Professional Documents
Culture Documents
Renato argonja Zrinko Barievi Smiljana Banko Vedran Kosanovi Marko Lapat
Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom eera i drugih spojeva eerni dio se zove glukon, neeerni dio se zove aglukon ili genin Glukon prema vrsti moe biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula eera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd. Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.
Vrsta: Gentiana lutea uti sranik, uta siritara Porodica: Gentianaceae siritare Gorki glikozidi koje sadri su: 23% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgori prirodni spoj) Rabi se kao ajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiu luenje ui. Pripravke ne smiju uzimati eluani bolesnici jer podrauju sluznicu i uzrokuju garavicu
Vrsta: Centaurium erythraea gorka kiica Porodica: Gentianaceae siritare Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistiki i antipiretski uinak.
Vrsta: Menyanthes trifoliata gorka djetelina Porodica: Menyanthaceae trolistievke Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin Koristi se kod dispeptikih tegoba, kao ajni napitak i za izradu tinktura. Infuz se koristi u terapiji anoreksije
Vrsta: Cnicus benedictus blaeni kalj Porodica: Asteraceae glavoike Glavna kemijska sastavnica: 0,2-0,7% knicina Rabi se kao amarum, somachicum, febrifugum, pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana. Djeluje kao digestiv kod atonije eluca, bolesti jetre, ui, utice, gastritisa i potie tek.
Vrsta: Cynara scolymus artoika Porodica: Asteraceae glavoike Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin, dehidrocinaropikrin i cinarin Koristi se kao kolagog, amarum, djeluje antihepatotoksino, antioksidativno, sniava kolesterol i trigliceride
TIOGLIKOZIDI
Sinapis nigrae semen sjeme crne goruice Sinapis albae semen sjeme bijele goruice
Vrsta: Brassica nigra crna goruica Podvrsta: Brassicaceae krstaice Sjemenke crne goruice sadre 11,2% sinigrina, koji nakon hidrolize daje oko 0,7% alilgoruiina ulja
Vrsta: Sinapis alba bijela goruica Podvrsta: Brassicaceae krstaice Sjemenke bijele goruice sadre oko 2,5% sinalbina, iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzil-goruiino ulje
Sjemenke crne goruice se rabe kao zain; poboljavaju funkciju eluanih i crijevnih lijezda. Najvee koliine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. Standardizirani preparati su u stabilnom obliku, pa se nakon uzimanja sadraj oslobaa tek u tankom crijevu. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snano antiseptino djelovanje
Vrsta: Allium sativum enjak Porodica: Alliaceae lukovice Sadri do 1% aliina koji prelazi u alicin, koji ima miris tipian za enjak. Za neugodan miris eterinog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid. enjak se rabi kao zain i kao lijek. Ima jak antibiotski uinak.
Vrsta: Allium cepa luk, kapula Porodica: Alliaceae lukovice Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi, propilensulfonske kiseline, aliin, metilaliin, propilaliin i cikloalein Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu. Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze.
FENOLSKI GLIKOZIDI
Salicilni glikozidi salicin, populin, fragilin, gaulterin, primverozid i primulaverozid Arbutin i metilarbutin Glukovaninilin
Vrsta: Salix alba L.-bijela vrba, Salix purpurea-vrba rakita Porodica : Salicaceae 1,5-11% fenolskih glikozida. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina. Flavonoidi izokvercitrin, naringenin. 820% trjeslovina Antipiretsko, antiflogistiko, analgetsko djelovanje. ajevi protiv reume, dopunska terapija kod prehlade praene vruicom
Vrsta: Arctostaphylos uvaursi - medvjetka Porodica : Ericaceaevrjesovi Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i glukozid hidrokinona, 1015% trjeslovine, 1-2% flavonoida i 0,4-0,8% triterpena Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski.
Vrsta: Vaccinium myrtillus L.borovnica Porodica : Ericaceae vrijesovi Borovniino lie sadri 0,8-6,7% katehinskih trjeslovina i 0,5% arbutina, vie od 200 mg % vitamina C Sastavni dio ajeva protiv eerne bolesti, u pukoj se medicini rabe protiv proljeva Borovniini plodovi sadre 5-10% trjeslovina te antocijane, flavonoide, pektine, organske kiseline i 6-20mg% vitamin C. Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i drijelu, protiv hemoroida, plinova i nametnika u crijevima, kod bolesti jetre, ui i unih puteva
Kumarini = derivati -pirona, sastavnice eterinih ulja U ivoj su biljci glikozidno vezani, suenjem biljnog materijala se oslobaaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksino djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno, spazmolitski, poboljavaju cirkulaciju, baktericidni uinak
Vrsta: Meliltolus officinalis L. kokotac Porodica : Fabaceae mahunarke Sadri 0,4 -0,9% kumarina, kumarinskih glikozide, flavonoide, fenolkarbonske kiseline Djeluje antiflogistiki, sprijeava nastanak edema i potie cirkulaciju krvi. Oralni pripravci protiv tromboflebitisa, posttrombskog sindroma, hemeroida te kod upale lijezda, zglobova, reumatskih bolova. Lokalna uporaba kod tupih ozljeda, uganua, podljeva krvi
Vrsta: Ammi visnaga visnaga, kela Porodica : Apiaceae titarke Plodovi kele sadre 2-4% furanokromona kelin, visnagin, kelol, kelonin, kelinol, amiol Piranokumarine- visnadin jaki koronarni dilatator, samidin Flavonoide, masno ulje i bjelanevine Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija, GI trakta, unih i mokranih vodova i uterusa. Koristi se u terapiji astme, angine pektoris i bubrenih, unih i crijevnih greva
Vrsta: Ammi majus gorki mora Porodica : Apiaceae titarke Sadri furanokumarine (amoidin - ksantotoksin, imperatorin, bergapten), eterino ulje, masno ulje i bjelanevine Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza), u pilulama i kremama za brzo tamnjenje koe
FLAVONOIDNI GLIKOZIDI
Ime flavonoidi potjee od ute boje (flavus = ut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) prirodni spojevi, boje biljnog podrijetla - flavonske i antocijanske boje
U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni
Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski, diuretski, protuupalno, koleretski dijaforetski, antialergijsko, estrogeno, antihepatotoksino, antisklerotino
Benzopiran
Flavonoidni glikozidi
Craetegi folium cum flore KEMIJSKI SASTAV: varijabilan najvie flavonoida hiperozid, rutin i spireozid Flavoni- viteksin, viteksinramnozid i acetil viteksinramnozid Katehini Procijanidi B2 i B5 Pentacikliki triterpeni : ursolna, oleanolna i krategolna kiselina Amini : tributilamin, izoamilamin, etanolamin, etilamin, kolin Ksantinski derivati : adenin, adenozin GLOGOV PLOD ima slian kem.sastav, samo sadri vie flavonoida UPORABA: srani tonik za poveanje snage i prokrvljenosti srca, periferni vazodilatatorski efekt
Ginkgoaceae ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana, na podrujima s umjerenom klimom
UPORABA: u lijeenju poremeaja kapilarne i venske cirkulacije, poboljava protok krvi u mozak- pomae kod vrtoglavice, uma u uima, oslabljene koncentracije i pamenja, nesanice, depresije, ublaava gubitak osjeta, trnce, greve, obamrlost u rukama i nogama
Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi od june Kanade do sjevernog Meksika Enchinaceae angustifolie radix korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin, klorogenska kiselina, alkamidi, polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje, glavobolje, u lijeenju opeklina, protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca Pojaava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroninim upalama
ANTOCIJANI - ANTOCIJANOZIDI
Glikozidi koji uzrokuju crveno, ljubiasto, plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova, listova, plodova, stabljike i kore. Razliita boja ovisi o sadraju staninog soka. Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje
Porodica: Astraceae glavoike Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi Cyani flos Sadri antocijanske glikozide, plava boja cvjetova potjee od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa Koristi se kao diuretik, blagi kolagog, za ispiranje rana i onih kapaka. Dodaje se ajnim mjeavinama radi ljepeg izgleda.
Hibisci
flos hibiskusov
cvijet
Udio antocijana: oko 1,5% Djeluje kao blagi laksans, spazmolitik, kolagog, diuretik. Rabi se za bojanje marmelada, elea i kao dodatak ajevima.
Papaveraceae Raste kao korov na poljima meu itaricama, u itu u Europi, velikom dijelu Azije, sjevernoj Africi, po altanskim i pacifikim otocima Sjeverne Amerike, u Australiji i Novom Zelandu Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid), cijanidin-3-glukozid
KEMIJSKI SASTAV :
Ericaceae vrijesovi Myrtilli fructus L. Glikozide s aglukonima pelargonidin, cijanidin, peonidin i petunidin
DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti, u oftamologiji za bolesti retine
GALOTANINI
Osnovno
tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati Galna kiselina i njezini derivati, glukoza i drugi eeri U veini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline)
Galna kiselina
M-digalna kiselina
Vrsta: Hamamelis virginiana- ameriki hamamelis Porodica: Hamamelidaceaeseletrievke Visoko stablo s jednogodinjim listovima, raste na podruju SAD-a i Kanade 8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina), te maleni udio flavonoida i eterinih ulja Koriste se u terapiji upala usne sluznice, dizenterije, hemoroida i kod proirenih vena
TORMENTILLAE RHIZOMA-SRENJAKOV
PODANAK
Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-rue Trajnica 5-20cm, raste na podrujima srednje i sjeverne Europe te Azije 15-22% trjeslovina(protoantocijanidin, elagna kiselina te 1% agrimonina Adstringento, antimikrobno, antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje Koristi se u blaim upalama Zamjena za ameriku rataniju
Vrsta: Agrimonia eupatoria- turica, kostolom Porodica: Rosaceae- rue Viegodinja zeljasta biljka s slabo razgrantom stabiljkom,vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi 4-10% kondeziranih trjeslovina, elagitanina i galotanina, 20% polisaharida, sadri i flavonoide, triterpene i silicijevu kiselinu Adstringentno djelovanje, koristi se kod upala desni i drijela te za suzbijanje eluano crijevnih tegoba
droge laksativskog djelovanja U ivoj biljci sinteza se odbija preko antronskih glikozida Djelatne tvari nazivaju se antracenski derivati, antrakinoni i antraglikozidi Koriste se i preparatima za mravljenje i terapiju jetre
antrakinon
Niske biljke debelih sluzavih listova, rastu u tropskim i suptropskim podrujima Aloe barbadensis- 25-40% aloina A i B, 7-hidroksialoin A i B,aloresin B Aloe capensis- 13-27% aloina A i B, aloinoizidi A i B, 5-hidroksialoin, aloresin i aloenin A i B Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana Kontraindikacije kod trudnica
Antrakinonski glikozid
Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova, rasprostranjena po cijeloj Europi, Aziji i sjevernoj Americi Dehidrodiantroni(hipericin, pseudohipericin), flavonoidi i biflavoni Antibiotsko, antiviralno i antidepresivno djelovanje U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju
KARDIOTONINI GLIKOZIDI
Koriste se u terapiji sranih bolesti Tri skupine ovih glikozida- kardenolid(23 C-atoma), bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom) Nalaze se u 15 biljnih porodica
Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceaestrupnikovke Dvogodinja biljka, raste u umskim predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije 30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%, digitoksin 12%, gitoksin i gitaloksin Primjenjuju se u preparatima za sranu insuficijenciju isti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira
digitoksin
Digitoksigenin
CONVALLARIA MAJALIS urica Viegodinja biljka mirisnih bijelih cvjetova Convallariae herba sadri do 0,3% sranih glikozida, od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin
-hederin
Vrste :
Solidago gingantea Aiton velika zlatica Solidago canadensis L. gusto cvjetna (kanadska) zlatica i njihovi hibridi
Porodica : Asteraceae glavoike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1,5m, s puzeim podankom i vrijeama. Stabljika je uspravna, vrsta, okruglasta s dubokim brazdama, zelenkasto ute boje, bez trihoma s brojnim sjedeim, naizmjenino poredanim listovima. Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana. Solidago canadensis viegodinja je biljka , via od 1m. Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama. Jeziasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj. Sj.Amerika, Europa Miris zeleni je vrlo slab, aromatian, a okus trpak
Ispitivanje vrijednosti sadraja flavonoida : ne manje od 6,0%, raunano kao rutin Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eterinim uljem Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait.
eeri : ramnoza, ksiloza, 6-dezoksiglukoza, glukoza, apioza i galaktoza Flavonoidi : kemferol, kvercetin, ramnetin i izoramnetin, 3-0rutinozidi, izokvercitrin, astragalin i afzetin Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis. : klorogenska, kavena, hidrocimetna, ferula i kina kiselina 0,5 eterinog ulja monociklinih i biciklikih monoterpena i seskviterpena
Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 8
Vrsta :
Panax ginseng C.A.Mayer, (sin. Panax pseudoginseng Wallich, Panax schinseng Th.Ness) ginseng
Porodica : Araliaceae brljani Panax ginseng viegodinja je biljka visoka 30-50cm. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmjeteni poput listova divljeg kestena. Cvjetovi su bijele i zelenkasto ukaste boje, a crvene bobe sadre po dvije sjemenke. Biljka se sporo razvija
Raste na vlanim mjestima planinskih uma Istona Azija, Nepal, Mandurija, Sj. Koreja
Karakteristinog je mirisa, a okus je najprije blago gorak, a potom slankast i pomalo sluzav
Kemijski sastav
GINSENOZIDI od R0 Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol, s brojnim eerima (glukoza, arabinoza, ksiloza i ramnoza)
Eterino ulje 0,05% (eremofilen,-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol, panaksinol, panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi, masne kiseline, aminokiseline, peptidi, pektini, proteini, mineralne tvari, vit.B1,B2,B12, vit.C, fermenti i fosfatidi
Poveava sposobnost za rad, produktivnost,koncentraciju. Smanjuje depresiju 1.CNS Stimulirajue djelovanje, poboljava pokretljivost procesa mozga 2.Zatita od mnogih agensa 3.U malim dozama povisuje krvni tlak, dok u srednjim i velikim dozama snizuje 4.Djelovanje na krvnu sliku, poveavaju broj eritrocitai koliinu Hb 5.Djelovanje na jetru, bubreg, i cijlokupnu probavu 6. Stimulacija kore nadbubrene lijezde
Farmakoloki uinak
Vrsta :
Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.) Harms} eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge
Porodica : Araliaceae brljani Bodljikava je penjaica visoka 2-3m a katkad dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igliastim bodljama
Korijen ima slab ali karakteristian miris, okus je gorak i pomalo palei Ispitivanje vrijednosti : HPLC klorogenska kis., i siringina (0,15 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)
Kemijski sastav :
Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis. Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1) Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, sterina ulja (0.8%)
Sadraj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), poveava izdrljivost, otri refleksi i koncentraciju
IRIDOIDI
Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u iridoide u uem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C atoma) seko-iridoide Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni praak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu
Vrsta : Vitex agnus-castus L. konopljika Porodica : Verbenaceae sporii, sporievke Razgranan je grm nisko stablo, 1-4m visoko s etverobridnim svijetlosmeim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i rijenim obalama
Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat, panjolska, Alir Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk, Cres, Loinj
Pri usitnjavanju plodova osjea se miris koji podsjea na kadulju, okus je otar , ljut i malo gorak, aromatian poput papra
Kemijski sastav
Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se sastoji od aukubigenina i glukoze, a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis. Lipofilni flavonoidi kasticin Eterino ulje (0,7-1,8%) koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima 4-3-ketosteroidi
Primjenjuje se za mnoge bolesti, ali najee kao antiafrodizijak. Primjenjuje se kod bolesti jetre, slezene, u veterinarskoj medicini, kod smetnji mjesenog ciklusa Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans
Vitamini neophodni za normalno funkcioniranje u odravanje zdravlja, esencijalne djelotvorne supstance Djele se na :
Ph.Eur.
Minerali potrebni za izgradnju kostiju , zuba, miia i mekih tkiva, krvi i ivanih stanica, pomau u radu metbolizma, vani su za ouvanje snage srca, mozga, a bitni su i za proizvodnju hormona te odravanje tjelesnih tekuina
Vrsta :
Porodica : Rosaceae rue Pasja rua uspravan je grm sa savijenim granama i otrim trnjem, visine 1,5-2m ali i do 4m. Raste po rubovima uma, uz ivice , na panjacima uz putove, rasprostranjena po cijeloj Europi, zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. Africi. Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se ipak ipkovo usploe je slatkasto-kisela okusa, a miris je aromatini-voni.
Kemijsko sastav :
L-askorbinska kiselina (vit.C) - do 1,7% Jabuna i limunska kiselina 10-40% invertnog eera Karotinoidi likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi)
Najei pripravak je infuz, ajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica , protiv poviene tj. temperature. Ima blagi laksativni uinak i diuretski uinak, rabi se kao sredstvo protiv bubrenih i mokranih kamenaca te kod bolesti mjehura.
Vrsta :
Urtica dioica L. velika kopriva , kopriva dvodomna Urtica urens L. mala kopriva
Porodica : Urticaceae koprive Urtica dioica - velika je kopriva trajnica s uspravnim, zeljastim i etverobridnom stabljikom visokom do 1m. Listovi su nasuprotni , jajoliki ili srcoliki . Urtica urens - mala koprpiva je jednogodinja zeljasta biljka visoka 30-50cm. Listovi su manji , eliptina oblika i pilasta ruba Rastu uz putove , plotove, na naputenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa Koprivini listovi su bez karakteristinog mirisa i okusa
Kemijski sastav :
Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2, vitamin K, pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%, Fe 10mg%, sumpor, natrij kalij, mangan, magnezij, fosfor i kremene kiseline Proteini 5,9mg% Kolin, acetil-kolin, histamin, serotonin ( u soku iz dlaka arnica) Treiterpeni i steroli (-sitosterol)
Ima diuretski uinak, povoljno djeluje na bolest prostate, snizuje razinu eera u krvi, djeluje protiv proljeva(adstringentno), kao hemostatici, antireumatici, antianemici. Najbolji uvar jetre Hasanagi 1988.g.