P. 1
Biokovo

Biokovo

|Views: 2,426|Likes:
Published by stipe_antic5013

More info:

Categories:Types, Brochures
Published by: stipe_antic5013 on Feb 28, 2012
Copyright:Public Domain

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/27/2013

pdf

text

original

N a k l a d n i k : Graphis d.o.o. S u n a k l a d n i k : Javna ustanova »Park prirode Biokovo« Urednik: Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. agr. Recenzenti: Dr. sc.

Nenad Buzjak Dr. sc. Mladen Kučinić Autori: Ivan Alduk, dipl. arheol. Dr. sc. Antun Alegro, dipl. ing. biol. Mr. sc. Đuro Benček, dipl. ing. geol. Stipe Bušelić, instruktor speleologije Ante Cvitanović, dipl. oec. Hrvoje Dragušica, dipl. geogr. Mr. sc. Milivoj Franić Igor Hrstić, dipl. arheol./dipl. povj. umj Fotografije: Ivan Alduk Petar Babić Živko Bačić Jana Bedek Đuro Benček Alan Brezovec Stipe Bušelić Hrvoje Cvitanović Tonči Čorić Hrvoje Dragušica Ivan Glavaš Ante Grčić Igor Hrstić Branko Jalžić Miroslav Kladnički Damir Lacković Duje Lisičić Marko Lukić Goran Morović A u t o r k a r t e : Tonči Čorić, dipl. ing. T e h n i č k a u r e d n i c a : Elizabeta Šunde, dipl. ing. L e k t o r i c a : dr. sc. Milica Mihaljević K o r e k t o r : Žarko Pavunić Dizajn i n a s l o v n i c a : Željko Kozarić, dipl. ing. P r i p r e m a za t i s a k : Graphis d.o.o., Zagreb Za G r a p h i s : Elizabeta Šunde, dipl. ing. Za JU »Park p r i r o d e B i o k o v o « : Ante Cvitanović, dipl. oec. Dr. sc. Vladimir Hršak, dipl. ing. biol. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, prof. Željko Kuluz, diplomirani knjižničar Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. agr. Filip Vilim Šabić Smiljana Šunde, prof. Marinko Tomasović, dipl. arheol./dipl. povj. umj.

Igo Oraš Roman Ozimec Gordan Polić Hanni Raasch Jorg Raasch Ivan Rakić Stjepan Roglić Nino Roso Željko Stipeć Vibor Sumić Zlatko Sunko Filip Vilim Šabić Marinko Tomasović Igor Vlahović Krešimir Žanetić Arhiva Arheološki muzej Split Arhiva Gradski muzej Makarska Arhiva Parka prirode Biokovo Arhiva Turističke zajednice Makarska

ISBN 978-953-6647-87-3 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 683537. © Sva prava pridržava nakladnik GRAPHIS d.o.o. Maksimirska 88, Zagreb, tel./faks + 3 8 5 1 2322-975, graphis1@inet.hr, www.graphis.hr Tiskano u Hrvatskoj, 2008.

Zahvaljujemo za u s t u p a n j e f o t o m a t e r i j a l a i d r u g i h p r i l o g a , d o p u n e i k o r e k c i j e , b r o j n e k o r i s n e i n f o r m a c i j e t e raznovrsnu p o d r š k u pri izradi m o n o g r a f i j e s l j e d e ć i m osobama i institucijama: Petar Babić Ivica B u l j u b a š i ć Hrvoje Cvitanović Ivan Glavaš Bože K o k a n Neven Matočec V e d r a n a Vela Puharić H a n n i Raasch J o r g Raasch Cvjetan Roglić Vibor Sumić Krešimir Žanetić Zahvaljujemo za f i n a n c i j s k u A r h e o l o š k i m u z e j Split GISDATA d.o.o. Gradski m u z e j M a k a r s k a Hrvatsko biospeleološko društvo Hrvatsko planinarsko društvo Biokovo O d a š i l j a č i i v e z e d.o.o. Park p r i r o d e B i o k o v o SAK E k s t r e m Turistička zajednica Makarska

p o m o ć donacijama

ili s p o n z o r s t v o m :

A B C I n f o r m a t i c d.o.o., D u b r o v n i k Grad M a k a r s k a , M a k a r s k a H o t e l i »Brela«, Brela H o t e l i »Tučepi«, T u č e p i Pleso prijevoz d.o.o., Z a g r e b

Roman Ozimec urednik

Sadržaj
B i o k o v u m o n o g r a f i j o m (R. Ozimec) Geografija i g e o m o r f o l o g i j a B i o k o v a (H. Dragušica, II Ozimec) G e o l o g i j a B i o k o v a (D. Benček) S p e l e o l o g i j a B i o k o v a (S. Bušelić, R. Ozimec) Gljive, lišaji, a l g e i m a h o v i n e B i o k o v a (R. Ozimec) Biljni svijet B i o k o v a (V. Hršak, A. Alegro) Fauna B i o k o v a (R. Ozimec) A r h e o l o š k i d o k a z i života n a p r o s t o r u B i o k o v a o d razdoblja p r a p o v i j e s t i do s r e d n j e g vijeka [M. Tomasović) Sakralna a r h i t e k t u r a i ostali k u l t u r n o - p o v i j e s n i s p o m e n i c i na p o d r u č j u B i o k o v a (/. Alduk, M. Tomasović) S v j e t o v n a a r h i t e k t o n s k a b a š t i n a B i o k o v s k o g p o d r u č j a (/. Hrstić) E t n o l o g i j a i t r a d i c i o n a l n o g o s p o d a r s t v o B i o k o v a (S. Šunde) Planinarstvo i a l p i n i z a m na B i o k o v u (R. Ozimec, S. Bušelić) L o v s t v o na B i o k o v u (F. V. Šabić) T u r i z a m B i o k o v a (M. Franić) B i o k o v o - m o t i v i t e m a u m j e t n i k a (Ž. Kuluz) Park p r i r o d e B i o k o v o (A. Cvitanović) Dr. fra J u r e Radić ( 1 9 2 0 . - 1 9 9 0 . ) - t e o l o g i p r i r o d o s l o v a c (fra G. Jurišić) Kazalo 153 173 183 199 217 223 233 251 261 271 1 11 29 49 73 87 109 137

Prilog Karta B i o k o v a (T. Čorić)

biokovu

monografijom

ROMAN OZIMEC

Biokovu
K
AD se već odlučimo na ostvarenje izvanrednog objavlji­ pothvata, nakon primjerice

monografijom
i p r e p o z n a j e , i m a i n o s i svoje Biokovo. Ali Biokovo je i m n o ­ go v i š e od t o g a . Tko doba pero? zi? za Da lieće, trošiš, gova Vrata, detalj Biokovo žeravnih zamietio ljeve vim njegovih riečima manja, će ga dana U Valja koje iztrgneš pišući olujna leta, oštrinom zjenica, sve kamo li ne bi ih zadahe opisao. se nisu orlu, pa i i kako opisati u svako Čije knji­ podvige, krila. ga ih preiznje­ njegovih bi i ni pre­ trepagodine? debeloj odreći ljudska što da

v a n j a monografije o Biokovu, hrabrosti, samopouz­ d a n j a i p o d r š k e i z d a v a č a , po­ t r e b n o j e o s m i s l i t i koncepciju. I a k o Biokovo z n a m o oduvijek, č a k i iz s n o v a , n i s m o ni p r v i n i posljednji. K a k o t o ostva­ riti? Odakle k r e n u t i ? Možda je najbolje z a p o č e t i p i t a n j e m : Što kovo je je Biokovo? domovina, Za širom Bio­ svijeta iseljene Biokovce

sva pera,

brzinom

da gledaš

ognjište,

i z v o r n a m i t s k a d j e d o v i n a . Z a č l a n o v e Kraljev­ s k o g a b o t a n i č k o g d r u š t v a u L o n d o n u Biokovo je a t r a k t i v n i cvjetni k u l t i v a r iz r o d a Geranium. Za riječne b r o d a r e Biokovo je najjači i najveći m o t o r n i tegljač h r v a t s k e r i j e č n e p l o v i d b e n a Savi. Za p o v j e s n i č a r e k n j i ž e v n o s t i Biokovo je u naslovu djela Poleti okolo Blokova, koje je hr­ v a t s k i k n j i ž e v n i k A n t e T r e s i ć P a v i č i ć objavio u T u z l i prije 106 g o d i n a . Za d o b r o o b a v i j e š t e n e Z a g r e p č a n e B i o k o v s k a u l i c a je u V o l t i n u n a s e l j u na T r e š n j e v c i . Za speleologe i a l p i n i s t e Biokovo je Terra incognita i El Dorrado, otkrivanje skri­ v e n o g b l a g a i vječni izazov. Za z a š t i t n i k e pri­ r o d e Biokovo j e već 2 8 g o d i n a p a r k p r i r o d e . Z a z n a n s t v e n i k e Biokovo j e t e k z a p o č e t i p r e d m e t i s t r a ž i v a n j a . Z a š k o l a r c e Biokovo j e p o n a j p r i j e d i n a r s k i k r š k i m a s i v u D a l m a c i j i . Z a lovce j e Biokovo lovište s r e k o r d n i m t r o f e j i m a divokoze i m u f l o n a . Za n e k e p r o l a z n i k e Biokovo je m o ž d a t e k s p l e t golih, s u r o v i h i z a s t r a š u j u ć i h s t i j e n a . Biokovo je d a k a k o sve to j e r s v a t k o u s e b i osjeća BIOKOVU

ljudskog jezika

U brojnim t e k s t o v i m a o Biokovu često č i t a m o o njegovoj ljepoti, j e d i n s t v e n o s t i i v a ž n o s t i , a l i n a m najčešće nije u p o t p u n o s t i j a s n o š t o g a izdvaja o d d r u g i h n a š i h k r š k i h p l a n i n a . Zbog t o g a m o r a m o Biokovo s v e o b u h v a t n o p r i k a z a t i , pa k r e n i m o od s a m o g početka, najprije odredi­ mo p r e d m e t n a š e g djela, njegov n a z i v i fizičke g r a n i c e . M e đ u t i m , već s t i m p o č e t n i m , n a i z g l e d najjednostavnijim činjenicama i m a m o velikih p r o b l e m a . N a š e se Biokovo s k u p l j a i širi, i d e u O m i š na c e t i n s k i r a f t i n g , z a r a n j a d u b o k o u J a d r a n s k o more, utrkuje se na neretvanskoj u t r c i l a đ a . U m a n i r i najboljeg š p i j u n a mijenja i m e n a , p a n i t k o v i š e nije t o č n o s i g u r a n koje j e i m e i s p r a v n o i k a k o j e n a s t a l o . Biokovo k a o d a postoji u v i š e d i m e n z i j a o d kojih s u n e k e n a m a n e u h v a t l j i v e . I p a k , k r i t i č k i m u m o m i ljubavlju p r e m a B i o k o v u m o ž e m o doći d o s p o z n a j e . J e r za istraživanje Biokova p o t r e b n a je srčanost,

2

ali Biokovo se s p o z n a j e i s r c e m . N a š a spoz­ naja nije još s a v r š e n a , a l i s a m o a n a l i z o m djela dosadašnjih istraživača i ugradnjom vlastitih spoznaja o s t v a r e n i h i s t r a ž i v a n j e m n a B i o k o v u m o ž e m o i z g r a d i t i s i n t e z u i u č i n i t i k o r a k p o ko­ rak naprijed. Za i tim na bar vila djelima čestita i vrijedna nego svoju ako piscima kakvim ona nekih čovjeka da, se nema prema ta koji se može milije vlasti­ iznosi domovina, nije bi prirodnim dičiti. prosla­ svojim i uzvišenije vidjelo; što se tako dužnosti pogotovo tiče revnim blagom

Spoznaju i prezentaciju ostvariti samo

Biokova

možemo timskim

interdisciplinarnim,

r a d o m , u z s t a l n u m e đ u s o b n u d i s k u s i j u (brainstorming). Z a t o je ova m o n o g r a f i j a s i n t e z a svih s p o z n a j a o B i o k o v u j e r Biokovo i m a svoju geogra­ fiju, geomorfologiju, geologiju, svoje n a d z e m n e i p o d z e m n e k r š k e f e n o m e n e , svoju speleologiju. Biokovo i m a svoj živi svijet: alge, gljive, lišaje, m a h o v i n e , v i š e bilje i v e g e t a c i j u te svoju fau­ n u , životinjski svijet. Biokovo i m a svoju p r e d civilizacijsku i civilizacijsku povijest, a r h e o l o ­ giju, k u l t u r u i a r h i t e k t u r u , svoju b a š t i n u , et­ nologiju, t r a d i c i o n a l n o g o s p o d a r s t v o i lovstvo. N a Biokovo z n a n s t v e n a i s t r a ž i v a n j a , t u r i z a m , MONOGRAFIJOM

mogućnostima,

domovinu

znanosti,

pokazali

umjetničkim

3

planinarstvo, alpinizam i sport dolaze razvojem civilizacije i b i t će p r i s u t n i sve više. Biokovo je oduvijek m o t i v i t e m a u m j e t n i k a , vitezova Lje­ pote, ali i z a š t i ć e n o p o d r u č j e , p a r k p r i r o d e . D r . fra J u r e R a d i ć , koji j e p o s v e t i o život Biokovu, s i m b o l j e s v i h i s t r a ž i v a č a Biokova, d u š a koje s u zauvijek ostale na biokovskim v r h u n c i m a . Za daljnje i n f o r m a c i j e i k o n t a k t e u s v a k o m je pog­ lavlju n a v e d e n a l i t e r a t u r a , a n a k r a j u j e k a r t a Biokova i kazalo. Samo ga, svake nostavna oštra dom kao čista boli i duša od i oči slobodna svake tuge, kao sokola, i uživati u ljage u od zemaljskih i zlobe, a jaka prirode. pomlađena, bri­ od jed­ i nasla­ zavisti

Očima, vidi, do

pameću, onoga

srcem, ne

po vidi.

onom

što

se

što se

Prvi je p u t kod n a s u Hrvatskoj ostvarena sveobuhvatna popularno-stručna monografija koja daje, d o d u š e t r e n u t a č n u , a l i z a t o cjelovitu s p o z n a j u i o b u h v a ć a sve v i z u r e Biokova, o s i m m o ž d a m e t a f i z i č k e , koja j e p r e p u š t e n a s v a k o m č i t a t e l j u i b u d u ć e m posjetitelju j e r k a o š t o o v a monografija p o z i v a č i t a t e l j a n a posjet B i o k o v u , t a k o i posjet B i o k o v u p o z i v a na č i t a n j e ove mo­ nografije! S v i h 14 poglavlja monografije, koja su djelo p o j e d i n i h s t r u č n j a k a , o s i m s t r u č n e i m a j u i z n a n s t v e n u vrijednost jer su mnoge spoznaje prvi p u t predstavljene. prikaz arheologije T r e b a i s t a k n u t i prvi prvu geološku i Biokova,

svježa,

naivna,

djeteta, ljepote

može pravom

promatrati

o d l i č n u h i p s o m e t r i j s k u k a r t u Biokova, n o v e po-

BIOKOVU

4

d a t k e i s i n t e z e o živom svijetu Biokova, a r h i ­ t e k t u r i , z a t i m i z v o r n e , č e s t o n e o b j a v l j e n e foto­ grafije b i o k o v s k i h e n d e m i č n i h svojta, špilja i jama, a r h i t e k t o n s k i h v r i j e d n o s t i i e t n o l o š k o g nasljeđa. N a d a m s e d a s m o m o n o g r a f i j o m ostva­ rili nov proizvod 2 1 . stoljeća, djelo k a k v o n a m d a n a s t r e b a z a s v a k u n a š u p l a n i n u , otok, regiju, grad, selo. T r e n u t a č n o je m o n o g r a f i j a objav­ ljena s a m o n a h r v a t s k o m j e z i k u , a l i n a d a m o s e što skorijem e n g l e s k o m i z d a n j u , a z a t i m , z a š t o ne, i i z d a n j u n a d r u g i m j e z i c i m a : n j e m a č k o m , češkom, t a l i j a n s k o m , m a đ a r s k o m , r u s k o m ... Smatram koriste traže kući. sebi ono što da ni ne im je postupaju pred pametno koji u niti vani vlastitoj domovini ljudi očima

Samo njao nim ma, nešto njegovoj kojih se prirodnim nauživao. po

onaj

koji po o

se je

težkom i i

mukom golim točila,

pe­

njegovim neprohodna priča divljoj je s

klisurastim strmenitim njegova o se Biokovskim nagledao, je

razrovavrleti­ može o vidicima, neobičnih na njemu

brdinam, kroz da

osebinama, divnim o

krasoti, njega kojih

pojavama

Č i t a j u ć i m o n o g r a f i j u r e k l o b i s e d a n a m j e Bio­ kovo p o t p u n o p o z n a t o , a l i t r e b a č i t a t i i i z m e đ u r e d a k a . Brojna istraživanja tek su započela i u n e k o m b u d u ć e m stoljeću b u d u ć i i s t r a ž i v a č i p o h v a l i t će n a š e i s p r a v n e s p o z n a j e i o p o v r g n u ­ t i o n e nedovoljno d o b r e . B i o k o v o j e j o š v r l o daleko od zadovoljavajuće MONOGRAFIJOM istraženosti!

5

Može n a m se oprostiti n e d o s t a t a k istraživača i s r e d s t a v a z a i s t r a ž i v a n j e , m e đ u t i m , hoće l i n a m n a š i p r a u n u c i oprostiti nerazumijevanje, nedo­ s t a t a k motivacije ili o n o n a j g o r e , n a š e p o g r e š n o djelovanje ili n a š e n e o p r o s t i v o n e d j e l o v a n j e ? Ko­ liko Biokovo i m a n e u p i t n i h , a p s o l u t n i h vrijed­ nosti, toliko i m a i relativnih, gospodarskih. U s v a k o m t r e n u t k u m o ž e m o r a s p r a v l j a t i o gospo­ d a r s k i m p o t e n c i j a l i m a i o g r a n i č e n j i m a Biokova. I p a k , n e m o j m o s m e t n u t i s u m a : Koliko s e n a m a t r e n u t a č n o n e k o g o s p o d a r s k o djelovanje činilo b i t n i m i o p r a v d a n i m , t a k o će ono u b u d u ć n o s t i BIOKOVU

b i t i n e s h v a t l j i v o , p r i m i t i v n o , n e p o v r a t n o , pod­ v r g n u t o najžešćoj k r i t i c i . Z a p i t a j m o se: Koliko vrijedi p r i r o d a ? K o l i k o vrijedi B i o k o v o ? Napuštene ponikve, u više skačući rukoveti je la čiji bilo sira. se i brojnim ni vješto lista Bilo je život su i nekad su djevojaka s i kamena planinske bresta, to doba nije brižno kamene docima. koje na mnogo pastira dijelio od trave. vune i su kamen, U i brige obrađivane nastambe Nema tu brale gori bije­ za nekada opustjele hitrih mirisne

biokovskim

gorštaka

nikada

6

život pusto više što je

koza i bez bilo. nikada

i

ovaca. neće Danas u za će

Zar našeg naš lijepim zraku.

će

Biokovo neće, biti

ostati iako ono u na potra­ i

d o s a d a s m a t r a l o o d r ž i v i m s a m o p o s e b i po­ staje u p i t n o . B i o k o v s k i n e z a b o r a v n i k r a j o b r a ­ zi, r a z n o v r s n a s t a n i š t a , p a š n j a c i , l i v a d e , lokve i b u n a r i , s t a n o v i , o b r a đ e n i dolci, ovce i lunje, n a t o v a r e n i m a g a r c i i m a z g e , o d n o s n o sve što j e bilo u r u k a m a g o r š t a k a . U p r a v o n e s h v a t l j i v , a n e o s u đ e n genocid u č i n j e n j e biokovskoj stoci, koje više n e m a ! M i s m o g e n e r a c i j a koja m o r a prihvatiti novu dužnost: upravljanje blokov­ s k i m k r a j o b r a z i m a , jer se više n i k a d a neće o d r ž a v a t i sami po sebi. Na n e k i m n o v i m temelji­ m a m o r a m o postići p o v r a t a k s t o k e n a Biokovo MONOGRAFIJOM

vrijednosti?

Sigurno čovjek ljepota,

čovjeka

zalaziti u

Biokovo zi za čistom

željan

prirodnih

osvježenjem planinskom

vidicima

N a ž a l o s t , d a v n o je prošlo v r i j e m e u k o j e m smo na Biokovo najući Biokovo dolazili k a o gosti, kroz razgovor s u posjet g o r š t a c i m a , gosteći se d o m a ć i m s i r o m i upoz­ pastirima. N a B i o k o v u v i š e n i t k o n e živi! Sve što s e

7

t e t i m e o d r ž a n j e k r a j o b r a z a , s t a n i š t a i biološke raznolikosti. Usto i obnovu b a r e m privida i p r i k a z a n e k a d a š n j e g života, s t a n a n a B i o k o v u s e t n o l o š k i m e l e m e n t i m a . Biokovo t r e b a u pr­ vome redu gospodarski iskorištavati s pomoću r a z n i h m o d e r n i h oblika t u r i z m a : edukativni t u r i z a m k r o z geološke, b o t a n i č k e , s p e l e o l o š k e , f a u n i s t i č k e s t a z e ; p r o m a t r a n j e i fotografiranje k r a j o b r a z a , k r š k i h f e n o m e n a , e n d e m i č n i h bi­ ljaka, p t i c a (birdivatching), autohtonih domaćih životinja; p l a n i n a r s k i , a l p i n i s t i č k i , s p e l e o l o š k i i z n a n s t v e n i t u r i z a m ; s p o r t s k i t u r i z a m k r o z broj­ ne aktivnosti: planinsko zmajarstvo, trčanje, biciklizam, padobranstvo, sportsko penjanje;

p o n u d u t r a d i c i o n a l n i h d o m a ć i h p r o i z v o d a blo­ kovskog kraja u objektima izvorne a r h i t e k t u r e i ugođaja. Brda liježe be, be, su puna bleka goveda, čuje koza se i na ovaca. tisuće Odbe, ostvarenju rodoslovne, specijalističkih botaničke, monografija: pri­ zoološke, arheološke, janjaca, odjekuje

pastirska

pjesma...

Nije ovo s a m o z a p i s koji je još 1 6 6 0 . zabilježio fra P a v a o R o v i n j a n i n p r i l i k o m p o s j e t a Bio­ k o v u , već i vizija b u d u ć e g Biokova. K a k o bi je ostvarili, potrebno je donijeti o d r e đ e n e odluke i djelovati. P r e m j e š t a n j e s m e t l i š t a i a u t o m o ­ b i l a s Biokova, u v o đ e n j e e l e k t r i č n i h a u t o b u s a , poticanje svih stočarstva i reintrodukcija i najprije d o m a ć i h , a p o t o m i divljih životinja, s p r e č a v a n j e opsežnijih infrastrukturnih građevnih z a h v a t a n a Biokovu, s a m o s u dio p o t r e b n i h ak­ t i v n o s t i . K o n a č n o , j e d a n j e o d e l e m e n a t a djelo­ v a n j a i i z l a z a k ove monografije i p o t r e b a daljnjih p u b l i k a c i j a o Biokovu. N a d a j m o se u b u d u ć n o s t i BIOKOVU 8

geomorfološke, povijesne, u m j e t n i č k e , p l a n i n a r ­ ske, speleološke. N a d a j m o se stvaranju arhiva Biokova, u k o j e m bi se s k u p i l a s v a g r a đ a : do­ kumenti, fotografije, crteži, rukopisi, članci, publikacije... N a d a j m o se da će n a k o n đardina Biokovo i d r u g i b i o k o v s k i biljni e n d e m i z a s j a t i n a svjetskoj cvjetnoj p o z o r n i c i , p o p u t blokov­ skog zvonca, b i o k o v s k e z e č i n e i d r u g i h , koje će t a k o p r o n i j e t i s l a v u B i o k o v a š i r o m svijeta, a l i i o m o g u ć i t i n e s m e t a n o p s t a n a k divljih b i o k o v s k i h p o p u l a c i j a . Daljnja i s t r a ž i v a n j a i o t k r i ć a zasi­ g u r n o ć e zalijepiti n o v e m a l e kockice m o z a i k a koji čini s l i k u s p o z n a j e o Biokovu, ali i donijeti

s e n z a c i o n a l n e n a l a z e i o t k r i ć a , koja će p o b u d i ­ t i želju, d a n e k a ž e m o z a v i s t , i s t r a ž i v a č a š i r o m svijeta. I k o n a č n o , n a d a j m o se da ć e m o o č u v a t i onu ljepotu, o n u v j e č n u b i o k o v s k u b i s t r i n u jer što bih jedino bila bi: kada od gledam čarobnim potomcima VEDRINA. se nagledah još koje ni masti, takova htio namrijeti u baštinu vedrine. I sada mnogo nasladom oči po rom jer sta ski jezik ni ne viših dosta uviek i ne svaki majstor se kistom i planina, vilenitom pasem da pe­ ljud­ ki­ niti Biokova, njegove bojama, u a šta Kristalna kocka

mu niti divote moguće

ljudski ima i

obrt približnu

podaje platna, na sjenu

takovih kojem one

sredstava, bi bilo gorostasne

takova prikazati.

Urednik Zahvaljujući t e k s t o v i m a a u t o r a : Ante Robert Jure Karl Petar Fran Pavao Tin Tresić Radić Linne Kaer Kušan Pelizzer Ujević MONOGRAFIJOM (Pavao Rovinjanin) Pavičić Visiani

klisure

opisati, jer je siromašan, najbolji bi

tom pogledu

naslikati,

mješač

mogao

prikazati,

9

Samo ljepotama svoje posvetih pero opisati njezino vodopade ostanke i domovine i nastojah gore, i doline; i šume; otaca,

njezine

more; poljane i jezera; spile umjetnosti današnjih

naših

težnje

umjetnika,

vitezova Nisam nikada imao

Ljepote. bahatu namjeru

da prikazem htio sam samo

sve po i

savršenstvu;

drugima pobuditi želju

da VIDE ljepote naše majke i da ju ljube.

BIOKOVU

10

geografija

HRVOJE DRAGUŠICA & R O M A N OZIMEC

Geografija i geomorfologija BiokOVa
Pregled geografskih i geomorfoloških istraživanja Biokova
B i a s o l e t t o (1841.), n j e m a č k i botaničar dreas Franz Petter (1861.), (1852.), z a d a r s k i profesor AnAschlinger tršćanski prirodoslovac Adolf S t o š i ć (1875., matinska: osobito o Nešto buri 1895.) r o d o m o vitru, a piše iz L i k e . U č a s o p i s u Zora dal­ blokovskoj

P
po ili starih

RVE o p s e ž n i j e g e o g r a f s k e i geomorfološke p o d a t k e o čuvenog putopi­

B i o k o v u n a l a z i m o u djelu Put Dalmaciji sca, o p a t a A l b e r t a F o r t i s a i z 1774. u poglavlju kraju pisaca. U 2. ili O Primorju u koja za 3. se diže odjeljku Biokovo reljef, O i Foto: J. Raasch nad Hrvatske, Parathalassia

A n t e K u z m a n i ć (1844.). Bio­ kovo o b r a đ u j e z a g r e b a č k i geo­ g r a f V j e k o s l a v K l a i ć (1878.) u djelu Prirodni zemljopis Hire kao i prirodoslovac Dragutin

Planina fologiju, ma: javama ma duž Makarske 1.

Biokova daje

Makarskom

podatke

geomorzračnim po­ mjesti­ od naselja. istočno i

u i s t o i m e n o m djelu iz 1 9 0 5 . K o n c e m 19. stoljeća počinju o p s e ž n i j a z n a n ­ stvena istraživanja na području Dalmacije, p a i Biokova. I z t o g a r a z d o b l j a d a t i r a j u p r v e p r e g l e d n e g e o l o š k e k a r t e (A. G r u n d , F r i t z v o n M a r i l a u n K e r n e r ) , koje č i n e o s n o v u z a s v a k a s ­ nija i s t r a ž i v a n j a . P e t a r K a e r (1914.) objavljuje m o n o g r a f i j u Makarska i Primorje u kojoj već u p r v o m poglavlju geomorfološki opisuje Biokovo. P r v i z n a n s t v e n i g e o g r a f s k i r a d : Ispaša na Bio­ kovu, kova je rodom Privreda tiskanoj objavljuje z a g r e b a č k i geograf I v o Glacijalni iz i Župe. naselja Biokovo, Biokova i i tragovi naš Iste na Biokovu Rubić 1929., a 1 9 3 1 . p r v i r a d o geomorfologiji Bio­ objavlju­ rad u Josip Roglić, čuveni godine geomorfolog, objavljuje dok

floru, v e g e t a c i j u i f a u n u . U odjeljci­ O gradu u Primorju obale posebno Makarskoj; i 5. O naseljenim klimu

Primorja,

zapadno

obrađuje

I a k o s u n e k i njegovi n a v o d i i s p o z n a j e n e t o č n i , on daje p r v i s t r u č n i p r e g l e d Biokova, a nje­ gov u s p o n Prije opisuje (1640.). na planinu uspon inspiriran je na Biokovo Pavao i upravo kratko Pelizzer geomorfološkim fenomenima, spiljama. Fortisa rovinjski Daljnje franjevac geografske

geomorfološke

p o d a t k e o Biokovu n a l a z i m o u djelima starijih p u t o p i s a c a , bolje r e č e n o o n d a š n j i h i s t r a ž i v a č a i z n a n s t v e n i k a , k a o što su: zagrebački kano­ nik Josip Host pravnik (1804.), (1802.) i bečki rodom i iz Rijeke, Giacomo botaničar (1824.), (1826.), talijanski Concina Franz šibenski prirodoslovac pravnik

Makarskog primorja, geomorfološka njegova daje

disertaciji blematiku

ispitivanja, Srpski

1935., r a z r a đ u j e g e o m o r f o l o š k u pro­ zaleđa.

Portenschlag-Ledermaver botaničar Robert Visiani

geograf B o r i v o j e Z. M i l i v o j e v i ć 1 9 3 3 . u r a d u Dinarsko primorje ostrva geomorfologiju

tršćanski apotekar i botaničar Bartholomeo BIOKOVO

12

Pogled s Omiške Dinare prema Biokovu, f o t o : R. Ozimec

Biokova, a J a k š a R a v l i ć 1934. u monografiji Makarska i njeno Primorje geomorfologiju pri­ morske p a d i n e . I z r a d a o s n o v n i h g e o l o š k i h k a r a t a u mjeri­ lu 1:100000 za Biokovsko Korolija, područje Žarko počinje 1968. objavom l i s t o v a i t u m a č a : Omiš ( S t a n k o Marinčić, Boško Majcen), Ploče ( N i k o l a M a g a š , S. M a r i n č i ć , D. B e n č e k ) i Imotski (Vid R a i ć , A. A h a c , J. P a p e š ) . F r a n K u š a n (1969.) daje o d l i č n u g e o g r a f s k u , geomorfološku i k l i m a t s k u s i n t e z u B i o k o v a , uz p r v i prikaz v i s i n s k e r a š č l a n j e n o s t i v e g e t a c i j e . S r e ć k o B o ž i č e v i ć i Đ u r o B e n č e k objav­ ljuju fičnosti nica, a značajke 1983. Biokova 1993. rad Tektonsko-geomorfološke urušnih vrtača i Mihljević gorskog Geografske speci­ lede­ Bio­ i i pojave Darko padine

hidrografske Etimologiju obradio Biokova Vesna pisni

specifičnosti Biokova Jurišić a iste U u

blokovskog je radu

kraja. 1995. i

najdetaljnije Bogomir

Karlo Štamol

Nazivi planine Milošević Zemljo­ Ma-

kroz povijest, imenik za

godine novije

objavljuju istraživanja

prirodoslovna

karskog područja. Diplomski ninskog stepenice hrpta Dragušica, rad a

vrijeme

geomorfopla­

logija j e p r e d m e t i s t r a ž i v a n j a m l a d i h geografa. Geomorfološke 2003. rad značajke Biokova izrađuje i Hrvoje predgorske Makarske

Geomorfologija Dubaca

Biokova

između

2004. Ksenija M i k a c .

Smještaj i naziv Biokova
Biokovo je s m j e š t e n o u j u g o i s t o č n o m dijelu Europe, na prostoru Mediterana, neposredno uz istočnu obalu J a d r a n s k o g mora. Nalazi se u GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

Geomorfološke hrpta značajke

primorske

kova. I s t e g o d i n e J o s i p R i đ a n o v i ć i V j e k o s l a v Šimunović objavljuju

13

R e p u b l i c i H r v a t s k o j u regiji S r e d n j a D a l m a c i j a , a administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj ž u p a n i j i . Dio je v a n j s k i h D i n a r i d a , u pla­ n i n s k o m n i z u Velebit—Kozjak—Mosor-Biokovo— Orjen, koji j e najbliži m o r u . V r h V o š a c ( 1 4 2 1 m ) n a l a z i s e s a m o 2,9 k m o d j a d r a n s k e o b a l e . Biokovo j e na kojem najviša planina hrvatskoga dijela J a d r a n a s n a j v i š i m v r h o m Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) , se n a l a z i najviši stalno n a s t a n j e n i odašiljač HRT-a. otočni Visina, objekt u H r v a t s k o j , ne planine daju

lattion i ne

(primorje), ten

pomorcima d'epi thatera naziv u

bolje (onu Mons djelu s

poznatu protiv­ Slavorum Chronicum

sjevernu, strane).

Latinski Đakon

( P l a n i n a S l a v e n a ) u X. stoljeću n a v o d i m l e t a č k i ljetopisac Ivan venetum. A. F o r t i s i G. C o n c i n a k a o n a j s t a r i j e nazive, po r i m s k o m k r o n i č a r u Pliniju starijem, s p o m i n j u Albium izvedenicu iz (Bijelo brdo) i Adrium, očito n a z i v a Adrion.

I z v o r n i n a z i v Biokovo p l a n i n i su d a l i domo­ roci i u u p o r a b i je v j e r o j a t n o već p r e k o t i s u ć u godina. I Grci i L a t i n i n a š e m u Biokovu daju o p i s n a i m e n a j e r s u dolazili k a o p u t n i c i , trgov­ ci ili r a t n i c i , a p r a v o su i m e svojoj P r v i se p u t s p o m i n j e planini 1382. u n a d j e n u l i t e k H r v a t i , m o ž d a t e k koje desetljeće po doseljenju. i s p r a v i b o s a n s k o g k r a l j a T v r t k a I., kojom o n p o t v r đ u j e k n e z u V u k c u N e n a d i ć u p o s j e d e koje d r ž i oko C e t i n e . U njoj se Biokovo s p o m i n j e dvaput (a Biocovo, in cima di Biocovo). Budući

s t r m i n a i i z o l i r a n o s t m a s i v a u o d n o s u na susjed­ svojevrsni karakter Biokovu, koji se očituje i p o s e b n o š ć u živog svije­ ta s v e l i k i m b r o j e m e n d e m i č n i h svojti. Naziv Adrion (Jadransko (63. u pr. brdo) n. najstariji Kr.) u je p o z n a t i n a z i v za Biokovo, a bilježi ga g r č k i geograf S t r a b o n djelu te Geografika Adrion smješta Kr.-19. U 315. obalne južnu (Zemljopis). središte padine: poglavlju Dalmacije ten epitha-

razlikuje

dvije • 14

BIOKOVO

da

povelja nije o č u v a n a u o r i g i n a l u , p r v i sigu­

r a n s p o m e n iz 1550. potječe iz O m i š k o g ljetopi­ sa i govori o s n i j e g u koji je te g o d i n e u ožujku pao n a Biokovo. P r v i z a p i s n a h r v a t s k o m j e z i k u i p i s m u (bosančica) bilježi p i s a c I m o t s k e kraji­ ne fra P a v l e Š i l o b a d o v i ć 1666. u l j e t o p i s u Libretin. Postoji i ž e n s k a v a r i j a n t a i m e n a , pa ga Fortis, K a e r i d r u g i s p o m i n j u k a o Biokova (Monte Biocova), a fra A n d r i j a K a č i ć M i o š i ć kao planinu Biokovu. Etimologija i m e n a , z a koje s e d u g o p r e t p o ­ stavljalo da potječe od k o r i j e n a bijel, v j e r o j a t n o potječe iz k o r i j e n a bilak, koji o z n a č a v a s t v a r i bijele boje. K a k o s u s t o l j e ć i m a k o n t i n e n t a l n i biokovci b a r e m s e d a m , pa i d e v e t mjeseci gle­ dali se najviši vrh Biokova s te pokriven lokalnim se širi snijegom, varijan­ na cijelu nazvali s u g a Bilkovo. T i j e k o m v r e m e n a n a z i v modificira u Biokovo, i Bijakovo t a m a Biokova planinu.

Reljef i orografija Biokova
D u ž i n a j e B i o k o v a 3 6 k m , n a j v e ć a š i r i n a 9,5 k m , uz prosječnu od 7 km, dok u k u p n a površina planine iznosi oko 200 km2. Orografska uz os Biokova p r u ž a se tipičnim d i n a r s k i m smjerom pružanja, sjeverozapad-jugoistok, Geomehanički, manja lokalna odstupanja. masiv je

f o r m i r a n tijekom laramijske, pirinejske, ali i neotektonske etape, s n a ž n i m tektonskim poma­ c i m a koja s u u t j e c a l a n a d a n a š n j i oblik reljefa. O k r š a v a n j e B i o k o v a započinje već u m l a đ e m t e r c i j a r u , a n a j i z r a z i t i j e je t i j e k o m p l e i s t o c e n a , posebno u kišnim, fluvijalnim razdobljima. Biokovo s e n a l a z i l o n a r u b u k o n t i n e n t a l n i h oledbi (glacijalnih s t a d i j a ) i t o p l i n s k o g utjecaja Sredozemnog mora, k a o i Velebit i Orjen. T a d a je m o r e bilo pliće oko 100 m i oko 30 km udalje­ n o o d Biokova, t a k o d a j e utjecaj m e d i t e r a n s k e k l i m e bio d a l e k o slabiji. GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

15

U u ž e m s m i s l u Biokovo se p r o t e ž e od prije­ voja D u b c i (288 m ) n a s j e v e r o z a p a d u d o prije­ voja S t a z a (897 m) na j u g o i s t o k u . U š i r e m , socijalno-povijesnom kontekstu, Biokovski pla­ n i n s k i l a n a c o b u h v a ć a n i z o d rijeke C e t i n e n a s j e v e r o z a p a d u d o rijeke N e r e t v e n a j u g o i s t o k u , i uključuje m a s i v e O m i š k a D i n a r a (863 m ) , Biokovo i Rilić (920 m) u d u ž i n i od gotovo 80 k m . Biokovski kraj u najširem smislu obuhvaća BIOKOVO • 16

cijeli p r o s t o r i z m e đ u dviju r i j e k a , donje C e t i n e na sjeverozapadu i delte Neretve na jugoistoku t e u n u t r a š n j e p r e d j e l e krško-fluvijalnog reljefa na s j e v e r o i s t o k u , u k l j u č u j u ć i i dio p o d m o r j a do 100 m d u b i n e . Prijevoj Dubci izrazita je reljefna grani­ ca, koja o r o g r a f s k i odvaja m a s i v B i o k o v a od D o v n j a (840 m ) , dijela O m i š k e D i n a r e t e doli­ n e donje C e t i n e . Prijevoj S t a z a , koji r a z d v a j a

Nadopunjena hipsometrijska karta Biokova (izradio H. Dragušica uz pomoć ESRI Arclnfo 9.2 alata i podataka iz GISDATA d.o.o. Digitalnog atlasa RH)

B i o k o v a o d Rilića n a j u g u . du i Biokovo j e a prema omeđeno mora,

P r e m a jugozapa­ Jadranskog pravcem osnovna župsko-raškom

obalom

sjeveroistoku

rastovačko-žeževičkom U reljefu Biokova

udolinom, se dva

S e s t a n o v a c - Z a g v o z d - Kozica. ističu n i z a g r e b e n a . O d u s k o g g r e b e n a s v r h o m Sv. Ilija (1640 m ) , p r e m a k o n t i n e n t u s e u s m j e r u j u g o i s t o k a p r e k o v r h a L i p a glavica i s t i č e viso­ k i u n u t r a š n j i g r e b e n koji k u l m i n i r a n a j v i š i m vrhom Sv. Jure, dok se bliže moru uzdiže p r i m o r s k i g r e b e n . O n s e o d Sv. Ilije n a s t a v l j a nizom nešto nižih vrhova K u r a n i k - Šibenik - S t r o p a c - V o š a c - Sinjal. p r i m o r s k o g g r e b e n a je oko je najviši vrh Sv. Jure Prosječna visina 1200—1300 m, oko 5 a

od m o r a je u d a l j e n u p r o s j e k u oko 3 k m , d o k udaljen km. Biokovo m o ž e m o podijeliti n a t r i m a n j e orog r a f s k o - s t r u k t u r n e j e d i n i c e : S j e v e r o z a p a d n i dio Biokova je n a j u ž i , s v e g a oko 5 k m , s i z r a ž e n o m energijom dio reljefa te jakim nagibom padina p r e m a moru i p r e m a k o n t i n e n t u . Središnji je Biokova najviši, obilježen biokovskom v r š n o m z a r a v n i š i r o k o m oko 1,5 k m n a kojoj s e i s t i č e najviši v r h Sv. J u r e . E n e r g i j a relje­ fa ovdje je najizraženija. J u g o i s t o č n i je dio n a j n i ž i dio B i o k o v a u z s m a n j e n n a g i b p a d i n a i m a n j u e n e r g i j u reljefa. K o n v e k s a n oblik p a d i n a u k a z u j e n a r a n i j e i z d i z a n j e u o d n o s u n a sjeve­ Biokovo i Rilić, slabije je m o r f o l o š k i i z r a ž e n granicu uspostavljenu udolina najviše i rasjed Mala m, r o z a p a d n i i s r e d i š n j i dio. Biokovo j e z n a t n o n a g n u t o d o vrlo s t r m o s 12° do 55° n a g i b a p a d i n a , d o k se p r i m o r s k e padine izrazito strmo spuštaju p r e m a moru, s p r e k o 55° n a g i b a . T a i z n i m n o v i s o k a e n e r g i j a reljefa u k a z u j e n a j a k u v e r t i k a l n u r a š č l a n j e n o s t planine. Izražena strmina primorskih padina z a p a n j u j e posjetitelje k a d a p r v i p u t a u g l e d a j u Biokovo. GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A i u p r v o m e r e d u čini Ispravnija je Vrulja Brikva koja granica

zbog c e s t o v n e p r o m e t n i c e M a k a r s k a - V r g o r a c . Nevistina Dragljani, Stina (Gornje visine Igrane) 530

pravcem

pružanja Biokova.

istok-zapad

prekida 3 km

orografsku os

N a l a z i se oko

jugoistočno od prijevoja S t a z a i r a z d v a j a m a s i v

17

Položaj Biokova u odnosu na alpsku oledbu u razdoblju vvurmske glacijacije (prema Antevs, 1929.; Rukavina, 1983.; modificirano i dopunjeno)

Od Jure,

elemenata gdje

antropogenog

reljefa

na

4. 5.

Zagorska

padina

(Zagorsko

prigorje)

-

B i o k o v u s e i s t i č e c e s t a koja v o d i d o v r h a Sv. k u l m i n i r a TV odašiljačem, brojne obrađene vrtače te atraktivni k a m e n i stanovi i torovi. Svojim znatno skog specifičnim razlikuje sustava i od reljefom ostalih je specifičan Biokovo planina kuriozum. se dinar­

k o n t i n e n t a l n a biokovska p a d i n a R a s j e d n e z a b i o k o v s k e u d o l i n e (Zagorsko podgorje) — Z u p s k o - r a š k a i R a s t o v a č k o - ž e ževička udolina P r e d g o r s k a s t e p e n i c a č i n i u s k o flišno pod­ gorje koje započinje od o b a l e m o r a i b r z o se u z d i ž e p r e m a i m p o z a n t n o m golom p l a n i n s k o m masivu. Prisutna je eumediteranska klima s b r o j n i m n a s a d i m a m a s l i n a . Od oko 5 0 0 m n a d m o r s k e v i s i n e n a s t a v l j a s e p r i m o r s k i str­ m a c p r o s j e č n o g n a g i b a 49 %, koji č i n e ogoljele v a p n e n a č k e stijene sive boje, v r l o s l a b o o b r a s l e v e g e t a c i j o m i još d o m i n a n t a n utjecaj m e d i t e ­ r a n s k e klime. Od 1000 do 1200 m e t a r a nad­ morske visine koja Sv. nikve cima, se Jure s obje b i o k o v s k e p a d i n e uzdiže u do najvišeg slije­ vrha di izrazito okršena biokovska vršna zaravan,

Geomorfologija

Biokova

G e o m o r f o l o š k i Biokovo r a š č l a n j u j e m o n a p e t cjelina: 1. Predgorska stepenica (Podgorje) - obal­

n o flišno p o d r u č j e 2. 3. Primorski Biokovska strmac vršna (Prigorje) - s t r m a pri­ zaravan zaravan morska biokovska p a d i n a mrežastog krša s najvišim vrhovima BIOKOVO • 18

postupno (1762 m). razvijene

I s t i č u s e p r o s t r a n e podonjokrednim odvojene vapnen­ tek uskim

često

međusobno

g r e b n i m a . I z r a z i t o s u d u b o k e , č a k p r e k o 100 m , najčešće u r u š e n e , d o k s e n e k e n a s t a v l j a j u u d u b o k e j a m e . P r e m a osobitoj morfologiji t a j oblik p o v r š i n s k o g k r š a dobio je n a z i v mrežasti krš. B i o k o v s k a v r š n a z a r a v a n i m a i z r a z i t u pla­ ninsku klimu s dosta oborina, posebno tijekom zime, k a d j e vrlo t e š k o d o s t u p n a zbog v e l i k i h n a n o s a snijega. Z a g o r s k u s t r a n u B i o k o v a , o k r e ­ nutu prema kontinentu, tvore dvije cjeline. Od vršne zaravni se strmo, ali ipak z n a t n o manjeg n a g i b a n e g o p r i m o r s k i s t r m a c , d o oko 500 m s p u š t a z a g o r s k a p a d i n a . G o t o v o je u p o t p u n o s t i p r e k r i v e n a š u m o m u kojoj se i s t i č u r e l i k t n e s a s t o j i n e jele, a obilježen je i z r a ž e n o m planinskom klimom. Završna i blaža biokovska p a d i n a , koja s e s p u š t a o d 500 d o 2 0 0 - 3 0 0 m , dio je Župsko-raške i Rastovačko-žeževičke rasjedne z a b i o k o v s k e u d o l i n e . P r i s u t a n j e submediteranski k l i m a t s z n a t n i m utjecajem kon­

t i n e n t a . Dijelom p o d g o r j a p r o š i r e n je ljuti krš, ogoljeli m a t i č n i s u p s t r a t , d o k s u n a s e l j a obično smještena uz plodnije površine s izraženim pedološkim supstratom. P r e t e ž i t i v a p n e n a č k i s a s t a v m a s i v a odredio je p r e v l a d a v a j u ć e k r š k e p r o c e s e i o d g o v a r a j u ć e reljefne oblike u v a n j s k o j ili egzogenoj geomorfologiji ističu ce ljuti i Biokova. se škrape, krš, koje grohot, Od egzogenih krških (vrtače), oblikuju mrežasti ove krš uvale, krške i oblika kameni­ tipove: škrapare. ponikve

I z n i m k u č i n e v r š n i dijelovi b i o k o v s k e z a r a v n i , gdje s u o t k r i v e n i t r a g o v i p l e i s t o c e n s k e glacijacije. J a k i n a g i b i p a d i n a , p o g l a v i t o n a p r i m o r ­ skoj na strani, nastanak pored okršavanja, vanjskog reljefa najviše utječu ili egzoreljefa.

Procesi izraženi na s t r m i m biokovskim padina­ m a uvjetuju n a s t a n a k brojnih geomorfoloških oblika: točila, koluvijalne zavjese, sipari,

LEGENDA:

1. - Mezozojski (rudistni) vapnenci 2. - Paleogeni (numulitni) vapnenci 3. - Paleogeni lapori, gline i pješčenjaci 4. - Sipari i breče

A A-B B-C C-D D-E

Predgorska stepenica (Podgorje) - obalno flišno područje Primorski strmac (Prigorje) - strma primorska biokovska padina Biokovska vršna zaravan - zaravan mrežastog krša s najvišim vrhovima Zagorska padina (Zagorsko prigorje) - kontinentalna biokovska padina Rasjedne zabiokovske udoline (Zagorsko podgorje) - Župsko-raška Rastovačko-žeževička udolina

Profil središnjeg dijela Biokova u smjeru JZ-SI (Prema Roglić, 1934.; Kušan, 1969., modificirano i dopunjeno) GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A » 19

M r e ž a s t i krš - p o g l e d o d V o š c a n a Sv. J u r u , f o t o : H . D r a g u š i c a

gravitacijski

odroni,

uvjetovani

potresima

ili

r i m o o v r š n o j z a r a v n i u kojoj se reljefno i s t i č u s a m o v r h o v i Sv. J u r e t e V e l i k i i M a l i T r o g l a v . Vršna zaravan Biokova proteže se od vrha Š i b e n i k n a s j e v e r o z a p a d u , p a sve d o prijevoja S t a z a n a j u g o i s t o k u , p r i č e m u j e očit b l a g i re­ ljefni p a d o d s j e v e r o z a p a d a p r e m a j u g o i s t o k u . Velik broj p o n i k v a r a z n i h v e l i č i n a i v r s t a n a s t a n k a , od nekoliko m e t a r a u promjeru pa sve do nekoliko stotina m e t a r a oko v r h o v a Sv. J u r e i T r o g l a v , g l a v n a s u k a r a k t e r i s t i k a vršne zaravni. Uz rub ponikva česti su ulazi u s p e l e o l o š k e objekte, k a t k a d s m j e š t e n i i n a d n u ponikve, kao kod velike ponikve u blizini d o m a n a Lokvi, Speleološki nastali u gdje se otvara j a m a spilje Cavlenovača. tipični su

p e r i g l a c i j a l n i m p r o c e s i m a . T i s u geomorfološki oblici n a s t a l i u p r v o m e r e d u p a d i n s k i m proce­ s i m a zbog vrlo v e l i k i h n a g i b a . U p o d n o ž j u pri­ m o r s k i h p a d i n a Biokova ti su procesi u s u r a d n j i sa s n a g o m valova stvorili p r e k r a s n e šljunčane p l a ž e p o k o j i m a j e p o z n a t a M a k a r s k a rivijera. M o ž d a najočitiju i n a j s p e k t a k u l a r n i j u cjelinu n a s t a l u t i m p r o c e s i m a m o ž e m o vidjeti i z n a d s e l a B a s t , i z m e đ u v r h o v a Š i b e n i k i Sv. Ilija. T u s r e ć e m o sve s p o m e n u t e g e o m o r f o l o š k e o b l i k e i p r o c e s e , uz s v o j e v r s n o uvlačenje Biokova, č i m e reljef d o b i v a izgled a m f i t e a t r a . Reljef uspona, vršnog iznad dijela Biokova m posjetitelje reljefa p o m a l o i z n e n a đ u j e j e r s e n a k o n vrlo n a g l o g 1200-1300 energija s m a n j u j e i n a g i b i p o s t a j u z n a t n o b l a ž i te govo­ BIOKOVO

objekti,

i jame,

u n u t a r n j i ili e n d o g e o m o r f o l o š k i oblici Biokova tektonskim pukotinama masiva,

20

Prijelaz s biokovske zaravni u primorski strmac, foto: H. Dragušica

Ponikve u nizu uvjetovane rasjedom, foto: H. Dragušica GEOGRAFIJA I GEOMORFOLOGIJA

21

Ponikva sa slojevima, Lađena - obrađena ponikva s vidljivim slojevima Destrukcija - destrukcija (urušavanje) dubokih ponikva sa strmim stranama Kamenica - od Jure prema Lokvi sve f o t o : H. Dragušica

Ponikva duboka - primjer duboke, neobrađene ponikve obrasle š u m o m Škrape - na potezu Lokva - Šibenik Kamenica nastala kemijskom korozijom sve f o t o : H. Dragušica

BIOKOVO

22

Obrađena ponikva »vrtača«, foto: H. Dragušica

Antropogeni reljef - stanovi, ispod Ravne Vlaške, f o t o : H. Dragušica

k a s n i j e p r o š i r e n i m p r o c e s i m a o k r š a v a n j a i speleogeneze. P r e m a p r i h v a ć e n i m g e o m o r f o l o š k i m podjela­ m a , Biokovo j e b o r a n o - r a s j e d n o - l j u s k a v a s t r u k ­ tura koja pripada megamakrogeomorfološkoj makrogeomorfološkoj regiji gor­ Vrgoračko regiji D i n a r s k o g a g o r s k o g s u s t a v a , a u o k v i r u n j e z i n a h r v a t s k o g dijela, dalje, skih pripada hrptova regiji c e n t r a l n e D a l m a c i j e s a r h i p e l a g o m . N a ­ mezogeomorfološkoj Biokova i Rilića s

b r d s k o - z a v a l s k i m p o d r u č j e m , u o k v i r u kojeg je za masiv i s t a k n u t a zasebna subgeomorfološka regija - g o r s k i h r b a t Biokova. GEOGRAFIJA I GEOMORFOLOGIJA

23

Klima Biokova
Izrazita očituje se klimatska raznolikost Biokova

sukobljavanja

dviju

različitih

zračnih

masa,

odnosno kontinentalne i mediteranske klime. A t m o s f e r s k o s t r u j a n j e n a B i o k o v u o d jese­ n i d o proljeća v r l o j e promjenjivo. Polje t l a k a mijenja oblike, često se pojavljaju ciklone, p o d r u č j a n i s k o g t l a k a , d a b i i h z a t i m zamijeni­ l e a n t i c i k l o n e , g r e b e n i višeg t l a k a . Z a v r i j e m e ljeta, c i k l o n e s i n o p t i č k i h r a z m j e r a t u d a n e pro­ l a z e p a n e m a v e ć i h i z m j e n a z r a č n i h m a s a , što uvjetuje s t a b i l n o v r i j e m e . M o r e u t j e č e n a a t m o ­ sferu k a o izvor v l a g e i s p r e m n i k t o p l i n e , koji smanjuje t e m p e r a t u r n e razlike z r a k a tijekom g o d i n e . S r e d n j a godišnja t e m p e r a t u r a k r e ć e s e od 15,5 °C u M a k a r s k o j do 3,9 °C na n a j v i š e m v r h u Sv. J u r i , š t o p o k a z u j e i z r a z i t u k l i m a t s k u r a z l i k u o d č a k 11,6 ° C n a u d a l j e n o s t i o d s a m o 5 km.

e u m e d i t e r a n s k o m k l i m o m podgor-

ske stepenice s p o s t u p n i m prijelazom do oštre v i s o k o p l a n i n s k e k l i m e koja v l a d a n a biokovskoj z a r a v n i . N a v r š n o m dijelu B i o k o v a s u d a r a j u s e z r a č n e m a s e s m o r a i k o n t i n e n t a , zbog č e g a se v r e m e n s k i uvjeti u s v a k o d o b a g o d i n e mijenjaju gotovo i z m i n u t e u m i n u t u . K l i m a t s k a z o n a l n o s t na Biokovu uvjetovana je n a d m o r s k o m visinom i g e o g r a f s k i m položajem. P o r a s t o m n a d m o r s k e visine količina oborina raste, a t e m p e r a t u r a p a d a . U svibnju se m o ž e m o već o k u p a t i u okolici M a k a r s k e i n a k o n toga se popeti na zasniježeno Biokovo. M i k r o k l i m a t s k e s u r a z l i k e posljedica

Klima - sudar zračnih masa iznad Biokova, foto: H. Dragušica

BIOKOVO

24

Srednjodalmatinski svojega smjer. veliki Bura pravca Kad

otoci i

i

Biokovo

zbog

uz rijetke iznimke kao što je potok V r u t a k u Podgori. Veći dio oborinskih voda ponire u s u s t a v k r š k i h p u k o t i n a i javlja s e n a flišnoj

pružanja

reljefa hladni

usmjera­ zrak u

vaju z r a č n a s t r u j a n j a iz j u ž n o g u j u g o i s t o č n i Biokovo odjeljuje gradijent, odnosno unutrašnjosti o d toplog z r a k a n a J a d r a n u u z temperaturni je nastaje bura. katabatički, gravitacijski

p r i m o r s k o j p a d i n i u o b l i k u k r š k i h izvora, d a n a s v e ć i n o m k a p t i r a n i h ili u m o r u k a o vrulje p o kojima je poznato M a k a r s k o primorje. Ističe se vrulja Dubci, najveća na J a d r a n u , a vjerojatno i na S r e d o z e m l j u . O b o r i n e i m a j u najveći k l i m a t s k i utjecaj n a formiranje reljefa Biokova. Kiša prouzročuje s p i r a n j a i j a r u ž e n j a , a snijeg koji b u d e i n e k o l i k o m e t a r a visine z a d r ž a v a se do svibnja i utječe na i n t e n z i t e t korozije i p e r i g l a c i j a l n e p r o c e s e , koji s u n a B i o k o v u vrlo a k t i v n i , p o s e b n o i z n a d 1 2 0 0 m. Ti procesi prouzročuju pojavu p u k o t i n s k i h lomova n a s t a l i h s m r z a v a n j e m vode, lavinske s t a z e i glacioflukcijske oblike. N a j i z r a ž e n i j i su n a z a g o r s k i m p a d i n a m a Biokova, a p o s e b n o s u vidljivi oko V e l i k o g i M a l o g T r o g l a v a .

vjetar, koji d o b i v a n a s n a z i i b r z i n i k a d a s e s p u š t a niz s t r m u reljefnu p r e p r e k u , k a o š t o j e Biokovo. Plitki ljetni prodori svježega zraka, koji p r e p l a v l j u j u S r e d n j u E u r o p u i p a n o n s k u nizinu, z a p i n j u već n a p l a n i n a m a u B i H t e n a putu p r e m a m o r u toliko oslabe da ne mogu prijeći Biokovo. K a o i o s t a l e p l a n i n e , Biokovo za vrijeme s t a b i l n o g i v e d r o g v r e m e n a s t v a r a periodični padinu. Količina o b o r i n a n a Sv. J u r i procjenjuje s e n a oko 2 5 0 0 m m godišnje t e s e u d a l j a v a n j e m o d v r h a s m a n j u j e , s k o n t i n e n t a l n e s t r a n e n a 1300— 1500 m m , a s p r i m o r s k e na 1100—1300 m m . Najveće i z m j e r e n e k o l i č i n e o b o r i n a z a b i l j e ž e n e su u podnožju B i o k o v a s k o n t i n e n t a l n e s t r a ­ n e (Kozica, 2309 mm). P o v r š i n s k i vodotoci u g l a v n o m su p e r i o d i č k i i pojavljuju se s a m o u razdoblju topljenja snijega ili za j a č i h o b o r i n a , lakarska, pogled s Vošca, foto: H. Dragušica sustav cirkuliranja zraka s dnev­ nim s t r u j a n j e m v j e t r a u z p a d i n u i n o ć n i m n i z

Naselja i stanovništvo Biokova
Stara samom masiva. Topići, podbiokovska podnožju S Bast, Velo primorske sela strane smještena Gornja su u veličanstvenoga Brdo, Makar, kamenog Brela, Kotišina,

GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

25

Uvala - primjer uvale s naseljem na Biokovu, Podglogovik - Prisika, foto: H. Dragušica

Gornje Tučepi, Gornja Podgora i Gornje Igrane, a sa z a g o r s k e Kozica, R a š ć a n e , Ž u p a , B i o k o v s k o selo, Rastovac, Zagvozd i Zadvarje s brojnim zaseocima. Na primorskoj padini smještena su v i s o k o pod l i t i c a m a , n a k o n t a k t u p r i m o r s k o g s t r m c a B i o k o v a i n e p r o p u s n i h flišnih slojeva p r e d g o r s k e s t e p e n i c e , gdje se pojavljuju izvori p i t k e v o d e koji se spajaju u p o t o k e i t e k u u m o r e ( B a š k a V o d a ) . U flišu se r a z v i j a z e m l j o r a d n j a , n a v a p n e n c u s t o č a r s t v o , a n a p o t o c i m a melju m l i n i c e kojih je u P o d b i o k o v l j u bilo š e z d e s e t a k . Stanovnici podbiokovskih naselja od pamti­ vijeka p o s j e d u j u z e m l j u na Biokovu, u p r v o m e r e d u b r d s k e p a š n j a k e i l i v a d e t e pliće p o n i k v e , odnosno v r t a č e sa s p u š t e n i m pedološkim sup­ s t r a t o m . T e p l o d n e o a z e u k r š k o j p u s t i n j i redo­ v i t o se o b r a đ u j u , a uz njihove se r u b o v e g r a d e stanovi i torovi. samo periodički, U p r a v i l u su bili n a s e l j e n i tijekom sezonskog napasi-

Najstariji zapis o antičkom naselju Biston na području današnjeg Basta, odnosno širem p o d r u č j u B a š k e Vode, Konstantin nistrando Imperio iz potječu iz 10. stoljeća 7. stoljeća. admispominje Porfirogenet u djelu De

još 3 n a s e l j a : B r e l a ( B e r u l l i a ) , O š t r o g ( O s t r o k ) i G r a d a c ( L a b i n e t z a ) . Razvoj vio se kroz srednji vijek naselja nasta­ uglavnom kada

i m a j u o b r a m b e n u funkciju zbog č e s t i h u p a d a T u r a k a n a ovo p o d r u č j e . cija, tako da većina Uslijed n e s i g u r n i h stanovništva p r i l i k a u P o d b i o k o v l j u d o l a z i do č e s t i h m i g r a ­ današnjeg potječe iz H e r c e g o v i n e i B o s n e o d a k l e doselja­ va t i j e k o m 16. i 17. st. dio stanovništva Voda, spušta K r a j e m 17. stoljeća i se na more i tek k o n a č n i m i z g o n o m T u r a k a s p o d r u č j a Biokova t a d a n a s t a j u p r i m o r s k a m j e s t a : Donja B r e l a , Baška Promajna, Bratuš, Krvavica, Donji T u č e p i , D o n j a P o d g o r a , koje s t a n o v n i c i m a t i č n i h s e l a zovu kraj. potpuno uz more, P o s t u p n o život seli izvori s e k a p t i r a j u j e r j e

v a n j a s t o k e , u z i z n i m k e n a s e l j a Podglogovik, gdje j e n e k o l i k o i z g r a đ e n i h k u ć a bilo t r a j n o naseljeno. BIOKOVO

s v a k a k a p v o d e d r a g o c j e n a , potoci n e s t a j u , a

26

podbiokovska - bijela k u g a . Danas uklopljena ca su u

sela

zahvaća

neizlječiva

bolest naselja jedini­

se

naglo

razvija

turizam.

Tradicionalne

se

g r a n e gospodarstva, poljoprivreda i ribarstvo, postojeća pet primorska napuštaju, a uz t u r i z a m i trgovina, se razvija promet, što uvelike utječe do novouspostavljenih ugostiteljstvo Zahvaljujući

lokalne samouprave, općina: Brela, B a š k a u okviru četiri općine: Sestanovac,

na povećanje broja razvoju

stanovnika i naseljenost. gospodarstva dolazi

Voda, M a k a r s k a , P o d g o r a i G r a d a c , d o k su za­ gorska Zadvarje, Z a g v o z d i V r g o r a c . Z a l e đ e B i o k o v a oduvijek je bilo slabije n a s e l j e n o od o b a l e , za što postoji n i z r a z l o g a , od p r i r o d n i h u v j e t a (kli­ ma, tlo), p r e k o povijesnih, s o c i j a l n i h i e k o n o m ­ skih koji su u z a l e đ u n e p o g o d n i j i . N a j v e ć e n a ­ selje Podbiokovlja g r a d j e M a k a r s k a , koja p r e ­ ma popisu iz 2001. godine i m a 13716 stanov­ nika. O p ć i n u M a k a r s k a n a s e l j u j e 9 3 s t / k m , čime j e n a 20. m j e s t u p o g u s t o ć i n a s e l j e n o ­ sti u H r v a t s k o j . Č e t i r i z a g o r s k e o p ć i n e i m a j u u k u p n o 1 2 2 0 0 s t a n o v n i k a , a n a j v e ć e je n a s e l j e Vrgorac, koji je u j e d n o n a j v e ć a i n a j n a s e l j e n i j a općina š i r e g a b i o k o v s k o g z a l e đ a . U b r z a n i g o s p o d a r s k i razvoj i š i r e n j e n a s e l j a u Podbiokovlju počinje nakon 1960. kada
2

p o r a s t a zaposlenosti i životnog s t a n d a r d a te je p o t a k n u t razvoj g r a đ e v i n a r s t v a u s v r h u i z g r a d ­ nje t u r i s t i č k i h kapaciteta. Razvoj masovnog t u r i z m a p r o u z r o č u j e b r o j n e p r o b l e m e , u prvo­ me r e d u nekontroliranu izgradnju na području podgorske stepenice uz devastaciju prostora te ekološke probleme, posebno i z r a ž e n e tijekom turističke sezone. N a s e l j a b l i ž a obali bilježe dok podbiokovska ubrzani rast stanovništva,

bilježe p a d , t a k o d a K o t i š i n a i G o r n j e I g r a n e g u b e s t a t u s n a s e l j a . U novije v r i j e m e javlja se sve veći i n t e r e s z a n e k r e t n i n e u p r i m o r s k o m Podbiokovlju, a l i Zabiokovlje n a ž a l o s t još nije uključeno u ozbiljnije turističke aktivnosti, t a k o da ga zaobilazi t r e n d revitalizacije.

GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

27

LITERATURA

Bognar, A., 2001., Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, vol 34, Zagreb. Božičević, S., Benček, Đ., 1983., Tektonško-geomorfološke specifičnosti Biokova i pojave urušnih vrtača i ledenica, Acta Biokovica, Vol. 2, Makarska. Dragušica, H., 2003., Geomorfološke značajke planinskog hrpta Biokova, Diplomski rad, 1-54, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zag­ rebu, Zagreb. Državni zavod za statistiku; Kontingenti stanovništva po gra­ dovima/općinama, popis 2 0 0 1 . Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I izdanje: Venezia 1774.). Host, J., 1802., 1993., Botanički put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, započet 14. kolovoza 1801. a dovršen 6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del Quarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto 1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i preveo, bilješke i studiju napisao te kazala izradio Krešimir Čvrljak, Matica Hrvatska, 1-296, Rijeka. Jurišić, K., 1995., Nazivi planine Biokova kroz povijest,

Milošević, B., Štamol, V, 1995., Zemljopisni imenik za prirodoslovna istraživanja Makarskog područja, Acta

Biokovica, 7, Makarska. Penzar, I., Penzar, B., 1993., Vrijeme i podneblje blokov­ skog područja. Ekološke monografije 4 - zbornik radova sa Kongresa održanog od 11.-16. listopada 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb. Poljak, Z., 1995., Istraživači Biokovske prirode - mala

povijesna kronika, Acta Biokovica, 7, Makarska. Prelogović, E., 1994., Strukturni sklop područja Imotski - Posušje, Institut za geološka istraživanja, Zagreb. Prelogović, E., 1995., Strukturni sklop područja Ploče,

Institut za geološka istraživanja, Zagreb. Prelogović, E., Kranjec, V., 1983., Geološki razvitak pod­ ručja Jadranskog mora, Pomorski zbornik, Rijeka. Ravlić, J., 1934., Makarska i njezino Primorje, Dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Matica Hrvatska Makarska: 1-149, Makarska. Riđanović, J., Šimunović, V., 1993., Geografske značajke i hidrografske specifičnosti biokovskog kraja. Ekološke

monografije 4 - zbornik radova sa Kongresa održanog od 11.-16. listopada 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb. Roglić, J. 1931., Glacijalni tragovi na Biokovu, posebno izdanje Srpskog geografskog društva, Beograd. Roglić, J. 1931., Privreda i naselja Makarskog primorja, Glasnik geografskog društva, 17:29-37, Beograd. Roglić, J. 1935., Biokovo, geomorfološka ispitivanja, po­ sebno izdanje Srpskog geografskog društva, Beograd. Rubić, I. 1929., Ispaša na Biokovu, Hrvatski geografski glasnik, 1, Zagreb. Visiani, R. 1826., 1978., Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen), Čakavski sabor, Split.

Makarsko primorje, 2:101-111, Makarska. Kaer, P„ 1914., Makarska i Primorje, 1-158, Rijeka. Kušan, F., 1969., Biljni pokrov Biokova (Flora i vegetacija). Prirodoslovna istraživanja JAZU, 37:1-224, Zagreb. Mihljević, D., 1993., Geomorfološke značajke primorske

padine gorskog hrpta Biokova, Ekološke monografije 4 - zbornik radova sa Kongresa održanog od 11-16. listopa­ da 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb. Mikac, K., 2004., Geomorfologija podgorske stepenice Bio­ kova, između Dubaca i Makarske, 1-46, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog Zagrebu, Zagreb. Milivojević, Ž. B., 1933., Littoral et iles Dinariques, M e m . Soc. Geogr. , 2:1-226. fakulteta, Sveučilište u

BIOKOVO

28

geologija

ĐURO BENČEK

Geologija
GEOLOŠKA EVOLUCIJA BIOKOVA

Biokova
i z r a z i t a i z d i z a n j a u š i r e m pro­ s t o r u D i n a r i d a . Dio k a r b o n a t ­ ne platforme okopnjava, a erozijom se od t a d a mladog kopna stvara klastični mate­

j e n a s t a o t i j e k o m geološke evo­ lucije Jadranske karbonatne p l a t f o r m e . P o g e o l o š k i m mje­ rilima to je relativno mlada planina, građena od karboFosili na Biokovu, foto: F. Šabić

B

IOKOVO

pripada

planin­

rijal, koji se t a l o ž i u p r e o s t a ­ lim m o r s k i m prostorima kao flišni s e d i m e n t . I z d i z a n j e pla­ ninskog masiva (orogeneza) n a s t a v l j a se u s r e d n j e m eoce­ nu, uz stalne r u b n e potiske i daljnje taloženje fliša te Sljedećih 25

s k o m l a n c u D i n a r i d a , koji

n a t n i h n a s l a g a mezozoika i starijeg paleogena te mlađih eocenskih sedimenata. K a r b o n a t i , p r e t e ž i t o v a p n e n c i , dijelom dolo­ m i t i ili k a r b o n a t n e b r e č e , č i n e g l a v n i m a s i v Biokova. Taloženi su na J a d r a n s k o j k a r b o n a t noj p l a t f o r m i u p l i ć e m dijelu s r e d o z e m n o g m o r a T e t h v s . O d svojeg n a s t a n k a u g o r n j e m t r i j a s u , prije oko 220, do k o n a č n e r a z g r a d n j e u e o c e n u , pred 49 milijuna godina, ta je platforma puto­ v a l a k r o z v r i j e m e i p r o s t o r , od j u ž n o g do sjever­ nog r u b a mora. Stabilna i dugotrajna karbonatn a s e d i m e n t a c i j a odvija s e u g l a v n o m u p l i t k o m m o r u s č e s t i m o p l i ć a v a n j e m do o k o p n j a v a n j a i rijetkim produbljavanjem. Povremena tek­ t o n s k a a k t i v n o s t dovodi d o l a t e r a l n i h (bočnih) i v e r t i k a l n i h p r o m j e n a , pa se na p l a t f o r m i u i s t o m g e o l o š k o m r a z d o b l j u n a l a z e r a z n i okoliši: p l i m n e r a v n i c e , plićaci, l a g u n e , sve d o dubljeg mora. ta, Te višestruke promjene iščitavamo u približno 3 km debelim n a s l a g a m a karbona­ različitih stratigrafskih jedinica krševitog m a s i v a Biokova. G e o l o š k a povijest p l a n i n e B i o k o v a d a t i r a i z eocena, p r e d 49 milijuna godina, k a d a započinju BIOKOVO

k r o z gornji e o c e n do oligocena.

m i l i j u n a g o d i n a slijedi p o t p u n o o k o p n j a v a n j e , o k r š a v a n j e , b o r a n j e i r e v e r s n o r a s j e d a n j e . Taj proces, uz vertikalno rasjedanje, Posljednjih traje kroz n e o g e n i k v a r t a r još i d a n a s , š t o d o k a z u j e j a k a seizmičnost Biokova. 1,5 m i l i j u n a g o d i n a , k a o posljedica i z d i z a n j a , o k r š a v a n j a i erozije u k v a r t a r u , na p r i m o r s k o j p a d i n i Bio­ kova talože se n e v e z a n i i slabo vezani sipari te debele siparišne breče. Posebnost nih) naslaga geološke te građe i međusobnog strukturno-

o d n o s a k a r b o n a t n i h i n e k a r b o n a t n i h (klastičkarakteristični čine t e k t o n s k i odnosi, rida. belim Približno Biokovo geomorfološki godina ukupne

jedinstvenom planinom u n u t a r Vanjskih Dina­ 200 milijuna i i geološke povijesti z a p i s a n o je u oko 3 km de­ karbonatnim Divljenje klastičnim naslagama prema Biokova. strahopoštovanje

i m p o z a n t n o j p l a n i n i s t v a r a želju i p o t r e b u z a i s t r a ž i v a n j e m i o t k r i v a n j e m k o d o b i č n i h ljudi, p l a n i n a r a i s t r u č n j a k a p r i r o d o s l o v a c a , a pose­ bice geologa s v i h s p e c i j a l n o s t i .

30

Donja kreda, pogled sa Sv. Jure na zapad prema otoku Braču, biokovska visoravan, vrtače u donjokrednim naslagama, foto: M. Kladnički

PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA
P r v a v a ž n i j a g e o l o š k a i s t r a ž i v a n j a Biokova, kao dijela i s t r a ž i v a n j a D a l m a c i j e i D i n a r i d a , i z v r š e n a s u k r a j e m 19. stoljeća. O d t a d a potječe više p r e g l e d n i h g e o l o š k i h k a r a t a , koje s u po­ služile k a o t e m e l j U preglednoj z a s v a daljnja i s t r a ž i v a n j a . karti Austro-Ugarske geološkoj

opisuje 1909.

flišnu

formaciju

i

morfološko-hidro1905. i

grafske prilike.

Richard Schubert

i s t r a ž u j e slojeve

mezozoika i tercijara,

p r i č e m u opisuje fosilne n a l a z e , k a o i t e k t o n s k e o d n o s e , a daje i p r e g l e d m i n e r a l n i h s i r o v i n a . Carlo de Stefani 1910. opisuje odnose tercijarnih i k v a r t a r n i h n a s l a g a u Dalmaciji. L e o p o l d K o b e r 1914. i 1929., F r a n z N o p s c a 1 9 2 1 . i F r a n z K o s s m a t 1924. p r o v o d e geotektonsku tanja analizu i dinarskih jaka alpa, odnosno Vanjskih teoriju D i n a r i d a te ističu s n a ž n a h o r i z o n t a l n a kre­ (navlačenja) čime boranja Dinarida, postavljaju mobilističku

M o n a r h i j e s T u m a č e m iz 1 8 6 3 . i 1868., F r a n z H a u e r n a ovom p o d r u č j u i s t i č e o s n o v n e geološke formacije k r e d e i t e r c i j a r a . G u i d o S t a c h e s e 1877. u P r e g l e d n o j geološkoj k a r t i ( 1 : 1 0 0 8 0 0 0 ) posebno o s v r ć e n a l i b u r n i j s k e slojeve t e r c i j a r a , u s p o r e đ u j u ć i ih sa s l i č n i m n a s l a g a m a u I s t r i , a 1889. und u deren glasovitom djelu Die Liburnische stufe grenzhorizonte rezimira istraživanja

g e o t e k t o n i k e t o g dijela M e d i t e r a n a . K o š t a P e t k o v i ć 1930. u P r e g l e d n o j geološkoj k a r t i Kraljevine Jugoslavije (1:1000000) prika­ zuje 2. građu svjetski 1938. Biokova rat sastavljenu geološka od mezozojskih i tercijarnih naslaga. važna Neposredno pred istraživanja

Istre i o b a l n i h D i n a r i d a . P o č e t k o m 20. stoljeća i n t e n z i v i r a j u se geo­ loška istraživanja Dalmacije, pa slijedi niz geoloških p u b l i k a c i j a . F r i t z M . K e r n e r 1 9 0 3 .

B i o k o v a p r o v o d e n i z o z e m s k i geolozi. J a c o b v a n Soest istražuje k v a r t a r n e breče južne padine, a 1941. izrađuje geološku k a r t u Biokova, GEOLOGIJA 31

Donja kreda, panorama JI dijela biokovske visoravni (boginjavi krš) - pogled sa Sv. Jure, foto: M. Kladnički

p r i č e m u n a l a z i v i š e č l a n o v a gornje k r e d e i t e r ­ cijara, u z grafički p r i k a z b r o j n i h fosila. L o u i s Rutten 1938. daje geološki prikaz srednje D a l m a c i j e , a A l b e r t T. C. R u t g e r s 1 9 4 1 . i 1942. i s t r a ž u j e j u g o i s t o č n i dio Biokova. N i z o z e m s k i geolozi o d b a c u j u m o b i l i s t i č k u t e o r i j u a l p s k o g tipa i ističu n e z n a t n e p o m a k e na rasjedima. N a k o n 2. svjetskog r a t a geološka istraživanja B i o k o v a i n t e n z i v n i j a su n e g o i k a d a , a p o s e b n o njihova p r a k t i č n a p r i m j e n a ( m i n e r a l n e sirovine, hidrogeologija i dr.). B r a n i s l a v M i l o v a n o v i ć 1950. i Zarija Bešić 1951. odbacuju teoriju v e l i k i h n a v l a k a i z a s t u p a j u mišljenje o postoja­ nju l j u s a k a i p o l e g l i h b o r a . M a r k o M a r g e t i ć BIOKOVO

1952.

opisuje

pojave

bitumena

kod

Župe

i

O k m a d ž i ć a (Kozica). D r a g u t i n Anić, P a v a o M a m u ž i ć i Dra­ g u t i n Š i k i ć 1955. i 1956. p r o v o d e p r e g l e d n o geološko k a r t i r a n j e od P o d g o r e do P l o č a i u t v r ­ đ u j u g o r n j o j u r s k e i g o r n j o k r e d n e n a s l a g e . D. A n i ć daje d e t a l j a n p a l e o n t o l o š k i opis fosilnih n a l a z a gornje j u r e i k r e d e s r e d i š n j e g Biokova, a v a ž a n d o p r i n o s daje R a j k a R a d o i č i ć , koja u više priloga na širem području Biokova utvrđuje m e z o z o j s k e n a s l a g e , od lijasa do donje k r e d e . LeonNikleriBrankoSokač malm na Biokovu. Miomir 1967. istražuju doger i 1968.

m e z o z o i k D i n a r i d a i u t v r đ u j u lijas,

Komatina

32

u

općem

strukturnom Dinarida,

planu

Đ u r o B e n č e k i A l k a Š i m u n o v i ć 1 9 8 3 . is­ t r a ž u j u b i t u m e n u k a r b o n a t n i m n a s l a g a m a Di­ n a r e , K a m e š n i c e i Biokova te u t v r đ u j u b i t u m e n u v a p n e n c i m a k o d z a s e o k a Sošici n a Biokovu, koji je za r a z l i k u od b i t u m e n a D i n a r e i K a m e š n i ­ ce p r i m a r n o g (singenetskog) porijekla. Preglednu geološku kartu Parka Prirode Biokovo (1:25000) 2 0 0 2 . i z r a đ u j u Đ u r o B e n č e k i Srećko Božićević, a u Tumaču razmatraju osobitosti geološke i geomorfološke građe. G e o l o š k a e k i p a H r v a t s k o g a geološkog i n s t i t u t a od 2001. provodi opsežna istraživanja Biokova u cilju izrade litostratigrafske (formacijske) k a r t e za O s n o v n u geološku k a r t u RH (1:50000). U Vodiču g e o l o š k i h e k s k u r z i j a 22. s u s r e t a IASa Đuro Benček, Ladislav Fuček, Nenad Oštrić, D u b r a v k o Matičec, Igor Vlahović, Ivo Velić i Miroslav ljaju dva biokovska Kladnički predstav­ sjeverno lokaliteta: prvi,

Vanjskih

Biokovo

s m a t r a n a v l a k o m o d 2,5 k m , a Vanjske Dinaride područjem sažimanja zemljine kore. Branko Sokač, Ivo Velić i J o s i p T i š l j a r 1 9 7 8 . u donjoj kredi Biokova u t v r đ u j u prisut­ nost nica Josip svih stratigrafskih do gornji 1978. jedi­ alb). (berijas Benić

analizom

fosilnog p l a n k t o n a flišnih lapo­ ra M a k a r s k e u Podbiokovlju i Župe u Zabiokovlju, utvrđuje (g. gornjoeocensku starost

l u t e t do d. b a r t o n ) . Stanko razmatra Marinčić oblike, 1979. i

pružanje

stupanj poremećenosti linear­ nih bora Vanjskih Dinarida te smatra gorja da je pružanje predDinarida (jadranska gene­

o d Sošica n a c e s t i S t a z a — S a r a n a č ( b i o s t r a t i grafija donje k r e d e — a p t ) t e l o k a l i t e t R a v n a V l a š k a n a c e s t i S t a z a - Sv. J u r e , j e d i n s t v e n i primjer gornjojurskog p r e k i d a u (kimerička emerzija). U novije v r i j e m e Biokovo i s t r a ž u j e i m l a đ a ge­ n e r a c i j a geologa T o n ć i G r g a s o v i ć , D a m i r L a c k o v i ć i d r u g i . Od s r p n j a 2 0 0 4 . m a r k i r a n a je i p o p r a t n i m e d u k a t i v n i m p l o č a m a obilježena Po­ u č n a geološka s t a z a n a p o d r u č j u R a v n e Vlaške. sedimentaciji

masa) u smjeru sjeverozapadjugoistok, prouzročilo r a l n o d i n a r s k o p r u ž a n j e pirinejskih s t r u k t u r a . Stanko Marinčić, Nikola M a g a š i Đ u r o B e n č e k 1979., n a k o n s u s t a v n i h g e o l o š k i h is­ t r a ž i v a n j a , d a j u cjelovit p r i k a z geologije B i o k o v a z a O s n o v n u geološku kartu (1:100 000) s pripadajućim Tumačem. Đ u r o B e n č e k 1981. istražuje stratigrafiju središnjeg sedimenata Posebno masiva, te istražuje karakteristike i paleogenske u odnosu i evoluciju Biokova. šireg u tektoniku genezu sa

PRIKAZ GEOLOŠKE GRAĐE (STRATIGRAFSKI PRIKAZ)
P l a n i n s k i masiv Biokova g r a đ e n je od karb o n a t n i h n a s l a g a mezozoika. Analizom sedime­ n a t a te usporedbom sa susjednim područjima, na glavnom planinskom masivu utvrđeni su s r e d n j a i g o r n j a j u r a te donja i g o r n j a k r e d a . U Podbiokovlju dominiraju vapnenci i breče gornje k r e d e - S e n o n ( K o t i š i n a ) , p a l e o g e n s k i v a p n e n c i i n a s l a g e fliša, a na p r i m o r s k i m pa­ dinama kvartarne naslage. pojavljuju i fliš. (Prilog 1) U Zabiokovlju s e n a p o t e z u o d Kozice d o Š e s t a n o v c a n e s u v i s l o paleogenski foraminiferski vapnenci geološkoj su k a r t i Biokova mezozoika, prikazane naslage Na P r e g l e d n o j

naslage

područja M a k a r s k e

sličnima

Zabiokovlju ( Ž u p a ) , k a o i g o r n j o k r e d n o - p a l e o genske v a p n e n c e i breče kod Kotišine. B r a n k o S o k a č i I v o V e l i ć 1980. d e t a l j n o i s t r a ž u j u slojeve donje k r e d e p o d r u č j a S a r a n a č a i o t k r i v a j u n o v u v r s t u fosilne v a p n e n a č k e a l g e (Dasicladaceae) Sokač 2 0 0 5 . Linoporella Salpingoporella biokovensis. Iz slojeva donje k r e d e ( B a r r e m i a n ) Biokova, B. opisuje fosilnu v a p n e n a č k u a l g u vesiculifera.

kenozoika i kvartara. GEOLOGIJA

33

Srednja Jura (doger). Jako tektonizirani dogerski vapnenci litica Biokova na pl. stazi, sjeverno od Baškovića. Pogled u nebo kroz »prozor« - igra prirode, f o t o : M. Kladnički

SREDNJA JURA - DOGER (J 2 ) (traje oko 14,4 milijuna godina)
Vapnenačke naslage srednje jure izgrađuju s t r m e litice B i o k o v a o d S t u p i c e , i s t o č n o o d Podgore, p a sve d o Z a d v a r j a n a s j e v e r o z a p a d u , gdje su p r e k r i v e n e oligocenskim b r e č a m a . U smjeru J-JZ u r a s j e d n o m su k o n t a k t u s m l a đ i m nasla­ gama (flišni l a p o r i , rjeđe f o r a m i n i f e r s k i v a p ­ n e n c i ) , d o k n a n j i m a slijedi g o r n j a j u r a ( m a l m ) . O b z i r o m n a s t r u k t u r n i i t e k t o n s k i položaj k a r ­ b o n a t a s r e d n j e j u r e ( d o g e r a ) , r i j e t k e n a l a z e fo­ s i l n i h o s t a t a k a , t e š k o p r i s t u p n e b i o k o v s k e litice t e n e o t k r i v e n u b a z u , vrlo j e t e š k o p r a t i t i slijed n a s l a g a . N j i h o v u debljinu, u s p o r e d b o m s d r u ­ gim n a s l a g a m a dogera u Dinaridima, možemo procjeniti na približno 300 m. Svijetlosmeđi, p r e t e ž n o z r n a s t i v a p n e n c i s r e d n j e j u r e vrlo s u d o b r o u s l o j e n i (0,5—2 m), sa s p o r a d i č n i m poja­ v a m a t a n j i h u l o ž a k a ili leća k a r b o n a t n i h b r e č a , a vrlo rijetko s proslojcima k a s n o d i j a g e n e t s k i h d o l o m i t a . Donji dio d o g e r a z a s t u p a n j e i z m j e n a ­ m a o o i d n i h fosilifernih i i n t r a k l a s t i č n i h v a p n e ­ n a c a , te f e n e s t r a l n i h i fosilifernih v a p n e n a c a s f o r a m i n i f e r a m a . Slijede a l g a l n i fosiliferni v a p ­ nenci, mjestimice u izmjeni s intraklastičnim, ponegdje i ooidnim v a p n e n c i m a . U d o n j e m dijelu vidljivog s t u p a n a s l a g a , n e ­ posredno uz s n a ž a n r e v e r s n i rasjed, v a p n e n c i s u č e s t o j a k o r e k r i s t a l i z i r a n i i p o t p u n o bijele boje. Ova pojava najvjerojatnije je posljedica v e l i k i h n a p r e z a n j a uslijed r e v e r s n o g k r e t a n j a . U s r e d n j e m dijelu s t u p a d o g e r s k i h n a s l a g a u b i o k o v s k i m l i t i c a m a d o l a z i 3 0 - 5 0 m d e b e l a zo­ na t a n k o uslojenih do pločastih, čak lističavih mikritnih vapnenaca. Uz intenzivnu tektoniz i r a n o s t č e s t e s u pojave b o r a n j a , p r i č e m u s u osi b o r a u g l a v n o m o k o m i t e n a s m j e r reverzije. T a n j e leće i proslojci v a p n e n a č k i h b r e č a sa zalap o r e n i m ( z a g l i n j e n i m ) vezivom, češće u g o r n j e m BIOKOVO dijelu d o g e r a i obilježavaju e m e r z i j e u t i j e k u t a l o ž n o g p r o c e s a . Leće i proslojci d o l o m i t a pos­ ljedica s u djelovanja o t o p i n a z a s i ć e n i h i o n i m a m a g n e z i j a na već k o n s o l i d i r a n e v a p n e n c e i do­ lomite.

GORNJA JURA - M A L M (J 3 ) (traje oko 14,6 milijuna godina)
Na s r e d n j e j u r s k i m slijede svijetli do svijetlo­ s m e đ i v a p n e n c i gornje j u r e ( m a l m ) s vrlo čes­ t i m p r o s l o j c i m a svjetlosivih d o l o m i t a , p o n e g d j e d e b e l i h d e s e t k e m e t a r a . U v r š n o m dijelu t i h n a s l a g a d o l a z i z o n a g r e b e n s k i h v a p n e n a c a bo­ g a t i h fosilima k o r a l j a i h i d r o z o a . U n a s l a g a m a gornje jure rijetki su prekidi sedimentacije (emerzije). I z n i m n o lijep p r i m j e r e m e r z i j e n a l a z i s e kod R a v n e V l a š k e u z c e s t u S t a z a — Sv. J u r e . U v e r t i k a l n o m slijedu od oko 5 m k a r b o n a t n i h s e d i m e n a t a u o č a v a s e opličavanje ( i n t e r s l o j n a r a s p u c a l o s t ) , izronjavanje ( r a z a r a n j e još neočvrslog s e d i m e n t a i s t v a r a n j e b r e č a ) , p a p o n o v n o preplavljivanje i n a s t a v a k n o r m a l n e sedimen­ tacije. I z n a d emerzije dolaze dobro uslojeni (50— 100 cm) algalni vapnenci (alga Clypeina jurassica). U d o n j e m dijelu m a l m a d o l a z e p l o č a s t i do t a n k o u s l o j e n i v a p n e n c i u i z m j e n i s dolomiti­ m a . Slojevitost j e vrlo d o b r o i z r a ž e n a , u z deblji­ n u slojeva 5 - 2 0 c m (rjeđe 3 0 - 1 0 0 c m ) .

36

Gornja Jura (malm). Dobro uslojeni iznimno okršeni malmski vapnenci biokovske visoravni - pogled na Ravnu vlašku, foto: M. Kladnički Gornja Jura (malm). Trošni kasnodijagenetski dolomiti, foto: M. Kladnički

Gornja Jura (malm). Lijepo otkrivena emerzija (prekid sedimentacije - okopnjavanje, pa ponovno preplavljivanje) s emerzijskim brečama, na cesti za Sv. Juru ispod Ravne vlaške, foto: Đ. Benček

Za

vršni

dio

malma i

na

Biokovu

tipični lećama

su d o l o m i t i č n i v a p n e n c i i d o l o m i t i u i z m j e n i s vapnencima, ponegdje ogromnim

GEOLOGIJA

37

d o l o m i t a . P o j a s krpastih g r e b e n s k i h v a p n e n a c a građenih i raznih od koralja, obrubnjaka na (Hvdrozoa) gornji malm školjkaša, ukazuje

Staza—Kozica, p r e m a s j e v e r o z a p a d u c e n t r a l n o m v i s o r a v n i Biokova, j u ž n o od Sv. J u r e do Sv. Ilije, pa sjevernim p a d i n a m a p r e m a cesti ZadvarjeS e s t a n o v a c , gdje i h p o k r i v a j u o l i g o c e n s k e b r e č e . Z a s t u p a n e s u r i t m i č k o m , n e p r a v i l n o m izmje­ n o m svijetlih ili manjih do svjetlosmeđih v a p n e n a c a sa vrlo r i j e t k i h p r o s l o j a k a dolomita, kasnodijagenetskih sporadičnom pojavom leća

( t i t o n ) . P o t p u n o s u bijele boje, č e s t o r e k r i s t a l i zirani, debelo uslojeni do g r o m a d a s t i . I z n i m n o lijep p r i m j e r n a l a z i s e u z c e s t u p r e m a Sv. J u r i , oko 2 0 0 m o d r a s k r i ž j a z a p l a n i n a r s k i d o m n a Vošcu. Vrlo j a k a karbonatnih odnosu na površinska sedimenata naslage okršenost malmskih je u i prepoznatljiva

uz čestu pojavu erozijskih breča, dok pri vrhu d o n j o k r e d n i h v a p n e n a c a , n a g r a n i c i s gornjom k r e d o m v r l o r i j e t k o d o l a z e t a n j i proslojci r a n o dijagenetskih dolomita. Velika ranolikost donjokrednih sedimenata, u v e r t i k a l n o m slijedu i po p r u ž a n j u , r e z u l t a t je izuzetno promjenjivih uvjeta sedimentacije u

srednje jure

(zapadno)

donje k r e d e (istočno). D e b l j i n a m a l m s k i h sedi­ m e n a t a na Biokovu iznosi približno 400 m.

DONJA KREDA ( K ; ) (traje oko 46 milijuna godina)
Donjokredne karbonatne naslage slijede i

5

p l i t k o m šelfu J a d r a n s k e k a r b o n a t n e p l a t f o r m e . M e đ u v a p n e n c i m a p r e v l a d a v a j u z r n a t i , sitnozrn a t i do m i k r i t n i varijeteti, zatim intraklastični ( p r e t e ž i t o b i o i n t r a k l a s t i č n i ) , o o l i t n i i ooidni, a z a r a z l i k u o d d r u g i h p o d r u č j a D i n a r i d a , često i gruboklastični, g r e b e n s k i v a p n e n c i s dobro

p r a t e p o p r u ž a n j u n a s l a g e gornje j u r e ( m a l m ) , a u t v r đ e n e su u k o n t i n u i r a n o m p o j a s u od c e s t e

Donja kreda. Pogled sa Sv. Jure (1762 m) na zapad prema otoku Braču - biokovska visoravan - vrtače u donjokrednim vapnencima, foto: M. Kladnički

očuvanim fosilima r u d i s t a , v e l i k i h š k o l j k a š a i puževa. U slijedu n a s l a g a donje k r e d e z a p a ž a se n i z prekida sedimentacije (emerzije) s pojavama emerzijskih, zalaporenih breča, a ponegdje i

Zahvaljujući relativno bogatom sadržaju mikrofosila: v a p n e n a č k i h algi, k r e d n j a k a ( F o r a m i n i fera) i r u d i s t a , d o k a z a n a j e s t a r o s t o d n e o k o m a d o gornjeg a l b a . D o n j o k r e d n i s e d i m e t i Biokova n a j d o s t u p n i j i s u u z c e s t e Vošac—Sv. J u r e i Staz a - K o z i c a . S p o d r u č j a S a r a n a č a o p i s a n a je fosil­ na alga Salpingoporella biokovensis iz naslaga sa Sv. donjega a p t a . Promatrajući biokovsku visoravan J u r e u s m j e r u j u g o i s t o k a i s j e v e r o z a p a d a uoč­

izduženih leća d e b e l i h i više d e s e t a k a m e t a r a n a s t a l i h najvjerojatnije k a o posljedica t e k t o n ­ skih zbivanja. Ovakve donjokredne emerzije dolaze i n a š i r e m p o d r u č j e m V a n j s k i h D i n a r i d a i otočnog p o j a s a . Vršni dio donjokrednih sedimenata (gor­ nji alb) k a r a k t e r i z i r a n je t a n k o u s l o j e n i m do pločastim ( l a m i n i r a n i m ) b i t u m i n o z n i m v a p n e n ­ cima s n i s k i m s a d r ž a j e m s i n g e n e t s k o g b i t u m e ­ na, koji se javljaju na š i r e m p o d r u č j u Sošica.

ljiva je z a r a v a n d o n j o k r e d n i h n a s l a g a s v e l i k i m mnoštvom pošumljenih vrtača dubokih čak do 300 m . D e b l j i n a d o n j o k r e d n i h s e d i m e n a t a n a B i o k o v u procjenjuje se na 700 — 1000 m.

Donja kreda. Bioakumulirani rudistni vapnenci donje krede (alb), na cesti za Sv. Juru ispod V. Troglava (1 6 5 8 m), foto: M. Kladnički

Donja kreda. Dobro uslojeni algalni vapnenci donje krede (apt) - nalazi alge Salpingoporella dinarica, na makadamskoj cesti zapadno od Saranača, foto: Đ. Benček

39

Gornja kreda (mastriht). Pogled na intenzivno tektonizirane karbonatne naslage - Kotišina , na pl. stazi Kotišina - Vošac, foto: I. Vlahović

Gornja kreda (mastriht). Proslojak peloidnoga mikritnog laminiranog vapnenca u Kotišina naslagama. (Bogomoljka na geološkom zadatku), foto: I. Vlahović

GORNJA KREDA (K 2 1 3 ) (traje oko 29 milijuna godina)
G o r n j o k r e d n e n a s l a g e slije­ de na d o n j o k r e d n i m i o t k r i v e ­ n e s u d u ž cijele s j e v e r o i s t o č n e p a d i n e Biokova, od Kozice do Žeževice ( S e s t a n o v a c ) . U rela­ tivno u s k o m pojasu otkrivene su uz obalu rta Osejava k o d Makarske. Taloženje se n a s t a v l j a goto­ vo u i s t i m u v j e t i m a p l i t k o g a m o r a k a o i u donjoj k r e d i , a t a l o ž e se r a z n i t i p o v i v a p n e n a c a , vrlo rijetko s p r o s l o j c i m a d o l o m i t a , a s p o r a d i č n o i brečama. Prevladavaju svijetli do svijetlosmeđi rudistni v a p n e n c i , t a l o ž e n i u vrlo p l i t k o m m o r u , k a o posljedica r a z a r a n j a i p r e t a l o ž e n j a r u d i s t n i h gre­ b e n a . Izmjenjuju s e s a svijetlim i n t r a k l a s t i č n i m te sitnozrnim vapnencima bogatim fosilima foraminifera, rjeđe alga. BIOKOVO K r a t k i p u č i n s k i (pelagički) utjecaj k a r a k t e ­ r i z i r a j u pojave s i t n o z r n i h d o g u s t i h , m u l j e v i t i h p u č i n s k i h v a p n e n a c a u s r e d n j e m dijelu gornje k r e d e ( t u r o n ) . T a n k o s u uslojeni d o pločasti, debljine do 100 m. U donjem dijelu (donji cenoman) pojavljuju se dobro uslojeni, često grom a d a s t i v a p n e n c i , debljine 1-3 m. U s r e d n j e m dijelu slijeda g o r n j o k r e d n i h v a p n e n a c a č e s t o se pojavljuju g r o m a d a s t i slojevi s v e l i k i m n a k u p i ­ nama školjkaša (biostrome). Bogatstvo fosila,

40

Gornja kreda (mastriht). Tanko uslojeni do pločasti, laminirani gusti peloidni vapnenci (globotrunkane) u podini brečolikih vapnenaca i breča - Kotišina, foto: I. Vlahović

posebno

rudista,

omogućuje

detaljnu

podjelu

G l a v n o je obilježje s e d i m e n a t a formacije Koti­ šina intenzivna nepravilna ritmična izmjena karbonatnih tvorevina od vapnenjačkih breča i brečokonglomerata, preko krupnozrnih, zatim sitnozrnih vapnenaca do m i k r i t n i h pelagičkih vapnenaca, k a k o u v e r t i k a l n o m t a k o i u horizon­ t a l n o m ( l a t e r a l n o m ) s m i s l u . T a k v e n a s l a g e rezul­ t a t s u s e d i m e n t a c i j e u i z r a z i t o d i n a m i č n o m kori­ tu J a d r a n s k e k a r b o n a t n e platforme pri završetku t a l o ž e n j a n a s l a g a gornje k r e d e ( m a s t r i h t ) i počet­ ka taloženja paleogenskih vapnenaca. Intenziv­ n a t e k t o n i z i r a n o s t s e d i m e n a t a formacije Kotiši­ n a posljedica j e b l i z i n e g l a v n o g a r e v e r s n o g rasje­ d a , d u ž kojega je došlo do i z d i z a n j a Biokova.

gornje k r e d e , p a s u d o k a z a n i c e n o m a n , t u r o n t e donji i srednji s e n o n (konijak, s a n t o n ) . Debljina je g o r n j o k r e d n i h s e d i m e n a t a oko 8 0 0 m.

GORNJA KREDA - SENON (KOTIŠINA) (K 2 3 ) (traje oko 5,1 milijuna godina)
N a s l a g e formacije K o t i š i n a (senon) pojavljuju se u m a n j e v i š e s u v i s l o m n i z u l j u s a k a na donjim dijelovima s t r m i h litica Biokova, p a t a k o s a srednjojurskim (doger) karbonatima tvore naj str­ mije dijelove p l a n i n s k o g m a s i v a . U p r a v i l u ih okružuju m l a đ i p a l e o g e n s k i s e d i m e n t i . P o d i n u im čini fliš, rjeđe f o r a m i n i f e r s k i v a p n e n c i paleogena (najčešće u t e k t o n s k o m o d n o s u ) , a u k r o vini obično slijede paleogenski foraminiferski vapnenci r e l a t i v n o m a l e debljine ( r e d u c i r a n i ) , a n a njima vrlo u s k a z o n a i n t e n z i v n o t e k t o n i z i r a nog n i š a .

PALEOGEN - FORAMINIFERSKI VAPNENCI ( E u ) (traje oko 9 milijuna godina)
Paleogeni foraminiferni vapnenci otkriveni s u n a Osejavi k o d M a k a r s k e t e n a p r i m o r s k i m GEOLOGIJA

41

Panorama tučepskog Predbiokovlja. U prednjem planu brdo Peć, čvrsto vezane siparišne breče (kvartar). U poza­ dini srednjojurske vapnenačke litice - Stupica, foto: I. Vlahović liticama Biokova od Gornje Tučepi do Zadvarja, gdje slijede s e n o n , u Zabiokovlju od Kozice do Ž u p e , gdje slijede g o r n j u k r e d u t e o d Ž u p e d o Š e s t a n o v c a , gdje se s p o r a d i č n o pojavljuju u podini snažnoga reversnog rasjeda. B a z u v a p n e n a c a č i n e erozijske v a p n e n a č k e b r e č e , n e s o r t i r a n e i n e z a o b l j e n e , v e z a n e kalcitn o - b o k s i t n i m v e z i v o m . N a n j i m a slijede forami­ niferski vapnenci miliolidno-alveolinsko-numulitnog tipa. Na biokovskom području debljina i m n e p r e l a z i 5 0 m , u z d o b r o i z r a ž e n u slojevi­ t o s t (oko 50 c m ) . lje (Dubci), te m a n j e u Zabiokovlju, od R a š č a n a do Š e s t a n o v c a , uz j a k r a s j e d . U flišnim n a s l a ­ g a m a P o d b i o k o v l j a p r e v l a d a v a j u l a p o r i . U prio­ b a l j u s e r i t m i č k i izmjenjuju v a p n e n a č k e b r e č e , b r e č o k o n g l o m e r a t i , k a l k a r e n i t i , pješčenjaci, siltiti i lapori, a na p r i m o r s k i m p a d i n a m a kalka­ r e n i t i , pješčenjaci, s i l t i t i i l a p o r i . U Zabiokov­ lju, flišnim n a s l a g a m a a p s o l u t n o d o m i n i r a j u la­ pori, u z s p o r a d i č n e pojave vrlo t a n k i h p r o s l o j a k a s i t n o z r n i h p j e š č e n j a k a . S t a r o s t i m j e o d sred­ njeg d o gornjeg e o c e n a , š t o j e d o k a z a n o b r o j n i m mikrofosilima krednjaka i n a n o p l a n k t o n a .

PALEOGEN - FLIS (E 2 3 ) (traje oko 8 milijuna godina)
Na širem području Biokova naslage fliša o t k r i v e n e su u Podbiokovlju, od P o d g o r e do VruBIOKOVO

OLIGOCEN - BRECE I KONGLOMERATI (01) (traje oko 4,5 milijuna godina)
N a k r a j n j e m s j e v e r o z a p a d u Biokova, i z m e đ u Z a d v a r j a , Š e s t a n o v c a i Žeževice, pojavljuju se

42

Polegla bora - antiklinala, u vapnencima srednje jure (doger) na cesti kod Stupice, istočno od Podgore, foto: I. Vlahović šarene b r e č e i b r e č o k o n g l o m e r a t i , koje n e p r a ­ vilno, krpasto prekrivaju te doger, čak malm, i donju od litica Biokova pa p r e m a (proluvijalni) razlikuju materijali moru kvartarni dobru pokazuju jako i gornju kredu maskiraju tektonske

odnose. Po i z g l e d u , s a s t a v u v a l u t i c a i u l o m a k a , čvrstom v e z i v u i n a č i n u pojavljivanja, s v r s t a v a ­ mo ih u J e l a r b r e č e .

sortiranost. P r e m a stupnju vezanosti ulomaka se č v r s t o v e z a n e p r o l u v i j a l n e b r e č e i površine nevezanih i sedimenata, u i ovom sjever­ nevezani proluvijalni sedimenti.

KVARTAR (Q 2 ) (traje oko 1,5 milijuna godina)
K v a r t a r n i s e d i m e n t i o t k r i v e n i su u Podbio­ kovlju n a p o t e z u o d P o d g o r e d o D u b a c a (Vrulje) tvoreći pokrove različite debljine na friškoj podlozi o d n e k o l i k o c e n t i m e t a r a d o 100 m e t a r a i preko 100 m e t a r a . P o s t a n a k i m j e v e z a n z a intenzivno litica rijala u trošenje karbonatnih i sedimenata mate­ nanosa Biokova, obliku odlaganja sipara daljnje rastrošenog obronačnih

Najveće koje se

mogu

izdvojiti

prikazati

mjerilu k a r t e na širem su području B a s t a i B a š k e Vode, s j e v e r n o od M a k a r s k e no od Podgore. Sjeverno od Tučepi, brdo Peć izgrađeno je od čvrsto vezanih proluvijalnih b r e č a (fosilni s i p a r ) s i z r a ž e n o m s e k u n d a r n o m slojevitosti i u l o m c i m a od n e k o l i k o do p r e k o 100 cm. U k u p n a j e d e b l j i n a ovih n a s l a g a oko 120 m. Slični s e d i m e n t i pojavljuju se i i s t o č n o od K r v a v i c e . Sjeverno od Podgore, uz cestu M a k a r s k a — Sv. J u r e n a n e v e z a n i m k v a r t a r n i m s e d i m e n ­ t i m a ili u n u t a r njih d o l a z e d o g e r s k i v a p n e n c i GEOLOGIJA

te z a t i m

snašanje,

r a z a r a n j e i odla­

ganje p o v r š i n s k i m t o k o v i m a i b u j i č n j a c i m a na morfološki p o g o d n i m n i ž i m p r e d j e l i m a . I d u ć i

43

i kotišinske breče h e k t o m e t a r s k i h dimenzija. T a k v o veliko tijelo najvjerojatnije je dio litice S t a z e , koje se o t k i n u l o i s k l i z n u l o po fliškoj podlozi za j a č e g p o t r e s a u geološkoj povijesti kvartara.

TEKTONSKI ODNOSI
U s t r u k t u r n o geomorfološkom s m i s l u , Bioko­ v o j e p r o s t r a n i p l a n i n s k i m a s i v i z g r a đ e n o d tek­ tonski jako razlomljenih mezozojskih karbonat­ n i h stijena, g e n e r a l n o g p r u ž a n j a s j e v e r o z a p a d - j u g o i s t o k ( D i n a r s k i smjer). Svojim i z u z e t n o s t r m i m j u g o z a p a d n i m p a d i n a m a , m a s i v Bioko­ v a r e v e r s n o n a l i j e ž e n a i n t e n z i v n o b o r a n e flišn e s e d i m e n t e , uključivo i t e k t o n s k i r e d u c i r a n e senonsko-paleogenske ljuske. Na gornjokredn i m v a p n e n c i m a s j e v e r n i h i s j e v e r o i s t o č n i h pa­ d i n a Biokova slijede p a l e o g e n s k o — k r e d n e ljusk a v e s t r u k t u r e zabiokovlja, p r i č e m u s e i s t i č e m a r k a n t a n reversni rasjed između reduciranog p a l e o g e n a i gornje k r e d e zabiokovlja. Prostrano gotovo područje istaknutog i planin­ blažim skog m a s i v a Biokova odlikuje s e vrlo s t r m i m , vertikalnim jugozapadnim sjeveroistočnim p a d i n a m a , g r a đ e n i m od tekton­ s k i j a k o r a z l o m l j e n i h v a p n e n a č k i h stijena. T e k t o n s k a evolucija Biokova v e z a n a je uz evo­ luciju J a d r a n s k e k a r b o n a t n e p l a t f o r m e , n o tek­ t o n s k o oblikovanje m a s i v a započinje k r a j e m gor­ nje k r e d e , u o k v i r u l a r a m i j s k e o r o g e n e z e , k a d a se masiv uzdiže, odnosno nastaje p r o s t r a n a i i s t a k n u t a a n t i k l i n a l a . Slijede t e k t o n s k i p o k r e t i p i r i n e j s k e o r o g e n e z e , u z s a ž i m a n j e , orjentiranje ( d i n a r s k o p r u ž a n j e ) , f o r m i r a n j e ljuske t e ko­ n a č n o r e v e r s n o g n a t i s k i v a n j a , u z s t a l n o pod­ vlačenje p a l e o g e n s k o g i p a l e o g e n s k o - s e n o n s k i h sedimenata duž snažnog reversnog rasjeda, strukture m a s i v a tijekom nastanka. U mla­ p r o s j e č n o g n a g i b a ( p a r a k l a z e ) od oko 45°. U strukturno-tektonskom s m i s l u osobitost Biokova j e vrlo i z r a ž e n a t e k t o n s k a p o r e m e ć e n o s t . U z vrlo s n a ž n a r e v e r s n a k r e t a n j a s p o p r a t n i m boranjima, nastaje niz rasjeda osnovnog smjera p r u ž a n j a sjever do s j e v e r o z a p a d — j u g do jugo­ istok. O v i lomovi p r i p a d a j u n a j s t a r i j i m r a s j e d i m a Biokova, a posljedica su n e j e d n a k o g n a p r e z a n j a BIOKOVO đ i m o r o g e n e t s k i m f a z a m a d u ž t i h r a s j e d a (ob­ navljanjem), s v a k i j e i s t o č n i blok d o n e k l e s p u š ­ t e n uz desno k r e t a n j e . Svi ostali rasjedi, para­ l e l n i ili o k o m i t i n a njih, p r i p a d a j u r a d i j a l n i m p o k r e t i m a m l a đ i h o r o g e n e t s k i h faza, koji č i n e d a n a š n j i s t r u k t u r n i sklop. Biokovo još nije tek­ tonski potpuno stabilizirano, jer r e c e n t n i potresi ukazuju na seizmički izrazito aktivno područje.

44

Vrulja u punom pogonu - pogled s Jadranske magistrale, foto: M. Kladnički

PRIKAZ HIDROLOSKIH I HIDROGEOLOŠKIH OSOBITOSTI
Recentni s t r u k t u r n o - t e k t o n s k i sklop masiva Biokova, uključivši p r e d b i o k o v l j e i zabiokovlje, k a r a k t e r i z i r a j u : n a g l a š e n o i z r a ž e n a litofacijelna

i

biofacijelna

raznolikost,

kako

karbonatnih

t a k o i klastičnih naslaga, izuzetno dobra (tanja ili deblja) u s l o j e n o s t m e z o z o j s k i h k a r b o n a t n i h naslaga s blažim, odnosno strmijim nagibom slojeva, k o m p a k t n o s t ili p l a s t i č n o s t s e d i m e n a t a , velika tektoniziranost naslaga rasjedanjem različitog tipa, uz p r a t e ć e p u k o t i n s k e sisteme, zdrobljenost i j a k a površinska okršenost karboGEOLOGIJA

45

n a t a , t e uslijed erozijskog djelovanja, s t v a r a n j e svih mogućih k r š k i h morfoloških oblika. Biokova budu vodopropusni, odnosno Sve navedeno prirodni je preduvjet da sedimenti manje p r o p u s n i ili n e p r o p u s n i . V a p n e n c i B i o k o v a i Zabiokovlja u h i d r o g e o loškom pogledu iznimno su vodopropusne krške k a r b o n a t n e s t i j e n e s r i j e t k i m preprekama (dolo­ m i t i i z a l a p o r e n e k a r b o n a t n e b r e č e ) , koje hit­ nije n e u t j e č u n a u k u p n u v o d o p r o p u s n o s t . S v a o b o r i n s k a v o d a vrlo b r z o o d l a z i u p o d z e m l j e te s e p u t e m p r i r o d n i h p o d z e m n i h p u k o t i n a odvo­ d i p r e m a c e t i n s k o m slivu n a s j e v e r o z a p a d u ili n e r e t v a n s k o m n a j u g o i s t o k u , d o k s e m a n j i dio pojavljuje vrela na južnim obroncima Biokova uz kao slabijeg k a p a c i t e t a , nastala snažne povre­ a Tu,

h i d r o l o š k e pojave, m j e s t a n a k o j i m a s e z a d r ž a v a voda zbog erozijom ili geološkom podlogom stvorenih uvjeta. M a n j i p o v r e m e n i ili rjeđe s t a l n i izvori sla­ bijeg k a p a c i t e t a n a l a z e s e n a j u ž n i m p a d i n a m a . N a s t a j u d r e n i r a n j e m p o v r š i n s k i h v o d a u vodo­ propusne kvartarne naslage te izbijanjem u obliku k r š k i h vrela na pogodnim lokalitetima, obično na k o n t a k t u s flišem. Z a n i m l j i v o je da su uz i z v o r e b i l a g r a đ e n a i p o d b i o k o v s k a sela. K a p t i r a n o ih je p r e k o 30, a n e k i su i d a n a s u k l j u č e n i u vodovod. Veći su izvori V e p r i c (100 L/sek), V r u t a k i z n a d M a k a r s k e (50 L/sek), izvo­ ri V r u t a k (50 L/sek) i G r e b i c e k o d P o d g o r e (50 L/sek), S m o k v i n a u B a s t u i d r u g i . Na kova, hidrogeološke osobitosti naslaga Bio­ o s i m s t a r i j e geološke povijesti, izrazito

r e v e r s n e r a s j e d e n a k o n t a k t u s flišem. Kraći površinski tokovi meno teku sjevernim i posebno južnim (bujičnjaci) sjeverozapadnim, padinama.

su u t j e c a l e č e s t e k l i m a t s k e p r o m j e n e u pleis t o c e n u (prije oko 1,5 mil. g o d i n a ) , a s v a k a k o i današnja klimatska različitost, izloženost velikim količinama p a d a l i n a , relativna blizina mora, kao i velike visinske razlike. B i o k o v o se dalje razvija i e v o l u i r a , ali u geološkom vremenu, vidljivom jedino l j u d s k o m u m u . K a o s v o j e v r s n i u n i k a t pla­ n i n s k o g l a n c a D i n a r i d a , č i n i n a š u , ali i svjetsku g e o l o š k u baštinu, koju s m o dužni istraživati, ali i čuvati.

biokovskim

p o d n o litica, o v i s n o o s n a z i i d u ž i n i t r a j a n j a bujice, n o s e i s o r t i r a j u erozijom r a z o r e n e dije­ love k a r b o n a t n e podloge n a fliške p a d i n e , č e s t o sve d o m o r s k e o b a l e . Za Biokovo, posebno njegov karbonatni dio, v e z a n i s u t o p o n i m i lokva, lokvica, s t u d e ­ n a c , k a m e n i c a , k o r i t o , l e d e n i c a , v o d e n a glava, b u n a r , j e z e r o i dr., koji o z n a č a v a j u p o v r š i n s k e

BIOKOVO

46

LITERATURA

Anić, D., 1961., Prilog poznavanju jure i krede istočnog dijela Biokova. Geološki vjesnik 15/1. Aubouin, J., 1959., Contribution a t e t u d e geologique de la Grece septeutrionale: les confins de l-Epire et de la Thessalie. Ann. geol. pays. Hellen., 10, Atena. Aubouin, J., 1960., Essai sur lensemble italo-dinarique et ses rapports avec l'arc alpin. Buli. Soc. geol. France, 2/4, Pariš. Aubouin, J., 1974., Des Tectoniques superposes et de leur signification par rapport aux modeles geophysiques: tehemple des Dinarides: paleotectoniq, tectonique, tarditectonique, neotectonique. Buli. Soc. geol. France, Tom XI, No 5-6, Pariš. Aubouin, J. & Neumann, M., 1960., Sur la geologie de tlstrie meriodinale. Comparaison avec les regions dinariques et helleniques correspondates. Buli. Soc. geol. France, (7), 2/4. Pariš. Benček, Đ. i Šimunić, A., 1981., Pojave bitumena u prijelaz­ nim naslagama iz donje u gornju kredu na području Dinare, Kamešnice i Biokova. Zbornik radova, Znan. savjeta za naftu JAZU, Split. Benček, Đ., 1981., Stratigrafsko-strukturni odnosi centralnog dijela Biokova, Magistarski rad, PMF, Sveučilište, Zagreb. Benček, Đ. & Božičević, S., 2002., Park prirode BiokovoOsobitosti geološke građe. Fond str. dok. Inst. Geol. istr. Zagreb. Benček, Đ., Fuček, L, Matičec, D., Oštrić, N., Vlahović, I., 2003., Regionally Important Lower Cretaceous Lithofacies Unit in the Biokovo Mt. // Field trip guidebook: evolution of depositional environments f r o m the palaeozoic to the quaternary in the Karst Dinarides and the Pannonian Basin/22nd IAS Meeting of Sedimentology/Vlahović, Igor; Tišljar, Josip (ur.). Zagreb: IGI, Zagreb. Benček, Đ., Fuček, L, Matičec, D., Oštrić, N., Velić, I., Vlahović, I., 2003., Kimmeridgian Emersion on the Biokovo Mt. // Field trip guidebook: evolution of depositional environments f r o m the palaeozoic to the quaternary in the Karst Dinarides and the Pannonian Basin / 22nd IAS Meeting of Sedimentology /Vlahović, Igor; Tišljar, Josip (ur.). Zagreb: Institut za geološka istraživanja. Božičević, S. & Benček, Đ., 1983., Tektonsko-geomorfološke specifičnosti Biokova i pojava vrtača i ledenica. Acta Biokovica, vol. II, 157-166, Makarska. Bouma, A. H., 1962., Sedimentology of s o m e flysch deposits. Elsevir, 168, Amsterdam. Cirić, B. , 1960.-63., Tektonska karta jugoslavenskih Dinarida. Livre a la memoire du professeur. Poul Folat. T. II, Pariš. Decourt, J., 1970., Lexpansion oceanique actuelle et fossile. Buli. Soc. geol. France (7), 12, 261-309, Pariš.

Dewey, J. F., Pitman, W. C., Ryan, VV.B.F. & Bonnin, J., 1973., Plate tectonics and the evolution of the alpine system. Buli. Geol. Soc. Amer. V. 84, p. 3137-3180. Gušić, I., Nikler, L. i Sokač, B., 1971., The Jurassic in the Dinaric mountains of Croatia and the problems of is subdivision, Ann, Just. Geol. Publ. Aung. 54/2, 165-183, Budapest. Hauer, F., 1863., Vorlage der geologischen Karte von Dalmatien. Verhandl. geol. R. A., 14, VVien. Hauer, F., 1868., Erklerung zur geologischen Ubersichtskarte der Oster. Monarchie. Blatt 10, Dalmatien. Jahrb. G. R. 18, VVien. Isacks, B., Oliver, J., and Sykes, L. R., 1968., Seismology and the nevv global tectonics. Journ. Geophys. Res., 73, p. 5855-5900. Kerner, F., 1903., Gliederung der Spalatiner Flyschformation. Verh. Geol. R. A. 5, VVien. Kerner, F., 1922., Uber morphologische und Hvdrograpische Verhaltnisse in Mitt. Dalmatien. Buli. soc. geogr. 7,8, Beograd. Kober, L, 1914., Alpen und Dinaride. Geol. Rundschan 5, VVien. Kober, L, 1929., Grossgliederung der Dinaride. Centrabl. min. etc. Abt. 8, VVien. Kosmat, F., 1921., Bemerkungen zur Eutvvicklung des Dinaridenproblems. Geol. Rundsch. 15, Stuttgart. Magaš, N., 1973., Geologija područja Prolog sjeverno od Ploča. Geol. vjesnik, 25, 53-63, tab. 1. Zagreb. Magaš, N., Marinčić, S., Benček, Đ., 1979., Tumač za list Ploče. K 33-35 SFRJ. OGK 1:100.000, Geološki zavod, Zagreb, 1972. Savezni geol. zavod, Beograd. Mamužić, P. & Grimani, M., 1974., Mikrofossilliengemein shoften der Oberen Kreide des Insel-und Kustenlandes Kroatiens. Proc. Xth. Congr. Stratigraphy and Paleontology, sec. 1, 126-134, Bratislava. Mamužić, P., Polšak, A., Grimani, M., Magaš, N., 1976., Biostratigrafske i litofacijelne karakteristike gornje krede sjeveroistočnih padina Biokova, 8. Jug. geol. kongres, 2., 167-180, Ljubljana. Margetić, M., 1952., Bituminozne stijene Dalmacije. Geol. vjesnik, 2-4, 117-124, Zagreb. Marinčić, S., 1970., Paleogenske breče šireg područja Mo­ sora. Geol. vjesnik, sv. 23, 113-119, pr. 2, Zagreb. Marinčić, S., 1980., Uzroci odstupanja linearnih bora od Dinarskog pravca pružanja. Geol. vjesnik, sv. 3 1 . , 105-112, Zagreb. Marinčić, S., Magaš, N., Benček, Đ . , 1979., Osnovna geološka karta SFRJ Ploče 1:100 000, K 33-35. Inst. za geol. istraž.

GEOLOGIJA

47

Zagreb, 1967.-1971., Savezni geol. zavod, Beograd. Mc Kenzie, D. P., 1970., Plate tectonics of the Mediterrancan region, Nature, 226, 239-243, London-New York. Medvvenitsch, W. and Sikošek, B., 1964., Tektonische Dinariden-Skizze (in Dinariden Ubersichtaexkursion). VVien. Miljuš, P., 1972., Geološko-tektonska građa i povijest Vanj­ skih Dinarida. Disertacija. RGN fakul. Beograd. Nikler, L. & Sokač, B., 1968., Biostratigraphv of the Jurassic of Velebit (Croatia). Geol.vjesnik, 2 1 , 161-176, Zagreb. Nopsca, F., 1921., Geologische Grundzuge der Dinariden, Geol. Rundscan-12, Leipzig. Polšak, A., 1965., Geologija južne Istre s osobitim osvrtom na biostratigrafiju gornjo-krednih naslaga. Geol. vjesnik, 18/2, 490-510, 2 slike u tekstu, 7 tab., Zagreb. Polšak, A., 1976., Paleotemperaturni odnosi u juri i kredi Dinarida i Alpa bazirani na kisikovoj izotopnoj metodi. 6. jug. geol. kongres, 2., 263-282, Ljubljana. Polšak, A., 1979., Kredni i biolititni kompleksi u Panonskom bazenu i susjednim područjima i njihovo paleogeografsko, paleotektonsko i naftno-geološko značenje, IV. g o d . znan. skup, Sekcije za primjenu geol., geof., geokem.. Znan. Savjeta za naftu JAZU, St. Toplice. Polšak, A. i Mamužić, P., 1969., Nova nalazišta rudista u gornjoj kredi vanjskih Dinarida. Geol. vjesnik 22, 220-245, 1 pr., Zagreb. Rona, P.A., 1973., Relations betvveen rates of sediment accumulation on Continental shelves, sea floor spreading and eustacv inferred f r o m the Central North Atlantic. Geol. soc. Amer. Buli., 84 p. 2851-2872. Rutgers, A. Th. Ch., 1941., Geologische karte des sudostlichen Teiles des Biokovo und seines Hinterlandes (Dalmatien). Diss. Utrecht. Rutgers, A. Th. Ch., 1942., Geologic und Paleontologie des sudlichen Teiles des Biokovo und seines Hinterlandes (Dalmatien). Karte 1:40 000. Geogr. en Geol. Mededel 2/4, Utrecht. Rutten, L., 1938., geologische Untersuchungen in Mittel Dalmatien und Herzegovina. Pros. Kon. Akad. VVetensch. 41/9. Utrecht. Ouitzov, W., 1941., Der Deckendau der Dinariden in der Kustenzone von Suddalmatien und Montenegro. Jahrb. Reichstelle. Bondenforsch. 60, Karte 1:100 000, Berlin. Schubert, R., 1903., Uber einige Bivalven des Istradalmatinischen Rudistenkalkes. Jahrb. Geol. R. A. 53, VVien. Schubert, R., 1905., Zur stratigraphie des IstrischDalmatinischen Mitteleocene. Jahrb. Geol. R. A. 55, VVien. Schubert, R., 1909., geologische Fuhrer durch Dalmatien. Samllung geol. Fuhrer 14, Berlin. Schubert, R., 1909a., Geologija Dalmacije. Matica Dalma­ tinska, Zadar.

Sikošek, B., Medvvenitsch, W., 1965., Neu Daten zur Fazies und Tektonic der Dinariden. Verh. Geol. R. A. Sonder, Hept. G. VVien. Slišković, T., 1968., Biostratigrafija gornje krede južne Herce­ govine. Glasnik Zem. muzeja, 7, 1-62, 3 tab., Sarajevo. Soest, J., 1938., Schifgesteltte junge Brescien am sudostlichen Biokovo Gehange (Vorlaufige Mitteilung). Pros. Nederl. Acad. VVetensch. 41/9. Amsterdam. Soest, J., 1942., Geologie und Palaontologie des zentralen Biokovo (Dalmatien). Diss. Geogr. en Geol. Mededel 2/3, Karte 1:40 000, Utrecht. Sokač, B., Tišljar, J. i Velić, I., 1978., Model biostratigrafskog raščlanjivanja i analiza sredina taloženja u karbonatnim sedimentima donje krede Biokova. Zbornik radova Kongresa geologa Jugoslavije, 226-232, 1. si. Sarajevo. Sokač, B., & Velić, I., 1980., A new calcareous alga, Salpingoporella biokovensis n. sp. (Dasycladaceae) f r o m Lovver Aptian deposits of M t . Biokovo, Dalmatia (south Croatia). Geol. vjesnik, 31 (1979.), 145-150, 3 tab., Zagreb. Stache, G., 1977., Geologische ubersichtskarte der Kustenlander von Osterr. Ungr. Monarchie. 1:1000000, Verh. Geol. R. A. VVien. Stache, G., 1889., Die Liburnische Stufe und deren Grenzhorizonte. Abh. geol. R. A. 13, VVien. Stefani de C, 1910., Einige Mittelungen uber die Tertiar und Ouartair - schichten Dalmatiens. Verh. geol. R. A. VVien. Šikić, D., 1963., Usporedba razvoja mlađeg klastičnog paleogena u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Geol. vjesnik 15/2, Zagreb. Šikić, D., 1965., Geologija područja s paleogenskim nasla­ gama Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije. Dis. PMF, Sveučilište, Zagreb. Štambuk-Giljanović, N., 2002., Vodoopskrba na makarskomu području. U: Vode Cetine i njezina poriječja, Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, Split Tišljar, J., 1976., Petrološka studija krednih sedimenata za­ padne i južne Istre, Disertacija, RGN - fak., Zagreb. Tišljar, J., 1978., Tidal-flat, lagoonal and shallovv marine carbonate sediment in the Upper Jurassic and Cretaceons of Istria (Yugoslavia). Acta Geologica, 9/5, pp. 159-194, Zagreb. Velić, I., 1977., Jurassic and Lovver Cretaceons Assemblage - zones in M t . Velika Kapela, Central Croatia. Acta geologi­ ca, 9/2, 15-37, 3 text-figs. 4 tabs., 32 pls., Zagreb. Velić, I. i Sokač, B., 1974., O trodjelnoj podjeli malma u Velikoj Kapeli. Geol. vjesnik, 27, 143-150, 1 tab., Zagreb. Velić, I., Tišljar, J. i Sokač, B., 1979., Stratigraphv and depo­ sitional environments of the Lovver Cretaceous in the Kars region of the Outer Dinarides (Yugoslavia). Geobios, M e m . spec. no 3, p. 245-252, 3 figs., Lvon. IX.

BIOKOVO

48

speleologija

STIPE BUŠELIĆ & R O M A N OZIMEC

Speleologija

Biokova
kojima ulaz umjetno otvaramo p r i k o p a n j u t u n e l a ili r a d o m k a m e n o l o m a . N a j p o z n a t i j a je podjela o b j e k a t a p r e m a n a g i b u k a n a l a p r e m a kojoj razlikuje­ mo špilje, k o d kojih je nagib m a n j i od 45°, i j a m e , kod ko­ jih je nagib tipu, kanala genezi, između hid45° i 90°. Dijelimo ih i prema morfološkom

Nastanak i podjela speleoloških objekata Biokova

S

PELEOLOGIJA

je

znanost

koja i s t r a ž u j e sve a s p e k t e fizičkog istraživanja grana i Biokovsko podzemlje, f o t o : M. Pavlek

p o d z e m n i h š u p l j i n a , o d osnov­ noga preko speleo­

topografskog snimanja, specijalističkih

rološkim

karakteristikama,

logije koje i s t r a ž u j u n a s t a n a k ,

h i d r o g e o l o š k o j funkciji i dr.

r a z v o j , g r a đ u i ekologiju p o d z e m n i h š u p l j i n a , sve do p a l e o n t o l o g i j e i a r h e o l o g i j e koje z a n i ­ ma sadržaj njihovih taložina. Speleološki je o b j e k t p o d z e m n i p r o s t o r d u ž i ili dublji od 5 m, a s u l a z o m m a n j i m od 5 m, u koji m o ž e u ć i čovjek. O b j e k t e u p r v o m e r e d u dijelimo n a pri­ r o d n e i u m j e t n e , n a s t a l e djelovanjem čovjeka te na objekte s p r i r o d n i m u l a z o m i k a v e r n e ,

N a B i o k o v u s r e ć e m o gotovo isključivo pri­ r o d n e s p e l e o l o š k e o b j e k t e s p r i r o d n i m ulazi­ m a , a l i z a s i g u r n o u m a s i v u postoje b e z b r o j n e kaverne. je Većina biokovskih objekata n a s t a l a korozijsko-erozijskim djelovanjem složenim

oborinskih voda na tektonski predisponirane p u k o t i n e u m a t i č n o m v a p n e n c u . Njihov n a s t a ­ n a k m o ž e m o podijeliti u t r i o s n o v n e faze. U prvoj, inicijalnoj fazi domi­ niraju korozijski procesi, kemijsko otapanje matičnih stijena duž t e k t o n s k i h puko­ t i n a koje s u n a s t a l e endoge­ nim strukturnim pomacima i u koje se slijeva p o v r š i n s k a voda. Korozijskim procesi­ ma te se pukotine postupno š i r e i spajaju, p r o t o k je vode

Impozantan ulaz u jamu Čavlenovaču, foto: R.Ozimec BIOKOVO

50

Ulaz u jamu za Supinom, foto: R. Ozimec

Spuštanje u jamu kod Doca, Kaoci, f o t o : I. Glavaš

sve veći i d o l a z i do d r u g e , g l a v n e faze r a z v o j a objekata. Za nju je t i p i č n a erozija, lomljenje i ispiranje odnosno mehaničko čestica vap­

V e ć i n a s u o b j e k a t a , osobito n a z a r a v n i , j a m e koje odvode o b o r i n s k e v o d e do v o d n o g lica, a z a t i m kroz podmorske vrulje u J a d r a n s k o more (Breljanska, D r a š n i č k a ) . Dio vode z a d r ž a v a se n a flišnoj p r e p r e k i p r i m o r s k e p a d i n e , n a oko 5 0 0 m v i s i n e , gdje izbija k r o z k r š k e i z v o r e , velikom većinom k a p t i r a n e (Smokvina i V r u t a k k o d B a s t a , izvor k o d Tolića i R o g l i ć a izvor k o d Tučepi), rjeđe kao o t v o r e n i izvori ili prelje­ vi ( S m o k v i n a , p o t o k V r u t a k u P o d g o r i , Izvor Vepric, Roglića izvor). Z a Biokovo s u t i p i č n e sniježnice i ledenice ( S t a r a ledenica, Dusa, J a p a g a u Zelenim docima, Vrtača Ledenica, S n i j e ž n i c a u S i l n o m gozdu), u k o j i m a se, uslijed n j i h o v a položaja n a s j e v e r n i m p a d i n a m a i mor­ fologije, veći dio godine ili trajno zadržava snijeg i led. SPELEOLOGIJA

nenca. P o d z e m n a š u p l j i n a z n a t n o s e p o v e ć a v a , a veličina p o d z e m n i h p r o s t o r a ovisi o b r o j n i m čimbenicima. U z a v r š n o j ili k a s n o j fazi r a z v o j a dolazi do t a l o ž e n j a o d l o m l j e n o g m a t e r i j a l a , ovi­ sno o veličini čestica, od m u l j a p r e k o k a m e n j a , sve do o g r o m n i h o d l o m l j e n i h s t i j e n a . Uslijed mehaničkog djelovanja v o d e n a s t a j u i oblutice, k a t k a d većih d i m e n z i j a . K o n a č n o , p o s e b n a je k a r a k t e r i s t i k a k a s n e faze t a l o ž e n j e u vodi otopljenog v a p n e n c a u o b l i k u s p e l e o t h e m a ili siga. N a Biokovu d o l a z e s t a l a k t i t i , s t a l a g m i t i , s t a l a g n a t i ili s t u p o v i , saljevi, zavjese, k o r a l o i di, heliktiti, k a m e n i c e , špiljski b i s e r i , k r i s t a l i , ledene sige, č a k i špiljski p a m u k .

51

Pogled iz Velike špilje iznad Basta, foto: G. Polić

Pregled speleoloških istraživanja Biokova
Vjerojatno prve p o d a t k e o špiljama Biokova zapisuje rimski povjesničar Plinije Stariji ( C a i u s P l i n i u s S e c u n d u s ) (23. - 79. n. K r i s t a ) , koji u svojim k r o n i k a m a bilježi da su s t a n o v n i c i R a t a n e u m a ( M a k a r s k e ) z a p a l i l i osvojeni g r a d z a j e d n o s o s v a j a č i m a R i m l j a n i m a i p o v u k l i se u b r o j n e špilje u u t r o b i obližnjeg b r d a . Pretpostavljamo speleološkom 1640., kad preko da na prvi posjet fra nekom u Pavle objektu Biokovu datira

dijela na nju

planine, uspeti. Sišli

potakla Tom smo

me u

je vrlo a u

da

se

pokušam provaliju sa stra­ tu koji ota­

prilikom

posjećuje j e d n u duboku zatim utrobu Nije se

ledenicu: koja prima ne grana zatekosmo vidjesmo

svjetlost tko zna veoma

odozgo, koliko oštru

planine; prvi znaju

studen.

posjećuje b i o k o v s k e l e d e n i c e j e r n a v o d i : Izvana drvena pojilišta gdje pastiri pati led i snijeg za svoja stada. Dakle, Biokovci

od p a m t i v i j e k a iz l e d e n i c a o s i g u r a v a j u v o d u n u ž n u za stoku, kako Hrvati u doba Fortisa, t a k o v a l j d a i Iliri prije njih. N a k o n F o r t i s a , gotovo s u svi i s t r a ž i v a č i Bio­ k o v a posjetili n e k u b i o k o v s k u špilju, a n e k i to i bilježe. P r v i , J o s i p H o s t , z a g r e b a č k i k a n o n i k i b o t a n i č a r r o d o m iz Rijeke, koji 12. svibnja 1802. na Biokovu posjećuje jednu duboku i mračnu špilju iz koje mu p r a t i o c i i z n o s e n e k o l i k o k o m a ­ da leda. Talijanski putopisac G i a c o m o Concina u lipnju se 1804. u s p e o na Biokovo. U pu­ topisu se ulaz toliko Viaggio nella Ova da joj Dalmazia se nisam spilja našao litorale sa piše da samo pruža spustio u jedan duboki ponor, kojem je strane kraja...

Biokova putuje

P e l i z z e r iz Rovinja i o d m a r a se u maloj špilji koja i d a n a s n o s i n a z i v F r a t r o v a j a m a . P r v i sigurni Alberto posjet izvršio je u ljeto 1772. opat F o r t i s p r i l i k o m svojeg p u t o v a n j a p o

D a l m a c i j i , koje opisuje 1774. u djelu Viaggio in Dalmazia. Njegov u s p o n n a Biokovo i n s p i r i r a n j e u p r a v o g e o m o r f o l o š k i m f e n o m e n i m a , odno­ sno žarke špiljama: ili ljetne Radoznalost zalihe zadrži da leda, u pođem koji jamama se vidjeti usred najvišeg ledenice prirodne vrućine

osvijetljen. daleko

BIOKOVO

52

U Krjavi 2, foto: B. Jalžić

Stalaktit, Krjava 2, foto: B. Jalžić

U špilji Mačji kašalj, foto: SAK Ekstrem SPELEOLOGIJA

53

Koraloid, Jama za Supinom, foto: R. Ozimec

Čuveni zadarski botaničar Robert Visiani od 1824. v i š e k r a t n o i s t r a ž u j e Biokovo. U djelu Stirpium da se Dalmaticarum manje spilje Specimen nalaze iz 1826. piše u planinama Promini,

d a s u Biokovci već t a d a z n a l i z a p a l e o n t o l o š k e n a l a z e špiljskog m e d v j e d a iz špilje. U č l a n k u daje z a n i m l j i v u , ali n e t o č n u n a p o m e n u : U mno­ gobrojnim teus blokovskim spiljama obitava i Pro(čovječja r i b i c a ) . U knjizi Prirodni zemljo­

Mosoru i Biokovu, ali ne n a v o d i da se s p u š t a o u koju od njih. U kolovozu 1 8 7 5 . na Biokovo se uspinje t r š ć a n s k i prirodoslovac Adolf S t o š i ć , rodom iz Like, zajedno sa sinom M i c h a e l o m . Uz brojne florističke opisuje in Dalmazia. i faunističke podatke, monistraživanje te Biocovo u članku Salita sul

pis Hrvatske iz 1 8 7 8 . t a j r a d p r e n o s i z a g r e b a č k i g e o g r a f V j e k o s l a v K l a i ć . P j e s n i k fra I v a n D e ­ s p o t objavljuje 1 8 7 9 . p r v i opsežniji o p i s n e k o g b i o k o v s k o g o b j e k t a , C r n e l e d e n i c e : Tu je blizu glasovita prosjeci ledenica ulaz: odakle tiesan je se mraz da otvor. vadi se za je Ma­ imao snieg karsko-Imotsku Odozgor je gospodu. širok Davninom

J e d n u noć p r o v o d e u

manjoj špilji, a na p o v r a t k u d o l a z e do u l a z a u medvjeđu spilju, k a k o k a ž u njihovi vodiči. Očito BIOKOVO 54

jedva

promakneš.

podosta

Taptajuć

Crna ledenica, foto: H. Cvitanović

Mucića ledenica, foto: D. Lacković

Ledenica Jarova rupa, prvi poznati nacrt nekog speleološkog objekta na Biokovu, prema Roglić, 1935. po utrvenim stopama sašao bojazom na dno. Početkom gutin Hire vatske (1905). pod Brelom (sa kod seoca Vina, 20. stoljeća p r i r o d o s l o v a c D r a u knjizi piše: kod vodom), Prirodni Na u Tolića zemljopis ima u Hrpećina Rutvi, Biokovu

Pusta je tu visina i prostranost, a studen da se smrzneš. Pri dnu gdje se sljubila ta dva sniega stvara se debeli mraz, a tamo dalje k zapadu tone u tami jezero... F o t o g r a f i j u te l e d e n i c e koju j e snimio M a x K l e i b e r objavljuje P e t a r K a e r 1914.

Gologlavu, i druguda.

I a k o su

biospeleološka istraživanja o b r a đ e n a u sklopu poglavlja Fauna, t r e b a n a p o m e n u t i d a s u p r v i SPELEOLOGIJA

55

Stara ledenica, foto: R. Ozimec

U jami kod Doca, Kaoci, foto: I. Glavaš

BIOKOVO

56

Živi svijet biokovskih špilja, foto: R. Ozimec, M. Lukić, J. Bedek

sustavni posjet o b j e k t i m a Biokova, od Z a g v o z d a do M a k a r s k e , u s r p n j u 1905. p r o v e l i e n t o m o l o z i Petar N o v a k , J o s e p h Miiller, Karl P e n e c k e i Karl C z e r n o h o r s k v , p r i č e m u i s t r a ž u j u dvije špilje. P r v i p o p i s od 52 s p e l e o l o š k a o b j e k t a Biokova, 1923., n a o s n o v i d o b i v e n i h i n f o r m a c i j a sastavlja s p l i t s k i profesor i speleolog U m b e r t o Girometta. Članak Jame bezdanice na Bioko­ vu objavljuje J. M i h a l j e v i ć iz T u č e p i 1926., a

i s t e g o d i n e o špilji T u č e p s k a v i l e n j a č a p i š e Vla­ d e L a l i ć . G e o g r a f J o s i p R o g l i ć već u svojem prvom 1931. u su radu Glacijalni tragovi na Biokovu iz spominje Veliku ledenicu na području dizertaciji: piše: i su drugim stvorene Biokovo-geomorfološka ledenica, najviši i krškom 57 oblicima, jamama

R a z v a l e i daje n j e z i n t o p o g r a f s k i položaj, d o k doktorskoj vrhovi bogati koje ispitivanja iz pećinama, 1935. Pored

intenzivnom

SPELEOLOGIJA

Pogled iz Špilje u Gaju, Brnasi, Zagvozd, foto: R. Ozimec

erozijom logiju važnije. m. lim nije se

duž najviših

dijastroma dijelova otvora Nažalost, Njihovim mnogo U

i kod

dijaklaza. najvećih kanala od

Za su sliće

morfo­ mnogo 10 ma­ će

D j e l a t n i c i Z a v o d a za g e o l o š k a i s t r a ž i v a n j a iz Z a g r e b a 1977. i s t r a ž u j u p e t i r e k o g n o s c i r a j u četiri objekta na Biokovu, a iste godine u kolovozu o s n o v a n je u M a k a r s k o j Speleološki odsjek P l a n i n a r s k o g d r u š t v a Biokovo (SOB), koji o d t a d a i s t r a ž u j e u p r v o m e r e d u Biokovo. N a j i n t e n z i v n i j a s p e l e o l o š k a i s t r a ž i v a n j a provo­ de se u r a z d o b l j u od 1980. do 1984. u o k v i r u p e t s p e l e o l o š k i h l o g o r a u o r g a n i z a c i j i Komisije za speleologiju P l a n i n a r s k o g s a v e z a H r v a t s k e (KS P S H ) . T a istraživanja opisuju Ž a r k o S u p i č i ć (1981.), R o b e r t E r h a r d t ( 1 9 8 1 . ; 1984.), T o n ć i Rađa (1982), Branko Jalžić (1983), Tonći G r g a s o v i ć ( 1 9 8 3 a . ; 1983b., 1 9 8 3 c ) , M i š o G o j a k (1983a., 1983b.), Ž e l j k o K l a r i ć (1983.), T o n ć i L a l i ć (1983.), D o n a t P e t r i c i o l l i (1995a., 1995b) i dr. Već 1980. o t k r i v e n a je i i s t r a ž e n a J a m a za K a m e n i t i m v r a t i m a (-520 m ) , koja daje poticaj za daljnja i s t r a ž i v a n j a . Slijedi j e d n a od morfološki n a j z a n i m l j i v i j i h J a m a z a P i š č e t o m , i s t r a ž e n a 1981. U tom razdoblju nekoliko j a m a i z n a d B r e l a i s t r a ž u j u speleolozi iz SD S p i l j a r iz S p l i t a . U o k v i r u p o s l j e d n j e g a s p e l e o l o š k o g logo­ r a 1984. o t k r i v e n a j e j a m a S t a r a š k o l a (-576

Biokova jame

Promjer

prelazi

Grotla

njihovih

vertikalnih

kraterima. ispitana. pokazati

nijedna

ovih jama sigurno pojava poznati

ispitivanjem daje

interesantnih radu

krških prvi

podzemnog Biokova.

n a c r t biokovskoga speleološkog objekta, ledeni­ c e J a r o v a r u p a t e s p o m i n j e špilju P o z j a t u . D u b o ­ ku vrtaču Zjatvu 1938. opisuje S t j e p a n B a n o v i ć . Stručna speleološka istraživanja Biokova počinju 1960. k a d č l a n o v i S p e l e o l o š k o g d r u š t v a H r v a t s k e ( S D H ) n a Biokovu, O m i š k o j D i n a r i i M o s o r u r e k o g n o s c i r a j u 2 1 5 o b j e k a t a te is­ t r a ž u j u njih d e s e t a k . U j a m i S n i j e ž n i c i d u b o ­ koj 80 m n a l a z e dio l u b a n j e s rogovljem obič­ n o g j e l e n a (Cervus elaphus). Geolog i speleolog S r e ć k o B o ž i č e v i ć t i j e k o m 1962., 1 9 6 3 . i 1967. vodi i s t r a ž i v a n j a e k i p e Z a v o d a z a g e o l o š k a is­ t r a ž i v a n j a i z Z a g r e b a n a š i r e m p o d r u č j u Bio­ kova. J a m u i špilju p o d S k o k o m , d v a m a n j a o b j e k t a k o d z a s e o k a Sošici, n a p o d r u č j u S a r a n a č a 1974. i s t r a ž u j u č l a n o v i S O P D Željezničar. BIOKOVO

58

Pogled iz špilje Tučepska Vilenjača, foto: D. Lacković

m), čije i s t r a ž i v a n j e z a v r š a v a u r u j n u 1 9 8 5 . i koja j e d o o t k r i ć a L u k i n e j a m e n a V e l e b i t u b i l a najdublja j a m a H r v a t s k e . Tijekom 1984. s l o v a č k i speleolozi o t k r i v a j u i i s t r a ž u j u 25 o b j e k a t a , dok 1985. istražuju dodatna č e t i r i o b j e k t a i z a v r š a v a j u i s t r a ž i v a n j e Vilimove j a m e (—565 m ) , koja t a d a p o s t a j e n a j ­ dublja u H r v a t s k o j . I s t r a ž i v a n j a u s l o v a č k i m i hrvatskim speleološkim glasilima opisuju G u s t a v S t i b r a n v i (1985.; H o c h m u t h i s u r . (1987.). N a k o n 1984. S p e l e o l o š k i odsjek p l a n i n a r ­ skog d r u š t v a Biokovo iz M a k a r s k e (SOB) do­ datno i s t r a ž u j e postojeće i o t k r i v a n o v e d u b o k e jame: N o v a V e l i k a j a m a (—383 m), j a m a Biokovka (-359 m), Z a b o r a v n a j a m a (—320 m ) , o č e m u pišu G o r a n G a b r i ć ( 1 9 8 5 . : i s u r . 1991.), T o n ć i G r g a s o v i ć (1985.), Ž e l j k o K l a r i ć (1985.) i d r . Početkom devedesetih istraživanja z a m i r u zbog D o m o v i n s k o g r a t a . među prvima počinju Ipak, članovi SOB sustavno označavati 1. lip­ 1986.) i Z d e n k o

d r u š t v a s v e u č i l i š t a V e l e b i t iz Z a g r e b a , o č e m u izvještava Darko Bakšić (1996.). Sustavnim rekognosciranjem na području K i m e t a otkri­ vaju i i s t r a ž u j u 2 7 o b j e k a t a , veliku godina 1997.) Od koncentraciju SOB na kojoj 1997. u speleologije Biokovo objekata zaravni. što ukazuje na na biokovskoj izložbu 20 rad. (1977.mladih

organizira Makarskoj i

predstavlja istražuje

dotadašnji ekipa

1997.

m a k a r s k i h speleologa iz novoosnovane u d r u g e Speleološko-alpinistički klub E x t r e m (SAKE). J a m u A m f o r a , čije j e i s t r a ž i v a n j e d o v r š e n o u lipnju 2002., t r e n u t a č n o n a j d u b l j u n a B i o k o v u , o t k r i v a j u 1998. Od 1999. istraživanju Biokova priključuju uz sustavna biospeleološka se članovi H r v a t s k o g a biospeleološkog d r u š t v a (HBSD), koji istraživanja provode i b a z n a speleološka. M e đ u v i š e o d 120 i s t r a ž e n i h o b j e k a t a o t k r i v e n i s u brojni tu: unutar novi, a u tijeku i je istraživanje objekti 33 na vrlo p o t e n c i j a l n e j a m e Zečice. U o p s e ž n o m e l a b o r a ­ Speleološki granica 177 lokaliteti Parka Biokovu sustav­ prirode Biokovo,

speleološke o b j e k t e n a B i o k o v u , t a k o d a j e p r v a oznaka ( m e t a l n a pločica) p o s t a v l j e n a nja 1993. na j a m i V o j n i č k a o s m i c a . U t r a v n j u 1996. S O B o r g a n i z i r a k r a ć i s p e l e o l o š k i logor, pri č e m u je i s t r a ž e n o d e s e t a k o b j e k a t a . U ljeto 1996. speleološki k a m p n a B i o k o v u o r g a n i z i ­ raju članovi S p e l e o l o š k o g o d s j e k a P l a n i n a r s k o g

ni pregled Bušelić objekata. sa

istraženih i

neistražena studenata

s p e l e o l o š k a o b j e k t a B i o k o v a daje 2 0 0 1 . S t i p e suradnicima. Udruga biologije B I U S i s t r a ž u j e 2 0 0 2 . n a B i o k o v u 1 3

SPELEOLOGIJA

59

Aragonitne sige, Drinova 2, foto: B. Jalžić

Pregled špilja i jama Biokova
Dosadašnjim istraživanjem na Biokovu utvr­ đ e n o je oko 4 0 0 s p e l e o l o š k i h o b j e k a t a , a procje­ njuje s e d a j e njihov u k u p a n broj z a s i g u r n o veći od 1000. Više od 90 % su j a m e , č e s t o i z n i m n i h d u b i n a , d o k su špilje z n a t n o rjeđe i m a n j e ih je od 10 %. U n j i m a k a t k a d n a l a z i m o kvart a r n e taložine s paleontološkim i arheološkim n a l a z i m a ( K a v e r n a n a D u b c i m a , B a b a špilja, V e l i k a špilja i z n a d B a s t a , D r i n o v a I I , J u j n o v i ć a špilja). Spilje su, uslijed i z r a ž e n e t e k t o n i k e n a Biokovu, m a n j i h d i m e n z i j a i d u ž i n e k a n a l a , a rijetki su i h o r i z o n t a l n i k a n a l i u n u t a r j a m a . Čovjek s e n a B i o k o v u o d p a m t i v i j e k a k o r i s t i o špiljama kao skloništima, u t v r d a m a , torovima i i z v o r i m a vode, bilo o t a p a n j e m snijega i l e d a , bilo skupljanjem n a k a p n i c a . Na području Biokova n e m a m o n i j e d a n t u r i s t i č k i u r e đ e n objekt, a možda najpogodniji za tu n a m j e n u , uz obveznu p r e t h o d n u i z r a d u s t r u č n o g e l a b o r a t a z a održivo k o r i š t e n j e , b i l a b i T u č e p s k a Vilenjača, J a m a z a P i š č e t o m ili a t r a k t i v n a J a m a z a S u p i n o m . P r e m a lokaciji o b j e k a t a n a m a s i v u i e k o l o š k i m p a r a m e t r i m a m o ž e m o i h podijeliti u p e t s k u p i ­ na sukladno geomorfološkim cjelinama: BIOKOVO

1. Objekti p r e d g o r s k e s t e p e n i c e : Većinom su h o r i z o n t a l n i objekti manjih dimenzija, su u polušpilje i p o t k a p n i c e . N a j v e ć i su razvijeni u ulomcima vapnenca, a najbrojniji b r e č a m a . N j i h o v m i k r o k l i m a t p o d velikim je utjecajem vanjske e u m e d i t e r a n s k e klime te s o b z i r o m na godišnje d o b a v a r i r a i tem­ p e r a t u r a i vlaga. no zbog Zasigavanje je minimal­ procjeđivanja vode. nedovoljnog

T e m p e r a t u r a se k r e ć e od 12 do 16 °C, dok je v l a g a obično i z m e đ u 70 i 90 %. U z i m s k i m m j e s e c i m a t e m p e r a t u r a p a d a i s p o d 1 0 °C, a u l j e t n i m m j e s e c i m a dolazi do i z r a z i t o g isušivanja, t a k o da vlaga p a d n e i ispod 60 %. N a j v e ć i s u o b j e k t i ove s k u p i n e B u b n j a v a č a špilja, Podrum špilja, špilja u Bastu, a najniža je j a m a u Bratušu, tek dvadesetak metara nad morem. 2 . O b j e k t i p r i m o r s k o g s t r m c a : Ovdje već u z h o r i z o n t a l n e n a l a z i m o i brojnije v e r t i k a l n e objekte te njihove kombinacije. P r i s u t n a je i z r a ž e n a zasiganost. Njihov je m i k r o k l i m a t djelomično p o d u t j e c a j e m m e d i t e r a n s k e , ali uz z n a t a n prodor planinske klime, tako da se t e m p e r a t u r a u njima k r e ć e od 8—12 °C, dok je r e l a t i v n a vlaga preko 90 %. Najpoznatiji

60

su objekti t o g p o j a s a K r j a v a 1 i 2, T u č e p s k a Vilenjača, J a m a z a S u p i n o m . 3. Objekti b i o k o v s k e v r š n e z a r a v n i : Domi­ n i r a j u d u b o k i , v e r t i k a l n i objekti, često sa snijegom i l e d o m . Vrlo su h l a d n i , 0 - 7 °C, dok j e r e l a t i v n a v l a g a z r a k a b l i z u p o t p u n o g zasićenja (100 % ) . S t a l n o j e p r i s u t n o ver­ t i k a l n o p r o c j e đ i v a n j e vode, a zbog n i s k e t e m ­ p e r a t u r e zasigavanje je m i n i m a l n o . Tijekom z i m s k i h mjeseci, a k a t k a d i cijele g o d i n e , prisutni su slojevi leda i snijega. Tu su razvijeni najdublji objekti Biokova: Amfora (-788 m ) , S t a r a š k o l a (-576 m ) , V i l i m o v a j a m a (—572 m ) , J a m a p o d K a m e n i t i m v r a t i ­ m a (-520 m ) . 4. Objekti zagorske padine: Speleološki

( M u š e v a špilja, špilja k o d z a s e o k a Čagalj), Kozice ( J u j n o v i ć a špilja). Na širem području Z a g o r e , k r š k o j z a r a v n i koja s e o d p o d n o ž j a b r d s k e p a d i n e p r u ž a p r e m a SI, n a i l a z i m o n a v e r t i k a l n e o b j e k t e koji u s e b i s a d r ž e z n a t n e akumulacije vode. Često se r a d i o estavelama čiji je r e ž i m , e k o l o š k i p a r a m e t r i i živi svijet vrlo s l a b o i s t r a ž e n . Ti o b j e k t i vjerojat­ no su povezani s J a d r a n s k i m m o r e m ispod s a m o g m a s i v a koji pluta n a guilla anguilla L). Među dišnoj podlozi se j e r su n j i m a zabilježeni i n a l a z i j e g u l j a (Annjima ističe k r š k i f e n o m e n , C r v e n o j e z e r o (-528,9 m ) k o d Imotskog.

objekti ovog p o j a s a slabije su p o z n a t i . Poz­ n a t o j e n e k o l i k o m a n j i h spilja i z n a d Gor­ njih iznad Brela, Zagvozda su špilja Brela, i i Gornjih jama i Igrana. pod Najpoznatije Zmajevača jama

Pregled najvažnijih speleoloških objekata Biokova
JAMA AMFORA
J a m a A m f o r a n a l a z i s e oko 1 k m S Z o d Sv. J u r e , na visini od 1590 m . Istraživanja 1998. započinju članovi SK E k s t r e m u r u j n u

Gornjih

špilja

S k o k o m n a S a r a n a č u i B a b a špilja 5. Objekti rasjedne z a b i o k o v s k e u d o l i n e : D o m i n i r a j u h o r i z o n t a l n i s p e l e o l o š k i objekti m a n j i h d i m e n z i j a , a l i nije i s k l j u č e n o o t k r i ć e h i d r o l o š k i a k t i v n i h o b j e k a t a veće d u ž i n e k a ­ n a l a . P o z n a t e su špilje u okolici Z a g v o z d a

i n a s t a v l j a j u u r u j n u 1999. k a d se p r i d r u ž u j u članovi SD Karlovac, SK H a d i SD M a t o k i t te j e j a m a i s t r a ž e n a d o d u b i n e o d - 3 9 0 m . U listo-

Petnaest najdubljih jama na Biokovu
REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. IME OBJEKTA AMFORA STARA ŠKOLA VILIMOVA J A M A JAMA ZA KAMENITIM VRATIMA NOVA VELIKA J A M A BIOKOVKA JAMA ZEČICA J A M A ZABORAVNA JAMA J A M A VELIKA MAČKA PRETNEROVA J A M A J A M A MANASTIRI 1 MEDENA JAMA UPORNA JAMA VOJNIČKA OSMICA J A M A DVA LAVA DUBINA [m] 788 576 572 520 380 363 355 311 274 252 245 220 211 208 204

SPELEOLOGIJA

61

BIOKOVO

62

Ulaz u jamu Amfora, foto: D. Lacković

manjim v e r t i k a l a m a s p u š t a do dvorane na 437 m ( i s t r a ž e n a 2000.). Do - 4 7 5 m slijedi i z n i m n o z a h t j e v a n u s k i m e a n d a r , a z a t i m s e j a m a širi i s n e k o l i k o m a n j i h v e r t i k a l a s p u š t a do —570 m. N a s t a v l j a se p r o s t r a n a v e r t i k a l a od 35 m s većom, p a i s p o d nje m a n j o m policom n a - 6 1 4 m ( i s t r a ž e n a 2001.). Slijedi p u k o t i n s k i k a n a l koji se m a n j i m v e r t i k a l a m a s p u š t a na —696 m do str­ m e k o s i n e i z a koje s e p r e v j e s n o m v e r t i k a l o m o d 88,5 m s p u š t a m o na d n o d i m e n z i j a 2 5 x 1 0 m i v i s i n e 3 0 m . N a d n u s u u r u š e n i o g r o m n i blokovi i z m e đ u kojih s e osjeća s n a ž n o s t r u j a n j e z r a k a . U t v r đ e n je vrlo r i j e d a k s p e l o t h e m : špiljski pa­ muk.

BABA ŠPILJA
B a b a špilja n a l a z i s e u p o d n o ž j u v a p n e n a č k o g a grebena n a J Z s t r a n i v r h a Stedovac (1061 m). U l a z je s m j e š t e n i s p o d 10 m v i s o k e s t i j e n e na kraju polukružne uvale. vilan polukružni špiljski N e k a d a š n j i se pra­ ulaz urušio, pa se

u špilju u l a z i k r o z u s k u v e r t i k a l n u p u k o t i n u m e đ u u r u š e n i m s t i j e n j e m . Slijedi s i p a r kojim se spuštamo u prostrani špiljski k a n a l koji se n a s t a v l j a u p r a v c u S-SZ u d u ž i n i od 80 m. Cijela je špilja b o g a t o z a s i g a n a , a u s r e d i š n j e m , n a j n i ž e m dijelu p r i s u t n e s u k a m e n i c e s v o d o m . Špiljski pamuk, vlaknaste sige, Amfora jama, foto: D. Lacković padu 2000. u k l j u č u j u se i č l a n o v i SO Velebit, SO Željezničar, SO D u b o v a c i SD K r s t a t i c e te je j a m a i s t r a ž e n a do —437 m. U s t u d e n o m 2 0 0 1 . Amfora s - 6 1 4 m p o s t a j e n a j d u b l j a na Bioko­ vu. K o n a č n o , u l i p n j u 2 0 0 2 . č l a n o v i SO Vele­ bit uz s u r a d n j u s p e l e o l o g a iz č e t i r i j u u d r u g a dovršavaju i s t r a ž i v a n j e n a —788 m , u z d u l j i n u od 468 m. Nakon ulaznog otvora 6 x 8 m nastavlja se ulazna v e r t i k a l a od 73 m na čijem je d n u dvora­ na 30 x 16 m. U S-boku n a s t a v l j a se v e r t i k a l a od 82 m koja z a v r š a v a d v o r a n o m 20 X10 m. Slijede manje v e r t i k a l e p o t e k t o n s k o j p u k o t i n i , gene­ ralno u p r a v c u S. Na —262 m n a l a z i se m a n j a dvorana koja j e k o r i š t e n a z a b i v a k j e r i z a nje slijedi vrlo z a h t j e v a n m e a n d a r sve do —352 m. Tu se n a l a z i m a l a d v o r a n a s j e z e r o m iz koje se Jama Biokovka nalazi se u središnjem m a s i v u Biokova, u p r e d j e l u K a d u l j a , a 1984. p r o n a š l i su je i istražili članovi SOB. Ponovljeno i s t r a ž i v a n j e obavljeno je u r u j n u 2 0 0 7 . g o d i n e u organizaciji SU S p e l u n k a iz Veprinca. J a m a je d u b o k a 359 m, k o l j e n a s t o g t i p a i s a s t o j i se SPELEOLOGIJA Spilja je ispunjena špiljskim sedimentima, dijelom p r e k r i v e n i m s i g a s t o m k o r o m , u koji­ m a s u b r o j n i p a l e o n t o l o š k i o s t a c i , t e k dijelom istraženi. obitavaju ostavili brlog i U gornjem pleistocenu u špiljama brojne pet generacije špiljskih medvje­ za

da koji su o s i m o s t e o l o š k i h o s t a t a k a u špilji medvjeđih gnijezda, udubljenja medvjeda brušenja, uglačane površine

n a s t i j e n k a m a k a n a l a i u r u š e n i h s t i j e n a . Spilju je akademiku Mirku Malezu pokazao Vilim Š a b i ć , lovac i d u g o g o d i š n j i d i r e k t o r š u m a r i j e Makarska.

BIOKOVKA J A M A

63

prevjesna. vima bivak, i

Slijedi

strma na

polica s k a m e n i m bloko­ stalagmitom v r h u , koja je k o r i š t e n a za p a p r e v j e s n a ver­ t i k a l a od 69 m na kojoj j a k o k a p l j e v o d a , a stije­ n e s u p r e k r i v e n e debelim slojem meke sigovine. N a k o n m a n j e police slije­ di v e r t i k a l a od 51 m, na kojoj v o d a z n a t n o manje c u r i , p a djelomično s u h a polica od 6 x 4 m s koje slijedi s k o k od 40 m kojim se spuštamo na dno 6 x 4 m. Za daljnji p r o l a z po­ t r e b n o je k l e s a n j e i mini­ ranje.

J A M A ZA KAMENITIM VRATIMA
Jama Biokovka Prvo istraživanje: S O H P D Biokovo 1984 U istraživanju 09. 2007. sudjelovali: Nenad Kuzmanovtć. Igor Jellenich, Antonio Ciceran. Ivan Glavaš. Marko Grgačević, Danko Skalamera. Zoran Brajković. Jana Bedek. Marko Lukić Topografski snimak i nacrt: I. Glavaš Izmjera: I. Jellenich. M. Grgačević, Z. Brajković

Jama

za

Kamenitim

v r a t i m a (—520 m) otkri­ v e n a je i i s t r a ž e n a 1980. tijekom misije održavanja logora za 1. Ko­ speleološkog Planinarskog Hrvatske. širem području

speleologiju saveza Lokve, Nalazi se na

koji s e n a z i v a K a m e n i t a v r a t a i j e d a n je od najokomitijih Topografski nacrt jame Biokovka od niza pretežno prevjesnih velikih vertikala, isprekidanih policama. Z n a t a n je problem voda u k i š n o j s e z o n i i za v r i j e m e o t a p a n j a snijega, k a o i h l a d n o ć a u g o r n j i m dijelovima j a m e , po­ s e b n o z i m i . P r o b l e m su i velike v e r t i k a l e koje se n e m o g u razbiti n a m a n j e zbog n a s l a g a m e k e si­ govine. N a k o n p r v e v e r t i k a l e od 88 m slijedi ve­ l i k a polica 20 x 10 m s v e ć i m n a k a p n i m j e z e r o m . D r u g a i n a j v e ć a v e r t i k a l a od 100 m v e ć i n o m je BIOKOVO objekata na Biokovu. N a s t a l a je na velikom rasjedu smjera S-J, n a k o n t a k t u d o n j o k r e d n i h i g o r n j o k r e d n i h v a p n e n a c a . N a k o n ulazne pukotine dimenzija 2 0 x 5 m slijedi n i z v e l i k i h , dijelom p r e v j e s n i h v e r t i k a l a , i s p r e k i d a n i h p o l i c a m a , o d kojih j e n a j v e ć a n a —300 m d i m e n z i j a 1 5 x 4 m . N a d n u je d v o r a n a 2 5 x 2 5 m s p l i t k i m j e z e r c e m , a l i se r a z i n a v o d e diže i do 2 m v i s i n e . V o d e n i t o k javlja se na - 2 4 0 m, a s l a p na z a v r š n o j 70 m vertikali. Koliko j e p o z n a t o , j a m a j e ponovo i s t r a ž e n a 1 9 8 1 . i S O M 19. g o d i n e .

64

Topografski nacrt jame Krjava 2

JAMA ZA PISCETOM
Ulaz u j a m u z a P i š č e t o m n a l a z i s e n a predje­ lu L a đ e n a oko 500 m s j e v e r o i s t o č n o od a s f a l t n e ceste za Sv. J u r u . O t k r i v e n a je 1980. t i j e k o m održavanja 1. s p e l e o l o š k o g l o g o r a KS H P S , a istraživanje j e d o v r š e n o 1 9 8 1 . , k a d j e j a m a to­ pografski s n i m l j e n a . S l a b o uočljiv u l a z , 4 x 5 m , nalazi s e u d n u d u b o k e p u k o t i n e n a J Z dijelu vrtače. Od u l a z n o g o t v o r a , s p u š t a m o se do po­ lice široke 5—20 m, koja o k r u ž u j e j a m u gotovo cijelim p r o m j e r o m . P o l i c a je n a j n i ž a p o d u l a z ­ nim otvorom, a z a t i m se u s p i n j e t a k o da joj j e z a v r š e t a k n a n e š t o većoj v i s i n i o d u l a z n o g otvora. I s p o d police j a m a s e o k o m i t o s p u š t a d o -140 m, gdje se o p e t širi. D n o je n a g n u t o na J i prekriveno većim stijenama koje zatvaraju daljnji p r o l a z . J a m a z a P i š č e t o m , svojim osebuj­ nim d i m e n z i j a m a i b o g a t i m š p i l j s k i m n a k i t o m može se ubrojiti m e đ u najljepše j a m e u m a s i ­ vu Biokova. T r e b a i s t a k n u t i 4 m visok s t a l a k tit, n a z v a n C r v e n o zvono i z n a d SZ dijela poli­ ce, s t a l a g m i t e , d r a p e r i j e , s t a l a g m i t e u o b l i k u pehara n a s t a l e p a d a n j e m k a p i s v e l i k e v i s i n e t e

s t u p o v e j e d i n s t v e n e u m a s i v u Biokova, od kojih su najveći viši od 10 m i š i r i od 3 m, gotovo bijele boje. I a k o s u j e speleolozi d o s a d a posjetili više p u t a , n j e z i n e g e o m o r f o l o š k e v r i j e d n o s t i još n i s u v a l o r i z i r a n e koliko z a s l u ž u j e .

J A M A KRJAVA II
P r i s t u p Krjavi I I vrlo j e t e ž a k j e r s e n a l a z i u s a m o j litici. Z a k i š n o g v r e m e n a ili z i m i v e l i k a j e m o g u ć n o s t p o s k l i z n u ć a ili p a d a k a m e n i h l a v i n a . I m e je dobila po obližnjoj špilji K r j a v a , u kojoj se z a v r i j e m e 2 . svjetskog r a t a s k r i v a o n a r o d i p a r ­ t i z a n i . S r e d i n o m 1982. j a m u s u s l u č a j n o o t k r i l i makarski planinari. Borovim deblom premo­ stili su p r v u v e r t i k a l u od 8 m i u š l i u o g r o m n u p o d z e m n u d v o r a n u . N a vijest o o t k r i ć u , 3 1 . 10. 1982., č l a n o v i S p e l e o l o š k o g o d s j e k a P l a n i n a r ­ s k o g d r u š t v a Biokovo o r g a n i z i r a j u i s t r a ž i v a n j e . K r o z n a r e d n e akcije u SZ dijelu v e l i k e d v o r a n e o t k r i v e n j e u s k i p r o l a z i z kojeg j a k o s t r u j i z r a k i nastavljaju se dvije vertikale. Posljednjim istraživanjem 7. srpnja 1983. devet speleologa iz Z a g r e b a , S p l i t a i M a k a r s k e , u o k v i r u priSPELEOLOGIJA

65

do

-350

m

dominiraju

veće v e r t i k a l e n a s t a l e n a r a s j e d u s m j e r a S Z - J I . Od —350 m do d n a na - 5 7 6 m n a s t a v l j a se hidrološki aktivni manje meandar, vertikale i dije­ dvo­ lom teško p r o h o d a n , uz r a n e n a s t a l e n a sjecištu r a s j e d a . N a t o m pukotin a s t o m dijelu j a m e strop se ne vidi, a p r i s u t a n je stalni tijek vode. Jama z a v r š a v a s d v j e m a nepro­ l a z n i m p u k o t i n a m a kroz koje otječe v o d a . Daljnje U jami Krjava 2, foto: B. Jalžić p r e m a z a s p e l e o l o š k u e k s p e d i c i j u Komisije z a speleologiju P l a n i n a r s k o g s a v e z a H r v a t s k e Ma­ roko 83, i s t r a ž u j u j a m u do —159 m, u p o t p u n o ­ s t i je t o p o g r a f s k i s n i m a j u i v r š e b i o s p e l e o l o š k a istraživanja. Jama završava malim jezerom i u s k o m p u k o t i n o m , a l i postoji m o g u ć n o s t n a ­ stavka u bočnim k a n a l i m a vertikale. Krjava II i m p r e s i o n i r a f a n t a s t i č n i m položajem u samoj litici, l j e p o t o m s p e l e o t h e m a , a p o s e b n o zbog di­ menzija Velike dvorane ( 6 0 x 7 5 m). napredovanje m o g u ć e je samo uz tehnički zahvat klesanja i miniranja. U r a z d o b l j u od 1 9 8 5 . do 1993., k a d je o t k r i v e n a L u k i n a j a m a , S t a r a škola je bila najdublja jama H r v a t s k e . T r e b a p o n o v n o o r g a n i z i r a t i opsežno istraživanje jer postoji mogućnost napredo­ v a n j a u još v e ć u d u b i n u .

ŠPILJA TUČEPSKA VILENJAČA
Špilja T u č e p s k a vilenjača n a l a z i se iznad Gornjih Tučepi, na području sjeverozapadno od M a l o g v r v a ( S a r i ć a staje) i j u g o i s t o č n o od v r h a Z a v o d i ( 1 2 9 3 m), i s p o d i m p o z a n t n e okomite stijene. N a l a z i s e n a p o d r u č j u p r i m o r s k e p a d i n e s o t v o r o m o r i j e n t i r a n i m n a jug. J e d n a j e o d

J A M A STARA ŠKOLA
Jama Stara škola (—576 m) otkrivena je 1984. t i j e k o m o d r ž a v a n j a 5. s p e l e o l o š k o g l o g o r a KS H P S . N a l a z i se S od v r h a S e d i m i n e (1563 m) u n i z u d u b o k i h v r t a č a u p r e d j e l u B a r i š a t o r i n e . T e š k o uočljiv u l a z n a l a z i s e n a S p a d i n i 70 m d u b o k e v r t a č e . I m e je d o b i l a po s t a r o j , u i g r a n o j e k i p i s p e l e o l o g a koja j e p r o v e l a p r v u i s t r a ž i v a č k u akciju. Zbog s l o ž e n o s t i i s t r a ž i v a n j e o b j e k t a p r o v e d e n o j e k r o z p e t akcija 1984. t e j e d n u 1 9 8 5 . i 1988. u k o j i m a je s u d j e l o v a o velik broj i s t r a ž i v a č a . J a m a j e n a s t a l a u m e đ u s l o j n o j pukotini i čini koljenasti razgranati objekt. H i d r o l o š k i j e j a m a n e k a d v r š i l a funkciju aktiv­ n o g p o n o r a , d o k s e d a n a s v o d e n i t o k javlja s a m o i s p o d 360 m. Do —90 m izmjenjuju se m a n j e vertikale BIOKOVO s horizontalnim kanalima, a dalje

najposjećenijih

špilja

na

području

Biokova.

O d m a h iza niskog u l a z a dimenzija 0,5x4 m o t v a r a s e v e l i k a p o d z e m n a d v o r a n a dimenzija 2 5 x 2 0 m. D v o r a n a je iznimno bogato zasigana, a ističu se brojni stupovi i saljevi. Ukupna d u ž i n a špilje iznosi 27, a d u b i n a 8 m. U špilji je u t v r đ e n a b o g a t a špiljska f a u n a , a o n a je i tipsko nalazište vrste pauka Mesostalita comottii. Ulaz je 2005. zatvoren m e t a l n o m rešetkom, a ključ s e n a l a z i u u p r a v i P P Biokovo.

J A M A VOJNIČKA O S M I C A
J a m a V o j n i č k a o s m i c a (—208 m ) n a l a z i s e n a Lokvi. O t v o r u o b l i k u b r o j a o s a m velik je i dobro uočljiv, a s a s t o j i se od d v a j u s p o j e n i h o t v o r a :

66

Topografski nacrt jame Stara škola SPELEOLOGIJA

67

većeg i m a n j e g . dublje. a Prvo

Ispod manjeg nastavlja provedeno je

se j a m a d u b o k a 8 m, a veći vodi m n o g o istraživanje zbog u o k v i r u 2. b i o k o v s k e s p e l e o l o š k e škole, p r e k i n u t o je Članovi nedostatka odsjeka opre­ Pla­ me. Speleološkog

ninarskog bio najveći

društva uspjeh

Biokovo makarskih

dovršavaju speleolo­

i s t r a ž i v a n j a 4 . l i s t o p a d a 1981., s t o j e t a d a ga. J a m a j e n a s t a l a u r a s j e d n o j p u k o t i ­ ni smjera SI-JZ. su nastale od S a s t o j i o d p e t prevje­ kamenja i s n i h v e r t i k a l a r a z d v o j e n i h p o l i c a m a koje uglavljivanog d r v e ć a , koje j e u p a l o k r o z p r o s t r a n i otvor. N a 6 8 m d u b i n e s p u š t a m o s e n a s i p a r koji je z i m i p r e k r i v e n snijegom, a vrhu nalazi na čijem se p u k o t i n a i z koje t e č e v o d a 17 i 75 m,

i koja vodi u o m a n j u d v o r a n u s j e z e r o m . N a k o n t r i v e r t i k a l e od 15, d o l a z i se do d u g a č k e police k r o z koju se v o d a iz g o r n j i h dijelova procjeđuje i k a o raspršeni slap p a d a p r e m a dnu. Na dnu j e vidljiva r a z i n a p e r i o d i č k o g j e z e r a koje n a s t a j e u k i š n o m p e r i o d u , v i s i n e 2 m.

VILIMOVA J A M A
V i l i m o v a j a m a (A2) n a l a z i s e n a sje­ vernoj padini v r h a Brisa na visini 1360 m i d u b o k a je - 5 6 5 m. O t k r i l i su je 1984. slovački speleolozi, koji i s t r a ž i v a n j e dovr­ š a v a j u 1985. I z a m a n j e g o t v o r a od 3, 5 m slijedi v e r t i k a l a od - 1 8 0 m, razdvoje­ n a policom, n a d n u koje s e j a m a r a č v a u dva dijela. Istočni k a n a l nastavlja s m e a n d r o m i završava u ogromnoj dvorani Majkovaca ( 3 0 x 4 0 m) na 300 m dubine. Z a p a d n i k a n a l o t v a r a s e u o g r o m n u ver­ t i k a l u od 115 m koja z a v r š a v a d v o r a n o m s v e l i k i m u r u š e n i m k a m e n j e m . K r o z njih se m a n j i m skokovima dolazi do vertika­ le od 94 m, koja z a v r š a v a d v o r a n o m di­ menzija 3 5 x 3 5 x 4 0 m na dubini od - 5 6 5 m. J a m a je slabo zasigana, a sigovina se nalazi s a m o na suženjima u m e a n d r i m a i gdje p u š e . I s t i č u se lijepo z a s i g a n i podovi u d v o r a n i M a j k o v a c a i m a l i k r i s t a l i kalcit a . T e m p e r a t u r a j a m e je oko 3 °C. BIOKOVO Topografski nacrt Vilimove jam

68

Nalaz lubanje špiljskog medveda (Ursus spelaeus) u špilji Drinova 2, foto: B. Jalžić

Zasigana lubanja Canida, foto: H. Cvitanović

Paleontološki nalazi u biokovskim špiljama
P a l e o n t o l o š k a i s t r a ž i v a n j a n a p o d r u č j u Bio­ kova z a p o č e l a s u još k r a j e m karske, na samom prijevoju 19. stoljeća k a d Dubci otkrive­ je p r i i z g r a d n j i c e s t e i z m e đ u Z a d v a r j a i M a ­ na kaverna ispunjena k v a r t a r n i m osteološkim ostacima ( k o š t a n a b r e č a ) . K o s t i j e p r i i s k o p u zapazio i n ž e n j e r K. C i c i n , koji m a t e r i j a l šalje n a o b r a d u u Split. P r o f e s o r R i c a r d o G a s p e r i n i objavljuje geologica 1885. r a d del diluviale Contributo olla conoscenza Dalmata Naš u kojem navo­

1960. s u g o d i n e p r i s p e l e o l o š k o m i s t r a ž i v a n j u članovi Speleološkog društva Hrvatske našli dio l u b a n j e s rogovljem običnog j e l e n a (Cervus elaphus). N a l a z o b r a đ u j e M. M a l e z i u t v r đ u j e d a s e r a d i o m a n j e m p r i m j e r k u koji potječe iz r a n o g holocena, vjerojatno a t l a n t i k a . Baba špilju pod Š t e d o v c e m M . M a l e z i s t r a ž u j e 1977. i o t k r i v a da se r a d i o tipičnoj tavale (Ursus brojne spelaeus). generacije Radi se medvjeđoj špilji, medvjeda u kojoj su za v r i j e m e gornjeg p l e i s t o c e n a obi­ špiljskih o populaciji patulja­

stih špiljskih m e d v j e d a ,

t i p i č n i h za p l a n i n s k a

p o d r u č j a , a uz njih su špilju n a i z m j e n c e kori­ stili i fosilni s m e đ i m e d v j e d i (Ursus arctos priscus). O d u k u p n o d e v e t u t v r đ e n i h v r s t a , vrlo su zanimljivi n a l a z i njihova plijena: (Rupicapra što Biokovu. Subfosilne kosti jelena članovi Speleološkog o d s j e k a P l a n i n a r s k o g d r u š t v a Biokovo n a l a z e 1988. u o b j e k t u J e l e n j a j a m a , a n a l a z 1992. obrađuje paleontolog D e j a n a Brajković. Nalaz j e l e n s k i h r o g o v a u t v r đ e n je i u j a m i D u b o k a pored p l a n i n a r s k o g d o m a pod Vošcem. P r i biospeleološkim istraživanjima Biokova 2002. su godine članovi Hrvatskoga biosperupicapra) i kozoroga divokoze ibex), (Capra

di n a l a z e s l o n a , n o s o r o g a , j e l e n a , divlje k o z e i špiljskog m e d v j e d a . log, geolog i poznati paleonto­ M a l e z počinje speleolog M i r k o

p a l e o n t o l o š k a i s t r a ž i v a n j a K a v e r n e n a prijevoju Dubci u r u j n u 1964., n a s t a v l j a 1969., pa 1977. t e z a v r š n o 1979. T i m o p s e ž n i m i s t r a ž i v a n j e m utvrđeno je najbogatije n a l a z i š t e kromerijskog interglacijala n a p o d r u č j u D i n a r i d a s u k u p n o 29 v r s t a . Procjenjuje se da je t a j i n t e r g l a c i j a l započeo prije oko 5 0 0 0 0 0 i t r a j a o 8 0 0 0 0 godi­ na, a n a l a z i s t e p s k i h i š u m s k i h v r s t a u p u ć u j u na to da je u to d o b a na p o d r u č j u B i o k o v a vladala oborina. topla mediteranska Sniježnici, klima dubokoj s dosta 80 m, U jami

dokazuje njihovu t a d a š n j u p r i s u t n o s t na

SPELEOLOGIJA

69

leološkog d r u š t v a u špilji D r i n o v a II u G o r n j i m B r e l i m a te u J u j n o v i ć a špilji u Kozici o t k r i ­ li skeletne ostatke gornjopleistocenske faune. D j e l a t n i c i Z a v o d a za p a l e o n t o l o g i j u i geologiju k v a r t a r a i z Z a g r e b a , koje p r e d v o d i G o r d a n a J a m b r e š i ć , započeli su istraživanja 2003. pa nastavili skeleta u špilji Drinova II 2004. i 2005. te U t v r đ e n i s u n a l a z i d o b r o o č u v a n i h cjelovitih obitelji špiljskih medvjeda, svizca d r u g i h m a n j i h s i s a v a c a koji su još u o b r a d i . Konačno, u listopadu 2006. u G r a d s k o m mu­ zeju M a k a r s k a špiljskog p o s t a v l j e n a je izložba Tragom medvjeda.

do v e ć e g a p o d z e m n o g t o k a , koji t e č e u z a l e đ u p l a n i n e . Noviji b i o s p e l e o l o š k i , a r h e o l o š k i i u o v o m poglavlju o b r a đ e n i p a l e o n t o l o š k i n a l a z i , u p u ć u j u n a i z n i m n o b o g a t s t v o , koje t e k t r e b a o t k r i t i , o b r a d i t i i p r e d s t a v i t i . Zbog n a v e d e n o g p o t r e b n o j e d a m a k a r s k i i d r u g i h r v a t s k i spe­ leolozi, a l i i l o k a l n a i š i r a z a j e d n i c a podrže, potiču, organiziraju i provedu: 1. s u s t a v n a speleološka istraživanja Biokova

— uz p o n a v l j a n j e s p e l e o l o š k i najpotencijalnijih o b j e k a t a 2. s v e o b u h v a t n a geološka istraživanja (sedim e n t o l o g i j a , m i n e r a l o g i j a , hidrologija, tekt o n i k a ) u s k l o p u b a z n i h s p e l e o l o š k i h istra­ živanja, 3. s v e o b u h v a t n a specijalistička istraživanja (biospeleologija, a r h e o l o g i j a ) , u s k l o p u baz­ nih speleoloških istraživanja 4. k a t a s t a r s p e l o l o š k i h o b j e k a t a B i o k o v a — u GIS formatu 5. u r e đ e n j e p o j e d i n i h o b j e k a t a za posjet — za t u r i s t i č k u p o n u d u i za edukaciju 6. z a š t i t i t u p o j e d i n i h o b j e k a t a - p o s e b n o o n i h i z v a n g r a n i c a P P Biokovo. B i o k o v o je školjka koja svoje s p e l e o l o š k o biserje o t k r i v a p o s t u p n o , a svaki pojedini b i s e r z a d i v l j u j e s v o j o m v e l i č i n o m , sjajem, bojom, ljepotom i j e d i n s t v e n o š ć u .

Speleološki potencijal Biokova
T r e n u t a č n o p o z n a v a n j e speleologije B i o k o v a t e k j e djelić o g r o m n o g a s p e l e o l o š k o g potencija­ l a t e p l a n i n e . Vrlo j e t e š k o r e ć i koliko Biokovo ima speleoloških objekata jer u masivu sigurno postoje b e z b r o j n e k a v e r n e , t r e n u t a č n o b e z u l a z a . P o j e d i n i dijelovi, p o s e b n o pojas z a g o r s k o g pri­ gorja, a l i i s a m a v r š n a z a r a v a n , n u d e p o t e n c i j a l otkrića j a m a dubljih od 1500 m. Na z a p a d n o m dijelu B i o k o v a o t v a r a j u s e m o g u ć n o s t i o t k r i ć a objekata kojima voda iz zaleđa Biokova dolazi do m o r a s t v a r a j u ć i v r u l j u u D u b c i m a , a u poja­ s u z a g o r s k o g p o d g o r j a m o g u ć n o s t j e o t k r i ć a još n e p o z n a t i h p o n o r a i e s t a v e l a koje v o d u dovode

Ulaz u novoistraženu jamu Zečica, Zečje Rudine; foto: R. Ozimec BIOKOVO

70

LITERATURA

Bakšić, D., 1996., Speleološki logor »Biokovo'96«, Velebilten, 25:15-29, Zagreb. Bakšić, D. & Jalžić, B., 2000., Jama Amfora, Velebiten 34, str. 18-21, Zagreb. Bakšić, D. & Jalžić, B., 2001., Jama Amfora, Speleozin, 1 4 : 7 9, Karlovac. Bakšić, D.&Lacković, D., 2002., Jama A m f o r a , - 6 1 4 m, najdub­ lja jama Biokova, Velebiten, 36:16-22, Zagreb. Bakšić, D. & Lacković, D., 2003., Speleološko istraživanje jame Amfora u Parku prirode Biokovo, Speleolog, 48/49:15-21, Zagreb. Banović, S., 1938., Zjatva, najzanimljivija jama u Biokovskom gorju. Priroda, 28(1):26-27, Zagreb. Bockovac, Ž., 1999., Jama Amfora, Speleozin, 12:14-15, Kar­ lovac. Bockovac, Ž., Sumić, V., Rakić, I., Jurčević, M., 2008., Speleo­ loško alpinistički klub »Ekstrem«, Makarska: 1997.-2007.: 10 godina, Spomenica, Profil international, Zagreb, SAK Ekstrem, Makarska. Božičević, S. & Benček, Đ.,1983., Tektonsko-geomorfološke specifičnosti Biokova i pojava vrtača i ledenica, Acta Bioko­ vica, 2:157-166, Makarska. Bušelić, S., Bakšić, D., Gabrić, G., Jalžić, B. & Ozimec, R., 2001, Speleološki lokaliteti i objekti na Biokovu unutar gra­ nica Parka prirode Biokovo, Stručni elaborat:1-109, Hrvat­ sko planinarsko društvo Biokovo, Makarska. Erhardt, R., 1984., Silaz u jamu za Kameni vrati (-520 m), Naše planine, 5/6:123-126, Zagreb. Erhardt, R., 1984, Jama pod Kamenitim vratima, Speleolog, 28/29:3-6, Zagreb. Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I izdanje: Venezia 1774.). Gabrić, G., Klarić, Ž. i Lukić, O., 1991., Jama Stara škola na Biokovu, Speleolog, 36/37:27-33, Zagreb. Girometta, U., 1923., Jame i pećine Srednje Dalmacije, Glas. Srp. Geogr. Društva, 9:95-120, Beograd. Gojak, M., 1983., Izvještaj O radu SO PD Biokovo u 1983., Speleon, 1: 7-8, Makarska. Gojak, M., 1983., Biokovka, Speleon, 1:82-84, Makarska. Grgasović, T., 1983., Vojnička Osmica, Biokovo, Speleološki vjesnik, 2:11, Split. Grgasović, T., 1983., Uz nacrt Krjave II., Speleon, 1: 68-69, Makarska. Grgasović, T., 1983., Speleološki logor KS PSH Biokovo'83., Speleon, 1: 70-75, Makarska. Grgasović T., 1985., Biokovka, Naše planine, 5/6:101-102, Zagreb. Hire, D., 1905., Prirodni zemljopis Hrvatske, 1-721, Zagreb. Hochsmuth, Z., Stibrany, G., Vozarik, P., 1987., Vilimova jama

(A-2) na Biokovu, Speleolog, 32/33:25-27, Zagreb. Host, J., (1802., 1993.): Botanički put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, započet 14. kolovoza 1801. a dovršen 6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del Ouarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto 1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i preveo, bilješke i studiju napisao te kazala izradio Krešimir Čvrljak, Matica Hrvatska, 1-296, Rijeka. Jalžić, B., 1983., Novo otkriće u Pretnerovoj jami kod Lokve na Biokovu, Naše planine, 11/12:280, Zagreb. Jalžić, B., 2001., Prilog povijesti speleoloških istraživanja Biokova, Speleolog, 46/47:53-57, Zagreb. Jalžić, B., 2005., Spilja Drinova II - novo nalazište špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus Blum.) na Biokovu, Speleolog, 52:47-50, Zagreb. Jelinić, I., 2003., Amfora - najdublja jama Biokova, Speleozin, 16:4-6, Karlovac. Jurišić, K., 1995., Nazivi planine Biokova kroz povijest, Makar­ sko primorje, 2: 101-111, G M M , Makarska. Klarić, Z., 1983., Biokovo - specifičan speleološki lokalitet., Speleon, 1:64-65, Makarska. Klarić, Z., 1985., Jama Biokovka (Vošac na Biokovu), Speleo­ log, 30/31:27-28, Zagreb. Lacković, D., 2002., Amfora-najdublja jama Biokova, Hrvatski Zemljopis, 62:8, Zagreb. Lacković, D., Japundžić, S., Krizmanić, K., 2006., Tragom špiljskog medvjeda, Katalog izložbe, G M M , Makarska. Lacković, D. & Bakšić, D., 2001., Speleološko istraživanje i stvaranje arhive (Inventarizacija) dubokih jama Parka pri­ rode Biokovo - Izvješće sa speleološkog istraživanja jame Amfora u Parku prirode Biokovo, Elaborat, 1-16. Lacković, D. & Bakšić, D., 2003., Speleološko istraživanje Jama Amfora u 2002. godini, Subterranea Croatica, 1:3-9, Karlovac. Lalić, V., 1926, Špilja Vilenjača u Biokovu, Priroda 16/6:56, Zagreb. Lalić, T„ 1983., Krjava II., Speleon, 1:66-67, Makarska. Magaš, N., Marinčić, S. Banček, Đ., 1979, Tumač Osnovne geološke karte SFRJ, list Ploče, 1:100 000, Beograd. Malez, M., 1966., Paleontološka i speleološka istraživanja u 1964. godini, Ljetopis JAZU, 71:267-284, Zagreb. Malez, M., 1967., Donjopleistocenska fauna koštane breče kod sela Dubci u Dalmaciji, Rad JAZU, 345, Zagreb. Malez, M., 1971., Kvartargeološka, paleontološka i speleo­ loška istraživanja u 1969. godini. Ljetopis JAZU, 7 5 : 3 9 9 410. Malez, M., 1981., Fosilni vertebrati na području Biokova, Acta Biokovica, 1:39-70, Makarska.

SPELEOLOGIJA

71

Marinčić S., Magaš, N. i Benček, Đ., 1977., Osnovna geološka karta SFRJ, list Ploče, 1:100 000, Beograd. Ozimec, R., 2004, Iskopani špiljski medvjedi na Biokovu, Subterranea Croatica, 3 : 7 0 - 7 1 , Karlovac. Ozimec, R., 2004a: Biokovski ledari (Die Eisarbeiter vom Biokovo), EuroCity, 2 /2004:19, Zagreb. Ozimec, R., 2004b: Spilje i jame na Biokovu - Golem i dugo­ trajan posao za speleologe (Hohlen und Grotten in Biokovo-Gebirge - Eine umfangreiche und lange dauernde Aufgabe fur Hohlenforscher), EuroCity, 12/42:62-63: 6 6 67, Zagreb. Ozimec, R., 2004c: Breljanska vrulja (Die unterseeische Susswasserquelle von Brela), EuroCity, 12/42:64, Zagreb. Ozimec, R., 2004d: Špiljski medvjedi na Biokovu (Der BiokovoHohlenbar), EuroCity, 2/2004:19, Zagreb. Ozimec, R. & Jalžić, B., 2002.: Pregled biospeleoloških istraži­ vanja na području Parka prirode Biokovo: 1-55, Stručni elaborat, Hrvatsko Biospeleološko Društvo - Hrvatski pri­ rodoslovni muzej, Zagreb. Ozimec, R., Reš, D., Glavaš, I. & Rade, P., 2007., Jama Zečica (-355 m), Subterranea Croatica, 8:3-7, Karlovac. Penecke, K.A.&MGIIer, J., 1907,KoleopterologischeErgebnisse einer Sammelreise nach Dalmatien im Sommer 1905., Zoologische-botanische Geselschaft, 57:1-19, VVien. Petricioli, D., 1995., Jama za Piščetom, Zbornik radova Priro­ doslovna istraživanja Biokovskog Područja, Ekološke monografije 4: 93-99, Zagreb.

Petricioli, D., 1995., Jama za Piščetom, Velebiten, 22:6-10, Zagreb. Puharić, I., 1990., Biokovo - planina i planinarstvo, 1-275, Makarska. Rađa, T., 1982., Ponovo u Jami pod Kamenitim vratima, Naše planine, 1:38-39, Zagreb. Raić, V., Ahac, A. i Papeš, J., 1976., Osnovna geološka karta SFRJ, list Imotski, 1:100 000, Beograd. Roglić. J.. 1935, Biokovo, Geomorfološka ispitivanja, Posebno izdanje Srpskog geografskog društva, 18, 1-96, Beograd. Rukavina, D., 1983., Biokovo i klimatska zbivanja u pleistocenu, Acta Biokovica, 2:111-122, Makarska. Stossich, A., 1875., Salita sul M o n t e Biocovo in Dalmacia, Bolletino della Societa Adriatica di Scienze Naturali in Trieste, 1/7:285-302, Trieste. Supičić, Z., 1981., Prilog poznavanju speleoloških objekata na području Biokova (Sr. Dalmacija), 8. Jug. Spel. Kongr.: 113-118, Beograd. Stibranv, G., 1985., Biokovo'84., Speleoforum, 4:43^14, Brno. Stibrany, G., 1986., Jugoslavia'85., Speleoforum, 5:55-56, Brno. Visiani, R., (1826., 1978.), Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen), Čakavski sabor, 1-207, Split. XXX, 1964., Speleološko Društvo Hrvatske, prvi decenij rada 1954.-1964., 1-15, Zagreb. XXX, 1997., 20 godina speleologije u Makarskoj (19771997.), Katalog izložbe, G M M , Makarska.

Župske špilje, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

72

gljive,

lišaji

R O M A N OZIMEC

i

Gljive, lišaji, alge mahovine Biokova
izrazite no i biološke raznolikosti i B i o k o v a te su, n a d a j m o se, ujed­ poticaj i s t r a ž i v a č i m a za buduća istraživanja.

D

OK su više biljke, p a p r a t (Pteridophvta) (Spermatophyta)

njače

sjemenjače

Biokova relativno dobro istra­ ž e n e , gljive, alge, lišaji i m a ­ hovine daleko su slabije poz­ nižim nate. Donedavno su te skupine organizama smatrane biljkama, m e đ u t i m m o d e r n a je s i s t e m a t i k a d a n a s b i t n o izmije­ n i l a to t r a d i c i o n a l n o g l e d i š t e i r a z v r s t a l a ih č a k u č e t i r i car­ s t v a . Gljive su s v r s t a n e u car­ stvo gljiva ( R e g n u m F u n g i ) , d o k s u a l g e (Algae) podijeljene u dva carstva. danas Modrozelene alge (Cvanobacteria) bakterija smatramo bakterija­ d o k s u sve Bukovače, Sv. Jure, foto: R. Ozimec

O g r o m n o biokovsko carstvo gljiva
Na va, Biokovu je stotinjak trenutačno vrsta glji­ utvrđeno

v j e r o j a t n o t e k koji promil

od pretpostavljenoga ukupnog broja. Ovdje m o ž e m o o č e k i v a t i i z n i m n o veliku b i o r a z n o l i k o s t gljiva, počevši od e u m e d i t e r a n skih vrsta proširenih čak i na primorskoj padini, vrsta p r e k o s u b m e d i t e r a n s k i h n a z a g o r s k o j , sve d o kontinentalnih u bukovim nove za visokoplaninskih šumama i jelovim na biokovskoj z a pojedine gljiva

m a , pa su u s k l a d u s t i m s v r s t a n e u c a r s t v o (Regnum Prokarvotae), ostale alge s v r s t a n e u carstvo p r o t i s t a ( R e g n u m P r o t o c t i s t a ) . Lišaji ( L i c h e n e s ) s u e k o l o š k i p o j a m i č i n e z a j e d n i c u gljiva s m o d r o z e l e n i m b a k t e ­ r i j a m a ili z e l e n i m a l g a m a ( C h l o r o p h v t a ) , a jedi­ no su mahovine (Bryophyta), uz papratnjače (Pteridophvta) i sjemenjače ( S p e r m a t o p h v t a ) , ostale u carstvu biljaka (Regnum Plantae). U n a t o č t o m u što su istraživanja tih skupi­ n a n a Biokovu, još polovicom primjerice mahovina, stoljeća, danas, počela 19. početkom

z a r a v n i . M e đ u n j i m a m o ž e m o o č e k i v a t i i svojte znanost, specijalizirane e n d e m i č n e biljke i s t a n i š t a . Znanstveno istraživanje carstva ( F u n g i ) n a B i o k o v u započinje t e k k r a j e m 20. stoljeća, k a d p o j e d i n a č n e n a l a z e gljiva u spi­ ljama rijal list Biokova, obrađuje za gljive u caves, ali i izvan njih sakuplja i fotografira R o m a n O z i m e c . zagrebački mješinarke, radu S a k u p l j e n i mate­ mikolog, Neven on u specija­ Matočec. 1999., a Cordyceps in časopisu Cordyceps lepti-

2 1 . stoljeća, t e k s e n a z i r e njihovo b o g a t s t v o . K a o r a z l o g slabije i s t r a ž e n o s t i u p r v o m e r e d u možemo istaknuti nedostatak stručnjaka, kako d o m a ć i h e n t u z i j a s t a koji b i s a k u p l j a l i m a t e r i j a l , tako i s t r a n i h specijalista, p r o v o d e vrlo prikaz zato i istraživanja BIOKOVO sporadično tek kratki rezultata, ili te se istraživanja nikako. daju Ovaj j e naznaku dosadašnjih

P r e l i m i n a r n i r e z u l t a t i objavljeni su opsežniji riverae Croatian Observations 2001. (Clavicipitales, tiskanom

Ascomycotina)

Natura Croatica. Za s p e l e o l o š k e o b j e k t e Biokova u t v r đ e n a je e n t o m o p a r a z i t s k a gljiva riverae, koja parazitira na troglofilnim

pregled koji

74

Gljive iz roda plosnatica (Collybia sp.) na češeru, Špilja Podrum u Podgori, f o t o : R. Ozimec Sunčanice (Macro/epiota sp.), Saranač, foto: R. Ozimec rima iz r o d a Triphosa, od kojih na Biokovu Koliko j e z a b i o l o š k u r a z n o l i k o s t B i o k o v a važno držanje i ispaša stoke, pokazuje vrijedan n a l a z i z 1999., k a d m a t e r i j a l gljiva n a B i o k o v u zajedno sakupljaju S a n j a G o t t s t e i n M a t o č e c i R. O z i m e c . Na području sela B a s t u t v r đ e n a je iznimno rijetka fimikolna gljiva Poronia punctata, koja najčešće r a s t e na konjskoj b a l e ­ zi, a l i i n a b a l e z i d r u g i h p r e ž i v a č a . P r v i n a l a z t e f i m i k o l n e v r s t e z a m i k o f l o r u H r v a t s k e , koja j e u m n o g i m z e m l j a m a E u r o p e n a crvenoj l i s t i k a o i z u m r l a ili k r i t i č n o u g r o ž e n a , objavljen j e GLJIVE, A L G E Rijetka fimikozna gljiva Poronia punctata, Bast, foto: R. Ozimec Judino uho (Auricularia auricula-judae) na orahu, Bast, foto: R. Ozimec dolaze T. dubitata i T. sabaudiata. N a i m e , z i m i ti leptiri iz porodice g r b i c a ( F a m . G e o m e t r i d a e ) prezimljuju, o d n o s n o h i b e r n i r a j u u s p i l j a m a i pri tome na n j i m a dolazi do k o n d e n z a c i j e v l a g e i stvaranja v o d e n i h kapljica. A k o s p o r a te p a r a ­ zitske gljive p a d n e na kapljicu, proklije, razvije micelij koji p r o r a s t e i doslovce pojede svoje­ ga domaćina, l e p t i r a . K o n a č n o se na l e p t i r u razviju s t r o m e s p e r i t e c i j i m a ( s i t n a k r u š k o l i k a plodišta) u k o j i m a n a s t a j u a s k u s i . K a d u n j i m a dozore a s k o s p o r e , a s k u s i p u c a j u i s p o r e izlijeću u spilju s p r e m n e n a p a s t i n o v e ž r t v e .

75

Parazitska gljiva Cordyceps riverae na leptiru Triphosa dubitata, foto: R. Ozimec

Halucinogena gljiva Panaeolus sphinctrinus na balezi magarca, Bast, foto: J. Rodić-Ozimec

2000. Poronia i

u

radu punctata oko

The

endagered (Xylariales,

European

species

Ascomjcotina),

still alive and voell in Croatia. Na b a l e z i k o n j a magaraca Basta gljiva n a đ e n a j e još j e d n a Panaeolus sphinctrinus, vrlo zanimljiva

p o z n a t a p o h a l u c i n o g e n o m djelovanju s l i č n o m LSD-u. N e s t a n a k stoke na Biokovu ugrožava o p s t a n a k tih, a vjerojatno i d r u g i h fimikolnih gljiva. Boričar (Suil/us sp.) ispod borova, Bast, foto: R. Ozimec

Biokovski vrganji i bukovače
p r v o s u s t a v n o i s t r a ž i v a n j e mikoflore B i o k o v a n a Od 2001. Biokova, pri biospeleološkom istraživanju Hrvatskoga biospeleološkog 1 6 l o k a l i t e t a . M a t e r i j a l gljiva s a k u p l j a j u s t u d e n ­ t i biologije: A n a B a r e š i ć , I v a n a K u š a n , A n a S u d a r i Lidija V u k o v i ć . U t v r đ e n o je 60 vrsta, od čega 48 iz odjeljka m j e š i n a r k i (Ascomvcota) i 12 iz odjeljka s t a p č a r a ( B a s i d i o m v c o t a ) . Iz s k u p i n e mješinarki u t v r đ e n i su nalazi brojnih kserotolerantnih količinu vlage, gljiva, manje osjetljivih na što im omogućuje o p s t a n a k i (Peziza sp.) članovi

d r u š t v a ( H B S D ) s a k u p l j a j u i m a t e r i j a l gljiva, u p r v o m e r e d u iz spilja i j a m a , a l i i i z v a n njih. Ističe se n a l a z smrčka (Morchella sp.) koji je iz t r i d e s e t a k m e t a r a duboke j a m e na području Kaoca sakupila J a n a B e d e k t e n a l a z bukovača (Pleurotus sp.) n a s r u š e n o m d e b l u b u k v e , n e p o ­ s r e d n o i s p o d n a j v i š e g v r h a Sv. J u r e (1762 m ) . U lipnju 2 0 0 2 . u o k v i r u i s t r a ž i v a č k o g k a m p a s t u d e n a t a biologije i z u d r u g e B I U S p r o v e d e n o j e BIOKOVO

tijekom s u š n o g a ljetnog razdoblja. N e k e v r s t e iz r o d a z d j e l i č a r k i i h r č a k a (Helvella sp.) počinju r a s t i na južnoj,

76

primorskoj p a d i n i već oko N o v e g o d i n e , a u proljeće slijede smreci (Morchella sp.) i druge zdjeličarke. O d s t a p č a r a s u n a B i o k o v u p r i s u t ­ ne brojne m i k o r i z n e gljive, koje r a s t u u sim­ biozi s v i š i m b i l j k a m a , a l i i s a p r o t r o f n e gljive, koje se k o r i s t e m r t v o m o r g a n s k o m t v a r i . vrste iz rodova pravih vrganja (Boletus Iz porodice v r g a n j e v k i ( B o l e t a c e a e ) u t v r đ e n e s u sp.), (Suillus baršunovaca (Xerocomus sp.) i b o r i č a r a

n a m a Biokova. N a k r š k i m b i o k o v s k i m l i v a d a ­ ma česte su p u h a r e (Lvcoperdaceae), posebno iz na rodova Bovista na i Ljcoperdon. mogu Već na samu obično U Novu godinu uha primorskoj (Auricularia padini,

stablima oraha,

s e vidjeti p l o d i š t a auricula-judae).

Judinog

š u m s k i m s a s t o j i n a m a Biokova brojne su vrste iz p o r o d i c e v i t e z o v k i ( T r i c h o l o m a t a c e a e ) iz r o d a vitezovki krivonoški bukovim masovno jedna zi od (Tricholoma (Pleurotus) deblima sp.), na kružoliski starim (P. i (Lepista sp.), p l o s n a t i c a (Collybia sp.) i d r u g e . Iz r o d a srušenim katkad inače Iz biokovske gljiva zaravni ostreatus), na

sp.), koji su b r o j n i uz sve b i o k o v s k e b o r o v e . U jesen uz b o r o v e v i š i h dijelova B i o k o v a m a s o v ­ no raste borov čavlić (Chroogomphus dijelova rutilus). Biokova uku­ i U bukovim mliječnica sna šumama viših a

dolazi b u k o v a č a najuzgajanijih pasji

dolazi n e k o l i k o v r s t a k r a s n i c a (Russula sp.) i (Lactarius sp.), izvanredno krvotočna rujnica (Lactarius sanguifluus)

svijetu.

p o r o d i c e s t r š a k a ( P h a l l a c e a e ) n a B i o k o v u dola­ zanimljiv stršak (Mutinus caninus) n a đ e n na području S a r a n a č a .

najviše u z p r i m o r s k i b o r n a p r i m o r s k i m p a d i ­

Gljive iz skupine mješinarki (Ascomycota) na ljusci oraha, Spilja u Bastu, foto: G. Polić

Gljiva iz porodice puhara (Lycoperdaceae), Saranač, foto: R. Ozimec GLJIVE, ALGE

77

Lišaji - pokazatelji čistoće okoliša
L i h e n o l o š k i m a t e r i j a l p r v i j e n a B i o k o v u is­ traživao i sakupljao austrijski botaničar J u l i u s B a u m g a r t n e r p o č e t k o m 20. stoljeća, a s a k u p ­ ljeni materijal obradio je bečki lihenolog obja­ Alexander Zahlbruckner. Rezultate

vrstu ljaju

Collema makarski

poljcarpon

corcyren.se. fra Jure

Prilikom Radić i

t e r e n s k i h b o t a n i č k i h i s t r a ž i v a n j a , lišaje s a k u p ­ botaničari sestra Marija E d i t a Šolić, a sakupljeni mate­ rijal o b r a đ u j e z a g r e b a č k i l i h e n o l o g A n a m a r i j a P a r t l . O d 2 0 0 1 . lišaje s a k u p l j a R o m a n O z i m e c u s k l o p u b i o s p e l e o l o š k i h i s t r a ž i v a n j a koje pro­ vodi H B S D n a Biokovu, a m a t e r i j a l p r e u z i m a n a o b r a d u osječki l i h e n o l o g S i n i š a O z i m e c . D o s a d a j e z a Biokovo p o z n a t o 5 3 svojta lišaja iz 16 p o r o d i c a i 23 r o d a , t e k n a z n a k a b o g a t s t v a t e s k u p i n e j e r j e s a m o i z Dalmacije p o z n a t o oko 8 0 0 svojta. Lišaji s u n a m vrlo važni ekološki i n d i k a t o r i jer ne podnose zagađenje zraka. Većina je biokovskih vrsta epilitična, o d n o s n o r a s t u n a v a p n e n a č k i m s t i j e n a m a , ali b r o j n i su i e p i f i t n i lišaji, koji d o l a z e na biljka­ ma, odnosno na kori drveća. Na stijenama Na iznad Brela n a đ e n a je i opisana endemična podvrsta ljekoviti Verrucaria parmigera lišaj plućnjak biokovensis. s t a b l i m a i o t p a l i m g r a n a m a još z a snijega r a s t e (Lobaria pulmonaria),

vljuje u r a d o v i m a iz Vorarbeiten Na ste osnovi objavljuje zu tog 1939. einer opis

1907. i 1919., u o k v i r u Flechtenflora nove, Dalmatiens. Servit podvr­ djelu Fran

b r o j n i h p r e d - r a d n j a z a p o p i s lišaja D a l m a c i j e : materijala parmigera Miroslav endemske U 1953.

Verrucaria

biokovensis.

Prodromus flore lišaja Jugoslavije iz a Murat Murati znanstvene

K u š a n daje p r e g l e d lišaja t a d a š n j e J u g o s l a v i j e , 1 9 8 1 . i z t o g djela izvlači Tijekom p o d a t k e za Biokovo i objavljuje u p r v o m s v e s k u p u b l i k a c i j e Acta Biocovica. 1968. m a t e r i j a l lišaja n a p o d r u č j u B r e l a s a k u ­ plja s l o v a č k i l i h e n o l o g I v a n P i š u t , koji u t v r đ u j e

Epilitični lišaj, ulaz Samogorske špilje, Župa foto: R. Ozimec BIOKOVO Epilitični lišaj, Bast, f o t o : R. Ozimec

78

n e k a d cijenjen k a o lijek za t u b e r k u l o z u . U lihenoflori B i o k o v a i s t i č u se b r o j n e svojte iz rodo­ va Verrucaria, Collema, Leptogium, Pannaria,

Peltigera, melia, druge.

Lecidea,

Pertusaria,

Lecanora, Phjscia

Pari

Protoblastenia,

Caloplaca,

Lišaj plućnjak (Lobaria pulmonaria), Osičine, foto: J. Rodić Ozimec

Epilitični lišaj, Bast, foto: R. Ozimec. GLJIVE, A L G E

79

Na ledu i u stijenama
Alge (Algae) s u d o s a d a n a p o d r u č j u B i o k o v a istraživane gdje dolaze postojećim posebno Na s a m o u o k v i r u i s t r a ž i v a n j a lišaja, u zajednici s na gljivama. Biokovu na kori Prema možemo drveća. staništima, koji

b i o k o v s k i m l o k v a m a i b u n a r i m a d o l a z e slatko­ vodne p l a n k t o n s k e alge te alge slatkovodnog bentosa. F l o r u m a h o v i n a p r v i j e 1 8 6 1 . n a B i o k o v u is­ traživao austrijski botaničar S. M. Sardagna, o čemu izvještava u radu Ein Ausflug conferta. nach Au­ Biocovo in Dalmatien. Uz o s t a l o više bilje za Bio­ kovo navodi mahovinu Grimmia strijski briolog J u l i u s B a u m g a r t n e r sakuplja p o č e t k o m 20. stoljeća n a B i o k o v u m a h o v i n e , u p r v o m e r e d u r a z r e d m a h o v a j e t r e n j a r a (Classis Hepaticae). bečki skih Sakupljeni Victor materijal Schiffner obrađuje 1906., a specijalist mahovina:

očekivati r a z n o v r s n e zelene alge (Chlorophvta), epifite, dolaze biokovskim stijenama rastu epilitične

silikatne alge (Bacillariophvta), a u t l u brojne z e l e n e , s i l i k a t n e i z l a t n e ( C h r y s o p h y t a ) alge. N a B i o k o v u m o ž e m o o č e k i v a t i vrlo zanimlji­ ve endolitične alge, koje žive u zatvorenim š u p l j i n a m a v a p n e n a č k i h stijena, z a t i m alge u š p i l j a m a i j a m a m a t e s k u p i n u k r i o f i l n i h alga, koje se r a z v i j a j u na p o v r š i n i snijega i l e d a , a č e s t o s u j a r k i h boja j e r s a d r ž e p i g m e n t e . U

o p s e ž n o 1916. u s u s t a v n o m p r e g l e d u d a l m a t i n ­ Hepaticae godina Baumgartnerianae 20. stoljeća mađarski dalmaticae. Tridesetih

floru mahovina

Biokova

istražuje

Zid špilje u Bastu prekriven zelenim i žutim algama, foto: G. Polić BIOKOVO

80

briolog taničar

Janos Ivo

Szepesfalvv U iz 1955.

te

hrvatski Prodromus

bo­ flore

Riccia,

Lophozia,

Plagiochila,

Scapania

i

druge.

Horvat.

djelu

Mahovine Kao

sakupljaju budućih

makarski istraživanja

botaničari mogu se

briofita Jugoslavije

Zinka

Pavletić

fra J u r e R a d i ć i s e s t r a M a r i j a E d i t a Š o l i ć . rezultat o č e k i v a t i b r o j n e n o v e svojte m a h o v i n a z a floru Biokova, na lja. Mahovina iz skupine pravih mahova (Musci), Jujnovići, Kozica, foto: R. Ozimec a posebnu pozornost treba obratiti iz dubokih vrtača na blokov­ mahovine

daje c j e l o k u p a n p r e g l e d flore m a h o v i n a , a za Biokovo 23 svojte m a h o v i n a iz 11 p o r o d i c a i 16 rodova. Č a k 1 9 v r s t a p r i p a d a r a z r e d u m a h o v a jetrenjara ( C l a s s i s H e p a t i c a e ) , d o k j e z a r a z r e d pravih m a h o v a ( C l a s s i s M u s c i ) u t v r đ e n o s a m o četiri svojte. I s t i č u se b r o j n e v r s t e iz r o d o v a

skoj z a r a v n i , k a o i u l a z n i h dijelova j a m a i spi-

GLJIVE, A L G E

81

PRILOZI
A. Popis lišaja Biokova (prema F. Kušan, 1953., dopunjeno)
Porodica Verrucariaceae Verrucaria Verrucaria Verrucaria Verrucaria Verrucaria dolomitica marmorea parmigera parmigera dafourri (Mass.) (Scop.) (Strn.) biokovensis Dc. (Ach.) (Ram.) Ser.

Leptogium Leptogium Parmeliella Pannaria Pannaria Lobaria Solarina Nephroma Peltigeria Peltigera Peltigera

lichenoides saturninum saubinetti leucosticta rubiginosa pulmonaria saccata canina rufescens scutata (L.)

(L.) (Dicks.) (Mont.) Tuck (Thunbg.) (L.)

Porodica Pannariaceae

Porodica Strictaceae Porodica Peltigeraceae lusitanicum (L.) (Wirss.) (Dicks.) Schaer. Ach. (Wulf.) (Weiss.) Schaer.

Porodica Deramatocarpaceae Dermatocarpon Encephalographa Gjalecta ulmi Collema Collema Collema herpaticum cerebrina (Sw.) Zahlbr. (Lightf.) (Sw.) corcyrense Porodica Graphidaceae Porodica Gvalectaceae Porodica Collemaceae vespertilio rupestre poljcarpon

Porodica Lecideaceae Lecidea jurana Lecidea Lecidea Lecidea parasema lurida

sanguineoatra (Dill.) calcareum pertusa wulfeni (L.) Dc.

Rhisocarpon Pertusaria Pertusaria

Porodica Pertusariaceae

Vrganj kovara (Boletus luridus) na mahovini, ulaz Samogorske špilje, Župa, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

82

Porodica Lecanoraceae Lecanora Lecanora Lecanora Parmelia Parmelia Parmelia Parmelia Parmelia Parmelia calcarea calcarea glabrata physodes tubulosa furfuracea acetabulum glabra saxatilis (L.) opeographoides (Ach.) (L.) (Schaer.) (L.) (Neck.) (Dc.)

Caloplaca Caloplaca Caloplaca Caloplaca Xanthoria Buellia Rinodina Physcia Physcia Phjscia (Dc.)

agardhiani haematis nubigena fulgens parietina

(Fw.) (Chaub.) (Krmph.)

(Sw.) (L.)

Porodica Parmeliaceae

Porodica Theloschistaceae Porodica Buelliaceae dubjana bischoffi hispida venusta ciliaris (Hepp.) (Hepp.)

(Schaer.) (L.) (Web.)

Porodica Phvsciaceae (Schreb.) (Schreb.) (L.) (Ach.) pulverulenta

Porodica Caloplacaceae Protoblastenia Protoblastenia imersa incrustans

Anaptyscia

Pasji stršak (Mutinus caninus), Saranač, foto: R. Ozimec BIOKOVO

84

B. Popis mahovina Biokova (prema Z. Pavletić, 1955.)
2. C l a s s i s H E P A T I C A E (jetrenjače) - 7 porodica, 12 r o d o v a , 19 v r s t a Porodica Ricciaceae Riccia leuieri Schiffner, 1906. — m o ž d a opi­ sana s Biokova Riccia sorocarpa Bischoff, Porodica Marchantiaceae Reboulia hemisphaerica (L.) R a d d i , Neesiella rupestris ( N e e s ) Schiff, Fagetella conica C o r d a , Preissia Pellia commutata fabbroniana Porodica H a p l o l a e n e a e Raddi, 1820. Porodica Lophozia Plagiochila Plagiochila Epigonantheae mulleri pumila asplenioides asplenioides Nees, minor humilis 1916. 1903. Lindb., Nees 1829. 1838. Nees, 1818. 1893. 1835. Riccia raddiana Lev. i J a c k , 1 9 1 8 .

Pedinophyllum 1874.

interrruptum

(Nees)

Lindb.,

Porodica Scapanioideae Scapania Rabenh., Scapania calcicola (Arn. I P e r s . ) I n g h a m , 1904. Scapania aspera B e r n e t , 1888. 1835. Porodica Madothecoideae Madotheca cordeana ( H u b . ) D u m . , Porodica Jubuleae 1835. Frullania dllatata (L.) D u m . , aeauiloba dentata Gott. I

3. C l a s s i s M U S C I ( p r a v i m a h o v i ) — 4 p o r o d i c e , 4 roda i 4 vrste Porodica Dicranaceae Dicranum scoparium (L.) H e d w . , Porodica Porodica Philonotis Grimmiaceae 1821. 1864. Lindb., 1872. Bartramiaceae alpicola J u r . , Grimmia conferta F u n c k . , 1782.

Lophozia barbata ( S c h m i d . ) D u m . , 1 8 3 5 . Lophozia badensis ( G o t t s c h e ) Schiff.,

Porodica Hvlocomiaceae Hylocomlum proliferum (L.)

Šljemovka (Mycena sp.), kod izvora Smokvan u Bastu, foto: R. Ozimec GLJIVE, ALGE

85

LITERATURA

Horvat, I., 1941., Istraživanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelašnice, Ljetopis JAZU, 53:163-172. Kušan, R, 1953., Prodromus flore lišaja Jugoslavije, Pos. Izd. Odjela za prir. Nauke JAZU, Knjiga 2:1-595, Zagreb. Matočec, N., Kušan, I. & Sudar, A., 2005., Preliminarno istraživanje gljiva u Parku prirode Biokovo, Zbornik istra­ živačkih radova BIUS u PP Biokovo, 58-66. Matočec, N., 2000., The endagered European species Po­ ronia punctata (Xylariales, Ascomycotina), still alive and well in Croatia, Natura Croatica, 9/1:35-40, Zagreb. Matočec, N. & Ozimec, R., 1999., Observations on Cordvceps riverae (Clavicipitales, Ascomvcotina) in Croatian caves, Abstracts of Int. Symp. of Biospeleogy:96, Makarska. Matočec, N. & Ozimec, R., 2 0 0 1 . , Observations on Cordyceps riverae (Hypocreales, Ascomycota) in Croatian caves, Natura Croatica, 10/3: 197-206, Zagreb. Murati, M., 1981., Pregled lihenoloških istraživanja na Bio­ kovu, Acta Biokovica, 1:147-152, Makarska. Ozimec, R., 2007., Gljive, alge, lišaji i mahovine Biokova (Pilze, Algen und Flechten des Biokovo: Fungi, algae, lichens and mosses of the Biokovo Mountain; Houby, rasy, lišejniky a mechy hory Biokovo), Zagreb. Pavletić, Z., 1955., Prodromus flore briofita Jugoslavije, Pos. Makarska rivijera info, 7:14-15,

Izd. Odjela za prir. Nauke JAZU, Knjiga 3:1-578, Zagreb. Pišut, I., 1971., Interessante Fleuchtenfunde aus Mittel-und Sudosteuropa, Fragmenta Balcanica, 8/19:165-169. Sardagna, M. R., 1861., Ein Ausflug nach Biocovo in Dal­ matien, Osterr. Botan. Zeitschr., 177. Schiffner, V., 1906., Die bisher bekannt gevvordener Lebermoosen Dalmatiens, nebst Beschreibung und Abbildung von zvvei neue Arten, Verh. zool.-bot. Gess., 4/5:271-273, VVien. Schiffner, V., 1916., Hepaticae Baumgartnerianae dalmaticae 1, Osterr. Botan. Zeitsch., 4 6 : 1 - 2 1 , VVien. Servit, M., 1939., Lichenum sectionis Verrucaria sphinctrina revisio critica, Beihefte Bot. Centralbl., 59B:113-168. Szepesfalvy, J., 1931., Adatok Del-Dalmacia moharflorajahozZur Moosflora Suddalmatiens, M a g . Bot. Lapok, 30:137146. Španja, M., 2005., Gljive priobalja, Agroknjiga, Mediteranska poljoprivredna knjiga, 3 : 1 - 1 1 1 . Zahlbruckner, A., 1907., Vorarbeiten zu einer Flechtenflora Dalmatiens IV. Und V., Osterr. Botan. Zeitsch., 57:19-30; 65-73; 389-400. Zahlbruckner, A., 1919., Vorarbeiten zu einer Flechtenflora Dalmatiens VII., Osterr. Botan. Zeitsch., 68:60-77; 148165; 237-253; 279-326.

BIOKOVO

86

biljni svijet

VLADIMIR HRSAK & ANTUN ALEGRO

Biljni svijet

Biokova
Biokovo 1827. istražuje MuciusRittervonTommas i n i , p o z n a t i i s t r a ž i v a č istar­ s k e flore. Č a k i s a s k i k r a l j , pasioni­ rani kovo. botaničar Njegovo Friedrich putovanje i A u g u s t , 1 8 3 8 . i s t r a ž u j e Bio­ r e z u l t a t e opisao je Bartolom e o B i a s o l e t t o , ljekarnik i

Povijest istraživanja biljnog svijeta Biokova

Z
u jet

BOG svoje ljepote i r a z ­ n o l i k o s t i biljnog i živo­ svijeta Biokovo od

tinjskog

d a v n i n a p r i v l a č i p a ž n j u pri­ rodoslovaca. djelu Viaggio u Istraživanja Fortis 1774., von ali biljni in Dalmazia, svi­ i Maiestd Istria, Re Dalmazia e Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio), foto: A. Alegro p r v i opisuje A l b e r t o tiskanom botaničar Veneciji prvi

botaničar, del' viaggio Augusto Montenegro, mavera

u djelu Relazione fatto di nella 1838. Sassonia pridella nell' u

ali' anno

Federico

Biokova

istražuje Edler

bečki

odvjetnik

objavljenom

Franz

Portenschlag-

Trstu 1841. Na B i o k o v u je u d v a n a v r a t a bio i b o t a n i č a r F r a n z P e t t e r , koji svoje n a l a z e objavljuje 1852. u časopisu Regensburger botanische Zeitschrift. Floru Biokova istražuje i M i c h e l l e Sardagna, 0 č e m u 1 8 6 1 . objavljuje č l a n a k Ein Ausflug auf den Biokovo u in Dalmazien istražuje 1859. in u floru u Osterreichische Alschinger, Biokova, a u časopisu Stolar botanische učitelj rezultate Zeitschrift. Zadru, objavljuje Andreas

- L e d e r m a v e r . O n 1818. p r a t i a u s t r i j s k o g c a r a i caricu na p u t u po Dalmaciji i t o m se prilikom penje n a Biokovo. U m i r e već 1822., a l i m u djelo Enumeratio plantarum in Dalmatia lectarum p o s m r t n o u B e č u 1824. objavljuju prijatelji. U n j e m u , u z p o p i s n a đ e n i h i opis n o v i h v r s t a , u p o ­ z o r a v a n a v e l i k broj e n d e m a Biokova, p o č e m u p l a n i n a postaje p o z n a t a m e đ u b o t a n i č a r i m a . Već Visiani. Stirpium objavljuje detectae primum te te editae 1824. floru Biokova istražuje objavljuje specimen. in rariores 1826. Već Dalmatia dalmaticae u čuveni djelu 1829. recens nunc

r a d u Botanischer

Ausflug auf den Biokovo Osterreichische

Dalmatien

Š i b e n č a n , profesor b o t a n i k e u P a d o v i , R o b e r t o Rezultate dalmaticarum Plantae 1830. u objavljuje Supplement

botanische

Zeitschrift.

1 pasionirani botaničar Thomas P i t t o n i u č l a n k u Pichler und nische Montenegro 1869. 20. u Zeitschrift. stoljeća

P i c h l e r is­

t r a ž u j e b i o k o v s k u floru 1870., o č e m u piše P. s Reise nach Dalmatien Osterreichische Biokovo bota­

Plantae Flora Flora I.

ediciji

(Regensburg), (1842.Supplement i

Početkom

istražuje

konačno uz

Dalmatica

A l o i s T e v b e r , učitelj u osnovnoj školi. On je u više n a v r a t a o d 1909. d o 1914. bio n a Biokovu. Dio r e z u l t a t a objavljuje 1 9 1 3 . u djelu Beitrag

1852.)

(1872.)

II. (1877.). BIOKOVO

88

Pretpianinska šuma bukve, foto: A. Alegro

zur nische 13.

Flora

Osterreichs Na 1914.

u

Osterreichische s

bota­

Zeitschrift.

povratku s m r t n o je

istraživanja, stradao kada

kolovoza

p a r o b r o d Baron Gautsch n a i l a z i na m i n u i t o n e u v o d a m a kod Pule. P r i t o m p r o p a d a sav herb a r s k i m a t e r i j a l koje j e s k u p i o . U 20. stoljeću, i z m e đ u dvaju s v j e t s k i h r a ­ tova, Biokovo počinju i s t r a ž i v a t i h r v a t s k i b o t a ­ n i č a r i . M e đ u n j i m a s e ističe fitocenolog I v o H o r v a t , koji 1 9 4 1 . u L j e t o p i s u J A Z U objavljuje članak Istraživanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelašnice. U t o m e je r a z d o b l j u Biokovo u z e l o prvu žrtvu m e đ u botaničarima. Na s a m U s k r s 1927. u snježnoj oluji život je i z g u b i o m l a d i zagrebački -ploča. N a k o n 2 . s v j e t s k o g r a t a , Biokovo i s t r a ž u j e cijeli n i z b o t a n i č a r a , n a j v i š e F r a n K u š a n . U z niz b o t a n i č k i h r a d o v a , 1969. u seriji Prirodoslov­ na ski u istraživanja JAZU, objavljuje te istražuje monograf­ knjigu Biokovo r a d Biljni pokrov Radovan dužem razdoblju Biokova i 1971. botaničar Maksimilijan Mandl. N a m j e s t u pogibije i d a n a s s e n a l a z i s p o m e n istraživanju biljnog svijeta Biokova. Osniva M a l a k o l o š k i m u z e j u M a k a r s k o j , p o k r e ć e ča­ sopis Acta Biokovica u k o j e m zultati prirodoslovnih se objavljuju re­ Biokova, istraživanja Biokovska jela (Abies sp.), foto: R. Ozimec

t e i n i c i r a p r o g l a š e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo. Objavio je cijeli n i z florističkih, t a k s o n o m s k i h i biogeografskih radova te dao pregled biokovske flore z a s e b n o m m o n o g r a f i j o m Bilje Biokova. Florističke, vegetacijske ibiogeografske rado­ ve o b i l j n o m svijetu B i o k o v a u novije v r i j e m e objavljuju: A n d r i j a Ž e l j k o L o v r i ć i M l a d e n Rac, Ivo Trinajstić i Zinka Pavletić, Vukić Pulević, Dražena P a p e š i Jure Radić, Filip Vilim Šabić, P a v l e Fukarek, Željko Vrdoljak, Č e d o m i l Š i l i ć i M a r i j a E d i t a Š o l i ć t e E r n e s t M a y e r u prvome redu u časopisima Acta Botanica Croatica, Acta Biokovica i Natura Croatica. K a k o Biokovo u svojim v r l e t i m a č u v a još dosta botaničkih tajni zasigurno će ga istraživati daljnji n a r a š t a j i b o t a n i č a r a k a o š t o s u 2 0 0 2 . već počeli s t u d e n t i biologije i z u d r u g e B I U S . BILJNI SVIJET

Biokovo.

Domac

objavljuje

vegetacijska vege­ Cerinthe

istraživanja š u m a dalmatinskoga crnog bora, komparativna zuje da vegetacijska istraživanja endem tacije v r t a č a B i o k o v a i d r u g i h p l a n i n a t e doka­ nedostatno opisani tristis z a s l u ž u j e s t a t u s s a m o s v o j n e v r s t e . Među istraživačima treba posebno istaknuti fra J u r u R a d i ć a , koji veći dio ž i v o t a posvećuje

89

Šuma crnog bora, foto: A. Alegro

Visokoplaninski travnjak (planinska rudina), foto: A. Alegro BIOKOVO

90

Smokva (Ficus carica) na ulazu špilje Bubnjavače, foto: R. Ozimec

obuhvaća Crni lijer (Lilium martagon cattan/ae), f o t o : R. Ozimec

1 2 7 5 svojta,

š t o j e posljedica dalj­

njih i s t r a ž i v a n j a , a l i i d r u k č i j e g t a k s o n o m s k o g p r i s t u p a . T o n i s u k o n a č n i brojevi j e r s e s t a l n o o t k r i v a j u n o v e v r s t e . U k u p a n broj b i l j n i h v r s t a B i o k o v a ovisi i o t a k s o n o m s k o m s t a t u s u b r o j n i h b i o k o v s k i h e n d e m a , koji se još i s t r a ž u j e , k a o i d r u g e b r o j n e h r v a t s k e e n d e m i č n e svojte. Flora je p o p i s s v i h b i l j n i h svojta z a b i l j e ž e n i h n a n e k o m p o d r u č j u . N e m o g u ć e j e n a v e s t i sve biljne v r s t e n a đ e n e n a B i o k o v u j e r i h i m a p r e ­ više, pa je p r i k a z a n opći p r e g l e d flore, fitogeografska svojstva te e n d e m i z a m , koji daje toli­ ku posebnost biokovskoj flori. F l o r i s t i č k o b o g a t ­ stvo tog relativno malog područja te uvjetuje u biogeografski položaj, geomorfologija, e k o l o š k a raščlanjenost, aktivnost ljudi zbivanja geološkoj p r o š l o s t i . Iako je Biokovo p o h o d i o r e l a t i v n o velik broj botaničara, i s t r a ž i v a n j a s e p r o v o d e n e s u s t a v n o , kao i u v e ć e m dijelu H r v a t s k e . P o j e d i n i dijelovi planine i s t r a ž i v a n i su r a z l i č i t i m i n t e n z i t e t o m u različitim r a z d o b l j i m a . U k u p n a f l o r a B i o k o v a u širem s m i s l u (od C e t i n e do N e r e t v e te od Kozice do Zagvozda), o b u h v a ć a p r e k o 1 4 0 0 svoj­ ta. I . K u š a n z a u ž e p o d r u č j e B i o k o v a n a v o d i 735 svojta, dok p r e m a J. R a d i ć u flora B i o k o v a Vrlo j e z a n i m l j i v a b i o g e o g r a f s k a a n a l i z a bio­ k o v s k e flore p r o v e d e n a s p o m o ć u svojstva bilja­ k a koje nije t a k s o n o m s k o . O b i č n o s e k o r i s t i m o geografskim flornim elementom (geoelement), načelom po k o j e m s e biljke s v r s t a v a j u

Flora Biokova

na temelju zemljopisne rasprostranjenosti. K a k o j e Biokovo p r i m o r s k a p l a n i n a koja s e n a l a z i u p o d r u č j u m e d i t e r a n s k e fitogeografske regij e, u flori n i ž i h dij elova p l a n i n e r a s t e velik broj vrsta mediteranskoga flornog elementa. Unu­ t a r njega r a z l i k u j u s e o p ć e m e d i t e r a n s k i f l o r n i elementi, vrste rasprostranjene uglavnom po cijelom S r e d o z e m l j u , a n e k e i u Aziji ili u j u ž n o j , m j e s t i m i č n o i srednjoj E u r o p i . I s t i č u se: a l e p s k i bor ilex), (Pistacia grmolika Izdvaja se (Pinus halepensis), hrast crnika (Quercus smrdljika terebinthus), i dr. brnistra lentiscus), šparoga (Spartium tršlja junceum), (Pistacia

(Asparagus

acutifolius)

m e d i t e r a n s k o - a t l a n t s k i f l o r n i eleBILJNI SVIJET

91

Krška zečina (Centaurea rupestris), foto: V. Hršak

Crnopjegasta zečina (Centaurea deusta), foto: V. Hršak

Crvenkasta zečina [Centaurea cuspidata), foto: V. Hršak

m e n t , v r s t e koje s u o s i m u S r e d o z e m l j u r a s p r o s ­ t r a n j e n e i n a a t l a n t s k o j obali z a p a d n e E u r o p e . U biokovskoj flori z n a t n o ih je m a n j e od p r e t ­ hodnih. capreolata), angustifolium), losus) i I s t i č u se: v i t i č a v a d i m n j a č a (Fumaria uskolisna bradata crveni Unutar djetelina zob mač (Avena (Scorpiurus (Trifolium barbata), subvil-

n o g e l e m e n t a i m a b i l j a k a koje r a s t u s a m o u dijelu M e d i t e r a n a . Z a p a d n o m e d i t e r a n s k i florni e l e m e n t z a s t u p a u flori B i o k o v a j e d i n o kostrika rašćica (Brachypodium ramosum). Istočn o m e d i t e r a n s k i florni e l e m e n t nije z a s t u p l j e n . liqua), kretski grašar primorska crnjuša (Coronilla z n a t n o j e broj­ verticillata), grmoliki

I s t i č u se: r o g a č (Ceratonia si(Erica cretica),

vlasnatodlakavi druge.

m e d i t e r a n s k o g a flor-

BIOKOVO

92

Primorski čubar ili vrisak (Satureja montana), foto: R. Ozimec

grašar uskolisni

(Coronilla kozlinac

emeroides), (Astragalus

drača

(Paliurus

Italije. u Na

One se

su

tu

opstale ovog

zbog dijela

zbivanja Europe.

spina-christi),

bjelušina

(Inula

verbascifolid), angustifolius).

geološkoj njih

prošlosti

nadovezuje

balkanski florni

S u b m e d i t e r a n s k i f l o r n i e l e m e n t č i n e biljke koje r a s t u u j u ž n o j E u r o p i , p o d u t j e c a j e m m e d i t e r a n s k e k l i m e . U flori B i o k o v a z a s t u p ­ ljen j e b r o j n i m v r s t a m a : s r e d n j a k r k a v i n a (Rhamnus ovalis), folium), kinja sulanum), canind) i dr. Ilirski florni u e l e m e n t č i n e biljke r a s p r o s ­ ilirskoj fitogeografskoj provin­ intermedia), udikovina (Sorbus arid), pasji merala (Amelanchier latimuširokolisni gladac (Viburnum maklen strupnik (Laserpitium lantana), (Acer

e l e m e n t , koji se n a s t a v l j a dublje u p l a n i ­ ne B a l k a n a i od kojeg je i l i r s k i p o n e k a d t e š k o odvojiti. I l i r s k i f l o r n i e l e m e n t d o s t a je brojan na (Aquilegia (Minuartia cjeloviti ski ro Biokovu: Kitajbelov pakujac mišjakinjica clandestina), integer), bebijmod­ Šlehanova planinski ssp. bebius), petraea), kitaibelii), karanfil travolisna (Dianthus

graminifolia (Dianthus (Sempervivum (Moltkea

monspes-

karanfil lasinje

(Scrophularia

čuvarkuća čubar buhač zečina

schlechani),

(Satureja

subspicata),

Portenšlagova portenschlagiana), krška Pančićeva

tranjene

zvončika

(Campanula (Tanacetum (Centaurea rupestris),

ciji, š i r e m p o d r u č j u oko J a d r a n s k o g m o r a s Dinarskim planinama, sve do s j e v e r n e

einerariaefolium),

BILJNI SVIJET

93

Jadranska lastavina (Cynanchum adriaticum), foto: A. Alegro

Modri kotrljan [Eryngium amethystinum), foto: J. Raasch

vlasulja kavica dubačac (Euphrasia

(Festuca (Fritillaria (Teucrium illyrica)

panciciana), gracilis), arduinii), i dr.

vitka

koc-

S r e d n j o e u r o p s k i f l o r n i e l e m e n t č i n e biljke i n a č e b r o j n e u flori H r v a t s k e pa t a k o i Bio­ k o v a . R a s p r o s t r a n j e n e su n a j v i š e u srednjoj E u r o p i , a l i n e k e i i z v a n nje. Najčešće s u to e l e m e n t i listopadnih mezofilnih š u m a , dakle većina našega listopadnog drveća i grmlja: kruška (Aster nunculus Europski (Fagus bra), i dr. A l p s k i f l o r n i e l e m e n t č i n e biljke r a s p r o s t r a ­ njene u Alpama, a neke i u drugim visokim p l a n i n a m a E u r o p e . U biokovskoj flori n e m a ih mnogo: šumska kozja kostriš (Bunium ruža (Rosa pendulina), alpigena), doronicum), planin­ planinska divokozjački ski koporac Arkto-alpski krv (Lonicera (Senecio alpinum) (Cardamine lijeska (Corylus auellana), divlja režuha zvjezdan (Ra(Pirus piraster), bulbifera), i bellidiastrum), nemorosus) florni sylvatica), glatka lukovičasta rozetasti šumski mnoge

Arduinov

ilirska očanica

Na Biokovu postoji i b r o j n a s k u p i n a b a l k a n s k o - a p e n i n s k o g a f l o r n o g e l e m e n t a , bilj­ k e r a s p r o s t r a n j e n e n a B a l k a n s k o m i Ape­ ninskom poluotoku. Takva rasprostranjenost posljedica j e p o v i j e s n e , g e o l o š k e v e z e i z m e đ u ta d v a p o l u o t o k a . To s u : m e k i n j a k (Drypis spinosa), liburnicus), argentea), ochroleuca), sericea), ramosissima), incanum), i dr. Ilirsko-južnoeuropski florni element čine liburnijski srebrnolisni okriljena svilenasta portenšlagija bijela ilirska prženica karanfil trputac šupaljka žutilovka marulja (Dianthus (Plantago (Corydalis (Genista

žabnjak druge. biljke (Ulmus

element gorski

čine brijest

koje gla-

r a s t u n a v e ć e m dijelu k o n t i n e n t a : b u k v a dvoštitka (Biscutella laevigata)

(Portenschlagiella (Marrubium illyrica) (Knautia

biljke i l i r s k e r a s p r o s t r a n j e n o s t i koje o b u h ­ vaćaju dio j u ž n e E u r o p e . T o s u : bijeli g r a b (Carpinus ornus), rupestris), thystinum), nalis) i dr. Pontski f l o r n i e l e m e n t v e z a n j e z a s u h u kli­ mu kontinenta, uglavnom istočne Europe i okolice K a s p i j s k o g m o r a . Biljke p o k a z u j u prilagodbe n a s u š u i p o t o m e s u s l i č n e m e d i ­ teranskim, t a k o da ih je k a t k a d teško raz­ dvojiti. glavka gryllus), cialis), tatum). Euroazijski florni element čine biljke ras­ To su: vija rašeljka (Medicago mollis), zečina dubačac (Prunus prostrata), kršin (Centaurea (Teucrium mahaleb), medosolsticapipolegnuta orientalis), kamenjarska modri jesenska crni kotrljan šašika jasen (Fraxinus (Rhamnus ameautumkrkavina

p l a n i n s k a ljubičica

(Viola alpestris),

(Eryngium (Sesleria

i druge. ras­

florni

e l e m e n t č i n e biljke

prostranjene (Juniperus la lis), biflora),

u visokim

planinama južne ljubica (Gentiana (Vio­ nivapla­ med-

E u r o p e i na A r k t i k u . Na Biokovu su: klečica sibirica), snježni dvocvjetna srčanik

planinska vlasnjača (Helianthemum

(Poa alpina), alpestre), i dr.

ninska gušarka sunčanica vjetka

(Arabis alpina), uuaursi)

planinska

(Arctostaphylos

(Jurinea

(Chrysopogon

B o r e a l n i florni e l e m e n t većinom je raspros­ t r a n j e n u sjevernoj E u r o p i i d r u g i m dijelovi­ ma sjeverne hemisfere. Na Biokovu r a s t u : kopljasta tis), ica), obični dvolisni itd. K o z m o p o l i t s k e biljke proširene su na svim ili n a v i š e k o n t i n e n a t a . N a j č e š ć e s u specija­ l i z i r a n e z a o d r e đ e n i t i p s t a n i š t a ili s u k o r o v i i r u d e r a l n e biljke koje p r a t e d j e l a t n o s t čovjeka BILJNI SVIJET (Rumex papratnjača (Rubus (Polystichum mala (Antennarta lonchikiselica diomalina šumski idaeus), bubica

bodljikava pustenasti

acetosella), vranjak pocjep

prostranjene u Europi, ali više u prednjoj i z a p a d n o j , a n e k e i u srednjoj i istočnoj Aziji. U biokovskoj flori i m a ih d o s t a : bije­ li j a s e n ka (Anthemis tum) i dr. (Fraxinus arvensis), excelsior), trnovita luk obična poljski ruža (Allium runjijarmen (Rosa carina(Hieracium pilosella),

kostriš

(Senecio

nemorensis), conopsea), bifolium)

(Gymnadenia (Maianthemum

spinosissima),

koritasti

95

i

nastanjuju (Poljgonum

staništa

koja

stvara obična (Capsella (Sonchus major),

čovjek: loboda bursaasper), zeleni (Cynodon

p r i m o r s k i m p a d i n a m a , t e floru B i o k o v a vezuju u z floru l i s t o p a d n i h š u m a e u r o p s k o g a i širega euroazijskog prostora. Osobito su zanimljive š u m e jele koje s u r a z v i j e n e m o z a i č n o n a visina­ ma oko 1 0 0 0 m. O n e se u svojem florističkom s a s t a v u ističu c i r k u m h o l o a r k t i č k i m i borealnim b i l j k a m a , z a o k r u ž u j u ć i t a k o j e d i n s t v e n o s t bio­ k o v s k e flore j e r n a u d a l j e n o s t i o d n e k o l i k o sto­ t i n a m e t a r a već s r e ć e m o m e d i t e r a n s k e biljke.

o b i č n a k o p r i v a (Urtica dioica), kot aviculare), album), torbica svinjak (Plantago uiridis), (Chenopodium githago), pastoris), obični muhar dactjlon) kukolj

dvornik tros­ (Agrostemma

pastirska oštri trputac (Setaria i druge.

zubaca

Zanimljiv je r a s p o r e d t i h flornih e l e m e n a t a d u ž v i s i n s k o g profila Biokova. U p o d n o ž j u pla­ n i n e u z o č e k i v a n e m e d i t e r a n s k e florne e l e m e n t e r a s t u k o z m o p o l i t s k e i n e o f i t s k e biljke, podjed­ nako na primorskom i zagorskom podnožju jakim p l a n i n e . Njihova je pojava uvjetovana

Endemične biljke Biokova
E n d e m i su biljke s m a l i m i o g r a n i č e n i m pod­ ručjem rasprostranjenja (arealom). Veličina a r e a l a nije p o v r š i n s k i o d r e đ e n a , a l i j e e n d e m i ­ m a s v o j s t v e n o o g r a n i č e n j e a r e a l a i činjenica d a t e biljke n e r a s t u nigdje d r u g d j e . N e k i e n d e m i imaju disjunktni areal, odnosno prošireni su na b a r e m d v a m e đ u s o b n o odvojena p o d r u č j a , što j e tipično za neke balkansko-apeninske endeme. P o s e b n o s t flori B i o k o v a daje v e l i k broj en­ d e m s k i h b i l j a k a , n a š t o j e u k a z a o još F r a n z P o r t e n s c h l a g - L e d e r m a v e r p o č e t k o m 19. stolje­ ća. Biokovo j e j e d n o o d e n d e m i č n i h s r e d i š t a u Hrvatskoj, područje posebno velike koncen­ tracije endemičnih i subendemičnih biljnih svojta, za š t o postoji više r a z l o g a . P r v i je izo­ lacija od s u s j e d n i h p o d r u č j a , koja je p r e d u v j e t za i z r a ž e n i e n d e m i z a m . Biokovo je, u o d n o s u na druge dinarske planine, relativno izoli­ r a n a planina, s p r i m o r s k e s t r a n e m o r e m , a sa zagorske relativno širokom nizinom. Drugi je r a z l o g i z r a ž e n i reljef Biokova, koji o m o g u ć u j e različite tipove i staništa, posebnih edafskih, klimatskih mikroklimatskih karakteristi­

l j u d s k i m u t j e c a j e m , koji j e n a l a k o d o s t u p n i m n i ž i m p a d i n a m a s t v o r i o n i z s t a n i š t a (rubovi c e s t a i p u t o v a , d v o r i š t a , v r t o v i , m a s l i n i c i , vino­ g r a d i itd.) koja o m o g u ć u j u n a s e l j a v a n j e b i l j a k a nekonkurentnih na prirodnim staništima. S t i j e n e i t o č i l a p r i m o r s k i h p a d i n a u p o j a s u od oko 6 0 0 - 1 0 0 0 m i m a j u velik u d i o j a d r a n s k i h i d a l m a t i n s k i h e n d e m a t e s t e n o e n d e m a Biokova. P u k o t i n e n e p o m i č n i h i pomičnih stijena vrlo su ekstremna staništa s posebnim lokalnim nepromijenje­ ekološkim uvjetima, uglavnom

n i m kroz duga v r e m e n s k a razdoblja. Zato čine s k l o n i š t a (refugije) s v o j e v r s n e v r e m e n s k e k a p ­ s u l e , koje č u v a j u s t a r e i u s k o r a s p r o s t r a n j e n e biljne svojte. S u m e c r n o g b o r a koje s e pojavljuju n a 1 2 0 0 1400 m t e r c i j a r n i su r e l i k t , l o k a l n i i z o l i r a n i o s t a c i š u m a c r n o g b o r a koje s u d o pojave lede­ n o g d o b a činile z a t v o r e n i p r s t e n oko cijelog Sredozemlja i o s t a t a k su s t a r e predledenodobne e u r o p s k e flore. U n j i m a su o č u v a n i b r o j n i i l i r s k i florni e l e m e n t i s v i s o k i m u d j e l o m t e r c i j a r n i h relikata. Velik udio ilirskih, j a d r a n s k i h i d a l m a t i n ­ s k i h b i l j a k a n a l a z i m o u flori v i s o k o p l a n i n s k i h t r a v n j a k a , gdje s a l p s k i m i a r k t o - a l p s k i m bilj­ k a m a č i n e v r l o r a z n o l i k u i z a n i m l j i v u floru. K o n t i n e n t a l n e p a d i n e B i o k o v a o d 600—1200 m p r e k r i v a j u r a z n i t i p o v i š u m a , u g l a v n o m lis­ t o p a d n e š u m e c r n o g g r a b a i b u k v e . O n e u flo­ r i s t i č k o m s a s t a v u i m a j u z n a t a n u d i o srednjo­ e u r o p s k i h i e u r o a z i j s k i h v r s t a , kojih n e m a n a BIOKOVO

ka. Mnoga staništa prostorno su izolirana od sličnih s t a n i š t a , č a k i u n u t a r s a m o g a biokovskog masiva. Treći je razlog biogeografski položaj Biokova, n a g r a n i c i dviju f i t o g e o g r a f s k i h regija t e specifična g e o l o š k a p r o š l o s t cijelog p o d r u č j a . Z a t o velik broj biljaka, v r l o r a z l i č i t a p o d r i j e t l a i s t a r o s t i , r a s t u z a j e d n o n a Biokovu, č i n e v e l i k u r a z n o l i k o s t flore i v i s o k Biokova. E n d e m e i s u b e n d e m e B i o k o v a dijelimo u dvije s k u p i n e , o n e koji r a s t u n a Biokovu, a l i i n a d r u g i m š i r i m ili u ž i m p o d r u č j i m a , t e e n d e m e stupanj endemizma

96

koji su o p i s a n i s B i o k o v a i na n j e m u i m a j u tipsko n a l a z i š t e (locus classicus). N e k i od njih rastu s a m o n a Biokovu, d o k s u n e k i u t v r đ e n i i drugdje. M n o g e e n d e m i č n e svojte n e m a j u rije­ šen t a k s o n o m s k i s t a t u s , pa u l i t e r a t u r i n a l a ­ zimo i d r u g a t a k s o n o m s k a rješenja. T a k o pos­ toje mišljenja da se b i o k o v s k a j e l a r a z l i k u j u od europske jele (Abies alba) i p r i p a d a posebnoj svojti ili da p r i p a d a sjevernoafričkoj svojti Abies pardei, š t o s v a k a k o još t r e b a d o d a t n o i s t r a ž i t i .

Edraianthus Eryngium Euphorbia Fibigia Iris Pinus

dalmaticus dalmaticum imperfoliata

(dalmatinsko (dalmatinski (Vizijanijeva sjedac)

zvonce) kotrljan) mlječika)

triquetra nigra ssp.

(trobridi dalmatica ssp.

marchesettii bor)

(Markezetijeva

perunika)

(dalmatinski crni dalmatica (dalma­

Scabiosa Pulmonaria Senecio Edraianthus Lilium Centaurea Serratula srpac) Centaurea

leucophjlla visianii tenuifolius ssp. glaberrima tinctoria rupestris

t i n s k a udovičica) (Vizijanijev (Vizijanijev cattaniae (gola ssp. (uskolisno zečina) (cetinjski plućnjak) staračac) zvonce) lijer) (crni visianianus martagon

Biokovski e n d e m i i s u b e n d e m i :

Genista pulchella Knautia Rosa dalmatica

(ljepuškasta

žutilovka) prženica) ruža)

(dalmatinska

cetingensis zečina)

Rosa x dinarica ( d i n a r s k a r u ž a ) portenschlagiana (Portenšlagova

(krška

Kitajbelov p a k u j a c (Aquilegia kitaibelii),

f o t o : V. H r š a k

P u z a v o z v o n c e [Edraianthus serpyllifolius), f o t o : V. H r š a k

BILJNI SVIJET

97

Modro lasinje (Moltkea petraea), foto: A. Alegro (srednji red sredina) Biokovski kozlinac (Astragalus angustifolius biokovoensis), foto: A. Alegro (sredina desno) Portenšlagova zvončika (Campanula portenschlagiana), f o t o : A. Alegro (gore lijevo) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumitio), foto: R. Ozimec (gore sredina) Vitka kockavica (Fritillaria orientalis), foto: V. Hršak (gore desno) Medoglavka (Jurinea moliis), foto: V. Hršak (sredina lijevo) BIOKOVO Jacquinov mekinjak (Drypis spinosa jacquiniana), foto: V. Hršak (dolje lijevo) Dalmatinski oštrolist (Onosma dalmatica), foto: V. Hršak (dolje desno)

98

Portenšlagija (Portenschlagiella ramosissima), foto: A. Alegro

BILJNI SVIJET

99

E n d e m i koji n a B i o k o v u i m a j u t i p s k o nalazište

p o d r u č j a ( k l i m a , reljef, g e o l o š k a osnova, tlo), ali i l j u d s k e a k t i v n o s t i , koje m o g u b i t i različite po k a r a k t e r u , i n t e z i t e t u i t r a j a n j u . Intenzivna

[locus c/assicus)
spinescens ssp. ssp. ala-venti biokovoense (buri­ (bio­

Chamaecytisus na žukica) Astragalus Aurinia Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Gentiana Achillea Dianthus Campanula zvončika) Crocus Onosma Onosma Euphorbia Minuartia volisna Cerinthe Edraianthus Edraianthus Hieracium Hieracium

l j u d s k a a k t i v n o s t mijenja vegetaciju, č a k i krajo­ b r a z , te se iz njega i š č i t a v a p r i v r e d n a djelatnost s t a n o v n i š t v a , n a s e l j e n o s t i d r u g o . Krajobraz, u k o j e m j e v e g e t a c i j a j e d a n o d k l j u č n i h elemena­ t a , k u l t u r n a je i civilizacijska b a š t i n a nekog područja. Veći intenzitet ljudskog djelova­ nja mijenja i z v o r n i biljni pokrov, vegetacijom j e d n o s t a v n i j e s t r u k t u r e , ali n e n u ž n o manje raznolikosti. Cesto ljudska aktivnost stvara n o v a s t a n i š t a , u v o d i nove t i p o v e vegetacije i n o v e biljne v r s t e . V e g e t a c i j a na Biokovu, kao i n a svakoj p l a n i n i , p o k a z u j e i z r a ž e n u visinsku r a š č l a n j e n o s t u o b l i k u v i s i n s k i h p o j a s e v a koji u g l a v n o m p r a t e v i s i n s k u r a š č l a n j e n o s t klime, a da svaki od v i s i n s k i h tip pojaseva mezoregiji ima poseban pripa­ klimazonalni vegetacije. Biokovo

angustifolius microcarpa biokovensis muccurensis cuspidata kusanii visianiana edith-marie radichii crispata clavenae integer

kovski kozlinac) (sitnoplodna (biokovska (makarska (crvenkasta (Kušanova (zečina (Vizijanijeva gromotulja) zečina) zečina) zečina) zečina)

zečina) Marije-Edite) zečina) srčanik) (srebrnasti

(Radićeva (kovrčavi var. argentea

stolisnik) (cjeloviti karanfil) sunčanica) (portenšlagova podlesak) Helianthemum nitidum (sjajna

srednjoprimorskoj

sredozemne

portenschlagiana

( m e d i t e r a n s k e ) m a k r o r e g i j e H r v a t s k e , koja se od planinske makroregije okvirno razgraničava granicom sredozemne šume h r a s t a medunca s crnim grabom (Seslerio-Ostryetum) i planinske Tipovi

tommasinianus biokovoense visianii filicina

(Tomasinijev (biokovski

oštrolist) mlječika)

šume bukve

s jelom

(Abieteti-Fagetum).

(Vizijanijev (papratasta ssp.

oštrolist) clandestina (tra-

vegetacije t a k o s e g r u b o dijele n a m e d i t e r a n ­ ski (sredozemni), s u b m e d i t e r a n s k i i planin­ s k i pojas. S z a g o r s k e s t r a n e p l a n i n a je obrasla š u m s k o m vegetacijom, d o k je s p r i m o r s k e udio š u m s k e vegetacije z n a t n o m a n j i , zbog iznimno

graminifolia tristis

mišjakinjica) (žalobna visika) zvonce) zvonce) (bio­ runjika) (puzavo ssp. pumilio uialdsteinii tommasinii ssp. (biokovsko

s t r m i h p a d i n a i l j u d s k o g utjecaja. T u dominira­ ju s t a n i š t a s t i j e n a i točila, r a z l i č i t i t i p o v i trav­ n j a k a , m o z a i č n o r a s p o r e đ e n e š u m s k e sastojine ( p r e t e ž n o c r n o g a i s a đ e n o g a a l e p s k o g bora) t e poljodjelske p o v r š i n e (povrtnjaci, maslinici, v i n o g r a d i ) na n i ž i m i b l a ž e p o l o ž e n i m obron­ cima. Podgorski podnožje pod su p o j a s o b u h v a ć a podnožje p l a n i n e najnaseljeniji ljudskim urbanizirani je i dio Biokova i Znatni

serpjllifolius

biokovoense

kovska runjika) (Tomasinijeva biokovoensis Portenschlagiella Rosa pendulina ruža) ramosissima (portenšlagija) (biokovska

s primorske i zagorske strane. Primorsko

Vegetacija Biokova
Vegetacija jobraza, koji je skup svih s biljnih zajednica

najjačim dijelovi

utjecajem.

poljoprivredno

a k t i v n i , t a k o d a gotovo n e m a p r i r o d n e , već d o m i n i r a s e k u n d a r n a , u n e s e n a vegetacija. Prevladava mišljenje da je klimazonalna v e g e t a c i j a n a v e ć e m dijelu p r i m o r s k e p a d i n e

na nekom području, d o m i n a t n i fenomen kra­ čini zajedno je geomorfološkim svojstva značajkama. BIOKOVO Određuju prirodna

100

Orsinijeva šapika (Heracleum orsinii), f o t o : V. Hršak

Crvenkasta zečina (iz J. Radić: »Bilje Biokova«)

Biokovski kozlinac (iz J. Radić: »Bilje Biokova«) B I L J N I SVIJET

101

Ilirska žutika (Berberis illyrica), foto: V. Hršak

Krška iglica (Geranium macrorhyzum), foto: V. Hršak

listopadnoga bi trebalo

submediteranskog

tipa,

iako

nog ilicis.

karaktera

zovemo

Palaeo-Quercetum

očekivati

vazdazelenu

eumedi-

Gdje je o n e m o g u ć e n r a s t d r v e n a s t i h Na još

t e r a n s k u v e g e t a c i j u . U z m r a z koji j e gotovo r e d o v i t , a l i k r a t k o t r a j a n i s l a b , to uvjetuje b u r a koja p o j a č a v a djelovanje n i s k i h zim­ skih t e m p e r a t u r a . S u b m e d i t e r a n s k a vege­ tacija n a š e o b a l e z a s t u p l j e n a j e u g l a v n o m š u m o m i š i k a r o m h r a s t a m e d u n c a i bijeloga graba stabala Pinetum (Querco-Carpinetum te zajednice, šume U koju orientalis). zamjenjuju bora U se­ podbiokovlju p r e o s t a l a s u s a m o p o j e d i n a č n a kundarne alepskog (Querco-

v r s t a , r a z v i j e n i s u f r a g m e n t i g r m o l i k e vege­ tacije iz s v e z e b u š i k a (Cisto-Ericion). s i r o m a š n i j i m s t a n i š t i m a s p l i t k i m t l o m nala­ z i m o p a š n j a k e k o s t r i k e i z v j e z d a s t e djete­ line (Brachypodio-Trifolietum stellati), a na dubljim t l i m a zajednice sveze fragmenti endemične i Na sitnocvjetnog zagorskoj parviflorae). strani i Biokova najčešća je (Sesleriosve­ šikara Ostryetum dena na medunca crnoga graba zajednice Vulpio-Lotion. mekinjaka

N a t o č i l i m a p o d n o k a m e n i h litica postoje lanilista (Drypi-Linarietum

halepensis).

podnožju

biokovskih

klisura, na toplijim i zaštićenijim mjestima, r a s t e za ovu zonu neuobičajena vazdazelena v e g e t a c i j a s č e s v i n o m , koju zbog r e l i k t BIOKOVO

carpinifoliae), dračiku

mjestimično

(Paliuretum

spinae-christi)

Sibirsko zvonce (Campanula sibirica), f o t o : A. Alegro

Bijela zečina (Centaurea alba), f o t o : V. Hršak

BILJNI SVIJET

103

te

kamenjare

kovilja

i

ljekovite

kadulje

ra

šmrika

ili

smrič

(Juniperus

oxycedrus), I

(Stipo-Salvietum Prigorski na pojas

officinalis). zauzima do 1200 od m 600—1300 na m

koja g r a n i č i sa š u m a m a b u k v e i jele. Nal p r i m o r s k i m l i t i c a m a n a l a z i m o endemičnu zajednicu zvončike Moltkeetum crvenkaste pidatae) te caulescens). sima), petraea), pukotina i modrog zečine stablastu Od petraeae), stijena lasinja Portenšlagove (Campanulobjelušine i cusrastu: ramosis{Campanula (Moltkea cus(Potentilla

primorskoj

zagorskoj

p a d i n i . N a j v a ž n i j a je z a j e d n i c a š u m a i ši­ k a r a m e d u n c a i crnog graba s jesenskom šašikom ae). (Seslerio-Ostryetum utjecaju klečica bure carpinifolina dijelu sibirica). u obliku Zahvaljujući spušta i

zajednicu petoprstu

(Inulo-Centaureetum vrsta

p r i m o r s k e p a d i n e u taj položaja gustih V e g e t a c i j a je razvijena

se p o j a s iz v i š i h (Juniperus većinom

endemičnih

portenšlagija portenschlagiana),

(Portenschlagiella zvončika lasinje zečina modro

Portenšlagova crvenkasta

mjestimično pri

rijetkih

listopadnih domini-

š i k a r a . N a z a g o r s k o j s t r a n i , zbog n e g a t i v n e selekcije nekadašnjoj ispaši,

(Centaurea

pidata) i d r . Na gornjoj g r a n i c i p o j a s a nalaze s e e n d e m i č n e š u m e d a l m a t i n s k o g a crnog bora (edafski (Junipero-Pinetum klimaks). i u dalmaticae) kao p r i r o d n i t r a j n i s t a d i j u v j e t o v a n v r s t o m tla Dalmatinski c r n i bor p r i s u t a n je s nižim dijelovima pojasa, I (Seslerio-Ostryetum na kojima

a l i p r i p a d a š u m i m e d u n c a i c r n o g a graba dalmatinskim dalmaticae). borom pinetosum Površine

više n e r a s t u s t a b l a š i c e p o k r i v a pašnjački t r a v n j a k š a š a c r l j e n i k e i k r š k e z e č i n e (Carici humilis-Centaureetum rupestris), najvažnija p a š n j a č k a z a j e d n i c a n a B i o k o v u . T u j e opisan niz z a j e d n i c a na s t a n i š t i m a s p o s e b n i m pedo­ loškim i mikroklimatskim uvjetima. Gorski pojas obuhvaća biokovsku visoravan

s a s v i m u z v i s i n a m a , o s i m n a j v i š i h vrhova. T i p i č n a v e g e t a c i j a t e zone š u m e s u bukve s jesenskom šašikom su (Seslerio na autumnalisFagetum). većim Razvijene ponikvama, sjeveroistočnim lomovima,

i i s t o č n i m s t r a n a m a b i o k o v s k i h visova, u klancima, i s p o d v e ć i h k a m e n i h g r o m a d a i n a zagor­ s k i m p a d i n a m a . U v i š i m u v a l a m a i na za­ g o r s k i m p a d i n a m a i m a t o p l o l j u b i v i h (termofilnih) miješanih Osim šuma bukve i jele (Abieteti-Fagetum). miješanih šuma,

j e l a n a B i o k o v u č i n i d v a t i p a č i s t e sastojine. To je t e r m o f i l n a j e l i n a š u m a s c r n i m gra­ Gorski javor na biokovskoj vršnoj zaravni, foto: F. Šabić
BIOKOVO

bom

(Ostryo-Abietetum)

i

hladnija na

šuma

s

krkavinom

(Rhamno-Abietetum)

većim

104

Žestika (Rhamnus fallax), foto: V. Hršak

Soliter bora na biokovskoj vršnoj zaravni, foto: F, Šabić BILJNI SVIJET

105

v i s i n a m a . T u j e r a z v i j e n cijeli n i z n i ž i h sta­ dija vegetacije, a o p i s a n o je više zajednica, ovisno o t i p u t l a , n a g i b u i i z l o ž e n o s t i vjetro­ vima, ski posebno buri. i rijetke Najvažnije su brojne biljne vrste: biokov­ biokrška biokovoensis), endemične kovsko zečina dimak žutika njika

Seslerietum biokovoensis, foliae,

robustae,

Ephedro-Astragaletum juncidrugeJ longifoliae i

Edraiantho-Seslerietum

Peucedanetum

koje n a s e l j a v a j u r a z n a s t a n i š t a ovisno o lo-| k a l n i m u v j e t i m a . Z n a č a j n e su po najvećem j broju njak endema (Drypis Biokova: spinosa Jacquinov ssp. (Onosma mekijacquiniana), biokovoense), angusruža zečina zvonce! zečina zvonce I I lijer Na

kozlinac zvonce (Crepis (Genista

(Astragalus

(Edraianthus pumilio), rupestris), chondrilloides), dalmatica), uialdsteinii

(Centaurea

uskolisni dalmatinska ru­ bioko-

biokovski biokovski tifolius (Rosa (Centaurea (Edraianthus (Centaurea (Edraianthus udovičica (Lilium najvišim

oštrolist kozlinac

(Astragalus Portenšlagova makarska biokovsko biokovska puzavo crni

biokovska ssp.

biokovoense), portenschlagiana), mucurinensis), pumilio),

(Hieracium

vense) i d r u g e . Pretplaninski i planinski pojas obuhvaća

n a j v i š e dijelove Biokova, p r e t p l a n i n s k e vrišt i n e i p l a n i n s k e goleti, u z d o m i n a n t n e p r e t ­ planinske šume bukve. Niska i deformirana stabla bukve sliče pretplaninskim stabli­ Na m a drugih visokih d i n a r s k i h planina. su r a s p o r e đ e n e po biokovskoj

biokovoense), serpjllifolius), (Scabiosa vrhovima subsp.

dalmatinska i dr.

dalmatica), cattaniae) je razvijena po

martagon

zajednica I za­

B i o k o v u o n e n e č i n e k o n t i n u i r a n i pojas, n e g o visoravni u d u b o k i m i s j e n o v i t i m v r t a č a m a i j a m a m a . Sa š u m a m a bukve gorskog pojasa povezane su r a z n i m prijelaznim oblicima, t a k o d a m e đ u njima n e m a oštre granice. Cesto su u obliku prorijeđenih šumica i šikara u kojima ima dosta niskih grmova metlike sibirica (Cytisanthus nana) radiatus), klečice (Juniperus

s i t n o g š a š a i p l a n i n s k e s u n č a n i c e (CariciHelianthemetum lje Postoje alpestris), nekima j e d n i c a p u z a v o g z v o n c a i P a n č i ć e v e vlasu(Edraiantho-Festucetum i drugi tipovi pancicianae). nastali vegetacije,

u t j e c a j e m r a z l i č i t i h p r i r o d n i h č i m b e n i k a te čovjeka i d o m a ć i h životinja.

i p o s e b n o ž e s t i k e (Rhamnus

fallax). Po t o m e

se razlikuju od pretplaninskih š u m a bukve na sjevernijim p l a n i n a m a H r v a t s k e i čine p o s e b n u z a j e d n i c u ž e s t i k e i b u k v e (RhamnoFagetum sjlvaticae). Uz gornji rub pretpla­ n i n s k e b u k v i n e š u m e n a l a z e s e č e s t o stijene i točila s e n d e m i č n i m v r s t a m a koje r a s t u i u n i ž i m dijelovima B i o k o v a : b i o k o v s k a runji­ ka (Hieracium crni uialdsteinii zvončika lijer Na ssp. (Lilium ne bora biokovense), martagon postoji (Pinus vrsta Portenšlagova schlagiana), subsp. pojas ma. (Campanula porten-

Biljnogeografski položaj Biokova
Biokovo se nalazi u m e d i t e r a n s k o m fitoS kopna posebno

g e o g r a f s k o m p o d r u č j u , ali zbog b r o j n i h razlo­ ga postoje utjecaji d r u g i h p o d r u č j a . je utvrđen utjecaj Egejskog mora, čak

i s t o č n o g dijela, š t o d o k a z u j e p r i s u t n o s t nekih i s t o č n o m e d i t e r a n s k i h biljaka, grčko-anat o l s k o g p o d r i j e t l a iz M a l e Azije. Biokovo poka­ zuje f l o r i s t i č k e s l i č n o s t i s a s u s j e d n i m d a l m a t i n ­ skim p l a n i n a m a , k a o što su Mosor, Kamešnica i D o v a n j , a l i zbog izolacije i i z r a z i t e razlike. S l i č n o s t i s B i o k o v o m i m a j u i hercegovačko-bos a n s k e p l a n i n e , p o s e b n o C v r s n i c a i P r e n j . Na najvišim dijelovima B i o k o v a r a s t u biljke koje ga p o v e z u j u sa s r e d n j o m i s j e v e r n o m E u r o p o m , a flora i v e g e t a c i j a n a j v i š i h dijelova i najjačih

cattaniae). klekovine

Biokovu

planinskog bez

mugo) s v o j s t v e n d r u g i m d i n a r s k i m p l a n i n a ­ Na staništima drvenastih postoji više b i l j n i h z a j e d n i c a o v i s n o o k a m e nitosti tla, nagibu i izloženosti s u n c u i buri: Edraiantho-Festucetum BIOKOVO pancicianae, Carici-

106

vjetrometina p o k a z u j e s l i č n o s t s a s u š n i j i m viso­ kim p l a n i n a m a p r e d n j e i s r e d i š n j e Azije.

Hortikulturni spomenik:
B o t a n i č k i v r t u K o t i š i n i : i z n a d c r k v e u Kotišini, na siparištu, s brojnim biljnim vrsta­ ma karakterističnim za Biokovo. Postoji

Zaštita biljnog svijeta Biokova
Biokovo j e 1 9 8 1 . p r o g l a š e n o p a r k o m p r i r o d e na površini od 19 550 h a . Zbog b o t a n i č k e vrijed­ nosti, n e k i dijelovi p a r k a i m a j u p o s e b n u z a š t i t u kao:

vodič i p r o s p e k t .

Geomorfološki rezervat:
Kuranik - Vošac N e v i s t i n a s t i n a - Ovčje polje Iako su biokovske biljne vrste primjerno zaštićene, kao i drugdje u Hrvatskoj nailazimo na niz problema, u prvome r e d u n e d o s t a t n u istraženost i neučinkovitost zakonske zaštite n a t e r e n u . M n o g i s e z a h v a t i p r o v o d e b e z kon­ zultacija uništen sa stručnjacima, dio primjerice izgrad­ nja t o r n j a i p a r k i r a l i š t a n a Sv. J u r i , k a d j e velik najvrednije za koje visokoplaninje Biokovo s k e vegetacije s e n d e m i č n i m p u z a v i m z v o n c e m (Edraianthus serpjllifolius) jedino nalazište u Hrvatskoj. Usto, promjena s o c i o e k o n o m s k e s t r u k t u r e dovodi d o d e p o p u ­

Rezervat šumske vegetacije:
Kaoci i K i m e t - S u t v i d : m i j e š a n e š u m e b u k v e i jele Borovik, bora Vošac: p r i m o r s k e š u m e b u k v e Šibenik Borovac, Bukovac: r e l i k t n e vegetacije š u m e d a l m a t i n s k o g c r n o g

Botanički rezervat:
Sv. Ilija - Š i b e n i k - Š t r o p a c : b o t a n i č k i r e z e r v a t koji o b u h v a ć a glavne i n a j a t r a k t i v n i j e s t i j e n e n a k o j i m a r a s t u visokoplaninske reliktne i endemične vrste te dosta z a k o n o m z a š t i ć e n i h b i l j n i h v r s t a

lacije i n a p u š t a n j e t r a d i c i o n a l n e p o l j o p r i v r e d e , p o s e b n o s t o č a r s t v a , š t o d u g o r o č n o dovodi d o n e s t a n k a vegetacije v e z a n e u z t e d j e l a t n o s t i , u p r v o m e r e d u p a š n j a k a , a koje n o s e z n a t a n dio bioraznolikosti te dovode do procesa z a r a s t a n j a (sukcesije). upravljanja Stoga i zaštitu treba usmjeriti na izradu i provođenje dobro osmišljenih planova planova korištenja zaštićenih područja, temeljenih na upotpunjenoj inventa­ rizaciji živog svijeta Biokova.

Pojedinačno stablo:
Miletin b o r : s t a r i s o l i t e r d a l m a t i n s k o g a c r n o g bora, visok oko 6 m i p r s n o g p r o m j e r a 90 cm, smješten u z p l a n i n a r s k u s t a z u i z n a d s e l a Baškovići

Vošac, primorske šume bukve, foto: F. Šabić BILJNI SVIJET

107

LITERATURA

Boršić, I., Vuković, N., Župan, D., Mlinar, S.,

Bilbiloska, G.,

vica 1: 153-159. Rac, M., Lovrić, A. Ž., 1987., Prilog flori biokovskog područja alge i vaskularna flora. Acta Biokovica 4: 31-46. Radić, J., 1974., Prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33: 219-229. Radić, J., 1977., Novi prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 36: 173-175. Radić, J., 1979., Doprinos fitogeografiji biokovskog područja. Acta Bot. Croat. 38: 95-103. Regula-Bevilacqua, Lj., 1998., Biokovski botanički vrt Kotišina - V o d i č . Ekološki glasnik, Zagreb. Rukavina, M., 1983., Park Prirode Biokovo i njegove prirodne vrijednosti. Acta Biokovica 2: 375-378. Šabić, F. V., 1983., Pošumljavanja na Biokovu. Acta Biokovica 2: 317-330. Šilić, Č, Šolić, M. E., 1999., Sternbergia colchiciflora VValdst. & Kit. Var. dalmatica Reichenb. On the Biokovo massif (Croatia). Nat. Croat. 8(2). 155-160. Šilić, Č, Šolić, M. E., 2 0 0 1 . , New ferns (Filicopsida) in the (lom of the massif of the Biokovo M t . (Dalmatia, Croatia). I Nat. Croat. 10(2): 9 7 - 1 0 1 . Šilić, Č, Šolić, M. E., 2002., Addition to the vascular flora in I the region of Biokovo (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 11: I 341-363. Šolić, M. E., 1983., Endemizam planine Biokova. Acta Biokovica 2: 179-82. Šolić, M. E., 1989., Biokovski botanički vrt poticaj za ekološka nastojanja. Acta Biokovica 5: 149-152. Vrdoljak, Z., 1983., Prilog poznavanju šumske vegetacije Bio­ kova. Acta Biokovica 2: 247-282.

Miteva, S., 2005., Izvještaj botaničke sekcije o istraživanju u Parku Prirode Biokovo. Zbornik istraživačkih radova

Udruge studenata biologije-BlUS u Parku prirode Biokovo: 2 0 - 3 1 , Zagreb. Domac, R., 1967.-1968., Vegetacija vrtača nekih krških planina (Učka, Velebit, Biokovo). Acta Bot. Croat. 26-27: 3 7 - 4 1 . Domac, R., 1988., Cerinthe tristis Teyb. - pravi član hrvatske flore. Acta Bot. Croat. 47: 145-148. Fukarek, P., Šolić, M. E., 1983., Reliktne sastojine eumediteranske vegetacije na biokovskom području. Acta Biokovica 2: 243-246. Horvat, I., 1941., Istraživanje vegetacije Biokova, Orjena i Bje­ lašnice. Ljetopis JAZU 53: 163-172. Kušan, F., 1969., Biljni pokrov Biokova. Prirodoslovna istraži­ vanja 37. JAZU Zagreb. Lovrić, A. Ž., Rac, M.,1989., Florističke osobitosti i zaštita fitocenoza u rječnim kanjonima Dalmacije (Cetina, Krka i Zrmanja). Acta Biokovica 5, 105-120. Lovrić, A. Ž., Rac, M., 1989., Reliktna visokoplaninska vegeta­ cija najhladnijih vrhova na južnim primorskim Dinaridima i njezino paleogeografsko porijeklo. Acta Biokovica 5: 1 3 1 148. Mayer, E., 1983., Beitrag zur Flora des Gebirges Biokovo. Acta Biokovica 2: 4 0 3 - 4 1 1 . Papeš, D., Radić, J., 1983., Studij kromosoma biokovskih endemičnih centaureja. Acta Biokovica 2: 207-216. Pavletić, Z., 1987., Prilozi poznavanju biokovske flore. Acta Biokovica 4: 25-30. Pulević, V., 1981., Rod Crocus L. U flori Biokova. Acta Bioko-

Vitka kockavica (Fritillaria orientalis), foto: H. Raasch BIOKOVO

Medoglavka (Jurinea mollis), foto: J. Raasch

108

fauna

R O M A N OZIMEC

Fauna

Biokova
ci, n a j č e š ć e bujični te lokve i I b u n a r i . I a k o s u v o d e n a staništa r i j e t k a , v o d e n a f a u n a bogata j e v r s t a m a , a l i s l a b o istražena. Podzemna fauna dijeli ili se hipogeična na f a u n u tla

M
ta snost

ALO gdje u svijetu postoji planina visoka gotovo

1800 m uz s a m u obalu mora. uvjetuje iznimnu raznovr­ a

S u d a r M e d i t e r a n a i kontinen­ ekoloških čimbenika,

u z d i g n u t a i o k r š e n a biokovska visoravan okružena udolinama postaje s v o j e v r s n i otok u k o p n u . Na masivu od samo 200 k m
2

( e d a f s k a ) i špiljsku (kavernikoln a ) , koja n a s e l j a v a b a z n e stije­ ne, odnosno litosferu. Fauna t l a d o s a d a n a Biokovu gotovo Divokoza (Rupicapra rupicapra), d a nije p o z n a t a . P r e m a novijim istraživanjima sličnih staništa u Italiji i G r č k o j , očekuje nas

očuvano je iznimno bogatstvo životinja, koje t e k o t k r i v a m o u p u n o j veličini.

foto: K. Žanetić

velik broj n o v i h v r s t a za f a u n u Biokova, ali i n o v i h za z n a n o s t . P o s e b n o su z a n i m l j i v a edaf­

Ekologija, biogeografija i endemizam Biokova
Živi svijet (biosfera), z a j e d n o sa s v i m n e ž i v i m e l e m e n t i m a životnog p r o s t o r a (biotop) č i n i ekosferu Biokova, koju dijelimo n a a t m o s f e r u , p e d o sferu, h i d r o s f e r u i litosferu. U s v i m a je p r i s u t n a f a u n a . E p i g e j s k a i l i n a d z e m n a f a u n a živi n a k o n t a k t u a t m o s f e r e t e pedosfere, h i d r o s f e r e i litosfere, koja n a Biokovu p r e v l a d a v a . T a n a m j e f a u n a n a j d o s t u p n i j a , č e s t o j e d i n a koju v i d i m o , a i najbogatija v r s t a m a . Životinjske zajednice (zoocenoze) č e s t o s u v e z a n e u z biljne zajednice (fitocenoze). M n o g e biljojedne v r s t e (fitofagi), posebno kornjaši i leptiri, vezani su uz s a m o n e k o l i k o b i l j a k a d o m a ć i n a , k a t k a d i j e d n u jedi­ nu. Zbog izražene okršenosti Biokova voda teče podzemno, a n a d z e m n i tijekovi (hidro-

ska

staništa

vrtača

na

biokovskoj

zaravni.

Špiljska

fauna

nastanjuje

mikrošupljine i

makrošupljine n a s t a l e u m a t i č n o m supstratu, v a p n e n c u . Šupljine m o g u b i t i i s p u n j e n e zrakom, pa g o v o r i m o o špiljskoj k o p n e n o j f a u n i (troglobionti), ili v o d o m u kojoj živi v o d e n a špiljska f a u n a (stigobionti). Špiljska je f a u n a j e d a n od n a j i z r a ž e n i j i h e l e m e n a t a f a u n e Biokova. Do sa­ da je u š p i l j a m a u t v r đ e n o p r e k o 180 svojti, od kojih p r e k o 8 0 t r o g l o b i o n a t a t e č a k 6 0 endema Biokova. O t k r i v e n e su b r o j n e svojte nove za zna­ n o s t , koje će se t e k o p i s a t i , a k a d se istraživači probiju do p o d z e m n o g a v o d e n o g t o k a , očekuju n a s nove s t i g o b i o n t n e v r s t e z a z n a n o s t . Biogeografska različitim razdioba B i o k o v a veza­ gdje prepoz­ na je za r a z n e biotske i abiotske čimbenike na stepenicama planine, n a j e m o p e t p o j a s a . P r e d g o r s k u s t e p e n i c u čini u s k o flišno p o b r đ e koje s e i z m o r a i z d i ž e p r e m a i m p o z a n t n i m golim l i t i c a m a . O d 5 0 0 m nadmor­ ske visine nastavlja se najstrmiji p r i m o r s k i

sfera) s l a b o s u z a s t u p l j e n i . P r i s u t n i s u k r š k i izvori, d a n a s v e ć i n o m k a p t i r a n i , r i j e t k i p o t o ­ BIOKOVO

110

Vrtače biokovske zaravni, foto: R. Ozimec

pojas s v a p n e n a č k i m s t i j e n a m a sive boje, s l a b o obraslih vegetacijom u z još d o m i n a n t a n utjecaj mediteranske k l i m e , i z r a ž e n e erozijske p r o c e s e te s n a ž a n utjecaj b u r e . Od oko 1 0 0 0 m n a d m o r ­ ske visine s obiju s t r a n a g o r s k e p a d i n e u z d i ž e s e izrazito o k r š e n a b i o k o v s k a v r š n a z a r a v a n koja se p o s t u p n o u z d i ž e do n a j v i š e g v r h a Sv. Jure (1762 m). I z r a ž e n a je p l a n i n s k a k l i m a s dosta o b o r i n a , p o s e b n o z i m i . O d v i s o r a v n i s e n a oko 500 m s p u š t a s t r m a z a g o r s k a p a d i n a . I tu je i z r a ž e n a p l a n i n s k a k l i m a , a l i d o s t a v l a g e i blaži vjetar o m o g u ć a v a o p s t a n a k r e l i k t n i m jelo­ vim š u m a m a koje u b l a ž a v a j u erozijske p r o c e s e . Završni i b l a ž i dio p a d i n e i z n a d k r š k e Z u p s k o -raške i R a s t o v a č k o - ž e ž e v i č k e u d o l i n e sa submediteranskom k l i m o m čine r a s j e d n e ske u d o l i n e . Vrlo m a l i broj zagor­ vrsta nastanjuje

Krajobrazi, e k o l o š k i s u s t a v i i s t a n i š t a B i o k o v a r a z n o v r s n a s u i b r o j n a , i a k o s e n a pr­ v i pogled m a s i v č i n i vrlo j e d n o l i č n i m . Biokovo obuhvaća krajobraz obalnog područja srednje i j u ž n e D a l m a c i j e t e k r a j o b r a z D a l m a t i n s k e zago­ re. Od ekoloških sustava ističu se šume, k r š i p o d z e m l j e t e t r a v n j a c i , u n u t a r kojih s u b r o j n a , a n e k a i j e d i n s t v e n a s t a n i š t a uz brojne e n d e m e : p o d z e m n a staništa, vodena s t a n i š t a vodotoka j a d r a n s k o g slijeva, točila. z a j e d n i c e p l a n i n s k i h trav­ lokve n j a k a , zajednice p u k o t i n a s t i j e n a t e zajednice N a j u g r o ž e n i j i s u k r š k i vodotoci, i b u n a r i , k r š k e l i v a d e i p a š n j a c i . U g r o ž e n je ekološki s u s t a v o r a n i c a , o d n o s n o o b r a đ e n i h vr­ tača, gdje prestankom uzgoja nestaju izvor­ ne s o r t e k u l t i v i r a n o g bilja, a l i i p r a t e ć a fitofagna fauna. B i o l o š k a r a z n o l i k o s t i e n d e m i z a m fau­ ne Biokova još je nedovoljno poznata, ali početna a n a l i z a pokazuje i z n i m n o bogatstvo. FAUNA

svih pet pojasa, š t o u k a z u j e n a i z r a z i t o v i s i n s k o raslojavanje f a u n e , u z p r o v o d n e v r s t e , t i p i č n e z a pojedini biogeografski pojas.

111

U z veliki broj s r e d n j o d i n a r s k i h e n d e m a , brojni su e n d e m i Biokova: 1 p o r o d i c a , ko dva vrsta 50 svojti, isključivo i 8 r o d o v a i pre­ Ime 15 beskralježnjaka. Biokovaphaenopsis su najbliži te

Biokova n o s i p o r o d i c a dvojenoga Biokovellidae, roda Biokoviella svojti, m e đ u k o j i m a n a j v i š e špiljskih, r e l i k t n i h (živi fosili). Njihovi srodnici o d a v n o i z u m r l i na ovom p r o s t o r u , a one su u s v o j e v r s n i m s k l o n i š t i m a (refugijima) o p s t a l e d o d a n a s . N a Biokovu s r e ć e m o brojne t e r c i j a r n e i glacijalne r e l i k t e , a n e k e d r e v n e v r s t e č a k s u predtercijarni relikti. Unesene (introducirane) faune ima na Biokovu, a l i p r e v l a d a v a i z v o r n a ( a u t o h t o n a ) . M a n j i broj v r s t a s a m s e pojavio n a Biokovu, k a o divlja svinja, a d a l e k o ih je v i š e u n i o čovjek, k a o g o s p o d a r s k i v a ž n u f a u n u za uzgoj i lov ili slučajno. D o m a ć e s u životinje n a Biokovu o d p o č e t k a n a s e l j a v a n j a : ovca, koza, govedo, konj, m a g a r a c , p a s , čije k o s t i n a l a z i m o u b i o k o v s k i m j a m a m a , t e k o k o š i i pčele. I s t i č u s e i z v o r n e p a s ­ m i n e : d i n a r s k a koza, d a l m a t i n s k a b u š a , d a l m a ­ t i n s k o sivo govedo, h r v a t s k i h l a d n o k r v n i konj, zastupljen posebnim tipom (bušak) te dalma­ t i n s k a m e d n a pčela. Primjer su u n e s e n e lovne divljači f a z a n i p r e p e l i c a . Divokoze i m u f l o n i ponovno su uneseni (reintroducirani) na Biokovo, gdje su n e k a d obitavali, a r e i n t r o d u k ciju t r e b a p r o v e s t i i za d o m a ć e životinje, zbog o č u v a n j a s t a n i š n e i biološke r a z n o l i k o s t i . Škrapa s v o d o m na Biokovu, foto: R. Ozimec

Pregled istraživanja Biokova
de F a u n i s t i č k o p o z n a v a n j e Biokova d a l e k o j e o d zadovoljavajućeg. I a k o i s t r a ž i v a n j a t r a j u već 2 stoljeća, rijetko z a n e k u s k u p i n u s u s t a v n o , o s i m donekle za kralježnjake, leptire, kornjaše trčke i špiljsku f a u n u . Z a t o ne č u d i s l a b o p o z n a v a n j a f a u n i s t i č k e s t r u k t u r e Biokova, k a o n i ekologije, bionomije i v i s i n s k o g r a s p o r e d a f a u n e . K r a j e m 20. stoljeća javlja s e n i k a d a p r o v e d e n a ideja istraživanja Biokova, sustavnog faunističkog Dalmatia (Putovanje Del monte po Dalmaciji), (Primorje) o Biocovo, ili u 2. pod che svesku, poglavlju Del Primorie Biocova, naslovom

domina Macarska

(Planina

Biokova

Biokovo

i z n a d M a k a r s k e ) bilježi m a l o f a u n i s t i č k i h poda­ t a k a . Zmiju koja je u p l a š i l a njegove vodiče i o g r o m n u k o s t o b e r i n u iz okolice Z a d v a r j a . Na Biokovu 15. svibnja 1802. i s t r a ž u j e z a g r e b a č k i k a n o n i k J o s i p H o s t , koji biljke i k o r n j a š e šalje u Beč, gdje ih o b r a đ u j e njegov stric, Host. carski Čuveni 1817. liječnik i p r i r o d o s l o v a c N i k o l a

kao središta bioraznolikosti Hrvatske. P r v e š t u r e p r i r o d o s l o v n e p o d a t k e o Biokovu zapisuje fra P a v a o P e l i z z e r ( P a v a o R o v i n j a n i n ) koji se u t r a v n j u 1640. u s p i n j e na Biokovo. O p a t A l b e r t o F o r t i s 1774. u č u v e n o m djelu Viaggio BIOKOVO

entomolog, f r a n c u s k i g e n e r a l P i e r r e F r a n c o i s D e j e a n vjerojatno je p r v i zoolog koji se kornjaša Molops bucephalus. p o p e o na Biokovo s kojeg opisuje endemičnog

112

Entomolog Petar Novak s zbirkom

Austrijski

botaničar

Franz

von

Portencar­

Biocovo vuka i

in

Dalmazia

za

Biokovo (Proteus

prvi

navodi koja

schlag-Ledermaver,

prateći

austrijski

čovječju

ribicu

anguinus), nalaz (Lacerta 1902.

ski p a r F r a n j u I . i K a r o l i n u n a p r o p u t o v a n j u kroz D a l m a c i j u u proljeće 1818. na Biokovu uz biljke s a k u p l j a i k u k c e . P u ž a m a k a r s k u m e d o r u {Medora sakuplja macascarensis šibenski macascarensis), Robert opisa­ Visiani, nog 1828. s p a d i n a i z n a d M a k a r s k e , vjerojatno botaničar koji i s t r a ž u j e Biokovo u j e s e n 1824. i ljeto 1828., a bavi se i m a l a k o l o g i j o m . U t r a v n j u 1842. s p a d i n a i z n a d M a k a r s k e njemački zoolog H e i n r i c h C a r l K i i s t e r n a v o d i nalaz svibnja zelene 1852. krastače na [Bufo viridis). Krajem padinama iznad Makarske

d o d a n a s nije p o t v r đ e n a . S p l i t s k i profesor J u r a j Kolombatović blasijevog a sis). 1895. Kustos 1884. objavljuje gušterice šišmiša blasii), mosorenmuzeja, sakuplja potkovnjaka mosorske bečkoga (Rhinolophus

prirodoslovnog

malakolog

Rudolf Sturanv

p u ž e v e i k o r n j a š e i z n a d M a k a r s k e , a profesor iz T r a v n i k a O s k a r B r a n d i s , leptire. Prvo opsežno faunističko istraživanje kova vrše u srpnju Zadranin Joseph Miiller, Karl Splićanin Bio­ Peter 1905. entomolozi: r o đ e n i Czernohorskv i 1 9 0 5 . biljke i

B a l d a s s a r e d e P r e g l , k a s n i j i profesor u S p l i t u i Zadru, bilježi ptice c r n o g l a v u g r m u š u (Sylvia melanocephala) i Eleonorina sokola (Falco eleonorae). U proljeće 1854. k u s t o s b e č k o g d v o r s k o g kabineta G e o r g R i t t e r v o n F r a u e n f e l d n a Biokovu s a k u p l j a p u ž e v e . Zoolog u T r s t u , r o đ e n i R i j e č a n i n p o d r i j e t l o m iz Like A d o l f S t o š i ć i njegov s i n M i h a j l o u kolovozu 1875. posjećuju Biokovo i sakupljaju puževe i k o r n j a š e . U p u t o p i s u Salita sul morite

N o v a k i Austrijanci

Karl A. P e n e c k e . Od 21. do 25. srpnja putuju o d Z a g v o z d a p r e k o K a o c a n a Sv. J u r u , p a pri­ morskom padinom do Makarske. Sakupljaju kornjaše (Coleoptera) i d r u g e beskralješnjake, u z n a l a z e n o v i h v r s t a z a f a u n u Biokova, a l i i novih za znanost. Izvanredni rezultati bude i n t e r e s e u r o p s k i h e n t o m o l o g a z a Biokovo. Već u lipnju 1906. m a đ a r s k i e n t o m o l o g E r n o C s i k i s a k u p l j a k u k c e i p a u č n j a k e te opisuje nove svojte. FAUNA 113

Austrijski biokovensis terolog i

koleopterolog Molops a

Adolf

Hoffmann 1912. novi novi koleop­ rod

Niphargus

buturovici.

Na

Biokovu

ljubljanski

1911. opisuje e n d e m i č n e k o r n j a š e Duvalius (B.) biokovensis; 1925. Feigl on r o d Hoffmannella, Herbert Zariquieyella. P . N o v a k n a k o n 1 9 0 5 . i s t r a ž u j e Biokovo još 12 p u t a : 1911., 1924., pa 1928. k a d je s njim češki entomolog Karei Všetečka. U lipnju 1929. s njim s u J o s e p h M u l l e r , s l o v e n s k i e n t o ­ molog J o ž e S t a u d a c h e r , m a đ a r s k i l e p i d o p t e r o log A n t o n S c h m i d t t e t a d a vrlo m l a d i e n t o m o ­ log G u i d o N o n v e i l l e r i z S p l i t a . O t k r i v a j u nove kornjaše Duvaliotes comes i Trechus nonveilleri. Već 1931. P . N o v a k , J . M u l l e r , G . N o n v e i l l e r , J . S t a u d a c h e r i koleopterolog S t j e p a n S v i r č e v i s t r a ž u j u Biokovo, novih špiljskih uz izvanredne nalaze i lažištipavaca. Pri kornjaša i bečki

k u s t o s S a v o B r e l i h s a k u p l j a 1956. kralješnjake, a već 1957. k u s t o s b e o g r a d s k o g m u z e j a D o r đ e M i r i ć sisavce. P o s e b n o s u v a ž n i n a l a z i krške gušterice bogdanovi). sakuplja (Podarcis Od melisellensis) na na čak 1600 m te r i j e t k o g a dinarskog voluhara 1958. Biokovu arahnologinja (Dinaromjs paučnjake Christa

pronalaze

holandska

D e e l e m a n - R e i n h o l d . U okolici Z a g v o z d a i Ma­ k a r s k e 1974. špiljsku f a u n u s njom sakupljaju slovenski entomolozi E g o n P r e t n e r i B o ž i d a r Drovenik. Reintrodukcija divokoze (Rupicapra rupica­ pra balcanica) na Biokovo, s P r e n j a i Čvrsnice započinje 1964., k a d su n a s e l j e n i m u f l o n (Ovis musimon) nestaju. U lipnju 1966., s r p n j u 1969. te s r p n j u 1974. f a u n u k o r n j a š a sakupljaju č e š k i e n t o m o l o z i J i r i H l a d i l i Z a t o č i l . Z a g r e b a č k i biolozi, bračni par D r a g u t i n i R e n a t a Rucner, započinju 1966., i s t r a ž i v a n j a p t i c a Biokova u s t u d e n o m i srna (Capreolus capreolus). Divokoza i m u f l o n dobro se s n a l a z e na Biokovu, dok srne

i s t r a ž i v a n j u sakupljaju i d r u g e k u k c e : stjenice, dvokrilce i opnokrilce, ali i gmazove. U kolovozu 1920. na Biokovu je k u s t o s Ze­ maljskog muzeja u Sarajevu S t j e p a n B o l k a v , a u kolovozu 1921. splitski biolog Stanko K a r a m a n , koji s a b i r e m a t e r i j a l v o d o z e m a c a i g m a z o v a za N a r o d n i m u z e j u Z a g r e b u . U s r p ­ nju u 1922. srpnju češki 1924. a u entomolog brojne društvo svibnju Jan Roubal na K. Biokovu otkriva nove vrste kornjaša,

n a s t a v l j a j u 1968., 1969., 1992. te 1993., p r i čemu z a Biokovo n a l a z e p r e k o 6 0 v r s t a p t i c a . Čuveni r u s k i e n t o m o l o g G r i g o r i j J . B e j - B i e n k o i beo­ g r a d s k i biolog S e r g e j D. M a t v e j e v istražuju n a Biokovu k r a j e m š e z d e s e t i h , dok beogradski biolog G e o r g D ž u k i ć i s t r a ž u j e g u š t e r e 1969. i 1970. K r a j e m š e z d e s e t i h n j e m a č k i malakolog H a r t m u t N o r d s i e c k s u s t a v n o i s t r a ž u j e kop­ n e n e p u ž e v e z a k l o p n i c e t e opisuje endemične svojte roda Medora i Delima. Iz roda Vitrea Edlauer 3 v r s t e p u ž a u t v r đ e n e su za m a l u špilju na području Lađene. Pripadaju zbirci P r i r o d o s l o v n o g m u z e j a u B e č u , a l i se ne zna t k o ih je i k a d a s a k u p i o . S l o v e n s k i biospeleolog E g o n P r e t n e r u srp­ nju 1974. i s t r a ž u j e špiljske k o r n j a š e , a u stude­ n o m 1974. i s t r a ž i v a n j a špiljske f a u n e započinje z a g r e b a č k i biospeleolog B r a n k o J a l ž i ć . kustos J. a Hrvatskoga prirodoslovnog Već 1975. sudjeluje u i s t r a ž i v a n j u s i s a v a c a koja vodi muzeja u 1975., Z a g r e b u N i k o l a T v r t k o v i ć . L j u b l j a n s k i biolog Č e r v e n v istražuje faunu šišmiša od nizozemski malakolog W. J. M. Maasen

mu p r a v i kolega 1927. nastavlja

S o r n e r s kojim o t k r i v a e n d e m i č n i r o d k o r n j a š a , Roubaliella, živanja. istra­ Češki entomolog Janeček sakuplja

m r a v e ( F o r m i c i d a e ) i z n a d P o d g o r e u svibnju 1930. i 1931., a 1 9 3 3 . i 1934. č e š k i e n t o m o l o g S t e p a n J u r e č e k istražuje kornjaše. Puževe i z špilje P o z j a t e n a Biokovu, t e r a k u š c e i z i z v o r a Vepric k o d M a k a r s k e s a k u p l j a 1934. s l o v e n s k i malakolog L j u d e v i t K u š č e r . U ljeto 1 9 3 5 . Biokovo i s t r a ž u j e n j e m a č k i ko­ leopterolog W a l t e r L i e b m a n n , u z n a l a z e broj­ n i h rijetkih kornjaša. Krajem tridesetih dnevne l e p t i r e i s t r a ž u j e n a š č u v e n i entomolog, a k a d e ­ m i k Z d r a v k o L o r k o v i ć . Specijalist z a s t r i z i b u b e (Cerambvcidae) S t e p h a n B r e u n i n g i z Beča, i s t r a ž u j e 1938., a 1939. F r a n z S t o c k l e i n , nje­ m a č k i specijalist z a z l a t i c e ( C h r v s o m e l i d a e ) . S a r a j e v s k i biolog A d e m B u t u r o v i ć , s t r u č ­ njak z a j e d n a k o n o ž n e r a k o v e ( I s o p o d a ) u Baba špilji otkriva novu vrstu 1954. rakušca

p u ž e v e u s r p n j u 1975. i 1977. G m a z o v e od 1979. do 1990. k r o z 9 b o r a v a k a na Biokovu, istražuje

BIOKOVO

114

Puž Cychlostoma brusinae,

prema

Stošić, 1875.

Kusokrilac

Geostiba

biokovensis,

Zagonetna lovricija (Lovricia aenigmatica), crtež: J. Kobvlak Tonći

Čudesni skaritin (Spelaeodytes mirabilis), foto: M. Lukić Splita. S l o v a č k i biospeleolozi

prema Pace, 1990.

njemački biolog J o s e f F. S c h m i d t l e r . Bilježi 16 vrsta uz njihov v e r t i k a l n i r a s p o r e d , a 1 9 8 5 . i s t u skupinu i s t r a ž u j e n j e m a č k i biolog K l a u s H e n l e . Prvi Z n a n s t v e n i s k u p o p r i r o d i B i o k o v ­ skog p o d r u č j a u Makarskoj, o d r ž a n je a od 1981. u listopadu izlazi 1979. serija Acta

R a đ a iz

n a l a z e n o v i r o d t r č k a Dalmatoreichia, a u svib­ nju 1 9 8 5 . e d a f s k e k o r n j a š e s a k u p l j a š v i c a r s k i koleopterolog C l a u d e B e s u c h e t i n a l a z i n o v u vrstu kusokrilca Geostiba biokovensis. Od 1 9 8 5 . do 1989. dvojenoge (Diplopoda), gujavice ( O l i g o c h a e t a ) i g m a z o v e ( R e p t i l i a ) Bio­ k o v a i s t r a ž u j e biolog N a r c i s M r š i ć i z J a b l a n c a p o d n o Velebita, z a p o s l e n u Sloveniji. P o v r e m e n o m u s e p r i d r u ž u j u s l o v e n s k i biolozi B o ž o D r o v e n i k i J o ž e B o l e . M r š i ć daje p r e g l e d g m a z o ­ v a Biokova t e opisuje b r o j n e e n d e m i č n e svojte dvojenoga i gujavica: Djocerasoma FAUNA biokovense,

Biokovica s p r i r o d o s l o v n i m r a d o v i m a o Bioko­ vu. Do 2007. objavljeno je 7 s v e z a k a , posljednji nažalost još 1 9 9 5 . Speleolozi s u s t a v n o i s t r a ž u j u d u b o k e j a m e Biokova od Radziella i 1980. S njima surađuje B r a n k o te biospeleolog Jalžić i opisuje nove r o d o v e š p i l j s k i h k o r n j a š a Biokovoaphaenopsis,

115

Buturevićev rakušac Niphargus buturovici, foto: R. Ozimec ca ( S y m p h y t a ) za f a u n u Biokova, t a k o da je p o z n a t o u k u p n o 8 8 svojti. N i k o l a T v r t k o v i ć daje p r e l i m i n a r n i p o p i s v o d o z e m a c a , gmazova Dalmatinska špiljska babura A/pioniscus balthasari, foto: R. Ozimec i s i s a v a c a uz njihovo v i s i n s k o rasprostranjenje. Vesna Štamol istražuje puževe Biokova, a d n e v n e l e p t i r e I v a M i h o c i i M a r t i n a Šašić. Zbog i z n i m n i h f a u n i s t i č k i h v r i j e d n o s t i H P M u Xestoiulus glomontanum Biokoviella istražuju i Ružica popića -Karlo dalmaticus, biokovense, mauriesi. hrvatski Karadžić, (Prunella ornitolozi uz v a ž a n collaris). Gordan nalaz Lukač alpskog VujčićMacrochaetosoma Eophila trobiocovica, s u r a d n j i s H r v a t s k i m e n t o m o l o š k i m društvom ( H E D ) p o k r e ć e p r o j e k t F a u n a P P Biokovo, z a koji je Uz 1989. osnovan i n i c i j a t i v n i odbor, ali vanjske faune p r o j e k t n i k a d a nije zaživio. prethodna istraživanja b e s k r a l j e ž n j a k a , od 1 9 9 5 . b i o s p e l e o l o š k a istra­ živanja Biokova p r o v o d i R o m a n O z i m e c . Sa­ kuplja b o g a t i m a t e r i j a l , nove v r s t e za faunu Biokova, k a o i n e k e nove za z n a n o s t uz brojne nove l o k a l i t e t e . U ljeto 1 9 9 8 . špilju Tučepska Vilenjača nove v r s t e istražuju talijanski biospeleolozi comottii. otkriva travnju G i a n n i C o m o t t i i F u l v i o G a s p a r o , u z nalaz špiljskog p a u k a Mesostalita Roman Mlejnek i U U kolovozu 1 9 9 8 . i 1999. j a m e Biokova istražuje opnokrilmuzeja i leptira č e š k i biospeleolog kornjaša trčka Lovricia aenigmatica.

a p o s e b n o se i s t i č e n o v i r o d i v r s t a dvojenoge: U s r p n j u 1988. i ožujku 1 9 9 1 . p t i c e Biokova

Snježana

1992. i 1 9 9 3 . s a k u p l j a k o r n j a š e t r č k e

( C a r a b i d a e ) , p r i č e m u n a l a z i 15 svojti, 8 n o v i h z a f a u n u Biokova t e u t v r đ u j e njihov v e r t i k a l n i r a s p o r e d . U r u j n u 1999. n a Biokovu l a ž i p a u k e i druge beskralješnjake 1988. sakupljaju leptire, slovenski biolozi L j u b a S l a n a i T o n e N o v a k . Od kraja djelatnici (HPM) Mladen puževe, ce i k r a l j e ž n j a k e Biokova, Hrvatskoga iz Zagreba. Kučinić sustavno istražuju Mladinov vrste

prirodoslovnog Lidija 52

1999. t i m H r v a t s k o g a biospeleološkog društva ( H B S D ) : S a n j a G o t t s t e i n , E d u a r d Kletečki, B. va Jalžić Cordiceps i R. Ozimec parazit istražuje na špiljsku f a u n u Biokova. U t v r đ e n a je t r o g l o b i o n t n a glji­ riuerae, troglofilnim l e p t i r i m a r o d a T r i p h o s a . Spiljsku f a u n u 1999.

utvrđuju

sovica ( N o c t u i d a e ) , a od 1992. do 1 9 9 5 . M. K u č i n i ć još 1 5 v r s t a z a f a u n u Biokova. F r a n j o P e r o v i ć n a l a z i brojne nove v r s t e o s a biljariBIOKOVO

116

tijekom 14. m e đ u n a r o d n o g biospeleološkog simozija u idović, eolozi Makarskoj, Roman Achille istražuju Danijela HaOzimec, Casale, t a l i j a n s k i biospePierre Mauricio

Biokovski
ženi, iako Na su

beskralježnjaci
prvi podaci s početka obitava 19. velik

P u ž e v i ( G a s t r o p o d a ) nisu sustavno istra­ stoljeća. Biokovu sigurno

i a c h i n o i d r u g i . Spiljsku f a u n u 2 0 0 0 . zajed­ no sakupljaju R. O z i m e c i G. N o n v e i l l e r . Od 2 0 0 1 . u s u r a d n j i s P a r k o m p r i r o d e Bioovo počinje s u s t a v n o i s t r a ž i v a n j e f a u n e lepira ( M l a d e n Kučinić), vodozemaca i gmaova ( I r e n a L a c k o v i ć ) , te špiljske f a u n e (R. Ozimec). U o k v i r u posljednjeg p r o j e k t a f a u n u beskralješnjaka i s t r a ž u j u m l a d i biolozi: Jana Bedek ( I s o p o d a ) , M a r t i n a P a v l e k ( A r a n e a e ) , Marko L u k i ć (Collembola), a u a n a l i z u s a k u p ­ ljenog materijala priključuju se brojni ino­ zemni specijalisti: C. D e e l e m a n , P. H l a v a č , I. K a r a m a n , D. P a v i ć e v i ć , R. S l a p n i k , D. Ubick, S. V i t , L. D e h a r v e n g . U s r p n j u 2 0 0 2 . i travnju 2 0 0 3 . Biokovo i s t r a ž u j e U d r u g a stu­ denata biologije ( B I U S ) koja 2 0 0 6 . objavljuje Zbornik istraživačkih radova.

broj v r s t a , a l i t r e n u t a č n o z n a m o z a oko 40. P r e v l a d a v a j u k o p n e n i p u ž e v i , a v o d e n i su sla­ bije z a s t u p l j e n i . J o š 1 8 2 8 . o p i s a n a j e m a k a r ska rensis), i Delima medora endem blanda puž (Medora blanda macascarensis Medora sa šireg curta macasca­ stenostoma područja curta. setosa A. setoBiokova,

Biokova 1836., a 1 8 5 3 . iz i z v o r a k o d M a k r a endemični brusinae, sa, Na va glabrata, Orientalina važeću važeću S t o š i ć 1875. s Biokova opisuje v r s t u Campylaea danas danas Chilostoma 1912. Chilostoma Vallonia, U a Antoni Wagner Biokovu Delima, vrstu Campylea denudata. Eobania, ulaz-

s u u t v r đ e n e b r o j n e v r s t e rodo­ Pyramidula, elegans.

Medora, ki p u ž

Chondrina i dr. S a k u p l j a se i j e d e veli­ Pomatias pukotinama

Puž polugolać (Semilimax), foto: R. Ozimec

Biokovska krška gujavica Alpodinaridella biokovica,

prema Mršić, 1986. FAUNA

117

Absolonova špiljska pijavica Dina absoloni, foto: R. Ozimec

n i h dijelova špilja žive v r s t e troglofilnog r o d a Vitrea i vrste puž sitni polugolać Zospeum a koji (Semilimax). amoneum navodi nažalost i se nije i Spiljske novi su rod Spelaeoconcha znanstveno Vivi-

paučnjaci

(Arachnida),

stonoge

(Mvriapoda)

i najbrojniji k u k c i ( I n s e c t a ) .

Sve su skupine

b a r e m dijelom i s t r a ž i v a n e , a l i s m o još daleko od u v i d a u njihovu cjelovitu b i o r a z n o l i k o s t . V e s l o n o š c i ( C o p e p o d a ) s u s i t n i , planktons k i r a k o v i koji n a p o d r u č j u D i n a r i d a pokazuju i z r a z i t u b i o r a z n o l i k o s t . N a Biokovu očekujemo e n d e m i č n e svojte, a l i za s a d a su u biokovskim l o k v a m a i b u n a r i m a u t v r đ e n i t e k predstavnici uobičajenih rodova Cjclops i Megacyclops. J e d n a k o n o š c i ( I s o p o d a ) s u najzastupljeniji r a k o v i n a Biokovu. I s t r a ž i v a n a j e s a m o fauna špilja i u t v r đ e n e 4 k o p n e n e e n d e m i č n e babu­ re. Za bosansku špiljsku baburu (Alpioniscus

paganettii poljmorpha, Spelaeobiocouica, vrste parus, rodova Ancylus,

o p i s a n . U i z v o r i m a , p o t o c i m a i l o k v a m a žive Belgrandiella, Pseudamnicola školjkašem iz Litthabitella, i Lymnea. roda Sphaerium,

Školjkaši ( B i v a l v i a ) u lokvama su zastup­ ljeni k u g l a s t i m a virnjaci (Tricladida) u j a m a m a zagorske p a d i n e k o p n e n i m v i r n j a k o m vjerojatno i z r o d a Dugesia. Od vršne ca i maločetinaša zaravni. Octodrilus Od 10 (Oligochaeta) vrsta, Eophila dobro biokovi­ su s u i s t r a ž e n e gujavice ( L u m b r i c i d a e ) biokovske pseudolissaensis endemi

bosniensis) balthasari), choniscus macije. zastupa cus).

Biokovo je j e d i n o p o z n a t o nalazište Strouhaloniscus dalmaticus i Tri-

u H r v a t s k o j . D a l m a t i n s k a špiljska b a b u r a (A. matulici žive u š p i l j a m a s r e d n j e Dal­ Novija i s t r a ž i v a n j a o t k r i l a su špiljske obična vodenbabura (Asellus aquatikrške

Biokova. P i j a v i c e ( H i r u d i n e a ) n a B i o k o v u s u zas­ t u p l j e n e s 2 v r s t e . K r š k e i z v o r e n a s e l j a v a en­ demična matina), s a absolonova Gromačkom dalmatinska najdublje pijavica vlakom pijavica (Trocheta jame Uz dalbiokovske (Dina kod špiljska opisana špilju za jama fauna

svojte nove z a z n a n o s t . V o d e n e jednakonožce

absoioni),

Rakušci

(Amphipoda)

nastanjuju

Popovog polja

u Hercegovini.

izvore i n a d z e m n e tokove, a l i i p o d z e m n e vode. N a Biokovu j e d o s a d a u t v r đ e n o n e k o l i k o vrsta iz rodova Niphargus i Gammarus. Iz Baba špilje o p i s a n j e e n d e m i č n i b u t u r o v i ć e v r a k u š a c Niphargus buturovici, d u g oko 1 cm, a u izvoru

Dubrovnika, na Biokovu

Amfora jedino je n a l a z i š t e za H r v a t s k u . Najbogatija j e vrstama člankonožaca (Arthropoda): rakovi (Crustacea), BIOKOVO

118

Lažipauk špiljska nelima (Ne/ima troglodytes), foto: R. Ozimec Vepric kod M a k a r s k e n a đ e n j e h v a r s k i r a k u š a c (N. vode hvarensis), naseljava endem Dalmacije. rakušac znanost Nadzemne (Gammarus nove vrste balkanski su za

Štipavac Euscorpius tergestinus, f o t o : R. Ozimec (Thomasidae), na osunčanim kamenjarima

vučjaci (Lvcosidae) i s k a k a č i ( S a l t i c i d a e ) , na vlažnijim i hladnijim s t a n i š t i m a Gnaphosidae, a u špiljama šesterookci (Dvsderidae), baldahins k i p a u c i ( L v n i p h i d a e ) i L e p t o n e t i d a e . Vučjaci Alopecosa fabrilis, Hrvatskoj pauka, tne su Pardosa cincta te na više vrsta U iz p o r o d i c a G n a p h o s i d a e i P h i l o d r o m i d a e u nađeni jedino za Biokovu. Uz š p i l j a m a Biokova u t v r đ e n o j e p r e k o 2 5 svojti n e k e nove znanost. Korčulu, Biokovska Biokova, (Stalagtia crna naš slični dvije Biokovo je j e d i n o s t a n i š t e e n d e m i č n e i relik­ vrste Typhlonyphia comottii, reimoseri. endem stalagcijom tredecimguttatus), stalita srodnom udovica Mesostalita

balcanicus). Biokova rakušaca.

Biospeleološkim

istraživanjima

utvrđene

Š t i p a v c i i l i š k o r p i o n i ( S c o r p i o n e s ) žive od obale sve do Sv. J u r e . U t v r đ e n a je v r s t a Euscorpius drugih tergestinus, roda ali moguć je Sve nalaz su i za vrsta Euscorpius. vrlo

slabo o t r o v n e i ne predstavljaju o p a s n o s t čovjeka. S i t n i p a u č n j a c i

( P a l p i g r a d i d a ) iz

roda Eukoenenia n a đ e n i su u š p i l j a m a Biokova. Izražena r a z n o l i k o s t ovog rijetkog i r e l i k t n o g roda n a D i n a r i d i m a , u p u ć u j u n a n a l a z z a zna­ nost nove v r s t e . Pauci (Araneae) iznimno su bogato zastupljeni, a l i još s l a b o i s t r a ž e n i . D o s a d a j e utvrđeno oko dica. U 100 v r s t a iz d v a d e s e t a k poro­ staništima prevladavaju šumskim

o p i s a n a je iz T u č e p s k e Vilenjače, gdje živi sa hercegovačkom Za (Latrodectus hercegovinensis). čovjeka je najopasnija

naojotrovniji p a u k . Lažištipavci s a d a je utvrđeno (Pseudoscorpiones) preko 20 svojti, čak s u š t i p a v c i m a , a l i n e m a j u o t r o v n u bodlju. D o

krstaši ( A r a n e i d a e ) , n a l i v a d a m a cvjetni p a u c i

FAUNA

119

t r e ć i n e špiljskih, od kojih je polovica novih za znanost. Iz porodice sitnih lažištipavaca nalazi (Chthoniidae) važni su špiljskih vrsta opisa­ rijetkih

n i h i z H e r c e g o v i n e : C h t h o n i u s absoloni i C h t h o n i u s o c c u l t u s . Iz p o r o d i c e N e o b i s i i d a e o p i s a n e su č a k 4 špiljske vrste: u Neobisium staudacheri jamama, na obitava Neobisium biokovskoj endemičan Protoneobisium najledenijim peruni Za

maderi n a đ e n je i na M o s o r u , a Neo­ bisium samo relikt visoravni. Biokovo j e

pred-tercijarni

biocovense. Posljednje t r i v r s t e , najveći s u l a ž i š t i p a v c i n a svijetu, d u ž i n e tijela do 1 i p e d i p a l p a do 2,5 c m ! L a ž i p a u c i ili o p i l i o n i d i ( O p i l i o n e s ) s l i č n i su paucima, a l i i m tijelo nije r a z d v o j e n o n a g l a v o p r š n j a k i z a d a k . N a Biokovu n i s u s u s t a v n o i s t r a ž i v a n i , o s i m u š p i l j a m a . N a j č e š ć a je špiljska nelima a je u (Nelima troglodytes), primorske setosissimus. u t v r đ e n a je padine Na vrlo nova rijetka zaravni (Opilio ali v r s t a s i t n o g o p i l i o n i d a iz r o d a špiljama Trogulus špilja vrsta Cyphophthalmus, Sitni paučnjak (Palpigradida) Eukoenenia sp., foto: R. Ozimec se slijepa i b e z p i g m e n t a Biokoviella mauriesi,

e n d e m i č n i r o d i v r s t a l e d e n i h j a m a biokovske z a r a v n i . P r i s u t n a su još 3 e n d e m a Biokova: Dyocerasoma glomontanum biokouense, biokouense i Macrochaetosoma Xestoiulus preko trodoimati-

vršnoj

cus. Na Biokovu živi n a j v e ć a e u r o p s k a dvojenoga Apfelbeckia hessei d u g a 10 cm. S k o k u n i ( C o l l e m b o l a ) i s t r a ž i v a n i su sa­

izvan Grinje

n a đ e n k a m e n i t i kosac na Biokovu

saxatilis). (Acari) s u brojne, n i s u i s t r a ž e n e . V e ć i n o m s u vrlo s i t n e , a n a šišmišima sp. Strige (Chilopoda) Biokova nisu sustav­ n o i s t r a ž i v a n e . D o m i n i r a j u k a m e n j a r k e (Lithobidae) s brojnim v r s t a m a roda zemne nosna strige striga (Geophilidae). (Scutigera Chilopoda te Na primorskim jedina je potkovnjacima (Rhinolophus), krpelj paraIxodes z i t i r a j e d n a od n a j v e ć i h grinja,

mo u š p i l j a m a . U t v r đ e n e su 22 svojte od ko­ j i h n a j v i š e iz p o r o d i c e E n t o m o b r v d a e . Troglob i o n t n i h je 8 v r s t a , v e ć i n o m vjerojatno novih za z n a n o s t , m e đ u k o j i m a se i s t i č e svojta s iz­ nimnim roda prilagodbama na špiljske a uvjete. trorepce sku­ D v o r e p c e ( D i p l u r a ) u š p i l j a m a z a s t u p a vrsta Plusiocampa su (Stygiocampa), najbogatija kukci kornjaši drugi ( T h v s a n u r a ) još n e o d r e đ e n a špiljska v r s t a . Vrstama pina najbolje faunistička od Biokova (Insecta), kojih su

p a d i n a m a n a l a z i m o m e d i t e r a n s k e v r s t e : štitocoleoptrata) europska v r s t a porodice Scutigeridae, a otrovna dalmatinska striga Biokova su skolopendra i E u r o p e je našli vrlo (Scolopendra dalmatica) m o ž e doseći 2 0 c m d u ž i n e . I p a k , n a j d u ž a Himantrium gabrierijetku Poljbothrus lis koja je uz Biospeleolozi 170 p a r i n o g u d u ž i n e 30 cm.

istraženi dok su

( C o l e o p t e r a ) , lep­ slabije ili nikako

t i r i ( L e p i d o p t e r a ) i dijelom o p n o k r i l c i (Hymenoptera), vezani su i s t r a ž e n i . Uz izvore, p o t o k e , b u n a r e i lokve vodencvjetovi (Ephemeroptera) Cloeon te v r e t e n c a s v r s t a m a r o d o v a Baetis i

( O d o n a t a ) kojih je do s a d a u t v r đ e n o 14 vrsta. I s t i č e se n a l a z r i j e t k e v r s t e Cordulia aenea na s j e v e r n i m p a d i n a m a t e najsjevernija populacija vrste Caliaeschna microstigma. R a v n o k r i l c i ( O r t h o p t e r a ) n a Biokovu zas­ t u p l j e n i s u f a u n o m ž o h a r a , t e r m i t a , uholaža,

stygis te 2 slijepe i d e p i g m e n t i r a n e , za z n a n o s t nove v r s t e š p i l j s k i h s t r i g a r o d a Dvojenoge (Diplopoda) Chilopoda. sustav­ Biokova

nije s u i s t r a ž i v a n e s a m o n a z a r a v n i . U t v r đ e n o je 14 v r s t a od č e g a 7 iz p o r o d i c e J u l i d a e . I s t i č e BIOKOVO

120

Biokovski reliktni neobizij (Protoneobisium biocovense), foto: R. Ozimec

Ženka pauka vučjaka (Lycosidae) s malim paučićima na zadku, foto: R. Ozimec FAUNA

121

G r i n j a (Ač'ari) i z b i o k o v s k e s p i l j e , f o t o : J . B e d e k

nakaznika, i konjica.

bogomoljki, Žohari

šturaka, i

skakavaca uholaže

utvrđena najviši Jadrana. Buhe -phthalmus eugeniae,

je

vrsta

Haploembia na

solieri, istočnoj

što je obali Ctenonifetodes endem

(Blatttoidea)

nalaz

prelonožaca

( D e r m a p t e r a ) n a B i o k o v u s u i s t r a ž i v a n i još u 19. stoljeću, dok s u t e r m i t i ( I s o p t e r a ) p r i s u t n i samo atticus obalu obična vrsta na najjužnijim obroncima. Nakaznike Bacillus (Phasmatodea) millleri, Jadrana, iz roda zastupa a paličnjak

(Svphonaptera) parazit dinarskog

zastupa voluhara,

(Medioctenophthalmus)

e n d e m i č n a p o d v r s t a za i s t o č n u bogomoljke (Mantis (Mantodea) te manja šturak kućama, Porodicu špiljski špiljski ostalih rijetka Iz i boga­ religiosa) živi u

H r v a t s k e i B I H . Za Biokovo je u t v r đ e n o preko 3 0 0 v r s t a k o r n j a š a , š t o j e d a l e k o o d konačnog broja. V e ć i n u č i n e t r č c i ( C a r a b i d a e ) , podzemljari ( L e p t o d i r i n a e ) , k u s o k r i l c i ( S t a p h v l i n i d a e ) , striz i b u b e ( C e r a m b v c i d a e ) , k l i š n j a c i (Elateridae), crnokrilci (Tenebrionidae), truležari (Scarab a e i d a e ) , z l a t i c e ( C h r v s o m e l i d a e ) , pipe (Curc u l i o n i d a e ) i p o t k o r n j a c i (Scolvtidae). P r i s u t a n je v e l i k broj e n d e m a , ponajprije t r č a k a i podzemljara. Znamo za preko (Trechus D. 4 0 v r s t a trčaka, nonveilleri) dug od č e g a su 2 r o d a i 10 svojti e n d e m i Biokova. Nonvajlerov Dvije v r s t e žive ski u trehus roda oko 3 m m n a đ e n j e n a p a d i n a m a i z n a d Tučepi. Duvalius, biokovensis i D. Radićev biokov­ radici), comes vjerojatno su glacijalni r e l i k t i , a uz špilje dubokim vrtačama. špiljski trčak (Biokovoaphaenopsis

bogomoljka

Empusa.

Dalmatinski 1 0 0 0 m.

(Grylomorpha

dalmatina)

a l i i š p i l j a m a Biokova do i jamama Biokova cavicold)

špiljskih konjica ( R h a p h i d o p h o r i d a e ) u š p i l j a m a zastupaju i araneiformis). Barbitistes obični Od (Troglophilus konjic konjica dalmatinski p o z n a t a je yersini.

(Dolichopoda vrsta

(Tettigoniidae)

endemična

t o z a s t u p l j e n e s k u p i n e s k a k a v a c a (Acrididae) s B i o k o v a su p o z n a t e e n d e m i č n e i u g r o ž e n e svojte Pararcjptera hystrix padinama brevipennis hystrix. Biokova iznad Podgore brevipennis i Prionotropis ptera) na

Iz malobrojnog r e d a p r e l o n o ž a c a ( E m b i o -

e n d e m i č a n r o d za Biokovo s p r e k o 1 cm dužine

BIOKOVO

122

Dalmatinski šturak (Grylomorpha dalmatina), foto: R. Ozimec

Skakavac Prionotropis hystrix hystrix, foto: J. Raasch

Striga Dvojenoga Macrochaetosoma biokovense,

Polybothrus stygis,

Skokun iz porodice Onychiuridae; f o t o : M. Lukić

foto: G. Polić trog/omontanum foto: R. Ozimec

Dvorepac (Diplura) iz roda Plusiocampa (Stygiocampa), foto: R. Ozimec Endemični rod i vrsta Biokoviella mauriesi, prema Mršić, 1992.

Spiljski trorepac (Thysanura), foto: R. Ozimec

n a đ e n i u š p i l j a m a . E n d e m i č a n i monotipski xod Radziella, prilagođen na filtriranje proc j e d n i h p o d z e m n i h v o d a , o p i s a n j e i z Pretnerove jame, a e n d e m Biokova Laneyriella staudacheri biokovski speoplanes u (Speoplanes jamama Vranjače iz špilje P o d r u m u P o d g o r i . Najveći svjetski podzemljar giganteus biocovensis) živi ledenim iz

j e d a n j e o d n a j v e ć i h š p i l j s k i h t r č a k a n a svijetu. Živi isključivo n a biokovskoj z a r a v n i . Z a g o n e t n a lovrićija (Lovricia aenigmaticd) jedinstven je n a l a z z a Biokovo i d r u g a v r s t a ovog r o d a . I z r o d a Molops s Biokova su o p i s a n e dvije e n d e ­ mične kovski vensis) i vrste, dvoglavi (M. hoffmanni (M. bucephalus) apfelbecki su rod i bio­ bioko­ s molops trčak Ocys biokovensis). endemi Apfelbekov Biokova.

b i o k o v s k e z a r a v n i . D a l m a t i n s k i leptomeson (Leptomeson dombrouiski) opisan k o d S p l i t a , na B i o k o v u je p r o n a đ e n u v i š e špilja. I z p o r o d i c e S c v d m e n i d a e d o l a z i endemični biokovski Staphylinus vensis, difformis. Iz eukonus similis stolzi, (Euconnus mandli, Anotylus biokovensis). Geostiba zavadili, i S Biokova s u o p i s a n e b r o j n e svojte kusokrilaca: bioko­ Ocyusa vrste zlatica splitska a Colon

biokovski

(Omphreus endemičan

Dalmatoreichia je

skaritina

v r s t o m j a n a k o v d a l m a t i n s k i s k a r i t i n (D. janaki), a n e d a v n o je n a đ e n r i j e t k i špiljski s k a r i t i n Spelaeodytes mirabilis. Podzemljari pripadaju u prvome redu fauni t l a i špilja, a č a k 4 r o d a i 6 svojti e n d e m i č n o je za Biokovo. Zariquieyella, Hoffmanella i Roubaliella e n d e m i č n i su i m o n o t i p s k i r o d o v i koji p r i p a d a j u f a u n i t l a , a l i je r o d Roubaliella BIOKOVO

potporodice Afropselaphus novaki), i

pselafida dalmatinus

n a đ e n je

endemični klišnjak (Aphthona pipa

r o d a Trimium. Sa Sv. J u r e o p i s a n i su novakov (Athous biokovska biokovska biokovensis)

(Otiorrhynchus

spalatrensis

biocovensis),

s K a o c a m i l e r o v a božja ovčica (Scymnus milile-

124

Najveći biokovski kornjaš veliki jelenak (Lucanus cervus), foto: R. Ozimec ri). N o v a b i o s p e l e o l o š k a i s t r a ž i v a n j a o t k r i l a su brojne svojte nove za z n a n o s t . O d m r e ž o k r i l a c a ( P l a n i p e n n i a ) n a juž­ n i m p a d i n a m a obitava nekoliko vrsta, tenasti golemar (Palpares libelluloides). među k o j i m a se v e l i č i n o m i š a r e n i l o m k r i l a ističe v r e T u l a r i ( T r i c h o p t e r a ) n a B i o k o v u n i s u po­ sebno zastupljeni. Iz potoka kod Tučepi opisana je Athripsodes dalmatinus, Bosni, a kasnije nađena uz Cetinu i u jamama zahvaljujući b i o k o v s k i m relikt Micropterna

opstao je

glacijalni

testacea. P a r e s e n a d n u l e d e n i c a , č a k n a s a m o m ledu, j e r s a m o n a niskoj t e m p e r a t u r i dozrijevaju s p o l n e s t a n i c e (gonade) ž e n k i . Leptira (Lepidoptera) na Biokovu i m a oko 4 0 0 v r s t a . O d d a n j i h l e p t i r a ( R h o p a l o c e r a ) s južnih padina iznad M a k r a opisan je endemični d a l m a t i n s k i uskršnji leptir (Zerynthia cerysi dalF a u n i s t i č k i je na kojoj je Podzemljar (Radziella styx), crtež prema Casale i Jalžić, 1988. macijae) iz p o r o d i c e l a s t i n r e p a k a ( P a p i l i o n i d a e ) , koji p o o p i s u v i š e nije n a đ e n . najzanimljivija b i o k o v s k a (Parnassius mnemosynae), iz zaravan

od l a s t i n r e p a k a u t v r đ e n crnooki parnasovac porodice šarenaca ( N v m p h a l i d a e ) Neptis rivularis, BIOKOVO a iz p o t p o r o d i -

126

Mrežokrilac vretenasti golemar {Palpares libelluloides), foto: H. Raasch

Osolika muha (Helophilus pendulus), foto: J. Raasch

Leptir kiseličin crvenko (Lycaena dispar), foto: H. Raasch

Noćni leptir [Triphosa sabaudiata), foto: G. Polić

Komarči [Culicidae) u parenju, f o t o : M. Lukić reticulata, Rhyacia Hadena simulans,

Tulari

(Microptherna testacea)

u parenju, foto: R. Ozimec caesia, Calligeris Rhyacia ramosa, lucipeta, ističe se

ce o k a š a ( S a t v r i n a e ) c r n i o k a š (Erebia melas) i rijetki rijetki i dalmatinski južni lastin žućak i). okaš (Proterebia (Papilio afra dalmata). N a sjevernoj p a d i n i n e d a v n o s u n a đ e n i repak mali alexanor) te čije Kleopatrin muller (Gonepteryx plavac je cleopatrd)

svojta iz r o d a Euxoa najvjerojatnije n o v a za z n a ­ n o s t . U b i o k o v s k i m j a m a m a č e s t i su: dubitata, llbatrlx, Triphosa Hypena obsitalls, (Diptera) vrstama, sabaudiata, perastokrili su ali Triphosa leptirić na Scollopteryx

globalno schiffer

ugroženi

(Pseudophilotes

Posljednji

sladokusac

r o d a Alucita i dr. Dvokrilci zastupljeni s malo Biokovu b r o j n i m poda­

gusjenice j e d u s a m o a r o m a t i č n o bilje: m a j č i n u dušicu, l a v a n d u , v r i s a k i m e n t u . Uz njih Biokovo ukrašavaju nd), lastin io), jedarce {Inachis uskršnji repak leptir (Papilo podalirius), (Zerynthia machaon), danje i polyxepaunče drugi. prugasto

t a k a o dosadašnjim istraživanjima, t e k neko­ liko v r s t a iz p o r o d i c e p l e s a l i c a ( E m p i d i d a e ) i Trvpetidae. Limoniidae, Prisutni su komari (Tipulidae), trzalbraničevke (Simuliidae),

(Iphiclides

admiral

(Vanesa atalanta) (Heterocera)

Od noćnih leptira

v r s t a m a je

c i ( C h i r o n o m i d a e ) , k o m a r č i ( C u l i c i d a e ) , pap a t a č i ( P s v c h o d i d a e ) , o b a d i ( T a b a n i d a e ) , grabežnice (Asilidae), Stratiomvidae, (Muscidae) su vrste balegarke i zujare i (Scatophagidae), (Calliphoridae). muhe Brojne

najbogatija f a u n a sovica ( N o c t u i d a e ) zastuplje­ na na Biokovu s p r e k o 90 v r s t a . M e đ u b r o j n i m rijetkim i z a n i m l j i v i m v r s t a m a : Euxoa decora, Chersotis cuprea, Calpe thallctri, Heliophobus

napasnici

FAUNA

127

p a r a z i t i s t o k e ili v e z a n e uz njihov i z m e t i l e š i n e , t a k o d a j e r a z n o l i k o s t d v o k r i l a c a Biokova b i t n o smanjena n e s t a n k o m stoke. O p n o k r i l c i ( H v m e n o p t e r a ) s u n a Biokovu zastupljeni brojnim v r s t a m a d r v a r i c a (Siricidae), šiškarica (Cvnipidae), m r a v a (Formicidae), osa (Vespidae), p č e l a (Apidae) i d r u g i h o k o j i m a i m a m o m a l o p o d a t a k a . I z n i m k u č i n e ose biljaric e ( S y m p h y t a ) , kojih j e n a Biokovu u t v r đ e n o oko 90 svojti. V r s t e Arge Gilpinia dryas caucasica, soda, i druge, Stauronematus nigrisu stjesamo compressicornis, cornis, Nematus

Rhogogaster

ovdje u t v r đ e n e z a h r v a t s k u f a u n u . Polukrilce (Hemiptera) zastupaju n i c e ( H e t e r o p t e r a ) , cvrčci ( A u c h e n o r r h y n c h a ) i ušenci ( S t e r n o r r h y n c h a ) . Dominiraju kopne­ n e stjenice i z p o r o d i c a M i r i d a e , P e n t a t o m i d a e i Cydnidae, U vodenim Gerris, manina je (Opsius Za nižih kojih je u t v r đ e n o oko staništima Nepa, žive Notonecta a iz 50 v r s t a . rodova Corixa. i stjenice

Hjdrometra, cvrčka croaticus). neke

N a j u ž n i m p a d i n a m a Biokova s l u š a m o p j e s m u (Cicada orni), Makarske cvrčak is­ Daždevnjak skupine (Protozoa), virnjaci na još Biokovu, nemamo crvi posebno podatke: (Platytrbodlaoblici (Salamandra salamandra); foto: D. Lacković nisu opisan endemični hrvatski livadni

Ušenci

Biokova

traživani. beskralježnjaka,

praživotinje helmintes), ci

plosnati

(Turbellaria),

(Gastotricha),

kolnjaci

(Rotatoria),

( N e m a t o d a ) , v r p č a r i ( N e m e r t i n a ) i dr.

Kralježnjaci Biokova
Vodozemce obična viridis), i (Bufo velika (Amphibia) bufo) žuti i zelena Gatalinka žaba (Hyla zastupa (Rana (Bombina 5 žaba: (Bufo ridibunda) variegata glo­ salaa zelena mukač krastača

dalmatinski

kolombatovici). za Biokovo. na

arborea),

balno ugrožena vrsta, tek je nedavno utvrđena Daždevnjaci Biokovu vulgaris). (Reptilia) su predstavljeni (Testudo 21 Poskok (Vipera ammodytes), foto: A. Grčić Kopnena kornjača hermaniznimne (Salamandra su mandra) (Triturus Gmazovi vrstom. veličine,

lokve z a g o r s k e p a d i n e n a s e l j a v a m a l i v o d e n j a k

ni) sve je r j e đ a na Biokovu, a k u ć n i m a c a k l i n BIOKOVO

128

Kućni macaklin (Hemidactylus turcicus), foto: R. Ozimec FAUNA

129

Alpski popić (Prunella collaris), foto: K. Žanetić (Hemidactjlus turcicus) redovit u

kućama primorske padine. Susret sa zmijom na Biokovu opisuje još F o r t i s , a do s a d a je u t v r đ e n o 9 g u š t e r a i 10 zmija. V e ć i n a i h živi n a j u ž n i m p a d i n a m a , dok i z n a d 1 0 0 0 m d o l a z e d a ž d e v n j a k , mosorska mosorensis), viridis), zmije: šara krpica ni ča gušterica obični krška šilac (Podarcis (Platjceps (Archaeolacerta (Lacerta te melisellensis) dahli), crvenCrvenzelembać

i z i d n a g u š t e r i c a (Podarcis muralis), najadum poljarica (Zamenis (Hieropis situla)

gemonensis),

smukulja poskok i

(Coronella (Vipera

austriaca), ammodytes).

i j e d i n i otrov­ k o p n e n a kornja­ potencijal­ vjerojatno gušterica

krpica je ugrožena, mosorska

gušterica mukač Mosorska

no u g r o ž e n e v r s t e , a m a l i v o d e n j a k i dalmatinski ugrožene žuti vrste.

e n d e m j e j u g o i s t o č n i h D i n a r i d a , gdje dolazi i z n a d 1 2 0 0 m . Novija i s t r a ž i v a ­ nja u k a z u j u d a p r e d s t a v l j a z a s e b a n r o d s t a r oko 16 m i l i j u n a g o d i n a . Ptice orao (Aves) su najbrojniji orao (Falco kralježnjaci (Circaetus plaBiokova. M e đ u gotovo 100 v r s t a , i s t i č u s e s u r i (Aquila sivi chrjsaetos), sokol zmijar gallicus), peregrinus),

Gnijezdo žutokljune galice (Pyrrhocoraxgracu/us) s jajima, foto: B. Jalžić BIOKOVO

Žutokljuna galica (Pyrrhocorax gracu/us), foto: K. Žanetić

130

Sivi sokol (Falco peregrinus), foto: K. Žanetić

Suri orao (Aguila chrysaetos), foto: K. Žanetić ninska leucotos), {Hippolais sova (Strix uralensis), lastavica i kreja mravozub (Hirundo (Nucifraga crni catactes), r i z i č n e ili u g r o ž e n e v r s t e u H r v a t s k o j . Bjeloglavi sup (Gyps fulvus), ovdje zvan lunja, o b i t a v a n a Biokovu još polovicom 20. stoljeća. Stijene i z m e đ u B a s t a i Velog b r d a , na koji­ m a s e gnijezdio, zovu s e L u n j e v e k u ć e . S u p a FAUNA

(Dryocopus

martius), b j e l o h r p t n i djetao špiljska olivetorum) (Prunella collaris),

(Picoides dauricd), caryo-

alpski popić

voljić m a s l i n a r

131

Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii), foto: G. Polić

starješinu rijedak,

ili i

kostoberinu crkavica

(Aegjpius

monachus)

iz okolice Z a d v a r j a s p o m i n j e još F o r t i s , a bio je kao (Neophron percnopterus). Obje v r s t e , k a o i k r š k i sokol (Falco biarmicus) i v e l i k a u š a r a (Bubo bubo) n e s t a j u k a d i s u p , najvjerojatnije zbog n e s t a n k a s t o k e . Ž u t o k l j u n a galica (Pyrrhocorax graculus), zvana ćolica, p o s e b n o je z a n i m l j i v a j e r se gnijezdi u j a m a m a sve d o Sv. J u r e , p a j e s p e l e o l o z i m a i n d i k a t o r z a o t k r i v a n j e j a m a . P o s e b n o s u brojne u J a m i n a Dovnju, a J a m a c r n i h p t i c a n a K i m e t u p o n j i m a je dobile i m e . Sisavci bjeloprsi jež (Mammalia) (Erinaceus su na Biokovu dolazi za­ Dinarski voluhar {Dinaromys bogdanovi), foto: J. Bedek Šišmiše s 3 vrste (Chiroptera) roda na Biokovu mišoliki zastu­ šišmiši s t u p l j e n i s 42 v r s t e . Od k u k c o j e d a ( I n s e c t i v o r a ) concolor) samo na najjužnijim p a d i n a m a i jedini je p r e d s t a v n i k p o r o d i c e j e ž e v a ( E r i n a c e i d a e ) n a Biokovu, dok je p o r o d i c a r o v k i (Soricidae) p r i s u t n a s 5 v r s t a . Na v r š n o j z a r a v n i žive š u m s k a (Sorex araneus) (Sorex minutus), p r i p a d n i c i kon­ i m a l a rovka (Suncus etruscus) BIOKOVO

paju 3 p o r o d i c e : p o t k o v n j a c i (Rhinolophidae) Rhinolophus; teniotis) ( V e s p e r t i l i o n i d a e ) s l i v r s t a , a š i r o k o u h i zecousnjak (Tadarida zastupa golorepaše ( T a d a r i d a e ) . P o t e n c i j a l n o su u g r o ž e n i veliki (R.

t i n e n t a l n e faune. Najmanja je patuljasta rovka d u g a t e k 4,5 c m .

132

Vuk (Canis lupus), f o t o : Ž. Stipeć

Bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), foto: F. Šabić FAUNA

133

ferrumequinum) (R.

i

mali potkovnjak

(R.

hiposiderod

Nužna pojedinih

su

daljnja f a u n i s t i č k a staništa do skupina

istraživanja, analize te bionomije

ros) te r i j e t k a i r i z i č n a v r s t a blazijev p o t k o v n j a k blasii), kojeg z i m i n a l a z i m o p o j e d i n a č n o u Iz r o d a dugouhih šišmiša (Plecotus) špiljama.

kartiranja

sustavne

faunističkih

pojedinih vrsta. I a k o se Biokovo t r e n u t a č n o č i n i kao vrloj dobro o č u v a n a p r i r o d n a cjelina, ozbiljnih prijetnja. Prva je zacija p r i m o r s k e p a d i n e , postoji više urbani­ ubrzana

d o l a z e dvije vrlo rijetke i z a n i m l j i v e v r s t e , obje nedovoljno p o z n a t e i vjerojatno u g r o ž e n e : g o r s k i (P. (P. macrobullaris) kolombatovici). i Kolombatovićev pravih dugoušan (Myotis) Rod šišmiša

p o s e b n o predgorske

z a s t u p l j e n je s 5 v r s t a od kojih su r i đ i (M. emarginatus) i v e l i k i š i š m i š (M. ugroženi. myotis) p o t e n c i j a l n o {Miniopterus schreiDugokrili pršnjak

s t e p e n i c e , koja je najočitija uz s a m u obalu, ali s e u b r z a n o d i ž e p r e m a m a s i v u . Betonizacija, izgradnja stambenih i strukturnih objekata, probijanje sve v e ć e g broja p r o t u p o ž a r n i h cesta, a g r a r i z a c i j a z e m l j i š t a u v i n o g r a d e i maslinike m o r a se staviti pod kontrolu. je urbanizacija vršne zaravni. stanova D r u g a ugroza Uz u izgradnju moderne

bersi) u g r o ž e n a j e v r s t a . N e d a v n o s u biospeleolozi u j a m i J a m i n i k o d G . B r e l a o t k r i l i koloniju s 4 0 0 0 j e d i n k a . Dvojezupce ( L a g o m o r p h a ) n a Biokovu z a s t u p a obični zec (Lepus europaeus), a glodavce ( R o d e n t i a ) 7 v r s t a . O d l i č n i su penjači vjeverica glis). (Sciurus vulgaris) i sivi puh (Myoxus quercinus naočalama. Dalmatinski vrtni puh je po tipičnim (Eliomys tamnim

i sve u č e s t a l i j e k o r i š t e n j e biokovske ceste te pretvaranje dosadašnjih v i k e n d i c e , n a j o p a s n i j e je m o g u ć i m a s o v n i turi­ z a m u v i d u z i m s k o g a s k i j a š k o g c e n t r a , hotel­ s k i h o b j e k a t a i d r u g o g , p r i č e m u je posebna opasnost i zagađenje što p o d z e m n i h voda. uzrokuje česte Daljnju o p a s n o s t č i n e o d l a g a l i š t a o t p a d a t e sukcesija zaraštavanje, požare i smanjuje bioraznolikost. Za o d r ž a n j e f a u n i s t i č k e r a z n o l i k o s t i Biokova nužno je ostvariti te upravljanje krajobrazima, Nažalost, staništima ekološkim nišama.

dalmatiens), e n d e m i s t o č n e obale J a d r a n a , p r e ­ poznatljiv Od 4 v r s t e iz p o r o d i c e m i š e v a ( M u r i d a e ) i s t i č e se s l a b o p o z n a t i i vjerojatno u g r o ž e n i d i n a r s k i voluhar (Dinaromys bogdanovi), tercijarni re­ likt i endem Balkana. N a Biokovu i m a 1 0 v r s t a zvijeri ( C a r n i v o r a ) , od kojih se čagalj (Canis aureus) i m e d v j e d {Ur­ sus aretos) pes), les divlja meles), pojavljuju samo povremeno. Stalno su p r i s u t n i v u k (Canis lupus), lisica (Vulpes vulm a č k a (Felis silvestris), j a z a v a c (Metvor (Mustela putorius), kuna nivalis). bjelica kuna zlatica foina) i (Martes

p r e s t a n a k t r a d i c i o n a l n e poljoprivrede, posebno s t o č a r e n j a , dovodi do z a p u š t a n j a krajobraza, u p r v o m e r e d u p l a n i n s k i h p a š n j a k a i livada te lokva i b u n a r a , š t o d u g o r o č n o vodi do zarastanja i n e s t a n k a t i h i z n i m n o v a ž n i h s t a n i š t a . Jedan od najvažnijih elemenata upravljanja krajo­ b r a z i m a Biokova bit će p o v r a t a k stočarenja te o d r ž a n j e p o s t o j e ć i h a n t r o p o g e n i h s t a n i š t a , što j e p r e d u v j e t z a r e i n t r o d u k c i j u l e š i n a r s k i h vrsta te o p s t a n a k b r o j n i h biljaka, životinja i gljiva v e z a n i h u z s t o k u i njihova p r a t e ć a s t a n i š t a .

(Martes lasica

martes), (Mustela

K o p i t a r i ( P e r i s s o d a c t v l a ) n a Biokovu s u pri­ s u t n i s a m o u n e s e n i m v r s t a m a , i a k o g a još u holocenu koza simon) i naseljavaju jelen (Rupicapra kozorog rupicapra), (Capra (Cervus elaphus), muflon hircus). (Ovis Divlja divomusvinja

(Sus scropha) je t e k 1978. u t v r đ e n a za Biokovo.

Istraživanja i zaštita faune Biokova
Već preliminarna analiza faune ističe

Biokovo k a o vruću točku (hot spot) biološke r a z ­ nolikosti H r v a t s k e i Europe, a n e k i m elementi­ ma i svijeta, p o s e b n o špiljskom f a u n o m . BIOKOVO Buša na Biokovu, foto: R. Ozimec

134

LITERATURA

Babić, M., 1983., Priroda biokovskog područja u djelima nekih starijih pisaca, Acta Biokovica, 2 : 2 9 5 - 3 0 2 . Casale, A. & Jalžić, B., 1988., Radziella (new genus) styx n.sp., a new exceptional t r o g l o b i t i c Bathysciinae (Coleoptera, Catopidae) f r o m the Dinaric Region, Jugoslavia, Boli. D. M u s . Reg.d. Sci. Nat., Vol.6, N.2: 3 4 9 - 3 5 8 . Curčić, B.P.M., 1988., Cave dvvelling p s e u d o s c o r p i o n s of the Dinaric karst. Razprave IV razr. SAZU 26:1-191. Durbešić, P. & Vujčić-Karlo, S., 2000., Prilog povijesti istra­ živanja faune kukaca (Insecta) biokovskog područja, Ekološke m o n o g r a f i j e 5, Biokovo 2 : 2 4 5 - 2 5 3 . Gasparo, F., 1999., Sta/ita comottii n.sp., un nuovo r a g n o c a vernicolo della Dalmazia centrale (Araneae, Dysderidae), Atti M e m . C o m m . Grotte E. Boegan, Vol. 36(1998):17-25. Karaman, S., 1952., Prilozi poznavanju Nifarga Hercegovine i južne Dalmacije, Prirod. Istraž. JAZU, 2 5 : 4 5 - 5 5 .

Kučinić, M., 2004., Leptiri Makarskog primorja i Biokova, Makarska rivijera info, 4 : 1 0 - 1 1 . Kučinić, M., Balen, S. & Šašić, M., 2000., Prilog poznavanju faune sovica (Insecta, Lepidoptera, Noctuidae) Biokova, Ekološke m o n o g r a f i j e 5, Biokovo 2 : 2 3 3 - 2 4 3 . Kučinić, M. & llić, D., 1993., Micropterna testacea Gmelin, 1789 (Insecta, Trichoptera) nova vrsta u fauni tulara Republike Hrvatske, Rad Razreda za prirodne znanosti HAZU, 2 6 : 1 2 5 - 1 3 1 . Jalžić, B., 1983., Pregled istraživanja faune kornjaša (Coleoptera) spilja i jama Biokova, Acta Biokovica, 2:171-178. Jalžić, B., 1993., Biokovoaphaenopsis (new genus) radici n. sp. a n e w t r o g l o b i o t i c Trechinae (Coleoptera, Carabidae) f r o m t h e Dinaric karst region of t h e Croatia (Dalmatia). Spelaeologia Croatica, 4 : 7 3 - 7 8 . Lakota, J., Mlejnek, R. & B. Jalžić, 2002., Lovricia aenigma-

FAUNA

135

tica - a new species of troglobitic beetle f r o m Croatia (Coleoptera: Carabidae). Nat. Croat. 11/1:19-25. Lukač, G. & Karadžić, R., 1993., O rasprostranjenosti i karak­ teristikama staništa alpskog popića (Prunella collaris Scopoli) u Hrvatskoj, Acta Biokovica, 6 : 2 7 - 3 1 . Lukić, M. & Deharveng, L, 2007., Biodiversity and Distribution of Cave Collembola (Hexapoda, Collembola) on Biokovo Mt., Croatia, in press. Magrini, P. & Bulirsch, P., 2005., Un nuovo genere, un nuovo s o t t o g e n e r e e due nuove specie di Scaritini anoftalmi della regione Adriatica Orientale, Quad. Studi Nat. Romagna, 2 0 : 8 3 - 9 9 . Mladinov, L. & Kučinić, M., 1993., Preliminarni podaci za faunu sovica (Lepidoptera, Noctuidae) planine Biokovo (Hrvatska), Acta Biokovica, 6 : 3 3 - 4 5 . Mršić, N., 1987b, D i p o p o d fauna (Diplopoda: Myriapoda) Biokova. Acta Biokovica 4 : 2 6 7 - 2 7 6 . Mršić, N., 1987c, Prilog poznavanju gmazova (Reptilia) Biokova. Acta Biokovica 4 : 2 7 7 - 3 0 6 . Mršić, N., 1991., M o n o g r a p h of E a r t h w o r m s (Lumbricidae) of the Balkans, 1-2, SAZU, 31:1-757. M r š i ć , N., 1992., Biokoviella mauriesi g e n . nov.,sp. nov., M a c r o c h a e t o s o m a t i n a e subfam.nov. razr. SAZU 3 3 / 3 : 5 1 - 9 1 . Muller, G., 1931., Nuovi Pseudoscorpioni cavernicoli appartenenti al s o t t o g e n e r e Blothrus Schiodte, Boli. Soc. Ent. Itat, 63:125-127. Nonveiller, G., 1989., Pioniri proučavanja insekata Dalma­ cije. Jugoslovensko e n t o m o l o š k o društvo, Pos. Izdanja 2: prilozi za povijest entomologije u Jugoslaviji, Sv. 3: 1390. Novak, P., 1952., Kornjaši Jadranskog primorja (Coleoptera), JAZU, 1-521. Ozimec, R., 2003., Živi svijet biokovskog podzemlja, Ma­ karska rivijera info, 3:12-13. Ozimec, R., 2006., Biokovska dalmatinska buša, Makarska rivijera info, 6:14-15. and superfamily Cleidogonoidea of the VVestern Balkans. Razprave IV.

Ozimec, R. & Jalžić, B., 2002., Pregled biospeleoloških istraživanja na području Parka prirode Biokovo, Stručni elaborat, Hrvatsko Biospeleološko Društvo - Hrvatski prirodoslovni muzej:1-55. Penecke, K. A.& Muller, J., 1907., Koleopterologische Ergebnisse Sommer einer Sammelreise nach Dalmatien im 1905., Z o o l o g i s c h e - b o t a n i s c h e Geselschaft,

57:1-19, VVien. Perović, R, 1992., Die ersten untersuchungen der Sagevvespen ( H v m e n o p t e r a , Svmphvta) im Biokovo-Gebirge (Dalmatien, Kroatien), Natura Croatica, 1:93-104. Perović, F., 2000., Daljnja istraživanja faune osa biljarica (Hvmenoptera, Svmphvta) Biokova, Ekol. monogr. 5, Bio­ kovo 2 : 2 1 3 - 2 3 1 . Pretner, E., 1973., Koleopterološka fauna pećina i jama Hrvatske, Carsus lugoslaviae, 8/6:101-239. Roubal, J., 1927a, Eine Coleopterologische reise nach Mittel-Dalmatien im July 1924, Ent. Anz., 7:8-75. Rucner, D. & Rucner, R., 1993., Prilog poznavanju ptica Biokova, Acta Biokovica, 6:19-26. Rucner, D. & Rucner, R., 2000., Novi podaci za avifaunu Biokova i okolice, Ekol. monogr. 5, Biokovo 2:275-278. Schmidtler, J.F., 1999., Notes on the altitudinal distribution of lizards and s o m e other reptiles on M t . Biokovo (Croatia) and its i m m e d i a t e surroundings, Natura Croa­ tica, 8/3:223-237. Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004.: Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobidae) in Croatia, Natura Croatica, 13/2:115-135. Spaić, I., 1983., Fauna kornjaša (Coleoptera, Insecta) Biokova, Acta Biokovica, 2:167-170. Stossich, A., 1875., Salita sul M o n t e Biocovo in Dalmacia, I Boli. Soc. Adr. Sci. Nat. Trieste, 1/7:285-302. Tvrtković, N. & Kletečki, E., 1993., Preliminarna istraživanja te- 1 restričkih kralješnjaka Biokova, Acta Biokovica, 6:11-18. j Vujčić-Karlo, S. & Durbešić, P. 2000., Visinska distribucija I trčaka (Carabidae) na Biokovu, Ekol. monogr. 5, Biokovo 1 2:255-265.

Vjeverica (Sciurus vulgaris), f o t o : D. Lisičić

BIOKOVO

»|

136

arheologija

MARINKO TOMASOVIĆ

Arheološki na prostoru Biokova

d o k a z i života

od razdoblja prapovijesti do srednjeg vijeka
m a t e r i j a l n a đ e n u t i m p r i r o d n i m nas­ t a m b a m a , k a o i z v o r p o d a t a k a o najra­ nijoj ljudskoj k u l t u r i . Ovaj prilog daje opći pregled arheoloških značajka Biokova, na n j e g o v u m a s i v u i nepo­ s r e d n o m p o d n o ž j u . U j e d n o potiče nas­ t a v a k opsežnijih istraživanja, lokalitetima. poželj­ n i h a r h e o l o š k i h s o n d i r a n j a u š p i l j a m a i drugim Biokovo, p o s e b n o r u b n i dijelovi, naseljeno je još u p r a p o v i j e s t i , m n o g o prije pojave pisma kao najnaprednijeg svjedočanstva čovjekova postojanja. G e o m o r f o l o š k e o s o b i t o s t i prostora koje dokazi

N
do

A B i o k o v u su e v i d e n t i r a n i broj­ ni arheološki postojanja lokaliteti od

potvrđuju materijalni ostaci, čovjekova kasnijih razdoblja.

prapovijesti Arheološkim

r e k o g n o s c i r a n j e m dio i h j e p r e d s t a v ­ ljen u s t r u č n o j l i t e r a t u r i n a p o m e n a ­ m a o n a l a z i m a ili s a g l e d a v a n j e m u ž e p r o s t o r n e cjeline. Oduševljenje istraživanja rezultatima dugo nije paleontoloških zahvatilo ar­ Biokova

heološke a s p e k t e . Posljednjih godina intenzi­ v i r a n a s u a r h e o l o š k a r e k o g n o s c i r a n j a n a Bio­ k o v u . J e d n i m s u dijelom o s t v a r e n a u z t e r e n ­ sku suradnju Gradskog u muzeja Makarska, i od Parka velike Hrvatskoga prirode važnosti istraživanja. za biospeleološkog sklopu Tim društva

o m o g u ć i l e su o p s t a n a k l j u d s k i h z a j e d n i c a koji­ ma je lov, uz s a k u p l j a n j e p l o d o v a u p r i r o d i , bio e k o n o m s k a o s n o v i c a . To je r a z d o b l j e paleolitika ili starijega kamenog doba, kada čovjek za s t a n i š t e o d a b i r e špilje. O r u ž j e i o r u đ e izrađuje od k a m e n a i kosti, n e z n a t n o ga dorađujući. N a j r a n i j i a r h e o l o š k i d o k a z , d a k l e n a l a z pred­ m e t a ili s t a n j a koji u p u ć u j e n a čovjeka k a o njiho­ va s t v a r a o c a , za b i o k o v s k o p o d r u č j e vezuje se za srednji paleolitik ili razdoblje mousterijenske

Biokovo,

biospeleoloških potvrđene arheološkim njihova

istraživanjima, znanosti, špiljama kao

arheološke

su p r e t p o s t a v k e o djelomične,

nalazištima. Uspostavljene su čvrste, iako tek vremenske koordinate n a s e l j a v a n j a , z a š t o j e bio k l j u č a n a r h e o l o š k i

SI. 1

Paleolitički kremeni rezač s Curila, foto: T. Čorić

SI. 2, 3 Kamene sjekirice s Breljanskog odsjeka i Dubaca, foto: Arheološki muzej Split SI. 4 Koštano šilo iz špilje Svetice na Dubcima, foto: Z. Šunko

BIOKOVO

138

SI. 5

Prostor Gornjih Brela s gradinskim položajima na zapadnim izdancima Biokova, foto: T. Čorić i z r a d i o t u a l a t k u bilo j e u n e k o j o d b i o k o v s k i h špilja, dok Curilo u p u ć u j e n a r a d n i k a r a k t e r su o neolitiku ili mlađem pr. kamenom n a l a z i š t a zbog l e ž i š t a r o ž n j a k a n a n j e m u . Podaci dobu (oko 6 0 0 0 - 3 3 0 0 g. Kr.) brojniji.

kulture (oko 150 0 0 0 - 3 5 0 0 0 g. p r . K r . ) . S Cu­ rila, z a p a d n o od M a k a r s k e , potječe k a m e n o sječivo d u ž i n e 5 c m , s j e d n e s t r a n e o b r a đ e n o ljud­ skom r u k o m . N a l a z p r i p a d a m l a đ o j fazi mousterijena (oko 40 0 0 0 g. p r . K r . ) , još uvijek nez­ natno u z n a p r e d o v a l o g u o b r a d i k a m e n a . O p ć e spoznaje govore d a g a j e i z r a d i o n e a n d e r t a l a c , tada d o m i n a n t n a r a s a n a e u r o p s k o m t l u , kojoj j e bila p o z n a t a u p o r a b a v a t r e . N e a n d e r t a l c a je i s p r a v n o n a z i v a t i čovjekom j e r je t v o r c e m religioznih i r i t u a l n i h p r e d o d ž b a , š t o v i š e n a č e l a o z a g r o b n o m životu. S t a n i š t e čovjeka koji je

M i n i j a t u r n e k a m e n e sjekirice, v e l i č i n e do 5 cm i k o š t a n e i z r a đ e v i n e s D u b a c a i B r e l a , govore o p o s v e d o t j e r a n o j i z r a d i . Za to se r a z d o b l j e vezuje veliki civilizacijski preokret, početak i z r a d e z e m l j a n o g p o s u đ a ili k e r a m i k e . O n o j e u početku prekriveno u k r a s i m a izvedenim utiski­ vanjem i u b a d a n j e m r u b o m školjaka i drugih

SI. 6-10 Kremena sječiva iz Jujnovića špilje u Kozici, foto: T. Čorić

ARHEOLOGIJA

139

SI. 11

Kamen s umjetno izve­ denom rupicom na gornjem dijelu iz špilje Stonjska peć - Donja u Župi, foto: T. Corić SI. 12 Neolitička keramika impresso kulture iz špilje Poprat u Podgori, foto: Z. Sunko SI. 13-14 Neolitička keramika impresso kulture iz špilje Bubnjavača u Velikom Brdu, foto: Z. Sunko SI. 15 Neolitička keramika hvarske kulture, foto: Z. Sunko

o š t r i h p r e d m e t a u g l i n u prije p e č e n j a ili k o m ­ b i n i r a n i m t e h n i k a m a . Stoga se r a n i neolitik naziva kultura impresso keramike i tipična je z a m e d i t e r a n s k i pojas. N a l a z i š t a s u špilje pod­ no j u ž n i h Osim te padina Biokova, kulture Bubnjavača novosti iznad su uz u lov V e p r i c a k o d M a k a r s k e i Poprat u P o d g o r i . materijalne Ipak, a s p e k t u p r i v r e d n i h a k t i v n o s t i , uzgoju životinja zemljoradnji. s t o č a r s t v o je, i ribolov, BIOKOVO d o m i n a n t n o za čovjekov o p s t a n a k .

140

SI. 16

Ulaz u špilju Bubnjavaču u Velikom Brdu, foto: M. Tomasović

SI. 17

Unutrašnjost špilje Poprat u Podgori, foto: M. Tomasović

Male

površine

obradiva

zemljišta,

kao

i

u

vjetra,

bure,

koja j e

ovdje

n a Dubcima

među

kasnijim r a z d o b l j i m a , n i s u o m o g u ć a v a l e veće i sigurnije p r i n o s e . U s t o , u neolitiku su u t v r đ e n i i trgovački k o n t a k t i , š t o d o k a z u j e o s l i k a n o i ukrašeno teristično jadransku posuđe za hvarsku iz špilje Bubnjavciče, otok Hvar, kasnog kulturu karak­ odnosno neolitika. susjedni

n a j s n a ž n i j i m n a i s t o č n o j a d r a n s k o j obali. Povr­ šinski nalazi keramike ne upućuju pouzdano n a n a j r a n i j a r a z d o b l j a k o r i š t e n j a špilje, koja b i istraživanja vjerojatno potvrdila. Sedimentni n a n o s i m o ž d a k r i j u i s t a n i š t e lovca iz paleo­ l i t i k a . Položaj u z m o r e i n e p o s r e d n o z a l e đ e o m o g u ć a v a l i s u m u veće a k t i v n o s t i u lovu, u z prednost dodira različitih klimata. U r e g i s t r i r a n i m špiljama sjeverne, zaleđne strane Biokova, postojali su slični uvjeti za o p s t a n a k . U l o m c i k e r a m i k e s p o v r š i n e ili p l i ć i h raskopa i tu se pokazuju b i t n i m indikatorom za v r e m e n s k u i k u l t u r n u pripadnost nalazišta. Brojniji arheološki artefakti sakupljeni su u špiljama na gorskom predjelu biokovske Župe, s m j e š t e n o m i z m e đ u 550 i 7 5 0 m nm/v. Riječ je o Stonjskoj peći Donjoj, Matijaševoj peći,

Te špilje bile su d u ž a s e z o n s k a s t a n i š t a , p r i b ­ ližno na istoj n a d m o r s k o j v i s i n i od oko 200—240 m i do 1,5 km u d a l j e n o s t i od m o r a . A r h e o l o š k i je v a ž n a i špilja Svetica na D u b cima, s m j e š t e n a na 320 m nm/v, n e p o s r e d n o u z prijevoj Vruje, na primorskoj samo padini. Pogodnost u ranijim pogledom sjevernog ima i s m j e š t a j e m vjerojatno razdobljima. 500 ka m i z n a d izvora jugu,

pristupačnijim

Okrenuta

n a otok B r a č ,

i m a posve

osvijetljen p r o s t o r .

Potpuno je z a k l o n j e n a i od u d a r a

SI. 18

Keramika iz špilje podno Osičine iznad Basta, foto: Z. Šunko

SI. 19

Brončanodobna keramika cetinske kulture iz Samogorske špilje u Župi, foto: T. Čorić

ARHEOLOGIJA

141

Gradskoj

i

Samogorskoj

spili,

kao

i

Jujnovića

d o b a . G e o m e t r i z i r a n i u k r a s i z v e d e n je u tehnici u r e z i v a n j a i u b a d a n j a t e i s p u n j e n inkrustacijom bijele drške boje. vrča Iz s Jujnovića litzenskim špilje potječe ulomak ukrasom, signifikant­

špilji u Kozici (420 m nm/v) s m j e š t e n o j na is­ točnoj s t r a n i Biokova. P r e l i m i n a r n i o s v r t n a ti­ pologiju n a l a z a , p o č e t k e n j i h o v a n a s t a n j i v a n j a d o n e k l e u s m j e r a v a na eneolitik ili bakreno doba (oko 3300—2200 g. p r . Kr), i a k o je ono p o u z d a n o u t v r đ e n o t e k u p r i m o r s k o j Bubnjauači. Indicije za k o r i š t e n j e t i h špilja u r a n i j i m r a z d o b l j i m a n a s l u ć u j u se i u p o g l e d u k r e m e n i h sječiva iz Jujnovića špilje, dužine do 7,5 cm. Glavnina n a l a z a govori d a s u t a p l a n i n s k a s t a n i š t a p o s v e a k t i v n a u b r o n č a n o m d o b u (oko 2 2 0 0 — 8 0 0 g. pr. Kr). U Samogorskoj špilji n a đ e n je u l o m a k cetinskoj kulturi ranoga brončanog svojstven

n i m u t i s k i v a n j e m t e k s t i l n o g u z o r k a ili vrpce u m e k u g l i n u prije p e č e n j a p o s u d e . I z r a d a potječe s k r a j a r a n o g a ili iz s r e d n j e g a b r o n č a n o g doba (oko 1 6 0 0 - 1 5 0 0 g. p r . K r ) te d o k a z u j e kulturne doticaje i z p a n o n s k o g a k o n t i n e n t a l n o g kruga. I s t o vrijedi i de. Na p r o s t o r u B i o k o v a još su d v a l o k a l i t e t a s na­ l a z i m a k e r a m i k e u k r a š e n e t e k s t i l n i m ili srodza primjerke s u r e z a n i m trok u t n i m u z o r c i m a ili ž i g o s a n j a n a o b o d u posu­

SI. 20 SI. 21

Ulomci ranonovovjekovne glazirane keramike \zJujnovića špilje u Kozici, foto: T. Čorić Ulomak brončanodobne posude s geometriziranim ukrasom IzJujnovića špilje u Kozici, f o t o : T. Čorić

SI. 23

Dio posude s podnožja Gradine u Bastu ukrašene utiskivanjem namotane niti s kraja brončanog ili, vjerojatnije, iz ranog željeznog doba, foto: Z. Šunko

SI. 24

Drška ilirskog lonca s podnožja Gradine u Bastu ukrašena utiskivanjem prsta, foto: Z. Šunko

SI. 22

Obod posude sa žigosanim ukrasom iz Jujnovića špilje u Kozici, foto: T. Čorić SI. 25

Ulomci crnoglaziranih grčkih skifosa s podnožja Gradine u Bastu, f o t o : Z. Šunko

BIOKOVO

142

SI. 26 SI. 27 SI. 28

Pogled sa sjevera na Gradinu u Škrabićima, foto: T. Čorić Pogled s istoka na Gradac na zapadnoj strani Zagvozda, foto: T. Čorić Tumul s crkvicom sv. Ilije na Stazi, foto: T. Čorić

SI. 29 SI. 30 SI. 31

Prapovijesni grob u tumulu na Stazi, foto: T. Čorić Tumuli na Prisiki na području Staze, foto: T. Čorić Tumuli ispod Gornjih Ravlića u Kozici, foto: T. Čorić

i,

nim u z o r k o m . P r i m j e r a k iz V e l i k e špilje p o d n o Osičine i z n a d B a s t a , s m j e š t e n e na 1 1 0 0 m nm/ v, na južnoj padini, izgledom u k r a s a upućuje na rano brončano doba ili poodmakli eneolitik, dok su žičane pr. Kr.). Biokovske špilje imaju prostor idealan za sezonsko b o r a v i š t e u h l a d n i m m j e s e c i m a , a l i i za z a k l o n i š t e . N j i h o v a v e l i č i n a u g l a v n o m ne prelazi 20 m d u ž i n e i 10 m š i r i n e , o s i m dublje Bubnjavače Gradska i i nešto veće špilja Jujnovića i špilje. Samogorska imaju zaravnjem o t i v i na p o s u d i s p o d n o ž j a Gradine u niti. Svojstveni su kasnom brončanom

stokom. nizinska

Kozička Raputina

Jujnovića špilja u

špilja,

a

posebno glazira­

Zagvozdu,

n o m k e r a m i k o m d o k a z u j u svoju v a ž n o s t i u novovjekovnim razdobljima. D u h o v n a i r e l i g i j s k a k u l t u r a čovjeka u p r a ­ povijesti za s a d a se, u p o g l e d u p o j e d i n a č n i h nalaza, prepoznaje u najuopćenijim n a z n a k a ­ ma. od Minijaturne serpentina i sjekirice dijabazita, iz Brela, kamena izrađene koji se

Bastu i z v e d e n i u t i s k i v a n j e m n a m o t a n e u z i c e ili ili starijem željeznom dobu (oko 1 0 0 0 — 5 0 0 g.

r i j e t k o n a l a z i n a p o d r u č j u Biokova, s u g e r i r a j u njihov k u l t n i k a r a k t e r . Z a g o n e t n o j e z n a č e n j e v e r t i k a l n o g k a m e n a d i m e n z i j a 7,8 x 2,3 cm s k r u ž n o m r u p i c o m n a g o r n j e m dijelu, izvede­ n o m l j u d s k o m r u k o m . M o ž d a j e t o a m a j l i j a koju je na uzici n o s i o s t a n o v n i k Stonjske peći Donje. Daljnja rizira civilizacijska metalnih razdoblja predmeta. karakte­ Povijesno izrada

n o tlo. K r u ž n e z a r a v n i p r e d n j i h o v i m ulazi­ ma bile su p o s e b n o p o g o d n e za g o s p o d a r e n j e

ARHEOLOGIJA

143

SI. 32 SI. 33

Tumul u Malom Godinju u Donjim Raščanima, f o t o : T. Čorić Tumul na Maloj Lađeni ispod ceste ka Sv. Juri, foto: T. Čorić

SI. 34 SI. 35

Pogled s blokovskog hrpta na gradinu Grad u Tučepima, foto: T. Čorić Stećak kod crkve Svih svetih u Zagvozdu, foto: T. Čorić

gledajući,

stanovništvo

dijeli

sudbinu popula­

g r a d i n a p o s t a v l j e n u z p r a p o v i j e s n u komunika­ ciju od Dubaca prema unutrašnjosti. Riječ je o u t v r d a m a u S k r a b i ć i m a , Gradina u Skrabićima, S u b o t i š ć u , Sv. i nadzorna

cija s r e d n j o e u r o p s k o g p r o s t o r a . Riječ je o n e m i ­ ru izazvanom stočarskim migracijama s istoka. Promjene nastaju u društvenom i privrednom životu. Došlo j e do koje prevlasti je na stočarstva nad i zemljoradnjom, pojasu Biokova

N i k o l i i P o l e t n i c i , koje su se v i z u a l n o nadzirale. strateška t o č k a iz r a n o g a b r o n č a n o g doba, i m a l a je dvo­ s t r u k i p r s t e n b e d e m a , još vidljiv u ostacima. S nje je n a d g l e d a n a p j e š a č k a p r o m e t n i c a na prijevoju D u b c i , k a o i širi o k o l n i p r o s t o r . Na sličnu postavu (Dujmovića gradina i nailazi se u Grabovcu utvrde Baletina okolne gradina), gradine, a

prije i m a l o v e ć u v a ž n o s t . K r e t a n j a s u u b r z a n a i p o t r a g o m z a r u d a m a , t r g o v i n o m t e r a t n i m ak­ t i v n o s t i m a . N a taj n a č i n p r i s p j e l a j e u G r a b o v a c d a v n o n a đ e n a , p l o s n a t a b a k r e n a sjekira. Sve t o u b r o n č a n o m d o b u dovodi i do s t v a r a n j a č v r s t i h rodovskih zajednica. N o v o s t su u p r i j e l a z u iz b a k r e n o g u b r o n č a n o d o b a i u t v r d e na u z v i š e n j i m a , gradine, s kojih se n a d z i r a o široki k o p n e n i i morski prostor. I m a l e s u j e d a n ili više p r s t e n a s u h o z i d n i h be­ d e m a . P o d n o njih se živjelo, a u slučaju opa­ s n o s t i bili s u p r i b j e ž i š t i m a . Najtipičniji j e n i z BIOKOVO

Z a g v o z d u (Gradac) i Ž u p i Biokovskoj. Tu se s Gradac nadgledaju u d a l j e n i j i položaji s n a m a Biokova: u Kotišini, Gradine i z n a d Miloša.

O s i m g r a d i n a , život se o r g a n i z i r a o i na padi­ na Podstinju u M a k r u , Bučevici Podkalcu, Japjanici, Vrujskom i

Poprati u P o d g o r i . Na l o k a l i t e t e u p u ć u j e zem-

144

ljano p o s u đ e r a z a s u t o na p o v r š i n i , k a o i lijep, zapečena blatna su smjesa ostaci kojom iz su oblagane doba nastambe od d r v e t a i šiblja. Najuočljiviji brončanog groblja, k a m e n i t u m u l i ili g o m i l e . G o m i l e , poluloptastog oblika, p r o m j e r a i do 30 m te v i s i n e do 4-5 m, č e s t o se n a l a z e u s k u p i n a m a . I n t e r e s pobuđuju još u XIX. st. k a d a se u l i t e r a t u r i , uz položaje na z a l e đ n o j s t r a n i B i o k o v a , i z n o s e upute za njihovo i s t r a ž i v a n j e . Pojava t u m u l a u k a z u j e i n a b l i z i n u p u t o ­ va te njihovu p r o m e t n u v a ž n o s t u prapovije­ sti. Najveći dio njih, n a r o č i t o na n i z i n s k i m položajima, g r o b n o g j e k a r a k t e r a . P r e m a uvi­ du, u t u m u l i m a je p r a k t i c i r a n o s k e l e t n o u k o ­ pavanje u n u t a r p r a v o k u t n i h š k r i n j a o d v a p nenačkih ploča. M e đ u t i m , u njih su o d l a g a n i i ostaci s p a l j e n i h ljudi, novovjekovni ukopi. kao i kasniji, su čak i Najbrojnije skupine

t u m u l a n a r u b n i m dijelovima Biokova. T a k v e s u i dvije n a j z a p a d n i j e n e k r o p o l e , n a p o t e z u o d Dubaca do Revnica u G o r n j i m B r e l i m a . P r v a je z a p a d n o u z s a m prijevoj, d o k j e v e ć a s k u p i n a na Revnicama nadomak Prosika. I drugi pra­ povijesni Staze, komunikacijski pravac, onaj p r e k o

o d r a ž a v a s l i č n u sliku.

Promjer t u m u l a

na v r h u prijevoja, s c r k v i c o m sv. Ilije, i z n o s i oko 3 0 m . N e š t o dalje, u z c e s t u p r e m a Sv. J u r i , njegovi su o s t a c i r a ž o m t l a , s g r o b o m u s r e d i š t u . Treći t u m u l , promjera 25 m, na sjevernijem je u z v i š e n j u u z c e s t u . N a j v e ć i broj t u m u l a , oko 40, n a l a z i se i z m e đ u Staze i Saranča, na pravac Tumuli te nja na i najranije se nalaze putne i u trase, kasnijom m a k a d a m s k o m cestom. Gornjim I g r a n i m a u izduženoj gomila). dolini Mopodnožju Velika Biokova, što ukazuje preslojene

Kozice, D o n j i h R a š č a n a i Ž u p e (Ruščina, SridGomila, Kljenkova

SI. 36 SI. 37

Stećak na Vukovu grebu u Zagvozdu, foto: T. Čorić Stećak u Luetićima (Župa) s reljefnim prikazom borbe viteza sa zmajem, foto: T. Čorić

SI. 38

Pločasti sljemenjak s Grebišća u Bastu, foto: T. Čorić

ARHEOLOGIJA

145

SI. 39

Učelak s groblja u Bastu, foto: T. Čorić

numentalnost tumul strane u

posebno

iskazuje

uzdignuti koji su se i

f o r m i r a n o g a i l i r s k o g s t a n o v n i š t v a s Grcima i R i m l j a n i m a , n o s i t e l j i m a n a p r e d n i j e g a civiliza­ cijskog i k u l t u r n o g k r u g a . P o l i t i č k i je obilježeno propašću ilirskih teritorijalnih ustrojstava Ardijejaca i D e l m a t a , od s r e d i n e I I . st. pr. Kr. do p o č e t k a I. st. R a z d o b l j e se a r h e o l o š k i do­ kazuje i n a l a z o m o p r e m e ilirskog ratnika u p o d n o ž j u B i o k o v a 1928. g o d i n e . T a d a su na l o k a l i t e t u Gradac u Z a g v o z d u p r o n a đ e n e dvije u k r a š e n e b r o n č a n e i l i r s k o - g r č k e kacige, knemide i ž e l j e z n a koplja, d a t i r a n i oko 500 g. pr. Kr. I to v r i j e m e k a r a k t e r i z i r a j u g r a d i n s k e utvr­ de, kojih je dio z a s n o v a n još u b r o n č a n o m dobu.

rašćanskom

Malom na

Godinju,

v i d i iz v e l i k e u d a l j e n o s t i . U p o d n o ž j u m o r s k e skupine tumula Budoščićima z a r a v n i Brda u V e l i k o m B r d u . S n j i h se o b a l n i prostor p r o m a t r a iz u z d i g n u t e perspektive, a odvajanje im je pojačalo eshatološku monu­ m e n t a l n o s t . I n a p l a n i n s k o m h r p t u stoje n a i s t a k n u t i m m j e s t i m a u z prijevoje, n a Nevistinoj stini u B r e l i m a te Maloj Lađeni, Sv. J u r i . Željezno doba (oko 850 g. p r . K r . — I. st.) vri­ j e m e j e r a t n i h s u k o b a , ali i d o d i r a e t n i č k i već BIOKOVO n i ž e c e s t e ka

146

TABLICA I.

Keramika impresso kulture ranog neolitika (Špilja Poprat u Podgori, 1-2; Špilja Bubnjavača u Velikom Brdu, 3-4) i hvarske kulture kasnog neolitika (Špilja Bubnjavača, 5) - crteži: Marijana Dukarić (1-2), Vesna Podrug

(3-4), Lucijan Roki (5)

Primjer je s n a ž n o g b e d e m a u t v r d e Grad u Tučepima, u p o d n o ž j u l i t i c a B i o k o v a . I n t e n z i t e t naseljavanja uočljiv je i p o d n o Gradine u B a s t u . Ilirsko p o s u đ e , u k r a š e n o u t i s k i v a n j e m p r s t a n a drškama, n o s i opće o z n a k e r a n i j e g r a z d o b l j a , kao i z e m l j a n a cjediljka s u r e z a n i m l i n i j a m a na dršci. O s t a c i g r č k e k u l t u r e u k a z u j u na trgo­ vačke dodire u n a b a v c i finijeg p o s u đ a . U l o m c i noglaziranih skifosa n a đ e n i u B a s t u z a j e d n o s ilirskim p o s u đ e m najvjerojatnije su dospjeli preko luke u nedalekoj podbiokovskoj uvali Jakiruša u B r e l i m a .

R i m s k o r a z d o b l j e (I. - VI. st.) d u g o je z n a č i l o istoznačnicu za arheološke ostatke na prostoru t o g dijela o b a l e . N a s e l j a p o d n o B i o k o v a for­ m i r a n a s u i z r a v n o n a r i m s k i m o s t a c i m a ili u njihovoj blizini. D a n a š n j a M a k a r s k a , i u a n t i c i najveće s r e d i š t e podbiokovlja, z a s n o v a n a j e n a prostornom Na zrcalu rimskog Muccuruma. nastavljaju i prostoru Biokova život

a u t o h t o n e , domorodačke zajednice. Ta r i m s k a n a l a z i š t a u podnožju m o r s k e i zaleđne s t r a n e planine dokazi su prethodno razvijenog stup­ nja u naseljavanju. Govore o neprekinutom

ARHEOLOGIJA

147

TABLICA II. Brončanodobna keramika cetinske kulture iz Samogorske špilje u Župi (1), litzenska keramika iz Jujnovića špilje u Kozici (2) i ukrašena željeznodobna keramika s podnožja Gradine u Bastu (3-4) - crteži: Goran Novović (1), Jona Petešić (2), Marijana Dukarić (3) i Vesna Podrug (4).

ž i v o t u i l i r s k i h zajednica, n e z n a t n o ili n i k a k o romaniziranih, prepoznatljivu u organiziranju r u d i m e n t a r n o g n a č i n a života. T a k v i s e položaji na južnim flišnu zonu, padinama nalaze na prijelazu u k a k v o je podnožje Velike i Male

(Aronia) ili M a k a r s k o j ( M u c c u r u m ) , već skrom­ nim nu. zdanjima prilagođenim neravnom tere­ Riječ je o l o k a l i t e t i m a p o d n o Gradu i Podkalcu, Japjanici, Vruji Gradine u Okrumbici u i Poprati

B a s t u , Postinju u M a k r u , Tučepima, u Podgori.

Vučije u P o d g o r i . Na l o k a l i t e t e u p u ć u j u o s t a c i većeg p o s u đ a , a m f o r e i pitosi te p o k r o v n e tegule kao dokazi gradnji. Tu se ne r a d i o r a s k o š n i m g r a d n j a m a k a k v e s u o t k r i v e n e u B a š k o j Vodi BIOKOVO

P o d n o Suzine u T u č e p i m a d a v n o je otkri­ v e n o r i m s k o groblje iz I I . — IV. st., postavljeno u z k o m u n i k a c i j u k a n e d a l e k o j S t a z i . Odlomak

148

TABLICA III.

Keramička cjediljka s podnožja Gradine u Bastu (crtež: Marijana Dukarić)

lokalne r i m s k e c e s t e p r o l a z i o je i n a s u p r o t n i m podnožjem Biokova, kao poveznica jezgra u Grabovcu i Z a g v o z d u s g l a v n i m s m j e r o m c e s t e u I m o t s k o m polju. O s t a c i o n o d o b n i h g r a d n j i uz te stanice u o č e n i su još u XIX. st. U G r a b o v c u , istočno o d M a l e Gospe, p o d i g n u t a je j e d n a gospodarska z g r a d a . D r u g o m p r i l i k o m o t k r i v e ­ na je g r o b n i c a n a č i n j e n a od u k r a š e n i h dijelova ranokršćanske crkve. Na u z v i s i n i Jastreb još utvrde. U spisima imena duž su vidljivi o s t a c i r i m s k e Montanense, nalaze,

b r e l j a n s k a Poletnica,

smještena n a d čvorištem

p u t o v a z a p a d n o g p o d n o ž j a Biokova. P o l i t i č k i okviri r a n o s r e d n j o v j e k o v n e N e r e t ­ v a n s k e k n e ž e v i n e , kojoj j e Biokovo s a s t a v n i ­ com, r e z u l t i r a l i su i k r i s t i j a n i z a c i j o m p o d r u č j a , š t o se o g l e d a u k o n t i n u i t e t u lokacija s r a n i j i m k u l t n i m sadržajem. Nekoliko je crkvica postav­ ljeno na prapovijesnim točkama, kao novo­ v j e k o v n a c r k v a Sv. Ilije na Stazi. M o ž d a je i p o d i z a n j u c r k v i c e Sv. J u r j a n a n a j v i š e m blo­ kovskom v r h u (1762 mnm/v), prethodio k u l t n i t u m u l . U t o m slučaju k r š ć a n s k o svetište na m j e s t u s kojega se g l e d a i z n i m n o š i r o k o b a l n i i k o n t i n e n t a l n i prostor označuje pobjedu nove vjere nad simboličnu I niže poganskom.

crkvenog s a b o r a u S a l o n i 5 3 3 . g. s p o m i n j e se u latiniziranom značenju onodobni Zagvozd. P o d a t a k je, u z a r h e o l o š k e pokazatelj prosperiteta naselja sjevernih p a d i n a Biokova i t i j e k o m n e m i r n o g razdoblja k a s n e a n t i k e . U t o m v r e m e n u b i z a n t sko-gotskih r a t o v a p r v e polovice VI. st. r i m s k a središta na biokovsko-makarskom se sukladno nastaloj području situaciji. reaktiviraju

crkvice, Sv. N i k o l e u G o r n j i m B r e l i m a i Sv. V i d a p o d n o Staze, p o d i g n u t e s u n a r a n i j i m ilir­ skim gradnjama. Posebnu pozornost zavređuju srednjovje­ k o v n a p o k a p a l i š t a n a n i ž i m p r e d j e l i m a Bio­ k o v a . Grebišće u T u č e p i m a , i s t o č n o od Grada podno m a s i v a p l a n i n e , vezuje se za o s t a t k e c r k v i c e Sv. M a r t i n a . N a groblja u p u ć u j e i p r e ARHEOLOGIJA 149

Drevne o b a l n e u t v r d e Sv. Petar u M a k a r s k o j i Gradina u B a š k o j Vodi n a n o v o su s t r a t e š k i položaji u n a d z i r a n j u k o p n e n i h i p o m o r s k i h pravaca, ali i p r i b j e ž i š t a . I s t u u l o g u p r e u z i m a i

daj a te n a z n a k e u t o p o n i m u . N i ž e s t a z e od breljanskog su bez se Subotišća Izvan bi ka su Sv. Nikoli, nasu­ prot kuća Klešića i ispod Grebine. obilježja koja Vodica, živućih na i zametnule zaselaka, to kako crnoborom

grublji binama.

oblici

na

zapadnijim

sjenovitim

Gre-

N a p o d n o ž j u m o r s k e s t r a n e B i o k o v a organi­ zacija s r e d n j o v j e k o v n i h n a s e l j a b i l a je drukčijeg i z g l e d a . I s t o č n o od s e l a B a s t , n e d a l e k o od izvo­ ra na Smokveni, podno višemjesečno snježne p l a n i n e i n a o s a m i visoko i z n a d m o r a , nalazi se Grebišće. O n o je o d n e d a v n a u r e đ e n o i kon­ zervatorski predstavljeno (i konzervirano), p o n a j p r i j e zbog b o g a t o o r n a m e n t i r a n o g stećka, z a n i m l j i v o g i zbog n i s k o g s l j e m e n a k r o v a . N a istoj s t r a n i p l a n i n e , u z srednjovjekovne c r k v e Sv. N i k o l e u B r e l i m a , Sv. M a r i j e u Bastu i Sv. M a r t i n a u K o t i š i n i n a i l a z i se na nadgrobne ploče. U k r a š e n e su i s t i m s i m b o l i m a k a o i stećci, a l i i z v o r i š t e m u p r i m o r s k o j k o m p o n e n t i . Ona se očituje u o d m j e r e n i j e m o d a b i r u pojedinačnih m o t i v a , s v e d e n i h n a h e r a l d i č n o s t , p o p u t mača sa š t i t o m . S t o g a i n e m a j u f a n t a z m a g o r i č n o s t tako tipičnu za likovnost stećaka. Stećci i n a d g r o b n e ploče d i v e r g e n t n e su

upozorila

zapuštene

terase

pod j a s e n o m

k r i j u polje u m r l i h . I s t i t o p o n i m i v e z u j u s e z a položaje s a stećcima, reprezentativim biljezima pokapališta XIV. - XV. st. na p r o s t o r u b i o k o v s k i h z a s e l a k a . C e s t o su s k r i v e n i u o s a m i i z v a n n a s e l j a , a l i i odlomljeni, u z i d a n i u m e đ e i g r a d n j e . Ti spo­ m e n i c i brižljivo s u k l e s a n i i b o g a t o u k r a š e n i reljefnim k r i ž e v i m a i d r u g i m s i m b o l i m a , p r i k a ­ z i m a l j u d s k i h figura, p o j e d i n a č n i h ili u kolu, u p r i z o r i m a b o r b i i lova, k a o i s t a t u s n i m simbo­ l i m a oružja. O b r u b l j e n i l o z i c a m a , s p i r a l n i m ili geometrijskim uzorcima, likovnost su k u l t u r n o u z n a p r e d o v a l o g svijeta i d o d i r a s k l e s a r s k i m tradicijama obalnih radionica. Stećci su posebno brojni na sjevernom p o d n o ž j u B i o k o v a . N a p r o s t o r u G r a b o v c a dio i h je na Goričaju i k o d ž u p n e c r k v e . U Z a g v o z d u s e u k r a s o m r a z n o v r s n i j i stećci n a l a z e oko crkvi­ ce Svih svetih. M e đ u najljepšim je sljemenjak na Vukovu grebu, na zapadnom ulazu u selo. S r e d i š n j i p r i z o r lova n a j e l e n e i m a d r e v n o s t naracije, spirale najveći i dok mu preostale plohe u k r a š a v a j u križevi. Zapadnije leži Zaranč-ploča, veličine stećak biokovskog područja,

k u l t u r n e i o b l i k o v n e pojave, a i u k a z a t e l j i na r a z l i č i t o s t n j i h o v i h k o r i s n i k a . U selu B a s t saču­ v a n i su p r e d s t a v n i c i obaju f e n o m e n a . Ploče na groblju vezuju se za s t a r o s j e d i o c e , v i š e okre­ n u t e r a t a r s t v u , a s t e ć c i s udaljenijeg Grebišća najvjerojatnije p r i p a d a j u populaciji pokretljivih V l a h a , s t o č a r s k o g i t r g o v a č k o g k a r a k t e r a . Na groblju postoji zanimljiv primjer poticaja s dubrovačkog područja, g r o b n a pločica učelak, s k r o m n a , ali

2,45 x 2,15 x 0,30 m,

uokviren bordurom i

v e l i č i n e 0,35 x 0,18 x 0,08 m,

u k r a š e n k r i ž e m , s a v i j e n o m r u k o m i p s o m koji goni j e l e n a . U Ž u p i je i s t e ć a k s Plužina, s a d a u L u e t i ć i m a , v e l i č i n e 2,28 m X 1,57 X 0,35 m, r i j e d a k u tipologiji u s k o g s a n d u k a . Z a n i m l j i v je i zbog reljefnog p r i k a z a v i t e z a (Sv. J u r j a ? ) koji ubija z m a j a i o s l o b a đ a djevojku. Na groblju sv. Mihovila u R a š č a n i m a u k r a š e n je sanduk, kao i sljemenjaci na Grebinama. Vrutku u Kozici. putova i prilaza najviše su O s t a c i su v e l i k o g a groblja i lijepo k l e s a n i s a n d u c i n a u z d i g n u t o m Gradnja

l i k o v n o i n a m j e n s k i e f e k t n o g i z r a z a . Uz ploče i s t e ć k e d o k a z je gotičkog s t i l a XV. st. T u r s k i m o s v a j a n j e m nije p r e s t a o život na p r o s t o r u Biokova. Njegovi d o k a z i o č u v a n i su u g r a d n j a m a vojnog k a r a k t e r a , k a k o j e nalagao d v o s t o l j e t n i tijek r a t o v a n j a . I s t i č u se postojeće u t v r d e k u l e d u ž p l a n i n s k i h i z d a n a k a , preostale k a o d o m i n a n t n e t o č k e s t r u k t u r i r a n j a obližnjih naseobina. U naka do pregledu na a r h e o l o š k i h l o k a l i t e t a i naz­ Biokova, od prapovijesti izneseni su razdoblja, području

u n i š t a v a l i te s p o m e n i k e , a m n o g i su u z i d a n i u c r k v e . Gotovo su n e s t a l i i stećci s b r e l j a n s k o g Subotišća. reljefom U nedalekoj ljudskih kotlini, u Barama, sanduk leži te figura ukrašen

srednjovjekovnog

najkarakterističniji primjeri,

d o k a z i čovjekove

d u h o v n e i m a t e r i j a l n e o k r e n u t o s t i p l a n i n i koju je p r o m a t r a o od r o đ e n j a pa sve do svoje smrti.

BIOKOVO

150

LITERATURA

I Barad,

M.,

Topografija

Porfirogenetove

Paganije,

Staro­

Jurišić, K., Selo Bast i njegovi spomenici. Svjetionik, III, Baška Voda, 1968., 10-16. Jurišić, K., Crkve Biokovsko-neretvanskog područja u doba turske vladavine (16.-17. st.), Kačić, II, Split, 1969., 1 0 1 153. Jurišić, K., Nepoznati stećak u Župi Biokovskoj i legenda o svetom Jurju, Kačić, VIII, Split, 1976., 227-234. Jurišić, K., Priroda i kulturna baština na području Makarskog primorja, Acta biokovica, I, Makarska, 1981., 291-317. Kaer, P., Lettera su un tumulo trovato a Grabovac (15. Giugno 1878.,), Bullettino di archeologia e storia dalmata, I, Split, 1878., (korica). Kaer, P., Di alcuni massi sepolcrali nel distretto/lmotski, Bullettino di archeologia e storia dalmata, II, Split, 1879., 1, 8.-10.; 1, 25.-27.; 3, 36.-39.; 5, 74-75. Lozo, M., Stećci i stare crkve u Zagvozdu, Sveta baština, lll/5(20), Duvno, 1984., 15. Lozo, M., Još neistražene gradine i gomile u Župi kod Imot­ skoga, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XVI11/1, Zagreb, 1986, 22-23. Lozo, M., Arheološko rekognosciranje u Grabovcu, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XIX/1, zagreb, 1987, 32-34. Marun, L., Arkeologički prilozi o religiji poganskih Hrvata, Starohrvatska prosvjeta, III/3-4, Knin, 1897., 141-144. Medić, D., Na mitskoj špilji Pozjati (Prvi pohod članova plani­ narskog društva »Pozjata«, Vrela Brela, 4-5, Brela, 1999., 147-148. Malez, M., Paleolitsko i mezolitsko doba u Hrvatskoj,

hrvatska prosvjeta, II. s., 1-2, Zagreb-Knin, 1928., 37-54. I Batović, Š., Jadranska zona, Stariji neolitik ili impresso kul­ turna skupina, Praistorija jugoslavenskih zemalja, II, Neolit, I Sarajevo, 1979., 485-523.

I Bebić, J., Brela, Brela., 1985. I Bojanovski, I., Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, I. Prethistorijska i antička komunikacija Salona-Narona i

njena topografija u svjetlu arheoloških i historijskih izvora, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, XV/13, Sarajevo, 1977., 83-152. I Božanić-Bezić, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog pri­ morja, Makarski zbornik, I, Makarska, 1970., 2 7 9 - 3 1 1 . I Bulić, R, Iscrizioni Inedite, Tučepi di Makarska, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXIV, Split, 1901., 136-137. I Bulić, R, Iscrizioni Inedite, Tučepi (di Makarska), Bullettino di archeologia e storia dalmata, Bullettino di archeologia e di storia dalmata, XXV, Split, 1902., 161-163. I Bulić, R, Oggetti preistorici nell' i.r. Museo Archeologico di Spalato, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXXII, Split, 1909., 40-45. I Bulić, I., Starinska istraživanja u Imotskoj, Bullettino di arche­ ologia e storia dalmata, XIV, Split 1891., 185-186. I Bulić, I., K članku »Starinska istraživanja u Imotskoj«, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XV, Split, 1892., 10-11, I

Bulić, I., Novi prehistorički nahogiaji iz Grabovca, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXI, Split, 1898., 14-15.

Praistorija jugoslavenskih zemalja, I, Paleolitsko i mezolit­ sko doba, Sarajevo, 1979., 197-295. Malez, M., Fosilni vertebrati na području Biokova, Acta

I Čović. B.,

Marović,

I.,

Cetinska kultura,

Praistorija jugo­

slavenskih zemalja, IV, Bronzano doba, Sarajevo, 1983., I

Biocovica, I, Makarska 1981., 39-70. Marović, I., Novi prilozi upoznavanju ranog brončanog doba

Forenbaher, S., Jujnovića špilja (Kozica, Biokovo) i njezini pretpovijesni posjetitelji, Speleolog, 50/51, 2002.-2003., Zagreb, 2004., 79-83.

u srednjoj Dalmaciji i južnoj Bosni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXIV, Split, 1980., 5-25. Marović, I., Prilozi poznavanju brončanog doba u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXV, Split, 1981., 7 - 6 1 . Medini, J., Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik, 1, Makarska, 1970., 1 3 - 8 1 . Nikolanci, M., Nove grčke kacihe i knemide u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXI, Split, 1959., 81-93. Ozimec, R., Spilje i jame na Biokovu: Golem i dugotrajan posao za speleologe, Euro City, 2, Zagreb, 2004., 62-68.

[

Hrstić, I., Vujnović, N., Rezultati novih arheoloških rekognosciranja u Gornjim Tučepima, Makarsko primorje, 5, Makarska, 2000., 9-20.

I

Ivanac, M., Škrabić, R, Babić, M., Breljanska kulturna i pri­ rodna baština (Prilozi za katalog). Vrela Brela, 2-3, Brela, 1996., 5-13.

I

Jurišić, K., Bivša crkvica Svetoga Jure na najvišem vrhu Biokova (1762 m), Služba Božja, 5-6, Makarska, 1965.,

ARHEOLOGIJA

151

Šetka, M., Tučepska spomenica, Tučepi, 1968. Tomasović, M., Kasnosrednjovjekovna crkvica sv. Martina u Kotišini iznad Makarske, Makarsko primorje, 2, Makarska, 1995., 113-128. Tomasović, M., Hvarska kultura kasnog neolitika i susjedna obala, Prilozi povijesti otoka Hvara, XI, Hvar, 2002., 33-44. Tomasović, M., Arheološke potvrde naseljavanja prostora sela Kučiće od prapovijesti do srednjeg vijeka: I. Prastara komunikacija Dubci - Slime - Kučiće, Zov rodnih ognjišta, List župe Sv. Luke Kučiće,VIII/2(15), Kučiće, 2003., 13-19. Tomasović, M., Arheološke potvrde naseljavanja prostora sela Kučiće od prapovijesti do srednjeg vijeka: II. Prapovijesno doba: Pregled literature - pećinski lokaliteti - gradine, Zov rodnih ognjišta, List župe Sv. Luke Kučiće, IX/1(16), Kučiće, 2003., 1 2 - 3 1 . Tomasović, M., Arheološke potvrde naseljavanja prostora sela Kučiće od prapovijesti do srednjeg vijeka: III. Groblja između Dubaca i Podašpilja, Zov rodnih ognjišta. List župe Sv. Luke Kučiće, IX/2(17), Kučiće, 2003., 17-32. Tomasović, M., Uvod u arheološku topografiju rogozničkobreljanskog zaleđa (Gornja Brela - Slime - Kučiće - Svinišće), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XXXV/2,

Tomasović, M., Ukrašeni stećak s Grebišća u Bastu, Makarsko primorje, IX/107, Makarska, 2003., 14. Tomasović, M., Zaglavna pločica s gotičkim križem na groblju u Bastu, Makarsko primorje, 1X7108, Makarska, 2003., 14. Tomasović, M., Spilja Bubnjavača u Velikom Brdu iznad Makarske - Novo neolitičko i eneolitičko nalazište u sred­ njoj Dalmaciji, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društvaj XXXVI/2, Zagreb, 2004., 39-54. Tomasović, M., 8000 godina života na prostoru Makarske (Problemi i pitanja uz arheološku topografiju Makarske i uže okolice od prapovijesti do srednjeg vijeka), Makarska, 2004. Tomasović, M., Dodatci arheološkoj topografiji rogozničkobreljanskog zaleđa (Dubci/Gornja Brela - Slime - Kučiće - Svinišće - Podašpilje), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XXXVII/2, Zagreb, 2005., 42-59. Tomasović, M., Ostaci iz prapovijesnog i antičkog razdoblja na primorskoj strani Podgore, u: Arheološka slika Podgore, Podgora od prapovijesti do srednjeg vijeka - kulturno-topografska razmatranja (obalni dio), Makarska, 2006., 43-83. Tomasović, M., Arheološka topografija Gornjih Brela uz najraniju komunikaciju sa zaleđem, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XXXVIII/2, Zagreb, 2006., 73-88. Ujević, A., Imotska krajina, (2. prošireno izd.), Imotski, 1991. Vrčić, V., Vrgorska krajina, Vrgorac, 1972.

Zagreb, 2003., 53-69. Tomasović, M., Neki arheološki dokazi prometnog značenja Dubaca za Omiško i Makarsko primorje u razdoblju prapo­ vijesti, Omiški ljetopis, 2, Omiš, 2003., 37-48.

BIOKOVO

152

sakralna

arhitektura

IVAN ALDUK & MARINKO TOMASOVIĆ

Sakralna

arhitektura Biokova

i ostali kulturno-povijesni spomenici

na području

J

od

vremena u ranom naselja dostigla

korištenja rimskom biokovskog su civiliza­ Tu oče­ Jedna od najstarijih fotografija porušene crkvice Sv. Jure

raščlanjen s t r i m a travejama i s p o l u k r u ž n o m a p s i d o m u nacr­ tu k v a d r a t i č n o g s v e t i š t a . Obje s u c r k v i c e v j e r o j a t n o podignute na r a n i j i m g r a d n j a m a , a poseb­ n o j e z a n i m l j i v a o n a posvećena Su. Vidu ( 4 3 1 m n m ) . T e k će bu­ duća arheološka istraživanja o t k r i t i j e l i g r a đ e n a n a prostoru s v e t i š t a iz p r e d a n t i č k o g ili rano­ k r š ć a n s k o g d o b a 5. — 6. st.

pisma

razdoblju područja zanja

cijski i k u l t u r n i s t u p a n j podi­ sakralnih objekata. se, k a o i n a s u s j e d n o m i m o t s k o -hercegovačkom p o d r u č j u , k u j u d o k a z i r i m s k o g bogoštov­ lja. To vrijedi i za n a j r a n i j e k r š ­ ć a n s k e c r k v e , o čijim o s t a c i m a postoje indicije, k o m 5.-6.

a d o k a z u j u ih n a l a z i u s e l u

P o z o r n o s t t r e b a o b r a t i t i i n a p i t a n j e kultnog š t o v a n j a n a n a j v i š e m b i o k o v s k o m v r h u , Sv. Juri ( 1 7 6 2 m n m ) , prije p o d i z a n j a crkvice. Donekle su podijeljena mišljenja o š t o v a n j u k u l t a zmije t e k u l t u b o g a t a m e , p r i s a g l e d a v a n j u pogan­ skih religijskih p r e d o d ž b a o n d a š n j e g čovjeka. K a o s k r o m n o k r š ć a n s k o s v e t i š t e (4,97 x 4 m) s p o m i n j e se p r v i p u t a 1640. g. u p u t o p i s u fra­ njevca nog Pavla Pelizzera iz Rovinja, general­ Bosne pohoditelja franjevačke provincije

G r a b o v a c , gdje j e p o d n o o b r o n a k a B i o k o v a tije­ st. o p s t o j a l a r a n o k r š ć a n s k a c r k v a . N j e z i n i o s t a c i , u l o m c i o l t a r n e p r e g r a d e s reljef­ n i m p r i k a z o m k r i ž a i A d a m o m u raju, n a g i m kojeg n a p a d a j u zmije, prozor jedne kuće. d a n a s stoje u z i d a n i u kako nisu Zanimljivo je

p r e u z e t i i z r a v n o s o s t a t a k a c r k v e , već s u l a z a u n a d s v o đ e n i g r o b od kojih je on bio n a č i n j e n . Položaj se na kojemu je otkriven grob naziva Crkvina, što upućuje da l o k a l i t e t vjerojat­

S r e b r e n e . U novije v r i j e m e u crkvici je utvrđen n a t p i s p i s a n b o s a n č i c o m , z a p a d n i m ćiriličnim p i s m o m , d a t i r a n u 13. 14. st. koji u p u ć u j e na to k a k o j e nju t a d a podignuo ili j e m o ž d a t e k pregra­ S i g u r n o je crkvi­ obnova­ dio u n a t p i s u s p o m e n u t i Miroslav. ca u stoljetnim

n o krije o s t a t k e s t a r i j e , r a n o k r š ć a n s k e c r k v e . O crkvicama s tučepskog p o d n o ž j a Biokova, Sv. Vida na na Sutvidu su i Sv. Martina (Grebišću), konkretnije, Sumartinju

Prikaz Makarske i Biokova G. F. Camocio, 1572. g., prema razgl. G M M izradio T. Čorić

spoznaje

p r e m d a su im ostaci tek u linijama temelja. Sudeći po stilskim elementima predromaničke i ranorom a n i č k e a r h i t e k t u r e obje s u p o d i g n u t e t i j e k o m 1 1 . ili 12. st. I m a j u p a č e t v o r i n a s t tlocrt s jednim brodom,

m a g u b i l a n e š t o o d svojih s k r o m n i h p o s e b n o s t i , tako da je rušenje i gradnja nije TV o d a š i l j a č a 1965. g. te podizanje istočnije, z a t e k l o u i z v o r n o m obliku.

BIOKOVO

154

Sv. Ilija na Stazi, prije obnove, foto: I. Alduk

Sv. Martin u Kotišini, foto: I. Alduk

Biokovu i Primorju.

Na s n i m c i je

i dvoje l o k a l n i h p r a t i o c a , a crk­ vici su se u s p e l i po, m o ž d a , ko­ lovoskom v r u ć e m d a n u . U uspo­ r e d b i s t o m fotografijom, s n i m ­ k a c r k v i c e o p k o l j e n e snijegom, koju j e n a č i n i o J o s i p Plaček 2 3 . lipnja 1957. g., odaje b e s k o ­ načno dugu i samotnu tišinu. Pitanje sko N i k o l a A l a č e v i ć p o č e t k o m 20. st. p i š e o 1000 osoba na okupu na b i o k o v s k o m v r h u na svečev dan 3 1 . kolovoza te da c r k v i c u valja p o r u š i t i i pristojniju pisac sagraditi. kako sprave. U su istom odlomku i knjige foto­ kako za ističe načinjene razne vezano uz poganse i bogosluženje odnosi

na moguće prethodnice kršćanskih gradnji na drugim biokovskim vrhovima. N i š t a se ne zna o o s t a c i m a t a k v a s v e t i š t a koje j e p r e t h o d i l o k a p e ­ lici Sv. Ilije na njegovu v r h u ( 1 6 4 0 m n m ) , d r u ­ g o m po v i s i n i n a k o n Sv. Jure. Tu se k r a j e m 19. st. podiže s u h o z i d n a k a p e l i c a (3 x 3,8 m), na mje­ s t u koje je u p r e d o d ž b i p o g a n s k o g s v j e t o n a z o r a m o r a l o b i t i s v e t i š t e p o s v e ć e n o b o g u svjetlosti, p a n d a n u boga t a m e n a najvišem v r h u . Kapelica je n e d a v n o obnovljena p r e m a k o n z e r v a t o r s k i m s m j e r n i c a m a , k a o osobit z n a k p r i v r ž e n o s t i sta­ novnika B a s t a i Zagvozda. Crkvice posvećene Sv. Vidu ( 1 3 3 6 m n m ) i Sv. Roku ( 1 2 2 8 m n m ) sagrađene su na istoimenim vrhovima iznad Ž u p e . D o k s e višoj crkvici zbog p o r u š e n o s t i n e n a z i r e izgled, o n a Sv. Roka d o b r o je o č u v a n a uz SAKRALNA ARHITEKTURA

grafije crkvice j e r s u z a t u p r i g o d u d o n e s e n e fotografične Snimke pokazuju ne t r e b a z a m i š l j a t i b o g a t s t v o k l e s a n j a i u r e s a crkvice Sv. Jurja j e r je, duboko ukopana, otvore i m a l a t e k m a l e n a v r a t a k a j u g u . C r k v i c a s e i z v r s n o vidi n a fotografiji M a x a K l e i b e r a , u knjizi M a k a r a n i n a , s v e ć e n i k a i p o v j e s n i č a r a P e t r a K a e r a iz 1914. g. U u v o d u a u t o r n a g l a š a ­ va k a k o je fotograf, profesor s v e u č i l i š t a u Miinchenu i (Monakovu), zbirku velikodušno umjetnih ustupio krasnu o bogatu svojih fotografija

155

uočljivu s l i č n o s t s c r k v i c o m Sv. vjetnu širinu. Uz bačvast svod

Jurja. N a i m e , i atipičnost

Kotišina,

u s a m l j e n a na

groblju i s p o d strmih

p r i m i j e t i l o se da je d u ž a t e k za 3 cm, uz isto­ s t i l a , c r k v i c a Sv. Roka s v o j e v r s n a je a n a l o g i j a crkvice Sv. Jurja, uz r a z l i č i t u orijentaciju jer je o k r e n u t a k i s t o k u i i m a d v a b o č n a prozorčića. N a t p i s n a u l a z u c r k v i c e u p u ć u j e d a j e 1875. g. tek obnovljena novcem c a r a Franje J o s i p a , koji se t a d a u p r o l a z u z a d r ž a o u Ž u p i . T i t u l a r u p u ć u j e n a r a n i j u g r a d n j u , 18. ili p o č e t a k 19. st., u v r i j e m e posljednjih e p i d e m i j a k u g e . Sve t e c r k v i c e n a v r h o v i m a B i o k o v a z a n i m ­ ljivije su k a o s i m b o l i z d r u ž e n o s t i vjere i p r i r o ­ de, koja i h j e č e s t o o š t e ć i v a l a u d a r i m a g r o m o v a , bez uočljivih stilskih oznaka koje bi pomo­ gle n j i h o v u d a t i r a n j u . gradnje građevinama O b n o v l j e n a c r k v i c a Sv. sagrađenim malo prije

litica (283 m n m ) , n a l a z i s e r u š e v n a srednjo­ v j e k o v n a c r k v i c a sv. Martina. U p o t r e s u 1962. g. k a m e n s l i t i c a p r o b i o joj je sjeverni zid, s r u š i o svod i j u ž n i zid. I p a k , crkvici je prepoz­ natljivo v r i j e m e g r a d n j e . R a z l u č u j u se dvije faze njezina arhitektonskog oblikovanja: prvotna g r a d n j a s k r a j a 14. ili p o č e t k a 15. st., vidljiva je u n j e z i n i m z a č e l n i m dijelovima s blago pre­ lomljenim početkom picokara, svodom 18. st. i polukružnim svetištem. crkvice. ostatak N a k o n o s l o b o đ e n j a od T u r a k a , k r a j e m 17. ili slijedi od produženje kojega je Uz c r k v i c u je p o d i g n u t i samostančić lokalnih

trećeretkinja,

vidljiv u o t i s k u k r o v n e s t r e h e u litici istočno

Rije na Stazi, s r o d n a je i z g l e d o m i v r e m e n o m p o č e t k a 19. st. Prepoznatljive stilske k a r a k t e r i s t i k e i navo­ di u izvorima upućuju na to kako su ranije sagrađene crkvice na padinama ili samim p o d n o ž j i m a Biokova. N a z a p a d n o j s t r a n i s e l a

Sv. Ilija na Stazi, poslije obnove, foto J. Raasch

BIOKOVO

156

Kapelica kod Sv. Ilije na Stazi foto: I. Alduk

Kapelica na Dubcima foto: I. Alduk

Kapelica na groblju u Župi građena od stećaka foto: I. Alduk

od crkve.

Crkva

Sv.

Martina

za b i o k o v s k o je

d e još do

u

djelu b i z a n t s k o g c a r a (912. — 959.) (Upravljanje carstvom)

Konstantina De administranpod nazi­

područje j e d i n s t v e n p o k a z a t e l j r o m a n i č k e t r a ­ dicije u g r a d n j a m a gotičkog s t i l a , p o č e t k o m 15. st., drugdje slobodnije i s k a z a n o g . P r i b l i ž n o iz istog v r e m e n a je i c r k v a Sv. Nikole, na b r e l j a n skoj s t r a n i B i o k o v a (572 m n m ) . N j e z i n o p r a ­ vokutno s v e t i š t e i j a s n i j i n a d v o j p r e l o m l j e n o g svoda ističe t a d a d o m i n a n t n i gotički stil. Obje crkvice, Sv. Nikola i Sv. Martin, s p o m i n j u se u pisanim i z v o r i m a 17. st., ali i m s t i l s k e o z n a k e ukazuju n a r a n i j e p o s t a n j e , n a š t o u k a z u j e i vrijeme p r v i h s p o m e n a n a s e l j a . B r e l a s e n a v o ­

Porfirogeneta imperio

v o m T O BepovXXid, ( a k o j e v j e r o v a t i d o s l o v n o m p r i j e v o d u r a d i l o se o u t v r đ e n o m n a s e l j u ) . U latiniziranom 1315. g. obliku Brolanenses spominju se u povelji h r v a t s k o g v l a d a r a J u r j a

S u b i ć a . Prvi s p o m e n Kotišine u kreševskoj je povelji J u r j a V o j s a l i ć a 1434. g., koja n a v o d i i selo B a s t , u k o j e m su iz t o g v r e m e n a o č u v a n e ukrašene ploče i stećci te Gospina crkva na groblju. C r k v a se s p o m i n j e t e k u 17. st., k a d a SAKRALNA ARHITEKTURA

157

Karta Biokova (prema Stošić, 1875.)

Dio karte Dalmacije iz 1702. s prikazom naselja i crkava na širem prostoru Biokova (Museo Correr, Venezia) i crkvica Roka, na u z d i g n u t i j e m položaju iznimci latiničko-bosanički n a t p i s uzidan u

sela. N j i h o v e g o t i č k e o z n a k e m a n j e s u očite, ali im spomen u vrijeme t u r s k e vladavine jamči raniju gradnju. Poznato je da t u r s k a vlast na biokovskom p o d r u č j u nije l a k o d o p u š t a l a o b n o v u k r š ć a n s k i h crkava, a p o s e b n o t e š k o ili i z n i m n o g r a d n j u n o v i h . D r a g o c j e n i je s p o m e n i k koji govori o toj BIOKOVO

pročelje n o v e c r k v e Su. Ivana u M a k r u , podig­ n u t e s r e d i n o m 19. st. N a t p i s , p r e o s t a t a k ranije crkve, spominje početak gradnje Sv. Ivana 1584. g., d o v r š e t a k 1602. g. te da ju je 1612. g. p o s v e t i o fra P e t a r S o l j a n i n , b i s k u p obnovljene b i s k u p i j e Sofije u B u g a r s k o j . S p o m i n j e se kako j e c r k v a p o d i g n u t a n a t e m e l j i m a r a n i j e . Osim

158

Sv. Ivan, Makar, foto: I. Alduk Sv. Ivan, Makar, natpis o gradnji crkve foto: I. Alduk

pri odobrenju t u r s k e vlasti za podizanje nove. U t o m pogledu p o s e b n a je situacija u Zagvozdu, n a p r e d n o m sjedištu popova glagoljaša makarskog 1626. drže na povijesne, n a t p i s i m a i u m j e t n i č k u v a ž n o s t j e r se u z a v r š n o m dijelu, u č e t i r i d v a n a e s t e r a č k a stiha, slavi g r a d i t e l j fra P a v a o J a k i ć iz plemena Kačić. F r a n j e v a c K a r l o J u r i š i ć ističe d a je o natpis najstariji radu Sv. originalni na Očito da sačuvani je dokaz u književnome hrvatskome jeziku g. svećenici sa suprotne biskupa koji strane Bartula obrede o Biokova. Kačića obavljaju P r v a vijest o ž u p i n a l a z i se u izvještaju Svetoj Stolici, gdje p i š e da je svete Riječ je starohrvat­ i brevija-

ilirskom jeziku.

skom jeziku s obzirom na to da su se glagoljaši služili rom hrvačkim s misalom hrvačkim pohrvaćenim staroslavenskim

t e k s t o m . Slično je bilo u B r e l i m a i P o d g o r i , t a k o đ e r g l a g o l j a š k i m ž u p a m a . D j e l a t n o s t sveć e n i k a glagoljaša o s o b i t o je vidljiva u graditeljskoj a k t i v n o s t i . U Z a g v o z d u se t i j e k o m p r v e p o l o v i n e 17. st., u v r i j e m e č v r s t e t u r s k e v l a s t i , p o d i ž u t r i c r k v e : Sv. Marije na s e o s k o m groblju, SAKRALNA ARHITEKTURA

Makarskom primorju. ranije crkvice

postojanje

Ivana u M a k r u p r e s u d i l o

159

Crkvica Svih Svetih u Zagvozdu, foto: I. Alduk

Crkvica Gospe od Zdravlja u Gornjim Brelima, foto: I. Alduk

BIOKOVO

160

Gospina crkva u Zagvozdu na groblju, foto: I. Alduk

Sv. Križa na r a s t o v a č k o m groblju i c r k v i c a Svih Svetih. P r e m d a o n o d o b n i izvori s p o m i n j u t e k prvu crkvu, naknadno Bijanković za s t a r o s t p r e o s t a l i h dviju, koje makarski biskup 1730.) pri Nikola (1645. pastirskim spominje

U t u r s k o v r i j e m e s a g r a đ e n e su i c r k v e u sta­ roj Gorskoj ž u p i , u Ž u p i i R a š ć a n i m a . C r k v a Sv. I v a n a u Župi, k a o i Sv. M i h o v i l a u R a š ć a n i m a , p o d i g n u t e su od 1599. g. n a k o n d o b i v a n j a car­ skog odobrenja danas su na groblju. (fermana). Ostaci Sv. Ivana crkve zapušteni, nedaleko novije

pohodima 1706. g., z n a m o iz b o s a n i č k i h n a t p i ­ sa na njima. B i s k u p n a g l a š a v a k a k o u s e l i m a imotskog i d u v a n j s k o g k r a j a u o p ć e n e m a c r k a ­ va, osim u Z a g v o z d u , o č e m u k a s n i j e , 1 7 1 5 . g., uzvišeno tri crkve. piše: Ovo je u selo jedinstveno Otomanskom i neobično ima po tome što jedino Carstvu

O b n o v l j e n a c r k v a Sv. M i h o v i l a u

R a š ć a n i m a s a č u v a l a j e k a r a k t e r i s t i k e i z vre­ m e n a gradnje. Sudeći po stećcima uokolo crkve, v j e r o j a t n o s u obje p o d i g n u t e n e d a l e k o o d sred­ njovjekovnih gradnji. Njihovo nespominjanje, kao i podatak da se misa držala na otvorenom, SAKRALNA ARHITEKTURA

161

v. Mihovil u Rašćanima, foto: I. Alduk

Sv. Nikola u Gornjim Brelima, foto: I. Alduk

Sv. Štipan u Rašćanima, foto: I. Alduk

nije č v r s t d o k a z k a k o i h nije bilo prije t u r s k o g v r e m e n a . V j e r o j a t n o j e t r e b a l o p r o ć i v i š e o d jed­ n o g stoljeća d a r a t o v i m a u z d r m a n a t u r s k a sila dopusti izgradnju novih crkava n a k o n što su ih d a v n o p o r u š i l i . O s m r t n o j pogibelji n a b i j a n j e m n a k o l a c zbog zvonjave z v o n a n a n e t o m podig­ n u t o j crkvici Sv. I v a n a 1 6 0 1 . g. s a z n a j e se iz prijepisa Sv. Stjepan u Rastovcu, foto: I. Alduk događaja. Sve te biokovske crkvice s p o m e n u t e u i z v o r i m a t u r s k o g v r e m e n a , vjer­ n o s u u c r t a n e n a k a r t i D a l m a c i j e i z 1702. g . SAKRALNA ARHITEKTURA

163

r a n i j a c r k v a Sv. Stjepana u R a š ć a n i m a , sa steć­ c i m a u z i d a n i m u zidove. B a r o k n o m gradnjom, s m a l o m r o z e t o m i z v o n i k o m na p r e s l i c u , skrom­ nija je s t a r a c r k v i c a Gospe od Zdravlja u brel j a n s k o m S u b o t i š ć u , iz p r v e polovice 18. st. P o j e d i n e ž u p n e c r k v e na b i o k o v s k o m pod­ r u č j u novije su g r a d n j e s p o č e t k a 20. st. u neos t i l s k i m oblicima, p o d i g n u t e na t e m e l j i m a sta­ rijih (Sv. Ante Padovanski u K o t i š i n i ; u 19. Župi st. biokovskoj) (crkva Dj. Sv. ili pregrađene u Sv. Ivan sredino Brdu; Župna

Mihovila u V e l i k o m Grabovcu).

porođenja BI.

Marije

c r k v a Gospe od Karmela u Z a g v o z d u iz 1963. g. v i s o k i h p r o č e l n i h z v o n i k a i t r i j e m a između njih, poziva se na arhitekturu romaničkih katedrala. U t i m s a k r a l n i m p r o s t o r i m a i s t i č u se poje­ d i n e u m j e t n i n e , p r i m j e r i o p r e m e i ukrašavanja u n u t r a š n j o s t i . O n e n i s u b r o j n e , pogotovo ne­ maju veću z a n a t s k u ili u m j e t n i č k u vrijednost, a l i su d o b a r p o k a z a t e l j p r o h t j e v a i s a m e eko­ n o m s k e moći n j i h o v i h n a r u č i t e l j a . Posebno je r a š ć a n s k a c r k v a Sv. Mihovila, o d m a h po grad­ Ostaci oltarne pregrade s ranokršćanske crkve s položaja Crkvine u Grabovcu, foto: I Alduk nji u prvoj polovici 17. st., bila b o g a t o oprem­ ljena p o s u đ e m i p r i b o r o m . I d a n a s je sačuvan G o s p i n k i p , k r i ž e v i , s v e t o h r a n i š t e (tabernakul) i crkvena zastava ( M u s e o C o r r e r u Veneciji), s o n o m Sv. J u r j a u središtu prostora. 0 ranijim crkvenim gradnjama doznaje se i p u t e m t o p o n i m a , k a k a v je Crkvina. Taj topo­ n i m u slučaju G r a b o v c a , m j e s t a n a l a z a g r o b a s u z i d a n i m dijelovima o l t a r n e p r e g r a d e , u p u ć u j e na o s t a t k e r a n o k r š ć a n s k e crkve. U p o g l e d u da­ t i r a n j a n a z i v Crkvina d r u g d j e je složeniji prob­ l e m . N a p r i m o r s k o j s t r a n i Biokova s a č u v a n j e sličan toponim Zacrkvica istočnije od crkvice Sv. R o k a u B a s t u , k a o i na p o d r u č j u p l a n i n s k o g z a l e đ a , u Kozici. Obje su g r a d n j e iz p r e d t u r s k o g razdoblja j e r i m s e o s t a c i kriju n a p r o s t o r u grob­ lja. U B a s t u je ono z a m e t n u t o , dok je u Kozici groblje u o d n o s u s vidljivim srednjovjekovnim s t e ć c i m a šireg a r e a l a Vrutka. N e d a l e k o od tog položaja p o d i g n u t a je u drugoj polovini 18. st. c r k v a Sv. Ilije, j e d n a od ljepših u b i o k o v s k o m podnožju. P o s t a v a dvaju p r o z o r a i o s m e r o l a t i č n e r o z e t e n a ogoljelom pročelju o p o n a š a p r i m o r ­ s k u b a r o k n u g r a d n j u . Slična j e s u s j e d n a , n e š t o BIOKOVO 164 (bandira od svile). U Bastu su s a č u v a n i d r v e n i b a r o k n i kipovi a n đ e l a i Sv. R o k a , v j e r o j a t n o r a d o v i iz 18. st. Zvono crkvice Sv. Roka s a l i v e n o je još 1722. g., a od uništenja u P r v o m s v j e t s k o m r a t u , k a d s u s a l i v e n a druga bašćanska zvona, spasio ga je don Frane B u l i ć . U c r k v a m a u V e l i k o m B r d u i Makru č u v a j u se s l i k e M a t e j a O t o n i j a (Mattaeus de Otonis), p r o v i n c i j s k o g s l i k a r a s k r a j a 17. i po­ č e t k a 18. st., čiji o p u s i z r a ž a v a p u č k u naivnost. U Sv. Mihovilu nalazi se ulje na p l a t n u iz 1684. g. s p r i k a z o m Bogorodice s D j e t e t o m , Sv. A n t o m P a d o v a n s k i m , Sv. I v a n o m Krstiteljem i Sv. M i h o v i l o m . I s t a s e p o s t a v a s v e t a c a nalazi i na slici u M a k r u iz 1 6 8 3 . g. D o z n a j e se da su za c r k v e u Ž u p i i R a š ć a n i m a n a b a v l j e n e tri slike s p o d r u č j a M l e t a č k e R e p u b l i k e s prika­ z o m Sv. M i h o v i l a , Sv. I v a n a i Sv. F r a n j e , koje su danas u nestale. Kotišini, Nije koja s a č u v a n a n i oltarna se spominje krajem s l i k a s p r i k a z o m sveca z a š t i t n i k a u crkvici Sv. Martina 18. st. M o ž d a je a u t o r i s t i Otonije koji je radio

Ostaci stare crkve Sv. Ivana na groblju u Župi, foto: I. Alduk

za crkve u s u s j e d n o m M a k r u i V e l i k o m B r d u , a čije s u slike d a n a s p r a v a d r a g o c j e n o s t . T a k v a je i G o s p a od Zdravlja, koju je za z a g v o š k u crkvu u V e l j a ć i m a 1855. g. n a s l i k a o m a k a r s k i slikar F r a n e K a e r . T i h u m j e t n i č k i i z a n a t s k i skromno i z r a đ e n i h p r e d m e t a bilo b i s a č u v a n o i više d a n i s u t u r s k e p o h a r e u n i š t a v a l e c r k v e i njihov i n v e n t a r , p o p u t o n e u Z a g v o z d u 1 7 1 5 . g., o kojoj z n a m o iz izvještaja p o s l a n o g R i m u . Uopće, n e b r i g a o n j i m a , o š t e ć e n j a ili z a m j e n a za novije, m a n j e v r i j e d n e u m j e t n i n e , d o v e l a je do osiromašenja i n e s t a n k a u r e s a b i o k o v s k i h c r k a ­ va. S t o g a je s a č u v a n i d r v e n i o l t a r u c r k v i Sv. Stjepana u R a š ć a n i m a , koji je i z r a d i o S t j e p a n Rako 1870. g., d o b a r p r i m j e r n i z a s l i č n i h o l t a r a u z a g o r s k i m c r k v a m a . Od novijih djela i s t i č e se Posljednji sud u ž u p n o j c r k v i u G r a b o v c u , koji je naslikao a k a d e m s k i s l i k a r V l a d o M a r j a n o v i ć 1937. g. Noviji su r a d o v i v i t r a j i c r k v e Sv. Ivana

u Ž u p i , koje j e i z r a d i o a k a d e m s k i s l i k a r J o s i p Botteri Dini i unutrašnjost Jure Zaja novosagrađene g. U njoj je veliki načinio crkvice Sv. akademski Jurja u r e đ e n e kipar 1988.

m o z a i k Sv. Jure na konju (4,20 x 2,10 m) te k i p Gospe Suotkupiteljice. U z p l a n i n s k e prijevoje p u t o v a p o d i g n u t e s u skromnije s a k r a l n e gradnje, kršćanske lice. kape­ D a n a s p r e m j e š t e n a k a p e l i c a n a Dubcima

(288 m n m ) , s a g r a đ e n a prije 1870. g., k a o i o n a n a t u č e p s k o j L a đ e n i ( 1 0 0 0 m n m ) i z 1904. g., posvećene Nevistine su Gospi. Kapelica Sv. Kaje p o d n o 1768. g., a stine spominje se još

m l a đ a je, iz 19. st., k a p e l i c a Sv. Nikole na v r h u S t a z e (900 m n m ) . P o d i g n u t a j e u s k l o p u grad­ nje ceste crkve za i isticanja važnosti Svetište tzv. Rodićeve Gospe unutrašnjost. Lurdske

u V e p r i c u , uz p o t o k koji se slijevao s p o d n o ž j a B i o k o v a u m o r e , u k r u p n i j e m , p r i r o d n o m okviSAKRALNA ARHITEKTURA

165

Natpis o pogibiji Alije Bojčića na Dubcima, foto: I. Alduk

c a r F r a n j o I. 1 8 1 8 . g. zadiv­ ljen maršal u duže. Staze, izgrađenim Velika Marmont Rodićeva je cestama šteta nije cesta što ostao godine preko g., izjavio:

Dalmaciji

dvije-tri

dovršena

1878.

d a n a s je dijelom izgubila na v a ž n o s t i te je, u m j e s t o poveznice sada Juri. u obale važna Ni s unutrašnjošću, za p r i s t u p Sv. cesta Brela dijelu

Napoleonova

primorskom

n i k a d a nije d o v r š e n a , te je n e d o v o l j n o zaživjela u izgra­ đ e n o m dijelu t r a s e . P o z o r n o s t p r i v l a č i i jedan od s t a r i j i h s v j e t o v n i h natpisa, u r e z a n u stijeni na primor­ skoj s t r a n i Biokova. N a t p i s je p i s a n b o s a n č i c o m , površine je 0,90 x 0,65 m i postavljen je u z p r a s t a r u p j e š a č k u komu­ nikaciju, nadomak prijevoja Dubci. U n j e m u č i t a m o vijest o pogibiji Alije B o j č i ć a , mus­ r u ističe n e t o m s p o m e n u t e izraze pobožnosti. S v e t i š t e j e u t e m e l j i o b i s k u p J u r a j C a r i ć 1909. g., u m a l o j spilji i o k o l n o m p r o s t o r u , s novijom postavom Križnog puta, a nekoć sa spome­ n i k o m poginulima u Prvom svjetskom r a t u . Te kapelice na užem planinskom dijelu l i m a n s k o g j u n a k a , n a p r o s t o r u D u b a c a 1663. g. N a t p i s je još j e d a n d o k a z ž e s t o k i h borbi s p o d a n i c i m a t u r s k o g p o l u m j e s e c a , najbolje pre­ p o z n a t l j i v i h u a r h i t e k t o n s k i m o s t a c i m a utvrda na biokovskim izdancima. K u l e i u t v r d e po b r o j n o s t i i o č u v a n o s t i nakon c r k a v a drugi su po r e d u k u l t u r n i spomenici na ovom prostoru. prapovijesti i lju o Biokova. O n e koje s u n a s t a l e tijekom obrađene su na u poglav­ području rijetke lokalitetima antike

o d r a ž a v a j u svijest o p o t r e b i n j i h o v a p o d i z a n j a u z k o m u n i k a c i j e , p j e š a č k e p l a n i n s k e prijevoje ili prave tadašnje magistralne ceste. Takva je, u n a r o d u m i t s k a , Napoleonova k r o z T u r i j u , poveznica uprave Vicka Marmonta, sela Grabovac - Zagvozd — Ž u p a R a đ e n a je g. je za vojnog stajalo za vrijeme zapovjednika na natpisu francuske maršala ploče vrijeme glavnog providura — Rašćani.

arheološkim

Srednjovjekovne

fortifikacije

s u i n a ž a l o s t j a k o s l a b o i s t r a ž e n e . O n e nasta­ le za v r i j e m e i n a k o n t u r s k e v l a s t i poznatije su i bolje s a č u v a n e . U G o r n j i m B r e l i m a kod S o k o l o v i h k u ć a ( J I od c r k v i c e Sv. Nikole) spo­ m i n j e se k a o t o p o n i m Hercegova kula. Lokalitet je d a n a s gotovo u p o t p u n o s t i zaboravljen, a

1808. Dandola, kako

uz cestu. U M e m o a r i m a generala M a r m o n t a n a v o d i s e izjava k n e z a M e t t e r n i c h a k a k o j e BIOKOVO

166

Makar, Kaštel na liticama Biokova, foto: I. Alduk

možda č u v a u s p o m e n u n a b o s a n s k o g v e l i k a š a i h e r c e g a Š t i p a n a V u k č i ć a K o s a č u , koji j e ovim k r a j e v i m a v l a d a o od oko 1440. do s m r t i 1466. g . M a k a r s k o p r i m o r j e t a d a s e n a z i v a l o Krajina ili Primorje dok je zabiokovlje bilo Gorska župa, a dio j e d n o g i d r u g o g p r o s t o r a s u d b i n a ovih p r o s t o r a i o prevrtljivoj nara­ te lokalnog sjena mu plemstva turskog između

k u l a u m a k a r s k o j luci, n a j s i g u r n i j o j n a biokov­ s k o m p r i m o r j u . O s i m sve b l i ž i h T u r a k a , č e s t e su m e đ u s o b n e borbe lokalnoga nižeg plemstva te sukob mletačke i hercegove vlasti. D a n a s ne z n a m o je li i k a d a došlo do g r a d n j e ovih i d r u ­ gih u t v r đ e n j a . J e d i n a t v r đ a v a koja j e s i g u r n o s a g r a đ e n a prije d o l a s k a T u r a k a ( i z m e đ u 1478. i 1482.), v j e r o j a t n o u s t r a h u od n j i h o v a p r o d o ­ r a , t v r đ a v a j e Duare n a Z a d v a r j u , čije j e i m e i z v e d e n o od s l a v e n s k e riječi dveri — v r a t a , pro­ laz. S m j e š t e n a je na prapovijesnoj k o m u n i k a ­ ciji, gotovo j e d i n o m , a s i g u r n o n a j l a k š e m p u t u i z m e đ u o b a l e i u n u t r a š n j o s t . N i g r a d n j a ove t v r đ a v e nije spriječila t u r s k e p r o d o r e p r e m a m o r u , p a s u d o 1502. g . ovi p r o s t o r i p o t p a l i SAKRALNA ARHITEKTURA

pripadao je i ž u p i Radobilji. U to je v r i j e m e ovdašnjeg puka vi hercega njih sve ovisila

Štipana, uzdizala

mletačkih k n e ž e v a i p r o v i d u r a , d o k se i z n a d jače polu­ ostalog mjeseca. K n e z G r u b i š a K a č i ć 1452. g . m o l i Mletačku Republiku da utvrdi selo M a k a r t e p o č n e g r a d n j u t v r đ a v a i

167

Tvrđava Zadvarje, foto: Ž. Bačić

p o d v l a s t t u r s k o g s u l t a n a i pod njom o s t a l i d o 1646., o d n o s n o 1684. g. T i j e k o m t u r s k e v l a d a v i n e , o b z i r o m n a goto­ vo s t a l n e r a t n e p r i l i k e i s u k o b e , dolazi do d o d a t ­ nog utvrđivanja tvrđave na Zadvarju, gradnje kula Avala i Poletnica te konačnog utvrđivanja Makarske. Gradnju makarskih kula i bede­ m a p r e u z e o j e 1568. m a j s t o r H a j r u d i n koji j e n e p o s r e d n o prije t o g a u M o s t a r u vodio g r a d n j u tamošnjeg, nadaleko poznatog mosta. Nažalost, m a k a r s k a utvrđenja do danas se n i s u s a č u v a l a , a l i j e vrlo d o b r o s a č u v a n fortifikacijski s k l o p n a Z a d v a r j u . Č i n i g a cijeli niz s a m o s t a l n i h o k r u g l i h k u l a koje započinju n e k o ­ liko s t o t i n a m e t a r a z a p a d n o o d s a m e t v r đ a v e te se pružaju p r e m a istoku vrhom brda BIOKOVO sve

do P o l e t n i c e i G o r n j i h B r e l a . Za k u l e Avalu i P o l e t n i c u k a r a k t e r i s t i č n o j e d a s u tehnikom gradnje i dimenzijama gotovo i d e n t i č n e te da obje u n e p o s r e d n o j b l i z i n i i m a j u u škrapi (procijepu i z m e đ u s t i j e n a ) s a z i d a n b u n a r za z a d r ž a v a n j e vode, Druga sti polovica toliko 17. i potrebne u sam sušnim 18. m e d i t e r a n s k i m ljetima. početak stoljeća j e d n o je od n a j t e ž i h r a z d o b l j a povije­ Dalmacije. mira Nakon između nekoliko Venecije manjim i desetljeća Turaka, sukobima i relativnog remećenog

povremenim

tzv. C i p a r s k i m r a t o m od 1570.—1573. g., sredi­ n o m 17. stoljeća R e p u b l i k a Sv. M a r k a odlučuje k r e n u t i u o f e n z i v n i r a t . K a n d i j s k i r a t traje od 1645. do 1 6 6 9 g., a M o r e j s k i od 1684. do 1699.

168

Zadvarje, ostaci kule Avale, foto: I. Alduk

g. Posljednji t u r s k o - m l e t a č k i s u k o b na o v i m prostorima, tzv. M a l i r a t t r a j e o d 1714. do 1718. g. I a k o Venecija t a d a g u b i svoje posjede na L e v a n t u i u G r č k o j , t j . na K a n d i j i ( K r e t a ) i Moreji ( P e l o p o n e z ) , u D a l m a c i j i n i ž e p o b j e d u za pobjedom, f o r m i r a v š i g r a n i c e p r e m a t u r s k o j carevini koje će se z a d r ž a t i do d a n a s . U opisi­ ma K a n d i j s k o g r a t a F r a n j e D i f n i k a (17. st.) i Libertinu P a v l a S i l o b a d o v i ć a (17. st.) te k r o ­ nikama koje u p o r n o i s p i s u j u f r a t r i m a k a r s k o g samostana, n i ž u se p r i č e i d o g a đ a j i koje će zau­ vijek o d r e d i t i b u d u ć n o s t ovih p r o s t o r a . N e k e od njih p o s t a t će i l e g e n d e . J e d n a od n a j p o z n a t i j i h je ona o H a s a n a g i n i c i , n e s r e t n o j ž e n i z a d v a r skog d i z d a r a Hasan-age Arapovića (poginuo kod kule P o l e t n i c e 17. o ž u j k a 1669.) koja u m i r e

od boli, ne m o g a v š i i z d r ž a t i o d v o j e n o s t od svoje djece i t v r d o srce svojega d o j u č e r a š n j e g s u p r u ­ ga. Nije li gora zelena s p o č e t k a te b a l a d e , koju bilježi A l b e r t o Fortis, upravo naše Biokovo, gdje j e u j e d n o m m e g d a n u H a s a n - a g a z a d o b i o rane ljute, n a k o n čega ga liječi m a k a r s k i f r a t a r fra L u k a ? U vrijeme s p o m e n u t i h ratova tijekom kašteli. 17. stoljeća p o d j u ž n i m l i t i c a m a B i o k o v a n a više m j e s t a n a s t a j u tzv. pećina, nosti. koje To su utvrđenja spilja i služile građena ispred prirodnih zakloništa, su l o k a l n o m stanovništvu

k a o refugij, tj. p r i b j e ž i š t e z a v r i j e m e r a t n i h o p a s ­ C e s t o se n a z i v a j u i Turske peći ( G o r n j a B r e l a , M a k a r ) što i h i z r a v n o v e ž e z a s p o m e ­ n u t o razdoblje, i a k o su zbog svojeg položaja i SAKRALNA ARHITEKTURA

169

zaštićenosti vjerojatno korištene i ranije, prapovijesti preko antike

od

u I g r a n i m a , t v r đ a v a i k u l a u Kostanićima u D r v e n i k u i t d . ) . U n j i m a se živjelo i skrivalo sve do k r a j a 2. svjetskog r a t a , a v e ć i n a je danas n a p u š t e n a i gotovo z a b o r a v l j e n a . J o š je velik broj s p o m e n i k a i t r a g o v a koje je čovjek o s t a v i o na B i o k o v u t i j e k o m posljed­ njih n e k o l i k o t i s u ć a g o d i n a . B i o k o v s k i bunari, lokve i l e d e n i c e p r i č a su za s e b e i zasigurno z a s l u ž u j u n a š u p a ž n j u . B o g a t a t o p o n i m i j a pla­ n i n e t a k o đ e r i m a m j e s t o u k u l t u r n o j i civiliza­ cijskoj povijesti. P r e v e l i k o je Biokovo, skriveno m e đ u o b l a c i m a , j e r i K a č i ć e v a p j e s m a r i c a kaže Bijakova nije bez oblaka. Surovo je u svojoj ljepoti i b e s k r a j n o t a j n o v i t o . N a d a m o se da je ovaj p r i l o g dio m o ć n e p l a n i n e o t r g n u o zaboravu i približio čovjeku!

d o s r e d n j e g vijeka,

š t o j e č e s t slučaj n a o v i m p r o s t o r i m a . Z a njih s e v e ž u r a z l i č i t e priče, a n a j č e š ć a je, koja postoji u b e z b r o j verzija, o babi koja je za v r i j e m e j e d n o g o d t u r s k i h n a p a d a , h r a n e ć i dijete k o m a d o m s i r a p o g o d i l a t u r s k o g v o j n i k a . Vidjevši da ih kauri (kršćani) gađaju sirom Turci se povlače jer bi opsada mogla predugo potrajati. D a n a s se jako dobro v i d e o s t a c i t i h k a š t e l a , k a o š t o j e onaj u M a k r u iznad Pirakovih kuća, Vrcanova špila u V e l i k o m B r d u ili Veliki kaštel u K o t i š i n i , p r a v o m a l o r e m e k - d j e l o l o k a l n e fortifikacijske a r h i ­ t e k t u r e 17. stoljeća. O s i m k a š t e l a p o č i t a v o m Podbiokovlju i m a i različitih kula, utvrda i u t v r đ e n i h kuća (kula u Podaci, Zalina kula

Kotišina, Veliki kaštel foto: I. Alduk BIOKOVO

170

LITERATURA

Alačević, N., Slavni i zaslužni muževi. Makarska i Primorje. Izlet na Biokovo., Split., 1910. Alduk, I., Uvod u istraživanje srednjovjekovne tvrđave Zadvarje (1. Dio - do turskog osvajanja), Starohrvatska prosvjeta, III. s., 32, Split, 2005., 217-235. Bebić, J., Brela, Brela., 1985. Bešlagić, Š., Dva srednjovjekovna ćirilička epigrafska spome­ nika u okolini Makarske, Hercegovina, 7-8, Mostar, 1990., 15-22. Božanić-Bezić, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog pri­ morja, Makarski zbornik, I, Makarska, 1970., 2 7 9 - 3 1 1 . Božanić-Bezić, N., Kule u Makarskom primorju, Makarski

10. rujna 1976., Zagreb 1978., 203-227. Jurišić, K., Turska vladavina i kulturne prilike u zabiokovIju 1493.-1717. g o d . s osobitim obzirom na postanak »Hasanaginice«, Kačić, XII, Split, 1980., 153-207. Jurišić, K., Priroda i kulturna baština na području Makarskog primorja, Acta biokovica, I, Makarska, 1981., 291-317. Jurišić, K., Naziv planine Biokova kroz povijest, Makarsko primorje, 2, Makarska, 1995., 101-111. Kaer, P., Makarska i Primorje, Rijeka., 1914. Kovačić, S., Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine. Čuvari baštine. Zbornik radova simpozija u prigo­ di 250. obljetnice prijenosa franjevačkog samostana u grad Imotski (1738.-1988.), Imotski, 1989., 229-249. Kovačić, S., Zagvozd i njegovi glagoljaši za turske vladavine, Zagvozd, II, List župe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1996., 43-65. Kovačić, S., Iz povijesti raščanske župe Sv. Mihovila arkanđela, u: Raščane, Sv. Mihovil 1600. - 2000. g., Raščane, 2000.,

zbornik, I, Makarska, 1970., 313-336. Cambi, N., Truhelka i starokršćanska arheologija, u: Ciro Truhelka, zbornik, Zagreb, 1994., 33-49. Duplančić, A., Makarska na crtežima i planovima do sredine XIX. stoljeća, Makarsko primorje, 115-129. Glibota, M., Izgradnja ceste u Zagvozdu u 19. stoljeću, Zagvozd, V, List župe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1999., 15-20. Ivanac, M., Skrabić, F., Babić, M., Breljanska kulturna i prirod­ na baština (Prilozi za katalog), Vrela Brela, 2-3, Brela, 1996., 5-13. Jurišić, H. G., Sveci zaštitnici Brela, Vrela Brela, 6, Brela., 2003., 59-59-85. Jurišić, K., Bivša crkvica Svetoga Jure na najvišem vrhu Biokova (1762 m). Služba Božja, 5-6, Makarska, 1965., 3-10. Jurišić, K., Stariji hrvatski natpisi Makarskog primorja (XV.XVIII. st.), Starine JAZU, knj. 53., Zagreb, 1966., 89-133. Jurišić, K., Selo Bast i njegovi spomenici. Svjetionik, III, Baška Voda, 1968., 10-16. Jurišić, K., Crkve Biokovsko-neretvanskog područja u doba turske vladavine (16.-17. st.), Kačić, II, Split, 1969., 1 0 1 153. Jurišić, K., Nazivi naselja Makarskog primorja (Prvi spomen i značenje), Makarski zbornik, 1, Makarska 1970., 83-120. Jurišić, K., Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom 1, Makarska, 1990.,

7-77.
Lozo, M., Stećci i stare crkve u Zagvozdu, Sveta baština, 111/5(20), Duvno, 1984., 15. Lozo, M., Arheološko rekognosciranje u Grabovcu, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XIX/1, Zagreb, 1987, 3 2 34. Luetić, T., Župa biokovska, Zagreb, 1996. Marun, L., Arkeologički prilozi o religiji poganskih Hrvata, Starohrvatska prosvjeta, III/3-4, Knin, 1897., 141-144. Mucić, K., Kulturna i prirodna baština Makarskog primorja: Makarska, Makarsko primorje, 7, Makarska, 2005., 221-278. Maršal Marmont, Memoari, Split., 1984. Stojić, M., Crkve i kapele u župi Zagvozd, Zagvozd, I, List župe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1995., 81-94. Šetka, M., Tučepska spomenica, Tučepi, 1968. Tomasović, M., Kasnosrednjovjekovna crkvica Sv. Martina u Kotišini iznad Makarske, Makarsko primorje, 2, Makarska, 1995., 113-128. Tomasović, M., Uvod u arheološku topografiju rogozničkobreljanskog zaleđa (Gornja Brela - Slime - Kučiće - Svinišće), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XXXV/2,

području u doba turske vladavine, Zagreb, 1972. Jurišić, K., Dvije nepoznate crkvice na vrhuncima Biokova, Služba Božja, XII/3-6, Makarska, 1973., 270-274. Jurišić, K., Kapelice na području Makarske biskupije i štovanje B. D. Marije, Bogorodica u hrvatskom narodu, Zbornik radova Prvog hrvatskog mariološkog kongresa, Split, 9-

Zagreb, 2003., 53-69. Tomasović, M., Dodatci arheološkoj topografiji rogozničko-breljanskog zaleđa (Dubci/Gornja Brela - Slime - Kučiće - Svinišće - Podašpilje), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, XXXVII/2, Zagreb, 2005., 42-59. Tomasović, M., Arheološka topografija Gornjih Brela uz naj-

SAKRALNA ARHITEKTURA

171

raniju

komunikaciju

sa

zaleđem.

Obavijesti

Hrvatskog

Makarsko primorje, 5., Makarska 2000., 31-39. Vidović, M., Splitsko - makarska nadbiskupija, Župe i ustano­ ve, Split., 2004. Vrčić, V., Vrgorska krajina, Vrgorac, 1972. Makarski ljetopisi 17. i 18. st., Književi krug Split, Split 1993.

arheološkog društva, XXXVI11/2, Zagreb, 2006., 73-88. Tomić, R., Matej Otoni - slikar u provinciji, Omiš, 1997. Ujević, A., Imotska krajina, (2. prošireno izd.), Imotski, 1991. Vežić, P., Ranoromaničke crkvice Makarskog primorja - II,

Sveta misa kod crkvice Sv. Roka (1 228 mnm), foto: R. Ozimec

BIOKOVO

172

svjetovna

arhitektura

IGOR HRSTIĆ

Svjetovna arhitektonska
baština

Biokovskog
područja
zima i

N
od

A p r o s t o r u B i o k o v a život čovjeka ima kontinuitet kame­ mlađega

haračima

odvijala se

s u z v i s i n e , o d a k l e se lako sa s t o k o m pobjeglo u neprohodnu goru. i se rom Buža, tučepski stanovi, foto: I. Hrstić se razvijaju Položaj naselja podbiokovskog pojasa u v j e t o v a n je p r i l i k a m a jer stanovništvo, stočarstvom površinu

neolitika,

nog doba, do d a n a s . Grčki su utjecaji p r i s u t n i ali n e m a a r h i ­ tektonskih razdoblje rustica, ostataka. bilježi Rimsko villa desetak

ekonomskim novopridošlo privredom,

podignutih u podnožju

n e n a v i k l o n a m o r e , b a v i sta­ i p o l j o p r i v r e d o m i t a k o lakše iskorištava obradivu

j u ž n i h , p r i m o r s k i h p a d i n a , pro­ storu v e z a n o m za vodu, blagu k l i m u i o b r a d i v o tlo. Život se odvija uz gradine, no postupno

n a p l a n i n i . Z a v r i j e m e K a n d i j s k o g r a t a (1645. - 1669.) n a s t a j e d r u g i v e l i k i v a l izbjeglica, opet i za v r i j e m e B e č k o g (Morejskog) r a t a (1684. 1699.). I a k o č e s t o d o l a z i do i z m j e n e u društveno-ekonomskim odnosima, promjena očituje se d o m a ć i živalj ostaje d o s l j e d a n d o s a d a š n j e m n a č i n u življenja. Nagla izgradnjom asfaltirane nakon Jadranske magistrale (1962. - 1963.),

m a n j a n a s e l j a oko n o v o n a s t a l i h r u s t i č k i h vila. S t o je s i t u a c i j a u regiji s t a b i l n i j a , b e z r a t n i h ili etničkih n e m i r a , veća je š a n s a da se autohto­ ni narod spusti sa svojih v j e k o v n i h n a s t a m ­ Dolaskom b a i p r i h v a t i r i m s k i n a č i n života. niji O arhitektonski oblici potleušice. tradicijskoj arhitektu­ stariji

Slavena, do izražaja ponovno dolaze primitiv­ srednjovjekovnoj objekt stoljeća,

č e g a počinje š i r e n j e t u r i z m a p o m a n j i m mjesti­ m a M a k a r s k o g p r i m o r j a . J a k p o t r e s 1962. godi­ n e t a k o đ e r mijenja a r h i t e k t o n s k u ostavštinu. S t a r a z d a n j a p o d i g n u t a isključivo o d k a m e n a r u š e se i d i ž u n o v a u b e t o n s k o j izvedbi, even­ t u a l n o s lijepljenim k a m e n i m p l o č a m a , k a k o bi se svojom v a n j š t i n o m v i z u a l n o d o n e k l e ukla­ pala. Naselja na padinama pretka Biokova raštrkana Takav su i č i n i ih n i z z a s e l a k a , koji n o s e i m e po pre­ z i m e n u ili i m e n u položaj naselja tonika tla. stanovnika. redu u prvome uvjetuje tek-

r i t e š k o j e govoriti j e r n e n a l a z i m o n i j e d a n sačuvani od 16. profanog osim sadržaja kasnosrednjovjekovnih

k u l a . U z r o k j e vrlo d i n a m i č a n n a č i n življenja, prouzročen g u s a r s t v o m i učestalim povijesnim previranjima. je ali i pod Mlečana mijenja i se Od 13. - 16. stoljeća p o d r u č j e kraljeva, vladara, stanov­ vlašću hrvatsko-ugarskih

bosansko-hercegovačkih etnografska slika. Dio

k r a j e m 15. stoljeća p a d a p o d t u r s k u v l a s t

n i š t v a bježi na o t o k e i s u s j e d n u I t a l i j u , u regije A b r u z z i i M o l i s e . I s t o d o b n o d o l a z i do p r i l i v a življa s p r o s t o r a d a n a š n j e B o s n e i H e r c e g o v i n e , koji svoja o b i t a v a l i š t a p o d i ž e uz već postojeća, pod p l a n i n s k i m masivom, u g l a v n o m uz izvore vode. B o r b a s t u r s k o m v l a š ć u , n j e z i n i m pore­ BIOKOVO

P o s j e d i o b r a d i v e zemlje često su

n e d a l e k o o d s t a m b e n o - g o s p o d a r s k i h jedinica, k a k o u z a b i o k o v s k o m p o j a s u , t a k o i u podbiokovskom. Z a s e o c i se razvijaju prilagođavajući s e t e r a s a s t o m t e r e n u , šireći s e niz t e r a s e . No,

174

Očuvana arhitektonska cjelina naselja, zaselak Ribarevići, Bast, foto: I. Hrstić

prije n e g o s e p r i s t u p i l o i z g r a d n j i d o m o v a n a donjim t e r a s a m a , težilo se da se k u ć e d o v e d u u niz, d a b i n a taj n a č i n t e r a s a b i l a m a k s i m a l n o i s k o r i š t e n a z a i z g r a d n j u . T e k k a d a više n e b i bilo m j e s t a n a toj t e r a s i , p r i s t u p a l o s e sljedećoj, južnijoj. Dakle, zaseoci se pružaju uz izohipse, što ih čini l o n g i t u d i n a l n i m . R a z v o j e m sela, l o n g i t u d i n a l n o s t se g u b i i d o b i v a d o j a m da se k u ć e gru­ piraju j e d n a u z d r u g u , š t o j e t o č n o , m e đ u t i m , osnovni j e čimbenik da se kuće nižu jedna do d r u g e u s k l a d u s r a v n i t e r e n a , a p o t o m se podno t o g n i z a p o d i ž e sljedeći. U k o n a č n i c i se oblikuje z a s e l a k k o d kojeg s u g r a đ e v i n e g r u p i ­ rane jedna uz drugu. Stambeno-gospodarsku te obrambenu arhi­ t e k t u r u poznajemo n a osnovi njezinih o s t a t a k a

i z r a z l i č i t i h r a z d o b l j a l j u d s k e povijesti.

Neke

od njih d a t i r a j u u p r a p o v i j e s t , točnije m e t a l ­ n o g doba, n o v e ć i n a z d a n j a potječe o d k a s n o g a s r e d n j e g vijeka d o 20. stoljeća. U k l j u č e n e s u g r a đ e v i n e iz r e c e n t n i j e g 19. stoljeća j e r se život n a t i m p r o s t o r i m a nije mijenjao k r o z više t i s u ć a godina. Sve konobe, stoke, građevine magazini na za Biokovskom pohranu području, vina i s t a m b e n e , s a k r a l n e ili o b r a m b e n e n a r a v i , t e ljetine, m a s l i n o v a ulja, k a o i obori ili pojate za č u v a n j e g r a đ e n e su od lokalnog k a m e n a vap­ n e n c a . Uz njih g r a d e se i kužine, p r o s t o r i j e za k u h a n j e , koje s u č e s t o s a s t a v n i dio s t a m b e n o g objekta, no. n o velik broj ih je p o d i g n u t zaseb­ i z v e d b e koje se Stanovi su a r h i t e k t o n s k e

isključivo p o d i ž u n a B i o k o v u . SVJETOVNA ARHITEKTURA

175

Dva stana, foto: I, Hrstić

G r a đ e v i n e tradicijske a r h i t e k t u r e tipološki možemo svrstati u tri skupine: p o t l e u š i c e , n a j s t a r i j i g r a đ e v n i oblik koji se i d a n a s s r e ć e u a r h i t e k t o n s k i m izved­ bama jednokatnice, prizemlju ispod solara najčešći tip, u a čijem je ulaz je (na podu) konoba,

t e r a n s k o g p o d n e b l j a . N o , i dalje i m a potleušica, tradicijskoga arhitektonskog oblika, koje su p o d i z a n e u s u h o z i d u i v e z a n e za siromašniji sloj ljudi, v e ć i n o m u Zabiokovlju i Podbiokovlju, d o k su u p r i m o r s k o m p o j a s u to konobe, čiji su ulazi rješavani lučno. Iz t u r s k o g v r e m e n a potječu i n a j s t a r i j i ostaci s t a m b e n i h g r a đ e v i n a u Podbiokovlju, građenih u t e h n i c i suhozida, no d a n a s su o s t a l i uščuvani samo u temeljima. P r e m a t e h n i c i v e z i v a n j a m a t e r i j a l a , kvalite­ t i o b r a d e k a m e n j a i s a m o g t i p a o b j e k t a možemo razlikovati dva tipa tradicijske a r h i t e k t u r e : u suho, s u h o z i d , b e z i k a k v a v e z i v n o g ma­ t e r i j a l a i s vrlo s l a b o m ili n i k a k v o m obra­ d o m k a m e n a . O v a t e h n i k a s e primjenji­ vala k o d potleušica u živo, r j e đ e se p r i m j e n j u j e k o d potleušica, čiji je k a m e n i p l a š t v e z a n ilovačom (u n a r o d u p o z n a t a k a o gnjila). U daljnjoj, razvijenijoj fazi, v a p n e n o m žbu­ kom vezuju na kat. (klakom) se s grubljim pijeskom od (pržinom), zdanja izrađivana kvalitetnije

d v o k a t n i c e , rjeđi t i p koji će se u s t a l i t i u d r u g o j polovici 19. stoljeća.

N a k a t u j e s t a m b e n i dio d o kojega s e d o l a z i stepenicama preko solara. Kuhinja na katu t a k o đ e r i m a utjecaj g r a đ a n s k o g a g r a d i t e l j s t v a , no č e s t o je z a u z i m a l a položaj šufita (potkrovlja). Kuće su uvijek bile prekrivene dvostrešnim k r o v o m . Ako b i s e s a s t r a n e p r i d o d a l a p r o s t o ­ rija s u l o g o m k u h i n j e ili d o d a t n o g m a g a z i n a , t a d a b i t j e m e k r o v a počivalo n a b o č n o m z i d u k u ć e , a s a m k r o v b i bio r i j e š e n n a j e d n u v o d u . G r a đ e v i n e za d o m a ć e životinje ili pojate, bile su podizane n e d a l e k o s t a m b e n o g zdanja. Ako n e m a s l o b o d n o g p r o s t o r a z a p o d i z a n j e pojate, p r i z e m l j e bi dijelom ili u p o t p u n o s t i p r e u z e l o tu u l o g u . C e s t o j e zid j e d n e k u ć e u j e d n o i zid d r u g e te g o v o r i m o o k u ć a m a u n i z u , f e n o m e n u m e d i ­ BIOKOVO

k l e s a n o g k a m e n a , a po t i p u su to č e s t o kuće

176

Dimnjak, foto: R. Ozimec

SVJETOVNA ARHITEKTURA

177

Zub vremena uništio je mnoge stanove, foto: I. Hrstić

Ulaz, foto: I. Hrstić T e h n i k a s u h o z i d a p o s e b n o je č e s t a u zabiokovskom pojasu. Mjesta su p o d i z a n a uz j u ž n u ili j u g o z a p a d n u s t r a n u v e ć i h b r e ž u l j a k a ili u u d o l i n i m e đ u b r e ž u l j c i m a , gdje je i o b r a d i v o tlo, a s a m smještaj t r a ž i s u n č a n u s t r a n u te zaklon od v j e t r a . Specifičnost arhitektonskog građeni u obradom sthan stanova, tipičnog jest bez to zabiokovskog što su svi ikakva ima veziv­ u ansambla, suhozida, Riječ mjesto r a d i o pojati. počiva D o v r a t n i c i ili kantunali veliki su većinom masivna tj. kamena

k a m e n i , k l e s a n j e m d o r a đ e n i blokovi, n a d kojim nadvratnik, ploča, rjeđe d r v e n a g r e d a . Kantunali su slagani k a o i p r i p o d i z a n j u kantuna, u g l o v a kuća. K o r i s t i s e p o g o d n o m a s i v n o k a m e n j e kvadrat­ n o g i z g l e d a koje s e s l a ž e j e d n o n a d r u g o , tako da je onaj i z n a d z a o k r e n u t za 90° u o d n o s u na donji. P r e o s t a l a p o v r š i n a k a m e n a m o ž e prihva­ t i t i t e r e t koji t r e b a doći na nju i ne dolazi do u r u š a v a n j a z i d a . A k o j e donji k a m e n postavljen svojom d u ž i n o m uz u l a z , i z n a d njega često stoje d v a k a m e n a , o p e t o k r e n u t a za 90° u o d n o s u na donji. Rjeđe se za d o v r a t n i k e p o s t a v l j a ogromni k a m e n i m a s i v , koji b i j e d n o s t a v n o bio postav­ ljen j e d a n i z n a d d r u g o g , tanja za bez i k a k v a zaokred e v e d e s e t s t u p n j e v a j e r s a m a masa

tehnici kamena. na

n o g m a t e r i j a l a i s vrlo

s l a b o m ili n i k a k v o m stan korijen

s a n s k r t u , majci s v i h i n d o e u r o p s k i h j e z i k a , gdje upućuje prebivanja u (zemlja obitelji, nazivima Afgana), se naroda azijskih Pakistan, i plemena. država: N a l a z i m o je Kirgistan, državama

Afganistan U tim 0

Uzbekistan,

Kazahstan, Hrvatska građe­

Turkmenistan.

n a z i v a Horvatistan.

samoj

orijentaciji

k a m e n a n e d o p u š t a u r u š a v a n j e z i d a . Ponekad z a d o v r a t n i k s l u ž i živa s t i j e n a . Stanovi i pojate gradile su se bez ikakvih o t v o r a , s a m o s v r a t i m a , j e r š t o je više otvora, više v j e t r a u l a z i u k u ć u . Zidovi s u n e u r e d n o ili d o n e k l e u r e d n o slaga­ n i , č e s t o od n e o b r a đ e n a k a m e n a . Buže, udub-

v i n a n e vodi s e p u n o r a č u n a , već s e t e ž i s v r h o ­ v i t o s t i i f u n k c i o n a l n o s t i . C e s t o se z g r a d e p o d i ž u na živoj stijeni ili uz nju, s ciljem i s k o r i š t a v a n j a što većeg p r o s t o r a u z š t o m a n j i fizički n a p o r pri podizanju. Ti stanovi, domovi u suhozidu, često i m a j u j e d n a v r a t a ili r j e đ e dvoja a k o s e BIOKOVO

178

Kuće na Biokovu, foto: F. Šabić
Stanovi u nizu, foto: I. Hrstić

ljenja u z i d u s n u t a r n j e s t r a n e stana, s l u ž i l e su za p o h r a n u manjih p r e d m e t a i kao improvizira­ ni m o d e r n i o r m a r i . N a č i n j e n e su od 3—4 deblje ploče, a i z n a d gornje su č e s t o p o s t a v l j e n e dvije tanje na trokut, da pravilno r a s p o r e d e p r i t i s n u silu n a s a m e k r a j e v e donje ploče. Krovovi se g r a d e na dvije vode, s k r o v i š t e m od d r v e n i h g r e d a i p r e k r i v e n i su g u s t o m sla­ m o m . S p a v a se na lisi ( p o t k r o v l j u ) . Lise se gra­ de od masivnih greda, postavljenih na širinu kuće, a na njih se p o s t a v l j a j u late, d r v e n e l e t v e . Z a t i m s e n a njih p o s t a v l j a j u g r a n e , u g l a v n o m o d s u h o g h r a s t a ili d u b a t e p o t o m deblji sloj s l a m e . Do lise se dolazi p o k r e t n i m d r v e n i m ste­ p e n i c a m a . Donji dio s t a m b e n o g o b j e k t a k o r i s t i se za smještaj alata, pribora za kužinauanje (objedovanje) i si. Komin, p r o s t o r na k o j e m se k u h a l o s m j e š t e n j e u j e d n o m k u t u donjeg dijela objekta, a d i m p r o l a z i k r o z zidove i v r a t a . I n a č e , lise se i z r a đ u j u i u k u ć a m a i pojatama. Lise u

pojatama

bile

bi

dvojake

funkcije:

na

njih

se

stavljalo sijeno za z i m u , a tu bi z n a o p r e n o ć i t i i pokoji nadničar, p o m o ć n i r a d n i k koji r a d i za l i t r u ulja ili g r u d u s i r a , d o k s u s p a v a n j e i h r a n a bili u k l j u č e n i . U s t a m b e n i m g r a đ e v i n a m a p o d je od n a b i j e n e zemlje, dok se o p o d u u pojatama nije toliko vodilo b r i g e . Valja n a p o m e n u t i d a obrađeni najstariji primjeri datiraju unazad 2 0 0 g o d i n a j e r t e h n i k a u suho ne d o p u š t a l a da z d a n j a dozive d u b o k u a r h i t e k t o n s k u s t a r o s t . P o z n a t a j e još j e d n a v r s t a a r h i t e k t o n s k o g a n s a m b l a , d o d u š e u živoj t e h n i c i , a l i iz t u r s k o g vremena, manje utvrde u planini, u narodu zvane zi o od peći ili turske pećina, čiji je je peći. tj. ulaz Veliki Naziv špilja, jer u im je dola­ riječ zidom. Kotiši­ i naziva

polušpiljama

zatvoren kaštel te u

Najmonumentalniji u Makru, iznad

n i i z n a d M a k a r s k e , dok s u n a j n e p r i s t u p a č n i j i Makarske Podgori Drašnicama. S a m je kaštel svojevrsna utvrda, SVJETOVNA ARHITEKTURA 179

Solar i ulaz ispod solara, foto: I. Hrstić

n o p o a r h i t e k t o n s k o j izvedbi, v o l u m i n o z n o s t i , k a o i n a m j e n i , m o ž e se s v r s t a t i i u r e d k u l a , i a k o nije s a sve č e t i r i s t r a n e o b z i d a n a z i d a n i m plaštem. K u l e se rjeđe g r a d e u P r i m o r j u , a češće u Podbiokovlju j e r se život i odvija na t o m pro­ storu. M a k a r s k a je i m a l a zidine s tri kontrol­ ne kule, podignute od s t r a n e T u r a k a , no one n i s u o s t a l e d o d a n a s , o s i m o s t a t a k a dijela z i d a istočne kule. S a m o s t a n u M a k a r s k o j imao je svoju k u l u , koju su T u r c i p o r u š i l i , k a o i Zaostrog, koja j e b i l a u s k o v e z a n a z a o b r a n u n a j ­ starijega franjevačkog samostana Makarskog primorja. Sirom Podbiokovlja n a r o d je gradio k u l e za o b r a n u od T u r a k a , a n e k e su služile i z a s t a n o v a n j e . U g l a v n o m s u č e t v r t a s t o g tlocr­ t a , v i s o k e do t r i k a t a , s p u š k a r n i c a m a . K a o i stambena a r h i t e k t u r a , građene su od lokalnog k a m e n a , čija j e s t a b i l n o s t o j a č a n a o v e ć i m blo­ k o v i m a n a sjecištu zidova. K r o v j e bio n a dvije BIOKOVO

ili č e t i r i vode. Najbolji p r i m j e r obnovljene kule k o d koje s u p r i s u t n i s p o m e n u t i e l e m e n t i , nalazi se u I g r a n i m a . To je Zalina kula, n a z v a n a po Zali, p o z n a t o m r a t n i k u i z r o d a A n t i č i ć a . U Tučepima postoje tri kule: Bušelića, Š a r i ć a i L a l i ć a . P o t o n j a je s m j e š t e n a u samom selu, dok su d r u g e dvije u d a l j e n e od mjesta. I P o d g o r a je i m a l a svoje k u l e , od kojih su neke porušene, a n e k i m a je i z m i j e n j e n a namjena. O s i m u Podbiokovlju, P o d g o r a je i m a l a k u l e i u p r i m o r j u . U d o k u m e n t i m a iz 17. i 18. stoljeća Podgora se spominje kao oppidum i castrum (oba i z r a z a u p u ć u j u n a u t v r d u ) . Očigledno j e i m a l a veći broj k u l a o d o s t a l i h m j e s t a Primorja. D r a š n i c e i Živogošće su, p r e m a l i t e r a t u r n i m na­ v o d i m a , i m a l e svoje k u l e , n o z a s a d i m tragovi nisu pronađeni. D r v e n i č k a k u l a z a n i m l j i v a j e z a povijesno s a g l e d a v a n j e , ali i a r h i t e k t o n s k i j e r vjerojatno potječe iz r a z d o b l j a prije 1494., k a d a se spo-

180

Arhitektonski elementi svjetovnog graditeljstva, foto: I. Hrstić

minje D r v e n i k . P r e m a B i o k o v u k u l a j e o k r u g l a , a p r e m a m o r u je r a v n i h zidova. K a o i o s t a l e k u l e biokovskog p o d r u č j a i t u k u l u r e s e p u š k a r n i c e . U D r v e n i k u je p o s t o j a l a još j e d n a , K o s t a n j i ć a kula, k a k o j e n a z i v a b a r d A n d r i j a Kačić Miošić. Podačka k u l a a r h i t e k t o n s k i j e s l i č n a d r v e n i č koj, s a m o je s j u ž n e s t r a n e o k r u g l a , a s j e v e r n i j e zid r a v a n . G r a d a c j e t a k o đ e r i m a o svoju k u l u , kako se č i t a s a k v a r e l a i n ž e n j e r a S a n t i n i j a iz 1666. g o d i n e . I o n a je s l i č n a d r v e n i č k o j i podačkoj k u l i , a l i je cijela o k r u g l a , a n a l a z i l a se

i z n a d d a n a š n j e ž u p s k e c r k v e . U G r a d c u s e još uvijek n a l a z i k u l a u z a s e o k u C i s t a , koju opa­ s u j u r a v n i zidovi s a sve č e t i r i s t r a n e . Stari, tradicijski n a č i n života nestaje, a s n j i m e i a r h i t e k t o n s k a b a š t i n a koju je iznjedrio. D a n a s s e t e š k o m o ž e n a i ć i n a i z v o r n i oblik t r a ­ d i c i o n a l n o g sela, no, još uvijek postoji s t a n o v i t broj m a n j i h sela, p o s e b n o u Zabiokovlju, koja su zadržala tradicionalni način gradnje. J e d n a j e o d r i j e t k i h p r e o s t a l i h cjelina z a s e l a k Topići kod B a s t a i z n a d B a š k e Vode. SVJETOVNA ARHITEKTURA

181

LITERATURA

A h m e t , S. Aličić, Poimenični popis sandžaka vilajeta Her­ cegovine, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985. Alaupović, D., Gjeldum, 0 nekim osobitostima tradicijskoga graditeljstva Makarskoga primorja, Ethnologica Dalmatica, 1, Split, 1992. Beroš, J., Pobuna u Dalmaciji protiv Francuza 1806. i 1807. g.. Zadarska revija 4, Zadar, 1969. Bezić-Božanić, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog primorja, Makarski zbornik I., Makarska, 1970. Bezić-Božanić, N., Kule u Makarskom primorju, Makarski zbornik I, Makarska, 1970. Bezić-Božanić, N., Život i običaji naroda Podgore u 17. i 18. st.. Etnološki pregled 18, Beograd, 1982. Bezić-Božanić, N., Doprinos poznavanju stanovništva Podgore u 19. st., Čakavska rič, Split, 1992. Bošnjak, M., Tipovi kuća i seoskih naselja kod Hrvata i njiho­ vih susjeda, Mater Croatica, 7-8, Zagreb, 1939. Božek, S., Kunac, A., Dva stoljeća arheologije na Makarskom primorju, Makarska, 1998. Cvijić, J., Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje, Beograd, 1922. Čović, B., Regionalne grupe ranog bronzanog doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV, Sarajevo, 1983. Čović, B., Srednjodalmatinska grupa, Praistorija jugoslaven­ skih zemalja V, Sarajevo, 1987. Deroko, A., 1964. Deroko, A., Narodno neimarstvo, Beograd, 1968. Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb - Beograd, 1962. Freudenreich, A., Kako narod gradi, Zagreb, 1972. Gamulin, A., Utvrde Gornjeg makarskog primorja, Makarsko primorje 4, Makarska, 1999. Gareljić, T., Povijesni razvoj kuhinje Makarskog primorja, Makarsko primorje 1, Makarska, 1990. Gavazzi, M., Pregled etnografije Hrvata, Zagreb, 1940. Gavazzi, M., Freudenreich, A., Bužančić, V, Arhitektura folklor našeg sela, Zagreb, 1970. Jurišić, K., Nazivi naselja Makarskog primorja, Makarski zbor­ nik I, Makarska, 1970. Folklorna arhitektura u Jugoslaviji, Beograd,

Jurišić, K., u Hrvatskom tjedniku, Matica Hrvatska, Zagreb, god. I., br. 21 (10.9.1971.). Jurišić, K., Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine, Zagreb, 1972. Jurišić, K., Prirodna i kulturna baština na području Makarskog primorja, Acta Biocovica, vol. I., Makarska, 1981. Jurišić, K., Iz Makarske prošlosti, Makarska, 1984. Jurišić, K., Despotov Zaostrog kroz povijest, Makarski zbor­ nik 2., Makarska, 1989. Kaer, P., Makarska i primorje, Rijeka, 1914. Klaić, N., Historijska uloga neretvanske kneževine u stoljetnoj borbi na Jadranu, Makarski zbornik I, Makarska, 1970. Kojić, B., Seoska arhitektura i rurizam, Beograd, 1973. Lulich, A., Compendio storico-cronologico di Makarska e del suo Litorale ossia Primorje, Split, 1860. Marković, K., O tradicijskoj arhitekturi kao kulturnoj poja­ vi. Zbornik za narodni život i običaje, 43, Zagreb, 1983. Makarski ljetopisi 17. i 18. st., Split, 1993. M e d i n i , J., Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik I., Makarska, 1970. Miličić, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955. Novak, G., Hvar, Beograd, 1924. Novak, G., Naše more, Split, 1927./28. Ravlić, J., Makarska i njeno primorje, Split, 1934. Ribarević, A., Podaca, Podaca, 1972. Salopek, D., Arhitektura bez arhitekta, Čakovec, 1974. Soldo, A. J., Prilozi proučavanju agrarno-društvenih odnosa u Gornjem Primorju od 16. do 19. st., Makarski zbornik I, Makarska, 1970. Stojković, M., Podgora u XVII. stoljeću. Zbornik za narodni život i običaje, 29/I , Zagreb, 1933. Sišić, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925. Šuvar, S., Sociologija sela I. / II., Zagreb, 1988. Urlić-lvanović, G., Zale od Igrana, Zadar, 1871. Vežić, P, Ranoromaničke crkvice Makarskog primorja, Ma­ karsko primorje 4, Makarska, 1999. Živković, Z., Hrvatsko narodno graditeljstvo sv. II. (južna Hrvatska-Dalmacija), Zagreb, 1993.

BIOKOVO

182

etnologija

SMILJANA ŠUNDE

Etnologija i tradicionalno
gospodarstvo

Biokova
njegova dolčića, pa to nije htio d o p u s t i t i . U svakoj e t a p i pre­ g o v o r a n u đ e n o mu je više nov­ ca, u p r e g o v o r e se uključio i g l a v n i i n ž e n j e r i predstavnici v l a s t i , a l i v l a s n i k ni na što nije h t i o p r i s t a t i . Ne dam, pa da mi ga i zlatom posaližate ( p o p l o č a t e , p r e k r i j e t e ) - govo­ rio je. N a k r a j u , graditeljima nije p r e o s t a l o d r u g o nego odu­ s t a t i od p r e g o v o r a i promije­ n i t i t r a s u . Z a t o c e s t a u luku

|RVI

spomen

imena

Bio­

kovo n a l a z i m o t e k 1640., d o k se s t a r i j e i m e Mons Slavorum s p o m i n j e u 10.—11. sto­ ljeću. naziv Još je stariji antički ime dobilo Adrion. Današnje vjerojatno

Biokovo je

po snježnoj b j e l i n i (bil, Bilkovo, Biokovo), š t o nije n e o b i č n o a k o s e z n a d a s n i j e g a n a toj p l a n i n i i m a u izobilju veći dio g o d i n e . U Z a g o r i su p l a n i n i d a l i i m e ž e n s k o g a r o d a Bioko­ ili Bjakovo. Biokovo je stoljećima hraniteljica, gotovo Sir s Biokova, foto: R. Ozimec

va, d o k se s p r i m o r s k e s t r a n e n a z i v a Biokovo

z a o b i l a z i dolac, koji se o t a d a zove Z l a t n i dolac ili Z l a t n i dolčić, k a k o se zove i cijeli t a j dio ceste. T o p o n i m j e p o z n a t n e s a m o s t a n o v n i c i m a Pod­ gore, n e g o i d r u g i m P r i m o r c i m a i Zagorcima. Ta zgoda, od koje je p r o š l o 130-ak godina, go­ v o r i o t v r d o g l a v o s t i v l a s n i k a Z l a t n o g a dolčića, a l i još v i š e o s l i k a v a s t a n j e k a k v o je bilo tada i t r a j a l o sve do s r e d i n e 20. stoljeća. U k a z u j e na važnost posjedovanja zemlje u planinskome dijelu B i o k o v a . Ta je z e m l j a u v r t a č a m a i dol­

s v e t a p l a n i n a . Toliko s v e t a d a s e u P r i m o r j u ime p l a n i n e rijetko k a d a i izgovaralo. Reklo bi se s a m o : Bili s m o u P l a n i n i . A u P l a n i n i se bivalo često: r a d i ispaše, skupljanja šišarki za ogrijev i t r a v e za prezimljavanje stoke, radi v a đ e n j a l e d a , lova, s a d n j e ili k o p a n j a k r u m p i r a , sijanja ili ž e t v e ž i t a r i c a i t d . Posjedovanje makar i maloga dolčića ili v r t a č e u P l a n i n i vrijedilo j e z l a t a . D a t o nije t e k p u k a fraza, govori i p r i p o v i j e s t iz dijela B i o k o v a koji k a t a s t a r s k i p r i p a d a P o d g o r i . N a i m e , k a d a se u 19. st. p r i p r e m a l a g r a d n j a c e s t e od M a k a r ­ s k e p r e m a V r g o r c u , m a l o j e t k o bio o d u š e v l j e n činjenicom da bi cesta mogla biti t r a s i r a n a p r e k o njegova z e m l j i š t a . I a k o s u seljaci bili svjesni d a j e c e s t a opće d o b r o , v l a s n i c i d o l a c a gotovo s u danonoćno motrili p r i p r e m n e radove. Kada su vojni i n ž e n j e r i t r a s i r a l i d i o n i c u c e s t e o d prije­ voja S t a z e p r e m a V r g o r c u , v l a s n i k i z obitelji L e t i c a u v i d i o j e d a b i c e s t a t r e b a l a prijeći p r e k o BIOKOVO

c i m a b i l a p l o d n i j a od o n e u p o d n o ž j u planine, a t r a v a na p l a n i n s k i m p a š n j a c i m a sočnija od drugih.

Pašnjaci i poljoprivredne kulture
U p r i m o r s k o m e dijelu B i o k o v a nije bilo paš­ n j a k a . S v a je p l o d n a zemlja k o r i š t e n a za kul­ t u r u m a s l i n a , loza, s m o k a v a , b a d e m a i višanja, a o k u ć n i c e su s l u t i l e k a o v r t o v i s p o v r ć e m . Uz­ g a j a l a se b l i t v a , k u p u s , rajčice, k r a s t a v c i , po­ r i l u k , c r v e n i l u k , češnjak, r e p a , r o t k v a , mrkva

184

Vađenje krumpira, Biokovo, foto: F. Šabić Luk i krumpir s Biokova, foto: R. Ozimec

dijelu t e sijane ž i t a r i c e : p š e n i c a , ozimica, j e č a m , zob i k a t k a d k u k u r u z . Ž i t a r i c e s u s l u ž i l e z a p r e h r a n u , dok j e s l a m u seljak k o r i s t i o z a po­ k r i v a n j e k r o v o v a n a s t a m b a za ljude i za živo­ tinje. K a k o g o d s l a m a b i l a p o v e z a n a i d o d a t n o učvršćena škriljastim vapnenačkim pločama, a k r o v d o b r o n a p r a v l j e n , poslije z i m s k i h vjetro­ va i o b i l n o g a snijega t e š k o bi o s t a o n e o š t e ć e n . Stoga su se svake godine na početku ispaše kro­ vovi p o p r a v l j a l i , a v r l o je č e s t o i s l a m a p o s v e izmijenjena. N a n e š t o nižoj n a d m o r s k o j visini, u d o l c i m a i v r t a č a m a Donje g o r e u p o d g o r s k o m dijelu Bio­ k o v a , d o b r o s u u s p i j e v a l e i m a h u n a r k e : leća, g r a š a k , s l a n u t a k , bob i s i k i r i c a . I tu je bilo d o s t a n a s t a m b a , u k o j i m a su najveći dio g o d i n e b o r a ­ vili p a s t i r i s a s t a d i m a o v a c a . O s o b i t o j e bio poz­ n a t ovčji sir i z Donje g o r e . N a t o m s e p o d r u č j u miješaju m o r s k i i p l a n i n s k i z r a k , p a j e n a t r a v i č e s t o bilo posolice, š t o j e s i r u d a v a l o specifičan o k u s . N a ž a l o s t , D o n j a je g o r a ž r t v o v a n a i pos­ i poneka voćka: šipak s l a d u n i p a š t r a c , orah, dunja, n a r a n č a , m a r e l i c a , b r e s k v a i si. U p l a n i n s k i m je d o l c i m a i v r t a č a m a s a đ e n k r u m p i r i o s t a l o povrće, k a o i u p r i m o r s k o m e ljednja t r i d e s e t l j e ć a u njoj je bilo divlje odla­ g a l i š t e o t p a d a z a cijelo M a k a r s k o p r i m o r j e , za­ t v o r e n o poslije m n o g o b r o j n i h p r o s v j e d a Podgor a n a t e k 2005. godine. ETNOLOGIJA

185

Magarci i koze na Biokovu, foto: F. Šabić

Ovce na Biokovu, foto: R. Ozimec

Izdig stoke
Biokovo je bilo v a ž n o za uzgoj k r u m p i r a i žitarica, ali i p a k najvažnije za stočarstvo. Bitno obilježje p l a n i n s k o g s t o č a r s t v a n a cijelom m e d i ­ t e r a n s k o m p r o s t o r u s e z o n s k e s u s e o b e i izmje­ ne z i m o v a l i š t a u p r i m o r j u , u p o d n o ž j u p l a n i n e i ljetnih s t a n i š t a na p l a n i n s k i m pašnjacima. T a k o je od d a v n i n a bilo i na Biokovu, sve do d a n a š n j i h d a n a , k a d a t r a d i c i o n a l n a poljopriv­ r e d n a p r o i z v o d n j a g u b i b i t k u s tzv. m o d e r n o m proizvodnjom h r a n e . S t o k u s u n a B i o k o v u p o d j e d n a k o d r ž a l i sta­ novnici Primorja i stanovnici Zagore. S primor­ s k e s t r a n e s t o k u s u i z d i z a l a sela: B r e l a , B a s t , Veliko B r d o , M a k a r , K o t i š i n a , T u č e p i , P o d g o r a i D r a š n i c e . Iz b i o k o v s k e Z a g o r e s t o k u su izdiza­ l a sela: Zeževica, G r a b o v a c , Zagvozd, K r s t a t i c e , Ž u p a i R a š č a n e . I z l a z a k s e odvijao n a j k r a ć i m p r i s t u p n i m s t a z a m a . I z n i m k a su bila s a m o sela i z P r i m o r j a , o d a k l e s u s e zbog v e l i k e s t r m i n e odabirali zaobilazni putovi. BIOKOVO

Pastiri
O stoci se b r i n u l a i n a p a s a l a je uglavnom m l a đ a čeljad, češće djevojke n e g o mladići. Pri­ m o r s k a su s t a d a č u v a l i d o m a ć i , a l i bili su s nji­ ma i djevojke i m l a d i ć i iz Z a g o r e , u g l a v n o m iz okolice V r g o r c a , Z a g v o z d a i I m o t s k o g a , koji su u i m u ć n i j i m p r i m o r s k i m o b i t e l j i m a bili u naj­ mu. Zvali su ih najmenicama ( m u š k a r c e najmenicima). U P r i m o r j u se od poljoprivrede, ma­ slinarstva, v i n o g r a d a r s t v a i s t o č a r s t v a živjelo stoljeća. U zabiokovskom sve do s r e d i n e 20.

dijelu s t o č a r s t v o je bilo n a j v a ž n i j a gospodarska g r a n a sve do s r e d i n e 1970-ih, k a d a su u većim k o l i č i n a m a počele p r i s t i z a t i n o v č a n e doznake r a d n i k a n a t z v . p r i v r e m e n o m r a d u u zapadno­ europskim zemljama. S v a k o g a proljeća, č i m bi u P l a n i n i okop­ n i o snijeg, s t o t i n e p a s t i r a i p a s t i r i c a s obiju s t r a n a B i o k o v a izgonilo je svoja s t a d a na vi­ soke pašnjake sa sočnom travom. Vrijeme z a d r ž a v a n j a p a s t i r a na B i o k o v u ovisilo je o kli-

186

Buša na Biokovu, foto: R. Ozimec

Prijenos krumpira na mazgi, f o t o : F. Šabić matskim prilikama, u v j e t o v a n i m prije svega lih, zbog povoljna položaja svojih n a s t a m b a ,

n a d m o r s k o m v i s i n o m . O n i i z n a s e l j a s a sjever­ ne s t r a n e ostajali su na Biokovu t r i mjeseca, a p a s t i r i iz P o d g o r e i do d e s e t mjeseci. P o d g o r s k i su p a s t i r i u p l a n i n i o s t a j a l i dulje od s v i h o s t a ­

osobito onih Pod Glogovikom i u S t r a t i n o v c u , a l i i u Donjoj gori i Z a s u d n j u . P r e m a z a p i s i m a u crkvenim knjigama, neki su Podgorani u Plani­ ni b o r a v i l i t i j e k o m č i t a v e g o d i n e . U 19. s t . bilo ETNOLOGIJA

187

Gore: mješina, pastirska torba, kamenica za kišnicu Lijevo: uobičajeni vrtovi »oteti od kamena« foto: R. Ozimec 1. svibnja do 1. l i s t o p a d a , n e k a d i do 2 5 . stude­ noga. P r e m a p o d a c i m a koje je p r i k u p i o dr. fra Kar­ l o J u r i š i ć , z a d n j i s e z o n s k i p a s t i r i koji s u napu­ stili Biokovo bili su: u B a s t u A n a Staničić ud. A n d r i j e r o đ . R u s e n d i ć — 1964., u Drašnicama M a r a H r s t i ć p. P e t r a — 1968. i u V e l i k o m Brdu I v a n B a š k o v i ć p. M a t e U d o v i č i n a , koji je sišao s p l a n i n e 1978. g o d i n e . Prijevoj S t a z a ( P o d g o r a ) zbog svojega je po­ ložaja i m o g u ć n o s t i b r z e k o m u n i k a c i j e s Pri­ m o r j e m p r i v u k a o u novije d o b a dvojicu pastira: p r v o s e n a S t a z i 1957. n a s t a n i o J o z e Brajković iz G o r n j i h I g r a n a koji je n a b a v i o s t a d o od oko 150 o v a c a i 100 k o z a , a i m a o je i 50 goveda. Na S t a z i je s t a l n o b o r a v i o do 2 0 0 3 . , k a d a se odselio u M a k a r s k u , o d a k l e p o v r e m e n o dolazi obići sto­ k u . G o d i n e 2 0 0 4 . J u r e Š i m i ć i z T u č e p a unajmio i h j e d o 200, p a s e p r i m j e r i c e P o d G l o g o v i k o m č a k i rodilo n e k o l i k o djece. Posljednja je u Pla­ n i n i s t a l n o živjela M a n d e D e a n r . Vulinović ( 1 8 5 5 . - 1 9 4 2 . ) , n a s t a n j e n a u Donjoj gori od 1893., kada se udala za pastira udovca M a r k a D e a n a (1834.-1922.). Slično su i p a s t i r i iz B r e l a u B i o k o v u o s t a j a l i gotovo cijele g o d i n e , no o n i bi p r e d Božić dotjera­ li b l a g o u P r i m o r j e , o d a k l e bi s k o z a m a k r e n u l i n a t r a g već 15-ak d a n a po Božiću, a ovce bi izveli tek krajem travnja, po J u r j e v u d a n u . Za uspo­ r e d b u , p a s t i r i i z V e l i k o g a B r d a n a svojim s u s e p l a n i n s k i m pašnjacima zadržavali s a m o od 1. s r p n j a do oko 1. s t u d e n o g a , a o n i iz BIOKOVO T u č e p a od O d l a z a k u p l a n i n u sa s t a d o m povezuje se obično uz svece i b l a g d a n e : sv. J o s i p - 19. ožujka (reklo bi se: Sveti Jozip - koze kozit\), Blagovijest je na S t a z i k u ć u i s t a j u n e k a d a š n j e Poljopriv­ r e d n e z a d r u g e iz P o d g o r e , gdje je smjestio stado od 150 koza, a uz n j i h i m a i 20-ak k r a v a . D o k s e p r o m e t o v a l o s t a r o m c e s t o m Makar­ s k a — V r g o r a c ( s r e d i n a 20. st.), na S t a z i je bilo s v r a t i s t e z a p u t n i k e n a m j e r n i k e u vlasništvu obitelji P a v l i n o v i ć , p a Š u n d e .

Sveci i crkve

188

Doci i staje na Biokovu snimljeni oko 1920 foto: I. Rubić

- 25.

ožujka

(postoji

izreka:

Blagovist - zelen

list - čoban u nesvistl), U s k r s — p o m i č n i d a t u m , Sv. J u r a j — 2 3 . t r a v n j a , Sv. M a r k o — 2 5 . t r a v n j a . Kada bi stado kretalo u p l a n i n u , gospodar bi ga blagoslovio b l a g o s l o v l j e n o m v o d o m , a v r l o č e s t o bi u mjesnoj c r k v i p l a t i o i m i s u za z d r a v l j e pa­ s t i r a i s t a d a . Uvijek je, n a i m e , p o s t o j a l a b o j a z a n od r a z n i h o p a s n o s t i : v u k o v a , u j e d a zmije otrov­ nice ili od p a d a n i z koju od litica, a u s t a r i j i m v r e m e n i m a i od p l j a č k e . Z a n i m l j i v a je i p r i p o v i j e s t o slavljenju Sv. J u r e . N a i m e , k a k o b l a g d a n Sv. J u r j a p a d a u vrijeme k a d a n a v r h u B i o k o v a i m a još d o s t a leda i snijega, po s v r š e t k u K a n d i j s k o g r a t a 1 6 7 1 . franjevci koji s k r b e o v e ć i n i ž u p a n e k a d a š n j e M a k a r s k e b i s k u p i j e (a to je M a k a r s k o p r i m o r j e i cijelo Zabiokovlje) slavlje Sv. J u r e p r e m j e s t i l i su n a 3 1 . kolovoza, n a z v a v š i n o v i b l a g d a n Sv. J u r e M a s n i . M a s n i p o Sv. R a j m u n d u M a s n o m koji s e slavi t o g a d a t u m a , a l i i s t o g a š t o se r a č u n a l o da je u kolovozu l a k š e doći do v r h u n c a , te s t o g a što h o d o č a s n i c i u svojim t o r b a m a t a d a i m a j u i m o g u n o s i t i i m e s a i s i r a - s v e g a o n o g a čega u t r a v n j u još n e m a . N a p r o š t e n j e su, n a r a v n o , dolazili m n o g i p a s t i r i , čija s u s t a d a t a d a b i l a n a i s p a š i u p l a n i n i , a l i i b r o j n i h o d o č a s n i c i iz s v i h m j e s t a P o d b i o k o v l j a i Zabiokovlja. ETNOLOGIJA 189
A) ulaz D) E) postelja stanara posuda za vodu

B) ognjište C) stijena za sušenje sira zvana »police«

Tlocrt stana, prema Rubić, 1929.

Stanovi i zarade
D a b i s e život m o g a o n o r m a l n o odvijati, vla­ snici s t a d a i m a l i s u u B i o k o v u kolibe, t j . p l a n i n ­ s k e s t a n o v e i staje za s t o k u . S v a k o je selo s r u b a B i o k o v a i m a l o j e d n u ili više s k u p i n a t i h n a s t a m ­ b a , koje s u bile s m j e š t e n e b l i z u p a š n j a č k e z o n e i, k o l i k o je m o g u ć e , z a š t i ć e n e od v j e t r o v a . S t a n je p r i z e m n a kućica od suhozida, pokri­ v e n a r a v n i m p l o č a m a ili s l a m o m . I m a n a j č e š ć e j e d n u p r o s t o r i j u , s o g n j i š t e m u k u t u , a l i b e z dim­ n j a k a ( d i m i z l a z i k r o z k r o v ) . N a d d r u g i m dije­ l o m p r o s t o r i j e je lisa ( t a v a n ) , na kojoj se d r ž a l a s u h a t r a v a , s l a m a i sušanj, a k a t k a d je s l u ž i l a i za s p a v a n j e a k o u glavnoj p r o s t o r i j i nije bilo dovoljno m j e s t a . Uz s t a n je u p r a v i l u i t o r za stoku. N a j v i š e s t a j a i s t a n o v a i m a l i su s t o č a r i iz P r i m o r j a , osobito iz P o d g o r e i T u č e p a . S j u ž n e , odnosno j u g o z a p a d n e s t r a n e Biokova stanove s u i m a l a gotovo s v a p r i m o r s k a sela, o s i m novo­ n a s t a l i h u 18. i 19. st. ( B a š k a V o d a , P r o m a j n a , K r v a v i c a i B r a t u š ) . N a sjevernoj s t r a n i B i o k o v a samo su tri sela i m a l a stanove: Župa, Krstatice i Z a g v o z d i to na n a d m o r s k o j v i s i n i od 1 1 0 0 do 1 5 0 0 m . R a s p o n n a d m o r s k e v i s i n e n a kojoj s e nalaze primorski stanovi kreće se uglavnom od

800 ili 9 0 0 ( P o d g o r a ) do 1 6 0 0 ( B a s t ) . U pros­ j e k u su s t a n o v i od s r e d i š t a s e l a u d a l j e n i oko 2 sata hoda. P r e m a s t a t i s t i č k i m p o d a c i m a iz 1927., koje je uz p o m o ć s e o s k i h ž u p n i k a p r i k u p i o i obradio d r . Ivo R u b i ć , n a sjeveroistočnoj s t r a n i Biokova n a p a s a l o se u p l a n i n i oko 5 t i s u ć a ovaca, zatim 2,5 t i s u ć e k o z a i n e š t o m a n j e od t i s u ć u goveda. N a j u g o z a p a d n o j s t r a n i bilo j e oko 4,2 tisuće ovaca, oko 1,8 t i s u ć a k o z a i s a m o 45 goveda. Do p o č e t k a 2 0 . st. bilo je d v o s t r u k o više koza, n o uoči P r v o g a svjetskog r a t a v l a s t j e zabrani­ l a d r ž a n j e k o z a . S v a k a p e t a s e o s k a k u ć a oko B i o k o v a i m a l a j e t a d a u p l a n i n i staju, odnosno s t a n . T o n e z n a č i d a i o s t a l e obitelji n i s u imale s t o k u - o n e s u svoja m a n j a s t a d a priključivale v e ć i m a , n a r a v n o u z o d r e đ e n u n a k n a d u u novcu ili u n a t u r i . S k l a p a o se č a k i u g o v o r i z m e đ u pa­ s t i r a i g o s p o d a r a . Po glavi s t o k e u z a g o r s k o m se dijelu p a s t i r u p l a ć a l o 2 0 d i n a r a , g o s p o d a r m u je p r e p u š t a o i 50 % n a p r a v l j e n o g sira, a n e k i bi d a v a l i č a k i p a r o p a n a k a i p o n e š t o od odijela. D o t l e se u p r i m o r s k o m dijelu p a s t i r u po sezoni p l a ć a l o 10 d i n a r a po glavi s t o k e , a dobivao je i s v a k u s e d m u grudicu napravljenog sira. Vlasnici s t a d a i m a l i su v i š e s t r u k u korist: od o v a c a s u d o b i v a l i v u n u (koju s u r i j e t k o prodava-

Staja pod Glogovikom prekrivena slamom, foto: F. Šabić BIOKOVO

Trim, foto: F. Šabić

190

Ognjište, foto: S. Bušelić

Mlin u kući, foto: S. Bušelić

li - p o n a j v i š e se k o r i s t i l a za i z r a d u r a z n i h v r s t a pokrivača, za č a r a p e , p r s l u k e , m a j e i šalove), za­ tim mlijeko, m a s l o (više u z a b i o k o v s k o m dijelu), sir (više u p r i m o r s k o m dijelu) i gnoj. Od k o z e se dobivalo isto, o s i m v u n e u m j e s t o koje je bila kostrijet. Mlijeko se i od k o z e i od ovce r i j e t k o prodavalo, a s a m o s u g a i z t r i s e l a i z n a d M a k a r ­ ske nosili p r o d a v a t i u g r a d : iz K o t i š i n e , M a k r a i Velikoga B r d a . M l a d i su se janjci i kozlići pro­ davali z a m e s o ili p a k z a p o v e ć a n j e s t a d a . A k o se n i s u mogli p r o d a t i u v l a s t i t o m e selu, gospo­

d a r ih je vodio na p r o d a j u u Z a d v a r j e , gdje je bio p o z n a t i s t o č n i ( i n e s a m o stočni) s a j a m . K a k o b i mogli p o k r i v a t i ž i v o t n e t r o š k o v e , seljaci su k r a j e m 19. st. i sve do D r u g o g a svjet­ skog r a t a morali posuđivati novac od zelenaša. Zbog v i s o k i h k a m a t a d u g o v i s u i m s t a l n o r a s l i . Vrlo č e s t o z e l e n a š i n i s u h t j e l i n i p r i m a t i p o v r a t duga, nego su kao protuvrijednost k a m a t a m a u z i m a l i o d r e đ e n e količine s i r a , m l i j e k a i v u n e . Tako su postizali da im novac ostane trajno u l o ž e n i t r a j n o d o n o s i dobit. ETNOLOGIJA

_

191

Obale i vode
Gotovo s v a k i dolac i v r t a č a i m a l i s u o g r a d u od s u h o z i d a , koja se n a z i v a obala, a zaobaliti znači izgraditi t a k v u ogradu. Obale su gradili s a m i v l a s n i c i dolaca, d a b i spriječili u n i š t a v a n j e usjeva, o d n o s n o š t e t e koje b i i m m o g l a u č i n i t i v l a s t i t a ili t u đ a s t o k a . Z e m l j a u d o l č i ć i m a i v r t a č a m a nije oskudije­ v a l a v l a g o m j e r se u d o b a k i š a v o d a u njih slije­ v a l a sa s t r a n a , a i r o s a se u n j i m a z a d r ž a v a l a dulje n e g o u s t r a n a m a .

No, uvijek se m o r a l o v o d i t i r a č u n a i o vodi koja je b i l a p o t r e b n a p a s t i r i m a i stoci. U rano proljeće o t a p a o se z a o s t a l i snijeg, a iz obližnjih j a m a v a d i l i s u s e i p o t o m o t a p a l i k o m a d i leda. P o n e g d j e su p o s t o j a l i izvori žive vode, a negdje i lokve. U svakoj p r i g o d i s k u p l j a l a se kišnica, a l i za nju nije n i k a d a bilo dovoljno p o s u d a . Pa­ s t i r i s u s t o g a m e đ u s t i j e n j e m p r a v i l i b u n a r e ili ' k a m e n i c e ' u koje bi se slijevala v o d a — kišnica. K a k o p o v o d u n e b i m o r a l i ići d a l e k o , krajem 19. i p o č e t k o m 20. st. n e k i su v l a s n i c i stanova n a p r a v i l i veće s p r e m n i k e (gustirne) za vodu.

Muški i ženski poslovi
P o s a o p a s t i r a i p a s t i r i c a u B i o k o v u bio je s v a k o d n e v n o i s t i : prije zore i z v e s t i ovce n a pašu, a n a k o n p o v r a t k a slijedila je p r v a m u ž a . Dok bi s u n c e bilo j a k o , ovce su p l a n d o v a l e . Poslije pod­ ne p o n o v n o se odlazilo na p a š u , p r e d v e č e r je bio povratak i potom druga muža. M u š k a r c i su r i j e t k o bili p a s t i r i , osobito u dijelu B i o k o v a koji p r i p a d a p r i m o r s k i m mje­ s t i m a . Rjeđe su i odlazili u p l a n i n u , a ako su odlazili, o n d a bi to bilo u v r i j e m e v a ž n i j i h poslo­ v a : sijanja ž i t a r i c a , s a d n j e i k o p a n j a k r u m p i r a , ž e t v e i otlačenja ž i t a itd. T a d a bi iz Primorja n a n e k o l i k o d a n a došli i d r u g i o d r a s l i ukućani k a k o bi se poslovi m o g l i što prije o b a v i t i .

Bunar kod Dedića, foto: R. Ozimec BIOKOVO

Dolac iznad Basta, foto: R. Ozimec

192

K r u m p i r se k o p a o u l i p n j u i odvozilo ga se na m a g a r c i m a i m a z g a m a u P r i m o r j e , no dio je ostavljan i u p l a n i n s k i m k u ć a m a , gdje su po­ stojali t r a p o v i . Žito se želo s r p o v i m a i s l a g a l o u snopove, a o n d a g a s e otlačilo n a g u m n i m a . N a kraju s e žito vijalo, t j . p r o s i p a l o t a k o d a s e o d zrnja odvoje o s t a c i pljeve.

A k o su već bili u P l a n i n i , u s l o b o d n o vrije­ m e m u š k a r c i s u i z r a đ i v a l i d r v e n a d r ž a l a (za m o t i k e , k r a m p o v e i sjekire), a a k o su u s j e k l i o d g o v a r a j u ć e drvo, i z r a đ i v a l i bi i ljestve, koje su služile n e s a m o u p l a n i n s k i m s t a n o v i m a , n e g o osobito u P r i m o r j u z a b e r b u m a s l i n a . M u š k a r c i su izrađivali i r a z n e d r u g e p r e d m e t e , primjeri-

Jedan od ženskih poslova - nošenje sijena, f o t o : R. Ozimec ETNOLOGIJA 193

Magarac, foto: T. Čorić ce tvorila za s i r e n j e ( k a l u p e u o b l i k u k o l u t a ) , z a t i m obične diple i m i s n i c e (diple s m i j e h o m ) i dr. O d l a z e ć i n a p a š u , djevojke s u u s p u t skuplja­ le š i š a r k e za ogrijev, a l i i s u h o lišće — sušanj, koji se stavljao p o d s t o k u . Žele su t r a v u i bri­ nule se da se ona dobro prosuši, k a k o bi bila spremna za zimsku p r e h r a n u stada. K a d n i s u i m a l e p o s l a oko s t a d a , oko p a š e , m u ž e , s i r e n j a i si., i k a d bi o b a v i l e k u ć a n s k e po­ slove, djevojke bi n a j č e š ć e p r e l e i p l e l e . N a v e č e r bi se na guvnima ( g u m n i m a ) , kojih je uz veće s k u p i n e s t a n o v a bilo i po n e k o l i k o , o d r ž a v a l a sila (sijela), na k o j i m a se s v i r a l o (diplilo) i pje­ valo, a i g r a l e se i r a z n e d r u š t v e n e i g r e ( n a prs t e n k e , na piske ili piljke, na končiće). I p a k , n a j BIOKOVO 194 više se p r i p o v i j e d a l o o v i l a m a i v u k o d l a c i m a , a k o m e n t i r a l e su se i n o v o s t i koje bi t k o donio iz sela. Za h l a d n i j i h v e č e r i sjedilo se u k u ć a m a oko ognjišta uz zapaljeni oganj. Uoči c r k v e n i h b l a g d a n a po p l a n i n s k i m su se v r h o v i m a p a l i l i posviti (krijesovi), š t o je u ljet­ n i m v e č e r i m a bilo osobito lijepo p r o m a t r a t i s p r i m o r s k e s t r a n e Biokova. Biokovo je p l a n i n a p u n a i z n e n a đ e n j a i oni koji su u n j e m u b o r a v i l i ili n j i m e p r o l a z i l i mo­ r a l i s u uvijek b i t i n a o p r e z u : s t r a d a v a n j a put­ n i k a p j e š a k a n i s u b i l a r i j e t k o s t , a s t r a d a v a l o se o d v r a t o l o m a , i z n e n a d n i h p l a n i n s k i h mećava, g r o m a i od u g r i z a zmije o t r o v n i c e (poskok, crnostrig). P a s t i r i su s t r a d a v a l i rjeđe, j e r su pozna­ v a l i ć u d p l a n i n e i z n a l i su k a k o se u pojedinim situacijama ponašati.

U s t a r i j i m v r e m e n i m a u B i o k o v u nije bilo b e z o p a s n o b o r a v i t i zbog b l i z i n e g r a n i c e s T u r ­ skim C a r s t v o m i n a p a d a T u r a k a i h a j d u k a , oso­ bito u 17. stoljeću. I a k o su n a j č e š ć e n a p a d a n i p u t n i c i koji su iz P r i m o r j a išli u u n u t r a š n j o s t i o b r n u t o ( n a p a d a č i s u uvijek o č e k i v a l i d a ć e k o d p u t n i k a n a ć i n e š t o v r i j e d n o pljačke), u s t r a h u od p l j a č k a š a p a s t i r i su se k l o n i l i b l i z i n e p u t o v a , a u d r u ž i v a l i su se i u veće s k u p i n e . B u d u ć i da su gotovo svi u p r a v i l u bili m l a d i , bilo je uvijek šale i z a b a v e i, š t o se m o ž e i o č e k i v a t i , ljubovanja. K a d a bi z a v r š i l i r a d u P r i m o r j u , a poslije večere, m o m c i bi o d l a z i l i svojim d j e v o j k a m a u P l a n i n u . Sjedilo s e u k u ć a m a n a sijelima, igra­ le su se r a z n e igre, a a t m o s f e r a je uvijek b i l a o p u š t e n i j a no š t o bi bila u P r i m o r j u .

Ishrana pastira
P a s t i r i su se u Biokovu, k a o i u d r u g i m di­ n a r s k i m p l a n i n a m a , h r a n i l i mlijekom, sirom, s u r u t k o m i si. U s t o su č e s t o p e k l i k r u m p i r e pod korom, a k a t k a d se p r i p r e m a l o i koje jaje ( a k o je u p l a n i n i bilo kokoši). M e s o se jelo p o s v e r i j e t k o j e r se s t o k a u p l a n i n i nije k l a l a , već a k o se koje grlo slomilo u k r š u . Poslije k i š e i u r o s n i m j u t ­ r i m a bilo j e p u ž e v a . U v r t o v i m a oko p a s t i r s k i h s t a n o v a bilo je u izobilju p o v r ć a . Bilo je i voća - divljih k r u š a k a i šljiva, da se i ne s p o m i n j u š u m s k e jagode, m a l i n e i k u p i n e . Pojedine su pastirice pekle na ognjištima k r u h (pod cripnjom ili p o d pekom), a nerijetko s u i m i z n j i h o v i h d o m o v a m l a đ e s e s t r e ili b r a ć a donosili u p l a n i n u veće k o l i č i n e k r u h a , k a t k a d i s u h u s l a n i n u , s u h o b r a v l j e m e s o , sol i si.

Stepka za maslac, foto: Gradski muzej Makarska

Bukara, foto: B. Jalžić

Sir s Biokova, foto: R. Ozimec ETNOLOGIJA

195

Turizam i ledari
Poslije D r u g o g a svjetskog r a t a P r i m o r c i s u počeli n a p u š t a t i , a poslije p o t r e s a 1962. posve n a p u s t i l i svoje s t a n o v e i t o r o v e u B i o k o v u . Pos­ lije p o t r e s a s t a n o v n i š t v o je n a g l o i m a s o v n o sišlo iz p o d n o ž j a b r d a na m o r e , pa je počeo i jači razvoj t u r i z m a , š t o se poklopilo s r a z v o j e m t u ­ r i z m a n a cijeloj d a l m a t i n s k o j obali. N o , t u r i z ­ ma je u n e k i m mjestima M a k a r s k o g a primorja bilo i r a n i j e , osobito u M a k a r s k o j i P o d g o r i , gdje s e počeo r a z v i j a t i p o č e t k o m 20. st., n e p o s r e d n o uoči i n e p o s r e d n o poslije P r v o g a svjetskog r a t a . Z a p o t r e b e t i h r a n i h t u r i s t a , koji s u n a j č e š ć e do­ lazili iz Č e š k e , A u s t r i j e i N j e m a č k e , r a z v i j e n a je jedna posebna privredna g r a n a — ledarstvo. O n o se s a s t o j a l o u v a đ e n j u l e d a iz b i o k o v s k i h jama i ponora. N a i m e , za l j e t n i h ž e g a u p a n s i o n i m a i h o t e ­ lima trebalo je pripravljati sladolede i h l a d i t i pića, a i u l o v l j e n u r i b u s a č u v a t i za d a n e k a d a je nije bilo m o g u ć e loviti. Za sve to bio je p o t r e ­ b a n led. B u d u ć i d a s e z n a l o k a k o n a v i s i n a m a iznad 1 300 m i m a j a m a sa s t a l n i m ledom, n e k i seljaci počeli su ga v a d i t i i d o n o s i t i u h o t e l e . Za taj p o s a o u d r u ž i v a l o se po n e k o l i k o njih (4—5). U b i o k o v s k e v r l e t i o d l a z i l i su s m a z g a m a i m a g a r ­ c i m a , n o s e ć i v r e ć e od k o s t r i j e t i i č v r s t e k o n o p e te l o p a t e , p i j u k e i svjetiljke, najčešće fenjere. Od njihovih k u ć a do mjesta vađenja leda treba­ lo im je i do 4 s a t a h o d a , pa su n a j č e š ć e odlazili noću, k a k o bi stigli prije zore. Za s p u š t a n j e u j a m e t r e b a l o j e h r a b r o s t i , s n a g e i izdržljivosti j e r s e k v a l i t e t a n led m o g a o n a ć i s a m o n a v e ć i m d u b i n a m a , n a 5 0 ili 6 0 m . O n d j e j e najprije t r e ­ b a l o o t k o p a t i snijeg i mekši led, t a k o da se p r a ­ vio t u n e l d o k s e n e b i d o p r l o d o p r a v o g a l e d a . S p u š t a l a su se obično po dvojica, trojica, a d r u ­ g i s u o s t a j a l i v a n i . S v a t k o j e k o p a o svoj t u n e l i o n d a b r z o p u n i o v r e ć e l e d o m , stavljajući oko njega i sloj lišća od h r a s t a ili od b u k v e . B u d u ć i d a s u t e m p e r a t u r e u j a m a m a bile v r l o n i s k e , nije s e d u g o moglo o s t a t i u j a m i , p a s u n a k o n 2—3 s a t a r a d a l e d a r i d a v a l i z n a k o n i m a v a n i d a i h i z v u k u . K a d j e led bio o t k o p a n , l e d a r i s u g a s k r i v a l i od s u n c a i v r u ć i n e , č e k a j u ć i m r a k i po­ n o v n o se n o ć u v r a ć a l i u P r i m o r j e , a d r u g i d a n BIOKOVO 196

r a n o u j u t r o p r o d a v a l i su led. Taj je posao bio m u k o t r p a n i nije bilo m n o g o o n i h koji su se nji­ m e bavili, uoči D r u g o g a svjetskog r a t a 30-ak, t i m više š t o v l a s n i c i h o t e l a i p a n s i o n a n i s u oso­ b i t o cijenili t r u d l e d a r a n i t i s u g a d o b r o plaćali. O l e d e n i c a m a i p r i r o d n i m z a l i h a m a leda na B i o k o v u te o b i o k o v s k i m p a s t i r i m a p i s a o je još p u t o p i s a c o p a t A l b e r t o F o r t i s s r e d i n o m druge polovice 18. stoljeća.

Zaključak
Od n e k a d a š n j i h više t i s u ć a o v a c a i koza i n e š t o m a n j e g o v e d a n a b i o k o v s k i m pašnjacima o s t a l a je s a m o koja s t o t i n a g r l a . P r o m i j e n i o se n a č i n života, p a j e z a s t a n o v n i š t v o Podbiokovlja i Zabiokovlja s t o č a r s t v o p o s t a l o margina­ l a n n a č i n p r i v r e đ i v a n j a . O n o š t o j e stoljećima

Odjevni predmeti s Biokova, foto: Gradski muzej Makarska

bilo n e z a m i s l i v o d a n a s j e s t v a r n o s t : n e k a d a š n j i plodni dolčići i v r t a č e r i j e t k o se o b r a đ u j u , pa su postali pasišta današnjim rijetkim stadima. N e m a više n i l e d a r a j e r d o l a s k o m e l e k t r i č n e energije i i z u m o m h l a d n j a k a n e m a p o t r e b e z a biokovskim ledom.

No, Biokovo sve v i š e osvajaju p l a n i n a r i i izletnici, osobito u l j e t n i m m j e s e c i m a . O n i ne m o g u ni z a m i s l i t i ozračje u k o j e m u se stoljećima u n a t r a g i do prije s a m o p o l a stoljeća odvijao život na b i o k o v s k i m p a š n j a c i m a , u v r t a č a m a i stanovima. ETNOLOGIJA 197

LITERATURA

Fortis, A., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I izdanje: Venezia 1774.). Gušić, B., Ekološka osnova stočarstva na prostoru Dinarida, u: Zbornik 2 1 . kongresa Saveza udruženja folklorista Jugo­ slavije, Sarajevo 1976., 73-84. Jurišić, K., Priroda i kulturna baština na području Makarskog primorja, u: Acta Biokovica, vol. 1, SlZza kulturu općine Ma­ karska i Institut Planina i more, Makarska 1981., 291-317. Macan, Z., Makarska i njeni ledari, u: Kako živi narod - knj. II, Gospodarska sloga, Zagreb 1939., 122-125.

Marković, M., Stočarstvo na Dinari, u: Stočarstvo br. 9-10, 1987., 257-273. Ravlić, J., Makarska i njeno Primorje, Jadranska straža, Split 1934. Rubić, I., Ispaša na Biokovi, u: Hrvatski geografski glasnik, g o d . I, br. 1, Zagreb 1929. Soldo, J., Makarski ljetopisi. Književni krug, Split 1993. Šunde, S., Sutikla - crkva, legende i običaji u Podgori, vlast. naklada, Zagreb 2 0 0 1 .

Proizvodi sela, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

198

planinarstvo

i

alpinizam

R O M A N OZIMEC & STIPE BUŠELIĆ

Planinarstvo i alpinizam na
Povijest planinarstva i alpinizma

Biokovu
Trsta. Saski kralj Friedrich A u g u s t II. 1838. p l a n i n a r i na B i o k o v u , a p r a t i ga Bartolomeo Biasoletto, ljekarnik i b o t a n i č a r iz T r s t a , koji detaljno n a v o d i posjet u djelu Relazione del' viaggio ali' Re e fatto Federico nell' Istria, Na nella pridella Augusto Dal­ Bio­ Franz Dalmamavera Maiestd di mazia istražuju anno 1838.

P
vle

RVI p i s a n i p l a n i n a r s k i u s ­ p o n n a Biokovo z a b i l j e ž e n putuje franjevac Pa-

j e u t r a v n j u 1640., k a d p r e k o Biokova Pelizzer u (Pavao Rovinjabla­

nin) na p u t u od M a k a r s k e do samostana Prološkom tu. Iako su mogli b i r a t i lakši Strmine, foto: A. Brezovec ninare članak zien koji flug te auf i

Sassonia

Montenegro.

k o v u polovicom 19. stoljeća pla­ floru Austrijanci Biokovo 1859. u in

p u t d o o d r e d i š t a , p r e v a g n u l a j e želja z a pla­ n i n a r e n j e m . Sljedeći u s p o n u ljeto 1772. o p a t A l b e r t o F o r t i s o p i s u j e 1774. u djelu Viaggio in Dalmazia. Slijedi Josip Host, zagrebački k a n o n i k i b o t a n i č a r koji u svibnju 1802. p l a n i ­ n a r i n a Biokovo. T a l i j a n s k i j e p u t o p i s a c G i a como C o n c i n a u lipnju na kojem litorale da se na 1804. svakom da je nakon opasnog sreću uspinjanja koraku hrbat

P e t t e r i M i c h e l l e S a r d a g n a , koji p i š e 1861. Ein Ausflug učitelj den u auf den Zadru in Andrija Alschinger, r a d u Aus­ Austrijski Dalmatien.

rezultate

objavljuje Biokovo

b o t a n i č a r T h o m a s P i c h l e r i s t r a ž u j e Biokovo 1870., o č e m u p i š e J o s e p h P i t t o n i u članku Pichler's 1869. sul u Reise knjizi nach Dalmatien sull und Dalmazia Montene­ opisuje gro 1869. L a g o V a l e n t i n b o t a n i č a r iz Venecije Memorie svoj u s p o n na Biokovo u poglavlju monte Biocovo. Una salita

provalije stigao na sam vrh. U p u t o p i s u Viaggio nella Dalmazia nine tako piše samo ove pla­ mogu strašan najvještije koze

stići do ovih vrletnih litica. Na Biokovo se 1812. u s p i n j e g e o m e t a r , k a p e t a n B o s i o , koji p o g i b a na T r i g l a v u u Sloveniji. U proljeće 1818. a u s t r i j s k i c a r s k i p a r F r a n j o I. i K a r o l i n a na p r o p u t o v a n j u kroz Dalmaciju p l a n i n a r e na Biokovu. P r a t i ih bečki botaničar Franz Edler von Portenschlag-Ledermay e r , koji p r v i o t k r i v a biljno b o g a t s t v o Bioko­ va i o t v a r a razdoblje svojevrsnoga botaničkog p l a n i n a r e n j a . Slijedi cijeli n i z b o t a n i č a r a koji p l a n i n a r e i b o t a n i z i r a j u na Biokovu, n a j p r i j e u j e s e n 1824. p o z n a t i Z a d r a n i n R o b e r t V i s i a n i , p a 1827. M u z i u s R i t t e r v o n T o m m a s i n i i z BIOKOVO

G e o m e t a r m a j o r H a r t l 1870. na Biokovu biv a k i r a p o d š a t o r o m na Sv. J u r i , između kapele i piramide. i majora Noću, pred zoru dobro protrese, a udari grom dvojici u šator momaka oprzi

ruke. I s t e g o d i n e n a B i o k o v u p l a n i n a r i splitski p r o f e s o r N i k o l a A l a č e v i ć . S v e ć e n i k P e t a r Kaer svoj p r v i p l a n i n a r s k i p u t o p i s objavljuje 1872., a fra I v a n D e s p o t 1879.: Na Biokovu! Tu si bra­ te Ne u carstvu slobode, nikad na nezavisniji visu si u životu. čuješ zemnih prkosa, mira i lju­

bavi. P r i r o d o s l o v a c A d o l f S t o š i ć se sa sinom

200

Planinarski dom na Vošcu 1934. godine, f o t o : I. Oraš

Planinari na otvorenju Planinarskog doma pod Vošcem, foto: S. Bušelić

Mihajlom članak

1875. sul

uspinje monte

na

Biokovo in

i

piše

Vienac Hrvatske

1877.,

a

1878.

ga

u

Prirodni

zemljopis

Salita

Biocovo

Dalmazia,

uvrštava

zagrebački

geograf Vjeko-

u k o j e m objavljuje p r v u z a s e b n u k a r t u B i o k o v a i koji b u d i v e l i k i n t e r e s . P r e v e d e n je za č a s o p i s

slav Klaić. Botaničar, k a p e t a n Karl S t u d n i c z k a p l a n i n a r i i b o t a n i z i r a n a B i o k o v u oko 1880., PLANINARSTVO I ALPINIZAM

201

Planinarka u biokovskoj cvjetnici, foto: R. Ozimec

a z a d a r s k i profesor E m a n u e l l N i k o l i ć što opisuje u putopisu Escursioni in

1899.,

koji svoje u t i s k e objavljuju u g l a v n o m u plani­ n a r s k o j p e r i o d i c i : R a d i v o j S i m o n o v i ć (1924.), V j e k o s l a v C v e t i š i ć ( 1 9 2 5 . - 1 9 3 3 . ) , I v o Rubić (1927.), Z l a t k o P r e b e g ( 1 9 3 1 . ) , U m b e r t o Girometta(1932.;1934.),VeraŠkurla-Ilijić(1934.), J o s i p Plaček(1935.),AnteMargetić(1936.),A. B r i l e j (1936.), J o s i p VVebster (1937.), S t i p e Vrd o l j a k (1937.), V l a d i m i r M a r i o n (1939.), Vla­ t k o P r o v i d u r (1940.) i d r . G e o g r a f i I v o Rubić i J o s i p R o g l i ć t e b o t a n i č a r I v o H o r v a t planina­ r e , i s t r a ž u j u i s n i m a j u b r o j n e fotografije Bioko­ va, a u t o m r a z d o b l j u po B i o k o v u p l a n i n a r i i sni­ m a p o z n a t i z a g r e b a č k i fotograf T o š o D a b a c . Biokovo počinje u z i m a t i ž r t v e m e đ u plani­ n a r i m a k a d u t r a v n j u 1 9 2 7 . i z n a d S e d l a pogiba zagrebački p l a n i n a r M a k s i m i l i j a n Mandl. Na m j e s t u njegove pogibije H P D S l j e m e i z Zagreba p o s t a v l j a s p o m e n - p l o č u . Slijedi b e č k i p l a n i n a r R u d o l f L a n u s r p n j u 1929., a p o t o m n a ž a l o s t i b r o j n i d r u g i . P o m a k a r s k o m p l a n i n a r u Slobo-

Dalmazia.

Pisac A n t e T r e s i ć P a v i č i ć n a Biokovu j e p o č e t k o m 20. stoljeća, š t o opisuje u knjizi Po­ leti okolo Biokova. U isto vrijeme Biokovom p l a n i n a r e b o t a n i č a r i O s k a r B r a n d i s iz Trav­ nika, M a x Kleiber iz Njemačke i Alois Teyb e r iz Austrije, a Juraj C a r i ć prvi je m a k a r s k i b i s k u p koji s e u s p i n j e n a Biokovo. P l a n i n a r s k o - i s t r a ž i v a č k i u s p o n , o d Z a g v o z d a p r e k o Sv. Jure do M a k a r s k e , u srpnju 1905. provode entomolozi P e t a r N o v a k i J o s e p h Muller s k o l e g a m a . N i k o l a A l a č e v i ć objavljuje 1910. Izlet morje na Biokovo u knjizi U Makarsko njemu primorje, objavljuje Biokova, a Petar Kaer poglavlje 1914. u djelu Makarska i pri­ Biokovo.

p r v e p o z n a t e p l a n i n a r s k e fotografije koje s n i m a M a x K l e i b e r .

I z m e đ u dvaju s v j e t s k i h r a t o v a Biokovo po­ staje omiljeno k o d p l a n i n a r a i p r i r o d o s l o v a c a BIOKOVO

202

Planinar u strmini Krjave, foto: R. Ozimec

d a n u R a v l i ć u , koji j e u siječnju 1 9 8 1 . p o g i n u o u snježnoj vijavici p o d T r o g l a v o m , p r o z v a n je D o m n a Lokvi. M o d e r n o p l a n i n a r s t v o n a B i o k o v u započi­ nje 1929. k a d je u M a k a r s k o j o s n o v a n o H r v a t ­ sko p l a n i n a r s k o d r u š t v o , p o d r u ž n i c a Biokovo (HPDB), Inicijativu a u Podgori Hrvatsko planinarsko daje šumarski inženjer, Slovenac d r u š t v o B o r a k koje s e u b r z o priključilo H P D B . I g o O r a š , koji j e i z a b r a n z a p r v o g p r e d s j e d n i k a d r u š t v a . Već 1 9 3 1 . č l a n o v i u r e đ u j u i m a r k i r a j u p l a n i n a r s k u s t a z u n a Sv. J u r u , a o d 1932. g r a d e p l a n i n a r s k i d o m pod V o š c e m , koji je o t v o r e n u svibnju 1934. V e ć i n a a k t i v n o s t i H P D B - a veza­ na je uz D o m p o d V o š c e m koji posjećuju i s t r a ­ n i t u r i s t i , a l i d o s t a r a d e i n a u l j e p š a v a n j u pri­ morja s o n d a š n j i m p i o n i r i m a t u r i z m a . Z a U s k r s 1935. H P D S r e d i š n j i c a Z a g r e b s p o d r u ž n i c a m a iz D u g e R e s e i B j e l o v a r a te H P D M o s o r iz Spli­ t a , o r g a n i z i r a p l a n i n a r s k i izlet n a Biokovo z a

p r e k o 100 p l a n i n a r a . Z a 2 . svjetskog r a t a p l a n i ­ n a r s t v o s t a g n i r a , a D o m n a Vošcu j e d e v a s t i r a n . R a d H P D B n a s t a v l j a se u o ž u j k u 1 9 5 1 . , a obnovljeni D o m n a V o š c u o t v a r a s e u s t u d e n o m 1 9 5 1 . I s t a k n i m o z a n i m l j i v o s t d a j e p e d e s e t i h go­ d i n a T i t o v a š t a f e t a p r e l a z i l a p r e k o Biokova, o d M a k a r s k e p r e k o D o m a n a Vošcu z a Zagvozd p a j e dalje n a s t a v l j a l a p u t . I b i o k o v s k a p l a n i n a r s k a p u b l i c i s t i k a p o n o v n o s e pojavljuje: I v o R u b i ć (1949.), Viktor Mlinarić (1952.), Petar Lu­ č i ć R o k i (1952.), B r a n k o F r a n k ( 1 9 5 5 ) , T o m i ­ s l a v J a g a č i ć (1957.), B o r i s R e ž e k (1957.), Ž e l j k o P o l j a k (1958.), F r a n K u š a n (1966.), F r a n o D o n a d i n i ( 1 9 6 8 ) , P e t a r T a b a k (1969.), D. P e r š e i V. R u p n i k (1971), Ante M a r g e t i ć (1973.), D r a g o Š e f e r (1975.;1977.;1979.), S a n trić,I.(1977.),JosipBači(1978.),IvoJakovina ( 1 9 8 0 ) , S m i l j a P e t r i č e v i ć (1983.), I v o P u h a r i ć (1987.), B o r u t K u r t o v i ć (1989.), R o m a n O z i ­ m e c (1999.; 2002.; 2005.) i d r . PLANINARSTVO I ALPINIZAM

203

Dalmatinski san na Bukovcu, najduži smjer Hrvatske, izvorni crteži smjera

U č l a n k u T u r i z a m Biokovskog područja U. G i r o m e t t a još 1934. n a v o d i d a j e k o m p l e k s str­ mina i propasti nad Bastom idealna plazalačka p a l e s t r a . I p a k , m o d e r n i a l p i n i z a m započinje t e k 1955. g o d i n e , k a d p r v i p e n j a č k i s m j e r Sjevero­ z a p a d n i brid n a v r h u Šibenik postavljaju N e djeljko J a k i ć , V l a d o J e l a s k a i B o r i s K a m b i č iz S p l i t a . Daljnje s m j e r o v e p o s t a v l j a j u S p l i ć a n i Ante Bedalov, Stipe Božić, Boris Kulić i Nen a d C u l i ć ; S t a n k o G i l i ć i z Rijeke; B r a n k o L u k š i ć i D a v o r R i b a r e v i ć iz Z a g r e b a i drugi. Zlatko S m e r k e u alpinističkom vodiču Stijene H r v a t s k e 1975. n a v o d i 1 8 s m j e r o v a n a Biokovu. BIOKOVO

R a d H P D B - a z a m i r e k r a j e m 1964., a 1965. t r a s i r a n a je i p r o b i j e n a b i o k o v s k a c e s t a do vrha Sv. J u r e . D r u š t v o je obnovljeno u t r a v n j u 1974. n a i n i c i j a t i v u D r a g e S e f e r a . B i o k o v s k a plani n a r s k a ( p a r t i z a n s k a ) s t a z a (BPS) s 20 kontrol­ n i h t o č a k a u r e đ e n a je i m a r k i r a n a 1979. u po­ v o d u 50 godišnjice H P D B - a , k a d je t i s k a n i prvi p l a n i n a r s k i vodič Biokova, d o t i s k a n 1986. na č e t i r i j e z i k a . U s k l o p u d r u š t v a najveću tradi­ ciju i m a j u s p e l e o l o š k i odsjek, v o d i č k a sekcija, sekcija m a r k a c i s t a , i z l e t n i č k a sekcija i gospo­ d a r s k a sekcija, d o k su sekcije p o d m l a t k a , komi­ sija z a B P S , sekcija č u v a r a p l a n i n s k e prirode

204

i fotosekcija djelovale p o v r e m e n o . P l a n i n a r s k o d r u š t v o u P o d g o r i p o n o v n o se o s n i v a u t r a v n j u 1980. N a k o n č e t i r i g o d i n e o b n o v e u r u j n u 1 9 8 5 . o t v o r e n a je p l a n i n a r s k a k u ć a Podglogovik. U okviru H P D B - a 1984. o s n i v a s e s t a n i c a G o r s k e službe s p a š a v a n j a ( G S S ) , koja 2 0 0 2 . p o s t a j e sa­ m o s t a l n a , ali s t a t u t o m v e z a n a z a H r v a t s k i pla­ n i n a r s k i savez. H P D Sv. J u r e i z Z a g v o z d a osno­ v a n je 1995., u t r a v n j u 1998. PD P o z j a t a u Brelima, a PD Sv. Ilija iz B a š k e V o d e 2 0 0 5 . M a k a r ­ ski p l a n i n a r i željni e k s t r e m n i h s p o r t o v a osni­ vaju u p r o s i n c u 1997. s p e l e o l o š k o - a l p i n i s t i č k i k l u b E k s t r e m . Već 1998. izvode p r v i k a n j o n i n g u H r v a t s k o j , n i z n a j v e ć i h r v a t s k i s l a p , 52 m vi­ soku G u b a v i c u n a rijeci C e t i n i . I s t r a ž u j u d u b o ­ ke b i o k o v s k e j a m e i p o u č a v a j u i š k o l u j u m l a d e članove. O s a m d e s e t i h g o d i n a 20. stoljeća s l o v e n s k i se a l p i n i s t i n a j v i š e p e n j u na s t i j e n u Solila, a austrijski alpinisti, koje predvodi Christian H a c k e r , postavljaju brojne smjerove kod Brela. Splitski alpinist S t i p e B o ž i ć u vlastitoj Makaranin monografiju Ivo Puharić, 1988. objavljuje pred­ n a k l a d i a l p i n i s t i č k i vodič Biokovo. dugogodišnji i

sjednik H P D Biokovo, objavljuje 1990. o p s e ž n u Biokovo, planina planinarstvo u s p o m e n 60. godišnjice H P D - a . P o č e t a k 2 1 . stoljeća o z n a č a v a u z l e t a l p i n i z m a n a Biokovu. Zagrebački alpinist B o r i s Čujić 2001. u sklopu knjige Penjački vodič Croatia, opisuje penjalište kod B r e l a . P a o l o P e z z o l a t o , S a r a G o j a k i D o Planinari na grebenu prema Sv. Juri, foto: TZ Makarska r i a n o P e r n a t 2 0 0 4 . s p i t o v i m a n a B u k o v c u po­ stavljaju Dalmatinski san, najduži smjer u Hr­ v a t s k o j , a b r o j n e n o v e a l p i n i s t i č k e s m j e r o v e po­ stavljaju a l p i n i s t i i z Italije, A u s t r i j e , M a đ a r s k e , Slovenije, ali i H r v a t s k e , p o s e b n o iz S A K E .

Planinarenje i planinarske staze
P l a n i n a r s t v o j e vrlo složena organizirana l j u d s k a d j e l a t n o s t . N a j k r a ć e , o n o j e svjesno k r e ­ t a n j e čovjeka p l a n i n o m s n a m j e r o m s t j e c a n j a fizičke, d u h o v n e i i n t e l e k t u a l n e s p o z n a j e . P l a ­ Preslika naslovnice knjige I. Puharić: Biokovo - planina i planinarstvo n i n a r s t v o j e p r o i z v o d civilizacije, s a s t a v n i dio i mjera k u l t u r e pojedinog n a r o d a te pokazatelj s t u p n j a u r b a n i z a c i j e . P l a n i n a r s t v o j e n u ž n i dio znanstveno-istraživačkog procesa u planini, a vjeran p l a n i n a r s k i p u t o p i s često prvi prirodoPLANINARSTVO I ALPINIZAM

205

Alpinist u biokovskoj stijeni, foto: A. Brezovec

slovni p r i k a z n e k o g k r a j a . O n o je i oblik t u r i z ­ m a j e r j e s v a k i p l a n i n a r t u r i s t , ali nije s v a k i turist ujedno i planinar. Sezona planinarenja na Biokovu započinje krajem travnja i traje d o k o n c a l i s t o p a d a . Zbog svoje v i s i n e , s t r m i n e i naglih promjena vremena, s n j e ž n i h vijavica i o r k a n s k e b u r e , Biokovo je od s v i h h r v a t s k i h p l a n i n a u z e l o najveći d a n a k m e đ u p l a n i n a r i m a . Biokovci k a ž u d a s e n a B i o k o v u l a k o m o ž e svrtati ( s m r t o n o s n o p a s t i ) , š t o s e n e k a d r e d o v i t o d o g a đ a l o i d o m a ć e m življu, p o s e b n o u s t r m i n a ­ m a o k r u ž e n o m B a s t u . U s v a k o m slučaju, l a k o BIOKOVO

s e i z g u b i t i š t o u z k o m b i n a c i j u n e d o s t a t k a vode, lošeg v r e m e n a i p a n i k e vodi do n e s r e ć e . S t o l j e ć i m a se po B i o k o v u išlo s a m o pješice, u z p r a t n j u n a o r u ž a n o g vodiča, p o neobilježenim, č e s t o j e d v a vidljivim s t a z a m a , a noćilo se na otvorenom, čak u špiljama. D a n a s je uspon m o g u ć m a r k i r a n i m p l a n i n a r s k i m s t a z a m a , a bo­ r a v a k u p l a n i n a r s k i m d o m o v i m a i k u ć a m a , ali Biokovo t r a ž i p o š t o v a n j e i p r i p r e m u . Gojzerice, r u k s a k , k i š n a k a b a n i c a , r e z e r v n a odjeća, zalihe vode, č o k o l a d a , o b a v e z n i su dio o p r e m e . Isku­ s n o m biokovskom p l a n i n a r u k a r t a i fotoaparat

206

Alpinistički uspon na Šibenik, foto: A. Brezovec d i n a m a p o s t a j e p l a n i n a r i m a i a l p i n i s t i m a sve privlačnije.

uvijek d o b r o d o đ u . S v a k e g o d i n e G o r s k a s l u ž b a spašavanja iz M a k a r s k e i m a p u n e r u k e posla tražeći turiste koji neopremljeni krenu malo prošetati planinom. Svatko t k o je bio na Bioko­

v u z n a koliko t o m o ž e b i t i t e ž a k z a d a t a k . T r e b a n a g l a s i t i d a j e Biokovo z a š t i ć e n o k a o p a r k pri­ rode, t a k o d a s v a k a p l a n i n a r s k a i a l p i n i s t i č k a aktivnost t r e b a biti prijavljena u p r a v i P a r k a , a bilje, gljive, životinje i d r u g i suveniri s k u p l j a j u nema hrvatskog plani­ se samo fotoaparatom! Danas vjerojatno n a r a koji nije b a r e m j e d n o m bio n a B i o k o v u . Ipak, jedno od n a š i h n a j m a r k a n t n i j i h plani­ narskih odredišta još krije brojne skrivene predjele, p o s e b n o n a z a g o r s k o j p a d i n i t e n e ­ brojene alpinističke smjerove. N a k o n razdoblja zapuštenosti, d a n a s se brojne zarasle staze u p l a n i n i p o n o v n o čiste i m a r k i r a j u , p l a n i n s k e k u ć e obnavljaju, a stari alpinistički smjerovi p o n o v n o spitaju. Biokovo, k a o s t a r o v i n o , s go­

Markirane staze s primorske strane
G o r n j a B r e l a (Subotišće) - Sv. N i k o l a - B u k o v a d r a g a - Ovčja p o l a - Zec ( 1 5 7 8 m) - P o z j a t a 4h B a s t ( k a m e n o l o m ) M a n d l o v a ploča - V e l a v r a t a - S t r a ž a c - Mijaci - Sv. Ilija 4,30 h B a s t - K o r i t o - O s i č i n e - Sv. Ilija 4,30 h B a s t - K o r i t o - M o t i k a - P l . k u ć a S. Ravlić, L o k v a - Sv. J u r e 6 h Veliko B r d o - B a š k o v i ć i (Žlib) - M i l e t i n B o r - B o r o v a c — P r a š i n a dolac — B a š k o v i ć a staje - L o k v a 4,30 h Veliko B r d o - Solilo — K r i ž i ć e - D u b o k i dolac - L o k v a 3,30 h Veliko B r d o - Solilo - K r i ž i ć e - B a b i n a v r k l j a - Sv. J u r o m 6,30 h PLANINARSTVO I ALPINIZAM

207

M a k a r s k a — Makar-Vrba - Kruška-Štrbina — Pl. d o m pod V o š c e m — Sv. J u r e 5,3 h M a k a r s k a — Kotišina (Botanički vrt) — Perčin — Š t r b i n a — P l a n i n a r s k i dom pod Vošcem 5 h Gornji T u č e p i (Pašalići) - G r u b i š i ć i - C r v e n e s t i n e — Roglića v o d a — G o s p a — L a đ e n a 3 h G o r n j i T u č e p i ( S r i d a sela) - Sv. K a t e - G r a d i n a — Gospa — Lađena 3 h Gornji T u č e p i ( S r i d a sela) - Sv. K a t e - Tolići — M a l i vrv - B i o k o v s k a c e s t a 2 h Gornji T u č e p i ( S r i d a sela) — K o z a r o v i c e — S t a z a 2,30 h P o d g o r a — G o r n j a P o d g o r a ( S r i d a sela) — S t u p i ­ ca — S t a z a - P l . k u ć a Podglogovik 3 h Drvenik — h Zivogošće (Sv. Križ) - S k e n d e r i - S u t v i d ( 1 1 6 0 m) 3,3 h Z a o s t r o g - D e s p o t i - P r o s i k — Orlić — K o k o r i ć i (Pervani) 6 h G r a d a c - Miljačići - G o s p a - Sv. Ilija (773 m) 2,30 h selo Drvenik (220m) — prijevoja D r v e n i č k e s t i j e n a (655) - Sokoliću (788 m) 4

O t v o r e n a je 9. r u j n a 1979. u tovo na n u l t o j točki, a

S o š i ć i m a i i m a 20

k o n t r o l n i h t o č a k a (KT). B P S počinje s KT 1 go­ da bi svoju n a j v i š u visi­ n u p o s t i g l a n a K T 1 3 (Sv. J u r e ) 1 7 6 2 m . Među p l a n i n a r i m a s t a z a slovi k a o j e d n a o d najljepših u R e p u b l i c i H r v a t s k o j . U i d e a l n i m uvjetima i e t a p a m a s t a z u j e m o g u ć e prijeći u t r i d a n a . KT KT KT KT KT KT KT KT KT 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Zadružni dom Baćina Ričevica Sv. Ilija ( G r a d a c ) Grnčanik P o d a č k o polje Rilić Sutvid Z a s e l a k Sošici, G o r n j e I g r a n e Prijevoj Staza Lugarnica na Lađeni P l a n i n a r s k i dom pod Vošcem V r h Vošac (1422 m) V r h Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) Planinarska na Lokvi Motika V r h Sv. Ilija ( 1 6 4 2 m) V r h Š č i r e v a c ili M i l e t n j a k ( 1 6 1 9 m) Špilja P o z j a t a Grljak Z a s e l a k B a r t u l o v i ć i (Zaveterje) kuća Slobodan Ravlić

KT 10 KT 11 KT 12 KT 13 KT 14

Markirane staze s zagorske strane
Z a g v o z d (Brzice) - U n i š ć a — Kaoci - O z d r v a č a — S t u d e n c i — P l . k u ć a S. Ravlić (Lokva) — Sv. Jure 6 h Milici - Očijeski b u n a r i - R a z v a l a - Sv. J u r e 5,20 h T u r i j a - Lozovci — K r č a — Ljubović — Sv. J u r e 4h D e d i ć i - P r i ž m e r a c - D o b r i dol - Sv. Ilija 4,30 h Š u t e - K a m e n i c a - Š u t i n e staje - V r a c e - L e d e ­ n i c a - Sv. Ilija 4 h

KT 15 KT KT KT KT 16 17 18 19

KT 20

Poučni ekološki put dr. fra Jure Radića
P u t je u t e m e l j e n 2 5 . s r p n j a 1 9 9 1 . i i m a 15 k o n t r o l n i h t o č a k a (KT), o s a m u Podbiokovlju i s e d a m n a Biokovu. S v a k i K T p o p r a ć e n j e metal­ n o m pločom s u p i s a n i m p r i k l a d n i m t e k s t o m . KT KT KT KT KT KT KT KT 1 2 3 4 5 6 7 8 R o d n a k u ć a d r . fra J u r e R a d i ć a u B a š k o j Vodi P l a ž a u B a š k o j Vodi K a m e n j a r ispod b r d a C u r i l o P o l u o t o k Sv. P e t a r u M a k a r s k o j Meteorološka stanica Osejava V i d i k o v a c G r a d a c (90 m) Biokovski botanički vrt Kotišina V r h V o š a c (1422 m )

Biokovska cesta
Najviša asfaltna cesta u Hrvatskoj izgrađena 1965. P o s e b n o j e a t r a k t i v n a z a b i c i k l i s t e . M a k a r s k a - Gornje Tučepi - S t a z a - L a đ e n a — Sv. J u r e 31 km a u t o m 1 h

Biokovska planinarska staza (BPS)
D u l j i n a j e s t a z e oko 100 k m i p r o l a z i u z d u ž cijelog Biokova, od N e r e t v e do prijevoja D u b c i .
BIOKOVO

208

Planinarski domovi i kuće
Planinarski d o m pod V o š c e m (Aleksandrov d o m ) (1330 m)
D a r o v n i m u g o v o r o m K o t a r M a k a r 10. p r o s i n ­ c a 1930. d a r u j e H P D B - u i z M a k a r s k e z e m l j i š t e od 1000 m
2

z a g r a d n j u p l a n i n a r s k o g d o m a . Ve­

likim entuzijazmom članova dom je i z g r a đ e n i o t v o r e n 20. svibnja 1934. D o 2 . svjetskog r a t a d o m s l u ž i p l a n i n a r i m a , a l i j e u r a t u bio u n i š t e n . O b n a v l j a n j e 1951., 1 9 6 1 . i 1970., a t r e n u t a č n o se ograničeno koristi za potrebe društva. Kada s e riješe s u d s k i sporovi, n a d a m o s e d a ć e ponov­ no zablistati kao p r a v i i najveći p l a n i n a r s k i d o m k a k v o g Biokovo z a s l u ž u j e .

Planinarski d o m na Vošcu (1422 m)
Nalazi se na s a m o m v r h u Vošac. Položajem d o m i n i r a o k o l i n o m i i m a j e d i n s t v e n i pogled n a Fra Jure Radić na Biokovu cijeli s r e d n j o d a l m a t i n s k i a k v a t o r i j . D o m o m s e k o r i s t i S A K E k s t r e m u z dozvolu J U P P Bioko­ vo. V e l i k i m t r u d o m o b j e k t j e i z n u t r a p o t p u n o obnovljen, a o b n o v a v a n j s k e f a s a d e p o č e l a je u KT KT 9 10 P l a n i n a r s k a k u ć a p o d Sv. J u r o m ( 1 5 9 4 m) V r h Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) Motika (1339 m) Mali Šibenik (1388 m) Mali Borovac (1235 m) M i l e t i n b o r (660 m ) Franjevački samostan u Makarskoj (Institut planina i more) KT 11 KT 12 KT 13 KT 14 KT 15 ljeto 2004.

Planinarska kuća Slobodan Ravlić na Lokvi (1467 m)
Na sjednici I z v r š n o g o d b o r a HPDB-a 27. siječnja 1 9 8 1 . o d l u č e n o je da se o b n o v i i u r e d i k u ć a n a Lokvi. Š u m a r i j a M a k a r s k a u g o v o r n o j e p r e d a l a posve r u š e v n u k u ć u i z g r a đ e n u 1902., u narodu zvanu Cesarica. N a k o n šest r a d n i h akcija od lipnja do r u j n a 1 9 8 1 . u nju je u g r a đ e n o oko 10 t m a t e r i j a l a p r e n e s e n o g u r u k s a c i m a i na l e đ i m a s Vošca (Kabel). O t v o r e n a je 12. r u j ­ n a 1981., a o t v o r e n j u j e p r i s u s t v o v a l o 2 2 0 p l a n i ­ n a r a iz 28 društava i g r a đ a n i M a k a r s k e . Kuća nosi ime S l o b o d a n a Ravlića, p l a n i n a r a smrt­ n o s t r a d a l o g 16. siječnja 1 9 8 1 . n a B i o k o v u (Tro­ glav) dok j e p r e n o s i o o p r e m u z a T V odašiljač Biokovo. N a k o n 2 0 g o d i n a bilo j e n u ž n o u r e d i t i , a d a p t i r a t i i proširiti kuću k a k o bi mogla primi­ t i više p l a n i n a r a . A m b i c i o z n i p l a n o v i o s t v a r e n i su s pomoću H r v a t s k o g a r a t n o g zrakoplovstva PLANINARSTVO I ALPINIZAM 209

Staza akademika Josipa Roglića
T o j e d r e v n a s t a z a kojom s u s t a n o v n i c i Za­ biokovlja odlazili za M a k a r s k u . O t v o r e n a je u travnju 2006. u povodu m e đ u n a r o d n o g a znan­ stvenog govo djelo. skupa Akademik od Josip Roglić rodne i nje­ u Počinje njegove kuće

Župi t e s e u s p i n j e n a L a đ e n u ( 1 4 3 5 m ) i p r e k o Kotišine s p u š t a u M a k a r s k u . Ž u p a — Čulija — J a l o v i k — Š č i r e v a c — L a đ e n a (Lu­ g a r n i c a ) — Logošća v o d a - K o t i š i n a - M a k a r ­ ska 5 h

(Divulje), koje je p o m o g l o p r e b a c i t i oko 150 t građevinskog materijala. Krov je d o g r a đ e n u ljeto 2 0 0 6 . K u ć a je i z n i m n o p o s j e ć e n a i o m i l j e n a među planinarima.

Planinarska kuća na Bukovcu iznad Gornjih Brela
P o č e t a k g r a d n j e v e ž e se za 1976. g o d i n u , gra­ đ e v i n s k i su r a d o v i z a v r š e n i 1981., a d o v r š e n a je 1984. K u ć u s u g r a d i l i B r e l j a n i , ljubitelji plani­ ne i lovci uz p o m o ć M j e s n e z a j e d n i c e B r e l a .

Planinarska kuća pod Sv. J u r o m
(1594 Kuća

m)
je izgrađena prilikom gradnje TV

o d a š i l j a č a na Sv. J u r i , a poslije zjapi p r a z n a i n e k o r i š t e n a . U dogovoru s vlasnikom, Š u m a ­ rijom Makarska i Radio televizijom Zagreb (HTV), p l a n i n a r i s u j e u r e d i l i i k o r i s t e j e k a o p l a n i n a r s k u kuću, ali služi i za p o t r e b e TV odašiljača. cestu. O t v o r e n a je 1983. i najčešće se posjećuje j e r s e n a l a z i n e p o s r e d n o u z b i o k o v s k u

Planinarska kuća na Bukovcu, foto: S. Bušelić

Planinarska kuća Podglogovik (883 m)
N a t e m e l j u s t a r o g stana p o d g o r s k i p l a n i n a r i n a k o n č e t i r i g o d i n e g r a d n j e o t v a r a j u j e u rujnu 1985. u s k l o p u 4. s u s r e t a p l a n i n a r a Dalmacije, u z s u d j e l o v a n j e 350 p l a n i n a r a i m j e š t a n a .

Planinarska kuća pod Sv. Jurom, foto: R. Ozimec

Planinarska kuća Osičine iznad Basta (1380 m)
Izgradili su je 1981. mještani Basta. Nalazi s e u z s t a z u koja o d B a s t a vodi n a Sv. Iliju. K o d M o t i k e p r e m a Sv. J u r i postoji s k l o n i š t e Brlog. BIOKOVO 210 Planinarska kuća Podglogovik , foto: S. Bušelić

Planinarska kuća na Kaocima (Lugarnica na Kaocima) (1060 m)
K u ć a j e g r a đ e n a o d d r v a ( b a l v a n i ) polovicom o s a m d e s e t i h g o d i n a d v a d e s e t o g stoljeća e n t u ­ zijazmom z a g v o š k i h l o v a c a i uz p o m o ć V l a d e S t a r č e v i ć a iz B o s n e .

Planinarska kuća na Kaocima , f o t o : S. Bušelić

Planinarska kuća A k a d e m i k Josip Roglić na Čuliji (900 m)
K a m e n a k u ć a u kojoj se n e k a d b o r a v i l o u planini za vrijeme ljetnih i s p a š a stoke i obrade

b i o k o v s k i h d o l a c a v l a s n i š t v o je obitelji Roglić iz Ž u p e . S t j e p a n R o g l i ć u z p o m o ć p r i j a t e l j a pla­ n i n a r a obnavlja je 2007. Materijal za obnovu transportiran je helikopterom Hrvatskoga rat­ nog zrakoplovstva. Planinarska kuća akademika Josipa Roglića na Čuliji, foto: S. Roglić

PLANINARSTVO I ALPINIZAM

211

M l a d i l a v o v i , f o t o : SAK Ekstrem

Alpinistička penjališta i smjerovi
T r e n u t a č n o je na Biokovu ispenjano preko 150 a l p i n i s t i č k i h s m j e r o v a . U r e đ e n o je i spitov i m a p o s t a v l j e n o p e n j a l i š t e k o d B r e l a t e više smjerova kod Topića, Basta i Velikog B r d a . P o s l j e d n j i h g o d i n a p o n a v l j a j u se i s p i t o v i m a po­ stavljaju n e k i k l a s i č n i a l p i n i s t i č k i smjerovi. Bez sunca ne može; Paolo Pezzolato, Sara

G o j a k 2005., 120 m, 6 a + , Falci; O. N a d a s d i , E. S z e n t i r m a i 2005., 130 m, 6a+ Dupla Sapka; O. Nadasdi, E. Szentirmai 2005., 6 a + Prvi snijeg; P a o l o P e z z o l a t o , S a r a G o j a k 2005., 6a+, Ostali Stalken, smjer, ruleta Stari smjerovi: Bori smjer, Mirto 8, Selvaggio, 8a, Moon Austrijski Dalmatinska Rimorning,

Gornji Kričak, Brela - oko 70 smje­ rova
Najjužnije u r e đ e n o sportsko penjalište Hr­ v a t s k e , koje j e v e ć i n o m p o s t a v i o a u s t r i j s k i al­ pinist C h r i s t i a n H a c k e r s prijateljima. Visina s m j e r o v a 6—55 m, t e ž i n a v e ć i n o m 4—6, a m o g u ć e je p e n j a n j e cijele g o d i n e . Via Antonia; 50 m, 4a Stay; 55 m, 6 a + Mafioso; 35 m, 6b Cafe Central; 40 m, 7a Se oben se untra; 30 m, 7c+

Veliki Bukovac, Topići - 7 smjerova
I z n i m n i v r h k o m p a k t n e stijene omogućio j e p o s t a v l j a n j e n a j d u ž e g z a s p i t a n o g s m j e r a u Hr­ vatskoj. Dalmatinski san; Paolo Pezzolato, S a r a Gojak

Vrisove Glavice, Brela - 12 smjerova
Talijanski i m a đ a r s k i alpinisti postavili su v i š e d u ž i n s k e s m j e r o v e do 150 m v i s i n e . BIOKOVO

i D o r i a n o P e r n a t 2004., 6 0 0 m ; 6 B B3; G o r a z d B a r a ć , A n t e B u č a n 1 9 8 1 . , 2 5 0 m, 5 h, 6

212

Alpinističke vizure, foto: A. Brezovec D.E.D.; E. Vikić, D. F a k , D. K o š t a 2006., 330 m, 6-/A0 Orgulje; Ostali va, Paolo Pezzolato, smjerovi: Debeli Rat Machu S a r a Gojak, Pichu, Ruža Gianni vjetro­ Cergol 2006., 4 5 0 m, 5 h, 6A

Sokol, Topići - Bast - 2 smjera
Kaska; G o r a z d B a r a ć , B r a n k o Košić 1979., 4 0 0 m, 3 h, 4+ Tajni 2006., 5 vrt; Paolo Pezzolato, Sara Gojak

Korito - Borovik, Bast - 4 smjera
O d sela B a s t u z s t a z u p r e m a O s i č i n a m a i Sv. Iliji l a k š i s u smjerovi, i d e a l n i z a p o č e t n i k e . Izvorski duh; P a o l o P e z z o l a t o , b e r t o F e r r e n t o 2005., 5 + O sole mio; P a o l o P e z z o l a t o , berto F e r r e n t o 2005., 6A Ostali doznali PLANINARSTVO I ALPINIZAM smjerovi: Desna varijanta, Muflon ra­ S a r a Gojak, RoS a r a Gojak, Ro-

213

Veliki i Mali Šibenik, Bast - 10 smje­ rova
Sjeverozapadni Zapadni greben; brid; Nedjeljko Culić, Jakić, Josip Vlado Ganza J e l a s k a i B o r i s K a m b i č 1955., 350 m, 3h, 4 Nenad 1971., 4 0 0 m , 3 h , 5 Jugozapadni Po srednjoj greben; Nenad Culić, Stanislav Boris Bernard Gilić 1970., 4 0 0 m, 3 h, 2 pukotini; Boris Kulić,

Žujin; S t i p e Božić, A n a H r n j a k 1978., 600 m, 6h, 4 Otok ljubavi, Pajevina; Zona od 0. Nadasdi, sumraka, Ingim, glondže, E. Stup SzenPajeUppkin, Tangice, t i r m a i 2005., 6 B + Ostali vine, Trnovit smjerovi: Razgledni put, greben, Gully

Hekmendek,

Desno

Krjava i Zeleni Rat, Veliko Brdo - 3 smjera
Smjer Izlaz po iz Velikom Krjave; Ante žlijebu; Branko Frane Lukšić, Kovač Silvije V e r š a 1958., 3-4, 5 0 0 m, 4 h Bedalov, 1973., 3-4, 5 0 0 m, 4 h

K a m b i č 1958., 3 5 0 m, 4 h, 5+ Sunčana jaruga; Gregor Rupnik, G u d e r , D r a g o P e r š l 1973., 5 0 0 m, 2 h, 3 Po rebru, M a l i Š i b e n i k ; V l a d i m i r J e l a s k a , Bo­ r i s K a m b i č , D a m i r T o n č i ć 1956., 2 0 0 m, 2 h, 4 Ostali smjerovi: Proljetni, Teslin, Debuleca, Muflonija

Ingin smjer, Z e l e n i R a t ; A n t e B e d a l o v , Nenad Č u l i ć 1973., t e ž i n a 4 - 5 , 6 0 0 m, 7 h

Veliki i Mali Borovac, Baškovići - 10 smjerova
Direktni Po smjer; Stanislav Kambič, Gilić, Boris Kulić Jelaska 1957., 2 6 0 m, 2 h, 3 stupu; Boris Vladimir 1956., 2 3 0 m, 2 h, 3 Solja; S t i p e Božić, G o r a z d B a r a ć 1981., 350 m, 6 h , 8Osmi dan; I v a n Š t o r n i k , F r a n c P o r i 1986., 350 m, 4 h , 5In-A-Gadda-Da-Vida; Ostali deklica smjerovi: Solje, O. Nadasdi, E. stupu, smjer, Szentir­ Koruški, Lepa m a i 2006., 2 4 0 m , 6 C Varijanta po Praznični Varijanta

Solilo, Veliko Brdo - 7 smjerova
N a j m a r k a n t n i j a b i o k o v s k a s t i j e n a u kojoj su s m j e r o v i R i b a r o v i Solilo k l a s i k a . Ribarev smjer; D a v o r R i b a r e v i ć 3h, 4 Stup Solila; Boris Kambič, Davor Ribarević 1959., 3 5 0 m, 3 h, 5+ Juti Yak; S t i p e Božić, G o r a z d B a r a ć , 450 m, 8 h, 8+ Pepermint; G o r d a n Anić, G o r a z d B a r a ć 4 5 0 m, 5 h, Ostali Mrzli smjerovi: Desni Kamin, Preko bora, 1984., 1961., 400 m,

Pićet - Orlovo gnijezdo, Veliko Brdo Ercegova Gradina i Pajevina, Veliko Brdo - 16 smjerova
Štipana Milanova Po Ercega; Ante Bedalov, Milan Nenad Culić, Zdenko Silvije S t a n i s l a v Gilić 1973., 3 0 0 m, 4 h, 4 pukotina; žlijebu; Darko Plesec, Lukšić, Ivan Ž a g a r 1985., 180 m, 5 h, 5 velikom vrtovi; Jadranko Jamnik, V e r c a , 1958., 500 m, 5 h, 5+ Viseći Jamnik, I v a n P l e s e c 1985., 2 5 0 m, 7 h, 6 BIOKOVO

- 10 smjerova
Dva koruška Robin Hooda; S. Ledinek, M. K r e j a n , S . M i h e v 2005., 2 0 0 m , 6 + Pali gams; V. M o č i l n i k , M. T e r š i č , N. Marzel, S. M i h e v 2004., 310 m, 3,5 h, 4 Ostali posao smjerovi: Živa Ritka, & Slano, Mašilo, Lenko, Visinski Palinka, Tar, Podvozje,

214

Alpinist na Šibeniku, foto: A. Brezovec

PLANINARSTVO I ALPINIZAM

215

LITERATURA
Alačević, N., 1910., Izlet na Biokovo:97-103; U Makarsko Pri­ morje, 1-103. Babić, M., 1983., Priroda biokovskog područja u djelima nekih starijih pisaca, Acta Biokovica, 2:295-302. Bači, J., 1978., Kroz Skale na Biokovo, Naše planine, 7-8: 142-144. Blašković, V., 1974.: Povijest hrvatskog planinarstva, Naše planine, 26/1-8:1-96. Božić, S., 1988., Biokovo, penjački vodič, Vlastito izdanje. Čujić, B., 2001., Croatia - Penjački vodič, Astroida, 1-301. Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, 1- (I. izdanje: Venezia 1774.). Girometta, U., 1934., Turizam Biokovskog područja, Hrvatski planinar, 7-8:248-252. Hire, D., 1905., Prirodni zemljopis Hrvatske, 1-721. Host, J., (1802., 1993.): Botanički put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, započet 14. kolovoza 1801. a dovršen 6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del Ouarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto 1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i preveo, bilješke i studiju napisao te kazala izradio Krešimir Čvrljak, Matica Hrvatska, 1-296. Jakovina, I., 1980., Biokovo, Naše planine, 1-2:41. Kaer, P„ 1914.: Biokovo:5-12, U Makarska i Primorje, 1-158. Klaić, V., 1878., Prirodni zemljopis Hrvatske, Matica Hrvat­ ska, 1-406. Kurtović, B., 1989., Biokovo, GSS i - ja u helikopteru, Naše planine, 1-2:26-28. Kušan, F, 1934., Planinarstvo i prirodoslovne nauke, Hrvatski planinar, 30/10-12:10-12. Kušan, F, 1966., Biokovo - Iz neobjavljenog Vodiča po Bioko­ vu, Naše planine, 18/3-4:49-54. Lučić, P., Planine uz Jadran: Biokovo - Makarske Alpe, Naše planine, 4/11-12:295-302. Margetić, A., 1936.: Po Biokovu, Hrvatski planinar, 69-74. Margetić, A., 1973.: Biokovski Tibet, Naše planine, 11-12: 258-260. Medić, D., 1999., U Brelima osnovano PD Pozjata, Vrela Bre­ la, 5/4-5:145-146. Ozimec, R., 1999., Bast - Zaselak pod Biokovom, Hrvatski Zemljopis, 38:40-44. Ozimec, R., 2002a, Biokovo - ljetovanje na 1762 metra, Plavboy, 8/2002:82-87. Ozimec, R., 2002b, Biokovo Nature Park, Croatia in, 25:22-24. Ozimec, R., 2005., Biokovo okamenjeni div, Eko revija, 1/4: 47-49. Perković, A., 1969., Concinin uspon na Biokovo 1804., Naše planine, 21/1-2:29-30. Plaček, J., 1935., Izlet na Biokovo - Izlet HPDa Središnjice Zagreb o Uskrsu 1935. godine, Hrvatski planinar, 183-184. Poljak, Z., 1995., Istraživači biokovske prirode - mala povijes­ na kronika, Acta Biokovica, 7:333-340. Poljak, Ž., 2001., Hrvatske planine, Golden marketing, 1-614. Puharić, I., 1979., Biokovskim stazama. Naše planine, 1-2: 11-13. Puharić, I., 1979., Raport iz PD Biokovo u Makarskoj, Naše planine, 1-2:12-13. Puharić, I., 1981., Planinarstvo na Biokovu, Acta Biokovica, 1:249-255. Puharić, I., 1983., Planinarstvo na Biokovu, Acta Biokovica, 2:341-347. Puharić, I., 1990., Biokovo - planina i planinarstvo, HPDB, 1-275. Puharić, I., 1995., Poučni ekološki put Dr. fra Jure Radić, Acta Biokovica, 7 : 3 2 9 - 3 3 1 . Roglić, J., 1935., Biokovo, Geomorfološka ispitivanja, Poseb­ no izdanje Srpskog geografskog društva, 1 8 : 1 - 96. Rubić, I., 1927., Biokovo, Hrvatski planinar, 3-4:34-39. Simonović, R., 1924., Biokovo, Hrvatski planinar, 3-4:39-51. Santrić, I., 1977., O granicama Biokova, Naše planine, 9-10: 217-219. Smerke, Z., 1975., Alpinistički v o d i č - S t i j e n e Hrvatske, PD Rav­ na Gora Varaždin, 1-170. Smerke, Z., 1989., Planinarstvo i alpinizam. Planinarski Savez Hrvatske, 1-494. Stossich, A., 1875.: Salita sul Monte Biocovo in Dalmacia, Boli. Soc. Adriat. Sci. Nat. Trieste, 1/7:285-302. Sefer, D., 1977., Na biokovskim stazama, Naše planine, 7-8: 142-143. Šefer, D., 1979., Sv. Ilija na Biokovu, Naše planine, 3-4:57-58. Tresić Pavičić, A., 1902., Poleti oko Biokova, 1-153. Visiani, R., (1826., 1978.), Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen), Čakavski sabor, 1-207. Vrdoljak, S., 1937., Strminama i provalijama Biokova, Hrvatski planinar, 267-269. XXX, 1986., Biokovo, planinarsko-turistički vodič.

lovstvo

FILIP VILIM ŠABIĆ

Lovstvo na

Biokovu
gavran, špiljski golub, a po­ v r e m e n o u p r o l a z u prepelica i š l j u k a . P e r i o d i č n o su se na B i o k o v u pojavljivali čagljevi i v u k o v i , koji su t e k prije dva­ d e s e t a k g o d i n a p o s t a l i stalni i b r o j n i s t a n o v n i c i Biokova. Krupna je divljač prema p a l e o n t o l o š k i m n a l a z i m a (Ba­ ba špilja, špilja D r i n o v a 2 u G. B r e l i m a , prijevoj D u b c i i špilja u Z a v e t e r j u ) o b i t a v a l a na Bio­ k o v u , a l i joj se do šezdesetih godina prošlog stoljeća gubi N a inicijativu

L

ov i l o v n a divljač p r i s u t ­ n i s u n a p r o s t o r i m a bio­ masiva od v r e m e n a ljudi na naseljavanja

kovskog prvih

to p o d r u č j e . Uz s t o č a r s t v o i p o l j o p r i v r e d u , bavljenje l o v o m bilo je j e d n o od o s n o v n i h uvje­ t a p r e ž i v l j a v a n j a . V a ž n i j i h is­ t r a ž i v a n j a ni n a l a z a o povije­ sti lovstva na Biokovu d a n a s n a ž a l o s t n e m a . U m n o g i m podbiokovskim naseljima s južne i s j e v e r n e s t r a n e m a s i v a spo­ r a d i č n o s e p r o n a đ u ili s u sa­ u p o t r e b l j a v a l a z a lov. Grivna - jarebica kamenjarka foto: F. Šabić

č u v a n i p o j e d i n i p r e d m e t i ili o p r e m a koja s e Od nekadašnjih lovnih n a p r a v a najčešće s u s t a r e p u š k e kremenjače, p o s u d e z a č u v a n j e c r n o g b a r u t a , lovke ili z a m k e , o d n o s n o g v o ž đ a za lov divljači i s l i č a n p r i m i t i v ­ n i lovački p r i b o r .

svaki trag na tim prostorima.

lovaca iz M a k a r s k e 1961. godine I n s t i t u t za š u m a r s k a i l o v n a i s t r a ž i v a n j a iz Z a g r e b a izradio je s t u d i j u o m o g u ć n o s t i p o n o v n o g naseljavanja, o d n o s n o r e i n t r o d u k c i j u k r u p n e divljači: divokoza, s r n a i m u f l o n a na Biokovo. Ta je studija po­ k a z a l a d a postoje o p t i m a l n i uvjeti z a razvoj tih vrsta divljači.

Divljač Biokova
Surovi p l a n i n s k i masiv Biokova bez promet­ n i c a nije p r u ž a o p o s e b n o povoljne u v j e t e z a lov, p o s e b n o u z i m s k i m m j e s e c i m a , k a d je Biokovo bilo z a m e t e n o d u b o k i m s n i j e g o m . Ekstremni p r i r o d n i i k l i m a t s k i uvjeti, uz vrlo d o b r o razvije­ n o s t o č a r s t v o i v e l i k broj s i t n e s t o k e ( n e k a d a p r e k o 10 0 0 0 g r l a o v a c a i k o z a ) , nije ostavljao dovoljno m j e s t a i u v j e t a za z n a t n i j i razvoj l o v n e divljači. No i p o r e d t o g a B i o k o v s k i m a s i v stal­ n o n a s e l j a v a s i t n a l o v n a divljač k a o š t o s u zec obični, j a r e b i c a k a m e n j a r k a , lisica, k u n a bjeli­ ca, j a z a v a c , divlja m a č k a , tvor, sivi p u h , sojka, BIOKOVO

U r a z d o b l j u od 1. s t u d e n o g a 1964. do 23. li­ s t o p a d a 1969. g o d i n e u m a s i v Biokova, odnosno n a p o d r u č j e s a d a š n j e g P a r k a p r i r o d e Biokovo, u n e s e n o je iz B I H , o d n o s n o s p l a n i n s k i h masiva P r e n j a i C v r s n i c e 48 g r l a divokoza, od čega 36 ž e n k a i 12 m u ž j a k a . Od t o g a su 30 g r l a unije­ li lovci M a k a r s k e , 12 g r l a z a j e d n i č k i Šumarija M a k a r s k a i lovci M a k a r s k e , a 6 g r l a lovci Za­ gvozda. U i s t o m r a z d o b l j u , od 15. siječnja do 8. o ž u j k a 1 9 6 5 . g o d i n e , u n e s e n o je 14 g r l a srneće divljači iz B I H , o d n o s n o l o v i š t a K o p r i v n i c a u B u g o j n u . 8 g r l a m u f l o n s k e divljači u n e s e n o je k a o p o k l o n s o t o k a B r i j u n a 2 7 . siječnja 1970. g o d i n e , a 1978. još 6 g r l a .

218

Zec, foto: F. Šabić

Kuna bjelica, foto: Ž. Stipeć O g r o m a n n a p o r n a o č u v a n j u , uzgoju i z a š t i t i u n e s e n i h v r s t a k r u p n e divljači u m a s i v B i o k o v a o s t v a r i l i su lovci iz lovač­ k i h u d r u g a u M a k a r s k o j i Z a g v o z d u , uz s t r u č n u p o m o ć Š u m a r i j e M a k a r s k a , a sve­ s r d n u p o t p o r u p r u ž i l i s u žitelji n a p o d r u č ­ j u Biokova, l o k a l n i g o s p o d a r s t v e n i čim­ benici, t u r i s t i č k e o r g a n i z a c i j e i H r v a t s k i lovački s a v e z . R e z u l t a t t o g r a d a j e d n o j e o d najuspjelijih n a s e l j a v a n j a i r e i n t r o d u k c i j a krupne divljači zabilježenih u analima lovstva, ne s a m o u n a š o j zemlji n e g o i u E u r o p i , č a k i svijetu. O t o m e su n a p i s a n e m n o g e r e p o t r a ž e i z a s l u ž n i m a dodijeljena mnoga priznanja.

Lovni turizam na Biokovu
B r o j n o s t i k v a l i t e t a p o p u l a c i j a divljači n a B i o k o v u stvorili s u o s n o v n e u v j e t e z a p o č e t a k r a z v o j a lovnog t u r i z m a . P r v i odstrijeli i z v r š e n i s u d a v n e 1976. g o d i n e , o d k a d a s e bilježi s t a l a n p o r a s t , t a k o d a j e d o 1991. godine, p r e d početak Domovinskog rata, ostvareno preko tisuću komercijalnih izlučivanja i o s t v a r e n j e i z r a v a n prihod od lovnog t u r i z m a o d p r e k o 500 0 0 0 € . U s t o , ostvareno je preko tisuću lovnih d a n a s prihodima smještaja i p r e h r a n e te ostalih u s l u g a . K v a l i t e t a u z g o j e n e divljači najbolje se pokazuje kroz preko 300 o s t v a r e n i h LOVSTVO

219

Lisica, f o t o : Ž. Stipeć

k a p i t a l n i h trofeja, o d n o s n o trofeja ocijenjenih zlatnim, srebrenim i brončanim medaljama. D a n a s u g r a n i c a m a P a r k a p r i r o d e Biokovo postoji D r ž a v n o l o v i š t e Biokovo s p o v r š i n o m od 11320 h a , kojim gospodare H r v a t s k e š u m e Šumarija Makarska, dok rubnim dijelovima b i o k o v s k o g m a s i v a podijeljenog u 6 ž u p a n i j s k i h lovišta gospodare lovačke u d r u g e iz M a k a r s k e , P o d g o r e , B a š k e Vode, Kozice, Z a g v o z d a i G r a bovca. B r o j n o s t a n j e s i t n e i k r u p n e divljači, a p o s e b n o d i v o k o z a i m u f l o n a te posljednjih d e s e t l j e ć a i sve p r i s u t n i j e divlje svinje u laga­ BIOKOVO

n o m je o p o r a v k u i u s p o n u poslije š t e t a i nega­ t i v n i h posljedica n a s t a l i h u r a z d o b l j u poslije Domovinskog rata. Na B i o k o v u postoje svi u v j e t i za razvoj lov­ nog t u r i z m a . J e d a n od posebnih vidova turizma u b u d u ć n o s t i b i t će već s a m o p o s t o j a n j e popula­ cije k r u p n e divljači, p o s e b n o vrlo r i j e t k e divokoze te m o g u ć n o s t p o s j e t i t e l j a da dozive s u s r e t e s t o m i z n i m n o r i j e t k o m i v r i j e d n o m životinjskom i l o v n o m v r s t o m divljači. M o g u ć n o s t organizi­ r a n o g fotosafarija p o s e b n a j e daljnja pogodnost turističke p o n u d e Biokova.

220

Puštanje divljači na Biokovu, foto: F. Sabić

Čeka za lov, f o t o : F. Šabić

Divokoza, f o t o : J. Raasch LOVSTVO

221

M u f l o n , f o t o : K. Žanetić

BIOKOVO

222

turizam

MILIVOJ FRANIĆ

Turizam

Biokova
Biokovo - jedin­ stvena turistička destinacija
T u r i z a m n a p o d r u č j u Bioko­ va započinje već k r a j e m 19. st., a M a k a r s k u i nj e z i n o p r i m o r j e, ali i Biokovo o b r a đ u j e R e i n h a r d E. suvre­ koji je širega otvara po­ i Divokoza na Vošcu, foto: TZ Makarska mo je i jedin­ u turističkom P e t e r m a n n u njemačkom Fuhrer durch Dalma­ vodiču

T

urizam, menog

fenomen svijeta, dio

tien, t i s k a n o m u B e č u 1899. go­ d i n e . Već 1910. t i s k a n j e prvi hr­ v a t s k i t u r i s t i č k i vodič koji je napisao Nikola Alačević i u k o j e m s e u z M a k a r s k o primorje opisuje izlet na Biokovo. raščlaniti na tri D e s t i n a c i j u Biokovo može­ smislu

zahvatio

znatan

biokovskog brojne nove vezivanja

područja, na

mogućnosti

gospodarskom, znanstvenom

društvenom,

k u l t u r n o m p l a n u , u zajednič­ k o m i n t e r e s u cijelog p o d r u č j a . S stvena turističkog gledišta, osnovna, Biokovo rubna destinacija višeg reda,

o s n o v n a k o m p l e m e n t a r n a t u r i s t i č k a područja: B i o k o v s k o p r i m o r j e ili M a k a r s k u rivijeru, P a r k p r i r o d e B i o k o v o i B i o k o v s k u zagoru. U o k v i r u ove monografije o b r a đ e n o je područje g l a v n o g m a s i v a Biokova, o d n o s n o cijeli današ­ nji p a r k p r i r o d e , a p o s e b n o je zbog nerazvije­ nosti i velikih turističkih potencijala obrađena Biokovska zagora.

koja o b u h v a ć a potenci­

komplementarna

jalna turistička odredišta. Za razliku od tu­ rističkog mjesta, t u r i s t i č k a je destinacija veća funkcionalna gurava moguću bolje prostorna turističko jedinica, korištenje koja manje osi­ i kva­ prostora

ekonomsku

valorizaciju

l i t e t n i h t u r i s t i č k i h o d r e d i š t a . Biokovo k a o de­ s t i n a c i j a n u d i o p s e ž n u t u r i s t i č k u p o n u d u , više različitih turističkih atrakcija i aktivnosti, bolje m o g u ć n o s t i s t v a r a n j a t u r i s t i č k o g i d e n t i ­ t e t a , o d n o s n o p r e p o z n a t l j i v o s t (imidž) t e bolju mogućnost p l a s m a n a na tržištu. Postiže znat­ nije sinergijske učinke na polju turističkog subjekata. m a r k e t i n g a , p r o m o c i j e i u k o n a č n i c i , v e ć u profitabilnost pojedinih gospodarskih Veća i raznolikija p r o s t o r n a jedinica jamči tu­ r i s t i m a s a d r ž a j n i j i b o r a v a k , što j e j e d a n o d p r e ­ s u d n i h k r i t e r i j a k o d d o n o š e n j a o d l u k e z a posjet i boravak na n e k o m području. BIOKOVO

Park prirode Biokovo
Biokovo j e o d d a v n i n e p r i v l a č i l o znatiželjnike svih vrsta, pustolove i putopisce, znanstvenik8 i p r i r o d o s l o v c e , h a j d u k e i osvajače, p l a n i n a r e , u m j e t n i k e i s u v r e m e n e n o m a d e — t u r i s t e , koji u svojim p u t o p i s i m a , p j e s m a m a , s l i k a m a , fo­ t o g r a f i j a m a , č a k i z n a n s t v e n i m r a d o v i m a nisu s k r i v a l i svoje oduševljenje p l a n i n o m . K o n a č n i je zbog i z n i m n i h g e o m o r f o l o š k i h oblika, biljne i ž i v o t i n j s k e r a z n o v r s n o s t i t e ljepote k r a j o b r a z a , 1 9 8 1 . g o d i n e Biokovo p r o g l a š e n o p a r k o m pri-

224

Biokovo je atraktivno i zimi, foto: P. Babić

rode, a o d 1999. djeluje J a v n a u s t a n o v a P a r k p r i r o d e Biokovo. N a s a m o m v r h u Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) n a l a z i s e televizijski asfaltirana t o r a n j i TV odašiljač do kojeg vodi planinska cesta od Makarske u

do I m o t s k o g , V r g o r c a i L j u b u š k o g , te v r h o v a Veleža, P r e n j a , C v r s n i c e t e T r o g l a v a n a D i n a r i . K a d j e h o r i z o n t b i s t a r , poslije k i š e , p o g l e d seže i do M o n t e G a r g a n a u Italiji. S a s t a v n i je dio p a r k a Botanički vrt Kotišina, iznad istoimenog s e l a u p r i m o r s k o m p o d n o ž j u Biokova, 3 km od M a k a r s k e , gdje s e n a p o v r š i n i o d 16,5 h a n a l a z e s t o t i n e b i l j n i h v r s t a Biokova. N a sjevernoj s t r a ­ n i Vošca ( 1 4 2 1 m ) , i z n a d p l a n i n s k e u d o l i n e , n a ­ lazi s e p l a n i n a r s k i d o m i z g r a đ e n 1934. g o d i n e . A s f a l t i r a n j e m c e s t e do Sv. J u r e i odvojka z a p l a n i n a r s k i d o m n a Vošcu, ljepote B i o k o v a postale ga su dostupne brojnim individualno ili turistima, u koji posjećuju organizaciji

d u ž i n i o d 3 1 k m . T a c e s t a i z g r a đ e n a j e 1965., a a s f a l t i r a n a 1968. g o d i n e od prijevoja na S t a z i (897m) d o v r h a Sv. J u r e , č i m e j e p o v e z a n g l a v n i greben Biokova s postojećom cestom M a k a r s k a - Kozica. N a p u t u p r e m a v r h u p r o l a z i ostataka nekadašnjih nastambi i se kraj stanova te

p r e k r a s n i h v i d i k o v a c a s kojih s e p r u ž a p o g l e d n a Split, D o n j u N e r e t v u , o t o k B r a č , H v a r , K o r č u l u , Vis, Mljet, p o l u o t o k P e l j e š a c , a s n a j v i š e g v r h a Biokova i h r v a t s k e obale, sv. J u r e , p o g l e d s e ž e

t u r i s t i č k i h agencija, a n e s a m o m a n j e m b r o j u TURIZAM

225

Konji su na Biokovu izuzetna turistička atrakcija, foto: TZ Makarska prirodoslovaca, p l a n i n a r a , alpinista i sportaša. Posljednjih godina osobito su, uz pješačenje, p l a n i n a r e n j e , a l p i n i z a m i speleologiju, p o p u l a r ­ ni n o v i ekstremni s p o r t o v i : p e n j a n j e po s t r m i m l i t i c a m a (climbing), t r č a n j e u p r i r o d i ( t r e k k i n g ) , vožnje b r d s k i m b i c i k l i m a p o p l a n i n i ( m o u n t a i n bike), letovi s p o r t s k i m p a d o b r a n i m a ( p a r a g l i ding), posjeti š p i l j a m a i j a m a m a (caving), svla­ davanje kanjona (kanvoning) i brojni drugi. U turističkoj ponudi aktivne su brojne s a t r a k t i v n i m i z l e t i m a n a Biokovo. Ti sadržaji proširuju turističku ponudu Biokova i otvaraju nove mogućnosti s t v a r a n j a t u r i s t i č k i h proizvoda. Postoje i opsežniji turis­ t i č k i p r o j e k t i i inicijative koje b i t n o z a h v a ć a j u j e d i n s t v e n i b i o k o v s k i p r o s t o r , p a s e m o r a j u pro­ v e s t i isključivo u funkciji o d r ž a n j a j e d i n s t v e n i h p r i r o d n i h r e s u r s a Biokova. J e d n a j e o d t a k v i h turističkih inicijativa izgradnja uspinjače na Vošcu ( 1 4 2 1 m ) , koji s e izdiže visoko i z n a d M a ­
BIOKOVO

k a r s k e . O d š e z d e s e t i h g o d i n a 20. st. d o d a n a s i z r a đ e n o j e više p r o j e k a t a koji n i s u ostvareni. I najnoviji M a s t e r p l a n t u r i z m a Splitsko-dalm a t i n s k e ž u p a n i j e p r e d v i đ a g r a d n j u žičare o d M a k a r s k e p r e k o M a k r a d o Vošca, v r h a Sv. J u r e i z a s e o k a Milici na sjevernoj s t r a n i Biokova, u d u ž i n i od 9 9 8 0 m. Z i č a r a bi b i l a u funkciji g r a d n j e z i m s k o - p l a n i n a r s k o g i s k i j a š k o g centra za z i m s k e s p o r t o v e , u s k l o p u kojeg se previđa skijalište sa pratećim sadržajima, montažna zatvorena snježna d v o r a n a te sportsko-rekreativni sadržaji i staze. skog područja. P r o g l a š e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo i osni­ v a n j e J U P a r k p r i r o d e Biokovo, z n a t n o j e pri­ donijelo z a š t i t i p r i r o d e i r e g u l i r a n j u korištenja p r o s t o r a . J a v l j a j u s e inicijative d a s e područje P P Biokovo p r o š i r i i n a p l a n i n u Rilić, uključu­ j u ć i v r g o r s k o polje J e z e r o u z a l e đ u Rilića, sve do B a ć i n s k i h j e z e r a i N e r e t v e . Ti prijedlozi temeOstvarenje navedenoga p l a n a p o v e ć a l a b i š i r o k u l e p e z u p o n u d e biokov­

turističke

agencije iz M a k a r s k e i cijele m a k a r s k e rivijere

226

Iznimna vizura Makarske s Borovca, foto: TZ Makarska lje s e u p r v o m r e d u n a p o t r e b i z a š t i t e š i r e g p o d r u č j a Biokova, p o s e b n o njegovih p o d z e m n i h voda, koji se n a j v e ć i m dijelom javljaju k a o izvo­ ri u v r g o r a č k o m polju i koji o p s k r b l j u j u v o d o m veliki dio v r g o r a č k o g k r a j a . U s t o o p a s n o s t z a ovaj prostor predstavljaju odlagališta otpada, n e k o n t r o l i r a n a p r i v a t n a i z g r a d n j a i š t e t e koje će u p r o s t o r u posljedično i m a t i i z g r a d n j a a u t o ­ puta. Navedeni r a z l o z i dovoljni s u d a s e ova inicijativa t e m e l j i t o r a z m o t r i zbog d u g o r o č n o g a društvenog interesa. Š e s t a n o v a c - G r a b o v a c - Z a g v o z d - Ž u p a - Ko­ z i c a — V r g o r a c — M e t k o v i ć (1806./9.), Š e s t a n o v a c - M a k a r s k a (1889.), te Š e s t a n o v a c - I m o t s k i i M a k a r s k a - Kozica (1878.). Kad se turizam počeo znatnije razvijati u b i o k o v s k o m p r i m o r j u , veći dio v i t a l n o g sta­ n o v n i š t v a p o d b i o k o v s k i h p r i m o r s k i h s e l a i Za­ biokovlja, n a š a o j e s e z o n s k o ili s t a l n o z a p o s l e ­ nje u n a s e l j i m a u z m o r e . V r e m e n o m s u p r e o s t a ­ la s a m o s t a r a č k a d o m a ć i n s t v a , a veliki je broj porodica potpuno raseljen. D a n a s se većina p r i m o r s k i h p o d b i o k o v s k i h n a s e l j a p o n o v n o ob­

Biokovska zagora
B i o k o v s k a z a g o r a s a s t o j i se od n i z a o p ć i n a i gradova u zaleđu Biokova: Zadvarje, Sestanovac, G r a b o v a c , Zagvozd, B i o k o v s k o Selo, Ž u p a , R a š č a n e i Kozica. T a n a s e l j a p o v e z u j u n e k a d k o l n i m a k a d a m s k i p u t o v i , d a n a s a s f a l t i r a n e ce­ s t e : Napoleonova: K n i n - U g l j a n e — N o v a S e l a -

navlja, a n e k a s u p o s t a l a s a s t a v n i dio v e ć i h n a ­ selja, k a o Velo B r d o k o d M a k a r s k e . N a ž a l o s t , u Z a g o r i p r o c e s d e p o p u l a c i j e i dalje t r a j e . Koliko će gospodarsku aktivnost pokrenuti izgradnja a u t o p u t a , koji ć e b i t i z a v r š e n 2 0 0 8 . , p o k a z a t će vrijeme. G o s p o d a r s k a zaostalost Biokovske z a g o r e p o r e d k a t a s t r o f a l n i h posljedica n a de­ m o g r a f s k o m p l a n u , i m a i p o z i t i v n u posljedicu, o č u v a n o s t p r i r o d e i n e k i h t r a d i c i o n a l n i h djelatTURIZAM

227

Raznovrsne turističke i sportske aktivnosti na Biokovu, foto: TZ Makarska

BIOKOVO

228

Turističke vizure podbiokovlja, foto: TZ Makarska Nezaboravna vizura Makarske, foto: TZ Makarska

i V e l i k a G u b a v i c a (48 m ) , koje čini rijeka C e t i n a kod Zadvarja. O s i m p r i r o d n i h e l e m e n a t a po­ sebno a t r a k t i v n i su i e l e m e n t i l j u d s k o g djelovanja k a o o č u v a n i elementi tradicionalne arhitek­ t u r e : k a m e n e k u ć e , k o n o b e , po­ j a t e , s u h o z i d o v i , lokve, b u n a r i n o s t i . Postoje b r o j n i p r e d u v j e t i r a z v o j a t u r i z m a u Biokovskoj zagori, od kojih su n e k i osobito važni. Atraktivni prirodni i društveni fakto­ r i : klima pogodna za boravak i rekreaciju kroz cijelu g o d i n u , o č u v a n a flora i f a u n a , r a z n o l i k o s t reljefa od g o r s k i h v r h o v a , g r e b e n a i v r t a č a do zaravni, padine očuvane Biokova, šumske posebno sastojine zagorske izvori, g o r s k e jele, i d r u g o . Za t u r i z a m su a t r a k t i v n a i o b r a đ e n a polja u p o d n o ž j u m a s i v a , v i n o g r a d i , m a s l i n i c i i ostale k u l t u r e i p a s m i n e stoke uzgajane na tra­ dicionalan način. K o m u n i k a t i v n i f a k t o r i p o n u d e : Biokov­ ska zagora vjekovima je bila p r o m e t n o izoli­ r a n a , što je j e d a n od glavnih razloga njezine opće z a o s t a l o s t i . D a n a s s u sve ž u p a n i j s k e , a l i i l o k a l n e c e s t e a s f a l t i r a n e , gotovo d o posljednjeg zaseoka. Izgradnja i dovršenje a u t o p u t a TURIZAM koji

špilje, p o n o r i i e s t a v e l e te s l a p o v i M a l a (16 m)

229

Turističke vizure zabiokovlja, foto: TZ Makarska p r o l a z i u z d u ž n o k r o z cijelu B i o k o v s k u z a g o r u t e p l a n i r a n i t u n e l i R a s t o v a c — B a š k a V o d a i Vrgo­ r a c — D r v e n i k , č i m b e n i c i su koji m o g u d a t i do­ d a t n i poticaj r a z v o j u t u r i z m a Zabiokovlja. R e c e p t i v n i f a k t o r i p o n u d e : n a š i r e m pod­ r u č j u Zabiokovlja, t u r i s t i č k i m m j e s t i m a prog­ l a š e n i su g r a d o v i I m o t s k i i V r g o r a c u k o j i m a su 1 9 9 5 . o s n o v a n e t u r i s t i č k e z a j e d n i c e , koje u suradnji sa poglavarstvima grada, aktivno rade na stvaranju uvjeta za boravak turista, širenju t u r i s t i č k e k u l t u r e te promociji i p r o m i d ž b i svo­ jega kraja. Receptivni su smještajni kapaci­ t e t i n a cijelom p o d r u č j u Zabiokovlja s k r o m n i i n e d o v o l j n i za p o s t o j e ć u t u r i s t i č k u p o t r a ž n j u , a k a m o l i za n o v e o k o l n o s t i koje će n a s t a t i iz­ g r a d n j o m a u t o p u t a i t u n e l a p r e m a obali. N a j v e ć i dio p o s j e t a Z a g o r i odvija se k r o z in­ d i v i d u a l n e i g r u p n e j e d n o d n e v n e i z l e t n i č k e pro­ g r a m e . T u r i s t i č k e agencije s p o d r u č j a M a k a r s k e rivijere z a p o d r u č j e B i o k o v s k e z a g o r e n u d e r a z n e programe npr. zak sunca i si. Uz Izlazak sunca, Sela Zagore, Zala­ potporu državnih institucija i n i h k r e d i t a t e t u r i s t i č k e z a j e d n i c e t r e b a motivi­ r a t i postojeća d o m a ć i n s t v a z a p r u ž a n j e usluga s m j e š t a j a i p r e h r a n e , uz o s t a l e s a d r ž a j e borav­ k a . Z n a t a n broj postojećih k u ć a , već se opre­ m o m i k o m f o r o m , u z e v e n t u a l n e m a n j e adap­ tacije, m o g u p r e o r i j e n t i r a t i n a p r u ž a n j e uslu­ ga s m j e š t a j a ili č a k u m a n j e obiteljske hote­ le. V a ž a n je e l e m e n t r a z v o j a t u r i z m a ovoga a kao primjer možemo gospodarstva i područja edukacija,

istaknuti seminar Seljačka

r u r a l n i t u r i z a m , koji j e 2 0 0 5 . u S p l i t u orga­ n i z i r a l a H r v a t s k a g o s p o d a r s k a k o m o r a u su­ radnji s Poglavarstvom Splitsko-dalmatinske ž u p a n i j e . I u p r o š l o s t i je bilo više inicijativa za razvoj t u r i z m a u Zabiokovlju, pa je Biokovska z a g o r a b i l a o b u h v a ć e n a p l a n o v i m a razvoja tu­ r i z m a i u g o s t i t e l j s t v a K o t a r a M a k a r s k a 1957. 1961., a u V r g o r c u je o s n o v a n o Turističko d r u š t v o Biokovo 1972. g o d i n e . N a p r o m o t i v n o m p l a n u p o t r e b n o s e koristiti m n o g i m d o g a đ a j i m a iz p r o š l o s t i B i o k o v s k e za­ gore, koji govore o e l e m e n t i m a t u r i z m a i ugo­ s t i t e l j s t v a n a o v o m p r o s t o r u . U z b r o j n e pusto-

G o s p o d a r s k e k o m o r e , b a n a k a s p o m o ć u poticaj­
BIOKOVO

230

Gastronomska ponuda, pršut i vino, foto: R. Ozimec love i i s t r a ž i v a č e , tu su b o r a v i l a i d v a c a r a : F r a n j o I. 1818. i F r a n j o J o s i p 1 8 7 5 . g o d i n e , koji je p r e s p a v a o u V r g o r c u . N j i h o v a p u ­ t o v a n j a k r o z ovaj k r a j d e t a l j n o s u o p i s a l i njihovi p r a t i t e l j i . U s v a k o m v e ć e m m j e s t u Z a g o r e postoja­ la je k r č m a ili g o s t i o n i c a , a u v e ć i m mje­ s t i m a i više njih, u k o j i m a se p r i p r e m a l a d o m a ć a h r a n a . N a toj t r a d i c i j i r a d e i d a n a s brojni m o d e r n i z i r a n i i s u v r e m e n o o p r e m ­ ljeni ugostiteljski objekti. Kult domaće h r a n e proizvedene i spravljene na tradi­ cionalan način, k o n z u m i r a n e u izvornom a m b i j e n t u d o m a ć e kužine ili konobe, j e d a n je od važnih elemenata turističke ponu­ de Zabiokovlja, koju t r e b a i s t i c a t i i dalje r a z v i j a t i . P r o j e k t i o b n o v e o č u v a n i h dijelova sela k a o e t n o s e l a , s p a v a n j e u s t a r i m k a m e ­ n i m k u ć a m a , b e r b e p o v r ć a , voća i g r o ž đ a , mužnja krava, odlazak na pašu s ovcama i drugi sadržaji a d u t i su buduće turističke p o n u d e Zabiokovlja. TURIZAM

231

LITERATURA

Alfier, D., Turizam izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, Zagreb, 1995. Franić, M„ Razvoj turizma u Makarskoj 1906.-2006., TZ grada Makarske, Makarska 2006. Franić, M., Makarska rivijera - turistička monografija. Turistič­ ka naklada d.o.o. Zagreb, 2003. Franić, M., Turizam na Makarskoj rivijeri, 1933.-1963.-1983. TS Makarske rivijere, Makarska, 1985. Krippendorf, J., Putujuće čovječanstvo. Sveučilišna naklada Liber, Zavod za istraživanje tržišta, Zagreb, 1986. Kušan, F, Biokovo, Malakološki muzej Makarska, Makarska, 1971. Kušen, E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam Zagreb, 2002. Mihić, Lj. J., Biokovo - Biseri prirode, Planinarsko društvo »Vitrenik«, Podgora i Mjesna zajednica Podgora, Podgora, 1986.

Makarska-informacije, Turistička zajednica grada Makarska, Zagreb, 2006. Makarski zbornik znanstvenog Makarskom primorju. Makarska, Makarska,1970. Master plan Splitsko-dalmatinske županije, Horvvath Consul­ ting Zagreb, Zagreb, 2005. Prioritetni pravci razvoja turističke ponude Dalmacije, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik, 1990. Ravlić, J., Makarska i njezino primorje. Drugo dopunjeno iz­ danje. Matica Hrvatska, Makarska, 2000. Regionalni prostorni plan južnog Jadrana, završni izvještaj, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb i dr. Dubrovnik, 1969. Turistički vodič, Splitsko-dalmatinska županija, Mogućnost, 2005. Zavičajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja, Zbornik radova, Književni krug Split, 2005. savjetovanja o Makarskoj i savjetovanja Odbor znanstvenog

Prvi turisti na Biokovu s vodičima Šimunom i Bozom Vodanovićem, foto: arhiva PPB

BIOKOVO

232

umjetnost

ŽELJKO KULUZ

Biokovo - motiv i umjetnika

tema

S

VOJIM položajem i p r i r o d ­ n i m l j e p o t a m a Biokovo j e mamilo i izazivalo

lje. Vole p o m o ć i l j u d i m a , ali to č i n e s k r o v i t o . P r e m a predaji j e d n a s e v i l a s a ž a l i l a n a naj­ manjeg pastira na Biokovu, kojeg su svi t u k l i . D a l a mu si­ s a t i svojega m l i j e k a i on posta najjači. D r a g o im se s mladim m o m c i m a d r u ž i t , a l i s e ljute i osvećuju o n i m a koji pričaju da su ih u p o z n a l i ili s njima vodili ljubav. P l a n i n o m šeću Zima na Biokovu, foto: K. Žanetić s a m e , a da ih ne prepozna­ mo u z m u oblik zmije, ptice ili

oduvijek

pozornost. Od prapovijesti do d a n a s veličanstvena planina puna raznolikosti izvorište je tajno­ vitih priča i n a r o d n i h legendi. N e k e s u i z r o n i l e i z t a m e spilja i dubokih jama, a neke izrasle na g o m i l a m a i g r a d i n a m a , u kojima su prema vjerovanju živjele n e p o z n a t e zle sile, a l i i vile i d o b r i vilenjaci. U s t i j e n a m a Biokova z a p i s a n a je t a j n a života, s a č u v a n e alge, r i b e i školjke iz d o b a njegova stvaranja. Planina posjetitelja svaki put iz­ n o v a i z n e n a d i n e k i m n o v i m o b l i k o m , bojom, događajem. Biokovske su stijene k a o vertika­ le života, u s p i n j a n j e je t e š k o i m u k o t r p n o , a l i i s p u n j a v a s n a g o m , š i r i p e r c e p c i j u i obogaćuje život.

o b l a k a . P l e š u u k o l u , a o n o g a t k o n e p o z v a n gle­ da njihov p l e s o d v e d u i p r e t v o r e u s t i j e n u , drvo ili š k a k l j a j u do s m r t i . Pjevaju s vjetrovima, a njihove p j e s m e o m a m l j u j u ljude. N e m a mjesta gdje vila ne bi m o g l a živjeti i u r e d i t i svoje dvo­ r e , u koje m o ž e u ć i s a m o p o z v a n . S t o l j e ć i m a leb­ de oko p l a n i n s k o g svijeta B i o k o v a i čuvaju ga, osobito ljude: nosile ljude u Mletke, nosile i vra­ tile. U s p o m e n na n j i h postoje špilje Vilenjače, Vilin dolac, G r a d S a m o g r a d ( t u č e p s k a p l a n i n a ) u k o j e m su Bile vile viče učinile, kovskog sela M a k a r . Priče koljena na kolje­ o vukozlacima i mačićima (matićimd) p r i č a j u se u s e l i m a oko B i o k o v a . Iz djetinjstva ih se p r i s j e ć a i v e l i k i h r v a t s k i p j e s n i k T i n Ujević p i š u ć i o svojim p r v i m d a n i m a u M a k a r s k o j : Osjećaj za osjećao sam ljepotu prirode onako Vile, ni kako u meni može se kakav razbudio i Rousseau bauci i vila konj (brzi

Biokovske vile, vukodlaci, harambaše i junaci
Iz drevnih vremena, s n o , p r e n o s e se p r i č e o v i l a m a i v i l e n j a c i m a na Biokovu. Roditelji, n a j č e š ć e m a j k e i b a k e uz o g n j i š t a ili dječja uzglavlja, p r e p r i č a v a j u djeci 0 v i l a m a koje žive u s p i l j a m a , p l e š u u bajkovi­ t i m l u g o v i m a , u z p l a n i n s k e izvore, p o v r t a č a m a 1 skrivenim docima, zaluđuju m u š k a r c e i žene. L a g a n e su, o b u č e n e u p r o z r a č n e velove, a k o s a im je d u g a i v a l o v i t a , r a s p u š t e n a gotovo do zemBIOKOVO

konj), a l i i Vilini, n a d i m a k obitelji iz podbio-

dječjeg svijeta. me radovalo

vještice,

vukodlaci,

vampiri - sve je to lijepo, ali me više plašilo i nije duboko zanimalo. N a r o d n a pre­ grešnicidaja p a m t i da vukozlaci ( v u k o d l a c i ) ,

234

Zalazak sunca na Biokovu, foto: A. Brezovec

p o v r a t n i c i s o n o g a svijeta, n a j č e š ć e n a p a d a j u p o r a s k r i ž j i m a , oko grobova, g r a d i n a , r u š e v i n a , uz z a r a s l e z i d i n e i m o s t o v e , po b i o k o v s k i m ja­ m a m a i u z p o t o č i n e . N j i h s e t j e r a z v o n i m a , mo­ litvama i trnovitim kolcima. D a n a s , umjesto vila i vukozlaka, m o d e r n i vidioci na b i s t r o m bio­ k o v s k o m n e b u o p a ž a j u n e p o z n a t e l e t e ć e objek­ t e ( N L O ) , p a j e Biokovo o d a v n o p o z n a t o m e đ u i s t r a ž i v a č i m a p a r a n o r m a l n i h pojava. S vilama i vukozlacima na Biokovu žive h a j d u c i , razbojnici, h a r a m b a š e i j u n a c i . P r i č e i l e g e n d e o n j i m a p r e p r i č a v a j u se u p a s t i r s k i m s t a n o v i m a i k u ć a m a u s e l i m a oko B i o k o v a . Kr­ v a v i s u k o b i , s t v a r n i ili izmišljeni, bili s u omi­ ljena t e m a d n e v n i h i v e č e r n j i h sijela, ć a k u l a u z

k o m i n , osobito za n o ć n i h bdijenja. 0 s t v a r n i m h a j d u c i m a i r a z b o j n i c i m a koji su t i j e k o m 17. i 18. stoljeća t j e r a l i s t r a h u k o s t i p u t n i c i m a i sta­ n o v n i c i m a P r i m o r j a p i š u u svojim l j e t o p i s i m a P a v l e Š i l o b a d o v i ć , Gojak, P e t a r A n t u l o v i ć , Bartul Ribarović i Andrija Ivičević. Čuven je arambaša G r g o B u š e l i ć , r o đ e n 1667., čiji por­ t r e t u ulju i d a n a s č u v a obitelj B u š e l i ć , a k a s n i j e i Andrijica Simić. Biokovske stijene pružale su s i g u r a n zaklon od r a z n i h osvajača i g u s a r a t i j e k o m m i n u l i h stoljeća. N i k a d p o k o r e n a pla­ n i n a b i l a je s i m b o l i svjetionik slobode u koju su u p i r a l i oči, u njoj t r a ž i l i n a d u i u nju b j e ž a l i pri­ morci od C e t i n e do N e r e t v e , n a r o d Vrgoračke i I m o t s k e k r a j i n e . 0 ž i v o t u i b o r b i za s l o b o d u na UMJETNOST

235

B i o k o v u u novije v r i j e m e p o s t o j e b r o j n i z a p i s i , r e p o r t a ž e , d o k u m e n t i , fotografije i bilješke, po­ s e b n o iz D r u g o g s v j e t s k o g r a t a , a l i i D o m o v i n ­ skog r a t a . U k n j i z i Povijest piše o vilama: Pripovijeda narod da lih. Stanuju po u dubravah imade vilah crnih i po vile Biele kamenje. goru, zapletu do i bievisokih planinah mirirsavih dobre su Crne su okružja makarskoga u Dal­ maciji i fra P e t a r K a č i ć P e k o ( 1 8 3 0 . - 1 9 1 8 . )

vrieme proljetja. i gone vile bez se ljude idu

u svako vrijeme, vazda opake Kad tuda vieka. Pripovieda snije da ga biele

ako im činiš na ruku. kroz gustu vlas,

im se duge zlatne kose, i odplete

te ako se čovjek namjeri čestit je

izčupati koj da

odviše,

vile

odnesu a u to

kadgod vrieme

nejako djete i za dugo vrieme ga hrane, bude jako sretno hrane medom i pametno, i drugom

te da ka­

slačarijom.

V i l a j e p r i l i č n a ž e n i , ovisoka, r u m e n a k a n o j a b u k a ; bielom svilnom odorom obučena, niz pleći po svili t r e p t e njoj z l a t n e k o s e , i h i t r a je h o d o m i l e t o m , u sve i p o s v e l i e p a , s a m o š t o i m a magaretije noge.

Putopisci o Biokovu
N a Biokovo s e u s p i n j u b r o j n i i s t r a ž i v a č i i p r i r o d o s l o v c i koji o d u š e v l j e n i p r i r o d n i m ljepo­ t a m a p i š u p u t o p i s e . M e đ u n a j s t a r i j i m i najpoz­ n a t i j i m je o p a t A l b e r t o F o r t i s koji u djelu Put po u se Dalmaciji poglavlju diže nad (Viaggio Planina milordu Najviša planina Biokova Ona pa joj i sve se in Dalmazia) ili iz 1774., koja Zlatno more, f o t o : K. Žanetić Njegovoj Hervejju, opisuje duž oba­ leži oba ne vrućine zadrži u jamama najvišeg dijela pla­ uspeti. rtove i bijaše Lede­ putom nisu smo nine, potakla me je da se pokušam na nju Biokova Biokovo

Makarskom

posvećenom Fredericku peru što kojoj se u Irske, diže

preuzvišenosti biskupu Biokovo. la grad i la.

Londonderryja,

Primorja jest Makarska. drveća, bez

podnožju doima

izdaleka

bijelom

istodobno vrletan loše da

dobro pristaju

Društvo mu prave Splićanin Julije Bajamonti i d o m a ć i vodiči. Lijep pogled na more, otoke, nam nice, htjeli u u kojemu se odozgo savršeno uživa, gotovo jedina do stići kojih skačući listopada nagrada dugim kamena više imale s za naš na trud. kamen, Sišli smo i pogibeljnim leda.

imena, Albium Gol, planine posjete: pokazuje

i Adrium,

što ih je u starini nosi­ izgled ove osobine pođem nenaseljene da motiv ledenice Ijetdovoljne vidjeti

kamenit

čovjeka odvrate od penjanja. Radoznalost leda, ili prirodne zalihe BIOKOVO

O t k r i v a svoj

koji se

usred žarke

početku

236

u liko

vrlo u

duboku a zatim Izvana

provaliju,

koja

prima tko

svjetlost zna ko­ oštru gdje stada. ni u rijetko, se ostaci od

Zagrebački kanonik i botaničar J o s i p H o s t se 12. s v i b n j a 1802. p o p e o na Biokovo: Poslije pola se noći, vrlo u i te društvu četirima brdom oko gore objed 8 sati smo s gospodinom težacima, ili izjutra i i Tondellom, uspeo Sv. stigao užgali Opskrbili vinom. na zdenca sam Jurjem vrh s smo U vatru Marchettijem Biokovskim, planine. izvrsnom da bismo

odozgo, studen. pastiri

se sa strane grana tu zatekosmo drvena i vidjesmo led uopće

utrobu planine; znadu otapati

veoma pojilišta čak

snijeg za svoja veoma vide biti ...

strmim Tamo vodom za

Biokovom

Na planini gotovo najnepristupačnijim u razmjeru šume i s na stare kojih

nema drveća, veličinom, trebalo mjestima

dubinama; bi ipak

kraj jednog zajutrak sirom

njezinom

spravili

daleko

ispekli janje.

naselja

nedostupnim

se piletinom, jajima, pršutom,

UMJETNOST

237

međuvremenu i naći dvama u vedrac. život, već s pećinu

sam svojim se,

zajedno kako sam su

s me

dvama otišao uvjerili, ali ne do pećine, duboka

težacima potražiti mogao naveo bez po­ i tam­ doprli mi kako nije

suputnicima stigao

Umjetnici na visu mira i ljubavi
F r a I v a n D e s p o t , pod p s e u d o n i m o m Ivan Primorac, 1879. opisuje za Narodni list u m a n i r i h r v a t s k o g r o m a n t i z m a s i z r a ž e n i m ro­ d o l j u b n i m z a n o s o m u s p o n n a Biokovo: pono­ snoj gori, zakrilnici kremenu starih kremenitih na Kad su se, slovjenskih Hrvata. 10. plemena, Na put posvećenom

kojoj

Kad

sam dvojicu gibli po koje su do dna, komada ga gore. se kristal u

težaka da se spuste, budući da je vrlo

na, zbog čega je bilo teško u nju ući po gredama vremenom istrunule. su kristala neko Dok suncu, sam stao To i vrijeme se Kad su iznijeli u osjećao udarcima Držao ljeska mojim čekića odlomili nekoliko rukama, smanjivati,

k r e ć e p r e k o S t a z e do Z a v o j a n a , Kozice, Župe i Z a g v o z d a : Bilo za Biokov, Povukli valja Nego Bog je na sto Do va, da ve šumi gdje nas se ići. dokle? neće. mjesta, uri, smo Svetim vidiš! to uprav ćeš? mrke rujna; pokasno na svoju! druge, krokom. dušu, a ... otpočini stano­ Sad maho­ u a toj sad ali što oblaci, ... hoćemo gigantskim Odahni, i a najgornjth to i vrškom! na

pretpostavljenog sam ga suncu. na

okrenutog prema topeći se

kape! Nema

Uputismo Okrenuli Ala, ala,

rukama.

ništa drugo

uza stranu; Bogu polako! se do

bilo do li stari led koji sam hitnuo. V a l e n t i n L a g o 1869. u knjizi Memorie sulla kovo mi je je Dalmazia (Una objavljuje salita sul da nego neka sve Jedan bude uspon čas, na 0 u Bio­ ljepoto kome koji monte doživim Biocovo):

susretajuć čobanice uspnemo odredili Odozdo i Jurjem, objedovati, najvišim nam oblaci

drvarice.

deset

ti je pod

prirode,

blagoslovljen omogućeno

samim

ovaj pogled, ostalo...

veličanstveniji

Svećenik

zastirali

sunce cijelo

stvarali te

divne prizore bukava; već izgubismo da ćemo se Tu si, u mira i

P e t a r K a e r svoj je i z l e t o p i s a o u č a s o p i s u La Dalmazia Cattolica, 1872., d o k je o z a j e d n i č k o m č e t v r t o m p o s j e t u p i s a o 1879. fra I v a n D e s p o t u Narodnom listu. K o n a č n o K a e r 1914. u knjizi Makarska Opis kršne Makarske njezin u la vieka odvažnost sv. i i primorje Blokove, i Primorja, Juraj, u poglavlju izlet na mogao nju, da Biokovo ures i krasni ne piše: kruna vidici pravi ponos,

granatih, imati mora... slobode, tu strasti,

veličanstvenih nebo, čist obzor, nikad na

evo prekrili da ćemo kopna carstvu Nema čežnje stine srca svome i

uhvanje nagledati brate, u Ne ...

Na Biokovu! visu si

nezavisniji

životu.

čuješ zemnih prkosa, Bože moj, Sveti Jurju, slavom zbogom, ...

ljubavi.

nema plašila, li se dušu moji roda Sinaju sam

nema grižnje.

s nje na more i na otoke, nisam slovu

njezine vilovite pećine, istaknem dva i zanima­ srčanost nazad

što tu srce hrvatsko ćuti, kakve daj i da vapaji naš i ja

kakve li ga skorom tebi slavni! u obi­ od Zbo­

more,

uspomene potresuju! moga! A

slici, jer je Biokova još od maštu učenjaka, pjesnika, poticala

ugrijavala iztraživanja alpinista.

slobodom Biokovo, otkle

gom ponosna goro,

blaženstvu

0 ljepoti B i o k o v a i njegove p r i r o d e objavlje­ no je u 20. stoljeću n e k o l i k o k n j i g a od kojih valja istaknuti: vo Nikola Alačević: i planinarstvo za koju te je Izlet na Biokovo (u: M a k a r s k o P r i m o r j e ) , I v o P u h a r i ć : Bioko­ - planina fotomonografiju tekst napisao Makarsko primorje,

Hvarski objavljuje Da da na istrgneš ih leta i

književnik 1902. orlu, da knjigu što gledaš ne bi bi ih pišući

Ante Poleti brzinom

Tresić-Pavičić oko Blokova: pa oluj­ zadahe ljudsko­ do­ uviek i da ljud­ ne sva pera, njegova sve

ga prelijeće, Biokovo ni tepavim od

istrošiš, zjenica, kamo

oštrinom riječima

njegovih

Veljko B a r b i e r i . M i r o s l a v K e c s k e m e t v uoči D r u g o g a s v j e t s k o g r a t a p i š e u k n j i z i Makarska: Biokovo nosita i je, kazao je jedan koja naš planinar, ovaj bedema, ispunja uzdio te ljud­ gorda planina, tvrdu toplinom vjeru čuvajući

žeravnih i preljeve

zamjetio

ga jezika opisao... sta planina, vilenitom pasem perom ski oči po

I sada, viših gledam u a

kada se njegove

nagledah klisure, se svaki

mnogo nasladom

Biokova, još koje

otadžbine jače i sigurnije od bilo kojih simbolišući sko mu srce Primorca, i volje. najfinijih

čarobnim

bojama, niti

osjećaja,

davajući

opisati, jer je siromašan,

tom pogledu kistom

zamjernu

snagu prkosa

iezik

naslikati, jer

BIOKOVO

238

ni

najbolji šta

mješač

masti,

i

majstor niti mu ima

kista

ne

bi obrt

živ u mome sjećanju vječno,

z a p i s a o je p o z n a t i

mogao podaje na one va pod drhće iza se rane zelenih safira litni gube na

takova prikazati, sredstava, bi mojem ažurni bilo oku divote

ljudski

češki komediograf F r a n t i š e k L a n g e r .

takovih kojem gorostasne

niti moguće prikazati. u

takova plat­ sjenu pje­ da da tek izde­ sve do Najljepše bi rekao kao a

i približnu

Pjesnici i slikari
U svojim p j e s m a m a i z a p i s i m a v e l i k a n h r v a t ­ s k o g p j e s n i š t v a T i n U j e v i ć č e s t o s e sjeća djetinj­ stva, svojih r a n i h d a n a p r o v e d e n i h u z a v i č a j n i m s t r a n a m a Biokova: Krivodolu, Imotskom, Vrgorcu, M a k a r s k o j i B r a č u . Gdje god d a k r e n e p r a t i g a s j e n a i svjetlo p l a n i n e i s p o d koje j e r a s t a o , t u g a i r a d o s t s t a n o v n i k a s k o j i m a je za svojega v i j e k a dijelio s u d b i n u , a l i i n e i z m j e r n u s t r a s t ž i v o t a . No, u njegovim p j e s m a m a t a p l a n i n a n e m a ime­ na, ona je jednostavno simbol općeljudske težnje k a ljepoti. P r e m d a j e j a s n o n e o d r e đ u j e i m e n o m , p j e s m a Odlazak p j e s m a je o B i o k o v u , k a o š t o su i m n o g e njegove p j e s m e u k o j i m a govori o k a m e ­ n u , vodi, v a t r i , d u š i , ljubavi, k o z m o s u . P o r e d k n j i ž e v n i k a i z a s l i k a r e Biokovo z n a č i objekt t r a j n o g p o s m a t r a n j a i z a n o s a . P o d u ž i j e p o p i s s l i k a r a k o j i m a je Biokovo m o t i v i i n s p i ­ racija: Igor Dragičević, Sanja Srzić, Ante Gojak, Kornelija N e l i Bajalo, J o s i p B o t t e ri, M l a d e n V e ž a i d r u g i .

Biokovo ko

plamenom kad udarcem naborima,

plavetnilu nesmiljenih

zrakama podnevna zraka, ter se

sunca, lelija

zastor pod

sunčanih

tog zasora nešto jače bujicama, skutova odbija svod u

lagani bjelasaju štono sunčane

lahorići popuhivaju, duge pruge se s točila, vrha puštaju Gromada i zarubljuje svojom se

podnožja. zrake koja

blještavog indigoprozračnošću neizmjernosti. suncu. Bioko­ susretom zaboravit. mene i Tvrdoća, To se čovjek

nebesa, dubinama kao

neprozračne zemlje

Himna plave neizmjernost, Makarska vo. s Za Biokovom.

boje uzdiže se sa tihana mora u tu uzvišeni poj srcu. ne i nema taj vječno ml je prirasla Ja susret I njeno nad mogu između mora... i mekoća. biokovski

pjesnika

doživljaja bratstvo

Uspostavljeno je Biokova. oporost, sve Onaj u

kontrast pećina dušu.

divljina i opet pitomost Tako je

reflektira

Slikarica Sanja Srzić, foto: G. Morović

UMJETNOST

239

PE NC I S I A I JS I I L R K
1. ODLAZAK
U s l u t n j i , u čežnji daljine, daljine, u srcu, u d a h u p l a n i n e p l a n i n e . M a l e n a mjesta srca moga, spomenak Brača, Imotskoga. I blijesak slavna šestopera, i m i r i s (miris) k a l o p e r a . Tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem; da čujem one s t a r e basne, d a mlijeko p l a v e b a j k e s a s n e m ; d a više n e z n a m s e b e s a m a , ni d i m a bola u m a g l a m a . T i n Ujević

2. BIOKOVO
Korijenjem u m o r u čelom u m u n j a m a Biokovo g o r d o n a d k r a j i n o m stoji s v a k e oluje sila n a n j e m u s e s l a m a a ono n i j e m o svoje m r t v e broji i kleše u k a m e n j u n a š t v a i smrti v j e r n e i h r a b r e n a s v o m k r i l u njiše i n i k a d g a n e ć e m r a k n i čelik s t r t i t u s l o b o d a i m e v r e l o m krvlju p i š e .

J u r e F r a n i č e v i ć Pločar

Slikar Joze Bekavac, foto: G. Morović

BIOKOVO

240

3. BITKA NA BIOKOVU
V r e l o gvožđe o k a m e n u d a r a tvrdi k a m e n kamen k a m e n tvrdi. Vrelo srce k u c a u k a m e n u kuca kuca srce u k a m e n u . U k a m e n u ljudi u k o p a n i . Zjene gore, gore noći dane zore. Topli k a m e n s a l j u d i m a d i š e . Ranjena planina jauče, v r u ć o m krvlju p r o l i v e n a ječi. Z l o k o b n i z v u k u prodolja roni. Kamen tvrdi k a m e n zvoni.

i Lokvice k r v i kamenu na hlape.

S m r t

u r a n

a

u

škrape.

U s t a gore, k a m e n ljube tvrdi k a m e n plamen. A čelične ose zuje zuje zoblju oštrin kljunom kamen bodu. S r c a kljuju. S i k ć u guje
u

ognjenom vihoru oluje.

Čelik o k a m e n živi p u c a čelik srce kuca kuca čelik o srce p u c a . . . j Franičević Pločar

u r e

Slikar Josip Botteri, foto: G. Morović

UMJETNOST

241

4. N A V R H BIOKOVA
N a v r h Biokova, n a litice k u k u , N a đ o h kamen-školjku sa dna oceana; S a d a s l u š a m i r n o divlje b u r e h u k u , Ko nekada riku morskih uragana. I z d u b i n e m o r s k e digle s e p l a n i n e , Gorski lanci sad su dno ponoru njenu.. Kako sitno ljudska historija gine P r e d poviješću ove školjke u K a m e n u ! D a n k o Angjelinović

7. BIOKOVSKI LEDARI
Z a s p a o j e s t a r i led u j a m i biokovskoj i t r u n u s t a r e skele u d u b i n i gorskoj. U borbi za k o r u k r u h a podnosili n a p o r e teške, mazge bijahu transporteri, a P i r a c i su išli p j e š k e . Z e m l j o m j e v l a d a l a bijeda, nije s e i m a l o p a r a , g o r a k j e bio k r u h biokovskih ledara.

5. BIOKOVSKA BURA
Prije nego što zasvira Vice J u k i ć

i oblake tjera nebom, č u j e m o je u r a m e n u , u koljenu i pod rebrom. Lišće joj je p r e t h o d n i c a , leprša se poput ptica, povijati s t a n e g r a n e , tako bura k n a m a bane: z a s v i r a j u s t r u j n e žice i a n t e n e sa k r o v o v a , valjaju se u luci b r o d i c e aLih čvrsto drži bova. V i h o r i s u sve t o jači, sve u d i m u , k a n a l cijeli, m i sjedimo t a d u z v a t r u , n e k n a m o r u b u r a bijeli. Vice J u k i ć

8. BIOKOVO
K a o svjetiljka, k a o k a p l j a vode, SVIJETLIŠ! P o s r e d zemlje, p o s r e d n e b a , p o s r e d zvijezda, m e đ u vjetrovima GORIŠ! I z g a r a š kao baklja. Svjetionik s i n a h r i d i n a m a , m o s t si koji s p a j a o b a l e , VJETROVIMA BOGAT. Ugnjezdio si ptice k r h k i h krila i p r i v o d i š s r c a o b a l i za koju se č e z n e . S povjerenjem polazimo KROZ S T U D E N I KAMEN. Tiše od s v a n u ć a tvoje s u stijene k a o gnijezdo što u s u n c u u m i n e m a g l u . I a k o je s u t r a š n j e j u t r o d a l e k o , i ako n e m a k a m o zatomiti vapaj, muk, z n a m d a i m a n a d e z a n a p u š t e n e doce, oronule kuće, za r a s u t e p u t e i pogažena obećanja, j e r n i j e d a n let nije z a b o r a v l j e n nijedan putokaz odbačen BIOKOVO SURO! J a k š a Gareljić D r a ž e n a Radonić

6. K A M E N BIOKOVA
Sivo N a sivom S i v i m se svili S i v a s i v e n a svila Siva Svila Sivena

BIOKOVO

242

9. BIOKOVO
K r o z stoljeća k a m e n p a t n j o m s e kuje Sokolove svoje cijelom svijetu daje 0 n j e m u se pjeva o n j e m u se s n u j e U s a z v i j e ž đ u zvijezda najsjajnije sjaje. U svakoj je m i j e n i p r i s n o uz čovjeka Srce mu otvara, d u š o m r a n e vida T a k a v će i o s t a t sve do k r a j a vijeka Čvrst k a m e n i m a d e aT ne s t v a r a zida. Čelom u visinam gusti oblak p a r a O d njegova g l a s K r a j i n a s e b u d i U ljubavi s m o r e m niz dragulja s t v a r a U njegovu k r i l u p o n o s n i su ljudi. Dvorane u špiljama stalaktiti rese Ledenice duboke paraju mu njedra N a p a d i n a m a š u m a r c i z e l e n e zavjese Sire vitka krila, podižu mu jedra.

N i z č v r s t e bokove g r a n a j u s e p u t i N a p l e ć i m a gaje sve e n d e m e svoje Uz vrtače cvatu božuri mu žuti U b u k e t u r o s n o m r a s p l i ć u se boje. K njemu u vrhove poletjet bih htio Podijeliti r a d o s t k a d s e s u n c e m ljubi N a njegovu k r i l u m e k o b i h u s n i o P o z d r a v m o r u slao k a d z o r a z a r u d i . U r a n j a u vječnost m o r a š t o ga mije I k r a š k i h mu polja i p o n o r n i h r i j e k a B a r j a k d o m o v i n e visoko razvije U s l a v u slobode, u s l a v u čovjeka! B r a n k o Bušelić

Slikar Antun Gojak, foto: G. Morović

UMJETNOST

243

10. BIOKOVO
Gore bez oblika G o r e cvjetaju k a m e n j e m mirta kadulja brnistra

1 1 . ADRION
V r h o v e s u tvoje poljubile m u n j e Osta
v

spaljen k a m e n bez g r m a i t r a v k e

Odavno te gladne n a p u s t i l e lunje J o š j e d i n i život p o s k o c i i č a v k e . Tek na visoravni jaruge, vrtače I prvo raslinje izniklo bez r e d a Bukve s t r e m e uvis da se izjednače Z a k r i l j u j u s u n c e p o n a d vječnog l e d a . S mora nalikuješ strašnom oktopodu Sto t r a c i m a h v a t a stoglavoga zmaja, Ovaj u z a l u d n o iz t o g zagrljaja J e č i i vapije, t r a ž e ć i s l o b o d u . Željko K u l u z Točila t i s t r m a i z b r a z d a l a tijelo I litice s u r e , p o n o r i i j a m e I z n u t r i n e tvoje b e z d a n a i t a m e Proključako V r u t a k - n e p r e s u š n o vrelo.

U r a n u zoru kenjac nosi b r e m e gorčine gore bez oblika gore cvjetaju k a m e n j e m

Slikarica Sanja Srzić, foto: G. Morović

BIOKOVO

244

I kašteli s t a r i od d a v n i n e z n a m e n , I k a m e n e k u ć e , c r k v a u s r e d sela. G r o b o v i i ploče, zvonici, r a s p e l a S v e j e s a m o k a m e n , sve s t i j e n a i k a m e n . Plodne ti doline k o r a c i m a brojim Maslinovom g r a n o m što je vjetar krši I o p e t u t r e n u n a k a m e n u stojim Na k a m e n o j hridi što iz m o r a strši. I m e n a t i svjetlost u g a s i l o v r i j e m e Biokovo s a d a n j i m e s e p o n o s i A i n a š e g roda posijano sjeme Isklijalo, cvjeta, b u r a m a p r k o s i J u r e Batinić

12.
Pogledaj k a m e n što te gleda p o m i r i š i cvijeće r a z b a c a n o , naizgled bez r e d a . Pogledaj svemir od stijenja, osjeti k a k o u n j e m u nestaje svaki nemir. Opipaj blagost oštrog k a m e n j a . P o s l u š a j odjek b u r a i k i š a , čitaj t r a g o v e u k a m e n u , u k l e s a n e p o p u t slova. Okusi slobodu i r a s k o š boja na paleti Biokova! Stipe Vela

Slikarica Sanja Srzić, foto: G. Morović

UMJETNOST

245

13. BIOKOVSKA SIVA STINA
B i o k o v s k a siva s t i n a Od straja ti sledi kosti Kad pogledaš sa visina N a š e dvore iz mladosti.

14. ZAVJET BIOKOVSKE VILE
( S t o l j e t n e p r e d a j e govore k a d u m i r e biljka, s t a b l o , izvor, p l a n i n a . . . z n a k j e d a u m i r e vila) Kao iznemogla duša

Kamen. Do k a m e n a stina. V r i ć a zemje — t r s o loze Cila n a š a d i d o v i n a M a l o " r a n e z a dvi k o z e . Priko briga — p r s t do mora, A ni p l i v a t n i s m o z n a l i . Litnje d a n e od u m o r a U p o t u bi p r o k a p j a l i . Gorili smo ujenaču K a d su r a đ a l a se dica Ili digod k a d b i ć a ć u Privarila bukarica. A veštidi, k u l a r i n e . . . Z a n a s n i k a d bili n i s u , U trlišu na buline U v i n o g r a d i na m i s u . Ma smo jopet produrali Što p r o d u r a ne bi niko, Ovi k a m e n n e b i d a l i Z a b o g a t s t v o svekoliko. T r p i t ć e m o još i daje Nevere i jute bure S a m o n e k a život t r a j e Ispod v r h a Svetog J u r e . J u r e Batinić

d o t a k l o j e njezino srce n e b o , k a m e n . O n a j e n a g r a n i , pjeva, p l e š e . S t a l o joj je do stijenja, p l a m e n a z a l a s k a sunca, slobodna kao ptica k a d u t r n e iz dubina u p r a v l j a j u ć i v j e t r o v i m a k a m e n o g bića sivog Biokova. Nije li i z g a ž e n o n j e n o sjeme? N e smije s e i z g a z i t i . Nije l i u g a š e n a t a j n a s u t r a š n j e g p l o d a ? N e smije s e u g a s i t i . P o b r i n i s e č a r o b n a Vilo d a o s t a n u n e u b r a n e svjetiljke plodova; d a pokoja zvijezda koja p a d a p o u č i n a s d a čovjek n i k a d a n e smije b i t i s a m k a d u m i v a svoje lice i z p e p e l a r a z r u š e n o g o g n j i š t a . I z v o r s k a vodo p r e d a j e m t e t o k u i r u k a v c u d o k p r o t j e č e š iz r u k e m a l e , n j e ž n e u zagrljaj obali svijetova. N e k u t v o j i m z j e n i c a m a sija ljubav vječna p r e m a biokovskom k a m e n u sivom č a r o b n a Vilo p r e m a nebu i moru plavom. V e d r a n a Vela Puharić

BIOKOVO

246

15. BIOKOVO
( P l a n i n a i more) B r a ć i fra J u r i i fra N i k o l i R a d i ć u U svojoj suroj i gordoj ljepoti a t r a j n o z a g l e d a n u svoju Visinu, uzdižeš se n a d morem, sinjim m o r e m , i sa svojih v r h o v a m o t r i š obasjanu pučinu, dok t i valovi i z d a l e k a donose pjesmu što često se u z d a s i m a gasi. Z a k r i l j u j e š svoj g r a d , š t o s e p o d tvojim podnjožjem s t e r e ko labud r a š i r e n i h krila, želeći o t p o č i n u t i u m i r n o j luci, a m o r e ga svojim koraljima i školjkama već v j e k o v i m a k r a s i . Ali k a d a t e j a d p o t r e s e zatutnjiš stravom i razbij eš s a n

pod t i h i m n e b o m i prestrašiš ždralove što odlete s k r i k o m . . . I I o š t r o m b u r o m s a svojih p r o p l a n a k a ošineš usidrene lađe, tjerajući i h n a p l o v i d b u , i o n e se s j e c a j e m u k a t a r k a m a , povijaju p r e d tvojim l i k o m . A k a d a se s m i r i š i sa svojih v i s o v a m i r i s p r o s p e š — kadulje i smilja — kao da srebrenim mjesečevim tracima, z a sjajnog u š t a p a , svu p u č i n u ospeš. I želiš o s l u h n i t i da li školjke u d u b i n a m a m o r a snivaju stvarajući svoj b i s e r uz s u z e i b o l . . . A koje od k r a s o t e njegove sve ljepše bivaju. S. M a r i j a od P r e s v . S r c a — A n k a P e t r i č e v i ć

Slikar Mladen Veža, foto: G. Morović

UMJETNOST

247

16. BIOKOVO
N e b o i o b l a k se njišu k a o da plove k a m e n , g o r a i s t i j e n a p o g l e d o m ljube more, ljubi mu litice i v r t a č e , ljubi mu doce i gromače, ljubi m u r a t o v e i h r i d i , ljubi m u m a s l i n u i lozu, ljubi mu p t i c u u l u g u ljubi m u s v e t o g J u r u . Ljubica M i h a l j e v i ć - F a l a k

18. BIOKOVO
b u r o m grljeno m o r e m voljeno pjesmom slavljeno čovjekom r a n j e n o *** jutrom, dok sunce promalja dišem tišinu Biokova... Ž a n a Šulenta

19. NA BIOKOVU
S l o v i n s k i m n e b o m s v a n i m i sliko S l o v i n s k o g Veljeg s r e ć a n a m J u r j a , D a vidju i g d a l ' s v a n u t i d a n a k , S p o n o s n o g ovog č u d e s n o g v r h a U s k r s n a pjesan k a d će zaorit

17. M O J ADRION
. . . n e g d i i z m e đ u v r t a č a i špilja, u dubini, još s e ć u t i v r i m e m o g a d i d a . . . otežale težakove ruke, revanje tovara i snaga k a m e n a . . . lipota prošlosti... Žana Š u l e n t a

Velebit j e k n u t , D u r m i t o r , Lovćen I slavorodni glasoviti H a e m u s ! Oh! t a d a , t a d a u m r o bih sladko, I z u s t i v z a d n j u p j e s a n slobode Na vršku tvome, sokolorodna, S l a v j e n a , s v e t a h r v a t s k a goro!!! F r a I v a n Despot

Slikar Igor Dragičević, foto: G. Morović

BIOKOVO

248

20. BIOKOVU
0 , silni, plavi, safirni z a s t o r e , Sto krevet žarkog s u n a š c a zastireš, M o m oku djetinjskome, prva V e l e b n a p r i k a z o , Biokovo; U kakvim čudnim, šarnim sanjarijam Z a m l a d i h ljeta m a š t a m i polovila U m o r e sjaja iza t e b e Roneći smione misli veslom! I k a k v i m t a j n i m , č a r o b n i m govorom, D u b i n o m tvojih p o d m o r s k i h t e m e l j a , Visinom nebotičnih visa T i s i govorio m l a d o j d u š i ! A ja s a m tebe pomnjivo slušao N a čelu t v o m e k a d a b i d a n i c a , Č e l e n k a sjajna, dive, sjala Ili g a k r u n i l a r u ž a m z o r a . I k a d bi ti se p e n j a o zlovoljan Uz leđa k r š n a saneni mladi d a n Iz meka krila rumen-zore, T a r u ć i z a s p a n e p l a v e oči. Pa kako bi mi duša ustreptila s t v o g v r h a s u n c e k a d b i pomolilo B o ž a n s k o lice, n e i z m j e r j e m Šaljući p l a v o g a m o r a p o s m i j e h ! I I k a d b i mjesec s v i l i n s k o g V i t e r a Gdje t i h i s a n a k s p a v a j u vjetrovi, Sa tvojim življim od n e b e s k o g P l a v i l o m m i j e š a o svoje z l a t o . I n o ć u t a m n o m k a d bi u n e j a s n o j Daljini v r h o m h v a t a o oblake, Ko div u b o r b i s m r k i m n e b o m , Munje i gromove prezirući; K o k r o z s a n t a d a sijevnu m i p r v i p u t Božanska miso j u n a č k e h r a b r o s t i I velebnoga veličanstva Značaja kreposti neprelomne. Neprestance si duši mi šaptalo Z a m a m n e riječi koje m i m l a d i u m R a z u m i t nije m o g o već i h Shvaćao zanosom ž a r k a čuvstva. A Milovana k a d a mi »razgovor Ugodni« tajne za tobom otkrio T a d m l a d a miso preko tebe L e t j e l a s l a v e n a polja b o j n a . I s n j i m e s v e t a polja obilazeć, Gdje z a s l o b o d u p a d a h u djedovi, N a s v a k o m e h a r n e s u z e lijevah, Dršćuć od ponosa žalosnoga; A l s a m o mišlju. T a d v e l i č a n s t v e n i m K l i s u r a m tvojim t i s i m e s v a k i d a n Pozivo, v a b e ć i m e silno Tvoje d a p r e g a z i m p l a v e v r h e . A n t e Tresić Pavičić

UMJETNOST

249

IZ KRŠA, IZ KRSTATICA (NA BRDU, PRI NEBU)

D o l a z i iz k r š a , iz K r s t a t i c a . Iz G o r n j e Ž u p e . Zametnuo meda. Z a m e t n u o s e j a m o m . U j a m i l e p r š a j u golubi­ ce i pjevaju vile. Z a m e t n u o se š u m o m drva i b u n a r o m vode. U se p o s a d i o m a s l i n u , lozu i s m o k v u . U p r s n i k o š u h v a t i o roj p č e l a . se mješinom vina, mješinom

B e r e svoje g r o ž đ e i s m o k v e . Pije svoje vino i m e d . Svijetli svojim u l j e m . U g o l u b i č j e m u p e r j u s p a v a s vilom. I m a j a t o j a s t r e b a , s t a d o k o z a i zvijezda. Po­ s e s t r i m u zmiju i p o b r a t i m a v u k a . U Bijakovi dolac k r u m p i r a i d o l a c r a ž i . I m a b r a ć u i prijatelje n a o v o m i n a onom svijetu. P e t a r Gudelj

Slikarica Neli Bajalo, foto: G. Morović BIOKOVO

250

park

prirode

ANTE CVITANOVIĆ

Park prirode

Biokovo
Utemeljenje Parka prirode Biokovo
na put prema Dedićima i L o n č a r i m a do k a p e l e Sv. Stje­ p a n a , p a n a k o t u 306, z a t i m n a z a s e l a k Č i k e š (i) p a p r e k o kote Sedlaća (278) na kote

P

ARK j e p r i r o d e , k a o je­ d a n o d o b l i k a z a š t i t e pri­ ili dijelom kopna kulti­ i/ili

S t r o g o v o (398) i K u l a (382), t e r a v n o m linijom n a p o č e t n u t o č k u prijevoja D u b c i . Z a k o n je objavljen u Na­ rodnim Informativni punkt na vidikovcu Ravna Vlaška, foto: Arhiva PPB meljenja Parka novinama 24. br. lipnja kao 2006. 24, od 18. l i p n j a 1981., a s t u p i o je na snagu što se prirode 1981., godi­ uzima d a n ute­

r o d n i h vrijednosti, p r o s t r a n o prirodno virano područje i

m o r a s e k o l o š k i m obilježjima međunarodne nacionalne v a ž n o s t i , s n a g l a š e n i m krajob r a z n i m , odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim prirodnih dobara, i

turističko-rekreacijskim gospodarskih i

Biokovo.

vrijednostima. U p a r k u je d o p u š t e n o korištenje obavljanje d r u g i h d j e l a t n o s t i , k o j i m a s e n e u g r o ž a v a j u nje­ gove b i t n e z n a č a j k e i u l o g a , uz p o s e b n e uvjete zaštite prirode. Park prirode Biokovo (PPB) utemeljenje donošenjem Z a k o n a o proglašenju p l a n i n e B i o k o v o p a r k o m p r i r o d e , kojim j e t a d a š n j i H r v a t s k i s a b o r , p r o g l a s i o Biokovo p a r k o m pri­ rode, u k u p n e površine od 19550 h a . U t v r đ e n o j e d a g r a n i c a P a r k a t e č e c e s t o m o d prijevoja D u b c i n a J a d r a n s k o j m a g i s t r a l i d o N o v a k a , za­ tim podnožjem s t r m c a do zaseoka Bartulovići, p u t o m do s e l a Topići i s j e v e r n o od k a m e n o l o m a d o s t a r o g s e l a B a s t , p r e k o S m o k v i n e n a izvor J a b l a n , n a d a l j e p u t o m d o z a s e o k a Zlib-Veliko Brdo, pa do sela M a k a r i ispod s t r m c a do sela Kotišina, te do zaseoka Podpeć-Tučepi, zatim p o d n o ž j e m s t r m c a d o r u b a š u m e S t a z a , p a sje­ v e r n i m r u b o m š u m e do vrgoračke ceste i nadalje v r g o r a č k o m c e s t o m d o s e l a Kozica, z a t i m n a sje­ v e r o z a p a d c e s t o m d o s e l a Zagvozd, gdje s k r e č e BIOKOVO

n e obilježava s e s r e b r n i jubilej, 2 5 g o d i n a o d njegova p r o g l a š e n j a , š t o ć e J a v n a u s t a n o v a Park prirode Biokovo prigodno obilježiti. Prije d o n o š e n j a Z a k o n a o p r o g l a š e n j u Biokov a p a r k o m p r i r o d e t a d a š n j i R e p u b l i č k i zavod z a z a š t i t u p r i r o d e , o d n o s n o njegovi s t r u č n i su­ radnici: Ivan Bralić i Miroslav Rukavina i s t r u č n i k o n z u l t a n t i : d r . J u r e R a d i ć z a floru i F i l i p S a b i ć za š u m e , izradili su vrlo opsežan i s a d r ž a j a n e l a b o r a t , s t r u č n u p o d l o g u za prog­ l a š e n j e ovog z a š t i ć e n o g p o d r u č j a . U t v r đ e n o j e da p r o s t o r p l a n i n e Biokovo u p r e d l o ž e n i m gra­ nicama: — z a u z i m a p r o s t r a n o p o d r u č j e p l a n i n e Bio­ kovo, od B r e l j a n s k e do D r a š n i č k e vrulje, od prijevoja Dubci na jugozapadu do prijevoja S a r a n a č n a j u g o i s t o k u , koje j e s a m o m a n j i m dijelom k u l t i v i r a n o , u k u p ­ ne veličine 19550 h a . — i m a v r l o i z r a ž e n u b i o r a z n o l i k o s t i pozna­ t o j e k a o svjetski c e n t a r e n d e m i z m a bilj-

252

Geološka poučna staza, foto: D. Lacković n i h i životinjskih vrsta, a posebno faune krškog podzemlja. i m a i z r a z i t o v r i j e d n e k r a j o b r a z n e vrijed­ n o s t i , p o s e b n o g e o m o r f o l o š k e oblike, n a r e l a t i v n o m a l o m p r o s t o r u d u g o m oko 30, a š i r o k o m 5—7 k m . — ima naglašene odgojno-obrazovne, a posebno, kulje m a l u k a m e n u kućicu, a upravljanje P a r k o m povjerila j e t a d a š n j e m Š u m s k o m g o s p o d a r s t v u Makarska (danas JP Hrvatske šume, Šumarija M a k a r s k a ) , koje j e sve d o p o č e t k a D o m o v i n s k o g r a t a , obavljalo poslove n a p l a t e i k o n t r o l e u l a z a , nadzora i održavanja biokovske ceste. Brigu o trajnom znanstvenom istraživanju i z a š t i t i n o v o u t e m e l j e n o g a P a r k a p r i r o d e vodio j e I n s t i t u t p l a n i n a i m o r e , u s t a n o v l j e n 1979., s ciljem z n a n s t v e n o g i s t r a ž i v a n j a , v a l o r i z i r a n j a i o č u v a n j a s v e u k u p n e p r i r o d e Biokova, k a o i širega biokovskog područja, mora i planine. I n s t i t u t je najzaslužniji za organizaciju znan­ stvenih skupova o prirodi Biokova i biokovskog područja, Biokovica, pokretanje osnivanje i znanstvene vođenje edicije Acta Malakološkog

turno-povijesne, -rekreacijske

turističko-

vrijednosti.

Biokovo s e 1 9 6 5 . n a k o n i z g r a d n j e c e s t e o d prijevoja S t a z a (Sv. Ilija, 887 m) do Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m), a p o s e b n o n a k o n n j e z i n a a s f a l t i r a n j a 1978. o t v a r a i m o t o r i z i r a n i m t u r i s t i m a . I z g r a d ­ nju i a s f a l t i r a n j e te p l a n i n s k e c e s t e , koja od u l a z n e recepcije ( S t a z a , P o d g o r a ) , u d u ž i n i 24 k m vodi d o n a j v i š e g v r h a B i o k o v a (Sv. J u r e ) , z a j e d n o s u f i n a n c i r a l i t a d a š n j a S k u p š t i n a op­ ćine M a k a r s k a i RTV Zagreb. Za p o t r e b e ulaz­ n e recepcije P a r k a , O p ć i n a M a k a r s k a i z g r a d i l a

m u z e j a te osnivanje i s t r u č n o vođenje B i o k o v skoga botaničkog vrta Kotišina. Samostalno ili u s u r a d n j i s d r u g i m i n s t i t u c i j a m a , I n s t i t u t je obavio više z n a n s t v e n i h i s t r a ž i v a n j a v e z a n i h z a PARK PRIRODE

253

z a k l j u č c i m a 1. i 2. z n a n s t v e n o g s k u p a o p r i r o d i Biokovskog područja. Botanički vrt smješten je na jugozapadnim o b r o n c i m a Biokova, i z n a d s e l a K o t i š i n e , n a nad­ m o r s k o j v i s i n i 350—500 m . Z a u z i m a površinu o d u k u p n o 16,5 h a i u s a s t a v u j e P a r k a p r i r o d e Biokovo. Z a r a z l i k u o d v e ć i n e d r u g i h k l a s i č n i h botaničkih vrtova, je vrt samonikloga gdje se s v a k a biljka uno­ bilja, ograđeni si sadnjom po o d r e đ e n i m pravilima, Kotišina biokovskog dio p r i r o d e s a u t o h t o n o m florom i vegetacijom i m a n j i m b r o j e m u n e s e n i h e g z o t a . Z a m i š l j e n je k a o vrt 12 cvjetnih mjeseci sa z n a n s t v e n i m i e d u k a t i v n i m ciljevima, k a o m j e s t o s u s r e t a ze­ m a l j s k o g i n e b e s k o g , p r e m a divnoj m i s l i dr. fra J u r e R a d i ć a , u k l e s a n o j n a l i t i c u n a u l a z u u vrt: Okom, pameću, srcem, po onom što se vidi, do onog što se ne vidi. Uređenje vrta, asfaltiranje ceste, izgradnja staza, Detalj iz Prezentacijskog centra Brela Gornja, foto: R. Ozimec kućica recepcije, postavljanje oznaka s n a z i v i m a b i l j a k a i d r . započelo je 1 9 8 5 . te­ m e l j e m E l a b o r a t a o o s n i v a n j u , a f i n a n c i r a se iz p r o r a č u n a Općine M a k a r s k a . Upravljanje je povjereno Biokovo, koja s u vodili d r . J u r e R a d i ć , d r . sc. Edita Marija Šolić i drugi. Sva Biokova, svjetskog glasi dosadašnja o čemu istraživanja potvrdila su i proširila spoznaju o i z n i m n i m vrijednostima svjedoči i prijedlog s XIV. simpozija i uvrsti na odr­ listu Biokovo pro­ biospeleološkog parkom i more. Zahvaljujući zauzimanju Šumarije Makar­ s k a ( F i l i p Š a b i ć , B o r o Š a b i ć ) , I n s t i t u t a pla­ n i n a i m o r e (dr. fra J u r e R a d i ć , fra N i k o l a R a d i ć , fra N e d j e l j k o J u k i ć , č a s n a s e s t r a dr. sc. Marija E d i t a Šolić) te mjesne zajednice K o t i š i n a ( J a k o v L o v r e t a i dr.) u n e k o l i k o na­ r e d n i h godina Biokovski botanički vrt Kotišina d o b i v a k o n a č a n izgled i funkciju. V r t i m a sve više posjetitelja, p a T u r i s t i č k i s a v e z M a k a r s k a , 1987. izdaje p r v i p r o s p e k t s p o p i s o m važnijih b i l j a k a . O p š i r a n vodič B l o k o v s k o g a b o t a n i č k o g v r t a n a p i s a l a je 1998. dr. Ljerka Regula-Bevilacqua, botaničarka i dugogodišnja ravna­ teljica B o t a n i č k o g v r t a u Z a g r e b u . Šumskom gospodarstvu Makarska, a znanstveno-stručni nadzor Institutu planina

ž a n o g 1999. u M a k a r s k o j da se Nacionalnim tada u

svjetske p r i r o d n e b a š t i n e . U p r a v a z a z a š t i t u prirode, okviru Ministarstva zaštite okoliša i p r o s t o r n o g u r e đ e n j a , 2 0 0 0 . je i z r a d i l a prijedlog Z a k o n a o p r o g l a š e n j u B i o k o v a Nacio­ n a l n i m p a r k o m . N a ž a l o s t , t a j prijedlog nije d o danas ušao u saborsku proceduru.

Biokovski botanički vrt Kotišina
Biokovski botanički vrt Kotišina osnovan j e 10. l i s t o p a d a 1984. o d l u k o m t a d a š n j e S k u p ­ štine općine M a k a r s k a (Odluka o proglašenju hortikulturnog prema ideji dr. spomenika fra Jure botaničkog Radića, vrta, S l u ž b e n i g l a s n i k o p ć i n e M a k a r s k a b r . 11/1984.), sukladno

Od

2001. vrtom upravlja J a v n a ustanova

P a r k p r i r o d e Biokovo, koja p r o v o d i njegovu re­ v i t a l i z a c i j u d r ž e ć i s e o s n o v n i h z a m i s l i utemelji­ telja d r . fra J u r e R a d i ć a d a V r t s l u ž i z n a n s t v e ­ n o m i s t r a ž i v a n j u i p o p u l a r i z a c i j i biljnog svije­ t a B i o k o v a . U p o t p u n o s t i j e z a d r ž a n postojeći koncept posjećivanja i razgledanja, posebno o z n a č e n i l o k a l i t e t i ( S i p a r i , R e l i k t i , M a k i j a , Pro-

BIOKOVO

254

Zaposlenica PPB Vedrana Vela Puharić u razgovoru s prolaznicima na Zagrebačkom velesajmu 2008. (EKO-ETNO)

Izlošci PPB na Zagrebačkom velesajmu EKO-ETNO

Tabla na ulazu u Park prirode na Saranaču, f o t o : R. Ozimec

Brela, Info-centar PPB, foto: R. Ozimec PARK P R I R O D E

255

Zgrade stare škole u Podgori (Selo) uređena za potrebe Parka prirode, foto: Arhiva PPB slap), kao i n a č i n označavanja biljaka. T i s k a n je n o v i p r o s p e k t b o t a n i č k o g v r t a , a z a h v a l j u j u ć i susretljivosti mjesnog odbora Kotišina, u r e đ e n je seoski dom i koristi se kao informativni p u n k t . G o d i š n j e BiokoVski b o t a n i č k i v r t K o t i š i n a po­ sjeti do 5 0 0 0 posjetitelja. m o u p r a v e , vlastitih p r i h o d a (ulaznice, n a k n a d e od k o n c e s i j s k i h o d o b r e n j a ) , d o n a c i j a i pomoći. U s t a n o v o m u p r a v l j a U p r a v n o vijeće, a vodi je r a v n a t e l j . U p r a v n o vijeće i r a v n a t e l j a i m e n u j e m i n i s t a r M i n i s t a r s t v a k u l t u r e na vrijeme od č e t i r i g o d i n e . S t r u č n e poslove ( z a š t i t e , o č u v a n j a i p r o m i c a n j a ) u s t a n o v e vodi s t r u č n i voditelj, kojega n a m a n d a t n o r a z d o b l j e i m e n u j e u p r a v n o vijeće. Javnu ustanovu Park prirode Biokovo ( J U P P B ) o s n o v a l a j e V l a d a R e p u b l i k e Hr­ v a t s k e s v o j o m u r e d b o m o d 26. o ž u j k a 1998. S j e d i š t e je U s t a n o v e u M a k a r s k o j , a za v r š i t e l j a d u ž n o s t i r a v n a t e l j a i m e n o v a n j e dipl. ing. S t a ­ n i s l a v S t a m b u k . U svibnju 1999. za r a v n a t e l j a j e i z a b r a n A n t e C v i t a n o v i ć , dipl. ecc. i z Igrana, a za potrebe u r e d a od G r a d a M a k a r s k e unaj­ m l j e n a j e m a l a k a n c e l a r i j a (15 m 2 ) n a a d r e s i : T r g T i n a Ujevića l/I. U s t a n o v a j e t a k o z a p o č e l a vrlo s k r o m n o , b e z i k a k v e i m o v i n e , s gotovo sim­ boličnim sredstvima iz državnog proračuna, bez i k a k v i h d r u g i h p r i h o d a . Zahvaljujući razu­ mijevanju M i n i s t a r s t v a , te z a u z i m a n j u uprav­ obavljaju kao n o g vijeća i r a v n a t e l j a , U s t a n o v a je r e l a t i v n o b r z o p r e u z e l a sve funkcije i d j e l a t n o s t i zbog kojih j e o s n o v a n a ( z a š t i t a , o č u v a n j e , p r o m i c a n j e i k o r i š t e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo). Z a p o š l j a v a j u s e n o v i s t r u č n i djelatnici; s t r u č -

Javna ustanova Park prirode Biokovo
P r e m a Z a k o n u o z a š t i t i p r i r o d e , zaštiće­ n i m p o d r u č j i m a u p r a v l j a j u j a v n e u s t a n o v e , koje za upravljanje n a c i o n a l n i m p a r k o v i m a i parko­ vima prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. Javne s ciljem i akata prirode poslove ustanove i zaštite i obavljaju promicanja očuvanja korištenja Zakona o neometanog održivog kojima djelatnost zaštićenog prirodne prirodnih uvjeti i odvijanja zaštite, područja izvornosti, prirodnih dobara i mjere održavanja osiguranja procesa te drugih zaštite Te

nadziru provođenje

zaštiti prirode

su propisani područja. ustanove

njihova javne

j a v n u s l u ž b u , a m o g u o b a v l j a t i i d r u g e gospo­ d a r s k e d j e l a t n o s t i u t v r đ e n e a k t o m o osniva­ nju i S t a t u t o m . F i n a n c i r a j u se iz D r ž a v n o g p r o r a č u n a , p r o r a č u n a l o k a l n e i r e g i o n a l n e sa­ BIOKOVO

256

ni voditelj i g l a v n i n a d z o r n i k (2001.), n a d z o r n i k I. v r s t e i biolog (2002.), geolog i voditelj o p ć i h i z a j e d n i č k i h p o s l o v a (2004.), n a d z o r n i k I I I . v r s t e i vodič I I . v r s t e (2005.). Za p o t r e b e p r o t u p o ž a r ­ n o g n a d z o r a , n a p l a t e u l a z n i c a , o d r ž a v a n j e Blo­ kovskoga botaničkog vrta Kotišina, održavanje biokovske ceste i d r u g e poslove, U s t a n o v a p r e k o s e z o n e z a p o š l j a v a više d j e l a t n i k a , koje p l a ć a iz vlastitih prihoda. Zbog p o č e t n i h s p o r e n j a J U P P B j e t e k 1 . kolo­ voza 2001. p r e u z e o z a k o n s k o pravo korištenja Parka. Naime, tada su posebnim ugovorom između JP Hrvatske šume i JU P a r k prirode Biokovo u r e đ e n i m e đ u s o b n i o d n o s i , p r a v a i obve­ ze te stvoreni okviri b u d u ć e s u r a d n j e . Na taj na­ čin o s t v a r u j u s e v l a s t i t i p r i h o d i , koji s e k o r i s t e isključivo za o d r ž a v a n j e biokovske ceste, financi­ Općine Podgo­ ranje p r o t u p o ž a r n e z a š t i t e i istraživanja u P a r k u . Zahvaljujući razumijevanju r a , a na t e m e l j u m e đ u s o b n o g u g o v o r a o dugoroč­ n o m n a j m u , J U P P B j e 2 0 0 2 . obnovio dio z g r a d e s t a r e škole u P o d g o r i (Selo) i u r e d i o ih za u r e d ­ s k e k a n c e l a r i j e , u k l j u č u j u ć i i v e l i k u s a l u za izlož­ be u kojoj je o t v o r e n s t a l a n p o s t a v fotografija i

izložaka prirodnih i drugih vrijednosti P a r k a . N a m j e s t u n e g d a š n j e g b u n k e r a J N A , n a vidikov­ cu R a v n a Vlaška (1227 m), JU P P B je 2004. i z g r a d i o , a 2. kolovoza 2 0 0 5 . s l u ž b e n o otvorio, mali informativni punkt. Na inicijativu Društva prijatelja kulturne i prirodne b a š t i n e Breljana — Brolanenses, JU P P B j e 2 . kolovoza 2 0 0 7 . u z p o t p o r u O p ć i n e B r e l a i S p l i t s k o - d a l m a t i n s k e ž u p a n i j e te uz su­ radnju s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom i H r v a t s k i m b i o s p e l e o l o š k i m d r u š t v o m otvorio Prezentacijski c e n t a r Brela Gornja. U C e n t r u je p o s t a v l j e n s t a l n i p o s t a v izložbe Biokovo s t e m a t ­ skim cjelinama: speleologija, biospeleologija, k v a r t a r n i fosilni n a l a z i , zoologija, b o t a n i k a i

geologija. C e n t a r je o t v o r e n od s v i b n j a do listo­ p a d a ili p r e m a p r e t h o d n o j n a j a v i . O d 2 0 0 1 . U s t a n o v a j e p o k r e n u l a i financi­ r a l a više i s t r a ž i v a č k i h p r o j e k a t a o p r i r o d n i m i d r u g i m v r i j e d n o s t i m a P a r k a p r i r o d e Biokovo. U s t a n o v a j e o r g a n i z i r a l a više r a d i o n i c a , pri­ g o d n i h izložba i s t r u č n i h p r e d a v a n j a t e o r g a n i ­ z i r a l a i f i n a n c i r a l a , dijelom ili u cijelosti, o b n o v u s a k r a l n i h i d r u g i h o b j e k a t a u P a r k u ( c r k v a Sv.

Tablica 1: Pregled istraživačkih projekata JU PPB (2001 .-2006.) RB 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Naziv projekta Istraživanje i p o p u l a r n o - z n a n s t v e n i prikaz temeljnih geomorf. fenomena S p e l e o l o š k o istraživanje i stvaranje arhive dubokih j a m a Biološka raznolikost i inventarizacija g m a z o v a i v o d o z e m a c a PPB Inventarizacija f a u n e špilja i izvora i izrada b i o s p e l e o l o š k o g katastra PPB Stanje istraženosti leptira na području PPB Inventarizacija biljnog svijeta Biokova Izrada digitalnog ortofoto 1: 5 0 0 0 i karte š u m a za p o d r u č j e PPB Inventarizacija i revitalizacija Blokovskoga b o t a n i č k o g vrta Kotišina Istraživanje i z n a n s t v e n a valorizacija geoloških, speleoloških i paleontoloških značajka na području PPB Elaborat utjecaja a u t o m o b i l a na okoliš PPB Edukativni istraživački projekt u d r u g e s t u d e n a t a PMF-a Biokovo 2003 Nositelj projekta HPM HPM HPM HPM PMF HPM OIKON Botanički vrt PMFa HAZU, Zagreb EKONERG BIUS PARK PRIRODE D. Brajković Voditelj projekta D. Lacković D. Lacković Irena Grbac R. O z i m e c M. Kučinić Edita Šolić

257

Ilije, r o d n a k u ć a fra P e t r a P e r i c e u K o t i š i n i ) . U o k v i r u svoje p r o m o t i v n e i p r o m i d ž b e n e djelat­ n o s t i , U s t a n o v a j e n a p r a v i l a više i z d a n j a prosp e k a t a P a r k a p r i r o d e Biokovo ili p o j e d i n i h nje­ govih prirodnih vrijednosti (Geološka staza, Spilja T u č e p s k a vilenjača, B B V K o t i š i n a ) , pla­ k a t a i razglednica te izradila mrežne stranice P a r k a w w w . biokovo.com. Uspostavljeni su p a r t n e r s k i odnosi s prav­ n i m i fizičkim o s o b a m a koje u P a r k u obavljaju d o p u š t e n e d j e l a t n o s t i ( H r v a t s k e š u m e , Odašilja­ či i v e z e i dr.), p l a n i n a r s k i m i d r u g i m u d r u g a m a v e z a n i m za Biokovo, k a o i s l o k a l n i m zajednica­ m a n a području P a r k a . N a k o n višegodišnjih na­ stojanja, U s t a n o v a je, u z p o m o ć l o k a l n i h ekološ­ kih u d r u g a i potporu M i n i s t a r s t v a k u l t u r e us­ pjela z a t v o r i t i deponij D o n j a gora, koji je 2 0 0 7 . g., u r e a l i z a c i j i S p l i t s k o - d a l m a t i n s k e ž u p a n i j e i M i n i s t a r s t v a z a š t i t e okoliša, a sa s r e d s t v i m a F o n d a z a z a š t i t u okoliša, p o t p u n o s a n i r a n . T a k o j e ovaj dio P a r k a , n a k o n 3 0 g o d i n a , o p e t v r a ć e n p r i r o d i . Z a svoj r a d U s t a n o v a j e dobila više z a h ­ v a l n i c a i p r i z n a n j a , a p o s e b n o i z d v a j a m o Plaketu o dodjeli Grba Grada Makarske (2002.).

P r o s t o r n i p l a n P a r k a p r i r o d e Biokovo, k a o p r o s t o r n i p l a n p o s e b n i h obilježja, u r e đ u j e način korištenja, uređenja i zaštite prostora u P a r k u , a donosi ga Sabor R H . Prvi prostorni p l a n i z r a d i o j e 1 9 8 3 . Z a v o d z a u r b a n i z a m Arhi­ tektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ( g l a v n i p l a n e r : prof. dr. A n t e M a r i n o v i ć - U z e lac, suradnici RZZP: I v a n B r a l i ć , M i r o R u k a ­ v i n a ; k o n z u l t a n t i : dr. J u r e R a d i ć , F i l i p Š a b i ć i d r ) . P r e m a t a d a š n j e m Z a k o n u p l a n s u 1984. usvojile S k u p š t i n e o p ć i n a M a k a r s k a , Vrgorac, Omiš i Imotski, pod nazivom P r o s t o r n i p l a n P a r k a p r i r o d e i spornen-područja Bioko­ v o . I z r a d u n o v o g a p r o s t o r n o g p l a n a P P B po­ k r e n u l o je M i n i s t a r s t v o z a š t i t e o k o l i š a i pro­ stornog u r e đ e n j a početkom 2000. izabravši za i z r a đ i v a č a Ž u p a n i j s k i z a v o d z a p r o s t o r n o plani­ r a n j e i z S p l i t a . D o d a n a s , o ž u j a k 2008., i z r a đ e n je samo Nacrt plana za prethodnu raspravu. D o n o š e n j e p r o s t o r n o g p l a n a P P B , očekuje s e u 2 0 0 9 . godini. P l a n u p r a v l j a n j a , k a o d u g o r o č n i p l a n up­ r a v l j a n j a P a r k o m , o d r e đ u j e r a z v o j n e smjernice, n a č i n izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja te pobliže s m j e r n i c e za z a š t i t u i o č u v a n j e pri­ rodnih vrijednosti Parka uz uvažavanje po­

Provođenje zaštite u Parku prirode Biokovo
Z a š t i t a u P a r k u p r i r o d e Biokovo ( P P B ) provo­ di se na temelju Z a k o n a o z a š t i t i p r i r o d e (NN 70/2005), a m j e r e z a š t i t e i n t e g r i r a n e su u sljede­ će dokumente: Prostorni plan PPB, Plan uprav­ ljanja P P B i P r a v i l n i k o u n u t a r n j e m r e d u u P P B .

treba lokalnog stanovništva.

P l a n upravljanja

u v a ž a v a i i n t e r e s e s v i h koji u P a r k u žive, i m a j u n e k r e t n i n e ili obavljaju d j e l a t n o s t i ili r e k r e a t i v n e a k t i v n o s t i . D o n o s i g a U p r a v n o vijeće u z p r e t h o d n u j a v n u r a s p r a v u i s u g l a s n o s t mjero­ davnog ministarstva, a provodi se godišnjim p r o g r a m o m z a š t i t e , o č u v a n j a , k o r i š t e n j a i pro-

Tablica 2: Kretanje vozila i broja posjetitelja u Parku s plaćenim ulaznicama (2000.-2007.)* Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
*

Bicikli 700 900 1077 1813 2246 2174 2061 2281

Os. a u t o m o b i l i 8000 9000 11423 11494 12083 11201 11179 11839

Kombiji 180 250 524 778 895 1249 1216 1245

Br. posjetitelja 25960 29650 39014 41741 44760 42650 42818 45116

na broj posjetitelja bitno utječu vremenske prilike, kao i ograničenje broja automobila koji istodobno mogu biti u Parku (do 80), odnosno ograničenja blokovske ceste

BIOKOVO

258

m i c a n j a P a r k a . P l a n u p r a v l j a n j a o s n o v n i j e in­ strument upravljanja zaštićenim područjima na Z a p a d u , a u n a s je u s p o s t a v l j e n n o v i m Z a k o ­ n o m o z a š t i t i p r i r o d e . J U P P B započeo j e 2 0 0 6 . i z r a d u p l a n a u p r a v l j a n j a , a njegovo d o n o š e n j e p l a n i r a se za 2010. Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Biokovo pobliže uređuje pitanja i propisuje mjere zaštite, očuvanja i korištenja P a r k a . D o n o s i g a U p r a v n o vijeće u z s u g l a s n o s t

Ministarstva. Pravilnik o unutarnjem redu P P B objavljen je u NN b r . 66/ 2 0 0 1 . J a v n a u s t a n o v a P a r k prirode Biokovo, u o k v i r u svojih o v l a s t i , z a d a ć a i m o g u ć n o s t i , zauzima se za sustavno znanstveno istraživanje prirodnih i drugih vrijednosti P a r k a prirode Biokovo, zaštitu, za njihovu valorizaciju i primjernu k a o i za njihovo o d r ž i v o k o r i š t e n j e ,

k a k o bi se ljepota i bogatstvo te n a š e p l a n i n e s a č u v a l o i za b u d u ć e n a r a š t a j e . Informativni punkt na vidikovcu Ravna Vlaška, foto: Arhiva PPB

Ulazna recepcija Parka prirode na početku biokovske planinske ceste, foto: Arhiva PPB

PARK PRIRODE

259

LITERATURA

Godišnja izvješća o radu JU Park prirode Biokovo, 1999.2007., Makarska. Skupina autora, 1981., Biokovo - elaborat zaštite prirode, RZ za zaštitu prirode, Zagreb. Odluka o proglašenju hortikulturnog spomenika botaničkog vrta, Službeni glasnik općine Makarska br. 11/1984. Pravilnik o unutrašnjem redu u Parku prirode Biokovo (NN 66/2001.).

Radić fra N„ 1998., Dr. fra Jure Radić ŽIVOT I DJELO, Zbornik »Kačić«, Makarska. Zakon o proglašenju planine Biokovo parkom prirode (NN 24/1981.). Zakon o zaštiti prirode (NN 70/2005.).

Ulaz u Park, foto: Arhiva PPB

BIOKOVO

260

dr. fra jure radić

FRA GABRIJEL JURIŠIĆ

Dr. fra Jure Radić (1920.-1990.)
- teolog i prirodoslovac Kolijevka za životnu zrelost
tor, inicijator važnih pothva­ ta i osnivač v a ž n i h ustanova, pa č a k i k a o čovjek koji je dao i z v a n r e d a n d o p r i n o s r a z v o j u tu­ je p r i m o r j e j e d a n r i z m a u M a k a r s k o m primorju. On je u p u t i o tisuće domaćih i s t r a n i h t u r i s t a , m o d e r n i h i su­ v r e m e n i h n o m a d a , n a predno­ sti, z n a m e n i t o s t i i l j e p o t u Pri­ m o r j a . T u r i s t u , koji uz to t r a ž i i s m i s a o s v e g a š t o postoji i š t o je Fra Jure Radić (Split, 1944. - tada je navršio 24 god.) predano suvremenom čovjeku, p o m o g a o j e s h v a t i t i s m i s a o svo­ ga p o s t o j a n j a , a l i i u ž i v a t i život koji mu je n e z a s l u ž e n o i v e l i k o d u š n o Stvoritelj darovao. F r a J u r e još k a o dječak u r o d n o j B a š k o j Vodi z n a t i ž e l j n o obilazi d u g e š l j u n č a n e p l a ž e i t r a ž i kokice, m a l e p u ž i ć e i školjke koje valovi n a k o n oluje i z b a c u j u na žalo. U d o b a njegova djetinj­ s t v a to je djeci i g r a i z a b a v a , a l i i n a t j e c a n j e t k o će ih n a ć i više i čije će b i t i ljepše. Poslije p u č k e škole u r o d n o m m j e s t u p o s t a j e s j e m e n i š t a r a c i završava Franjevačku klasičnu gimnaziju u poslove. S neko­ šaljivi list, koji Sinju. Već u t i m m l a d e n a č k i m d a n i m a poka­ zao je s m i s a o za u r e d n i č k e liko k o l e g a o r g a n i z i r a ilegalni

M
surim

A K A R S K O

od n a j l j e p š i h i n a j z a n i m ­ Hrvatske i sivim po svojim li­

ljivijih p r e d j e l a lijepe n a š e do­ movine biokovskim

t i c a m a i t v r d o m k a m e n j u , po p r o z i r n o s t i i čistoći J a d r a n s k o ­ ga m o r a i šljunčanim p l a ž a m a , p o p l a v e t n i l u n e b e s k o g a svoda, škrtoj zemlji, bogato obrasloj

sredozemnim raslinjem: maslinom, smokvom, r o g a č e m , v i n o v o m lozom, b o r o m , č e m p r e s o m , tamarisom, oleandrom i bezbrojnim drugim v r s t a m a bilja, koje bojom i m i r i s i m a o č a r a v a j u d o m a ć e g a čovjeka i posjetitelja. U takvoj prirodnoj sredini, kao izvanrednoj kolijevci, još od d a v n i h i l i r s k i h i r i m s k i h vre­ m e n a r a đ a l i s u s e ljudi b i s t r a u m a , p l e m e n i t a d u h a , t o p l a s r c a , s n a ž n a i s t a s i t a tijela. N e k a b u d u s p o m e n u t i s a m o n e k i i z novijih v r e m e n a : p r o s l a v l j e n i p j e s n i k fra A n d r i j a K a č i ć M i o š i ć (+1760.), (+1887.); Ivan buditelj pjesnik i narodne svijesti; pučki i fra Toj politički preporoditelj don M i h o v i l P a v l i n o v i ć romantičarski te mnogi sanjar drugi. Despot (+1886.)

se u m n a ž a o rukopisom u nekoliko primjeraka. N a k o n n o v i c i j a t a na otočiću Visovcu i s t u d i j a fi­ lozofije i teologije u M a k a r s k o j , u j e k u D r u g o g a svjetskog r a t a s l a v i m l a d u m i s u n a V e l i k u Go­ s p u 15. kolovoza 1 9 4 3 . g o d i n e . I a k o j e r a t n o i p o r a t n o k o m u n i s t i č k o doba bilo t e š k o , p o s e b n o z a k a t o l i č k i k l e r , fra J u r e s e u s a m o s t a n s k o j t i š i n i b a v i o teologijom, p o s e b n o l i t u r g i k o m , t e b o t a n i k o m i a s t r o n o m i j o m . Upi-

plejadi velikih i n e u m r l i h P r i m o r a c a p r i p a d a i v r l i m u ž fra J u r e R a d i ć , koji j e obilježio 2 0 . stoljeće n e s a m o u M a k a r s k o m p r i m o r j u , n e g o i d a l e k o šire, č a k i z v a n g r a n i c a Lijepe naše. To j e o s t v a r i o n e s a m o k a o franjevac, s v e ć e n i k i teolog, n e g o i k a o p r i r o d o s l o v a c , z n a n s t v e n i k , pisac, prevoditelj, u r e d n i k , izdavač, organiza­ BIOKOVO

262

Fra Jure Radić slavi Sv. Misu na hridinama Biokova (oko 1980. god.)

Fra Jure Radić govori o značenju poštanskih maraka za ljude

Franjevački samostan u Makarskoj u kojemu je fra Jure Radić godinama živio i radio, foto: G. Morović

sao je poslijediplomski studij na Bogoslovskom fakultetu S v e u č i l i š t a u Z a g r e b u i taj posao o k r u n i o d o k t o r a t o m bogoslovlja. FRA J U R E RADIĆ

263

U molitvi uz kapelicu na Lađeni, Biokovo 11.1.1971.

Dvije velike ljubavi
K a o m l a d i p r o f e s o r i odgojitelj n a G i m n a ­ ziji i Franjevačkoj visokoj bogosloviji nastoji živjeti za svoje dvije velike ljubavi, u skladu s T a k o fra J u r e o d g a j a n e s a m o sebe, već i b r o j n e n a r a š t a j e m l a d i h f r a n j e v a c a i svjedoči isto brojnim životnom lo za njegovo čovjeka. ljudima što koje je sreće na movens za svojemu njego­ Boga i putu, spiritus Zvonik se izdiže nad starom i novom crkvom. Desno je zgrada Instituta planina i more, oko 1970. god.

p o z n a t o m s t a r o m i z r e k o m Per visibilia ad invisibilia ( P r e k o vidljivoga do nevidljivoga), t j . do A p s o l u t n o g a Bića, Boga S t v o r i t e l j a i P r i j a t e l j a čovjeka. S t o g a je k a o s v e ć e n i k i profesor l i t u r gike t e ž i o v i s i n a m a i d u b i n a m a d u h a . P r o d u b ­ ljuje svoje t e o l o š k o z n a n j e , a l i n a j v e ć u m o g u ć u p a ž n j u posvećuje o b a v l j a n j u i slavljenju l i t u r ­ gijskih o b r e d a , š t o m u širi d u h o v n e v i d i k e i i s u s r e t sa S t v o r i t e l j e m . o m o g u ć a v a doživljaj

v i h b r o j n i h p o t h v a t a . I z t o g a j e i z v o r a provre­ učinkovito Pokreće i zauzimanje uređuje časopis Služba

Božja,

i z d a v a č je p r i r u č n i k a Misal za sve dane

u godini, p i s a c č l a n a k a i s u d i o n i k z n a n s t v e n i h skupova i simpozija u Domovini i inozemstvu te s nekoliko e n t u z i j a s t a predvodi liturgijsku obnovu hrvatskoga n a r o d a i stvara r a s a d n i k za ideje D r u g o g a v a t i k a n s k o g s a b o r a . S druge Božjega djela strane, u prirodi prihvaća se proučavanja gotovo i to k o n k r e t n o ,

T r e b a i s t a k n u t i slavljenje sv. m i s e n a pojedi­ n i m i s t a k n u t i m u z v i š i c a m a Biokova. S n e k o l i k o liturgijskih entuzijasta u r a n u zoru išao bi iz M a k a r s k e i dolazio n a b i o k o v s k e v i s i n e k a d b i S u n c e počelo izlaziti. T a d a b i u z pjevanje p s a l a m a slavio e u h a r i s t i j s k o slavlje sjećajući s e riječi pjesnika: Crkva tamjan i iz mu je brdo divno i podnebesje, nebu diže

n e p o z n a t o g a svijeta m e k u š a c a ( M o l l u s c a ) , od­ n o s n o š k o l j a k a J a d r a n s k o g a m o r a , k a o i iz go­ tovo s v i h m o r a svijeta. T a k o u s p o s t a v l j a nevje­ r o j a t n o š i r o k u m r e ž u s u r a d n i k a i p r i j a t e l j a iz e u r o p s k i h zemlja, A m e r i k e , Afrike, Azije, sve d o J a p a n a , p a i d o n a j m a n j e g a k o n t i n e n t a Au­ s t r a l i j e . N j e g o v i m z a l a g a n j e m n a s t a l a j e jedin­ s t v e n a zbirka školjaka n a hrvatskom Jadranu,

oltar časni

dolina,

miris što se k krvi za Krst

iz cvijeta i iz

bijela svijeta prolivene...

I. Mažuranić: S m r t Smail-age Cengića BIOKOVO

264

Časopisi i priručnici koje pokreće i uređuje fra Jure Radić koja j e z a M a k a r s k o p r i m o r j e b i l a p r v o r a z r e d n a turistička ponuda, turistička nadgradnja. Pri­ roda M a k a r s k o g a primorja pružila je domaćim i s t r a n i m gostima p l a n i n u i more, Sunce i plaže, čisti z r a k i e k o l o š k i b e s p r i j e k o r n o priobalje, a fra J u r e j e d o d a o n e š t o š t o još n i t k o nije — n a d ­ g r a d n j u , v r i j e d n o s t koju čovjek n a l a z i u p r i r o d i , koju z n a n s t v e n o i e s t e t s k i v r e d n u j e , n u d i posje­ t i t e l j i m a koje p r i v l a č i i o p l e m e n j u j e . To je ljepo­ ta školjaka iz s v i h m o r a , n e v j e r o j a t n i h v e l i č i n a , o b l i k a i boja, č a r o b n i svijet koji n i k o g a ne osta­ vlja r a v n o d u š n i m . J o š je malu 1957. g o d i n e fra J u r e p r i r e d i o prvu izložbu. Oduševljenje i ljumalakološku

Slike školjaka iz knjige »Lice mora« fra Jure Radića

Acanthocardia spinosa adriatica, srčana bodljikava jadranska

Cypraea (Luria) lurida, žabica (gudanić, miš)

Pecten jacobaeus, lepeza (kapica) Jakovljeva FRA J U R E R A D I Ć

265

Malakološki muzej u Makarskoj, foto: G. Morović b a v fra J u r e i njegovih s u r a d n i k a s t v o r i l i s u Malakološki muzej koji je svečano otvoren 30. t r a v n j a 1 9 6 3 . g o d i n e . K a s n i j e je s k u p i o i v e l i k u z b i r k u fosila, koji su t a k o đ e r i z l o ž e n i u m u z e j s k o m p r o s t o r u . Ideje, s u r a d n i c i i prijatelji o m o g u ć u j u 1 9 7 5 . z i d a n j e n o v e z g r a d e za Insti­ tut Planina i more te 1979. posvetu oltara u k a p e l i Sv. Lidije, s k r l e t a r i c e , p r v e E u r o p l j a n k e k r š ć a n k e iz g r a d i ć a F i l i p a u M a k e d o n i j i , koja j e z a š t i t n i c a I n s t i t u t a . U zid z g r a d e I n s t i t u t a u g r a đ e n a je k a m e n a p l o č a s n a t p i s o m : Terrenis caelastia, humanis divina junguntur. A. D. 1975. ( N e b e s k a se s t v a r n o s t z d r u ž u j e s ze­ maljskom, i tiskanja a božanska s ljudskom) (Uskrsni p r e k o n i j ) . U s k o r o j e došlo d o p r v o g a s i m p o z i j a č a s o p i s a Acta Biokovica. Tisuće domaćih i stranih turista koji posje­ a

ćuju M a l a k o l o š k i

muzej

ostaju

zadivljeni,

vodeći t u r i s t i č k i d j e l a t n i c i u v i đ a j u d a j e fra J u r e silno pomogao turističkoj p o n u d i M a k a r s k o g primorja. Turisti u s a m o s t a n s k i m podrumskim p r o s t o r i j a m a , koje s u g r a đ e n e prije više o d četiri s t o t i n e g o d i n a , m o g u vidjeti i z v a n r e d n o blago m o r s k i h d u b i n a , iz m o r a i o c e a n a cijeloga svije­ ta. Uređenje prostorija s v i t r i n a m a i rasvjetom p r o j e k t i r a o j e ing. a r h . D r a g o M o r a v e c . O s i m r a z g l e d n i c a i r a z n i h t i s k o v i n a , posje­ titelji k a o suvenir o d n o s e r a z n o v r s n e p r e d m e t e i z r a đ e n e o d š k o l j a k a (ogrlice, n a r u k v i c e , broševe) te izvanredno očuvane primjerke domaćih i s t r a n i h š k o l j a k a . P r e k o 50 s v e z a k a Knjige uti­ saka na r a z n i m j e z i c i m a (pa i na j a p a n s k o m i k i n e s k o m ) svjedoče k a k o s u posjetitelji doživjeli školjke i k a k o su u j e d n o m h i p u , s a s v i m spon­ t a n o , i z r a z i l i svoj doživljaj n a m a t e r i n s k o m je­ ziku. C i t a t i t e z a p i s e i t a s v j e d o č a n s t v a izvan­ r e d n o je lijep i d r a g doživljaj. Fra ideju i Jure 1984. ostvaruje još jednu zanimljivu vrt u o s n i v a Biokovski botanički

K o t i š i n i , m a l o m n a s e l j u 3 k m o d M a k a r s k e . Taj j e d i n s t v e n i p r i r o d n i r e z e r v a t b l o k o v s k o g a i me­ Acta Biokovica Vol. 3 iz 1985. s mono­ grafskim djelom fra Jure Radića: Biokov­ ski živi fosili vapnojed i prodornik BIOKOVO d i t e r a n s k o g a bilja s a s t a v n i j e dio P a r k a p r i r o d e Biokovo. N a s a m o m u l a z u u t v r d u b i o k o v s k u liticu dao je u k l e s a t i n a t p i s : Oculis, mente, corde per visibilia ad invisibi-

lia - O č i m a , p a m e ć u , s r c e m po o n o m što se vidi d o O n o g a š t o s e n e vidi.

266

Kotišina: natpis biokovskog poučnog puta (lijevo) i ulaz u Botanički vrt (desno), foto: G. Morović

Pisana riječ i priznanja
U poratnim godinama komunističke vlasti ukidaju ru Kačić sav vjerski u tisak i oduzimaju Tiska­ Šibeniku, vlasništvo Franjevačke Misal (1967.) i d r u g a l i t u r g i j s k a i z d a n j a . Kao j e d a n od o s n i v a č a i č l a n o v a I n t e r d i j e c e z a n s k o g a l i t u r g i j s k o g o d b o r a ( p r e d s j e d n i k j e bio d r . F r a n j o S e p e r , n a d b i s k u p ) , fra J u r e s e p r i h v a t i o pokretanja i uređivanja časopisa izlazi i d a n a s . Kolikogod se t r u d i oko p i s a n e riječi u teolo­ giji, p o s e b n o liturgiji, n e z a n e m a r u j e n i p i s a n j e 0 m a l a k o l o g i j i i biologiji u o p ć e . P o k r e n u o je i uređivao znanstveni zbornik Acta Biokovica 1981., p i s a o i objavio više č l a n a k a u d o m a ć i m 1 s t r a n i m časopisima i izdao nekoliko knjiga: Blago mora mora (1970.), Bilje Biokova (1977.) i Lice (1991.). FRA J U R E R A D I Ć Služba Božja, koji počinje i z l a z i t i u M a k a r s k o j 1960. g o d i n e , a

provincije P r e s v e t o g a O t k u p i t e l j a , kojoj je i fra J u r e p r i p a d a o . K a k o j e u m o d e r n o m ž i v o t u goto­ v o n e m o g u ć e živjeti b e z s r e d s t a v a d r u š t v e n o g a p r i o p ć i v a n j a , a to je u o n o m p o s l i j e r a t n o m r a z ­ doblju p r a k t i č n o z n a č i l o b e z p i s a n e i t i s k a n e riječi, p r e d s t a v n i c i s l u ž b e n e C r k v e t r a ž e n a č i n k a k o do tiskane riječi doći. K a d a su se u novoj d r ž a v i p r i l i k e d o n e k l e d e m o k r a t i z i r a l e , fra J u r e j e m e đ u p r v i m a p o s e g n u o z a t i s k o m . Objavio j e svoju skoj disertaciju (1966.), Moj Liturgijska misal obnova u Hrvat­ za sve prijevod (razmatranja

d a n e u godini, 1958.), već s p o m e n u t i

267

Reprodukcije djela fra Jure Radića te njegove biografije iz pera brata fra Nikole Radića

Spomen ploča na rodnoj kući u Baškoj Vodi, foto: G. Morović Preveo nito djelo je s latinskoga i objavio bilja zname­ (1978.), ziv T r g dr. fra J u r e R a d i ć a , a n a r o d n u k u ć u p o s t a v i l i s p o m e n - p l o č u . G r a d M a k a r s k a svoje­ mu velikom s u g r a đ a n i n u posvetio je Š e t a l i š t e dr. fra J u r e R a d i ć a ( i z m e đ u s a m o s t a n a i Osesu jave). F r a J u r i n b r a t , fra N i k o l a n a p i s a o j e i obja­ vio i l u s t r i r a n u m o n o g r a f i j u Dr. fra Jure Radić, život i djelo (1920.—1990.), koju je na 2 9 6 stra­ n i c a , u z s a ž e t k e n a s t r a n i m j e z i c i m a , objavila i z d a v a č k a k u ć a K a č i ć 1998. g o d i n e . F r a n j e v a č k i r e d , P r o v i n c i j a P r e s v e t o g a O t k u p i t e l j a , Samo­ stan u Makarskoj, Grad Makarska, Makarsko p r i m o r j e i cijela d o m o v i n a H r v a t s k a p o n o s n i su n a fra J u r u i B o g u z a h v a l n i š t o i m j e d a r o v a o t a k v a čovjeka, f r a t r a , s v e ć e n i k a , teologa, priro­ doslovca i p i s c a koji je za s o b o m o s t a v i o prepoz­ natljivi zlatni t r a g .

Ogled

dalmatinskog

koje j e 1676. g o d i n e n a p i s a o R o b e r t V i s i a n i , S i b e n č a n i n , profesor n a S v e u č i l i š t u u P a d o v i . Neki njegovi članci i rasprave ostali neobjavljeni, u r u k o p i s u i č u v a j u se u A r h i v u F r a n j e v a č k o g a s a m o s t a n a Sv. M a r i j e u M a k a r ­ skoj. V e l i č a n s t v e n i s p r o v o d 2 7 . s r p n j a 1990. godi­ ne o k u p i o je b r o j n e prijatelje i p o š t o v a t e l j e pok. fra J u r e R a d i ć a . K o n c e l e b r i r a n u Sv. m i s u slavi­ la su t r i n a d b i s k u p a i m n o g i svećenici j e d n o g a i d r u g o g k l e r a , b r o j n i prijatelji i p o š t o v a t e l j i k a o i m n o š t v o n a r o d a . M n o g i s u p o s l a l i svoje p i s m e ­ ne i z r a z e s u ć u t i i p o š t o v a n j a . M j e š t a n i B a š k e Vode, r o d n o g a m j e s t a fra J u r e , t r g u i s p r e d njegove r o d n e k u ć e d a l i s u n a ­ BIOKOVO

268

Poučni ekološki put
F r a J u r e uvijek j e t e ž i o p r e m a v r h u n c i m a , v i s i n a m a u teologiji, biologiji, a l i i u p l a n i n a r ­ s t v u . P o p e o s e n a Biokovo p r e k o dvije s t o t i n e p u t a . S t o g a j e o prvoj obljetnici s m r t i n a njego­ voj r o d n o j k u ć i p r i č v r š ć e n a ploča koja o z n a č a v a prvu postaju ili kontrolnu Baškoj točku Poučnoga Sv. Jure, e k o l o š k o g p u t a dr. fra J u r e R a d i ć a . O d t e prve postaje u Vodi p r e k o n a j v i š e g a v r h a Biokova, p a d o F r a n j e v a č k o g a s a m o s t a n a u M a k a r s k o j p o s t a v l j e n o je 15 po­ s t a j a ili k o n t r o l n i h t o č a k a . T i m s e p u t o m htjelo u p o z o r i t i n a fra J u r u k a o v e l i k o g a z a l j u b l j e n i k a u p r i r o d u , a p o s e b n o p l a n i n u Biokovo a l i n a g l a ­ s i t i i p o t r e b u o č u v a n j a okoliša, o d n o s n o cijele p r i r o d e . T a k o b i čovjek n a zemlji m o g a o živjeti p r i r o d n i m i z d r a v i m životom, k a k o bi u s v o j e m u ž i v o t u o s t v a r i o i d e a l V e l i k o g a A s i ž a n i n a : Pax et bonum — M i r i d o b r o .

Prva točka poučnog ekološkog puta na kući fra Jure Radića i brošura Poučni ekološki put

Ovdje je p o p i s s v i h t o č a k a s r e d n i m b r o j e m i po j e d n o m z a b i l j e ž e n o m r e č e n i c o m koju je fra J u r e u određenim sao: 1. Rodna kuća u Baškoj Vodi. »Iz ove p r i g o d a m a i z r e k a o ili n a p i ­

4.

P o l u o t o k Sv. P e t a r . » N a Sv. P e t r u l u k o v i p o s t a d o š e dio m o g a življenja.«

5.

M e t e o r o l o š k a s t a n i c a »Osejava«.»U o v i m prostorima takle.« d o ž i v l j a v a h k l i m a t s k e spek­

k u ć e p o đ o h n a p u t z n a n j a , m i r a , odu­ ševljenja...« 2. P l a ž a u B a š k o j Vodi. » N a ž a l i m a djetinj­ s t v a o t k r i h d a r o v e m o r a i z a p o č e h sku­ pljanje 3. školjaka.«

6.

Vidikovac G r a d a c . »Dolažah na o s a m u da na krilima vjetra i valovima mora d u h osvježim.«

7.

Botanički

vrt Kotišina. »Okom, p a m e ć u

i s r c e m po o n o m š t o se vidi d o p i r a h do O n o g a š t o s e n e vidi.« 8. Vošac. » P e n j a h se i vidjeh m n o š t v o raz­

H r i d i s p o d C u r i l a . »Ovdje n a đ o h p r v i dokaz kovlju.« čovjekova prisustva na Podbio­

n o l i k o s t i e n d e m s k i h i r e l i k t n i h oblika.« FRA J U R E R A D I Ć 269

9.

P l a n i n a r s k a k u ć a na Biokovu. »Prođoh k r o z i s k o n s k u ljepotu b u k a v a , j e l a i odm o r i h se.«

15.

F r a n j e v a č k i s a m o s t a n u M a k a r s k o j . »Ko­ r a k po k o r a k približavamo se beskrajnoj i neshvatljivoj stvarnosti.«

10.

S v e t i J u r e . »Reći ' D o s t a ' s a m o n a v r h u n ­ cu.«

Kad je Poučni ekološki

p u t o t v o r e n , objav­

ljena j e 1992. u M a k a r s k o j p r i g o d n a b r o š u r a P o u č n i e k o l o š k i p u t dr. fra J u r e R a d i ć a , d n e v n i k i v o d i č , n a 1 4 s t r a n i c a s zemljovidom k a o i p r i g o d n a z n a č k a (u boji) koju je i z d a l o Pla­ n i n a r s k o d r u š t v o Biokovo. Hodati ekološkim putom, otvoriti oči

11.

M o t i k a . »Uvijek g l e d a h n a liticu o d koje se odcijepih.«

12.

Š i b e n i k . » S t a d o h na p o v i š e n o m j e s t o i doživjeh m i l i n u r a d o s t i . «

13.

M a l i B o r o v a c . » N a s t i j e n a m a m o g a življe­ nja b o r o v i m i b i j a h u učitelji.«

t j e l e s n e i d u h o v n e , u ž i v a t i u p r i r o d i i divi­ ti se d o b r o t i i ljepoti - to je fra J u r i n a opo­ r u k a i p o r u k a svim njegovim prijateljima i sljedbenicima.

14.

M i l e t i n b o r . »Sav n a p o r ž i v o t a u l o ž i h d a b i s m o u p o z n a l i , uzljubili, u š č u v a l i h r a m prirode.«

Pogled na Zagoru s Biokova, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

270

kazalo

A
Abies alba, 97 abiotski čimbenik, 110 absolonova pijavica, 118 Acari, 120 Acer monspessulanum, 93 Achillea clavenae var. argentea, 100 Acrididae, 122 admiral, 127 Adrion, 14, 184 Adrium, 14 Aegypius monachus, 131 Afropselaphus dalmatinus, 124 Agrostemma githago, 96 Ahac, A., 13 Alačević, Nikola, 155, 200, 238 alb, 39 Albium, 14 Aleksandrov dom, 203, 209 alepski bor, 91 Algae, 74, 80 alge, 74,80 alge, endolitične, 80 alge, epilitične silikatne, 80 alge, kriofilne, 80 alge, slatkovodne planktonske, 80 Allium carinatum, 95 Alopecosa fabrilis, 119

Alpinistička penjališta i smjerovi, 212 Alpioniscus balthasari, 118 Alpioniscus bosniensis, 118 alpski florni element, 95 alpski popić, 116, 131 Alschinger, Andreas, 88, 200 Alucita sp., 127 Amelanchier ovalis, 93 amfore, 147 Amphibia, 128 Amphipoda, 118 Anaptyscia ciliaris, 84 Angjelinović, Danko, 242 Anguilla anguilla, 61 Anić, Dragutin, 32 Antennaria dioica, 95 Anthemis arvensis, 95 anticiklone, 24 antika, 149 antropogeno stanište, 134 Antulović, Petar, 235 Apfelbeckia hessei, 120 Apfelbekov biokovski trčak, 124 Aphthona biokovensis, 124 Apidae, 128 apt, 39 Aquila chrysaetos, 131 Aquilegia kitaibelii, 93 Arabis alpina, 95 Arachnida, 118

Araneae, 119 Araneidae, 119 Archaeolacerta mosorensis, 130 Arctostaphjlos uvaursi, 95 Ardijejci, 146 Arduinov dubačac, 95 areal, disjunktni, 96 Arge caucasica, 128 arheološka nalazišta, 138 arhitektura, predromanička, 154 arhitektura, romanička, 154 arkto-alpski florni element, 95 Aronia, 148 Arthropoda, 118 Aschlinger, Andreas, 12 Ascomycota, 76 Asellus aquaticus, 118 Asilidae, 127 askospore, 75 askus, 75 Asparagus acutifolius, 91 Aster bellidiastrum, 95 Astragalus angustifolius, 93 Astragalus angustifolius ssp. bioko­ voense, 100 Athous novaki, 124 Athripsodes dalmatinus, 126 atmosfera, 110 Auchenorrhyncha, 128 August, Friedrich II., 88, 200

Auricularia auricula-judae, Aurinia microcarpa, 100 Avena barbata, 92 Aves, 130, 131

77

B
Bacillariophyta, 80 Bacillus atticus miilleri, 122 Bači, Josip, 203 bajam, 184 Bajamonti, Julije, 236 bakreno doba, 142 Bakšić, Darko, 59 balegarke , 127 balkanski florni element, 93 balkanski rakušac, 119 balkansko-apeninski florni element, 95 bandira od svile, 164 Banović, Stjepan, 58 Barbieri, Veljko, 238 Barbitistes yersini, 122 Barešić, Ana, 76 baršunovci, 77 Basidiomycota, 76 Bast, 25, 75, 76, 131, 186 Baška Voda, 26, 190 Batinić, Jure, 245 Baumgartner, Julius, 78, 80 bebijski karanfil, 93 Bedalov, Ante, 204 Bedek, Jana, 76, 117 Bej-Bienko, Grigorij Jakovlevič, 114 Benček, Đuro, 13, 33 Benić, Josip, 33 berijas, 33 Berullia, 26, 157 Besuchet, Claude, 115 Bešić, Zarija, 32 Biasoletto, Bartholomeo, 12, 88, 200 Bijanković, Nikola biskup, 161 bijela kuga, 27 bijela marulja, 95 bijeli grab, 95 bijeli jasen, 95 Bijelo brdo, 14 Bilkovo, 15, 184 biofacijelna raznolikost, 45 biogeografska razdioba, 110 Biokoviella mauriesi, 112, 116, 120 Biokovo, 14, 184 Biokovoaphaenopsis radici, 112, 115, 122 Biokovska cesta, 208, 253 biokovska jela, 97 Biokovska planinarska staza, 208 biokovska runjika, 100 biokovska ruža, 100 biokovska splitska pipa, 124 biokovska vršna zaravan, 18,111 Biokovska zagora, 224 biokovska zečina, 100 biokovska zlatica, 124 Biokovski botanički vrt Kotišina, 254, 266 biokovski eukonus, 124 biokovski kozlinac, 100 biokovski molops, 114, 124 BIOKOVO

biokovski oštrolist, 100 biokovski speoplanes, 124 Biokovsko selo, 26, 227 biokovsko zvonce, 100 biosfera, 110 biostrome, 40 biotop, 110 biotski čimbenik, 110 Biscutella laevigata, 95 bitumen, 33 Bivalvia, 118 bizantsko-gotski ratovi, 149 bjeloglavi sup, 131 bjelohrptni djetao, 131 bjeloprsi jež, 131 bjelušina, 93 blasijev potkovnjak, 113, 134 Blatttoidea, 122 blitva, 184 bob, 185 bodljikava zečina, 95 bogomoljka, obična, 122 bogomoljke, 122 Bole, Jože, 115 Boletus sp., 77 Bolkay, Stjepan, 114 Bombina variegata kolombatovici, 128 borealni florni element, 95 boričari, 77 borov čavlić, 77 Borovac, 107 Borovik, 107 bosančica, 154, 166 bosanska špiljska babura, 118 Bosio, kapetan, 200 Botteri Dini, Josip, 165, 239 Božičević, Srećko, 13, 58 Božić, Stipe, 204 BPS, 208 Brachjpodium ramosum, 92 bradata zob, 92 Brajković, Dejana, 69 Bralić, Ivan, 252, 258 Brandis, Oskar, 113, 202 braničevke, 127 Bratuš, 26, 190 breče, 30, 36, 37, 42 breče, Jelar, 43 brečokonglomerat, 42 Brela, 26, 27, 139, 157, 159, 186, 188 Brelih, Savo, 114 breskva, 185 Breuning, Stephan von, 114 brevijar hrvački, 159 Brilej, Arnošt, 202 brnistra, 91 Brolanenses, 157 brončano doba, 145 Bryophyta, 74 bubica, 95 Bubo bubo, 131 Buellia dubyana, 84 Bufo bufo, 128 Bufo viridis, 113, 128 buhač, 93 buhe, 122 bujičnjak, 46, 110 Bukovac, 107, 205 bukovača, 76, 77

bukva, 95 Bulić, don Frane, 164 bunar, 46, 110, 170 Bunium alpinum, 95 bura, 25, 102, 111 burina žukica, 100 bušak, 112 Bušelić, Branko, 243 Bušelić, Grgo, 235 Bušelić, Stipe, 59 Buturović, Adem, 114 buturovićev rakušac, 114,118 buža, 178

c
Caius Plinius Secundus, 52 Caliaeschna microstigma, 120 Calligeris ramosa, 127 Calliphoridae, 127 Caloplaca agardhiani, 84 Caloplaca fulgens , 84 Caloplaca haematis, 84 Caloplaca nubigena, 84 Calpe thalictri, 127 Campanula portenschlagiana, 93, 100 Campylaea brusinae, 117 Campylea glabrata, 117 Canis aureus, 134, 218 Canis lupus, 113, 134, 218 Capra hircus, 134 Capra ibex, 69 Capreolus capreolus, 114, 218 Capsella bursa-pastoris, 96 car Franjo Josip I. i Karolina, 156, 200, 231 Carabidae, 122 Cardamine bulbifera, 95 Carici-Seslerietum robustae, 106 Carić, Juraj, 166, 202 Carnivora, 134 Carpinus orientalis, 95 carstvo bakterija, 74 carstvo biljaka, 74 carstvo gljiva, 74 carstvo protista, 74 Casale, Achille, 117 castrum, 180 cenoman, 40 Centaurea biokovensis, 100 Centaurea cuspidata, 100 Centaurea edith-marie, 100 Centaurea glaberrima, 97 Centaurea kusanii, 100 Centaurea muccurensis, 100 Centaurea radichii, 100 Centaurea rupestris, 93, 97 Centaurea solsticialis, 95 Centaurea visianiana, 100 Cerambycidae, 122 Ceratonia siliqua, 92 Cerinthe tristis, 89, 100 Cervus elaphus, 58, 69, 134 Cetina, 16, 91, 205, 229 cetinjski srpac, 97 Chamaecytisus spinescens ssp. alaventi, 100

272

Chenopodium album, 96 Chersotis cuprea, 127 Chilopoda, 120 Chilostoma denudata, 117 Chilostoma setosa setosa, 117 Chironomidae, 127 Chiroptera, 131, 134 Chlorophvta, 74, 80 Chroogomphus rutilus, 77 Chrvsomelidae, 122 Chrysopogon grjllus, 95 Chthoniidae, 120 Chthonius absoioni, 120 Chthonius occultus, 120 Cicada orni, 128 Cicin, K. ing., 69 ciklone, 24 Ciparski rat, 168 Circaetus gallicus, 130 cjeloviti karanfd, 93, 100 Clypeinajurassica, 36 Coleoptera, 120 Collema polycarpon corcyrense, 82 Collema rupestre, 82 Collema vespertilio, 82 Collembola, 120 Collybia sp., 77 Comotti, Gianni, 116 Concina, Giacomo, 12, 52, 200 Copepoda, 118 Cordulia aenea, 120 Cordyceps riverae, 74, 116 Coronella austriaca, 130 Coronilla cretica, 92 Coronilla emeroides, 93 Corydalis ochroleuca, 95 Corylus avellana, 95 cripnja, 195 Crkavica, 131 crkva, Gospe od Karmela, 164 crkva, Gospina, 157 crkva, porođenja BI. Dj. Marije, 164 crkva, Sv. Ante Padovanski, 164 crkva, sv. Ivana, 158, 161, 163 crkva, sv. Križa, 161 crkva, sv. Marije, 159 crkva, sv. Mihovila, 161 crkva, sv. Nikole, 157 crkva, sv. Stjepana, 164 crkvica, Gospe od Zdravlja, 164 crkvica, su. Ilije, 156, 164, 166, 258 crkvica, sv. Jurja, 155 crkvica, sv. Martina, 154, 156 crkvica, sv. Roka, 155, 158, 164 crkvica, sv. Vida, 154, 155 crkvica, Svih svetih, 161 Crkvina, 154, 164 crna udovica, 119 crni jasen, 95 crni lijer, 97 crni okaš, 127 crnoglava grmuša, 113 crnokrilci, 122 crnooki parnasovac, 126 Crocus tommasinianus, 100 Crustacea, 118 crveni luk, 184 crvenkasta zečina, 100 crvenkrpica, 130 Crveno jezero, 61

Crveno zvono (stalaktit), 65 Csiki, Erno, 113 Ctenophthalmus (Medioctenophthalmus) nifetodes eugeniae, 122 Culicidae, 127 Curculionidae, 122 Cvetišić, Vjekoslav, 202 Cvitanović, Ante, 256 cvrčci, 128 Cvanobacteria, 74 Cynipidae, 128 Cynodon dactylon, 96 Cyphophthalmus, 120 Cytisanthus radiatus, 106 Czernohorsky, Karl, 57, 113
V

c
čagalj, 134,218 Cerveny, Jaroslav, 114 češnjak, 184 člankonošci, 118 čovječja ribica, 54,113 Čujić, Boris, 205 Čulić, Nenad, 204 Čvrsnica, 106, 225

c
ćolica, 131 Curilo, 139

D
Dabac, Tošo, 202 dalmatinska buša, 112 dalmatinska medna pčela, 112 dalmatinska pijavica, 118 dalmatinska prženica, 97 dalmatinska skolopendra, 120 dalmatinska špiljska babura, 118 dalmatinska udovička, 97 Dalmatinska zagora, 111 dalmatinski crni bor, 97 dalmatinski kotrljan, 97 dalmatinski leptomeson, 124 dalmatinski okaš, 127 Dalmatinski san, 205 dalmatinski špiljski konjic, 122 dalmatinski šturak, 122 dalmatinski uskršnji leptir, 126 dalmatinski vrtni puh, 134 dalmatinski žuti mukač, 128 dalmatinsko sivo govedo, 112 dalmatinsko zvonce, 97 Dalmatoreichia janaki, 115, 124 Dandol, Vicko, 166 danje paunče, 127 daždevnjaci, 128 Deeleman-Reinhold, Christa, 114, 117 Deharveng, Luis, 117 Dejean, Pierre Francois, 112 Delima blanda blanda, 117 Delmati, 146 Dermaptera, 122

Dermatocarpon herpaticum, 82 Despot, fra Ivan, 54, 200, 238, 248, 262 Dianthus bebius, 93 Dianthus integer, 93, 100 Dianthus liburnicus, 95 Dicranum scoparium, 85 Difnik, Franjo, 169 Dina absoioni, 118 Dinaridi, 30 Dinaromys bogdanovi, 114, 134 dinarska koza, 112 dinarska ruža, 97 dinarski voluhar, 114, 134 Diplopoda, 120 Diplura, 120 Diptera, 127 divlja kruška, 95 divlja mačka, 134, 218 divlja svinja, 134,220 divokoza, 69, 112, 114, 134, 218 divokozjački kostriš, 95 doger, 32, 36 Dolichopoda araneiformis, 122 dolomiti, 30 Domac, Radovan, 89 Donadini, Frano, 203 Donja Brela, 26 Donja gora, 185, 186, 258 donja kreda, 37 Donja Podgora, 26 Donji Tučepi, 26 Dovanj, 16, 106 drača, 93 dračika, 102 Dragičević, Igor, 239 Dragušica, Hrvoje, 13 Drovenik, Božidar, 114, 115 drvene letve, 179 Drvenik, 181 Dryocopus martius, 131 Drypi-Linarietum parviflorae, 102 Drypis spinosa, 95 Državno lovište Biokovo, 220 Dubci, 16, 139, 166, 208 dugokrili pršnjak, 134 dunja, 185 Duvaliotes comes, 114 Duvalius (Biharotrechus) biokovensis, 114, 122 Duvalius (Biharotrechus) comes, 114, 122 dvocvjetna ljubica, 95 dvoglavi molops, 124 dvojenoge, 120 dvojezupci, 134 dvokatnice, 176 dvokrilci, 127 dvolisni pocjep, 95 dvorepci, 120 dvornik troskot, 96 Dyocerasoma biokovense, 115, 120 Dysderidae, 119


Džukić, Georg, 114 KAZALO

273

Đ
Đakon, Ivan, 14

E
edafski klimaks, 104 Edraiantho-Festucetum pancicianae, 106 Edraianthus dalmaticus, 97 Edraianthus pumilio, 100 Edraianthus serpyllifolius, 100 Edraianthus tenuifolius, 97 Edraiantho-Seslerietum juncifoliae, 106 Egejsko more, 106 egzoreljef, 19 ekološki sustav, 111 Elateridae, 122 Eleonorin sokol, 113 Eliomys auercinus dalmaticus, 134 Embioptera, 122 emerzija, 36 Encephalographa cerebrina, 82 endem, 89, 96, 97, 110, 112, 114, 115, 116, 117, 119, 120, 122, 124, 126, 128, 130, 134 eneolitik, 142,143 eocen, 30 Eophila biocovica, 116, 118 Ephedro-Astragaletum biokovoensis, 106 Ephemeroptera, 120 Epigejska fauna, 110 Erebia melas, 127 Erhardt, Robert, 58 Erica verticillata, 92 Erinaceidae, 131 Erinaceus concolor, 131 erozija, 46 Eryngium amethystinum, 95 Eryngium dalmaticum, 97 etnoselo, 231 Euconnus biokovensis, 124 Eukoenenia, 119 eumediteranska klima, 24 Euphorbia filicina, 100 Euphorbia imperfoliata, 97 Euphrasia illyrica, 95 euroazijski florni element, 95 europska jela, 97 europski florni element, 95 Euscorpius tergestinus, 119 Euxoa decora, 127

fauna, podzemna (hipogeična), 110 fauna, špiljska (kavernikolna), 110 fauna, unesena (introducirana), 112 fauna, vodena, 110 fauna, vodena špiljska (stigobionti), 110 fazan, 112 Feigl, Herbert, 114 Felis silvestris, 134, 218 Festuca panciciana, 95 Fibigia triguetra, 97 fimikolna vrsta, 75 fitocenoza, 110 fitofagi, 110 fliš, 30,42 flišni lapor, 36 foraminifera, 36 Formicidae, 128 fortifikacijski sklop na Zadvarju, 168 Fortis, Alberto, 12, 52, 88, 112, 169, 196, 200, 236 fosili, 36, 40, 112 Franičević Pločar, Jure, 240 Frank, Branko, 203 Franjevački samostan Sv. Marije, Makarska, 268 franjevci, 264 Frauenfeld, Georg Ritter von, 113 Fraxinus excelsior, 95 Fraxinus ornus, 95 Fritillaria gracilis, 95 Frullania dilatata, 85 Fuček, Ladislav, 33 Fukarek, Pavle, 89 Fumaria capreolata, 92

G
Gabrić, Goran, 59 Gammarus balcanicus, 119 Gareljić, Jakša, 242 Gasparo, Fulvio, 116 Gasperini, Ricardo, 69 Gastotricha, 128 gatalinka, 128 gavran, 218 Genista pulchella, 97 Genista sericea, 95 Gentiana crispata, 100 Gentiana nivalis, 95 geografski florni element, 91 Geophilidae, 120 Geostiba biokovensis, 115 Giachino, Pierre Mauricio, 117 Gilić, Stanko, 204 Gilpinia socia, 128 Girometta, Umberto, 57, 202 glagoljaši, 159 glatka dvoštitka, 95 glodavci, 134 gmazovi, 128 Gnaphosidae, 119 gnjila, 176 Gojak, Ante, 235, 239 Gojak, Mišo, 58 Gojak, Sara, 205 gola zečina, 97 gomila, Brda, 146

F
Fagetella conica, 85 Fagus sylvatica, 95 Falco biarmicus, 131 Falco eleonorae, 113 Falco peregrinus, 130 fauna, edafska (tla), 110 fauna, izvorna (autohtona), 112 fauna, kopnena špiljska (troglobionti), 110 BIOKOVO

gomila, Budoščić, 146 gomila, Kljenkova, 145 gomila, Ruščina, 145 gomila, Sridnja , 145 gomila, Velika Gomila, 145 gomile, 145, 146 Gonepteryx cleopatra, 127 Goričaj, 150 Gornja Brela , 25 gornja jura, 36 Gornja Podgora, 26 Gornje Igrane, 26, 27 Gornje Tučepi, 26, 42, 186 gornji alb, 33 Gorska služba spašavanja, 205 Gorska župa, 167 gorski brijest, 95 gorski dugoušan, 134 gorski pojas, 104 gotički stil, 157 Gottstein Matočec, Sanja, 75,116 goveda, 188, 190 grabežnice, 127 Grabovac, 144, 154, 164, 186, 227 Grad u Tučepima, 147 Gradac, 26, 27, 181 Gradina u Bastu, 143, 146, 149 gradina, Baletina, 144 gradina, Dujmovića, 144 gradina, Gradac, 144, 146 gradina, Poletnica, 144 gradina, Subotišće, 144 gradina, Sv. Nikola, 144 gradina, Skrabići, 144 gradine, 144 Gradski muzej Makarska (GMV), 70, 138 grašak, 185 gravitacijski odroni, 20 Grci, 146 Grebine, 150 Grebišće u Tučepima, 149 Grgasović, Tonći, 33, 58 Grimmia conferta, 80, 85 grinje, 120 grmolika šparoga, 91 grmoliki grašar, 93 grohot, 19 Grund,A., 12 Grylomorpha dalmatina, 122 GSS, 205 Gudelj, Petar, 250 gujavice, 115, 118 gumno, 194 gustirne, 192 gušterica, krška, 114, 130 gušterica, mosorska, 113, 130 gušterica, obični zelembać, 130 gušterica, zidna, 130 guvno, 194 Gyalecta ulmi, 82 Gymnadenia conopsea, 95 Gyps fulvus, 131

H
Hacker, Christian, 205, 212 Hadena caesia, 127

274

Hamidović, Danijela, 117 Haploembia solieri, 122 harač, 174 Hartl, major, 200 Hasan-aga Arapović, 169 Hasanaginica, 169 Hauer, Franz, 31 Helianthemum alpestre, 95, 106 Helianthemum nitidum, 100 heliktiti, 51 Heliophobus reticulata, 127 Helvella sp., 76 Hemidactylus turcicus, 128 Hemiptera, 128 Henle, Klaus, 115 Hepaticae, 80 hercegovačka stalagcija, 119 Heterocera, 75, 127 Heteroptera, 128 hidrosfera, 110 Hieracium pilosella, 95 Hieracium tommasinii, 100 Hieracium uialdsteinii ssp. biokovoense, 100 Hieropis gemonensis, 130 Himantrium gabrielis, 120 Hippolais olivetorum, 131 Hire, Dragutin, 12, 55 Hirudinea, 118 Hirundo daurica, 131 Hladil.Jiri, 114 Hlavač, Peter, 117 Hochmuth, Zdenko, 59 Hoffmanella, 124 Horvat, Ivo, 81, 89 Host, Josip, 12, 52, 112, 200, 237 Host, Nikola, 112 hot spot, 134 HPD Borak, Podgora, 203 HPD Mosor iz Splita, 203 HPD Sv. Jure iz Zagvozda, 205 HPD, podružnica Biokovo (HPDB), 203 hrast crnika, 91 hrčak, 76 hrvatski hladnokrvni konj, 112 hrvatski livadni cvrčak, 128 Hrvatski lovački savez (HLS), 219 Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM), 116 Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD), 59, 76 Hrvatsko entomološko društvo (HED), 116 Hrvatsko planinarsko društvo (HPD), 203, 205 hvarski rakušac, 119 Hvdrozoa, 37 Hyla arborea, 128 Hylocomium proliferum, 85 Hymenoptera, 120, 128 Hypena obsitalis, 127

ilirski ratnik, 146 ilirsko stanovništvo, 146 ilirsko-južnoeuropski florni element, 95 ilovača, 176 Inachis io, 127 Insecta, 118, 120 Insectivora, 131 Institut planina i more, 253, 266 Institut za šumarska i lovna istraživanja, 218 Interdijecezanski liturgijski odbor, 267 Inula verbascifolia, 93 Iphiclides podalirius, 127 Iris marchesettii, 97 Isopoda, 118 Isoptera, 122 Ivičević, Andrija, 235 Ixodes sp., 120 izronjavanje, 36 izvor, Grebice kod Podgore, 46 izvor, Smokvina u Bastu, 46, 150 izvor, Vepric, 46, 114, 119 izvor, Vrutak iznad Makarske, 46 izvor, Vrutak kod Podgore, 46

jelen, 134 jesenska šašika, 95 jetrenjar, 80 jezero, 46 ježevi, 131 Judino uho, 77 Jukić, fra Nedjeljko, 254 Jukić, Vice, 242 Juniperus oxycedrus, 104 Juniperus sibirica = nana, 95, 104, 106 Jureček, Stepan, 114 Jurinea mollis, 95 Jurišić, fra Karlo, 13, 159, 188 južni lastin repak, 127

K
Kačić Miošić, fra Andrija, 15, 181, 262 Kačić, Bartul, 159 Kačić, fra Petar Peko, 236 Kaer, Frane, 165 Kaer, Petar, 9, 12, 55, 155, 200, 202, 238 kalkareniti, 42 Kambič, Boris, 204 kamen, dijabazit, 143 kamen, serpentin, 143 kamenice, 18, 46, 51, 192 kameniti kosac, 120 kamenjarska krkavina, 95 Kamešnica, 33, 106 kantunal, 178 Kaoci, 107 kapelica, na Dubcima, 165 kapelica, na tučepskoj Lađeni, 165 kapelica, sv. Ilije, 155 kapelica, sv. Kaje, 165 kapelica, sv. Nikole, 165 Karadžić, Ružica, 116 Karaman, Ivo, 117 Karaman, Stanko, 114 kasno brončano doba, 143 kaštel, Veliki, 170, 179 kaštel, Vrcanova špila, 170 kaverna, 50 Kaverna na Dubcima, 60 Kecskemety, Miroslav, 238 Kerner, Fritz von Marilaun, 31 kimerička emerzija, 33 Kimet-Sutvid, 107 Kitajbelov pakujac, 93 Kladnički, Miroslav, 33 Klaić, Vjekoslav, 12, 54, 201 klak, 176 Klarić, Željko, 58 klastična naslaga, 30 klečica, 95, 104, 106 Kleiber, Max, 55, 155, 202 Kleopatrin žućak, 127 Kletečki, Eduard, 116 klišnjaci, 122 Knautia dalmatica, 97 Knautia illyrica, 95 knez Kačić, Grubiša, 167 knez Metternich, 166 Kober, Leopold, 31 kokice, 262 KAZALO

J
Jadranska karbonatna platforma, 30, 41, 45 Jadranska magistrala, 174 Jagačić, Tomislav, 203 Jakić, fra Pavao, 159 Jakić, Nedjeljko, 204 Jakovina, Ivo, 203 Jalžić, Branko, 58, 114, 116 jama, Amfora, 59, 61 jama, Biokovka, 59, 63 jama, Crnih ptica, 131 jama, Cavlenovača, 20 jama, Fratrova, 52 jama, i špilja pod Skokom, 58 jama, Jamina, 134 jama, Krjava II, 65 jama, Lukina, 59 jama, na Dovnju, 131 jama, Nova Velika, 59 jama, Sniježnica, 58 jama, Stara škola, 58, 66 jama, Vilimova, 59, 68 jama, Vojnička osmica, 59, 66 jama, za Kamenitim vratima, 58, 64 jama, za Piščetom, 58, 65 jama, Zaboravna, 59 jama, Zečica, 59 Jambrešić, Gordana, 70 janakov dalmatinski skaritin, 124 Janeček, 114 jarebica kamenjarka, 218 Jastreb, 149 Javna ustanova Park prirode Biokovo (JU PPB), 225,252 jazavac, 134, 218 ječam, 185 jednakonošci, 118 jednokatnice, 176 Jelaska, Vlado, 204

I
ilirska očanica, 95 ilirska prženica, 95 ilirski florni element, 93

275

kolnjaci, 128 Kolombatović, Juraj, 113 Kolombatovićev dugoušan, 134 koluuijalne zavjese, 19 komarči, 127 komari, 127 Komatina, Miomir, 33 komin, 179 Komisija za speleologiju Planinarskog saveza Hrvatske (KS PSH), 58, 66 konijak, 41 konobe, 175 Konstantin Porfirogenet, 26, 157 konjic, špiljski, 122 kopitari, 134 kopljasta papratnjača, 95 kopriva, obična, 96 koraloidi, 51 koritasti luk, 95 korito, 46 kornjača, kopnena, 128 kornjaši, 114, 120, 122, 124 Korolija, Boško, 13 Kossmat, Franz, 31 kostoberina, 131 kostrijet, 191 kostrika rašćica, 92 Kotišina, 25, 27, 41, 107, 156, 225, 253 kovrčavi srčanik, 100 koze, 188, 190 Kozica, 26, 42, 91, 142, 145, 225, 227 kozmopolitske biljke, 95 kozorog, 134 kraj, 26 Krajina, 167 krajobraz, 100, 111, 134 krasnica, 77 krastača obična, 128 krastavci, 184 krednjak, 42 Kreja, 131 kretski grašar, 92 krijesovi, 194 kristali, 51 krivonoške, 77 kromerijski interglacijal, 69 krpelj, 120 Krstatice, 186, 190 kršin, 95 krška zečina, 93, 97 krški izvori, 51,110 krški sokol, 131 kružoliske, 77 Krvavica, 26,43,190 krvotočna rujnica, 77 Kučinić, Mladen, 116 kuće u nizu, 176 kućni macaklin, 128 kuhinje, 175 kukci, 118, 120 kukcojedi, 131 kukolj, 96 kukuruz, 185 kula, Avala, 168 kula, Bušelića, 180 kula, Drvenička, 180 kula, Hercegova, 166 kula, Kostanjića, 181 kula, Lalića, 180 BIOKOVO

kula, Poletnica, 168 kula, Šarića, 180 kula, u Kostanićima, 171 kula, u Podaci, 170, 181 kula, u zaseoku Cista, 181 kula, Zalina, 170 kule, 166, 168, 170, 171, 180, 181 Kulić, Boris, 204 kultura, cetinska, 142 kultura, hvarska, 141 kultura, impresso keramike, 140 kultura, mousterijenska, 139 Kuluz, Željko, 244 kuna bjelica, 134,218 kuna zlatica, 134 kupus, 184 Kuranik, 107 Kurtović, Borut, 203 kusokrilci, 115, 122, 124 Kiister, Heinrich Carl, 113 Kušan, Fran, 9, 13, 78, 89, 203 Kušan, Ivana, 76 Kušanova zečina, 100 Kuščer, Ljudevit, 114 Kuzmanić, Ante, 12 kužine, 175 kvartar, 30,43

L
Labinetza, 26 Lacerta mosorensis, 113 Lacerta viridis, 130 Lacković, Damir, 33 Lacković, Irena, 117 Lactarius sanguifluus, 11 Lactarius sp., 77 Lađena, 114 Lago, Valentin, 238 Lagomorpha, 134 Lalić, Tonći, 58 Lalić, Vlade, 57 Lan, Rudolf, 202 Laneyriella staudacheri, 124 Langer, František, 239 lapori, 42 Laserpitium latifolium, 93 lasica, 134 lastin repak, 127 late, 179 Latrodectus tredecimguttatus, 119 lažipauci, 120 lažištipavci, 119, 120 Lecanora calcarea, 84 Lecanora calcarea opeographoides, 84 Lecanora glabrata, 84 Lecidea jurana, 82 Lecidea lurida, 82 Lecidea parasema, 82 Lecidea sanguineoatra, 82 leća, 37, 185 ledene sige, 51 ledenica, 46, 51, 170, 236 ledenica, Crna, 54 ledenica, Dusa , 51 ledenica, Japaga u Zelenim docima, 51 ledenica, Jarova rupa, 58

ledenica, Sniježnica u Silnom gozdu, 51 ledenica, Stara, 51 ledenica, Velika, 57 ledenica, Vrtača, 51 Lepidoptera, 120, 126, 127 Lepista sp., 77 leptiri, 120, 126,127 Leptodirinae, 122 Leptogium lichenoides, 82 Leptogium saturninum, 82 Leptomeson dombrouiski, 124 Leptonetidae, 119 Lepus europaeus, 134, 218 liburnijski karanfil, 95 Lichenes, 74, 82, 84 Liebmann, Walter, 114 lijas, 32 lijep, 145 lijeska, 95 Lilium martagon ssp. cattaniae, 97 Limoniidae, 127 Linne, Karl, 9 Linoporella vesiculifera, 33 lisa, 179, 190 lisica, 134,218 lišaji, 74,82,84 Lithobidae, 120 litofacijelna raznolikost, 45 litosfera, 110 litostratigrafska (formacijska) karta, 33 litzenski ukras, 142 Lobaria pulmonaria, 78, 82 loboda, obična, 96 locus classicus, 97 lokva, 46, 110, 170 lokvica, 46 Lonicera alpigena, 95 Lophozia, 81 Lophozia badensis, 85 Lophozia barbata, 85 Lophozia mulleri pumila, 85 Lorković, Zdravko, 114 lovna divljač, 218 lovni turizam, 219 Lovreta, Jakov, 254 Lovricia aenigmatica, 116,124 Lovrić, Andrija Željko, 89 loza vinova, 184 Lučić Roki, Petar, 203 Lugarnica na Kaocima, 211 Lukač, Gordan, 116 Lukić, Marko, 117 lukovičasta režuha, 95 Lukšić, Branko, 204 Lumbricidae, 118 lunja, 131 Lunjeve kuće, 131 Lvcoperdaceae, 77 Lvcosidae, 119 Lvniphidae, 119

Lj
ljekovita kadulja, 104 ljepuškasta žutilovka, 97 ljuti krš, 19

276

M
Maasen, Wim J. M., 114 Macrochaetosoma troglomontanum biokouense, 116,120 Madotheca cordeana, 85 Magaš, Nikola, 13, 33 mahovine, 74, 80, 81, 85 mahunarke, 185 Maianthemum bifolium, 95 Majcen, Žarko, 13 majstor Hajrudin, 168 Makar, 25, 167, 186 Makarska, 27 makarska medora, 117 Makarska rivijera, 224 makarska zečina, 100 maklen, 93 makroregija, 100 makrošupljina, 110 Mala Azija, 106 mala kiselica, 95 Mala Lađena, 146 Malakološki muzej, 253, 266 Malez, Mirko, 63, 69 mali plavac, 127 mali potkovnjak, 134 Mali Troglav, 20 mali vodenjak, 128 malina, 95 malm, 32,36,37 Malo Godinje, 146 maločetinaši, 118 Mammalia, 131 Mamužić, Pavao, 32 Mandl, Maksimilijan, 89, 202 manin cvrčak, 128 Mantis religiosa, 122 Mantodea, 122 marelica, 185 Margetić, Ante, 202,203 Margetić, Marko, 32 Marinčić, Stanko, 13, 33 Marinović-Uzelac, Ante, 258 Marion, Vladimir, 202 Marjanović, Vlado, 165 Markezetijeva perunika, 97 markirane staze, 207 Marrubium incanum, 95 maršal Marmont, 166 Martes foina, 134, 218 Martes martes, 134 maslina, 184 mastriht, 41 Matičec, Dubravko, 33 Matočec, Neven, 74 Matvejev, Sergej Dimitrijević, 114 Mayer, Ernest, 89 Medicago prostrata, 95 medoglavka, 95 Medora macascarensis macascarensis, 113, 117 Medora stenostoma, 117 medvjed, 134 medvjeđa špilja, 69 medvjetka, 95 mekinjak, 95 Meles meles, 134 merala, 93

Mesostalita comottii, 66,116,119 metlika, 106 mezozoik, 30, 31, 32, 33 Micropterna testacea, 126 Mihaljević, J., 57 Mihaljević-Falak, Ljubica, 248 Mihljević, Darko, 13 Mihoci, Iva, 116 Mikac, Ksenija, 13 mikrošupljina, 110 milerova božja ovčica, 124 Miletin bor, 107, 209 Milivojević, Borivoje Ž., 12 Milošević, Bogomir, 13 Milovanović, Branislav, 32 Miniopterus schreibersi, 134 Minuartia graminifolia ssp. clandestina, 93, 100 Mirić, orđe, 114 misal hrvački, 159 miševi, 134 mješinarke, 76 Mladinov, Lidija, 116 mlađe kameno doba, 139 Mlejnek, Roman, 116 mliječnica, 77 Mlinarić, Viktor, 203 modri kotrljan, 95 modro lasinje, 93 modrozelene alge, 74 Molops biokovensis, 114, 124 Molops bucephalus, 112, 124 Moltkea petraea, 93 Mons Slavorum, 14, 184 Montanense, 149 Morchella sp., 76 Mosor, 106 mravi, 128 mravozub crni, 131 mrežasti krš, 19 mrežokrilci, 126 mrkva, 184 Mršić, Narcis, 115 Muccurum, 147 muflon, 112, 114, 134, 218 muhe, 127 mukinja, 93 Muller, Joseph, 57, 113, 114, 202 Murati, Murat, 78 Muridae, 134 Muscidae, 127 Museo Correr, 164 Mustela nivalis, 134 Mustela putorius, 134 Mutinus caninus, 77 Myotis, 134 Myotis emarginatus, 134 Myotis myotis, 134 Myoxusglis, 134, 218 Mvriapoda, 118

naranča, 185 neandertalac, 139 Neesiella rupestris, 85 nekropole, 145 Neli Bajalo, Kornelija, 239 Nelima troglodytes, 120 Nematoda, 128 Nematus nigricornis, 128 Nemertina, 128 Nenadić, Vukac, 14 Neobisium maderi, 120 Neobisium peruni, 120 Neobisium staudacheri, 120 neogen, 30 neokom, 39 neolitik, 139 Neophron percnopterus, 131 Nephroma lusitanicum, 82 Neptis rivularis, 126 Neretva, 16, 208, 226 Neretvanska kneževina, 149 Nevistina stina, 107, 146 Nikler, Leon, 32 Nikolić, Emanuell, 202 Niphargus buturovici, 114, 118 Niphargus hvarensis, 119 niži beskralježnjaci, 128 Noctuidae, 127 noćni leptiri, 75, 127 Nonvajlerov trehus, 122 Nonveiller, Guido, 114 Nopsca, Franz, 31 Nordsieck, Hartmut, 114 Novak, Petar, 57, 113, 114, 202 Novak, Tone, 116 novakov klišnjak, 124 Nucifraga caryocatactes, 131

N
nadničar, 179 najmenik, 186 nakaznici, 122 nanoplankton, 42 Napoleonova cesta, 166, 227

obadi, 127 obala, 192 oblici, 128 obori, 175 Octodrilus pseudolissaensis, 118 Ocys hoffmanni, 124 Odonata, 120 okriljena šupaljka, 95 Okrumbica, 148 oligocen, 30, 42 Oligochaeta, 118 Omiška Dinara, 16 Omphreus apfelbecki biokovensis, 124 Onosma biokovoense, 100 Onosma visianii, 100 općina, 27,42,91 Opilio saxatilis, 120 Opiliones, 120 opilionidi, 120 opličavanje, 36 opnokrilci, 120, 128 oppidum, 180 Opsius croaticus, 128 orah, 185 orao zmijar, 130 Oraš, Igo, 203 Orientalina curta curta, 117 orogeneza, 30, 45 KAZALO

o

277

Orthoptera, 120 ose, 128 ose biljarice, 128 ose drvarice, 128 ose šiškarice, 128 Osejava, 40 Oštrog, 26 Ostrok, 26 oštri svinjak, 96 Oštrić, Nenad, 33 Otiorrhynchus spalatrensis bioco­ vensis, 124 otlačenje žita, 192 Otonij, Matej, 164 ovce, 188, 190 Ovčje polje, 107 Ovis musimon, 112, 114, 134, 218 Ozimec, Roman, 74, 116, 117, 203 Ozimec, Siniša, 78 ozimica, 185

padina, Bučevica u Kotišini, 144 padina, Japjanica, 144, 148 padina, Podkalac, 144, 148 padina, Podstinje u Makru, 144 padina, Poprat u Podgori, 144, 148 padina, Vrujsko, 144, 148 paleogen, 30, 41 paleolitik, 138 paličnjak, 122 Paliuretum spinae-christi, 102 Paliurus spina-christi, 93 Palpares libelluloides, 126 Palpigradida, 119 Panaeolus sphinctrinus, 76 Pančićeva vlasulja, 95 Pannaria leucosticta, 82 Pannaria rubiginosa, 82 papatači, 127 Papeš, Dražena, 89 Papeš, Josip, 13 Papilio alexanor, 127 Papilo machaon, 127 papratasta mlječika, 100 papratnjače, 74 Pararcyptera brevipennis brevipennis, 122 Pardosa cincta, 119 Park prirode Biokovo, 138, 207, 218, 224, 252 Parmelia acetabulum, 84 Parmelia furfuracea, 84 Parmelia glabra, 84 Parmelia physodes, 84 Parmelia saxatilis, 84 Parmelia tubulosa, 84 Parmeliella saubinetti, 82 Parnassius mnemosynae, 126 parobrod Baron Gautsch, 89 Partl, Anamarija, 78 pasji stršak, 77 pasji strupnik, 93 pastiri, 186 pastirska torbica, 96 pašnjaci, 184 pauci, 116, 119 BIOKOVO

pauci, baldahinski, 119 pauci, cvjetni, 119 pauci, krstaši, 119 pauci, skakači, 119 pauci, šesterookci, 119 pauci, vučjaci, 119 paučnjaci, 118 Pavao Rovinjanin, 9, 12, 52, 112, 154, 200 Pavićević, Dragan, 117 Pavlek, Martina, 117 Pavletić, Zinka, 81, 89 Pavlinović, don Mihovil, 262 pčele, 128 PD Pozjata iz Brela, 205 PD Sv. Ilija iz Baške Vode, 205 Peć, 43 Pedinophyllum interrruptum, 85 pedosfera, 110 peka, 195 pelagički, 40 Pelizzer, fra Pavao, 9, 12, 52, 112, 154, 200 Pellia fabbroniana , 85 Peltigera rufescens, 82 Peltigera scutata, 82 Peltigeria canina, 82 Penecke, Karl, 57, 113 perastokrili leptirić, 127 Perissodactvla, 134 peritecije, 75 Pernat, Doriano, 205 Perović, Franjo, 116 Perše, D., 203 Pertusaria pertusa, 82 Pertusaria ivulfeni, 82 Petermann, Reinhard E., 224 Petković, Košta, 31 Petriciolli, Donat, 58 Petričević, Anka, 247 Petričević, Smilja, 203 Petter, Franz, 12, 88, 200 Peucedanetum longifoliae, 106 Peziza sp., 76 Pezzolato, Paolo, 205 Phasmatodea, 122 Philonotis alpicola, 85 Physcia hispida, 84 Physcia pulverulenta, 84 Physcia venusta, 84 Pichler, Thomas, 88,200 Picoides leucotos, 131 picokare, 156 pijavice, 118 Pinus halepensis, 91 Pinus mugo, 106 Pinus nigra ssp. dalmatica, 97 pipe, 122 Pirus piraster, 95 Pistacia lentiscus, 91 Pistacia terebinthus, 91 Pišut, Ivan, 78 pitosi, 147 Pittoni, Joseph Claudius, 88, 200 pješčenjaci, 42 Plaček, Josip, 155, 202 Plagiochila, 81 Plagiochila asplenioides humilis, 85 Plagiochila asplenioides minor, 85 plan upravljanja, 258

Planina Slavena, 14, 184 planinarska kuća, Akademik Josip Roglić na Čuliji, 211 planinarska kuća, na Bukovcu iznad Gornjih Brela, 210 planinarska kuća, na Kaocima, 211 planinarska kuća, pod Sv. Jurom, 210 planinarska kuća, Podglogovik, 205, 210 planinarska kuća, Slobodan Ravlić na Lokvi, 209 planinarski dom, na Vošcu, 209 planinarski dom, pod Vošcem, 203, 209 planinska gušarka, 95 planinska kozja krv, 95 planinska ljubičica, 95 planinska sova, 131 planinska sunčanica, 95, 106 planinska vlasnjača, 95 planinski bor, 106 planinski čubar, 93 planinski koporac, 95 Planipennia, 126 Plantago argentea, 95 Plantago major, 96 Platyceps najadum dahli, 130 Platvhelmintes, 128 plazalačka palestra, 204 Plecotus kolombatovici, 134 Plecotus macrobullaris, 134 pleistocen, 46 Pleurotus ostreatus, 76, 77 Plinije Stariji, 52 plodišta, 75 plosnati crvi, 128 plosnatice, 77 Poa alpina, 95 Pod Glogovikom, 187 Podarcis melisellensis, 114, 130 Podarcis muralis, 130 Podbiokovlje, 42, 189 Podgora, 27, 42, 186, 190 Podgorje, 18, 110 Podgorski pojas, 100 podzemljari, 122, 124 pojate, 175 polegle bore, 32 polegnuta vija, 95 Poletnica, 149 polukrilci, 128 Polybothrus stygis, 120 Polygonum aviculare, 96 Polystichum lonchitis, 95 Poljak, Željko, 203 poljoprivredna kultura, 184 poljski jarmen, 95 Pomatias elegans, 117 ponikve, 19 pontski florni element, 95 poriluk, 184 Poronia punctata, 75 Portenschlagiella ramosissima, 95, 100 Portenschlag-Ledermaver, Franz, 12, 88, 96, 113, 200 portenšlagija, 95, 100 Portenšlagova ruža, 97 Portenšlagova zvončika, 93, 100 poskok, 130

278

posviti, 194 potkornjaci, 122 potkrovlje, 176, 179, 190 potleušice, 174, 176 potok Vrutak, 25 potres 1962., 174, 196 Poučna geološka staza, 33, 258 Poučni ekološki put dr. fra Jure Radića, 208,269 prapovijest, 138 praživotinje, 128 Prebeg, Zlatko, 202 Predgorska stepenica, 18, 110 pred-tercijarni relikt, 120 Pregl, Baldassare de, 113 Preissia commutata, 85 prelonožci, 122 Prenj, 106,225 prepelica, 112,218 preplavljivanje, 36 Pretner, Egon, 114 Pretplaninski i planinski pojas, 106 Prigorje, 18, 110 Prigorski pojas, 104 Primorje, 167 primorska crnjuša, 92 Primorski strmac, 18, 110 Prionotropis hystrix hystrix, 122 proluvijalni, 43 Promajna, 26, 190 Proterebia afra dalmata, 127 Proteus anguinus, 54, 113 Protoblastenia imersa, 84 Protoblastenia incrustans, 84 Protoneobisium biocovense, 120 Protozoa, 128 Providur, Vlatko, 202 prugasto jedarce, 127 Prunella collaris, 116, 131 Prunus mahaleb, 95 pržina, 176 Pseudophilotes schiffermulleri, 127 Pseudoscorpiones, 119, 120 Psychodidae, 127 pšenica, 185 Pteridophvta, 74 ptice, 130, 131 puhare, 77 Puharić, Ivo, 203, 238 Pulmonaria visianii, 97 pustenasti dubačac, 95 puzavo zvonce, 100 puž polugolać, 118 Pyrrhocorax graculus, 131

Q
Quercus ilex, 91

R
Rac, Mladen, 89 Radić, dr. fra Jure, 4, 9, 78, 81, 89, 252, 254, 258, 262 Radić, fra Nikola, 254 Radićev biokovski špiljski trčak, 122

Radićeva zečina, 100 Radio televizija Zagreb (HTV), 210, 253 Radoičić, Rajka, 32 Radonić, Dražena, 242 Radziella, 115, 124 Rada, Tonći, 58, 115 Raić, Vid, 13 rajčice, 184 Rako, Stjepan, 165 rakovi, 118 rakušci, 118 Rana ridibunda, 128 rano brončano doba, 143 Ranunculus nemorosus, 95 Rasjedne zabiokovske udoline, 18, 111 Rastovac, 26 Rašćane, 26, 42, 145, 161, 186, 227 rašeljka, 95 rat, Kandijski, 168, 174 rat, Mali, 169 rat, Morejski, 168, 174 Ravlić, Jakša, 12 Ravlić, Slobodan, 203 ravnokrilci, 120 Reboulia hemisphaerica, 85 refugije, 96 Regnum Fungi, 74 Regnum Plantae, 74 Regnum Prokaryotae, 74 Regnum Protoctista, 74 Regula-Bevilacqua, Ljerka, 254 reintrodukcija krupne divljači, 219 relikt, glacijalni, 112 relikt, predtercijarni, 112 relikt, tercijarni, 112 reliktni pauk, 119 repa, 184 Reptilia, 128 reversni rasjed, 36 Reunice, 145 rezervat, botanički, 107 rezervat, geomorfološki, 107 rezervat, šumske vegetacije, 107 Režek, Boris, 203 Rhamnus fallax, 106 Rhamnus intermedia, 93 Rhamnus rupestris, 95 Rhaphidophoridae, 122 Rhinolophidae, 134 Rhinolophus blasii, 113, 134 Rhinolophus ferrumequinum, 134 Rhinolophus hiposiderros, 134 Rhisocarpon calcareum, 82 Rhogogaster dryas, 128 Rhyacia lucipeta, 127 Rhyacia simulans, 127 Ribarević, Davor, 204 Ribarović, Bartul, 235 Riccia, 81 Riccia levieri, 85 Riccia raddiana, 85 Riccia sorocarpa, 85 Riđanović, Josip, 13 riđi šišmiš, 134 Rilić, 16,226 Rimljani, 146 Rimsko razdoblje, 147 Rinodina bischoffi, 84 Rodentia, 134

Rodićeva cesta, 165 rogač, 92 Roglić, Josip, 12, 57, 202 Rosa pendulina, 95 Rosa pendulina ssp. biokovoensis, 100 Rosa portenschlagiana, 97 Rosa spinosissima, 95 Rosa x dinarica, 97 Rotatoria, 128 rotkva, 184 Roubal, Jan, 114 Roubaliella, 114, 124 rovka, mala, 131 rovka, patuljasta, 131 rovka, šumska, 131 rovke, 131 rozetasti zvjezdan, 95 Rubić, Ivo, 12, 190, 202 Rubus idaeus, 95 Rucner, Dragutin, 114 Rucner, Renata, 114 Rukavina, Miroslav, 252, 258 Rumex acetosella, 95 runjika, obična, 95 Rupicapra rupicapra, 69,112,114, 134, 218 Rupnik, V., 203 ruralni turizam, 230 Russula sp., 77 Rutgers, Albert Thomas Chrysostomus, 32 Rutten, Louis Martin Robert, 32

s
Salamandra salamandra, 128 Salpingoporella biokovensis, 33, 39 Salticidae, 119 saljevi, 51 santon, 41 Santrić, I., 203 Saranač, 33, 58, 77, 145 Sardagna, Michelle de, 80, 88, 200 Satureja subspicata, 93 Scabiosa leucophylla ssp. dalmatica, 97 Scapania, 81 Scapania aequiloba dentata, 85 Scapania aspera, 85 Scapania calcicola, 85 Scarabaeidae, 122 Scatophagidae, 127 Schiffner, Victor Felix, 80 Schmidt, Anton, 114 Schmidtler, Josef F., 115 Schubert, Richard, 31 Sciurus vulgaris, 134 Scoliopteryx libatrix, 127 Scolopendra dalmatica, 120 Scolvtidae, 122 Scorpiones, 119 Scorpiurus subvillosus, 92 Scrophularia canina, 93 Scutigera coleoptrata, 120 Scymnus mulleri, 124 SD Karlovac, 61 SDKrstatice, 63 SDMatokit, 61 KAZALO

279

SDŠpiljar, 58 seljačka gospodarstva, 230 Semilimax, 118 Sempervivum schlechani, 93 Senecio doronicum, 95 Senecio nemorensis, 95 Senecio visianianus, 97 senon, 41 Serratula tinctoria ssp. cetingensis, 97 Servit, Miroslav, 78 Sesleria autumnalis, 95 Seslerio-Ostryetum carpinifoliae, 104 Setaria viridis, 96 siga, 51 sijelo, 194, 235 sikirica, 185 silo, 194, 235 siltiti, 42 Simonović, Radivoj, 202 Simuliidae, 127 singenetski, 39 sipari, 19, 30 Siricidae, 128 sisavci, 131 sitni lažištipavci, 120 sitni paučnjaci, 119 sitnoplodna gromotulja, 100 sivi puh, 134, 218 sivi sokol, 130 sjajna sunčanica, 100 sjemenjače, 74 SKHad, 61 skakavci, 122 skaritin, 124 skloništa, 96 skokuni, 120 Slana, Ljuba, 116 slanutak, 185 slap, Mala Gubavica, 229 slap, Velika Gubavica, 229 Slapnik, Rajko, 117 Slaveni, 174 Smerke, Zlatko, 204 smokva, 184 smrčak, 76 smrdljika, 91 smrič, 104 smukulja, 130 sniježnice, 51 snježni srčanik, 95 Soest, Jacob van, 31 Sokač, Branko, 32, 33 solar, 176 Solarina saccata, 82 Soljanin, fra Petar, 158 Sonchus asper, 96 SOPD Biokovo (SOB), 58, 68 SOPDDubovac, 63 SOPD sveučilišta Velebit, 59, 63 SOPD Željezničar, 58, 63 Sorbus aria, 93 Sorex araneus, 131 Sorex minutus, 131 Soricidae, 131 sovice, 127 Spartium junceum, 91 Spelaeobiocovica, 118 Spelaeoconcha paganettii polymorpha, 118 BIOKOVO

Spelaeodytes mirabilis, 124 speleologija, 50 Speleološka udruga (SU), 63 Speleološki klub (SK), 61 Speleološki odsjek Planinarskog društva (SOPD), 58, 59, 68 Speleološko društvo (SD), 58, 61, 63 Speleološko društvo Hrvatske (SDH), 58, 69 Speleološko-alpinistički klub Extrem (ŠAKE), 59,61,205 speleothema, 51 Speoplanes giganteus biocovensis, 124 Spermatophvta, 74 srebrnasti stolisnik, 100 srebrnolisni trputac, 95 srednja jura, 36 srednja krkavina, 93 srednjoeuropski florni element, 95 srna, 114,218 Srzić, Sanja, 239 Stache, Guido, 31 stalagmiti, 51 stalagnati, 51 Stalagtia hercegovinensis, 119 stalaktiti, 51 stanište, 111 stanovi, 175 stapčare, 76 Staphvlinidae, 122, 124 starije željezno doba, 143 starije kameno doba, 138 Staudacher, Jože, 114 Stauronematus compressicornis, 128 Staza, 16, 44, 145, 188, 190, 225, 253 Staza akademika Josipa Roglića, 209 stećci, 150, 161 stećci, na Grebinama, 150 stećci, s Plužina, 150 stećci, sa Subotišća, 150 stećci, sljemenjak na Vukovu grebu, 150 stećci, Zaranč-ploča, 150 Stefani, Carlo de, 31 stenoendem, 96 Sternorrhvncha, 128 sthan, 178 Stibranvi, Gustav, 59 Stipo-Salvietum officinalis, stjenice, 128 Stocklein, Franz, 114 stočarstvo, planinsko, 186 stonoge, 118

SU Spelunka iz Veprinca, 63 subendem, 96 submediteranski florni element, 93 Sudar, Ana, 76 suhozid, 176 Suillus sp., 77 sukcesija, 107 Suncus etruscus, 131 sup starješina, 131 Supičić, Žarko, 58 suri orao, 131 Sus scropha, 134, 220 Suzina u Tučepima, 148 Sv. Ilija, 17, 107, 145, 253 Sv. Jure, 17, 76, 111, 131, 145, 204, 225, 253 Sv. Petar u Makarskoj, 149 svetište Lurdske Gospe u Vepricu, 165 svilenasta žutilovka, 95 Svirčev, Stjepan, 114 svojta, 91, 110 Sylvia melanocephala, 113 Symphyta, 128 Syphonaptera, 122 Szepesfalvy, Janos, 81
V

s
Šabić, Boro, 254 Šabić, Filip Vilim, 63, 89, 252, 258 šara poljarica, 130 Šašić, Martina, 116 Šefer, Drago, 203, 204 Šestanovac, 27, 42, 227 Šibenik, 20, 107 Šikić, Dragutin, 32 šilac, 130 Šilić, Čedomil, 89 Šilobadović, fra Pavle, 15, 169, 235 Šimić, Andrijica, 235 Simunić, Antun, 33 Simunović, Vjekoslav, 13 šipak paštrac, 185 šipak sladun, 185 širokolisni gladac, 93 šišmiši, 131, 134 šišmiši, dugouhi, 134 šišmiši, golorepaši, 131 šišmiši, mišoliki, 134 šišmiši, potkovnjaci, 134 šišmiši, pravi, 134 šišmiši, širokouhi zecousnjak, 134 školjkaši, 118 škorpioni, 119 škrapare, 19 škrape, 19 Škurla-Ilijić, Vera, 202 Šlehanova čuvarkuća, 93 šljuka, 218 šmrika, 104 sojka, 218 Šolić, Marija Edita, 78, 81, 89, 254 Šorner, Karol, 114 Šošići, 33, 58 špilja, Baba, 60, 63, 114, 118 špilja, Bubnjavača, 140, 141 špilja, Drinova II, 70 špilja, Gradska, 142

104

Stošić, Adolf, 12, 54, 113, 117, 200 Stošić, Mihajlo, 113, 201 Strabon, 14 stratigrafija, 33 Stratinovac, 187 Stratiomvidae, 127 striga, štitonosna, 120 strige, 120 strige, kamenjarke, 120 strige, zemne, 120 Strix uralensis, 131 strizibube, 122 Strouhaloniscus dalmaticus, 118 studenac, 46 Studniczka, Karl, 201 stupovi, 51 Sturany, Rudolf, 113

280

špilja, Jujnovića, 60, 70, 142, 143 špilja, Mafijaševa peć, 141 špilja, Podrum, 124 špilja, Poprat, 140 špilja, Pozjata, 58, 114 špilja, Raputina, 143 špilja, Samogorska, 142 špilja, Stonjska peć Donja, 141, 143 špilja, Svetica, 141 špilja, Tučepska vilenjača, 66, 116, 234 špilja, Velika, 60, 143 špiljska lastavica, 131 špiljska nelima, 120 špiljski biseri, 51 špiljski golub, 218 špiljski konjici, 122 špiljski kornjaši, 115 špiljski pamuk, 63 špiljski skaritin, 124 Stambuk, Stanislav, 256 Štamol, Vesna, 13, 116 Stedovac, 63 štipavci, 119 Štropac, 107 Subić, Juraj, 157 šufit, 176 šuma, alepskog bora, 100 šuma, bijeloga graba, 102 šuma, bukve, 96 šuma, crnog bora, 96 šuma, crnog graba, 96 šuma, hrasta medunca, 100 šuma, jele, 96, 111 šuma, termofilna, 104 Šumarija Makarska, 210, 218 šumska ruža, 95 šumski kostriš, 95 šumski žabnjak, 95 sušanj, 190

Sulenta, Žana, 248

Tommasini, Mucius Ritter von, 88, 200 Topići, 25, 181 travolisna mišjakinjica, 93, 100 trbodlaci , 128 trčci, 122, 124 Trechus nonveilleri, 114, 122 Tresić Pavičić, Ante, 2, 9, 202, 238 Tricholoma sp., 77 Trichoniscus matulici, 118 Trichoptera, 126 Tricladida, 118 Trifolium angustifolium, 92 trijas, 30 Trinajstić, Ivo, 89 Triphosa dubitata, 75, 127 Triphosa sabaudiata, 75, 127 Triturus vulgaris, 128 trnovita ruža, 95 trobridi sjedac, 97 Trocheta dalmatina, 118 Troglophilus cavicola, 122 Trogulus setosissimus, 120 trorepci, 120 trputac, obični, 96 tršlja, 91 truležari, 122 trzalci, 127 tulari, 126 tumuli, 145 Turbellaria, 128 Turističko društvo Biokovo, 230 turon, 40 turska osvajanja, 150, 174 Turske peći, 169, 179 TV odašiljač, 225 tvor, 134, 218 tvorila za sirenje, 194 tvrđava, Duare, 167 Tvrtko I., 14 Tvrtković, Nikola, 114, 116 Typhlonyphia reimoseri, 119

T
Tabak, Petar, 203 Tabanidae, 127 tabernakul, 164 Tadarida teniotis, 134 Tadaridae, 131 Tanacetum cinerariaefolium, tegule, 147 tehnika u suho, 179 tehnika u živo, 179 Tenebrionidae, 122 termiti, 122 Testudo hermanni, 128 Tethys, 30 Teucrium arduinii, 95 Teucrium capitatum, 95 Tevber, Alois, 88,200 Thomasidae, 119 Thysanura, 120 tipsko nalazište, 100 tipsko nalazište, 97 Tipulidae, 127 Tišljar, Josip, 33 titon, 37 točila, 19 Tomasinijev podlesak, 100 Tomasinijeva runjika, 100

U
Ubick, Darell, 117 učelak, 150 udikovina, 93 Udruga studenata biologije BIUS, 59, 89, 117 uholaže, 122 Ujević, Tin, 9, 234 Ulmus glabra, 95 Ursus arctos, 134 Ursus arctos priscus, 69 Ursus spelaeus, 69 Urtica dioica, 96 uskolisna djetelina, 92 uskolisni kozlinac, 93 uskolisno zvonce, 97 uskršnji leptir, 127 ušenci, 128 uvala Jakiruša, 147

93

V
Valentin, Lago, 200 Vanesa atalanta, 127

Vanjski Dinaridi, 30, 31, 33, 39 vapnenci, algalni, 36 vapnenci, bituminozni, 39 vapnenci, fenestralni, 36 vapnenci, foraminiferni, 36, 41 vapnenci, fosiliferni, 36 vapnenci, grebenski, 37 vapnenci, intraklastični, 36 vapnenci, krpasti, 37 vapnenci, laminirani, 39 vapnenci, mikritni, 36 vapnenci, ooidni, 36 vapnenci, oolitni, 37 vapnenci, pločasti, 39 vapnenci, rudistni, 39 vapnenci, sitnozrnati, 37 vapnenci, zrnati, 37 Vela Puharić, Vedrana, 246 Vela, Stipe, 245 Velić, Ivo, 33 velika ušara, 131 velika zelena žaba, 128 veliki potkovnjak, 134 veliki šišmiš, 134 Veliki Troglav, 20 Velo Brdo, 25, 131, 186 Verrucaria dafourri, 82 Verrucaria dolomitica, 82 Verrucaria marmoreal, 82 Verrucaria parmigera, 82 Verrucaria parmigera biokovensis, 78, 82 veslonošci, 118 Vespertilionidae, 134 Vespidae, 128 Veža, Mladen, 239 Viburnum lantana, 93 vile i vilenjaci, 234 villa rustica, 174 Viola alpestris, 95 Viola biflora, 95 Vipera ammodjtes, 130 virnjaci, 118,128 Visiani, Roberto, 9, 12, 54, 88, 113, 200, 268 Visovac, otočić, 262 višnja, 184 Vit, Stanislav, 117 vitezovke, 77 vitičava dimnjača, 92 vitka kockavica , 95 Vizijanijev oštrolist, 100 Vizijanijev plućnjak, 97 Vizijanijev staračac, 97 Vizijanijeva mlječika, 97 Vizijanijeva zečina, 100 vjeverica, 134 Vlahović, Igor, 33 Vlasi, 150 vlasnatodlakavi crveni mač, 92 voćke, 184, 185 vodena glava, 46 vodenbabura, obična, 118 vodencvjetovi, 120 vodozemci, 128 Vojsalić, Juraj, 157 voljić maslinar, 131 Vošac, 107,225 vranjak, obični, 95 Vrdoljak, Stipe, 202 KAZALO

281

Vrdoljak, Željko, 89 vretenasti golemar, 126 vretenca, 120 vrganji, pravi, 77 Vrgorac, 27 vrpčari, 128 vrtača Zjatva, 58 vrtače, 19 vruća točka, 134 vrulja Dubci, 25, 42, 70, 141 vrulje, 51 Všetečka, Karei, 114 Vučija, Velika i Mala, 148 Vujčić-Karlo, Snježana, 116 vuk, 113, 134, 218 Vukčić Kosaca, Štipan, 167 Vukić Pulević, 89 Vuković, Lidija, 76 vukozlaci, 234 Vulpes vulpes, 134, 218

Xerocomus sp., 77 Xestoiulus dalmaticus,

116, 120

w
Wagner, Antoni, 117 VVebster, Josip, 202

X
Xanthoria parietina, 84

Zabiokovlje, 42, 189, 227, 231 Zacrkvica, 164 Zadvarje, 26, 27, 42, 131, 191, 227 Zagorska padina, 18,111 Zagorsko podgorje, 18 Zagorsko prigorje, 18,111 Zagvozd, 26, 27, 91, 143, 150, 161, 186, 190, 218 Zahlbruckner, Alexander, 78 Zamenis situla, 130 Zariquieyella, 124 Zasudanj, 187 Zatočil, 114 zavjese, 51 Zavod za geološka istraživanja, 58 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, 70 Zavodi, 66 zbirka Edlauer, 114 zdjeličarke, 76 zec obični, 134, 218 zečina Marije-Edite, 100 zelena krastača, 113,128

z

zelene alge, 74, 80 zeleni muhar, 96 Zerynthia cerysi dalmacijae, Zerynthia polyxena, 127 zlatice, 122 Zlatni dolčić, 184 zmije, 130 zob, 185 zoocenoza, 110 Zospeum amoneum, 118 zubaca, 96 zujare, 127 zvijeri, 134

126

z

V

žabe, 128 Žaja, Jure, 165 žalobna visika, 100 željezno doba, 146 žestika, 106 Žeževica, 186 žitarice, 185 žohari, 122 Župa, 26, 42, 141, 145, 155, 161, 186, 190, 227 župa Radobilja, 167 žutokljuna galica, 131

BIOKOVO

282

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->