GLIKOZIDI – HETEROZIDI

Renato Čargonja Zrinko Baričević Smiljana Banko Vedran Kosanović Marko Lapat

Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom šećera i drugih spojeva  Šeĉerni dio se zove glukon, nešećerni dio se zove aglukon ili genin  Glukon prema vrsti moţe biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula šećera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd.  Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.

AMA PURA – GORKI GLIKOZIDI GENTIANAE RADIX – KORIJEN ŢUTE SIRIŠTARE,
SRČANIKOV KORIJEN
  

Vrsta: Gentiana lutea – ţuti srĉanik, ţuta sirištara Porodica: Gentianaceae – sirištare Gorki glikozidi koje sadrţi su: 23% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgorĉi prirodni spoj) Rabi se kao ĉajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiĉu luĉenje ţuĉi. Pripravke ne smiju uzimati ţeluĉani bolesnici jer podraţuju sluznicu i uzrokuju ţgaravicu

CENTAURI HERBA – ZELEN GORKE KIČICE

Vrsta: Centaurium erythraea – gorka kiĉica Porodica: Gentianaceae – sirištare Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistiĉki i antipiretski uĉinak.

Infuz se koristi u terapiji anoreksije .LIST GORKE DJETELINE     Vrsta: Menyanthes trifoliata – gorka djetelina Porodica: Menyanthaceae – trolistiĉevke Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin Koristi se kod dispeptiĉkih tegoba. kao ĉajni napitak i za izradu tinktura.MENYANTHIDIS TRIFOLIATAE FOLIUM .

pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana. .CARDUI BENEDICTI HERBA – ZELEN BLAŢENOG ČKALJA     Vrsta: Cnicus benedictus – blaţeni ĉkalj Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavna kemijska sastavnica: 0. somachicum. bolesti jetre.7% knicina Rabi se kao amarum. Djeluje kao digestiv kod atonije ţeluca. ţuĉi. ţutice. gastritisa i potiĉe tek. febrifugum.2-0.

CYNARAE FOLIUM – LIST ARTIČOKE     Vrsta: Cynara scolymus – artoĉika Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin. amarum. antioksidativno. dehidrocinaropikrin i cinarin Koristi se kao kolagog. sniţava kolesterol i trigliceride . djeluje antihepatotoksiĉno.

2% sinigrina.5% sinalbina.7% alilgorušiĉina ulja    Vrsta: Sinapis alba – bijela gorušica Podvrsta: Brassicaceae krstašice Sjemenke bijele gorušice sadrţe oko 2. iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzil-gorušiĉino ulje .TIOGLIKOZIDI Sinapis nigrae semen – sjeme crne gorušice Sinapis albae semen – sjeme bijele gorušice  Vrsta: Brassica nigra – crna gorušica  Podvrsta: Brassicaceae – krstašice  Sjemenke crne gorušice sadrţe 11. koji nakon hidrolize daje oko 0.

pa se nakon uzimanja sadrţaj oslobaĊa tek u tankom crijevu. poboljšavaju funkciju ţeluĉanih i crijevnih ţlijezda. Sjemenke crne gorušice se rabe kao zaĉin. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snaţno antiseptiĉno djelovanje . Najveće koliĉine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. Standardizirani preparati su u stabilnom obliku.

.POLUSULFIDI ALLII SATIVI BULBUS – LUKOVICA ĈEŠNJAKA     Vrsta: Allium sativum – ĉešnjak Porodica: Alliaceae – lukovice Sadrţi do 1% aliina koji prelazi u alicin. koji ima miris tipiĉan za ĉešnjak. Ima jak antibiotski uĉinak. Za neugodan miris eteriĉnog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid. Ĉešnjak se rabi kao zaĉin i kao lijek.

Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze. metilaliin. propilensulfonske kiseline. . kapula Porodica: Alliaceae – lukovice Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi.ALLII CEPAE BULBUS – LUKOVICA LUKA     Vrsta: Allium cepa – luk. propilaliin i cikloalein Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu. aliin.

gaulterin. populin. fragilin.FENOLSKI GLIKOZIDI Salicilni glikozidi – salicin. primverozid i primulaverozid  Arbutin i metilarbutin  Glukovaninilin…  .

Ĉajevi protiv reume. antiflogistiĉko.-bijela vrba. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina. Salix purpurea-vrba rakita Porodica : Salicaceae 1.SALICIS CORTEX – VRBOVA KORA     Vrsta: Salix alba L. naringenin. 820% trjeslovina Antipiretsko. dopunska terapija kod prehlade praćene vrućicom . analgetsko djelovanje.5-11% fenolskih glikozida. Flavonoidi – izokvercitrin.

UVAE URSI FOLIUM .8% triterpena Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski. 1015% trjeslovine.medvjetka Porodica : Ericaceaevrjesovi Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i β glukozid hidrokinona.4-0.MEDVJETKIN LIST     Vrsta: Arctostaphylos uvaursi . 1-2% flavonoida i 0. .

flavonoide.8-6. u puĉkoj se medicini rabe protiv proljeva Borovniĉini plodovi sadrţe 5-10% trjeslovina te antocijane. više od 200 mg % vitamina C Sastavni dio ĉajeva protiv šećerne bolesti. kod bolesti jetre.7% katehinskih trjeslovina i 0.borovnica Porodica : Ericaceae – vrijesovi Borovniĉino lišće sadrţi 0. plinova i nametnika u crijevima. protiv hemoroida.5% arbutina. ţuĉi i ţuĉnih puteva .BOROVNIĈIN LIST MYRTILLI FRUCTUS – BOROVNIĈIN PLOD       Vrsta: Vaccinium myrtillus L.MYRTILLI FOLIUM. pektine. organske kiseline i 6-20mg% vitamin C. Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i ţdrijelu.

sastavnice eteriĉnih ulja U ţivoj su biljci glikozidno vezani. spazmolitski. poboljšavaju cirkulaciju.KUMARINSKI GLIKOZIDI I FURANOKUMARINI      Kumarini = derivati α-pirona. baktericidni uĉinak . sušenjem biljnog materijala se oslobaĊaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksiĉno djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno.

hemeroida te kod upale ţlijezda. kokotac Porodica : Fabaceae mahunarke Sadrţi 0. podljeva krvi . Lokalna uporaba kod tupih ozljeda. zglobova.9% kumarina. uganuća. fenolkarbonske kiseline Djeluje antiflogistiĉki. sprijeĉava nastanak edema i potiĉe cirkulaciju krvi. kumarinskih glikozide. reumatskih bolova. flavonoide. posttrombskog sindroma.4 -0. Oralni pripravci protiv tromboflebitisa.MELITOLI HERBA – ZELEN KOKOTCA     Vrsta: Meliltolus officinalis L.

ţuĉnih i crijevnih grĉeva . kelol. angine pektoris i bubreţnih.visnadin – jaki koronarni dilatator. kelinol. amiol Piranokumarine. kelonin. kela Porodica : Apiaceae – štitarke Plodovi kele sadrţe 2-4% furanokromona – kelin. samidin Flavonoide. GI trakta. masno ulje i bjelanĉevine Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija. Koristi se u terapiji astme.AMMEOS VISNAGAE FRUCTUS – VISNAGIN PLOD       Vrsta: Ammi visnaga – visnaga. ţuĉnih i mokraćnih vodova i uterusa. visnagin.

u pilulama i kremama za brzo tamnjenje koţe . eteriĉno ulje.AMMEOS MAJORIS FRUCTUS – PLOD GORKOGA MORAĈA     Vrsta: Ammi majus – gorki moraĉ Porodica : Apiaceae – štitarke Sadrţi furanokumarine (amoidin . masno ulje i bjelanĉevine Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza). imperatorin.ksantotoksin. bergapten).

boje biljnog podrijetla . protuupalno. antialergijsko. antihepatotoksiĉno.FLAVONOIDNI GLIKOZIDI   Ime flavonoidi potjeĉe od ţute boje (flavus = ţut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) – prirodni spojevi.flavonske i antocijanske boje           U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski. koleretski dijaforetski. diuretski. antisklerotiĉno… . estrogeno.

Benzopiran Flavonoidni glikozidi .

oticanja i prignjeĉenja tkiva Oralno kao tonik kod srĉanih i cirkulatornih tegoba  . arnifol i chamissonolid  Eteriĉno ulje  Fenolkarbonske kiseline i kumarin Uporaba: oblozi i masti kod upala. . astragalin.ARNICA MONTANA L. juţnoj i istoĉnoj Europi i u srednjoj Aziji.BRĐANKA Asteraceae – glavoĉike  Raste na pretplaniniskim livadama i pašnjacima po srednjoj. i luteolin-7-glukozid  Seskviterpenske laktone – helenin. na Ţumberku i u Dalmaciji  Arnicae flos Sadrži:  flavonoide – izokvercitrin.u RH u Gorskom kotaru.

adenozin  GLOGOV PLOD ima sliĉan kem. oleanolna i krategolna kiselina  Amini : tributilamin. samo sadrţi više flavonoida UPORABA: srĉani tonik za povećanje snage i prokrvljenosti srca.sastav. kolin…  Ksantinski derivati : adenin. viteksinramnozid i acetil – viteksinramnozid  Katehini  Procijanidi B2 i B5  Pentacikliĉki triterpeni : ursolna.CRAETEGUS MONOGYNA – BIJELI GLOG CRAETEGUS LAEVIGATA – CRVENI GLOG  rastu u ţivicama i šikarama u nizinskim i planinskim predjelima u juţnoj i srednjoj Europi Craetegi folium cum flore KEMIJSKI SASTAV: varijabilan  najviše flavonoida – hiperozid. rutin i spireozid  Flavoni. izoamilamin. periferni vazodilatatorski efekt . etanolamin.viteksin. etilamin.

karvon. – ZEĈJI TRN Fabaceae. ne podraţuje epitel bubrega puĉka medicina – u terapiji reumatskih bolesti .2% triterpena α – onocerina 0. Aziji i sjevernoj Africi Ononidis radix – korijen zeĉjeg trna KEMIJSKI SASTAV: sadrţi izoflavone – ononin trifolizan 0. mentol – miris DJELOVANJE: blagi diuretik.ONONIS SPINOSA L.lepirnjaĉe Raste na livadama i pašnjacima u podruĉju vapnenca u Europi.2% eteriĉnog ulja – trans-anetol.

na podruĉjima s umjerenom klimom . .GINKO   Ginkgoaceae – ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana.GINKGO BILOBA L.

sciadopitizini.C i J 0.5-1% flavonoida      UPORABA: u lijeĉenju poremećaja kapilarne i venske cirkulacije. kinakiselina. katehini. trnce.list ginka A) flavonski i flavonolski glikozidi: kvercetin-3-0-rutinozid. depresije. grĉeve. kvercetin3-0-glukozid.B. bilobetin. ublaţava gubitak osjeta. C) biflavonoidi – amentoflavon. kemferol-3-0-glukozid B) acilflavonski glikozidi – kemferol-3-0-kumaroil glukoramnozid. obamrlost u rukama i nogama . šikimi kiselina. oslabljene koncentracije i pamćenja. ginkgetin. Ginkgo folium . izoginkgetin. 5-metoksibilobetin Ginkgolidi A. procijanidi KEMIJSKI SASTAV: 0. poboljšava protok krvi u mozak.05% pinit. nesanice.pomaţe kod vrtoglavice. šuma u ušima. askorbinska kiselina.

silikristina i silidianina – flavononi  20-30% masnog ulja.SILYBUM MARIANUM L. 0. Hercegovini  Cardui mariae fructus-plod sikavice KEMIJSKI SASTAV: 1.6% fitosterola – sitosterol. – SIKAVICA. stigmasterol. kolestrerol  20-30% bjelanĉevina PRIMJENA: na trţištu Extractum fructus Silby mariani siccum  u terapiji bolesti jetre – regenerira strukturu i funkciju jetrenih stanica  Kod kroniĉnog hepatitisa i masne jetre  . sunĉanim mjestima u Dalmaciji. izosilibinina. OSLOBOD Raste na suhim. CARDUUS MARIANUS L.5-3% flavonoidnog kompleksa silimarina – sastoji se od silibina.

u lijeĉenju opeklina. rudbekija     Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi – od juţne Kanade do sjevernog Meksika Enchinaceae angustifolie radix – korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin.BILJNE DROGE S IMUNOSTIMULIRAJUĆIM DJELOVANJEM Echinacea angustifolia DC – pupavica. protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca Pojaĉava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroniĉnim upalama   . alkamidi. polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje. klorogenska kiselina. glavobolje.

ljubiĉasto. plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova.  Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje  .ANTOCIJANI . plodova. Razliĉita boja ovisi o sadrţaju staniĉnog soka. listova.ANTOCIJANOZIDI Glikozidi koji uzrokuju crveno. stabljike i kore.

RAZLIĈAK      Porodica: Astraceae – glavoĉike Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi Cyani flos Sadrţi antocijanske glikozide. blagi kolagog. za ispiranje rana i oĉnih kapaka. plava boja cvjetova potjeĉe od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa Koristi se kao diuretik. Dodaje se ĉajnim mješavinama radi ljepšeg izgleda.CENTAUREA CYANUS L.. .

spazmolitik.5%  Djeluje kao blagi laksans. kolagog. diuretik. Rabi se za bojanje marmelada.  . ţelea i kao dodatak ĉajevima.HIBISCUS SABDARIFFA – HIBISKUS  Porodica: Malvaceae – sljezovke  Hibisci flos – hibiskusov cvijet Udio antocijana: oko 1.

 Vrsta: . smirivanje upale sluznice usne šupljine i upale probavnog trakta. od ĉega je polovina malvin  Primjenjuje se za smirivanje podraţaja na kašalj te izluĉivanje sluzi.MALVAE FLOS – CVIJET CRNOG SLJEZA Malva sylvestris – crni sljez  Porodica: Malvaceae – sljezovi  Udio antocijana: oko 7%.

velikom dijelu Azije. u Australiji i Novom Zelandu Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid).PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK   Papaveraceae Raste kao korov na poljima meĊu ţitaricama. sjevernoj Africi. cijanidin-3-glukozid KEMIJSKI SASTAV :    Do 0.12% izokinolinskih alkaloida – oko 50% rhodeina Trjeslovine i sluzi . po altanskim i pacifiĉkim otocima Sjeverne Amerike. u ţitu u Europi.

cijanidin-3glukozid  Oligomerni procijanidi  10-25% trjeslovina i malo flavona UPORABA: adstrigentno i antiflogistiĉko djelovanje infuz protiv proljeva galenski pripravci za ispiranje usta i njegu usne šupljine  .5-diglukozid. Rosae Flos KEMIJSKI SASTAV:  Antocijani : pelargonidin-3. ROSA DAMASCENA MILL..RUŢA ROSA GALLICA L. cijanidin-3-5-diglukozid.ROSA CENTRIFOLIA L.

u oftamologiji za bolesti retine . .VACCINIUM MYRTILLUS L. peonidin i petunidin SADRŢI : antocijane delfinidin-3-glukozid.BOROVNICA   Ericaceae – vrijesovi Myrtilli fructus L. delfinidin-3-galaktozid. cijanidin.  DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti. Glikozide s aglukonima pelargonidin.

GALOTANINI  Osnovno tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati  Galna kiselina i njezini derivati. glukoza i drugi šećeri  U većini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline) Galna kiselina M-digalna kiselina .

ŠIŠKE. glukoza i škrob  Koristi se kao adstringens te za dobivanje taninske kiseline  . istoĉno Sredozemlje i mala Azija  40-60% galotanina.GALE Vrsta: maloazijski hrast  Porodica: Fagaceae-bukve  Nisko drvo s nazubljenim listovima. elagna kiselina.GALLAE HALEPENSIS.

GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE Vrsta: Rhus semialatakineski ruj  Porodica: Anacardiaceae-rujevke  Do 75% galotanina  Sirovina za dobivanje taninske kiseline  .

ameriĉki hamamelis Porodica: Hamamelidaceaeseletriĉevke Visoko stablo s jednogodišnjim listovima. dizenterije. raste na podruĉju SAD-a i Kanade 8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina). hemoroida i kod proširenih vena .HAMAMELIDIS FOLIUM.CORTEXHAMAMELISOV(SELETRIĈIN) LIST I KORA      Vrsta: Hamamelis virginiana. te maleni udio flavonoida i eteriĉnih ulja Koriste se u terapiji upala usne sluznice.

nalaze se i triterpeni  Koristi se u oblozima i kupeljima za koţne bolesti i ozebline  .QUERCUS CORTEX. dugih reţnjastih listova  Raste u Europi. sjevernoj Africi i maloj Aziji  8-20% trjeslovina(elagitanin i katehin) .HRASTOVA KORA Listopadno stablo do 40m.

TORMENTILLAE RHIZOMA-SRĈENJAKOV PODANAK        Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-ruţe Trajnica 5-20cm. antimikrobno. elagna kiselina te 1% agrimonina Adstringento. antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje Koristi se u blaţim upalama Zamjena za ameriĉku rataniju . raste na podruĉjima srednje i sjeverne Europe te Azije 15-22% trjeslovina(protoantocijanidin.

elagitanina i galotanina. triterpene i silicijevu kiselinu Adstringentno djelovanje. kostolom Porodica: Rosaceae.AGRIMONIAE HERBA. sadrţi i flavonoide. KOSTOLOMOVA ZELEN      Vrsta: Agrimonia eupatoria.ruţe Višegodišnja zeljasta biljka s slabo razgrantom stabiljkom.TURIĈINA. 20% polisaharida. koristi se kod upala desni i ţdrijela te za suzbijanje ţeluĉano crijevnih tegoba .turica.vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi 4-10% kondeziranih trjeslovina.

ANTRANOIDI. antrakinoni i antraglikozidi  Koriste se i preparatima za mršavljenje i terapiju jetre antrakinon .ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI  Biljne droge laksativskog djelovanja  U ţivoj biljci sinteza se odbija preko antronskih glikozida  Djelatne tvari nazivaju se antracenski derivati.

rastu u tropskim i suptropskim podruĉjima Aloe barbadensis.13-27% aloina A i B. CAPENSISZAPADNOINDIJSKI I AFRIĈKI ALOJ      Niske biljke debelih sluzavih listova.aloresin B Aloe capensis. 5-hidroksialoin. 7-hidroksialoin A i B. aloinoizidi A i B.ALOE BARBADENSIS.25-40% aloina A i B. aloresin i aloenin A i B Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana Kontraindikacije kod trudnica .

raste u Europi. frangulin A i B  Koristi se za poboljšanje peristaltike.krkavine  Visok grm ili stablo.krkavina  Porodica: Rhamnaceae.KRKAVININA KORA Vrsta: Rhamnus frangula. lijeĉenje nateknuća jetre te u terapiji ţuĉnih kamenaca  Antrakinonski glikozid . sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji uz potoke i rijeke  8% antranoida: glukofrangulin A i B.FRANGULAE CORTEX.

RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIĈKE KRKAVINE Vrsta: Rhamnus purshianusameriĉka krkavina  Porodica: Rhamnaceae  Visoko stablo koje raste na pacifiĉkoj obali sjeverne Amerike  8-10% hidroksiantracenskih glikozida(80-90% C-glikozidi te 1020% 0-glikozidi)  Koristi se umjesto Frangulae u ameriĉkim laksansima  .

dvornici  Velike zeljaste biljke s velikim listovima.RABARBARIN KORIJEN Vrsta: Rheum palmatum-rabarbara  Porodica: Polygonaceae.RHEI RADIX. 10-25% diantroglikozida)  Rabi se kao laksans i stomahik  Prevelike doze izazivaju grĉeve u probavnom traktu  . raste na podruĉjima sjeverne i sjeverozapadne Kine te istoĉnog Tibeta  3-12% antranoida(60-80% antrakinonskih glikozida.

SENNAE FOLIUM. flavonoidi.Sudan te Indija  3% diantron-diglukozida(senozidi AF). 10% sluzi i trjeslovine  Veoma jak laksans  . najveĉi uzgajivaĉi Egipt .SENIN LIST Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Višegodišnje zeleni s parno perastim listovima.

SENNAE FRUCTUS. flavonoidi(kemferol)  Koristi se u ĉajnim mješavinama i draţejama kao laksans  Ne smije se koristi više od 1-2 tjedna  .SENIN PLOD Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Senozidi A-D.

Aziji i sjevernoj Americi Dehidrodiantroni(hipericin. flavonoidi i biflavoni Antibiotsko. pseudohipericin).HYPERICI HERBA.ZELEN GOSPINE TRAVE       Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova. antiviralno i antidepresivno djelovanje U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju . rasprostranjena po cijeloj Europi.

bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom)  Nalaze se u 15 biljnih porodica  .kardenolid(23 C-atoma).KARDIOTONIĈNI GLIKOZIDI Koriste se u terapiji srĉanih bolesti  Tri skupine ovih glikozida.

gitoksin i gitaloksin Primjenjuju se u preparatima za srĉanu insuficijenciju Ĉisti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira digitoksin . raste u šumskim predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije 30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%.DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM.LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA       Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceaestrupnikovke Dvogodišnja biljka. digitoksin 12%.

– VUNASTI NAPRSTAK Dvogodišnja samonikla biljka velikih. gitoksigenin  Problemi standardizacije ekstrakata i tinktura. sluţe za izolaciju ĉistih glikozida  Digitoksigenin .sadrţe 0.5 % kardenolidskih glikozida (njih više od 70)  Glikozidi: lanatozid A (mlada) i C (stara biljka)  Aglukoni: digitoksigenin. suliĉastih listova. raste na vapnenastom tlu  Digitalis lanatae folium .5-1.DIGITALIS LANATA EHRH.

i to najviše g-strofantina (90-95 %)  G-strofantin se dodatkom 80%-tne sumporne kiseline boji tamnocrveno  Upotrebljava se u obliku intravenoznih injekcija  .STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) .STROFANTUS Grmovi-penjaĉice rasprostranjeni u Africi i Aziji  Strophantus semen – gorko i otrovno. sadrţi 4-8 % glikozida .

8% glikozida: adonitoksin.3% srĉanih glikozida.2–0. od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin .ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET Do 30 cm visoka trajnica sa ţutim cvijetom  Adonidis herba – 0. cimarin i adonitoksol  Primjena: kratkotrajni kardiotonik  CONVALLARIA MAJALIS – ĐurĊica  Višegodišnja biljka mirisnih bijelih cvjetova  Convallariae herba – sadrţi do 0.

NERIUM OLEANDER .…  Srodan u djelovanju glikozidima Digitalisa  Rabe ga još i u arapskoj medicini  .OLEANDAR Zimzeleni grm koji raste u podruĉju Mediterana  Oleandri folium – koţasti. suliĉasti listovi sa najmanje 1. odorozid A. oleazidi.5% kardenolida  Glikozidi: oleandrin.

ekspektoransi.SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI Flikozidi koji otopljeni u vodi stvaraju pjenu  Dijele se u 3 skupuine: pentatriterpeni ili tetracikliĉki triterpeni.ili tetracikliĉki aglukon s 30 C-atoma  Steroidni saponini – 27 C-atoma. emulgatori. penta.…  . steroidni sapogenini i steroidni alkaloidi  Triterpenski saponini – najveći broj. sadrţavaju ga biljke jednosupnice  Saponini razaraju eritrocite i otrovni su za morske ţivotinje  Rabe se kao antibiotici. u kozmetici.

ovisno o zemlji uzgoja. sadrţi 5-10% saponina.5-5% fenolskih glikozida  Primula kiselina A – glavni glikozid: protoprimulagenin + glukoza + galaktoza + ramnoza + glukoronska kiselina  Rabi se u terapiji dišnih puteva  . raste u gorskim podruĉjima Azije i Europe  Primulae radix – vrlo sliĉan korijenu vrste lastaviĉnjaka. – PROLJETNI JAGLAC Biljka sa višegodišnjim podankom.PRIMULA VERSI L. kao i 0.

Raste u Sjevernoj Americi  Senegae radix sadrţi 6-12% senegasaponina A-D. .POLYGALA SENEGA L. rabi se kao ekspektorans kod bronhitisa u obliku sirupa  . snegina. oligosaharida i masnog ulja  Pospješuje sekreciju mlijeka u dojilja. sa kvrgavim korjenom.SENEGA Višegodišnja biljka do 30 cm visine.

pri tvrdokornom kašlju.SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA Trajna biljka do 80 cm visine.a glacni su saponazid A i D  Rabi se kao ekspektorans. po Europi.crvenkast korijen koji sadrţi oko 5% saponina. i u sluĉaju koţnih bolesti  . s dugaĉkim puzavim vrijeţama i nasuprotnim listovima  Raste u ţivicama. Aziji. Sibiru i Sjevernoj Americi  Saponariae radix .

HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ĈUPAVA) KILAVICA Zeljaste biljke visine do 15 cm. sitnih ovalnih listova  Rastu na suhim i pješĉanim mjestima  Herniariae herba – 3-9% saponina: herniariasaponin 1 i 2 – derivati medikagenske kiseline  Rabi se kao jaki diuretik u sluĉajevima cistitisa i uretritisa  .

visoka do 1. sadrţi i do 15% triterpenskih saponina. najvaţniji je glicirizin.GLYCYRRHIZA GLABRA .SLADIĆ Var. Typica – španjolski sladić  Var. za dobivanje Succus Liquiritae – crnog šećera  . flavonoidi. Violacea – perzijski sladić  Trajna biljka.5 m sa ljubiĉastim leptirastim cvjetovima  Liquiritiae radix – Glycyrrhizae radix. Glandulifera – ruski sladić  Var.  Rabi se kao cijenjeni ekspektorans.

QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIĈKA SAPUNIKA Porodica Rosaceae  Vazdazeleno stablo visoko i do 18 m. raste u Peruu. a u novije vrijeme se dodaje cjepivima  . kao stabilizator suspenzija. Ĉileu i Boliviji  Qullajae cortex .sadrţi oko 10% smjese saponina koji se hidrolizom razgraĊuju na kvilaja-kiselinu i šećerni dio  Rabi se kao sapun za pranje.

…  Escin .smjesa ester-saponina sa aglukonima  Escin se dobro reapsorbira i povećava otpornost kapilara pa se koristi protiv hemeroida i limfnih oboljenja  . flavonoide.AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN Stablo visoko do 30 m. sterola. sa grozdastim cvjetovima  Hippocastani semen – okrugle. vitamina B i C. s jedne strane spljoštene sjemenke  Sadrţe 3-10% triterpenskih saponina nazvanih „escin”.

BRŠLJAN Trajna drvenasta biljka sa koţnatim listovima  Hederae folium – listovi su u obliku koplja. flavonoide. a sadrţe 4-5% triterpenskih saponina u kojima prevladavaju bisdezmozidi. fenolkarbonske kiseline i poliacetilene  Koristi se kao ekspektorans zbog djelovanja hederakozida C i α-hederina.HEDERA HELIX . protiv edema  Α-hederin . Također se primjenjuje i lokalno.

cvate od srpnja do listopada  Virgaureae herba – sadrţi oko 2. 1.  Rabi se zalijeĉenje hemoragija i uremija i protiv edema  .…  Mnogi pripravci umijesto S.SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIĈNA ZLATICA Trajna biljka sa uspravnom stabljikom visokom i do metra.5% flavonoida. eteriĉna ulja.4% saponina. virgaurea sadrţe S. te se ona smatra patvorevinom  Rabi se kao ekspektorans i diuretik u obliku ekstrakta i sirupa. gigante. do 8% polisaharida.

okruglasta s dubokim brazdama. naizmjeniĉno poredanim listovima. s puzećim podankom i vrijeţama. aromatiĉan. Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana. zelenkasto ţute boje. ĉvrsta. Solidago canadensis višegodišnja je biljka . Europa Miris zeleni je vrlo slab. bez trihoma s brojnim sjedećim. Sj.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Vrste :   Solidago gingantea Aiton – velika zlatica Solidago canadensis L. – gusto cvjetna (kanadska) zlatica i njihovi hibridi      Porodica : Asteraceae – glavoĉike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1.5m.Amerika. a okus trpak . Jeziĉasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj. viša od 1m. Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama. Stabljika je uspravna.

3 ramnoze. bornilacetat) .   (giganteasaponin 1-6) Giganteasaponin 5 (bajogenin + 2 glukoze. 3-0rutinozidi. raĉunano kao rutin Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eteriĉnim uljem Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait. 6-dezoksiglukoza. ksiloza. apioza i galaktoza Flavonoidi : kemferol. izokvercitrin.5 eteriĉnog ulja – monocikliĉnih i bicikliĉkih monoterpena i seskviterpena  (germakren D.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE    Ispitivanje vrijednosti sadrţaja flavonoida : ne manje od 6. α-pinen. kavena. hidrocimetna. kvercetin. ramnetin i izoramnetin. glukoza. 3 ksiloze.0%. astragalin i afzetin Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis. ferula i kina kiselina 0. : klorogenska.  Sapinonini : aglukoni bajogenin i oleanolna kis. 1 apioza      Šećeri : ramnoza.

farinksa i tonzila  . spazmolitsko i diuretsko svojstvo  Ekstrakti – upala larinksa.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Kemijski sastav vrste Solidago canadensis L.4% flavonoida – glavni flavonoid rutin  Polisaharidi  Nema mnogo podataka o djelovanju i upotrebi Rabe se za povećanje koliĉine mokraće (upala bubrega i mokraćnog mjehura)  Protuupalno.   Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 – 8  (aglukon bajogenin + 9 šećera) 2.

a potom slankast i pomalo sluzav .Ness) – ginseng   Porodica : Araliaceae – bršljani Panax ginseng – višegodišnja je biljka visoka 30-50cm. Panax schinseng Th.Mayer.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Vrsta :  Panax ginseng C. Panax pseudoginseng Wallich. Ginseng radix – cijelog ili rezanog. (sin. Biljka se sporo razvija  Raste na vlaţnim mjestima planinskih šuma Istoĉna Azija.A. Sj. Nepal. a crvene bobe sadrţe po dvije sjemenke. a okus je najprije blago gorak.Eur. osušenog korijena  Koji sadrţi najmanje 0. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmješteni poput listova divljeg kestena.40% ginsenozida Rg1 i Rb1  Karakteristiĉnog je mirisa. Cvjetovi su bijele i zelenkasto ţućkaste boje. Koreja  Ph. Mandţurija.

dok u srednjim i velikim dozama snizuje 4. peptidi.B12.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Kemijski sastav  Triterpenski saponini (2-3%)    GINSENOZIDI od R0 – Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol. produktivnost. mineralne tvari.B2.Zaštita od mnogih agensa 3. bubreg.β-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol. arabinoza. panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi.B1.U malim dozama povisuje krvni tlak. proteini. vit. aminokiseline.Djelovanje na krvnu sliku. vit.koncentraciju. pektini.CNS – Stimulirajuće djelovanje. povećavaju broj eritrocitai koliĉinu Hb 5. masne kiseline. Stimulacija kore nadbubreţne ţlijezde  Farmakološki uĉinak        Adaptogeno i antistresno djelovanje . i cijlokupnu probavu 6. poboljšava pokretljivost procesa mozga 2.C. panaksinol. fermenti i fosfatidi  Dokazano je opće tonizirajuće i centralnostimulirajuće djelovanje – psihotonik  Povećava sposobnost za rad. Smanjuje depresiju 1. s brojnim šećerima (glukoza. ksiloza i ramnoza)     Eteriĉno ulje 0.Djelovanje na jetru.05% (eremofilen.

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Vrsta :
Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim  {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.) Harms} – eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge

 

Porodica : Araliaceae – bršljani Bodljikava je penjaĉica visoka 2-3m a katkad dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igliĉastim bodljama

Raste u dolinama rijeka, na obroncima planina. U subartĉkoj tajgi, Kina, Japan

 

Korijen ima slab ali karakteristiĉan miris, okus je gorak i pomalo paleći Ispitivanje vrijednosti : HPLC – klorogenska kis., i siringina (0,15 – 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Kemijski sastav :
  


 

Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis. Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1) Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, steriĉna ulja (0.8%)

Sadrţaj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), poveĉava izdrţljivost, oštri refleksi i koncentraciju

IRIDOIDI
Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica  Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u  iridoide u uţem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C atoma)  seko-iridoide  Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni prašak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD
  

Vrsta : Vitex agnus-castus L. – konopljika Porodica : Verbenaceae – sporiši, sporiševke Razgranan je grm – nisko stablo, 1-4m visoko s ĉetverobridnim svijetlosmeĊim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i rijeĉnim obalama
Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat, Španjolska, Alţir…  Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk, Cres, Lošinj…

Pri usitnjavanju plodova osjeća se miris koji podsjeća na kadulju, okus je oštar , ljut i malo gorak, aromatiĉan poput papra

u veterinarskoj medicini.8%) koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima Δ4-3-ketosteroidi   Primjenjuje se za mnoge bolesti. slezene. ali najĉešće kao antiafrodizijak. a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis. kod smetnji mjeseĉnog ciklusa… Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans .7-1. Primjenjuje se kod bolesti jetre. Lipofilni flavonoidi – kasticin Eteriĉno ulje – (0.AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD  Kemijski sastav      Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se sastoji od aukubigenina i glukoze.

vaţni su za oĉuvanje snage srca. pomaţu u radu metbolizma.            Minerali – potrebni za izgradnju kostiju . capsulae.Eur. esencijalne djelotvorne supstance Djele se na :   hidrosolubilne Vit. B i Vit.BILJNE DROGE BOGATE VITAMINIMA I MINERALIMA   Vitamini – neophodni za normalno funkcioniranje u odrţavanje zdravlja. mišića i mekih tkiva. mozga. solutio Vitamin B-kompleks : Acidum folicum. A. Thiamini nitras Vitamin B2 : Riboflavinum.E i K Vitaminum A. krvi i ţivĉanih stanica. Nicotinamidum Vitamin C : Acidum Ascorbicum Vitamin D : Ergocalciferolum Vitamin E : α-Tocopherolum Vitamin K : Mandionum (K3)  Ph. zuba. a bitni su i za proizvodnju hormona te odrţavanje tjelesnih tekućina  Procesi stvaranja energije . Vitaminum A in aqua dispergibile.D. Vitaminum A densum oleosum.C Liposolbilne Vit. Riboflavini natrii phosphas Vitamin C Vitamin B6 : Pyridoxini hydrochloridum Vitamin B12 : Cyanocobalamini. Vitaminum A pulvis Vitamin B1 : Thiamini hydrochloridum.

– pasja ruţa i druge (srodne) vrste Rosa  Porodica : Rosaceae – ruţe Pasja ruţa uspravan je grm sa savijenim granama i oštrim trnjem. zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. rasprostranjena po cijeloj Europi. visine 1. a miris je aromatiĉni-voćni. Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se šipak Šipkovo usploĊe je slatkasto-kisela okusa. uz ţivice . Africi.5-2m ali i do 4m. na pašnjacima uz putove.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD    Vrsta :  Rosa canina L. Raste po rubovima šuma. .

ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD  Kemijsko sastav :       L-askorbinska kiselina (vit.do 1. temperature. rabi se kao sredstvo protiv bubreţnih i mokraćnih kamenaca te kod bolesti mjehura.C) . protiv povišene tj.7% Jabuĉna i limunska kiselina 10-40% invertnog šećera Karotinoidi – likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi) Najĉešći pripravak je infuz. ĉajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica . Ima blagi laksativni uĉinak i diuretski uĉinak. .

– mala kopriva       Porodica : Urticaceae – koprive Urtica dioica . zeljastim i ĉetverobridnom stabljikom visokom do 1m.mala koprpiva je jednogodišnja zeljasta biljka visoka 30-50cm. – velika kopriva . na napuštenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa Koprivini listovi su bez karakteristiĉnog mirisa i okusa .URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. KORIJEN  Vrsta : Urtica dioica L. Listovi su nasuprotni .velika je kopriva trajnica s uspravnim. kopriva dvodomna  Urtica urens L. eliptiĉna oblika i pilasta ruba Rastu uz putove . Urtica urens . jajoliki ili srcoliki . plotove. Listovi su manji .

kao hemostatici. magnezij. fosfor i kremene kiseline Proteini 5. Najbolji ĉuvar jetre Hasanagić 1988. serotonin ( u soku iz dlaka ţarnica) Treiterpeni i steroli (β-sitosterol)   Ima diuretski uĉinak. . antireumatici. acetil-kolin. histamin.9mg% Kolin.g. povoljno djeluje na bolest prostate. mangan. antianemici. sumpor. Fe 10mg%.URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. snizuje razinu šećera u krvi. vitamin K. KORIJEN  Kemijski sastav :        Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2. djeluje protiv proljeva(adstringentno). pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%. natrij kalij.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful