P. 1
ENGLESKA GRAMATIKA

ENGLESKA GRAMATIKA

|Views: 2,406|Likes:
Published by dgajic68

More info:

Published by: dgajic68 on Feb 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/28/2013

pdf

text

original

ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

.ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca). magazina: the Times.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem).pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi). . .kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja). The Pacific Ocean (Tihi okean).send me the book (po alji mi knjigu) .ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). . .bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose.ispred "same": the same to you (isto i vama). .ispred imena zgrada. . . mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka). plananskih lanaca. ustanova. . Odre eni lan se ne upotrebljava: .ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu.ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi).ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more).ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). asopisa.ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). .ispred imena listova. a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona). jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). . The Majestic (hotel) itd. . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). . . The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). . .ispred imena rijeka.imena dana.

. an hour ( as). a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek). . .. idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i). . Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom.lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu). market. .man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu. an open window (otvoren prozor). . . . ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan).gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta). ru ak je spreman). houses (ku e).imenice kao to su: school. tj. nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu).imena obroka su bez lana: children. Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a).misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju). prison itd. college. dinner is ready (djeco. Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu. he was put in prison (stavljen je u zatvor). do ite. court.uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati. come. she writes quickest (ona pi e najbr e). ali I have time (imam vremena).imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni).

we have confidence in you (imamo povjerenja u vas). . million: a hundred balls (stotinu lopti). as . he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor). broj. too.poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara). gross (dvanaest tuceta).kad se ne to nabraja: my brother is a runner. Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. the office of. postao je vojnik). such. what. . Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme. rather. Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many. te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no). eridanova komedija). a third (tre ina).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru).u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike). a comedy by Sheridan ("Suparnici". hundred.Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja). swimmer and jumper (moj brat je trka . Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals". no less. quite. Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina). Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). score (dvadeset).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta). Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). so.poslije izraza kao to su: the title of. Neodre eni lan se izostavlja: . . thousand. dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). pliva i skaka ). the post of. . . Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce).

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led .awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead awoke was.

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. she. (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt.PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj. herself.MULTI-WORD VERBS . (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli . Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. (on govori engleski) We are watching TV.Frazalni glagoli . (mi gledamo TV) I saw an elephant.Prijedlo ni glagoli . Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he. (ona govori brzo) John goes to school. (on je stigao) She speaks fast. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI .Frazalni prijedlo ni glagoli .Phrasal Verbs . He has arrived. it dresses himself.Prepositional Verbs .

look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary. ako je direktni objekat zamjenica. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih. Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it. Npr: They turned down my offer. Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. kada imaju direktni objekat). obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. nemamo izbora. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte. (obje re enice su ta ne) Me utim.Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola: . tj. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat. my offer. They turned my offer down.

kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (Johnova ljenost me ini nervoznim). gerund ima istu funkciju kao imenica. "-ING" OBLICI . imamo: gerund sada nji (surfing). i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti). a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. We run out of fuel. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. Iako izgleda kao glagol. your attitude. gerund pro li (having read). (ova zgrada je na a kola) Gerund . (letenje je opasno). (ona dobro slika). eggs. (ja surfam) imenica: This building is our school. (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima). . mo e stajati u raznim vremenima. One of life's pleasures is having breakfast in bed. seeing you. (jedenje ljudi je pogre no). imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. (on voli brzo hodati). (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu). Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting.Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Direktni objekat his wife. uvijek imamo direktni objekat. Flying is dangerous.THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing. Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books. (ne volim itati knjige). We run out of it.

(bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. train-spotting. to be for/against. to take to. (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. (ona dobro slika).The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. bird-watching. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward. u slo enim imenicama: a driving lesson. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali). ( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori). (ona je bila u kupovini) He came running towards me. to give up.poslije prijedloga. there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke. poslije izraza: can't help. (bio je zato en unutar ku e u plamenu). to put off. bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground. (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti). to keep on): She always puts off going to dentist. can't stand. . (na li su majku kako sjedi u ba ti). it's no use/good. a swimming pool. kao pridjev: It was an amazing film. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta . (ona uvijek odla e odlazak zubaru). Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go". would you mind i pridjeva "worth" i "busy". Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta). do you mind. kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. It's no use trying to escape. Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters.

koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow. Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. he didn't spend much on clothes. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. She dropped the gun and put her hands in the air. He whistled to himself. he went into the kitchen and opened the fridge. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme. Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge.da zamijeni re enicu ili dio re enice. npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu". They laughed as they went. They went laughing into the snow. . mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. He walked down on the road. he cleaned the flat. he left the house. (= because he felt hungry. she put her hands in the air. Indirect Speech or Reported Speech).. Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as. Putting on his coat. Dropping the gun. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl.. od strane iste osobe ili stvari. Whistling to himself. DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. since. because. Knowing that his mother was coming. od strane iste osobe. Direct speech).) Being poor. he walked down on the road. i izra ava razlog radnje: Feeling hungry.

Prema ovim pravilima: am do shall will have. (ona upita svog brata ta radi) .) I: She said that she was going to come soon again. (ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje. (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask".)." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo".Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing. how. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before D: He said: "I do not understand this letter. -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what. when itd. onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether".

" (otac re e sinu: "Pazi se"). The book that is on the floor should be returned to the library. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. can type 132 words a minute. Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). kao re enica. I: Father told his son to be careful of himself. Giuseppe said that the plantar wart. Tako er. Shakespeare is my other. which had been bothering him for years. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju. Klauze ± Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol)." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. whom. but he also got an A+. oznakom ta ka-zarez (. Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti. which ili that. jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) . dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). in fact I am going to the library now. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice.) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday.D: They asked me: "Do you speak Spanish. kori tena je i oznaka ta ka-zarez (. All students who do their work should pass easily. dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. who used to be a secretary for the President. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who. had to be removed. dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself.): This is one of English classes. (u ovom slu aju. (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed. (otac re e svom sinu da se pazi).

whether. whoever. Rije i elipti ne klauze koje nedostaju . whomever. he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. Charlie didn't get the job in administration. which. When the movie is over. We know the cake is done when the timer rings. Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune. when. which really surprised his friends. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that. relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi. u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu.The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice. whom. what i whatsoever. where. we know the cake is done. figured it out for me. (U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom. Whoever wins the game will play in the tournament. What he knows [subjekat] is no concern of mine. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. direktni objekat ili prijedlo ki objekat. zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice. prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. Do you know what he knows [objekat]? In fact. which had been bothering him for years. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother. (moj brat. opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. whose. U re enici funkcioniraju kao subjekat. U relativnoj klauzi. had to be removed. a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu. that. je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. which. who. we'll go downtown. Uvode se relativnim zamjenicama: who. Za razliku od pridjevskih klauza. tj. Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. whose. Tako er. Giuseppe said that the plantar wart. mogu da dopunjuju. Npr: When the timer rings. Oni ka u za to. and he didn't even apply for the Dean's position. gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. why. Charlie didn't get the job in administration. mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how. which really surprised his friends. koji je in injer. s toga ne e biti odvojene zarezima. who is an engineer.

onda (then) e do i do neke posljedice.uzeo bih you should take . i izgleda ovako: if If uvjet y=10 posljedica 2y=20 ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10 To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen. KONDICIONALI .se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje. i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo. a ponekad ih nazivamo "if re enicama". Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica. (ne bih uzeo) I should not have taken.ti bio uzeo itd. Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. elipti ne klauze su ta ne ali i korisne. Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna. a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta. U stvari.bio bih uzeo you should have taken . Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take. I should have taken . Sada nji kondicional Pro li kondicional { { I should take . . jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if". (ne bih bio uzeo). nulti-kondicional. her recruits proved to be hard workers. Though [they were] sometimes nervous on the court.ti bi uzeo itd. jer su esto elegantne i efikasne u izrazu.THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would".

mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional . I will stay at home. kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne. razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti. Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur. (ako bude danas dobar. osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home.realna mogu nost (First conditional: real possibility) Govorimo o budu nosti. Me utim na nebu se javljaju oblaci. Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. ta ete uraditi? If it rains. posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. budu e vrijeme Treba primjetiti da ki a jo nije pala.Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional .nevjerovatna mogu nost (Second conditional . Ali mo da ete kupiti listi do ve eras. i njenoj posljedici. Na primjer. kao i kod prvog.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti. Ponekad mo emo koristiti: shall. they do not pass the exam. Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota. ali je to nevjerovatna mogu nost. me utim. can ili may umjesto will. jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi . i onda postoji ansa. If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji . na primjer: If you are good today. it rains tomorrow. za raziliku od prvog kondicionala. you can watch TV tonight. ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. (ako bude padala ki a. i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac. i rezultatu tog uvjeta. niste kupili loto listi . Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti. me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. zamislite da po ne padati ki a. jutro je.

Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice.certainty) Tzv. poput neke op epoznate injenice. If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts. Primjetite. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an. Ponekad umjesto would have koristimo should have. If they had not passed their exam. njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect). Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti. umjesto glagola would koristimo should. Na primjer. Ponekad. might have: If you had bought a lottery ticket. ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. you might have won. could or might: If I won a million dollars. mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional .bez mogu nosti (Third conditional . govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio.If If If If I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery I would be happy. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. I would have told her. (da dobijem milion dolara. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. what would you have done? I would have invited her. (da nisu polo ili ispit. their teacher would have been sad. tj. would you be suprised? she would marry him.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . I would by a car. me utim kod tre eg govorimo o pro losti. could have. dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni. Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(. da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta. mogao si dobiti) Nulti kondicional . If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car. (da si kupio listi lota. I could stop working. ni o sada njosti ni .no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti.

da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo. 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains.ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme "if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. tj. they get hungry. Tako er. budu nost If I won the lottery. TRPNO STANJE (PASIV) . To zna i. my boss gets angry. umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat . Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu. i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. zakasnim na autobus) Kondicionali .PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje.o budu nosti. it melts. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice. subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju. Naravno. I will stay at home. (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme. If I had won a lottery. takvi koji uza se mogu imati objekat. I pro lost would have bought a car. I would budu nost buy a car.

(dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged. "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se. Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em. "razumije se". A: I wrote this letter.aktiv pasiv Everybody Water drinks is drunk water by everybody. koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog. (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called . (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se". (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . (pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present.

Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme. I wanted to go home because I missed my parents. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. koristite present perfect.conditional it would have been being called SLAGANJE VREMENA . Sada nje prosto (Simple Present) Da se izrazi pro la radnja. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme. koristite prosto budu e vrijeme. Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. Vrijeme u glavnoj re enici Vrijeme u zavisnoj re enici Primjer Da se izrazi istovremena radnja. koristite prosto pro lo vrijeme. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. . I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. The President says that he will veto the bill. Da izrazite radnju koja e se desiti. I know that I made the right choice. She knew she had made the right choice. koristite prosto pro lo vrijeme. danas. She has grown a foot since she turned nine. concert because I love the Wallflowers.SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. Da izrazite drugu zavr enu radnju. The Deists believed that the universe is like a giant clock.

[Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked".] Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive.] She would have liked to see more veterans returning. Da izrazite radnju koja se desila ranije. to have seen) The fans would like to have seen some improvement this year. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola. koristite pro lo vrijeme. "to try out" e se desiti poslije. "to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena. They consider the team to have been coached very well. You will surely pass this exam if you studied hard. Budu e vrijeme (Futur) Predbudu e vrijeme.Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. ["Would like" opisuje stanje u sada njosti. Coach Espinoza is eager to try out her new drills. koristite prezent perfekt. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola . The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased. Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.] desila prije glagola. I will be so happy if they fix my car today. Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer Infinitiv sada nji (Present Infinitive. ["eagerness" je sada. svr eni futur (Future Perfect Tense) U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt. Most students will have taken sixty credits by the time they graduate.

can. ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented". ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised". may . ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). the Perfect coach knows not to expect too much. he reads (hi ri:dz). Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows".morati. ought . to have . Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika.] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme . the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve. seeing) Uloga participa Primjeri Working on the fundamentals.imati. Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica.] Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle.Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice.trebati. polahko napredovati. tim je po eo kada i glagol. or Present Prepared by last year's experience. radnja se de ava u paralelno. z.mo i. sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es": . x. Glagoli koji se zavr avaju na s. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared". de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove. the coaching staff devised a Particip pro li master strategy. u isto vrijeme] Having experimented with several game plans. must . osim glagola: to be .consider.] perfekta (Past Participle de ava prije glagola.biti.

I do not write.zvati I call you call he. prije. da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no). past Jenny trenutno nije prisutna.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he. he . da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano). it call? do we call? do you call? do they call? Sada nje trajno vrijeme . present future to call . bez prijedloga "to". sada i poslije. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja. The sun rises.he dresses. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking . it calls we call you call they call ja zovem ti zove on. I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. past present future Sunce izlazi svaki dan. she. she. to try (to tries). u tre em licu jednine: to cry (he cries). mijenjaju "y" u "i". one.Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em).she. ona . I work (ja radim). Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do". da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi). Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y". bez prijedloga "to": I write (ja pi em) . You write (ti pi e ) . kad pred tim "y" stoji suglasnik. ona zovu I do not call you do not call he. she. he teaches. ono zove mi zovemo vi zovete oni. Jenny is not here. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does.

nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening Ako glagol zavr ava na ie. ponekad moramo malo promijeniti rije . vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo. (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada. mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying Izuzetak 3 Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. present future . Me utim.Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik . (sada u im engleski) You are reading this now.

i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always. have (kada zna i posjedovati) . measure. imagine. (ovaj brod je lijep i udoban. to je na a percepcija.the candle is burning. prefer. hope.. ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. npr: This coat feels nice and warm. . mean. weigh ostali look (biti sli an). (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. doubt. obi no se ne koriste u trajnom obliku. find (misliti). love. taste mi ljenje assume. fear. see*. see. wish mjerenja contain..* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem. forever itd: The Sun is rising constantly. like. understand emocije/ elje envy. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno. hear.. .the girl is dancing. recognise. hear. feel (misliti)... remember. osje aj kvaliteta broda) . (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje.. want. consider.. hold. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight.the pages are turning. know. regret. cost. a ne radnju.. feel.smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see. past present future Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. seem. constantly. be (u ve ini slu ajeva).glagoli osjetila (feel. think* mentalna stanja forget. . suppose. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*. notice. Me utim. mind. dislike. radnja se ne mora odvijati ta no sada. hate. (mogu vidjeti) itd. taste.. smell.

zvati I'm calling you're calling he. planiramo se susresti) to call .041666666666671 days. (vidim Anthony-a u ba ti. for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?). njegovo zdravlje se pobolj ava).. she. she. (ona ve era.John's feeling much better now. yet. va no je da je auto kupljen. and 9. Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years. She has three dogs and a cat. it hasn't called we haven't called you haven't called have I called? have you called? has he. sedmica jo nije zavr ena). it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. I have lived in Sarajevo since 1970. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? Slo eno sada nje vrijeme . to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. (susrest' u Anthony-a kasnije. da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. she.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. to call . she. (gosti su upravo u li u dvoranu). she. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti. percepcija) I'm seeing Anthony later. ona jede). since. ( ivim u Sarajevu od 1970-te. Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci. (ona ima tri psa i ma ku. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb. already. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". (ova stranica postoji ve . ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno.. never. i jo uvijek ivim). Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena. uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever. it called? have we called? have you called? . I can see Anthony in the garden. nije bitno kada). ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car. da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti. 4 months. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense). posjedovanje) She's having supper. (D on se osje a mnogo bolje sada.). da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. she. it has called we have called you have called I haven't called you haven't called he. (kupio sam auto.

they have called they haven't called have they called? Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt . Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. i jo uvijek itam) . Kada pi emo present continous. ( itam ve dva sata. I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running. jer niste slu ali). u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours. (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. past present future radnja po ela u pro losti nastavlja se u sada njosti I've been reading for two hours.I've been itd. da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti. past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future I'm tired because I've running. (ne razumijete (sada). esto se upotrebljavaju skra enice: I have been .

and now she feels well. (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks. she. a sada se osje a dobro). it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he. she. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since". 7. (nismo pu ili. I've been studying for three hours. Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati. a ni sada ne pu imo). Tara hasn't been feeling well for two weeks.How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. januara. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice. 7 sedmica. to call .15 am Monday January I left school the beginning of time itd. she. 6.zvati I have been calling you have been calling he. (u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. 20 godina. since se obi no koristi samo sa perfect vremenima. a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit). for period vremena since od vremenske ta ke 20 minutes three days six months a long time ever itd. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? . u petak. For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta.

I did not go to London.Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday.PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme . Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed. itd. . (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena. (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night. (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. He did not go to London.

planned skip . she. krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan . moramo koristiti prosto pro lo vrijeme.Was I. (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. it here? You were here. (ona je itala) We were playing. she. it didn't call did he. he. she.levelled call . she. it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme .She wasn't reading. he. . she. to call . (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading . taj se "y" mijenja u "i": worry .zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children. upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola. .The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading.cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu pro le godine).were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal. it was here.worried cry . it called he. (i li smo u kolu kada smo bili djeca). (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer.Glagol be nema u svim licima isti oblik. I. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava: . a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense). c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back.skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level .called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila.

(divno sam sanjao kada se alarm oglasio). a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola. The wind was blowing hard. you were calling. tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti . she. Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. she. We arrived at 9. Nobody was walking in the streets.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola. a zatim se nastavlja pro lim vremenom."..zvati I was calling. he. I was watching TV when you telephoned. Bond saw the killer in a telephone box. npr: "James Bond was driving through town. Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom.prije neke druge radnje: We had left home before he came. Mi smo stigli u 9 i 15. It was raining. (bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am.da se opi e pozadina. (voz je krenuo u 9 sati. past present future . The train had left when we arrived..15am. da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri). (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter.) The train had left when we arrived. (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu. Suddenly. to call . it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) . she. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.

(kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. (nisam bio gladan. I was not hungry. b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. it called? had we called? had you called? had they called? Nesvr eni pluskvamperfekt . Ram had been waiting for two hours when I arrived. I had never seen him before. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. I had just eaten. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. I wish (kamo sre e da). I arrived at 11am. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have".15 Mi sti emo u 9 i 15. U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom.Voz odlazi u 9 sati. she. 9 9. past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before. if only (kad bi barem). (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. Ram had been waiting for two hours. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu). she. past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati. (nisam znao ko je on.zvati I had called you had called he. (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta). glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not. When I arrived. nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. c) iza izraza: as if (kao da). she. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. . upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. (igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call . it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl.

she. somebody had been smoking.we shall call (ja u zvati . a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. prijetnja ili obe anje.Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola.Tako er se koristi da bi se izrazila namjera. Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje. to call . it will not call will he. he had been running. it will call he. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri". mo e se koristiti glagol shall. (John je bio veoma umoran. nadu itd. At 4pm tomorrow.mi emo zvati). (pomo i u joj jer je lijepa) to call . I will be working.zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he. it had been he. Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will. she. it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme . it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme . neko je pu io). (osjetio sam cigarete. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.John was very tired. (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow. odluka. Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti. will + pomo ni g. past present future . she. she. tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes. it had been calling he. Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti.zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he. me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call . she. I hope we will have better luck next day. she. (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful.Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola.

Kada koristimo budu e trajno vrijeme. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. it will have called he. it will be calling he. When you arrive the rain will have left. it will be raining when you return. Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. I will be playing tennis at 10am tomorrow. she. past present future Voz odlazi u 9 sati.) to call . she. she.15 Vi sti ete u 9 i 15.15am. she. (igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. it have he. na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. 9 9.zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he. will + pomo ni g. (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am. she. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. it won't be calling will he. it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? .zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he. it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme . (Oni e napustiti parlament do 12 sati. Voz e oti i kada vi stignete. padat e ki a kada se bude vra ao) to call .4pm U 4 sata bi u usred posla.Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g. You will arrive at the station at 9. (uzmi ki obran. she.) The train will have left when you arrive.

it will have been he. mjesta itd. eye (oko) itd. Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje. (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada). vlastite imenice (proper nouns). . Putovat e ve 24 sata. He will have been travelling for 24 hours. Edinburgh. traje deset sati. she. computer (ra unar). she. Mary. He will be tired when he arrives. will + pomo ni g. boy (dje ak). Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will .) to call . she. Npr: man ( ovjek).you'll itd. it will not have will he. London. Dreamweaver itd. it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE ± NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo.I'll you will .I won't you will not . town (grad). Bosnia. slu e za imenovanje pojedina nih bi a. love (ljubav) itd.you won't itd. happiness (sre a). Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not . Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have. slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will. Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti.Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g.zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he. One mogu biti: op e imenice (common nouns). I will have been working ten hours. (Bit e umoran kada stigne. a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening. sve do 20 sati uve er kada jo traje.

postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander . imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).majka . army (vojska) itd.vojvotkinja .ne aka .zbirne imenice (collective nouns).dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion .grofica .Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu.djevoj ica .sorceress .mother .sestra -k i .mare . Rod imenica . slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini. se ne mogu brojati.pjesnikinja . milk (mlijeko).tetka . Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine).nasljednica . team (mom ad).actress .abbess . ozna uju ne to nestvarno.princeza . gradivne imenice (material nouns).girl .glumica . thirst ( e ). One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati. imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter).queen . sugar ( e er).arobnica . Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: .opatica .heiress .hen . Tako er. apstraktne imenice (abstract nouns). uzete u op em smislu.lavica .sister .patka .goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak .kobila . fear (strah).guska .countess .princess .kraljica . air (zrak).poetess . tj.koko ka .kalu erica .carica . thirst ( e ) itd. neko svojstvo ili stanje.nun .lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav .negress .niece . slu e ozna avanje tvari ili materija.empress . air (zrak) itd. health (zdravlje).aunt .daughter . Gradivne i apstraktne imenice. ice (led) itd.duck . flock (jato).duchess . te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke). One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro). prirodan je.crnkinja . lead (olovo). Mno inu tvore samo op e imenice. three months (tri mjeseca) itd.

despair. -sh. Primjeri: book .female-elephant . Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika.knjige) face . male.lica) Imenice koje se zav avaju na: -s. woman: lady-teacher (u iteljica).Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s".maid-servant . death. time. vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she.heroina . imenice: boat. earth i moon.hero .junica . insekti su obi no srednjeg roda. man. ptice. enskog roda su: imena dr ava i zemalja. fear. virtue. mercy grace.obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord .hen-sparrow .slonica . U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda. Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda. man-of-war. liberty. lady. -ss. ship. Mno ina imenica .cow-calf . ribe. "cat" je enskog roda. prijateljica) (u itelj. rodica) Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman. neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory. imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love. anger.books (knjiga .vrabica . u iteljica) (ro ak.faces (lice .gazdarica Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik. enskog roda su i nature.landlady sluga vrabac junac slon gazda . streamer.slu kinja . -tch dobijaju nastavak "-es". mu kog roda su tako er i: sun. -x. female. "child" mo e biti sva tri roda.heroine heroj . koji se izgovara iz: . u enica) (prijatelj.

razredi .polovine .wives polovina tele no supruga .crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife .heroes .ladies .negroes heroj krompiri crnac .calves .fifes borba svirala .klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro .klaviri .igra ke .benches razred grm klupa .telad .pianos .spjevovi .stories zemlja dama pri a .kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .class bush bench .grmlje .svirale .boys .dani .heroji .halves .octavos klavir spjev oktava .oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo .countries .strifes .cantos .cuckoos kukavica .dame .zemlje .days .classes .dje aci .krompiri .knives .potatoes .pri e Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife .no evi .borbe .toys dan dje ak igra ka .bushes .

"-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .gulfs tab struja .clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji.zubi . polupre nici) (oaza.patuljci .ene . "-ief".dwarfs .brethren .grebeni Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child .cliffs krov patuljak poglavica greben .teeth .brothers . dru tvu) ( tof) (odijelo) Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis .Romans .oxen .krovovi .ljudi .dijeca Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .radii .volovi .oases (polupre nik.sportsmen ovjek ena zub Englez sportista .poglavice .Normani .Englishmen .struje Imenice koje zav avaju na "-oof".Normans .staff gulf .staffs .cloths .Englezi .roofs . oaze) Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje .men .Germans Rimljanin Norman Njemac .women .chiefs .Njemci .Rimljani .sportisti Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth .tabovi .children vo dijete .

forget-me-nots (gledalac. Ako je slo enica sastavljena bez imenica.pick-pockets . od rije i koja nosi smisao.menservants (sluga. nezaboravci) Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant . onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. tj. gledaoci) (d eparo .lookers-on . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mno iniu.je slo enica sastavljena. d eparo i) (nezaboravak (cvije e). oru je) (knji evnost) . a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka) Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke. onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not .

Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. are your books big. (u itelji. (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. After the conversation with the teachers.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. sedmi pade pomo i prijedloga "about"). (neki u itelji imali su knjige) 2. pad. pad. pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. pad.compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica . je li va a knjiga velika?) 6. a nastavak se izgovara kao "z": . (i zapitali smo u itelje) 5. pad. pad. esti pomo u prijedloga "with". The book of the teacher was big. pad. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. onda dodajemo samo apostrof. After our conversation with the teacher. We went to the teacher. The books of the techers were big. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika. pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti). Drugi pade . (neki u itelj je imao knjigu) 2. And we asked the teacher. jesu li va e knjige velike) 6. Peti pade izra ava se imenicom bez lana. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome. pad. A teacher had a book. is your book big? (u itelju. pad. a "s" iza bezvu nih suglasnika.Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga). We know more about the teachers. (poslije razgovora sa u iteljima) 7. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). (oti li smo u itelju) 4. pad. (oti li smo u iteljima) 4. Some teachers had books. (znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. Teachers. teacher's book (u iteljeva knjiga). koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). pad. tre i pade pomo u prijedloga "to". pad. We know more about the teacher. pad. (i zapitali smo u itelja) 5. We went to the teachers. pad. (knjige u itelja su uvijek velike) 3. U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s. Teacher. And we asked the teachers. pad.

German. prisvojne (possessive): my. pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod. her. certain.positive drugi stupanj . Croatian.nejednakost . beautiful. James's Square (trg Sv.Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj . much. diobne (distributive): each. Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice). that.jednakost . D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde). which. younder. Jednakost se izra ava pomo u rije i "as. the order.then": He is less rich than his brother. Pridjevi se dijele na: li ne (proper). ni broj ni pade . upitne (interrogative): what. U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). (on je manje bogat od svog brata) . his. Pore enje pridjeva . their. our. kojim se izra ava umanjenost. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). He is as strong as a horse. koji se pi u velikim slovom: Bosnian. another. opisne (descriptive): young.. few. an.nadmo nost . green.. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. PRIDJEVI ± ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije . dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti).superlative. either.as" i pozitiva pridjeva. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava). all. every.. its. one. Serbian. neither. koli inske (quantitative): some. any. Italian. Pridjev obi no stoji ispred imenice.comparative tre i stupanj .Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake". the same. enough. (jak je kao konj) Komparativ. your. He is as rich as his friend.. English. Osobne imenice mogu se zavr avati na -s. those. such. neodre ene (indefinite): a. pokazne (demonstrative): the this. obrazuje se pomo u rije i "less. Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini. these.

(to je veoma ta no.the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika.bigger. Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni. Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty. Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva.kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend.Komparativom se izra ava uve anost.grayer. (on je samostalniji od svog brata). a ne suglasnika). Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. Ako je pridjev vi eslo an. -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). odnosno "-st": fine. kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu: . i obrazuje se: . more just.the prettiest (drag).finer. the most right. more right. umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. the more just right.kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother.sa izuzetkom sljede ih: just.the biggest (velik). "-er" ili na silabi no "l". (veoma sam vam zahvalan). ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji). apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true.prettier. to je ponajvi e ta no). ali gray. Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y".the fattest (debeo).the finest (lijep).fatter. kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu. On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji). "ow". Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik."sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i). Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi . Ako se pridjev zavr ava muklim "e". . na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". . taj se suglasnik udvostru uje: fat. (on je bogatiji od svog brata). big.

clever. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship. quiet. pleasant. simplier. handsome itd. Takvi su pridjevi: common. narrower. cleverer. more famous. the narrowest. the most beautiful. more beautiful. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI ± PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke. cruel.Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i. the politest. Nepravilna komparacija pridjeva . the prettiest. more learned. polite. Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu. the most famous. cheerful.pretty. prettier. learned. narrow. the cleverest simple. beautiful. . kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina. politer. Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. the simpliest. the most learned. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man.

b) prijedlozi za vrijeme: before (prije). a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. working. zamjenice (you. through (pomo u). sastavljeni su od vi e rije i: into (u). in (u). kod. Zagreb. prema). grupne imenice (my first job. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica". after (poslije). upon (na).I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol. love). towards (prema). na.he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from . subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of . Prijedlozi mogu biti slo eni. you. between (izme u). cilja: from (od). under (ispod) i dr. pri). without (bez). him. coming. within (u). li ne imenice (Sarajevo. before (ispred). your blue book). uzroka. outside (napulju). on (u) i dr. above (iznad). by (od). money.Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u. Mary). us). c) prijedlozi za o uvanje porijekla. behind (iza). d) prijedlozi za sredstva: by (od. into (u). Beograd.where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to . English people. Edin. on (na). tj. throughout (skroz). your blue book. pomo u). ka. since (od). sa). . in front of (ispred). Japan. to (u. house. gerund (swimming). a nikad glagol. in (u). with (s.

what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since .he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about .I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards .I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till .the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in .this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without .I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except .I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for .there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between .you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before .they came to the house (pri li su ku i) until .she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond .what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among .at .will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em) .I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into .I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with .

oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously. enough (dovoljno). (John pri a glasno) She never smokes. ever (ikad). (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste. (tamo je zaista tiho) Me utim. no more (ne vi e). quickly (brzo). at present (sada).beautifully (lijep . priloge za koli inu: more (vi e). as (kao). (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. sometimes (ponekad). too (previ e). (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ± ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole. quite (sasvim) i dr. priloge za na in: how (kako). truly (zaista). prilozi stupnja: very (vrlo). most (najvi e). quietly (mirno). early (rano). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful . (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. there (tamo). in (u). pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. why (za to). often ( esto).lijepo) bad . seldom (rijetko). (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. so (tako). Prosti prilozi su: now (sada). up (gore) i dr. late (kasno) i dr. many (mnogi). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine: . soon (uskoro). I can't know everything. less (manje) i dr. hardly (jedva). happily (sretno) i dr. prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. izvedene i slo ene.badly (lo . fast (brzo). ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door.lo e) itd. far (daleko). Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek). (o ito. Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo). at last (najzad) itd.regarding . near (blizu). usefully (korisno). little (malo). Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. priloge za mjesto: here (ovdje).what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. at least (bar). out (iz). never (nikad). (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome. down (dole). then (tada). right (pravo) i dr. loud (glasno).

longer .to stop short . pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok) . Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs. a za superlativ rije "most".). next .more ..to play false .to sell cheap .to buy dear .to speak loud . beautifully . u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve. near (blizak) .to draw near .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly".to sing right .to copy fair . skup) fair (lijep.to charge high .du e.better .dvoslo ni i vi eslo ni prilozi.most .to speak loud . kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more". a superlativ nastavkom "est": long . oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak.worst .least .most beautifully (lijepo .best . last Ina e.to work hard . (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI ± INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati: .later .more beautifully .nearly (skoro). (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag.nearest.worse .. Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) .).hardly (jedva). jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".longest (dugo . (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.latest.nearer ..farthest. further . naporan) ..ljep e.less .farther. furthest .

He knows that I was right. but (ali).Neither he or his sister knew this lesson. (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as . Glavni veznici i njihova upotreba: before . hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro). (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.It was a long time since we met.. (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either.. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to . ( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as .. (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as .nor . or (ili).He came in order to hear news.I have read as much I had time..He did it as well as he could.As soon as he came we called his father.I don't like it because it's too tiresome. though (iako) i dr. (do ao je da bi uo vijest) as much as .or .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since . till . (ne znam da li da idem ili ne) because . (ili vi ili va brat morate i i) neither. zavisne (subordinative): that (da). ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .We saw him before he left his office. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI ± CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i). if (ako). (oboje mislimo tako) unless .Both you and I think so. although he wouldn't admit it. yet (ipak) i dr. (ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE ± PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na: . (odavno se nismo vidjeli) until.We all waited until the rain stopped.Either you or your brother must go.I don't know whether to go or not.and .I am not going to do this unless it is necessary.u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.You may keep this book as long as you want. when (kada). (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether ..

(samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". him. to send (poslati).Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me. (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing.she.Personal pronouns Prisvojne zamjenice . to bring (donijeti). you (tebe). U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e). onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go.Li ne zamjenice .her.Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja). with me.Demonstrative pronouns Upitne zamjenice . you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini. (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica.Interrogative pronouns Relativne zamjenice . he. to me.it (njega-nju-njega) u jednini. (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. with you. b) u etvrtom pade u: me (mene). to read ( itati) i jo nekih.Relative pronouns Diobne zamjenice . Kad upotrijebimo zamjenicu "we". a kad upotrijebimo zamjenicu "they". Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of". (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? . to write (pisati). to give (dati). prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta. Poslije glagola: to tell (kazati). (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu).Possessive pronouns Povratne zamjenice . (ne mo e se pretpostaviti da sve znate) . to you. we (mi). of you.it (on-ona-ono) u jednini. to sell (prodati). isn't it? (hladan je dan. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me. to throw (baciti). (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything.Indefinite pronouns Li ne zamjenice .Reflexive pronouns Pokazne zamjenice . zar ne) It seems to me that we shall have rain. you (vas). uklju ujemo lice koje govori. Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him. them (njih) u mno ini. (nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. you (ti). i us (nas).Distributive pronouns Neodre ene zamjenice .

ija. ova.Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj.a. raniji). these (ovi. li no ja). yours (tvoj.e). ije: Whose hat is this? It is mine. takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama). the latter (zadnji. Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji.Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam. yours (va . Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion. themselves (oni sami) za mno inu. ours (na . Pokazne zamjenice . yourselves (vi sami). theirs (njihov. ova) za bli e predmete ili lica u mno ini. herself (ona sama). hers (njen). Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. zatim such (takav. ourselves (mi sami). itself (ono samo) za jedninu. (li no on je u inio to herojsko djelo). that (onaj. to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio.Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj. ono) za dalje predmete u mno ini. ti li no). his (njegov). dalji po redu).a.a. (takvo je moje mi ljenje. "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice). ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). a. and where is yours (a gdje je va a) . Povratne zamjenice . ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti.e) u mno ini. ona. ovo) za bli e predmete ili lica u jednini. zamjenica.e). Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. one i ones.a. yourself (ti sam. himself (on sam). the former (pre a nji. ove. pridjev. mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine". such are his words. upotrijebiti "my own": This book is my own.Prisvojne zamjenice .e).e). (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice.prisv.a. its (njegov) u jednini.pris. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) . (to nije istina). . o) i the same (isti). bez i ije pomo i).

Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti). Upitne zamjenice . I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali). what . whose ( iji. which. of which (kojega) 3. to which (kojemu) 4.kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat). pad. Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. pad.Relative pronouns Relativne zamjenice su: who. whatsoever. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica). "Whom" se mo e izostaviti: . pad. whichsoever. who (ko) 2. pad. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. what ( ta) 2. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a). pad. pad. pad. what colour is your bag (koje je boje va a torba). what is this made of (od ega je ovo napravljeno).Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who. of what ( ega) 3. with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1. with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1.koji. whom do you see (koga vidite). to what ( emu) 4. whatever. pad. whosoever. which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). what ( ta) 5. that. which (kojega) 5. pad. as. pad. what. Promjena zamjenice "who": 1. with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete). kojega) 3. to whom (kome) 4. which (koji) 2. "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i). what i which. onda su to pridjevi (which . pad. whom (koga) 5. Ako su "who" i "what" predmeti u re enici. but. Relativne zamjenice . pad. pad. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). pad. pad. whichever.

poslije rije i: all. Diobne zamjenice . poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem). either. "Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). something. "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica. i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). "Whose" se odnosi na lica. Each se odnosi na lica. ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo). jedan drugome itd. Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do. "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). everything. I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). each other. nisu u pravu). ivotinje i stvari. I know what you mean (znam ta mislite). anything. Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno. little. ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat). ija je slava velika. Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica. "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati). Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). ivotinje i stvari. ivotinja i stvari. "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). nothing.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). they are not right ( ta bilo da ine. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo).the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. . some. Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga. only. "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac. much. umro je). Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga). Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva). very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi). any. ivotinje i stvari.Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each. "That" se odnosi na lica. a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: . none. neither.

ne to. svi su oti li). "All" zna i cjelinu. the house is empty. all have gone (ku a je prazna. izvjestan broj. much mnogo some.Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini. "Either" i "neither" su tako er i veznici. . i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac). Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no). koli inu ili stepen. bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i).either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko. nekoliko little malo a little ne to malo many. ivotinje i stvari. all is lost (sve je izgubljeno). svi few malo a few ne to. b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). any neki. nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something. "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline. bilo ko neko. Neodre ene zamjenice .

"Any" ima neodre eno zna enje. uzet u neke).unwise.non-stop Ostali prefiksi: a be de dis .beloved . drugi poslije nekoliko minuta). Glagol je samo u mno ini: many will come. and still more will leave (mnogi e do i. Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina. others said I should stay (predlo io sam da odem. but in vain (mnogo je bilo re eno. ali jo vi e njih e oti i). ta e se ovjeku dogoditi). two artists have exhibited their paintings. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome). "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica.PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non . another after some minutes (jedan je stigao odmah.irrational . ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go. dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti). "One" se upotrebljava za lica u jednini.ashore . in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). nijedna osoba. "Both" se upotrebljava za lica. Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most). there are many interesting books here. "Another" se upotrebljava za lica. ali ja jo uvijek nikog ne vidim). ali uzalud). radovi obojice su od velike vrijednosti).indirect . drugi su rekli da ostanem).disarm . PREFIKSI I SUFIKSI .illiterate . many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo.disagree. "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica. "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said.defend . disbelive . works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. ivotinja i stvari. I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e). unwell . ivotinje i stvari.

pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta. librarian. -ent (Bosnian) (optician.prepare .post-ware . -ible (distance. -or. stanje. student) sufiksi koji ozna avaju apstraktnost. koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician. historian) (reader.reform . deminutive. uslov. mjesto: -ance. -ist -ant.international . -orian -er. dentist) (assistant.outline .misundrerstood . conductor.en ex fore out inter mis post pre pro re over sub .protect . predmete. sentence) (neighborhood) (Bosnia.explain . nauke.foreground . flexible) . -ence -hood -ia -ic. -arian.submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost. Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy) (considerable. kvalitet. -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able.enlarge . procese. Croatia.overload .

-d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola: (equal. jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. third) (girlish) (golden) (southern) (northward) -ate -ed -en -fy. various) (ready. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN). final) (social) (economic. zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici. -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous. -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga: (dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle) -ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i . mjesto (PM) i vrijeme (PV). independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous. (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan) .-al -cial -ic. -ious -y -some -like -th. -ical -ant. Na prvom mjestu je subjekt (S). gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth. pa predikat (P). physical) (distant. Engleski jezik je veoma precizan u redu. odnosno rasporedu rije i u re enici.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv).

Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping.kompanija) etc. jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta.Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi. ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny. Dear Jane. Znaci interpunkcije ± Punctuation Ta ka . hokej. koji dolaze jedan za drugim. ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd.Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car. (bio sam u Engleskoj) . . cool day was perfect for lying in the dark green grass. da izme u "dark" i "green" nema zareza. Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta. toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite.i tako dalje) . Trava nije "zelena" i "tamna". zar ne?) . and football in high school. pi ite je u cijelom tekstu. preporu uje se da budete doslijedni. (ona spava) I was in England.The colon Ta ka-zarez .The full stop or period Zarez .The question mark Ta ka . ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co. Yours sincerly. i nogomet u koli) . didn't you? (zaklju ao si auto.Ta ku koristimo u skra enicama.The semicolon Upitnik .Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. (et cetera .Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva. Zarez . ona je "tamno zelena".Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju. te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly. (company . i ponekad predstavlja pitanje stila.U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan. fraza i klauza u re enici. (sun ano.The full stop or period . Jack Brown .The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i. message message message Best wishes.The comma Dvota ka . Me utim. i sli nih primjera. Best wishes itd. hockey. (John je igrao u rukomet. John played handball. .

in spite of my wishes.poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms. and Jeff wore tennis shoes. on nastoji postati diktator) . so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots.. (kada je sastanak bio zavr en.Zarezom se odvaja uvodna fraza.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. travel to Russia. so. Weiner: . (Eddie e. yet): People are usually willing to give advice. (na putu prema koli. kao to znate. I met three of my classmates coming out of the subway. (Oni moraju imati: knjige. but. but. te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school. thus. Ta ka-zarez . nevertheless. nor. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) .The colon Dvota ka se koristi: . but in Colonial days. therefore. when such conveniences did not exist. (teksa ani. people depended on general stores and peddlers. as you know. and discount stores. (ljudi obi no rado daju savjete.Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over.M. moreover.prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator. then. furthermore. zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze.): Today people can buy what they want from supermarkets. putovati u Rusiju) Dvota ka . ako one sadr e zarez: . for.The semicolon Ta ku-zarez koristimo: . the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. or. osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake". (Ron je nosio kaubojske izme.prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") .da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold. . (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) . yet. for. su esto predmetom ale) Eddie will. are often the subject of jokes. etc. a Jeff je nosio tenisice) . department stores.pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. (njegovi motivi su jasni. or. izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. nor. uprkos mojim eljama. they are much less inclined to take it. papers and pens.Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and.prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books. . papire i olovke) .izme u rije i koje nabrajamo.

Upitnik . zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. (u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date. Emily Dickinson. The instructor asked the students what they were doing. president. and Leo Tolstoy.The newly elected officers of the group are Thomas Mann. Tako mno ina imenice party je parties.Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. vicepresident. treasurer. secretary. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. James Joyce. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural .The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini . imenice quiz je quizzes i sl.

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes .

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->