vitamin B-kompleks : Acidum folicum.BILJNE DROGE BOGATE VITAMINIMA I MINERALIMA   Vitamini – neophodni za normalno funkcioniranje u odrţavanje zdravlja. zuba. B i Vit. vaţni su za oĉuvanje snage srca. Riboflavini natrii phosphas Vitamin C Vitamin B6 : Pyridoxini hydrochloridum Vitamin B12 : Cyanocobalamini. A.C Liposolbilne Vit.D. Thiamini nitras Vitamin B2 : Riboflavinum. a bitni su i za proizvodnju hormona te odrţavanje tjelesnih tekućina  Procesi stvaranja energije . mišića i mekih tkiva.            Minerali – potrebni za izgradnju kostiju . Nicotinamidum Vitamin C : Acidum Ascorbicum Vitamin D : Ergocalciferolum Vitamin E : α-Tocopherolum Vitamin K : Mandionum (K3)  Ph. Vitaminum A pulvis Vitamin B1 : Thiamini hydrochloridum. Vitaminum A densum oleosum. esencijalne djelotvorne supstance Djele se na :   hidrosolubilne Vit. mozga.E i K Vitaminum A. Vitaminum A in aqua dispergibile.

Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se šipak Šipkovo usploĊe je slatkasto-kisela okusa. a miris je aromatiĉni-voćni. zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. – pasja ruţa i druge (srodne) vrste Rosa  Porodica : Rosaceae – ruţe Pasja ruţa uspravan je grm sa savijenim granama i oštrim trnjem.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD    Vrsta :  Rosa canina L. na pašnjacima uz putove. Raste po rubovima šuma. Africi. uz ţivice . . visine 1.5-2m ali i do 4m. rasprostranjena po cijeloj Europi.

C) .ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD  Kemijsko sastav :       L-askorbinska kiselina (vit. temperature. rabi se kao sredstvo protiv bubreţnih i mokraćnih kamenaca te kod bolesti mjehura.do 1. protiv povišene tj. Ima blagi laksativni uĉinak i diuretski uĉinak.7% Jabuĉna i limunska kiselina 10-40% invertnog šećera Karotinoidi – likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi) Najĉešći pripravak je infuz. ĉajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica . .

plotove. jajoliki ili srcoliki .mala koprpiva je jednogodišnja zeljasta biljka visoka 30-50cm. KORIJEN  Vrsta : Urtica dioica L. – velika kopriva . Listovi su nasuprotni . Listovi su manji . Urtica urens . kopriva dvodomna  Urtica urens L. zeljastim i ĉetverobridnom stabljikom visokom do 1m.velika je kopriva trajnica s uspravnim. na napuštenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa Koprivini listovi su bez karakteristiĉnog mirisa i okusa . – mala kopriva       Porodica : Urticaceae – koprive Urtica dioica . eliptiĉna oblika i pilasta ruba Rastu uz putove .URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST.

povoljno djeluje na bolest prostate. kao hemostatici. pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%.URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. Najbolji ĉuvar jetre Hasanagić 1988. histamin. serotonin ( u soku iz dlaka ţarnica) Treiterpeni i steroli (β-sitosterol)   Ima diuretski uĉinak.9mg% Kolin. .g. djeluje protiv proljeva(adstringentno). sumpor. acetil-kolin. antianemici. fosfor i kremene kiseline Proteini 5. antireumatici. mangan. natrij kalij. KORIJEN  Kemijski sastav :        Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2. magnezij. Fe 10mg%. snizuje razinu šećera u krvi. vitamin K.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->