ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

send me the book (po alji mi knjigu) - kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja), she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci); - ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca); - ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona); - pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi); - ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo); - ispred "same": the same to you (isto i vama); - ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd; - ispred imena listova, asopisa, magazina: the Times; - ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean); - ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi); - ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu); - ispred imena rijeka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe); - ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona); - u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem). Odre eni lan se ne upotrebljava: - ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku); - bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose, a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim); - imena dana, mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka);

- imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni); - man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu, tj. ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan); - gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta); - misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju); - imena obroka su bez lana: children, come, dinner is ready (djeco, do ite, ru ak je spreman); - imenice kao to su: school, college, market, court, prison itd, idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i), he was put in prison (stavljen je u zatvor); - uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i), she writes quickest (ona pi e najbr e); - lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom, a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek), an open window (otvoren prozor), an hour ( as). Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena). Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a), houses (ku e). Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu).

Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja); Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (tre ina). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme, broj, te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no). Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many, such, quite, rather, what, no less, so, too, as - ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta), he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta), score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti). Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", eridanova komedija). Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). Neodre eni lan se izostavlja: - kad se ne to nabraja: my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trka , pliva i skaka ); - uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru), we have confidence in you (imamo povjerenja u vas); - u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike); - poslije izraza kao to su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara); - poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu, postao je vojnik);

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead

awoke was, were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led

awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write

learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote

learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written

PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. (on govori engleski) We are watching TV. (mi gledamo TV) I saw an elephant. (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). He has arrived. (on je stigao) She speaks fast. (ona govori brzo) John goes to school. (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he, she, it dresses himself, herself, itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI - MULTI-WORD VERBS - Frazalni glagoli - Phrasal Verbs - Prijedlo ni glagoli - Prepositional Verbs - Frazalni prijedlo ni glagoli - Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli

Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat

neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. my offer.

Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. Npr: They turned down my offer. They turned my offer down. (obje re enice su ta ne) Me utim, ako je direktni objekat zamjenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat, svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte. Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola:

Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of

Primjeri Direktni objekat his wife. your attitude. seeing you. eggs.

imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of

Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima, uvijek imamo direktni objekat, i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. We run out of fuel. We run out of it. "-ING" OBLICI - THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. (ja surfam) imenica: This building is our school. (ova zgrada je na a kola) Gerund - The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati); iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books. (ne volim itati knjige); mo e stajati u raznim vremenima, imamo: gerund sada nji (surfing), gerund pro li (having read), a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting. (ona dobro slika); pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti); pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (Johnova ljenost me ini nervoznim). Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogre no); Flying is dangerous. (letenje je opasno); kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima); One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu);

poslije prijedloga. Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika); Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta); iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on): She always puts off going to dentist. (ona uvijek odla e odlazak zubaru); When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti); u slo enim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, train-spotting; poslije izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i pridjeva "worth" i "busy". It's no use trying to escape. (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta - The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali); nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go", kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. ( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori); kao pridjev: It was an amazing film. (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. (bio je zato en unutar ku e u plamenu); sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke, bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. (na li su majku kako sjedi u ba ti);

da zamijeni re enicu ili dio re enice. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme, od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow. They laughed as they went. They went laughing into the snow. He whistled to himself. He walked down on the road. Whistling to himself, he walked down on the road. Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge, od strane iste osobe, mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. Putting on his coat, he left the house. She dropped the gun and put her hands in the air. Dropping the gun, she put her hands in the air.

Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as, since, because, i izra ava razlog radnje: Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge. (= because he felt hungry...) Being poor, he didn't spend much on clothes. Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat. DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor, Direct speech), npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu". Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor, Indirect Speech or Reported Speech), npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl.

Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv

sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost; Prema ovim pravilima: am do shall will have, has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before

D: He said: "I do not understand this letter." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo".) I: She said that she was going to come soon again. (ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje, onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask"; -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what, how, when itd.), onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether". Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata ta radi)

D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed, upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac re e sinu: "Pazi se"). I: Father told his son to be careful of himself. (otac re e svom sinu da se pazi). Klauze Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol). Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). Tako er, dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno. All students who do their work should pass easily. Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa, who used to be a secretary for the President, can type 132 words a minute. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao re enica, dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test; in fact I am going to the library now. (u ovom slu aju, kori tena je i oznaka ta ka-zarez (;) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time, but he also got an A+. oznakom ta ka-zarez (;): This is one of English classes; Shakespeare is my other. dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice, i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who, whom, which ili that. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju. The book that is on the floor should be returned to the library. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku)

The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je in injer, je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. Oni ka u za to, gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridjevskih klauza, prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. Npr: When the timer rings, we know the cake is done. We know the cake is done when the timer rings. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice. When the movie is over, we'll go downtown. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. U re enici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili prijedlo ki objekat. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what i whatsoever. Tako er, mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether, why. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Do you know what he knows [objekat]? In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. Whoever wins the game will play in the tournament. Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. U relativnoj klauzi, relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu, s toga ne e biti odvojene zarezima. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu, zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice, a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu, tj. mogu da dopunjuju, opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends. Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's position, which really surprised his friends. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune, u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu. Rije i elipti ne klauze koje nedostaju

se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje. U stvari, elipti ne klauze su ta ne ali i korisne, jer su esto elegantne i efikasne u izrazu. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard workers. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. KONDICIONALI - THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo. Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta, a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo.

Sada nji kondicional Pro li kondicional

{ {

I should take - uzeo bih you should take - ti bi uzeo itd. I should have taken - bio bih uzeo you should have taken - ti bio uzeo itd.

Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take. (ne bih uzeo) I should not have taken. (ne bih bio uzeo). Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica. Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna, i izgleda ovako:

if If

uvjet y=10

posljedica 2y=20

ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10

To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen, onda (then) e do i do neke posljedice. Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if re enicama", jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if". Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional.

Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional - realna mogu nost (First conditional: real possibility)

Govorimo o budu nosti. Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti, i njenoj posljedici. Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti. Na primjer, jutro je, kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne. Me utim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da po ne padati ki a. ta ete uraditi? If it rains, I will stay at home. (ako bude padala ki a, osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home. budu e vrijeme

Treba primjetiti da ki a jo nije pala, me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur. Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. it rains tomorrow. they do not pass the exam.

Ponekad mo emo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer: If you are good today, you can watch TV tonight. (ako bude danas dobar, mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional - nevjerovatna mogu nost (Second conditional - unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti, i rezultatu tog uvjeta, me utim, za raziliku od prvog kondicionala, ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota, niste kupili loto listi , i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac. Ali mo da ete kupiti listi do ve eras, i onda postoji ansa, ali je to nevjerovatna mogu nost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi . If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji

If If If If

I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery

I would be happy. would you be suprised? she would marry him. I would by a car.

Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta, a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti, tj. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. Ponekad, umjesto glagola would koristimo should, could or might: If I won a million dollars, I could stop working. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional - bez mogu nosti (Third conditional - no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti, me utim kod tre eg govorimo o pro losti, govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni. Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(. If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car. I would have told her. what would you have done? I would have invited her.

If they had not passed their exam, their teacher would have been sad. (da nisu polo ili ispit, njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect), dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have: If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listi lota, mogao si dobiti) Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an, poput neke op epoznate injenice. Na primjer, ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts.

Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti, ni o sada njosti ni

o budu nosti, ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme. Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. my boss gets angry. they get hungry.

Tako er, umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus) Kondicionali - ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional

glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme

"if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme

Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. Naravno, procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice, it melts. 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains, I will stay at home. budu nost If I won the lottery, I would budu nost buy a car. If I had won a lottery, I pro lost would have bought a car.

TRPNO STANJE (PASIV) - PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uza se mogu imati objekat. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju, ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. To zna i, da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo. Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat

aktiv pasiv

Everybody Water

drinks is drunk

water by everybody.

A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog. Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em, koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present. (dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged. (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. (pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se", "razumije se", "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se, podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called

conditional

it would have been being called

SLAGANJE VREMENA - SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. Vrijeme u glavnoj re enici

Vrijeme u zavisnoj re enici

Primjer

Da se izrazi istovremena radnja, I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. concert because I love the Wallflowers.

Sada nje prosto (Simple Present)

Da se izrazi pro la radnja, koristite prosto pro lo vrijeme.

I know that I made the right choice.

Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. danas, koristite present perfect. Da izrazite radnju koja e se desiti, koristite prosto budu e vrijeme. The President says that he will veto the bill.

Da izrazite drugu zavr enu radnju, koristite prosto pro lo vrijeme. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme.

I wanted to go home because I missed my parents. She knew she had made the right choice. The Deists believed that the universe is like a giant clock.

Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect)

U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme.

She has grown a foot since she turned nine. The crowd had turned nasty before the sheriff returned.

Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. Da izrazite radnju koja se desila ranije, koristite pro lo vrijeme. Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici, koristite prezent perfekt.

I will be so happy if they fix my car today. You will surely pass this exam if you studied hard. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased.

Budu e vrijeme (Futur)

Predbudu e vrijeme, svr eni futur (Future Perfect Tense)

U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt.

Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.

Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer

Infinitiv sada nji (Present Infinitive, to see)

Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola.

Coach Espinoza is eager to try out her new drills. ["eagerness" je sada; "to try out" e se desiti poslije.] She would have liked to see more veterans returning. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked".]

Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive, to have seen)

The fans would like to have seen some improvement this year. ["Would like" opisuje stanje u sada njosti; "to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena.] desila prije glagola. They consider the team to have been coached very well. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola

consider.]

Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle, seeing) Uloga participa Primjeri

Working on the fundamentals, the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve. de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove, tim je po eo kada i glagol. polahko napredovati, radnja se de ava u paralelno, u isto vrijeme]

Having experimented with several game plans, the coaching staff devised a Particip pro li master strategy. ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented", ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised".] perfekta (Past Participle de ava prije glagola. or Present Prepared by last year's experience, the Perfect coach knows not to expect too much. Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows", je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared".] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme - Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice. Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica, jer dobija nastavak "-s" ili "-es", osim glagola: to be - biti, to have - imati, can, may - mo i, must - morati, ought - trebati. Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika, ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks), he reads (hi ri:dz). Glagoli koji se zavr avaju na s, x, z, sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es":

he dresses, he teaches. Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y", kad pred tim "y" stoji suglasnik, mijenjaju "y" u "i", u tre em licu jednine: to cry (he cries), to try (to tries). Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do", pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to": I write (ja pi em) - I do not write, I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to". You write (ti pi e ) - Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em), I work (ja radim); da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi); da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano); da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no). The sun rises. past present future

Sunce izlazi svaki dan, prije, sada i poslije.

Jenny is not here. past Jenny trenutno nije prisutna. present future

to call - zvati I call you call he, she, it calls we call you call they call ja zovem ti zove on, ona , ono zove mi zovemo vi zovete oni, one, ona zovu I do not call you do not call he, she, it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does, he ,she, it call? do we call? do you call? do they call?

Sada nje trajno vrijeme - Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he, she, it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking

Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". Me utim, ponekad moramo malo promijeniti rije , vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo. Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik - nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik

run stop begin

> > >

running stopping beginning

Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening

Ako glagol zavr ava na ie, mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying

Izuzetak 3

Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e, izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking

Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. (sada u im engleski) You are reading this now. (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada. present future

...the pages are turning.

...the candle is burning.

...the girl is dancing.

Me utim, radnja se ne mora odvijati ta no sada, ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. past present future

Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno, i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always, constantly, forever itd: The Sun is rising constantly. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight. (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje, a ne radnju, obi no se ne koriste u trajnom obliku. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*, hear, see*, smell, taste mi ljenje assume, feel, consider, doubt, feel (misliti), find (misliti), suppose, think* mentalna stanja forget, imagine, know, mean, notice, recognise, remember, understand emocije/ elje envy, fear, dislike, hate, hope, like, love, mind, prefer, regret, want, wish mjerenja contain, cost, hold, measure, weigh ostali look (biti sli an), seem, be (u ve ini slu ajeva), have (kada zna i posjedovati) - glagoli osjetila (feel, see, hear, taste,smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see... (mogu vidjeti) itd. - * Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem, npr: This coat feels nice and warm. (ovaj brod je lijep i udoban, to je na a percepcija, osje aj kvaliteta broda)

John's feeling much better now. (D on se osje a mnogo bolje sada, njegovo zdravlje se pobolj ava); She has three dogs and a cat. (ona ima tri psa i ma ku, posjedovanje) She's having supper. (ona ve era, ona jede); I can see Anthony in the garden. (vidim Anthony-a u ba ti, percepcija) I'm seeing Anthony later. (susrest' u Anthony-a kasnije, planiramo se susresti) to call - zvati I'm calling you're calling he, she, it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he, she, it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he, she, it calling? are we calling? are you calling? are they calling?

Slo eno sada nje vrijeme - Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti, ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno, to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense). Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years, 4 months, and 9.041666666666671 days. (ova stranica postoji ve ...); I have lived in Sarajevo since 1970. ( ivim u Sarajevu od 1970-te, i jo uvijek ivim); da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb, sedmica jo nije zavr ena); da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti, ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car. (kupio sam auto, va no je da je auto kupljen, nije bitno kada); uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever, never, yet, already, since, for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?); da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. (gosti su upravo u li u dvoranu). Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci. Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?", dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".

to call - zvati I have called (ja sam zvao) you have called he, she, it has called we have called you have called

I haven't called you haven't called he, she, it hasn't called we haven't called you haven't called

have I called? have you called? has he, she, it called? have we called? have you called?

they have called

they haven't called

have they called?

Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt - Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. Kada pi emo present continous, esto se upotrebljavaju skra enice: I have been - I've been itd. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running. past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future

I'm tired because I've running. (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening. (ne razumijete (sada), jer niste slu ali). da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti, u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours. past present future

radnja po ela u pro losti

nastavlja se u sada njosti

I've been reading for two hours. ( itam ve dva sata, i jo uvijek itam)

How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. (nismo pu ili, a ni sada ne pu imo). Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since". For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta, 7 sedmica, 20 godina. Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt, a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit). Tara hasn't been feeling well for two weeks. (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks, and now she feels well. (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice, a sada se osje a dobro). Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati, 7. januara, u petak. for period vremena since od vremenske ta ke

20 minutes three days six months a long time ever itd.

6.15 am Monday January I left school the beginning of time itd.

I've been studying for three hours. (u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima, since se obi no koristi samo sa perfect vremenima.

to call - zvati I have been calling you have been calling he, she, it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he, she, it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he, she, it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling?

PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme - Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed. Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet.

nepravilni glagoli

go see sing

went saw sang

gone seen sung

Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena. Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week. (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night. (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. I did not go to London. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. He did not go to London. itd.

Glagol be nema u svim licima isti oblik, upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola. I, he, she, it was here. - Was I, he, she, it here? You were here. - were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal, krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan - planned skip - skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level - levelled call - called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u "i": worry - worried cry - cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu pro le godine); b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children. (i li smo u kolu kada smo bili djeca); c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer. (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila, moramo koristiti prosto pro lo vrijeme, a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense). to call - zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he, she, it called he, she, it didn't call did he, she, it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme - The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading. (ona je itala) We were playing. (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading - She wasn't reading. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava:

da se opi e pozadina, odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu. Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom, a zatim se nastavlja pro lim vremenom, npr: "James Bond was driving through town. It was raining. The wind was blowing hard. Nobody was walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in a telephone box..."; da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio); I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri). Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>. to call - zvati I was calling. you were calling. he, she, it was calling we were calling you were calling they were calling

I was not calling you were not calling he, she, it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling

was I calling? were you calling? was he, she, it calling? were we calling? were you callingg? were they calling?

Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) - The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola, a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti, tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti - prije neke druge radnje: We had left home before he came. (bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am. We arrived at 9.15am. The train had left when we arrived. (voz je krenuo u 9 sati. Mi smo stigli u 9 i 15. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli.) The train had left when we arrived. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15

Mi sti emo u 9 i 15. I was not hungry. I had just eaten. (nisam bio gladan, upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. I had never seen him before. (nisam znao ko je on, nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta). U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom. b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu); c) iza izraza: as if (kao da), if only (kad bi barem), I wish (kamo sre e da), past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before. (kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. (igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call - zvati I had called you had called he, she, it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he, she, it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he, she, it called? had we called? had you called? had they called?

Nesvr eni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. I arrived at 11am. When I arrived, Ram had been waiting for two hours. Ram had been waiting for two hours when I arrived. past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati. 9 11 present future

Ja sam stigao u 11 sati.

John was very tired. he had been running. (John je bio veoma umoran, tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes. somebody had been smoking. (osjetio sam cigarete, neko je pu io). Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri".) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. to call - zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he, she, it had been he, she, it had been calling he, she, it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme - Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola, a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola. U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will, mo e se koristiti glagol shall, me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call - we shall call (ja u zvati - mi emo zvati). Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti. Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje, nadu itd.Tako er se koristi da bi se izrazila namjera, odluka, prijetnja ili obe anje. I hope we will have better luck next day. (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow. (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful. (pomo i u joj jer je lijepa) to call - zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he, she, it will call he, she, it will not call will he, she, it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme - Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g. will + pomo ni g. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti. At 4pm tomorrow, I will be working. past present future

4pm U 4 sata bi u usred posla. Kada koristimo budu e trajno vrijeme, na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. I will be playing tennis at 10am tomorrow. (igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella, it will be raining when you return. (uzmi ki obran, padat e ki a kada se bude vra ao) to call - zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he, she, it will be calling he, she, it won't be calling will he, she, it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme - Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g. will + pomo ni g. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am. You will arrive at the station at 9.15am. When you arrive the rain will have left. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. Voz e oti i kada vi stignete.) The train will have left when you arrive. past present future Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15

Vi sti ete u 9 i 15. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. (Oni e napustiti parlament do 12 sati.) to call - zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he, she, it have he, she, it will have called he, she, it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called?

Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g. will + pomo ni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have, a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will. Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje. Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti, a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada). Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne, traje deset sati, sve do 20 sati uve er kada jo traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Bit e umoran kada stigne. Putovat e ve 24 sata.) to call - zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he, she, it will have been he, she, it will not have will he, she, it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo. Npr: man ( ovjek), town (grad), happiness (sre a), love (ljubav) itd. Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: op e imenice (common nouns), slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. boy (dje ak), computer (ra unar), eye (oko) itd; vlastite imenice (proper nouns), slu e za imenovanje pojedina nih bi a, mjesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd;

zbirne imenice (collective nouns), slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini. team (mom ad), sugar ( e er), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), slu e ozna avanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), ozna uju ne to nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst ( e ) itd. Tako er, imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mno inu tvore samo op e imenice. One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati, te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke), three months (tri mjeseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u op em smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro), thirst ( e ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu, tj. prirodan je. Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine), imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter). Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: - postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pjesnikinja - princeza - crnkinja - nasljednica - arobnica - lavica - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak - djevoj ica - majka - sestra -k i - tetka - ne aka - kraljica - kalu erica - kobila - koko ka - patka - guska

hero

- heroine

heroj

- heroina

- obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - slu kinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik, u enica) (prijatelj, prijateljica) (u itelj, u iteljica) (ro ak, rodica)

Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (u iteljica).

Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda; "cat" je enskog roda; "child" mo e biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she; enskog roda su: imena dr ava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; enskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love, anger, despair, fear; mu kog roda su tako er i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obi no srednjeg roda; U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda. Mno ina imenica - Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika. Primjeri: book - books (knjiga - knjige) face - faces (lice - lica) Imenice koje se zav avaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz:

class bush bench

- classes - bushes - benches

razred grm klupa

- razredi - grmlje - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro - heroes - potatoes - negroes heroj krompiri crnac - heroji - krompiri - crnci

Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo - pianos - cantos - octavos klavir spjev oktava - klaviri - spjevovi - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy - days - boys - toys dan dje ak igra ka - dani - dje aci - igra ke - countries - ladies - stories zemlja dama pri a - zemlje - dame - pri e

Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife - halves - calves - knives - wives polovina tele no supruga - polovine - telad - no evi - supruge

Izuzeci od ovog pravila su: strife fife - strifes - fifes borba svirala - borbe - svirale

staff gulf

- staffs - gulfs

tab struja

- tabovi - struje

Imenice koje zav avaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff - roofs - dwarfs - chiefs - cliffs krov patuljak poglavica greben - krovovi - patuljci - poglavice - grebeni

Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child - oxen - children vo dijete - volovi - dijeca

Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German - Romans - Normans - Germans Rimljanin Norman Njemac - Rimljani - Normani - Njemci - men - women - teeth - Englishmen - sportsmen ovjek ena zub Englez sportista - ljudi - ene - zubi - Englezi - sportisti

Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth - brothers - brethren - cloths - clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji, dru tvu) ( tof) (odijelo)

Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis - radii - oases (polupre nik, polupre nici) (oaza, oaze)

Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje

je slo enica sastavljena, tj. od rije i koja nosi smisao. Ako je slo enica sastavljena bez imenica, onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not - lookers-on - pick-pockets - forget-me-nots (gledalac, gledaoci) (d eparo , d eparo i) (nezaboravak (cvije e), nezaboravci)

Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant - menservants (sluga, sluge)

Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak)

Ako je potrebno izraziti mno iniu, onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja)

Neke su imenice po svom obliku u jednini, a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka)

Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in)

Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika)

Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke, oru je) (knji evnost)

compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica - Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. A teacher had a book. (neki u itelj je imao knjigu) 2. pad. The book of the teacher was big. (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. pad. We went to the teacher. (oti li smo u itelju) 4. pad. And we asked the teacher. (i zapitali smo u itelja) 5. pad. Teacher, is your book big? (u itelju, je li va a knjiga velika?) 6. pad. After our conversation with the teacher. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. pad. We know more about the teacher. (znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. pad. Some teachers had books. (neki u itelji imali su knjige) 2. pad. The books of the techers were big. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. (knjige u itelja su uvijek velike) 3. pad. We went to the teachers. (oti li smo u iteljima) 4. pad. And we asked the teachers. (i zapitali smo u itelje) 5. pad. Teachers, are your books big. (u itelji, jesu li va e knjige velike) 6. pad. After the conversation with the teachers. (poslije razgovora sa u iteljima) 7. pad. We know more about the teachers. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome, pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti), pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, tre i pade pomo u prijedloga "to", esti pomo u prijedloga "with", sedmi pade pomo i prijedloga "about"). Peti pade izra ava se imenicom bez lana. Drugi pade - Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga). Saksonskim genitivom (Saxon genitive), koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. teacher's book (u iteljeva knjiga). Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvu nih suglasnika. U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s, onda dodajemo samo apostrof, a nastavak se izgovara kao "z":

Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake", dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti). Osobne imenice mogu se zavr avati na -s, pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. James's Square (trg Sv. D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde). Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice). U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini, onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava). PRIDJEVI ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije , pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod, ni broj ni pade . Pridjev obi no stoji ispred imenice. Pridjevi se dijele na: li ne (proper), koji se pi u velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English, German, Italian; opisne (descriptive): young, beautiful, green; koli inske (quantitative): some, few, much, all, enough; pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the order; neodre ene (indefinite): a, an, any, one, certain, another; diobne (distributive): each, every, either, neither; prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their; upitne (interrogative): what, which. Pore enje pridjeva - Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj - jednakost - positive drugi stupanj - nejednakost - comparative tre i stupanj - nadmo nost - superlative. Jednakost se izra ava pomo u rije i "as...as" i pozitiva pridjeva. He is as rich as his friend. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). He is as strong as a horse. (jak je kao konj) Komparativ, kojim se izra ava umanjenost, obrazuje se pomo u rije i "less...then": He is less rich than his brother. (on je manje bogat od svog brata)

Komparativom se izra ava uve anost, i obrazuje se: - kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. (on je bogatiji od svog brata); - kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother. (on je samostalniji od svog brata); - "sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i). Ako je pridjev vi eslo an, ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji). Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni, kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu. On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji); -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji); apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. (to je veoma ta no, to je ponajvi e ta no). Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva, umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan). Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik udvostru uje: fat- fatter- the fattest (debeo), big- bigger- the biggest (velik). Ako se pridjev zavr ava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r", odnosno "-st": fine- finer- the finest (lijep). Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty- prettier- the prettiest (drag), ali gray- grayer- the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika, a ne suglasnika).

Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi - sa izuzetkom sljede ih: just, more just, the more just right, more right, the most right. Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y", "ow", "-er" ili na silabi no "l", kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu:

pretty, prettier, the prettiest; narrow, narrower, the narrowest; clever, cleverer, the cleverest simple, simplier, the simpliest; polite, politer, the politest. Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous, more famous, the most famous; learned, more learned, the most learned; beautiful, more beautiful, the most beautiful. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina. Takvi su pridjevi: common, cruel, pleasant, quiet, cheerful, handsome itd. Nepravilna komparacija pridjeva - Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst

more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu)

the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i, do) the oldest the eldest the farthest the furthest

Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke.

Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na), between (izme u), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza), under (ispod) i dr; b) prijedlozi za vrijeme: before (prije), after (poslije), since (od), on (u) i dr; c) prijedlozi za o uvanje porijekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomo u), towards (prema); d) prijedlozi za sredstva: by (od, pomo u), in (u), with (s, sa), without (bez). Prijedlozi mogu biti slo eni, tj. sastavljeni su od vi e rije i: into (u), upon (na), within (u), outside (napulju), throughout (skroz). Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog, money, house, love); li ne imenice (Sarajevo, Zagreb, Beograd, Edin, Mary); zamjenice (you, him, us); grupne imenice (my first job, your blue book); gerund (swimming). Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol, a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of - he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from - where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to - I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. Japan. you. your blue book. English people. working. coming.

at - the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in - I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into - he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about - what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for - I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except - there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between - what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among - you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before - she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond - this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without - I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards - they came to the house (pri li su ku i) until - I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till - I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with - will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em)

regarding - what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole, pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. (John pri a glasno) She never smokes. (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome. (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. (tamo je zaista tiho) Me utim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously, I can't know everything. (o ito, ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste, izvedene i slo ene. Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful - beautifully (lijep - lijepo) bad - badly (lo - lo e) itd. Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad) itd. Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek), ever (ikad), never (nikad), seldom (rijetko), often ( esto), soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr. priloge za mjesto: here (ovdje), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko), down (dole), up (gore) i dr. priloge za koli inu: more (vi e), no more (ne vi e), most (najvi e), little (malo), many (mnogi), less (manje) i dr. priloge za na in: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (za to), truly (zaista), quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (sretno) i dr. Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. prilozi stupnja: very (vrlo), too (previ e), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr. Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine:

dvoslo ni i vi eslo ni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more", a za superlativ rije "most". beautifully - more beautifully - most beautifully (lijepo - ljep e...); jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er", a superlativ nastavkom "est": long - longer - longest (dugo - du e...); Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) - better - worse - more - less - nearer - farther, further - later - best - worst - most - least - nearest, next - farthest, furthest - latest, last

Ina e, u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve. U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi:

cheap (jeftin) dear (drag, skup) fair (lijep, pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok)

- to sell cheap - to buy dear - to copy fair - to play false - to work hard - to charge high - to speak loud - to speak loud - to draw near - to sing right - to stop short - wide open

(prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren)

Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly", oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak, naporan) - hardly (jedva), near (blizak) - nearly (skoro). Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs. (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati:

u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear, hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro), good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i), but (ali), or (ili), yet (ipak) i dr. zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr. Glavni veznici i njihova upotreba: before - We saw him before he left his office. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since - It was a long time since we met. (odavno se nismo vidjeli) until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as - As soon as he came we called his father. ( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as - He did it as well as he could. (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as - You may keep this book as long as you want. (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili va brat morate i i) neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both...and - Both you and I think so. (oboje mislimo tako) unless - I am not going to do this unless it is necessary. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to - He came in order to hear news. (do ao je da bi uo vijest) as much as - I have read as much I had time. ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) - He knows that I was right, although he wouldn't admit it. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether - I don't know whether to go or not. (ne znam da li da idem ili ne) because - I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na:

Li ne zamjenice - Personal pronouns Prisvojne zamjenice - Possessive pronouns Povratne zamjenice - Reflexive pronouns Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Upitne zamjenice - Interrogative pronouns Relativne zamjenice - Relative pronouns Diobne zamjenice - Distributive pronouns Neodre ene zamjenice - Indefinite pronouns Li ne zamjenice - Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja), you (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini, we (mi), you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini; b) u etvrtom pade u: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us (nas), you (vas), them (njih) u mno ini. Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of", tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me, to me, with me, of you, to you, with you. Poslije glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send (poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read ( itati) i jo nekih, prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu). Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing. (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? - Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me. (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne) It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him. (nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e). Kad upotrijebimo zamjenicu "we", uklju ujemo lice koje govori, a kad upotrijebimo zamjenicu "they", onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go. (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. (ne mo e se pretpostaviti da sve znate)

Prisvojne zamjenice - Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini; ours (na ,a,e), yours (va ,a,e), theirs (njihov,a,e) u mno ini. Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji, ija, ije: Whose hat is this? It is mine. ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti, mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my own": This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) - pris. pridjev; and where is yours (a gdje je va a) - prisv. zamjenica. Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam, li no ja), yourself (ti sam, ti li no), himself (on sam), herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu, ourselves (mi sami), yourselves (vi sami), themselves (oni sami) za mno inu. "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice), to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio, bez i ije pomo i), ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. (li no on je u inio to herojsko djelo). Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj, ova, ovo) za bli e predmete ili lica u jednini; these (ovi, ove, ova) za bli e predmete ili lica u mno ini; that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u mno ini; zatim such (takav, a, o) i the same (isti); the former (pre a nji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu); one i ones. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. (to nije istina). Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje mi ljenje, takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama).

Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti). Upitne zamjenice - Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who, what i which. Promjena zamjenice "who": 1. pad. who (ko) 2. pad. whose ( iji, kojega) 3. pad. to whom (kome) 4. pad. whom (koga) 5. pad. with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1. pad. what ( ta) 2. pad. of what ( ega) 3. pad. to what ( emu) 4. pad. what ( ta) 5. pad. with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1. pad. which (koji) 2. pad. of which (kojega) 3. pad. to which (kojemu) 4. pad. which (kojega) 5. pad. with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete), what is this made of (od ega je ovo napravljeno). "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i), whom do you see (koga vidite). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a), which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridjevi (which - koji; what - kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat), what colour is your bag (koje je boje va a torba). Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever, whatever, whichever; whosoever, whatsoever, whichsoever. Ako su "who" i "what" predmeti u re enici, onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). Relativne zamjenice - Relative pronouns Relativne zamjenice su: who, what, which, that, as, but. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica), I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali); "Whom" se mo e izostaviti:

the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). "Whose" se odnosi na lica, ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo), I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac, ija je slava velika, umro je). "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). "Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). "That" se odnosi na lica, ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat), the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva). Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo); poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem); - poslije rije i: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much, little, only, very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi). "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati), I know what you mean (znam ta mislite). Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica, ivotinje i stvari, i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica, ivotinja i stvari, a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do, they are not right ( ta bilo da ine, nisu u pravu). Diobne zamjenice - Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each, each other, either, neither. Each se odnosi na lica, ivotinje i stvari. Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga, jedan drugome itd.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga). "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica, ivotinje i stvari, a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice:

either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). "Either" i "neither" su tako er i veznici, i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac). Neodre ene zamjenice - Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio, svi few malo a few ne to, nekoliko little malo a little ne to malo many, much mnogo some, any neki, ne to, nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something, anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko, bilo ko neko, bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta

Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i), all is lost (sve je izgubljeno); b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). "All" zna i cjelinu. Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no), the house is empty, all have gone (ku a je prazna, svi su oti li). "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica, ivotinje i stvari. Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini. "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline, izvjestan broj, koli inu ili stepen.

"Any" ima neodre eno zna enje, dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti); there are many interesting books here, I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga, uzet u neke); many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo, ali ja jo uvijek nikog ne vidim). "Both" se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari. Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide); two artists have exhibited their paintings; works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike, radovi obojice su od velike vrijednosti). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said, but in vain (mnogo je bilo re eno, ali uzalud). "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica, ivotinja i stvari. Glagol je samo u mno ini: many will come, and still more will leave (mnogi e do i, ali jo vi e njih e oti i). Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most). "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna osoba, nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e), in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome). "One" se upotrebljava za lica u jednini. Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, ta e se ovjeku dogoditi). "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go, others said I should stay (predlo io sam da odem, drugi su rekli da ostanem). "Another" se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi poslije nekoliko minuta). PREFIKSI I SUFIKSI - PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non - unwise, unwell - disagree, disbelive - illiterate - indirect - irrational - non-stop

Ostali prefiksi: a be de dis - ashore - beloved - defend - disarm

en ex fore out inter mis post pre pro re over sub

- enlarge - explain - foreground - outline - international - misundrerstood - post-ware - prepare - protect - reform - overload - submarine

Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost, pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta, koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician, -arian, -orian -er, -or, -ist -ant, -ent (Bosnian) (optician, librarian, historian) (reader, conductor, dentist) (assistant, student)

sufiksi koji ozna avaju apstraktnost, kvalitet, uslov, stanje, procese, nauke, predmete, deminutive, mjesto: -ance, -ence -hood -ia -ic, -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able, -ible (distance, sentence) (neighborhood) (Bosnia, Croatia, Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy)

(considerable, flexible)

-al -cial -ic, -ical -ant, -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous, -ious -y -some -like -th, -d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola:

(equal, final) (social) (economic, physical) (distant, independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous, various) (ready, gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth, third) (girlish) (golden) (southern) (northward)

-ate -ed -en -fy, -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga:

(dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle)

-ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i - Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv), zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici. Engleski jezik je veoma precizan u redu, odnosno rasporedu rije i u re enici, jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. Na prvom mjestu je subjekt (S), pa predikat (P), zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN), mjesto (PM) i vrijeme (PV). My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan)

U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan, me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta. Znaci interpunkcije Punctuation Ta ka - The full stop or period Zarez - The comma Dvota ka - The colon Ta ka-zarez - The semicolon Upitnik - The question mark Ta ka - The full stop or period - Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping. (ona spava) I was in England. (bio sam u Engleskoj) - Ta ku koristimo u skra enicama, ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co. (company - kompanija) etc. (et cetera - i tako dalje) - Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi, i ponekad predstavlja pitanje stila. Me utim, preporu uje se da budete doslijedni, ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd. i sli nih primjera, pi ite je u cijelom tekstu. Zarez - The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i, fraza i klauza u re enici. - Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju. Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. John played handball, hockey, and football in high school. (John je igrao u rukomet, hokej, i nogomet u koli) - Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva, koji dolaze jedan za drugim, ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny, cool day was perfect for lying in the dark green grass. (sun ano, toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite, da izme u "dark" i "green" nema zareza, jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. Trava nije "zelena" i "tamna", ona je "tamno zelena". - Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke, te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly, Yours sincerly, Best wishes itd. Dear Jane, message message message Best wishes, Jack Brown - Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car, didn't you? (zaklju ao si auto, zar ne?)

- Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and, but, or, for, nor, yet, so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots, and Jeff wore tennis shoes. (Ron je nosio kaubojske izme, a Jeff je nosio tenisice) - Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over, the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. (kada je sastanak bio zavr en, osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake", zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze. - Zarezom se odvaja uvodna fraza, te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school, I met three of my classmates coming out of the subway. (na putu prema koli, izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans, as you know, are often the subject of jokes. (teksa ani, kao to znate, su esto predmetom ale) Eddie will, in spite of my wishes, travel to Russia. (Eddie e, uprkos mojim eljama, putovati u Rusiju) Dvota ka - The colon Dvota ka se koristi: - prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books, papers and pens. (Oni moraju imati: knjige, papire i olovke) - prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") - prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator. (njegovi motivi su jasni, on nastoji postati diktator) - da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) - poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms. Weiner: - pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.M. Ta ka-zarez - The semicolon Ta ku-zarez koristimo: - izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and, but, or, nor, for, so, yet): People are usually willing to give advice; they are much less inclined to take it. (ljudi obi no rado daju savjete; mnogo su manje zainteresirani da ih prime) - izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however, nevertheless, furthermore, then, therefore, moreover, thus, etc.): Today people can buy what they want from supermarkets, department stores, and discount stores; but in Colonial days, when such conveniences did not exist, people depended on general stores and peddlers. - izme u rije i koje nabrajamo, ako one sadr e zarez:

The newly elected officers of the group are Thomas Mann, president; Emily Dickinson, vicepresident; James Joyce, secretary; and Leo Tolstoy, treasurer. Upitnik - The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet, should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu, zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. The instructor asked the students what they were doing. (u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini - Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. Tako mno ina imenice party je parties, imenice quiz je quizzes i sl. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses

knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women