GLIKOZIDI – HETEROZIDI

Renato Čargonja Zrinko Baričević Smiljana Banko Vedran Kosanović Marko Lapat

Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom šećera i drugih spojeva  Šeĉerni dio se zove glukon, nešećerni dio se zove aglukon ili genin  Glukon prema vrsti moţe biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula šećera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd.  Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.

AMA PURA – GORKI GLIKOZIDI GENTIANAE RADIX – KORIJEN ŢUTE SIRIŠTARE,
SRČANIKOV KORIJEN
  

Vrsta: Gentiana lutea – ţuti srĉanik, ţuta sirištara Porodica: Gentianaceae – sirištare Gorki glikozidi koje sadrţi su: 23% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgorĉi prirodni spoj) Rabi se kao ĉajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiĉu luĉenje ţuĉi. Pripravke ne smiju uzimati ţeluĉani bolesnici jer podraţuju sluznicu i uzrokuju ţgaravicu

CENTAURI HERBA – ZELEN GORKE KIČICE

Vrsta: Centaurium erythraea – gorka kiĉica Porodica: Gentianaceae – sirištare Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistiĉki i antipiretski uĉinak.

kao ĉajni napitak i za izradu tinktura.LIST GORKE DJETELINE     Vrsta: Menyanthes trifoliata – gorka djetelina Porodica: Menyanthaceae – trolistiĉevke Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin Koristi se kod dispeptiĉkih tegoba.MENYANTHIDIS TRIFOLIATAE FOLIUM . Infuz se koristi u terapiji anoreksije .

7% knicina Rabi se kao amarum. Djeluje kao digestiv kod atonije ţeluca.2-0. pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana. somachicum. ţuĉi. bolesti jetre. .CARDUI BENEDICTI HERBA – ZELEN BLAŢENOG ČKALJA     Vrsta: Cnicus benedictus – blaţeni ĉkalj Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavna kemijska sastavnica: 0. gastritisa i potiĉe tek. febrifugum. ţutice.

antioksidativno.CYNARAE FOLIUM – LIST ARTIČOKE     Vrsta: Cynara scolymus – artoĉika Porodica: Asteraceae – glavoĉike Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin. sniţava kolesterol i trigliceride . amarum. djeluje antihepatotoksiĉno. dehidrocinaropikrin i cinarin Koristi se kao kolagog.

iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzil-gorušiĉino ulje . koji nakon hidrolize daje oko 0.2% sinigrina.7% alilgorušiĉina ulja    Vrsta: Sinapis alba – bijela gorušica Podvrsta: Brassicaceae krstašice Sjemenke bijele gorušice sadrţe oko 2.5% sinalbina.TIOGLIKOZIDI Sinapis nigrae semen – sjeme crne gorušice Sinapis albae semen – sjeme bijele gorušice  Vrsta: Brassica nigra – crna gorušica  Podvrsta: Brassicaceae – krstašice  Sjemenke crne gorušice sadrţe 11.

poboljšavaju funkciju ţeluĉanih i crijevnih ţlijezda. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snaţno antiseptiĉno djelovanje . pa se nakon uzimanja sadrţaj oslobaĊa tek u tankom crijevu. Sjemenke crne gorušice se rabe kao zaĉin. Najveće koliĉine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. Standardizirani preparati su u stabilnom obliku.

. Ĉešnjak se rabi kao zaĉin i kao lijek. koji ima miris tipiĉan za ĉešnjak. Ima jak antibiotski uĉinak. Za neugodan miris eteriĉnog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid.POLUSULFIDI ALLII SATIVI BULBUS – LUKOVICA ĈEŠNJAKA     Vrsta: Allium sativum – ĉešnjak Porodica: Alliaceae – lukovice Sadrţi do 1% aliina koji prelazi u alicin.

. aliin. propilensulfonske kiseline.ALLII CEPAE BULBUS – LUKOVICA LUKA     Vrsta: Allium cepa – luk. propilaliin i cikloalein Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu. Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze. kapula Porodica: Alliaceae – lukovice Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi. metilaliin.

gaulterin.FENOLSKI GLIKOZIDI Salicilni glikozidi – salicin. fragilin. primverozid i primulaverozid  Arbutin i metilarbutin  Glukovaninilin…  . populin.

dopunska terapija kod prehlade praćene vrućicom . analgetsko djelovanje. Salix purpurea-vrba rakita Porodica : Salicaceae 1. naringenin. 820% trjeslovina Antipiretsko.5-11% fenolskih glikozida.SALICIS CORTEX – VRBOVA KORA     Vrsta: Salix alba L. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina. Flavonoidi – izokvercitrin.-bijela vrba. Ĉajevi protiv reume. antiflogistiĉko.

medvjetka Porodica : Ericaceaevrjesovi Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i β glukozid hidrokinona. 1015% trjeslovine.MEDVJETKIN LIST     Vrsta: Arctostaphylos uvaursi . 1-2% flavonoida i 0.4-0.8% triterpena Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski. .UVAE URSI FOLIUM .

više od 200 mg % vitamina C Sastavni dio ĉajeva protiv šećerne bolesti.BOROVNIĈIN LIST MYRTILLI FRUCTUS – BOROVNIĈIN PLOD       Vrsta: Vaccinium myrtillus L. protiv hemoroida. Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i ţdrijelu.8-6. pektine.7% katehinskih trjeslovina i 0. ţuĉi i ţuĉnih puteva .5% arbutina. u puĉkoj se medicini rabe protiv proljeva Borovniĉini plodovi sadrţe 5-10% trjeslovina te antocijane. flavonoide.MYRTILLI FOLIUM. organske kiseline i 6-20mg% vitamin C. kod bolesti jetre. plinova i nametnika u crijevima.borovnica Porodica : Ericaceae – vrijesovi Borovniĉino lišće sadrţi 0.

poboljšavaju cirkulaciju. spazmolitski. sušenjem biljnog materijala se oslobaĊaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksiĉno djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno.KUMARINSKI GLIKOZIDI I FURANOKUMARINI      Kumarini = derivati α-pirona. sastavnice eteriĉnih ulja U ţivoj su biljci glikozidno vezani. baktericidni uĉinak .

kokotac Porodica : Fabaceae mahunarke Sadrţi 0. hemeroida te kod upale ţlijezda.9% kumarina. posttrombskog sindroma.4 -0. podljeva krvi .MELITOLI HERBA – ZELEN KOKOTCA     Vrsta: Meliltolus officinalis L. fenolkarbonske kiseline Djeluje antiflogistiĉki. Oralni pripravci protiv tromboflebitisa. sprijeĉava nastanak edema i potiĉe cirkulaciju krvi. zglobova. uganuća. Lokalna uporaba kod tupih ozljeda. reumatskih bolova. flavonoide. kumarinskih glikozide.

ţuĉnih i mokraćnih vodova i uterusa. kelonin. angine pektoris i bubreţnih. samidin Flavonoide.visnadin – jaki koronarni dilatator.AMMEOS VISNAGAE FRUCTUS – VISNAGIN PLOD       Vrsta: Ammi visnaga – visnaga. amiol Piranokumarine. kelol. Koristi se u terapiji astme. kelinol. ţuĉnih i crijevnih grĉeva . masno ulje i bjelanĉevine Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija. GI trakta. kela Porodica : Apiaceae – štitarke Plodovi kele sadrţe 2-4% furanokromona – kelin. visnagin.

bergapten). eteriĉno ulje. u pilulama i kremama za brzo tamnjenje koţe . masno ulje i bjelanĉevine Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza).AMMEOS MAJORIS FRUCTUS – PLOD GORKOGA MORAĈA     Vrsta: Ammi majus – gorki moraĉ Porodica : Apiaceae – štitarke Sadrţi furanokumarine (amoidin . imperatorin.ksantotoksin.

koleretski dijaforetski. boje biljnog podrijetla . protuupalno. antialergijsko. antisklerotiĉno… . antihepatotoksiĉno.flavonske i antocijanske boje           U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski.FLAVONOIDNI GLIKOZIDI   Ime flavonoidi potjeĉe od ţute boje (flavus = ţut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) – prirodni spojevi. estrogeno. diuretski.

Benzopiran Flavonoidni glikozidi .

na Ţumberku i u Dalmaciji  Arnicae flos Sadrži:  flavonoide – izokvercitrin. juţnoj i istoĉnoj Europi i u srednjoj Aziji.BRĐANKA Asteraceae – glavoĉike  Raste na pretplaniniskim livadama i pašnjacima po srednjoj.ARNICA MONTANA L. arnifol i chamissonolid  Eteriĉno ulje  Fenolkarbonske kiseline i kumarin Uporaba: oblozi i masti kod upala. . oticanja i prignjeĉenja tkiva Oralno kao tonik kod srĉanih i cirkulatornih tegoba  .u RH u Gorskom kotaru. i luteolin-7-glukozid  Seskviterpenske laktone – helenin. astragalin.

izoamilamin.sastav. adenozin  GLOGOV PLOD ima sliĉan kem.viteksin. viteksinramnozid i acetil – viteksinramnozid  Katehini  Procijanidi B2 i B5  Pentacikliĉki triterpeni : ursolna. periferni vazodilatatorski efekt .CRAETEGUS MONOGYNA – BIJELI GLOG CRAETEGUS LAEVIGATA – CRVENI GLOG  rastu u ţivicama i šikarama u nizinskim i planinskim predjelima u juţnoj i srednjoj Europi Craetegi folium cum flore KEMIJSKI SASTAV: varijabilan  najviše flavonoida – hiperozid. rutin i spireozid  Flavoni. samo sadrţi više flavonoida UPORABA: srĉani tonik za povećanje snage i prokrvljenosti srca. kolin…  Ksantinski derivati : adenin. etanolamin. etilamin. oleanolna i krategolna kiselina  Amini : tributilamin.

lepirnjaĉe Raste na livadama i pašnjacima u podruĉju vapnenca u Europi. ne podraţuje epitel bubrega puĉka medicina – u terapiji reumatskih bolesti . karvon. – ZEĈJI TRN Fabaceae. mentol – miris DJELOVANJE: blagi diuretik.ONONIS SPINOSA L. Aziji i sjevernoj Africi Ononidis radix – korijen zeĉjeg trna KEMIJSKI SASTAV: sadrţi izoflavone – ononin trifolizan 0.2% eteriĉnog ulja – trans-anetol.2% triterpena α – onocerina 0.

na podruĉjima s umjerenom klimom .GINKO   Ginkgoaceae – ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana.GINKGO BILOBA L. .

depresije. trnce. nesanice. izoginkgetin. oslabljene koncentracije i pamćenja. sciadopitizini. kinakiselina.list ginka A) flavonski i flavonolski glikozidi: kvercetin-3-0-rutinozid. kemferol-3-0-glukozid B) acilflavonski glikozidi – kemferol-3-0-kumaroil glukoramnozid. kvercetin3-0-glukozid. katehini.C i J 0. bilobetin.B.pomaţe kod vrtoglavice.05% pinit. grĉeve. askorbinska kiselina. 5-metoksibilobetin Ginkgolidi A. šikimi kiselina. obamrlost u rukama i nogama . ginkgetin. Ginkgo folium . ublaţava gubitak osjeta. šuma u ušima. procijanidi KEMIJSKI SASTAV: 0.5-1% flavonoida      UPORABA: u lijeĉenju poremećaja kapilarne i venske cirkulacije. poboljšava protok krvi u mozak. C) biflavonoidi – amentoflavon.

CARDUUS MARIANUS L. izosilibinina. OSLOBOD Raste na suhim.6% fitosterola – sitosterol. silikristina i silidianina – flavononi  20-30% masnog ulja.SILYBUM MARIANUM L. – SIKAVICA. Hercegovini  Cardui mariae fructus-plod sikavice KEMIJSKI SASTAV: 1. kolestrerol  20-30% bjelanĉevina PRIMJENA: na trţištu Extractum fructus Silby mariani siccum  u terapiji bolesti jetre – regenerira strukturu i funkciju jetrenih stanica  Kod kroniĉnog hepatitisa i masne jetre  . sunĉanim mjestima u Dalmaciji.5-3% flavonoidnog kompleksa silimarina – sastoji se od silibina. stigmasterol. 0.

u lijeĉenju opeklina. glavobolje.BILJNE DROGE S IMUNOSTIMULIRAJUĆIM DJELOVANJEM Echinacea angustifolia DC – pupavica. protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca Pojaĉava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroniĉnim upalama   . polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje. alkamidi. rudbekija     Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi – od juţne Kanade do sjevernog Meksika Enchinaceae angustifolie radix – korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin. klorogenska kiselina.

 Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje  .ANTOCIJANI . Razliĉita boja ovisi o sadrţaju staniĉnog soka. listova. stabljike i kore. plodova. ljubiĉasto. plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova.ANTOCIJANOZIDI Glikozidi koji uzrokuju crveno.

blagi kolagog. Dodaje se ĉajnim mješavinama radi ljepšeg izgleda.. plava boja cvjetova potjeĉe od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa Koristi se kao diuretik.RAZLIĈAK      Porodica: Astraceae – glavoĉike Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi Cyani flos Sadrţi antocijanske glikozide.CENTAUREA CYANUS L. . za ispiranje rana i oĉnih kapaka.

Rabi se za bojanje marmelada.  .HIBISCUS SABDARIFFA – HIBISKUS  Porodica: Malvaceae – sljezovke  Hibisci flos – hibiskusov cvijet Udio antocijana: oko 1.5%  Djeluje kao blagi laksans. ţelea i kao dodatak ĉajevima. kolagog. diuretik. spazmolitik.

od ĉega je polovina malvin  Primjenjuje se za smirivanje podraţaja na kašalj te izluĉivanje sluzi.  Vrsta: . smirivanje upale sluznice usne šupljine i upale probavnog trakta.MALVAE FLOS – CVIJET CRNOG SLJEZA Malva sylvestris – crni sljez  Porodica: Malvaceae – sljezovi  Udio antocijana: oko 7%.

cijanidin-3-glukozid KEMIJSKI SASTAV :    Do 0. u ţitu u Europi. sjevernoj Africi. po altanskim i pacifiĉkim otocima Sjeverne Amerike. velikom dijelu Azije.PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK   Papaveraceae Raste kao korov na poljima meĊu ţitaricama. u Australiji i Novom Zelandu Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid).12% izokinolinskih alkaloida – oko 50% rhodeina Trjeslovine i sluzi .

Rosae Flos KEMIJSKI SASTAV:  Antocijani : pelargonidin-3.RUŢA ROSA GALLICA L. cijanidin-3-5-diglukozid.5-diglukozid. ROSA DAMASCENA MILL. cijanidin-3glukozid  Oligomerni procijanidi  10-25% trjeslovina i malo flavona UPORABA: adstrigentno i antiflogistiĉko djelovanje infuz protiv proljeva galenski pripravci za ispiranje usta i njegu usne šupljine  .ROSA CENTRIFOLIA L..

Glikozide s aglukonima pelargonidin.  DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti. .VACCINIUM MYRTILLUS L. cijanidin. delfinidin-3-galaktozid. peonidin i petunidin SADRŢI : antocijane delfinidin-3-glukozid. u oftamologiji za bolesti retine .BOROVNICA   Ericaceae – vrijesovi Myrtilli fructus L.

glukoza i drugi šećeri  U većini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline) Galna kiselina M-digalna kiselina .GALOTANINI  Osnovno tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati  Galna kiselina i njezini derivati.

istoĉno Sredozemlje i mala Azija  40-60% galotanina.ŠIŠKE.GALE Vrsta: maloazijski hrast  Porodica: Fagaceae-bukve  Nisko drvo s nazubljenim listovima.GALLAE HALEPENSIS. elagna kiselina. glukoza i škrob  Koristi se kao adstringens te za dobivanje taninske kiseline  .

GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE Vrsta: Rhus semialatakineski ruj  Porodica: Anacardiaceae-rujevke  Do 75% galotanina  Sirovina za dobivanje taninske kiseline  .

raste na podruĉju SAD-a i Kanade 8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina).ameriĉki hamamelis Porodica: Hamamelidaceaeseletriĉevke Visoko stablo s jednogodišnjim listovima. te maleni udio flavonoida i eteriĉnih ulja Koriste se u terapiji upala usne sluznice. dizenterije.CORTEXHAMAMELISOV(SELETRIĈIN) LIST I KORA      Vrsta: Hamamelis virginiana. hemoroida i kod proširenih vena .HAMAMELIDIS FOLIUM.

sjevernoj Africi i maloj Aziji  8-20% trjeslovina(elagitanin i katehin) . dugih reţnjastih listova  Raste u Europi.QUERCUS CORTEX.HRASTOVA KORA Listopadno stablo do 40m. nalaze se i triterpeni  Koristi se u oblozima i kupeljima za koţne bolesti i ozebline  .

elagna kiselina te 1% agrimonina Adstringento. antimikrobno. antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje Koristi se u blaţim upalama Zamjena za ameriĉku rataniju .TORMENTILLAE RHIZOMA-SRĈENJAKOV PODANAK        Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-ruţe Trajnica 5-20cm. raste na podruĉjima srednje i sjeverne Europe te Azije 15-22% trjeslovina(protoantocijanidin.

KOSTOLOMOVA ZELEN      Vrsta: Agrimonia eupatoria. 20% polisaharida. kostolom Porodica: Rosaceae.AGRIMONIAE HERBA.vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi 4-10% kondeziranih trjeslovina.ruţe Višegodišnja zeljasta biljka s slabo razgrantom stabiljkom. triterpene i silicijevu kiselinu Adstringentno djelovanje. sadrţi i flavonoide. koristi se kod upala desni i ţdrijela te za suzbijanje ţeluĉano crijevnih tegoba .TURIĈINA. elagitanina i galotanina.turica.

antrakinoni i antraglikozidi  Koriste se i preparatima za mršavljenje i terapiju jetre antrakinon .ANTRANOIDI.ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI  Biljne droge laksativskog djelovanja  U ţivoj biljci sinteza se odbija preko antronskih glikozida  Djelatne tvari nazivaju se antracenski derivati.

aloresin i aloenin A i B Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana Kontraindikacije kod trudnica . 7-hidroksialoin A i B.25-40% aloina A i B. CAPENSISZAPADNOINDIJSKI I AFRIĈKI ALOJ      Niske biljke debelih sluzavih listova.13-27% aloina A i B. aloinoizidi A i B.aloresin B Aloe capensis. rastu u tropskim i suptropskim podruĉjima Aloe barbadensis. 5-hidroksialoin.ALOE BARBADENSIS.

KRKAVININA KORA Vrsta: Rhamnus frangula. frangulin A i B  Koristi se za poboljšanje peristaltike. sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji uz potoke i rijeke  8% antranoida: glukofrangulin A i B.krkavina  Porodica: Rhamnaceae.krkavine  Visok grm ili stablo.FRANGULAE CORTEX. raste u Europi. lijeĉenje nateknuća jetre te u terapiji ţuĉnih kamenaca  Antrakinonski glikozid .

RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIĈKE KRKAVINE Vrsta: Rhamnus purshianusameriĉka krkavina  Porodica: Rhamnaceae  Visoko stablo koje raste na pacifiĉkoj obali sjeverne Amerike  8-10% hidroksiantracenskih glikozida(80-90% C-glikozidi te 1020% 0-glikozidi)  Koristi se umjesto Frangulae u ameriĉkim laksansima  .

dvornici  Velike zeljaste biljke s velikim listovima.RABARBARIN KORIJEN Vrsta: Rheum palmatum-rabarbara  Porodica: Polygonaceae. raste na podruĉjima sjeverne i sjeverozapadne Kine te istoĉnog Tibeta  3-12% antranoida(60-80% antrakinonskih glikozida. 10-25% diantroglikozida)  Rabi se kao laksans i stomahik  Prevelike doze izazivaju grĉeve u probavnom traktu  .RHEI RADIX.

Sudan te Indija  3% diantron-diglukozida(senozidi AF). 10% sluzi i trjeslovine  Veoma jak laksans  .SENIN LIST Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Višegodišnje zeleni s parno perastim listovima. flavonoidi.SENNAE FOLIUM. najveĉi uzgajivaĉi Egipt .

flavonoidi(kemferol)  Koristi se u ĉajnim mješavinama i draţejama kao laksans  Ne smije se koristi više od 1-2 tjedna  .SENIN PLOD Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia  Porodica: Caesaalpiniaceaesapanovke  Senozidi A-D.SENNAE FRUCTUS.

flavonoidi i biflavoni Antibiotsko. pseudohipericin). rasprostranjena po cijeloj Europi. antiviralno i antidepresivno djelovanje U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju . Aziji i sjevernoj Americi Dehidrodiantroni(hipericin.HYPERICI HERBA.ZELEN GOSPINE TRAVE       Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova.

kardenolid(23 C-atoma). bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom)  Nalaze se u 15 biljnih porodica  .KARDIOTONIĈNI GLIKOZIDI Koriste se u terapiji srĉanih bolesti  Tri skupine ovih glikozida.

LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA       Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceaestrupnikovke Dvogodišnja biljka. raste u šumskim predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije 30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%. digitoksin 12%.DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM. gitoksin i gitaloksin Primjenjuju se u preparatima za srĉanu insuficijenciju Ĉisti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira digitoksin .

5-1. – VUNASTI NAPRSTAK Dvogodišnja samonikla biljka velikih. raste na vapnenastom tlu  Digitalis lanatae folium . sluţe za izolaciju ĉistih glikozida  Digitoksigenin . gitoksigenin  Problemi standardizacije ekstrakata i tinktura.sadrţe 0. suliĉastih listova.DIGITALIS LANATA EHRH.5 % kardenolidskih glikozida (njih više od 70)  Glikozidi: lanatozid A (mlada) i C (stara biljka)  Aglukoni: digitoksigenin.

STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) .STROFANTUS Grmovi-penjaĉice rasprostranjeni u Africi i Aziji  Strophantus semen – gorko i otrovno. sadrţi 4-8 % glikozida . i to najviše g-strofantina (90-95 %)  G-strofantin se dodatkom 80%-tne sumporne kiseline boji tamnocrveno  Upotrebljava se u obliku intravenoznih injekcija  .

2–0.8% glikozida: adonitoksin. od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin .3% srĉanih glikozida. cimarin i adonitoksol  Primjena: kratkotrajni kardiotonik  CONVALLARIA MAJALIS – ĐurĊica  Višegodišnja biljka mirisnih bijelih cvjetova  Convallariae herba – sadrţi do 0.ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET Do 30 cm visoka trajnica sa ţutim cvijetom  Adonidis herba – 0.

NERIUM OLEANDER . suliĉasti listovi sa najmanje 1.5% kardenolida  Glikozidi: oleandrin.OLEANDAR Zimzeleni grm koji raste u podruĉju Mediterana  Oleandri folium – koţasti.…  Srodan u djelovanju glikozidima Digitalisa  Rabe ga još i u arapskoj medicini  . oleazidi. odorozid A.

penta. steroidni sapogenini i steroidni alkaloidi  Triterpenski saponini – najveći broj. u kozmetici. emulgatori.SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI Flikozidi koji otopljeni u vodi stvaraju pjenu  Dijele se u 3 skupuine: pentatriterpeni ili tetracikliĉki triterpeni.ili tetracikliĉki aglukon s 30 C-atoma  Steroidni saponini – 27 C-atoma. sadrţavaju ga biljke jednosupnice  Saponini razaraju eritrocite i otrovni su za morske ţivotinje  Rabe se kao antibiotici.…  . ekspektoransi.

kao i 0. ovisno o zemlji uzgoja.5-5% fenolskih glikozida  Primula kiselina A – glavni glikozid: protoprimulagenin + glukoza + galaktoza + ramnoza + glukoronska kiselina  Rabi se u terapiji dišnih puteva  . sadrţi 5-10% saponina.PRIMULA VERSI L. – PROLJETNI JAGLAC Biljka sa višegodišnjim podankom. raste u gorskim podruĉjima Azije i Europe  Primulae radix – vrlo sliĉan korijenu vrste lastaviĉnjaka.

oligosaharida i masnog ulja  Pospješuje sekreciju mlijeka u dojilja. sa kvrgavim korjenom. . rabi se kao ekspektorans kod bronhitisa u obliku sirupa  . Raste u Sjevernoj Americi  Senegae radix sadrţi 6-12% senegasaponina A-D.POLYGALA SENEGA L. snegina.SENEGA Višegodišnja biljka do 30 cm visine.

SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA Trajna biljka do 80 cm visine. Sibiru i Sjevernoj Americi  Saponariae radix .crvenkast korijen koji sadrţi oko 5% saponina. pri tvrdokornom kašlju. i u sluĉaju koţnih bolesti  .a glacni su saponazid A i D  Rabi se kao ekspektorans. po Europi. s dugaĉkim puzavim vrijeţama i nasuprotnim listovima  Raste u ţivicama. Aziji.

sitnih ovalnih listova  Rastu na suhim i pješĉanim mjestima  Herniariae herba – 3-9% saponina: herniariasaponin 1 i 2 – derivati medikagenske kiseline  Rabi se kao jaki diuretik u sluĉajevima cistitisa i uretritisa  .HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ĈUPAVA) KILAVICA Zeljaste biljke visine do 15 cm.

Glandulifera – ruski sladić  Var. Violacea – perzijski sladić  Trajna biljka.GLYCYRRHIZA GLABRA . za dobivanje Succus Liquiritae – crnog šećera  .5 m sa ljubiĉastim leptirastim cvjetovima  Liquiritiae radix – Glycyrrhizae radix. najvaţniji je glicirizin. visoka do 1. Typica – španjolski sladić  Var.  Rabi se kao cijenjeni ekspektorans. sadrţi i do 15% triterpenskih saponina. flavonoidi.SLADIĆ Var.

QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIĈKA SAPUNIKA Porodica Rosaceae  Vazdazeleno stablo visoko i do 18 m. raste u Peruu. Ĉileu i Boliviji  Qullajae cortex . a u novije vrijeme se dodaje cjepivima  . kao stabilizator suspenzija.sadrţi oko 10% smjese saponina koji se hidrolizom razgraĊuju na kvilaja-kiselinu i šećerni dio  Rabi se kao sapun za pranje.

vitamina B i C.…  Escin . sterola.smjesa ester-saponina sa aglukonima  Escin se dobro reapsorbira i povećava otpornost kapilara pa se koristi protiv hemeroida i limfnih oboljenja  . s jedne strane spljoštene sjemenke  Sadrţe 3-10% triterpenskih saponina nazvanih „escin”. sa grozdastim cvjetovima  Hippocastani semen – okrugle.AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN Stablo visoko do 30 m. flavonoide.

a sadrţe 4-5% triterpenskih saponina u kojima prevladavaju bisdezmozidi. protiv edema  Α-hederin . flavonoide. Također se primjenjuje i lokalno.HEDERA HELIX . fenolkarbonske kiseline i poliacetilene  Koristi se kao ekspektorans zbog djelovanja hederakozida C i α-hederina.BRŠLJAN Trajna drvenasta biljka sa koţnatim listovima  Hederae folium – listovi su u obliku koplja.

…  Mnogi pripravci umijesto S. te se ona smatra patvorevinom  Rabi se kao ekspektorans i diuretik u obliku ekstrakta i sirupa. virgaurea sadrţe S. gigante.4% saponina.  Rabi se zalijeĉenje hemoragija i uremija i protiv edema  . cvate od srpnja do listopada  Virgaureae herba – sadrţi oko 2.SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIĈNA ZLATICA Trajna biljka sa uspravnom stabljikom visokom i do metra. 1.5% flavonoida. eteriĉna ulja. do 8% polisaharida.

a okus trpak . ĉvrsta. naizmjeniĉno poredanim listovima. Jeziĉasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj. Sj. s puzećim podankom i vrijeţama. Stabljika je uspravna. okruglasta s dubokim brazdama.Amerika. zelenkasto ţute boje. Solidago canadensis višegodišnja je biljka . Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana. Europa Miris zeleni je vrlo slab.5m. bez trihoma s brojnim sjedećim. – gusto cvjetna (kanadska) zlatica i njihovi hibridi      Porodica : Asteraceae – glavoĉike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1. Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Vrste :   Solidago gingantea Aiton – velika zlatica Solidago canadensis L. aromatiĉan. viša od 1m.

ferula i kina kiselina 0. hidrocimetna.5 eteriĉnog ulja – monocikliĉnih i bicikliĉkih monoterpena i seskviterpena  (germakren D. glukoza. 1 apioza      Šećeri : ramnoza. : klorogenska. ksiloza. 6-dezoksiglukoza. ramnetin i izoramnetin. 3 ramnoze.0%. bornilacetat) . kvercetin.   (giganteasaponin 1-6) Giganteasaponin 5 (bajogenin + 2 glukoze. apioza i galaktoza Flavonoidi : kemferol.  Sapinonini : aglukoni bajogenin i oleanolna kis. 3-0rutinozidi. astragalin i afzetin Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis. raĉunano kao rutin Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eteriĉnim uljem Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait. α-pinen. 3 ksiloze. izokvercitrin.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE    Ispitivanje vrijednosti sadrţaja flavonoida : ne manje od 6. kavena.

  Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 – 8  (aglukon bajogenin + 9 šećera) 2.4% flavonoida – glavni flavonoid rutin  Polisaharidi  Nema mnogo podataka o djelovanju i upotrebi Rabe se za povećanje koliĉine mokraće (upala bubrega i mokraćnog mjehura)  Protuupalno.SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE  Kemijski sastav vrste Solidago canadensis L. farinksa i tonzila  . spazmolitsko i diuretsko svojstvo  Ekstrakti – upala larinksa.

Koreja  Ph. Panax schinseng Th. osušenog korijena  Koji sadrţi najmanje 0.A. Ginseng radix – cijelog ili rezanog. Mandţurija.Eur. Panax pseudoginseng Wallich. (sin.40% ginsenozida Rg1 i Rb1  Karakteristiĉnog je mirisa. a crvene bobe sadrţe po dvije sjemenke. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmješteni poput listova divljeg kestena. Nepal. Cvjetovi su bijele i zelenkasto ţućkaste boje. a potom slankast i pomalo sluzav . Biljka se sporo razvija  Raste na vlaţnim mjestima planinskih šuma Istoĉna Azija.Mayer.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Vrsta :  Panax ginseng C. a okus je najprije blago gorak.Ness) – ginseng   Porodica : Araliaceae – bršljani Panax ginseng – višegodišnja je biljka visoka 30-50cm. Sj.

Zaštita od mnogih agensa 3.koncentraciju. fermenti i fosfatidi  Dokazano je opće tonizirajuće i centralnostimulirajuće djelovanje – psihotonik  Povećava sposobnost za rad. Smanjuje depresiju 1. ksiloza i ramnoza)     Eteriĉno ulje 0. peptidi. aminokiseline. povećavaju broj eritrocitai koliĉinu Hb 5. produktivnost.Djelovanje na krvnu sliku. arabinoza. panaksinol. Stimulacija kore nadbubreţne ţlijezde  Farmakološki uĉinak        Adaptogeno i antistresno djelovanje . bubreg. panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi.Djelovanje na jetru. dok u srednjim i velikim dozama snizuje 4. pektini.B2.B12. proteini. i cijlokupnu probavu 6.GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN  Kemijski sastav  Triterpenski saponini (2-3%)    GINSENOZIDI od R0 – Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol.C. poboljšava pokretljivost procesa mozga 2. vit. mineralne tvari. masne kiseline. s brojnim šećerima (glukoza. vit.05% (eremofilen.CNS – Stimulirajuće djelovanje.B1.U malim dozama povisuje krvni tlak.β-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol.

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Vrsta :
Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim  {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.) Harms} – eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge

 

Porodica : Araliaceae – bršljani Bodljikava je penjaĉica visoka 2-3m a katkad dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igliĉastim bodljama

Raste u dolinama rijeka, na obroncima planina. U subartĉkoj tajgi, Kina, Japan

 

Korijen ima slab ali karakteristiĉan miris, okus je gorak i pomalo paleći Ispitivanje vrijednosti : HPLC – klorogenska kis., i siringina (0,15 – 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV
KORIJEN SIBIRSKOG GINSENGA

Kemijski sastav :
  


 

Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis. Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1) Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, steriĉna ulja (0.8%)

Sadrţaj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), poveĉava izdrţljivost, oštri refleksi i koncentraciju

IRIDOIDI
Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica  Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u  iridoide u uţem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C atoma)  seko-iridoide  Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni prašak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD
  

Vrsta : Vitex agnus-castus L. – konopljika Porodica : Verbenaceae – sporiši, sporiševke Razgranan je grm – nisko stablo, 1-4m visoko s ĉetverobridnim svijetlosmeĊim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i rijeĉnim obalama
Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat, Španjolska, Alţir…  Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk, Cres, Lošinj…

Pri usitnjavanju plodova osjeća se miris koji podsjeća na kadulju, okus je oštar , ljut i malo gorak, aromatiĉan poput papra

kod smetnji mjeseĉnog ciklusa… Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans . a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis. slezene. u veterinarskoj medicini. Primjenjuje se kod bolesti jetre.8%) koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima Δ4-3-ketosteroidi   Primjenjuje se za mnoge bolesti.AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD  Kemijski sastav      Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se sastoji od aukubigenina i glukoze.7-1. Lipofilni flavonoidi – kasticin Eteriĉno ulje – (0. ali najĉešće kao antiafrodizijak.

C Liposolbilne Vit. pomaţu u radu metbolizma.Eur. vaţni su za oĉuvanje snage srca.D. a bitni su i za proizvodnju hormona te odrţavanje tjelesnih tekućina  Procesi stvaranja energije . A. Thiamini nitras Vitamin B2 : Riboflavinum. B i Vit. zuba. Riboflavini natrii phosphas Vitamin C Vitamin B6 : Pyridoxini hydrochloridum Vitamin B12 : Cyanocobalamini.BILJNE DROGE BOGATE VITAMINIMA I MINERALIMA   Vitamini – neophodni za normalno funkcioniranje u odrţavanje zdravlja. mozga.E i K Vitaminum A. Vitaminum A densum oleosum. capsulae. esencijalne djelotvorne supstance Djele se na :   hidrosolubilne Vit.            Minerali – potrebni za izgradnju kostiju . Vitaminum A in aqua dispergibile. krvi i ţivĉanih stanica. Vitaminum A pulvis Vitamin B1 : Thiamini hydrochloridum. solutio Vitamin B-kompleks : Acidum folicum. mišića i mekih tkiva. Nicotinamidum Vitamin C : Acidum Ascorbicum Vitamin D : Ergocalciferolum Vitamin E : α-Tocopherolum Vitamin K : Mandionum (K3)  Ph.

– pasja ruţa i druge (srodne) vrste Rosa  Porodica : Rosaceae – ruţe Pasja ruţa uspravan je grm sa savijenim granama i oštrim trnjem. Raste po rubovima šuma. rasprostranjena po cijeloj Europi. zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. a miris je aromatiĉni-voćni. .5-2m ali i do 4m. visine 1. uz ţivice . Africi.ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD    Vrsta :  Rosa canina L. na pašnjacima uz putove. Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se šipak Šipkovo usploĊe je slatkasto-kisela okusa.

C) . protiv povišene tj. Ima blagi laksativni uĉinak i diuretski uĉinak.7% Jabuĉna i limunska kiselina 10-40% invertnog šećera Karotinoidi – likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi) Najĉešći pripravak je infuz. ĉajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica .ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD  Kemijsko sastav :       L-askorbinska kiselina (vit. temperature. rabi se kao sredstvo protiv bubreţnih i mokraćnih kamenaca te kod bolesti mjehura.do 1. .

KORIJEN  Vrsta : Urtica dioica L. plotove.mala koprpiva je jednogodišnja zeljasta biljka visoka 30-50cm. – velika kopriva .velika je kopriva trajnica s uspravnim. – mala kopriva       Porodica : Urticaceae – koprive Urtica dioica .URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. jajoliki ili srcoliki . eliptiĉna oblika i pilasta ruba Rastu uz putove . na napuštenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa Koprivini listovi su bez karakteristiĉnog mirisa i okusa . Urtica urens . zeljastim i ĉetverobridnom stabljikom visokom do 1m. kopriva dvodomna  Urtica urens L. Listovi su manji . Listovi su nasuprotni .

URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST. antianemici.g. serotonin ( u soku iz dlaka ţarnica) Treiterpeni i steroli (β-sitosterol)   Ima diuretski uĉinak. acetil-kolin. histamin. djeluje protiv proljeva(adstringentno). fosfor i kremene kiseline Proteini 5. kao hemostatici. Fe 10mg%.9mg% Kolin. sumpor. mangan. KORIJEN  Kemijski sastav :        Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2. vitamin K. antireumatici. pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%. magnezij. povoljno djeluje na bolest prostate. natrij kalij. Najbolji ĉuvar jetre Hasanagić 1988. . snizuje razinu šećera u krvi.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.