ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). .ispred imena zgrada. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). The Pacific Ocean (Tihi okean). a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). . . . .imena dana. . brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament).bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose.ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe).u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem).ispred "same": the same to you (isto i vama). Odre eni lan se ne upotrebljava: . .ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). The Majestic (hotel) itd. asopisa. .ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu. .ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more). plananskih lanaca. .ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi).pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi).ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca). .ispred imena rijeka. . mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka). . . a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja). .ispred imena listova. .send me the book (po alji mi knjigu) . magazina: the Times. ustanova.

ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan). idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati. a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek).imena obroka su bez lana: children. Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu. market.gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta). an open window (otvoren prozor). . .. prison itd. Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a). an hour ( as). ru ak je spreman). .imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni). Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom. she writes quickest (ona pi e najbr e). nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu).man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu.misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju).imenice kao to su: school. do ite. houses (ku e).uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i). he was put in prison (stavljen je u zatvor).lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). . college. . . Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu). tj. . dinner is ready (djeco. come. court. ali I have time (imam vremena). .

broj. Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce). . dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). as . Neodre eni lan se izostavlja: .Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja). . he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor). score (dvadeset). Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. .kad se ne to nabraja: my brother is a runner.poslije izraza kao to su: the title of. so. . thousand. what.ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta). Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals". quite. Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many. pliva i skaka ). te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no). we have confidence in you (imamo povjerenja u vas). a comedy by Sheridan ("Suparnici". swimmer and jumper (moj brat je trka . postao je vojnik). eridanova komedija). too. .u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara). the office of.uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). hundred. rather. such. the post of. a third (tre ina). gross (dvanaest tuceta). million: a hundred balls (stotinu lopti).poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu. no less. Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina).

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led .awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead awoke was.

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

herself. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English.Prijedlo ni glagoli . (ona govori brzo) John goes to school. (on je stigao) She speaks fast. Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he.Phrasal Verbs . she. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.Prepositional Verbs . itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI . (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). (on govori engleski) We are watching TV. He has arrived.Frazalni prijedlo ni glagoli . (mi gledamo TV) I saw an elephant.MULTI-WORD VERBS . it dresses himself.PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj.Frazalni glagoli . (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli .

obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. kada imaju direktni objekat). Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it. look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat. Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. (obje re enice su ta ne) Me utim. They turned my offer down. nemamo izbora. tj. glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte.Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola: . my offer. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. ako je direktni objekat zamjenica. Npr: They turned down my offer. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu.

a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). uvijek imamo direktni objekat. "-ING" OBLICI . (letenje je opasno).THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing. Flying is dangerous. (ona dobro slika). seeing you. i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti). i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books. (ja surfam) imenica: This building is our school. (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu). (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima). your attitude. (Johnova ljenost me ini nervoznim). One of life's pleasures is having breakfast in bed.Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Direktni objekat his wife. (ova zgrada je na a kola) Gerund . mo e stajati u raznim vremenima. . gerund ima istu funkciju kao imenica. (on voli brzo hodati). (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima. eggs. pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (jedenje ljudi je pogre no). Iako izgleda kao glagol. We run out of it. kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. imamo: gerund sada nji (surfing). pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. gerund pro li (having read). Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting. (ne volim itati knjige). We run out of fuel. Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong.

Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters. (ona dobro slika). (ona je bila u kupovini) He came running towards me. bird-watching. When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti). would you mind i pridjeva "worth" i "busy". (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali). bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground. (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. to keep on): She always puts off going to dentist. (na li su majku kako sjedi u ba ti). it's no use/good. do you mind. to put off. kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams. kao pridjev: It was an amazing film. can't stand. poslije izraza: can't help. Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta). (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. u slo enim imenicama: a driving lesson. . to give up. (bio je zato en unutar ku e u plamenu). (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go".The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta . to take to. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward. Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. ( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori). nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping.poslije prijedloga. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. to be for/against. a swimming pool. (ona uvijek odla e odlazak zubaru). It's no use trying to escape. train-spotting. there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke.

She dropped the gun and put her hands in the air. since. They went laughing into the snow. Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as. he walked down on the road.. koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow. They laughed as they went. Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge. Dropping the gun. Direct speech). Indirect Speech or Reported Speech). he didn't spend much on clothes.da zamijeni re enicu ili dio re enice. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Knowing that his mother was coming. she put her hands in the air. od strane iste osobe ili stvari. Whistling to himself. he went into the kitchen and opened the fridge.) Being poor. Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme. He walked down on the road. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl. because. od strane iste osobe. i izra ava razlog radnje: Feeling hungry. he cleaned the flat. he left the house. Putting on his coat. npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu". (= because he felt hungry.. He whistled to himself. mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. . DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor.

how. (ona upita svog brata ta radi) ." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo". onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask". -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what.)." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again. (ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje. onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether".) I: She said that she was going to come soon again. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before D: He said: "I do not understand this letter. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing. when itd.Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost. Prema ovim pravilima: am do shall will have.

Giuseppe said that the plantar wart. oznakom ta ka-zarez (. Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) . which ili that. Shakespeare is my other. dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. Klauze ± Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol).D: They asked me: "Do you speak Spanish. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who. Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. All students who do their work should pass easily.): This is one of English classes." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. Tako er. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed. whom. Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje. (otac re e svom sinu da se pazi). jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno. which had been bothering him for years. The book that is on the floor should be returned to the library. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice. kao re enica. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. but he also got an A+. in fact I am going to the library now. dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom. dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). kori tena je i oznaka ta ka-zarez (. I: Father told his son to be careful of himself. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju. had to be removed.) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time." (otac re e sinu: "Pazi se"). who used to be a secretary for the President. can type 132 words a minute. (u ovom slu aju. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday.

Rije i elipti ne klauze koje nedostaju . where. Charlie didn't get the job in administration. s toga ne e biti odvojene zarezima. direktni objekat ili prijedlo ki objekat. which. koji je in injer. Tako er. gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. which really surprised his friends. which. prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. which really surprised his friends. we know the cake is done. we'll go downtown. u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu. Do you know what he knows [objekat]? In fact. when. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom. that. U re enici funkcioniraju kao subjekat. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu. Uvode se relativnim zamjenicama: who. which had been bothering him for years. mogu da dopunjuju. whose. Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune. whomever. Whoever wins the game will play in the tournament. opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. whether. Giuseppe said that the plantar wart. a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu. mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how. figured it out for me. What he knows [subjekat] is no concern of mine. (U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. who is an engineer. and he didn't even apply for the Dean's position. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). Charlie didn't get the job in administration. why. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. When the movie is over. koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice. whom.The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (moj brat. Npr: When the timer rings. U relativnoj klauzi. (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother. he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice. who. tj. Oni ka u za to. Za razliku od pridjevskih klauza. whoever. Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. whose. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that. had to be removed. We know the cake is done when the timer rings. relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi. what i whatsoever.

jer su esto elegantne i efikasne u izrazu.ti bi uzeo itd. . her recruits proved to be hard workers. Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna. a ponekad ih nazivamo "if re enicama". Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would". KONDICIONALI . (ne bih bio uzeo). elipti ne klauze su ta ne ali i korisne. nulti-kondicional. (ne bih uzeo) I should not have taken. U stvari. i izgleda ovako: if If uvjet y=10 posljedica 2y=20 ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10 To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen. Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima. i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo.ti bio uzeo itd. a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo. jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if". Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta. Though [they were] sometimes nervous on the court. onda (then) e do i do neke posljedice. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje. Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica. Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take.uzeo bih you should take . I should have taken . Sada nji kondicional Pro li kondicional { { I should take .bio bih uzeo you should have taken .

Na primjer. ta ete uraditi? If it rains. i rezultatu tog uvjeta. it rains tomorrow. Me utim na nebu se javljaju oblaci. mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional .realna mogu nost (First conditional: real possibility) Govorimo o budu nosti. i onda postoji ansa. Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota. posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. na primjer: If you are good today.nevjerovatna mogu nost (Second conditional . I will stay at home. Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti. Ponekad mo emo koristiti: shall. zamislite da po ne padati ki a. i njenoj posljedici. ali je to nevjerovatna mogu nost. i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac. Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. za raziliku od prvog kondicionala. you can watch TV tonight. jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi . Ali mo da ete kupiti listi do ve eras. kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne. they do not pass the exam. ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji .Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional . Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti. me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home. can ili may umjesto will. (ako bude padala ki a. (ako bude danas dobar. niste kupili loto listi . kao i kod prvog. me utim. razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti. Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). jutro je. budu e vrijeme Treba primjetiti da ki a jo nije pala.

If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. (da si kupio listi lota. tj. mogao si dobiti) Nulti kondicional . might have: If you had bought a lottery ticket.If If If If I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery I would be happy. Ponekad umjesto would have koristimo should have. If they had not passed their exam. dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. I could stop working. (da nisu polo ili ispit. what would you have done? I would have invited her. poput neke op epoznate injenice. govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio. their teacher would have been sad. me utim kod tre eg govorimo o pro losti.certainty) Tzv. da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta. Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni. umjesto glagola would koristimo should. could or might: If I won a million dollars. Na primjer. I would have told her. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. (da dobijem milion dolara. Ponekad. you might have won. mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional . Primjetite. Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an. Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti. Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(. a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice. could have. ni o sada njosti ni . If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts. I would by a car. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. would you be suprised? she would marry him. njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect).bez mogu nosti (Third conditional .

(put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat . Naravno. Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu. takvi koji uza se mogu imati objekat. TRPNO STANJE (PASIV) . i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme. they get hungry.PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. If I had won a lottery. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. zakasnim na autobus) Kondicionali .o budu nosti. (kada ustanem kasno. ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. tj. To zna i. Tako er. subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne. umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. it melts.ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme "if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju. Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. I would budu nost buy a car. my boss gets angry. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. budu nost If I won the lottery. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. I will stay at home. I pro lost would have bought a car. da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo.

"razumije se". (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog. Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em. podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called . (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se". "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se. A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. (dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged. (pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present.aktiv pasiv Everybody Water drinks is drunk water by everybody.

conditional it would have been being called SLAGANJE VREMENA . Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme. Sada nje prosto (Simple Present) Da se izrazi pro la radnja.SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. She knew she had made the right choice. koristite prosto pro lo vrijeme. koristite prosto pro lo vrijeme. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. koristite prosto budu e vrijeme. Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. She has grown a foot since she turned nine. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. . I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. The President says that he will veto the bill. The Deists believed that the universe is like a giant clock. Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme. Da izrazite drugu zavr enu radnju. I know that I made the right choice. concert because I love the Wallflowers. I wanted to go home because I missed my parents. danas. koristite present perfect. Vrijeme u glavnoj re enici Vrijeme u zavisnoj re enici Primjer Da se izrazi istovremena radnja. Da izrazite radnju koja e se desiti.

koristite pro lo vrijeme. svr eni futur (Future Perfect Tense) U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased. Coach Espinoza is eager to try out her new drills. You will surely pass this exam if you studied hard.] Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. "to try out" e se desiti poslije. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. ["eagerness" je sada. They consider the team to have been coached very well.] She would have liked to see more veterans returning.Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked". Budu e vrijeme (Futur) Predbudu e vrijeme. Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola.] desila prije glagola. Da izrazite radnju koja se desila ranije. to have seen) The fans would like to have seen some improvement this year. Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola . I will be so happy if they fix my car today. Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer Infinitiv sada nji (Present Infinitive. ["Would like" opisuje stanje u sada njosti. "to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena. koristite prezent perfekt.

Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice. x. to have . tim je po eo kada i glagol. u isto vrijeme] Having experimented with several game plans. can.] perfekta (Past Participle de ava prije glagola. de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove. radnja se de ava u paralelno. Glagoli koji se zavr avaju na s. sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es": . osim glagola: to be . the Perfect coach knows not to expect too much. je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared". may . must .trebati. the coaching staff devised a Particip pro li master strategy.biti. he reads (hi ri:dz). ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented". Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica.imati. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". polahko napredovati.morati. or Present Prepared by last year's experience. the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve.] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme . ought . seeing) Uloga participa Primjeri Working on the fundamentals. Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows".consider. ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised". ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks).] Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle. Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika.mo i. z.

sada i poslije.zvati I call you call he. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja. The sun rises. she. bez prijedloga "to". kad pred tim "y" stoji suglasnik. to try (to tries).she. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi). ona zovu I do not call you do not call he.he dresses. present future to call . da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano). Jenny is not here.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he.I do not write. I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. she. Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y". ona . mijenjaju "y" u "i". prije. he teaches. past present future Sunce izlazi svaki dan. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does.Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em). past Jenny trenutno nije prisutna. Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do". You write (ti pi e ) . da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no). u tre em licu jednine: to cry (he cries). it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking . he . ono zove mi zovemo vi zovete oni. it call? do we call? do you call? do they call? Sada nje trajno vrijeme . bez prijedloga "to": I write (ja pi em) . one. it calls we call you call they call ja zovem ti zove on. she. I work (ja radim).

izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now.Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying Izuzetak 3 Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e. vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo. ponekad moramo malo promijeniti rije . present future . Me utim. (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada.nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening Ako glagol zavr ava na ie. (sada u im engleski) You are reading this now. Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik .

.. remember. hate. suppose. hear. know. prefer. love. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*. think* mentalna stanja forget.the pages are turning. past present future Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno. notice. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight.. hope. cost. mean.. osje aj kvaliteta broda) . forever itd: The Sun is rising constantly.glagoli osjetila (feel. see. . . smell.. taste mi ljenje assume. to je na a percepcija. npr: This coat feels nice and warm. have (kada zna i posjedovati) . measure. be (u ve ini slu ajeva). see*. (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje. (mogu vidjeti) itd. fear. wish mjerenja contain. seem. consider. i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always. understand emocije/ elje envy. (ovaj brod je lijep i udoban. ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem. mind. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. weigh ostali look (biti sli an). Me utim. obi no se ne koriste u trajnom obliku.. regret. feel (misliti). dislike. taste. hear. constantly.. find (misliti). imagine.. feel.the candle is burning.. want. a ne radnju. doubt. radnja se ne mora odvijati ta no sada.smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see. like.the girl is dancing. hold. . recognise.

she.Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. (ova stranica postoji ve . to call .zvati I'm calling you're calling he.. it has called we have called you have called I haven't called you haven't called he. da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti. va no je da je auto kupljen. it called? have we called? have you called? . never. planiramo se susresti) to call . ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno. to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. (gosti su upravo u li u dvoranu). ona jede). posjedovanje) She's having supper. Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci. (D on se osje a mnogo bolje sada. already. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? Slo eno sada nje vrijeme . it hasn't called we haven't called you haven't called have I called? have you called? has he. (vidim Anthony-a u ba ti. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. njegovo zdravlje se pobolj ava). it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense). sedmica jo nije zavr ena). she. I can see Anthony in the garden. yet. Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena. nije bitno kada). (ona ve era. 4 months. she. da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. (ona ima tri psa i ma ku. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb. I have lived in Sarajevo since 1970. (susrest' u Anthony-a kasnije. since. percepcija) I'm seeing Anthony later. uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever. She has three dogs and a cat. she. Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years. i jo uvijek ivim). she. ( ivim u Sarajevu od 1970-te. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".John's feeling much better now. ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car.). Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?). she..zvati I have called (ja sam zvao) you have called he.041666666666671 days. (kupio sam auto. and 9.

I've been itd. Kada pi emo present continous. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours. esto se upotrebljavaju skra enice: I have been . ( itam ve dva sata. past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future I'm tired because I've running. da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti. past present future radnja po ela u pro losti nastavlja se u sada njosti I've been reading for two hours. i jo uvijek itam) . (ne razumijete (sada).Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening. I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running. jer niste slu ali).they have called they haven't called have they called? Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt .

(u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. she. she. a ni sada ne pu imo). 20 godina. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? . januara. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima. it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he. and now she feels well. it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks. 7 sedmica.How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. to call . For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since". (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice. Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati. for period vremena since od vremenske ta ke 20 minutes three days six months a long time ever itd. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. she. 6. (nismo pu ili. since se obi no koristi samo sa perfect vremenima. Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. u petak. Tara hasn't been feeling well for two weeks. a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit).zvati I have been calling you have been calling he. a sada se osje a dobro). I've been studying for three hours. 7.

(nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. itd. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week. . I did not go to London. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena. Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet. He did not go to London.PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme . pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed.Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night.

(bio sam u Liverpulu pro le godine). Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava: .worried cry . she. taj se "y" mijenja u "i": worry . (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading . upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola. .Was I.zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he. she. she. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children. moramo koristiti prosto pro lo vrijeme. he.She wasn't reading. I. it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme . it here? You were here. it was here. a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense). (ona je itala) We were playing. it called he. to call . . (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer.skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level . it didn't call did he.Glagol be nema u svim licima isti oblik. she.called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik.levelled call . krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan . she.planned skip . c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading.were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal. (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much.cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year. (i li smo u kolu kada smo bili djeca). he. (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila.

) The train had left when we arrived.prije neke druge radnje: We had left home before he came. (bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am.". The wind was blowing hard. Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>. to call . (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri).zvati I was calling. she. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). We arrived at 9. Suddenly. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli. you were calling. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead.15am. npr: "James Bond was driving through town. odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu. It was raining. da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom.da se opi e pozadina. a zatim se nastavlja pro lim vremenom. Bond saw the killer in a telephone box.. past present future . Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti. Nobody was walking in the streets. tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti . (voz je krenuo u 9 sati. The train had left when we arrived. she.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola. he.. a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola. she. Mi smo stigli u 9 i 15. I was watching TV when you telephoned. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) . (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting.

(nisam bio gladan. she. I arrived at 11am. (igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call . c) iza izraza: as if (kao da). glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not.zvati I had called you had called he. 9 9.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. I was not hungry. it called? had we called? had you called? had they called? Nesvr eni pluskvamperfekt . past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu). (kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". When I arrived. I had never seen him before. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. Ram had been waiting for two hours. b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair.15 Mi sti emo u 9 i 15. (nisam znao ko je on.Voz odlazi u 9 sati. she. I wish (kamo sre e da). she. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom. I had just eaten. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. if only (kad bi barem). Ram had been waiting for two hours when I arrived. . (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta).

Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje.zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he. it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme . (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow. tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes.zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he. I will be working. she. Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti. nadu itd.John was very tired. she. it will not call will he. it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme . D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. I hope we will have better luck next day. (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful.mi emo zvati).) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. will + pomo ni g. it will call he. odluka. (osjetio sam cigarete. At 4pm tomorrow. it had been he. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be. prijetnja ili obe anje. mo e se koristiti glagol shall. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti. me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call . a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola. she. neko je pu io). she. (pomo i u joj jer je lijepa) to call . somebody had been smoking.Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola. (John je bio veoma umoran. U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will. past present future .Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri". she. to call . she.we shall call (ja u zvati . it had been calling he. he had been running.Tako er se koristi da bi se izrazila namjera.

(igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts.zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he. will + pomo ni g. I will be playing tennis at 10am tomorrow. she. she.15 Vi sti ete u 9 i 15.) to call . she. Kada koristimo budu e trajno vrijeme. it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme . (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella. she. You will arrive at the station at 9. it will have called he. When you arrive the rain will have left. na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. padat e ki a kada se bude vra ao) to call . it have he. she. it will be raining when you return. it will be calling he. 9 9. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock.Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g.15am. past present future Voz odlazi u 9 sati. she. it won't be calling will he. (Oni e napustiti parlament do 12 sati. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am. (uzmi ki obran.zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he. it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? .) The train will have left when you arrive.4pm U 4 sata bi u usred posla. Voz e oti i kada vi stignete.

(Bit e umoran kada stigne. Dreamweaver itd. traje deset sati. Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not . Mary. He will have been travelling for 24 hours. Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will. she. Edinburgh.I won't you will not . will + pomo ni g.) to call . mjesta itd. it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE ± NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo. it will not have will he. Putovat e ve 24 sata. Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti. computer (ra unar). Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will . eye (oko) itd. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have. happiness (sre a). sve do 20 sati uve er kada jo traje. Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. Bosnia. One mogu biti: op e imenice (common nouns). Npr: man ( ovjek). it will have been he. slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. London. I will have been working ten hours. love (ljubav) itd.you won't itd. town (grad). vlastite imenice (proper nouns). . she. Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje. boy (dje ak). she.zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he. slu e za imenovanje pojedina nih bi a.I'll you will . He will be tired when he arrives. a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening. (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada).Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g.you'll itd.

heiress . prirodan je. army (vojska) itd.sister . imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter). Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine).koko ka .opatica . air (zrak) itd. health (zdravlje).nun . thirst ( e ) itd.dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion .sestra -k i .girl . lead (olovo). Tako er. ice (led) itd.pjesnikinja .daughter . milk (mlijeko). apstraktne imenice (abstract nouns). slu e ozna avanje tvari ili materija.goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak . Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: . slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini.abbess .countess .negress . team (mom ad).hen . One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro).tetka .lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav .aunt .Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu. Mno inu tvore samo op e imenice.mare .duck .niece .ne aka .empress . Gradivne i apstraktne imenice. imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).carica .mother .postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander .sorceress .djevoj ica . ozna uju ne to nestvarno.kalu erica .queen .duchess . gradivne imenice (material nouns). fear (strah).actress . thirst ( e ). neko svojstvo ili stanje. te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke).vojvotkinja . se ne mogu brojati.nasljednica .guska . uzete u op em smislu.arobnica . air (zrak). Rod imenica .glumica .kobila .zbirne imenice (collective nouns). flock (jato).princeza .patka .kraljica .majka . One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati.lavica . sugar ( e er). three months (tri mjeseca) itd.crnkinja .grofica . tj.princess .poetess .

enskog roda su i nature. "child" mo e biti sva tri roda. mu kog roda su tako er i: sun.lica) Imenice koje se zav avaju na: -s. vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she. Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda. imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love.Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". -tch dobijaju nastavak "-es". liberty. streamer. ship.hero . Mno ina imenica .books (knjiga . time.heroine heroj . woman: lady-teacher (u iteljica). Primjeri: book . imenice: boat.vrabica .slonica . fear.heroina . ptice.maid-servant .gazdarica Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik. virtue.female-elephant .slu kinja .landlady sluga vrabac junac slon gazda . male. female.knjige) face . koji se izgovara iz: . man-of-war.faces (lice .hen-sparrow .obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord . u iteljica) (ro ak.cow-calf . mercy grace. insekti su obi no srednjeg roda. u enica) (prijatelj. Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika.junica . "cat" je enskog roda. lady. earth i moon. -ss. prijateljica) (u itelj. -sh. enskog roda su: imena dr ava i zemalja. U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda. man. anger. ribe. rodica) Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman. neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory. -x. despair. death.

calves .pri e Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife .negroes heroj krompiri crnac .dame .svirale .heroes .knives .igra ke .class bush bench .boys .dje aci .klaviri .telad .zemlje .countries .fifes borba svirala .strifes .spjevovi .cantos .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife .razredi .polovine .bushes .oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo .halves .dani .toys dan dje ak igra ka .potatoes .klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro .heroji .wives polovina tele no supruga .krompiri .days .no evi .grmlje .classes .crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo .cuckoos kukavica .kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .borbe .octavos klavir spjev oktava .benches razred grm klupa .stories zemlja dama pri a .pianos .ladies .

"-ief".Englezi . "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .Romans .dijeca Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .brothers .women .chiefs . dru tvu) ( tof) (odijelo) Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis .sportisti Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth .children vo dijete .poglavice .tabovi .Njemci .teeth .krovovi .struje Imenice koje zav avaju na "-oof".brethren .Normani .staff gulf .ljudi .Germans Rimljanin Norman Njemac .grebeni Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child .cliffs krov patuljak poglavica greben .ene .zubi .Englishmen .radii .dwarfs . oaze) Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje .cloths .patuljci .clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji.sportsmen ovjek ena zub Englez sportista .men .oxen .Normans .staffs .oases (polupre nik.Rimljani .roofs .volovi . polupre nici) (oaza.gulfs tab struja .

Ako je slo enica sastavljena bez imenica. oru je) (knji evnost) . onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not . onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.menservants (sluga. gledaoci) (d eparo . a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka) Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke.forget-me-nots (gledalac. od rije i koja nosi smisao.pick-pockets . d eparo i) (nezaboravak (cvije e). tj.lookers-on .je slo enica sastavljena. nezaboravci) Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mno iniu.

Peti pade izra ava se imenicom bez lana. pad. a nastavak se izgovara kao "z": . (oti li smo u itelju) 4. pad.Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga). U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s. pad. The books of the techers were big. pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti). jesu li va e knjige velike) 6. (neki u itelj je imao knjigu) 2. Drugi pade . (i zapitali smo u itelja) 5. (oti li smo u iteljima) 4. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. (poslije razgovora sa u iteljima) 7. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). (u itelji. The book of the teacher was big. We know more about the teacher. onda dodajemo samo apostrof. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome. pad. tre i pade pomo u prijedloga "to". esti pomo u prijedloga "with". je li va a knjiga velika?) 6. koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). pad. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika. pad. Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. (i zapitali smo u itelje) 5. And we asked the teacher. Some teachers had books. are your books big. pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. pad. We went to the teachers. (znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. pad. pad. (knjige u itelja su uvijek velike) 3. (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. pad. (neki u itelji imali su knjige) 2. After our conversation with the teacher. teacher's book (u iteljeva knjiga).compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica . pad. Teachers. We went to the teacher. And we asked the teachers. We know more about the teachers. Teacher. After the conversation with the teachers. a "s" iza bezvu nih suglasnika. A teacher had a book. pad. is your book big? (u itelju. pad. sedmi pade pomo i prijedloga "about").

PRIDJEVI ± ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije . He is as rich as his friend.Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj . pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St.as" i pozitiva pridjeva.. his. Croatian. diobne (distributive): each. Italian.jednakost .superlative. He is as strong as a horse. kojim se izra ava umanjenost. beautiful. obrazuje se pomo u rije i "less. the order. her. upitne (interrogative): what. neodre ene (indefinite): a. another. any. Osobne imenice mogu se zavr avati na -s. Pore enje pridjeva . our. U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava). either. few. neither. ni broj ni pade . an. pokazne (demonstrative): the this. these. much. those. Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice). Pridjev obi no stoji ispred imenice.Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake". German. pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod. enough.nadmo nost . Pridjevi se dijele na: li ne (proper). James's Square (trg Sv. Jednakost se izra ava pomo u rije i "as. their. prisvojne (possessive): my. English. certain.. such.comparative tre i stupanj . which. koli inske (quantitative): some.positive drugi stupanj . all.. (on je manje bogat od svog brata) . green. D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde). (jak je kao konj) Komparativ. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti).then": He is less rich than his brother. every. Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini. that. Serbian. its.nejednakost . opisne (descriptive): young. your. koji se pi u velikim slovom: Bosnian. younder. the same. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).. one.

Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni. more right. . kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu: .sa izuzetkom sljede ih: just. Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. more just. Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y".the prettiest (drag).kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva. to je ponajvi e ta no). On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji).the finest (lijep). taj se suglasnik udvostru uje: fat. (to je veoma ta no.the biggest (velik).kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother.Komparativom se izra ava uve anost. Ako se pridjev zavr ava muklim "e". ali gray. Ako je pridjev vi eslo an. the more just right. the most right.grayer. big. (on je samostalniji od svog brata). i obrazuje se: . na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". .finer. -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji).the fattest (debeo). ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji). (veoma sam vam zahvalan). kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu. Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty. odnosno "-st": fine.bigger. "-er" ili na silabi no "l". "ow". Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi . apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true.prettier.fatter."sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i). a ne suglasnika).the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika. (on je bogatiji od svog brata). Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.

Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu. handsome itd. pleasant. polite. narrow. more learned. . the politest. Takvi su pridjevi: common. the simpliest. politer. the most famous. learned. the cleverest simple.Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i. cheerful. more famous. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI ± PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke. cleverer. the most beautiful.pretty. the narrowest. the most learned. beautiful. Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous. the prettiest. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. cruel. narrower. more beautiful. Nepravilna komparacija pridjeva . clever. simplier. prettier. quiet. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship.

Japan. zamjenice (you. grupne imenice (my first job. before (ispred). love). ka. Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol. pri). you. c) prijedlozi za o uvanje porijekla. without (bez). Edin. prema). your blue book). English people. money. in (u). Mary). d) prijedlozi za sredstva: by (od. Zagreb. through (pomo u). a nikad glagol. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of . him. na.he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from . pomo u). upon (na). after (poslije). gerund (swimming). your blue book. on (u) i dr. with (s. uzroka. b) prijedlozi za vrijeme: before (prije). since (od). throughout (skroz). Prijedlozi mogu biti slo eni. us). kod.where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to . by (od). within (u). a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. Beograd. coming.I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. working. in front of (ispred). sa). outside (napulju). li ne imenice (Sarajevo. house.Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u. cilja: from (od). in (u). under (ispod) i dr. . sastavljeni su od vi e rije i: into (u). Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica". tj. between (izme u). on (na). to (u. behind (iza). towards (prema). above (iznad). into (u).

he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about .there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between .what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among .will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em) .what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since .she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond .I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except .I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for .the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in .you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before .I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till .I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with .I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards .I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into .at .this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without .they came to the house (pri li su ku i) until .

Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. truly (zaista). usefully (korisno). (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ± ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole. no more (ne vi e). down (dole). (o ito. (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. then (tada). near (blizu). Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine: . at last (najzad) itd. never (nikad). Prosti prilozi su: now (sada). late (kasno) i dr. priloge za na in: how (kako).lo e) itd. soon (uskoro).regarding . why (za to). at present (sada). enough (dovoljno). so (tako). fast (brzo). priloge za mjesto: here (ovdje). (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste. ever (ikad). up (gore) i dr. izvedene i slo ene. most (najvi e). oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously. pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. quite (sasvim) i dr. I can't know everything. hardly (jedva). quickly (brzo). seldom (rijetko). loud (glasno). Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek). (John pri a glasno) She never smokes. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful . ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door. less (manje) i dr. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. happily (sretno) i dr. prilozi stupnja: very (vrlo). many (mnogi). early (rano). little (malo). as (kao).what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. in (u). (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. sometimes (ponekad). prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. at least (bar). quietly (mirno). (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome. pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. far (daleko). (tamo je zaista tiho) Me utim. too (previ e).beautifully (lijep . often ( esto). there (tamo). (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly.badly (lo . out (iz). priloge za koli inu: more (vi e). right (pravo) i dr.lijepo) bad . Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo).

next .). a superlativ nastavkom "est": long .dvoslo ni i vi eslo ni prilozi..longest (dugo ..du e.latest.nearer . skup) fair (lijep.to speak loud . pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok) .ljep e.to play false . (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.best .to buy dear .farther. jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".worst . near (blizak) .later . Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs..nearly (skoro).to charge high .to sing right . kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more". U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag. naporan) .. Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) .less . furthest .nearest.most . beautifully .to speak loud .farthest.more beautifully .).most beautifully (lijepo .to stop short .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly". (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. further .more . last Ina e.least . u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.longer . a za superlativ rije "most".hardly (jedva). oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak.to sell cheap .to work hard . (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI ± INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati: .to draw near .worse .to copy fair .better .

(ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE ± PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na: .He knows that I was right. (ili vi ili va brat morate i i) neither.I don't like it because it's too tiresome. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to . (do ao je da bi uo vijest) as much as . Glavni veznici i njihova upotreba: before .I am not going to do this unless it is necessary. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since .As soon as he came we called his father. but (ali).Either you or your brother must go.We all waited until the rain stopped. when (kada). (odavno se nismo vidjeli) until. though (iako) i dr...It was a long time since we met. (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as . till . (oboje mislimo tako) unless . (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether . ( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as .nor .Both you and I think so.He did it as well as he could.Neither he or his sister knew this lesson. hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).and .You may keep this book as long as you want.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear. or (ili). ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .We saw him before he left his office.I don't know whether to go or not. if (ako).He came in order to hear news. (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either. (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as ..or . yet (ipak) i dr. although he wouldn't admit it.u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI ± CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i).I have read as much I had time.. zavisne (subordinative): that (da). (ne znam da li da idem ili ne) because .. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.

U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e). he. to write (pisati).Reflexive pronouns Pokazne zamjenice . (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. Poslije glagola: to tell (kazati).it (on-ona-ono) u jednini.Relative pronouns Diobne zamjenice . you (ti). you (tebe). them (njih) u mno ini. (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him.it (njega-nju-njega) u jednini. (samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". b) u etvrtom pade u: me (mene).she. to you. (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica. tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me. you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini. (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing. onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go. to bring (donijeti).her. i us (nas). a kad upotrijebimo zamjenicu "they". to give (dati). to me. (ne mo e se pretpostaviti da sve znate) .Personal pronouns Prisvojne zamjenice .Distributive pronouns Neodre ene zamjenice . bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him.Li ne zamjenice . prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta. zar ne) It seems to me that we shall have rain. with you. to sell (prodati).Possessive pronouns Povratne zamjenice . with me. you (vas). isn't it? (hladan je dan.Indefinite pronouns Li ne zamjenice . uklju ujemo lice koje govori.Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja). to send (poslati). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of". we (mi). Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati. to throw (baciti). (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? . (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me.Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me.Demonstrative pronouns Upitne zamjenice .Interrogative pronouns Relativne zamjenice . to read ( itati) i jo nekih. Kad upotrijebimo zamjenicu "we". him. (nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu). of you.

to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio. himself (on sam). its (njegov) u jednini.Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam. that (onaj. ours (na .e).Prisvojne zamjenice . (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice. ovo) za bli e predmete ili lica u jednini. (li no on je u inio to herojsko djelo). a. herself (ona sama). upotrijebiti "my own": This book is my own.e). one i ones.Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj. themselves (oni sami) za mno inu. yourselves (vi sami). Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji. ije: Whose hat is this? It is mine. the latter (zadnji.a.a. li no ja). mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine". hers (njen). ove. ona. . Pokazne zamjenice . zatim such (takav. these (ovi. (to nije istina). itself (ono samo) za jedninu. Povratne zamjenice .a. raniji). such are his words. "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice). (takvo je moje mi ljenje. bez i ije pomo i). his (njegov).pris. the former (pre a nji.e).Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) . ono) za dalje predmete u mno ini. and where is yours (a gdje je va a) .a.e) u mno ini. ija. o) i the same (isti). ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion. yours (tvoj. zamjenica. yours (va .prisv. ova) za bli e predmete ili lica u mno ini. Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti. ti li no). Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. dalji po redu). takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama). pridjev. yourself (ti sam. ova. ourselves (mi sami).e).a. theirs (njihov.

with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1. pad. of what ( ega) 3. that. pad. whom (koga) 5. pad. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. pad. I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali). pad. pad. Ako su "who" i "what" predmeti u re enici. to whom (kome) 4. whosoever. Relativne zamjenice . onda su to pridjevi (which . who (ko) 2. with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1. pad. whatsoever. kojega) 3. which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). as.Relative pronouns Relativne zamjenice su: who. what ( ta) 5. whichsoever. to which (kojemu) 4. pad. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica). whatever. what ( ta) 2. what is this made of (od ega je ovo napravljeno). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). pad.kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat). what colour is your bag (koje je boje va a torba). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a). with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete). pad. pad. Promjena zamjenice "who": 1. of which (kojega) 3.Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti). Upitne zamjenice . pad. whichever.koji. Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. which (kojega) 5. what i which. pad. "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i). pad. but. what. pad. whom do you see (koga vidite). which. which (koji) 2. whose ( iji. to what ( emu) 4. "Whom" se mo e izostaviti: . what .Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who.

a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: . "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica. Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do. ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat). very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi).the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). ija je slava velika. ivotinje i stvari. "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica.poslije rije i: all. ivotinje i stvari. they are not right ( ta bilo da ine. much. nothing. "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). . anything. ivotinje i stvari. little. everything. Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga. i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). ivotinja i stvari. Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga). something. either. none. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati). jedan drugome itd. I know what you mean (znam ta mislite). poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem). "Whose" se odnosi na lica. "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). umro je). each other. "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac. "That" se odnosi na lica. ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo). "Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo). a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). only.Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each. Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica. Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). some. Diobne zamjenice . the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno. nisu u pravu). neither. any. Each se odnosi na lica.

Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no). "All" zna i cjelinu. nekoliko little malo a little ne to malo many. svi few malo a few ne to. i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac).either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). ivotinje i stvari. . bilo ko neko.Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio. ne to. all have gone (ku a je prazna. much mnogo some. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko. bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i). "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline. "Either" i "neither" su tako er i veznici. any neki. koli inu ili stepen. all is lost (sve je izgubljeno). the house is empty. nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something. svi su oti li). Neodre ene zamjenice . izvjestan broj.

non-stop Ostali prefiksi: a be de dis . "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina. I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga. "Both" se upotrebljava za lica. drugi su rekli da ostanem). radovi obojice su od velike vrijednosti). "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica. but in vain (mnogo je bilo re eno. Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide). another after some minutes (jedan je stigao odmah.indirect . in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). "One" se upotrebljava za lica u jednini. ivotinja i stvari. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e). two artists have exhibited their paintings. dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti). ta e se ovjeku dogoditi). "Another" se upotrebljava za lica. and still more will leave (mnogi e do i. ivotinje i stvari. others said I should stay (predlo io sam da odem. "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica. Glagol je samo u mno ini: many will come. ali ja jo uvijek nikog ne vidim).disagree.PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non . ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. uzet u neke).illiterate . nijedna osoba."Any" ima neodre eno zna enje. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome). many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo. ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go.beloved . Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most). drugi poslije nekoliko minuta). ali jo vi e njih e oti i). disbelive . there are many interesting books here. Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. ali uzalud).unwise. unwell . PREFIKSI I SUFIKSI .irrational .ashore .defend . Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said.disarm .

post-ware . Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy) (considerable. Croatia. -orian -er. pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta.overload . student) sufiksi koji ozna avaju apstraktnost.enlarge . -ence -hood -ia -ic.reform .international .outline . koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician. -ist -ant. deminutive. historian) (reader. dentist) (assistant. -or. -ible (distance. -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able.en ex fore out inter mis post pre pro re over sub .prepare .misundrerstood .explain . mjesto: -ance. nauke. uslov. procese.foreground . kvalitet. conductor. stanje. sentence) (neighborhood) (Bosnia. flexible) . librarian. -arian.submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost. predmete.protect . -ent (Bosnian) (optician.

Na prvom mjestu je subjekt (S). Engleski jezik je veoma precizan u redu. pa predikat (P). -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga: (dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle) -ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i . gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth. zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici. third) (girlish) (golden) (southern) (northward) -ate -ed -en -fy.-al -cial -ic. -ical -ant. final) (social) (economic. (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan) . mjesto (PM) i vrijeme (PV). zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN). independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). -d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola: (equal. various) (ready. jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. -ious -y -some -like -th. odnosno rasporedu rije i u re enici. -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous. physical) (distant.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv).

jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. Znaci interpunkcije ± Punctuation Ta ka . me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta. fraza i klauza u re enici.The semicolon Upitnik . (bio sam u Engleskoj) . . Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. (John je igrao u rukomet. and football in high school.kompanija) etc. da izme u "dark" i "green" nema zareza. i ponekad predstavlja pitanje stila.U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan. preporu uje se da budete doslijedni.The comma Dvota ka .The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i. ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co.Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva. hokej. Dear Jane. Jack Brown .The question mark Ta ka . te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly. ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd. Yours sincerly. ona je "tamno zelena". toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite. i sli nih primjera.Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. hockey.Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping. (sun ano. Trava nije "zelena" i "tamna". (company .i tako dalje) . ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny.Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car.The colon Ta ka-zarez .The full stop or period . . koji dolaze jedan za drugim.Ta ku koristimo u skra enicama. Me utim. John played handball. (et cetera . pi ite je u cijelom tekstu.Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju. Zarez .Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi. Best wishes itd. zar ne?) . (ona spava) I was in England.The full stop or period Zarez . i nogomet u koli) . cool day was perfect for lying in the dark green grass. message message message Best wishes. didn't you? (zaklju ao si auto.

Zarezom se odvaja uvodna fraza.M. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. nor.Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. I met three of my classmates coming out of the subway. thus. when such conveniences did not exist. osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake". (na putu prema koli. (Oni moraju imati: knjige. kao to znate. te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school. and discount stores. izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans. nevertheless. or.prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator. people depended on general stores and peddlers.. (teksa ani.da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold. so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots. therefore. department stores. (Ron je nosio kaubojske izme. furthermore. and Jeff wore tennis shoes. or. (kada je sastanak bio zavr en. in spite of my wishes. so. nor. but. papers and pens.The colon Dvota ka se koristi: . (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) . Weiner: . zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze. Ta ka-zarez .Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and.): Today people can buy what they want from supermarkets.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. . mnogo su manje zainteresirani da ih prime) . yet): People are usually willing to give advice. for. as you know.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and.The semicolon Ta ku-zarez koristimo: . (Eddie e. travel to Russia. for. .pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. su esto predmetom ale) Eddie will. then. but. putovati u Rusiju) Dvota ka . moreover. ako one sadr e zarez: . a Jeff je nosio tenisice) . they are much less inclined to take it. (njegovi motivi su jasni. are often the subject of jokes. etc. papire i olovke) .prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books. uprkos mojim eljama. (ljudi obi no rado daju savjete.poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms. on nastoji postati diktator) .prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") . but in Colonial days.izme u rije i koje nabrajamo. yet.

Upitnik .Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. The instructor asked the students what they were doing. treasurer. imenice quiz je quizzes i sl. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini . secretary. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. Emily Dickinson. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural . and Leo Tolstoy.The newly elected officers of the group are Thomas Mann. James Joyce. vicepresident. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. Tako mno ina imenice party je parties. (u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. president.

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes .

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women .