ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca). The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). .ispred "same": the same to you (isto i vama).ispred imena zgrada.ispred imena rijeka. .ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu. . . mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka).pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi).ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi). brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament).ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more). she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). . magazina: the Times.ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). . . Odre eni lan se ne upotrebljava: . . a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). asopisa. .ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). The Pacific Ocean (Tihi okean).u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem). jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). ustanova. The Majestic (hotel) itd.kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja). . . a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona). .ispred imena listova. . .ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo).bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose. plananskih lanaca.imena dana. . .send me the book (po alji mi knjigu) .

. ali I have time (imam vremena). houses (ku e). idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i). do ite. dinner is ready (djeco. Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu.imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni).misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati. Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a). college. prison itd. an hour ( as).lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). .uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i). market. come. he was put in prison (stavljen je u zatvor). she writes quickest (ona pi e najbr e). . ru ak je spreman).imena obroka su bez lana: children.gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta).man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu. .imenice kao to su: school. Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom. an open window (otvoren prozor). . . tj. . court. . ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan). nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu). a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek). Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu)..

we have confidence in you (imamo povjerenja u vas). he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor).poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu. .u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike). the post of. broj.Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja). . . .poslije izraza kao to su: the title of. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce). postao je vojnik). Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many. score (dvadeset). a comedy by Sheridan ("Suparnici". the office of. Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). as . Neodre eni lan se izostavlja: . swimmer and jumper (moj brat je trka . so. such. what. a third (tre ina). Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina). million: a hundred balls (stotinu lopti). dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). no less. Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). eridanova komedija).kad se ne to nabraja: my brother is a runner.uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). hundred. rather. Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme. pliva i skaka ). thousand. . too. quite. te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no). Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals".ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta). Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. gross (dvanaest tuceta).

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead awoke was. were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led .

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

(mi gledamo TV) I saw an elephant. (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.Prepositional Verbs .Frazalni glagoli . He has arrived.MULTI-WORD VERBS . Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.Phrasal Verbs .PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj.Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli . Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he. (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI . (on govori engleski) We are watching TV. (ona govori brzo) John goes to school. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. herself.Frazalni prijedlo ni glagoli . (on je stigao) She speaks fast.Prijedlo ni glagoli . she. it dresses himself.

look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. kada imaju direktni objekat). Npr: They turned down my offer. (obje re enice su ta ne) Me utim. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it. ako je direktni objekat zamjenica. svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat. glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. tj. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola: .Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola. Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. my offer. nemamo izbora. obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. They turned my offer down.

Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. One of life's pleasures is having breakfast in bed. kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedenje ljudi je pogre no). We run out of fuel.THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing. uvijek imamo direktni objekat. Iako izgleda kao glagol. gerund ima istu funkciju kao imenica. eggs. Flying is dangerous. (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu). (letenje je opasno). i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong. iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books. pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. seeing you. gerund pro li (having read). a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). (ja surfam) imenica: This building is our school.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice.Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Direktni objekat his wife. mo e stajati u raznim vremenima. We run out of it. imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima. imamo: gerund sada nji (surfing). your attitude. (ova zgrada je na a kola) Gerund . (ne volim itati knjige). (on voli brzo hodati). "-ING" OBLICI . . i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima). (ona dobro slika). (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti). (Johnova ljenost me ini nervoznim).

. (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go". train-spotting.The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. to give up. there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke. to take to. kao pridjev: It was an amazing film. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta . (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. ( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori). poslije izraza: can't help. u slo enim imenicama: a driving lesson. bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground. (bio je zato en unutar ku e u plamenu). When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti). it's no use/good. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward. Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters. Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta). kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing.poslije prijedloga. (ona dobro slika). would you mind i pridjeva "worth" i "busy". a swimming pool. can't stand. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams. (ona uvijek odla e odlazak zubaru). bird-watching. It's no use trying to escape. Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. do you mind. to put off. i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali). to keep on): She always puts off going to dentist. (na li su majku kako sjedi u ba ti). to be for/against.

He whistled to himself. he cleaned the flat. Whistling to himself. Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor.. od strane iste osobe ili stvari. npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu". she put her hands in the air. DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. since. i izra ava razlog radnje: Feeling hungry. he walked down on the road. Knowing that his mother was coming. Indirect Speech or Reported Speech). Dropping the gun. He walked down on the road. She dropped the gun and put her hands in the air. because. . npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. he didn't spend much on clothes. Direct speech).. (= because he felt hungry.) Being poor. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl. od strane iste osobe. mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme. They laughed as they went.da zamijeni re enicu ili dio re enice. Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge. koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow. They went laughing into the snow. Putting on his coat. he left the house. he went into the kitchen and opened the fridge.

onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask".). (ona upita svog brata ta radi) . (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before D: He said: "I do not understand this letter." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo". (ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje.) I: She said that she was going to come soon again.Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost. when itd. onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether". -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what. how. Prema ovim pravilima: am do shall will have. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing.

which had been bothering him for years. had to be removed. All students who do their work should pass easily. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. can type 132 words a minute. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. Tako er. Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje." (otac re e sinu: "Pazi se"). dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. whom.) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Shakespeare is my other. Klauze ± Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol). Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). I: Father told his son to be careful of himself. jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses)." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) . oznakom ta ka-zarez (. kori tena je i oznaka ta ka-zarez (. kao re enica. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who. in fact I am going to the library now.D: They asked me: "Do you speak Spanish. Giuseppe said that the plantar wart. (u ovom slu aju. dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom. Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti. but he also got an A+. which ili that. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself.): This is one of English classes. (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed. The book that is on the floor should be returned to the library. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice. who used to be a secretary for the President. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju. (otac re e svom sinu da se pazi).

we'll go downtown. zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice. a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu. whether. Uvode se relativnim zamjenicama: who. and he didn't even apply for the Dean's position. Charlie didn't get the job in administration. who is an engineer. Do you know what he knows [objekat]? In fact. which. direktni objekat ili prijedlo ki objekat. Whoever wins the game will play in the tournament. s toga ne e biti odvojene zarezima. tj. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune. Rije i elipti ne klauze koje nedostaju . whom. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. Npr: When the timer rings. when. (U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu. what i whatsoever.The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that. that. which really surprised his friends. he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. who. whoever. opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. which really surprised his friends. Charlie didn't get the job in administration. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother. We know the cake is done when the timer rings. u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu. Giuseppe said that the plantar wart. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. where. When the movie is over. mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how. mogu da dopunjuju. figured it out for me. which. relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi. whose. Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. which had been bothering him for years. whomever. Oni ka u za to. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom. why. gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridjevskih klauza. we know the cake is done. (moj brat. whose. U re enici funkcioniraju kao subjekat. koji je in injer. U relativnoj klauzi. Tako er. prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. had to be removed. koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice.

Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta. nulti-kondicional. Sada nji kondicional Pro li kondicional { { I should take . (ne bih bio uzeo). I should have taken . Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna. Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. onda (then) e do i do neke posljedice.ti bio uzeo itd. her recruits proved to be hard workers. jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if". a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo. .uzeo bih you should take . elipti ne klauze su ta ne ali i korisne.THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would". Though [they were] sometimes nervous on the court. a ponekad ih nazivamo "if re enicama". Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima. KONDICIONALI .ti bi uzeo itd. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. jer su esto elegantne i efikasne u izrazu. i izgleda ovako: if If uvjet y=10 posljedica 2y=20 ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10 To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen. Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica. U stvari. (ne bih uzeo) I should not have taken. Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take.se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje.bio bih uzeo you should have taken . i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo.

Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti.Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional . If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji . me utim. I will stay at home. Ali mo da ete kupiti listi do ve eras. Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota. Na primjer. Ponekad mo emo koristiti: shall. i onda postoji ansa.realna mogu nost (First conditional: real possibility) Govorimo o budu nosti. kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne. (ako bude danas dobar. niste kupili loto listi . jutro je. Me utim na nebu se javljaju oblaci. you can watch TV tonight. posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti.nevjerovatna mogu nost (Second conditional . can ili may umjesto will. Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur. ta ete uraditi? If it rains. i njenoj posljedici. kao i kod prvog. ali je to nevjerovatna mogu nost. jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi . osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home. (ako bude padala ki a. budu e vrijeme Treba primjetiti da ki a jo nije pala. i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac. zamislite da po ne padati ki a. me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti. they do not pass the exam.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. i rezultatu tog uvjeta. Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). na primjer: If you are good today. mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional . Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. za raziliku od prvog kondicionala. it rains tomorrow.

Ponekad umjesto would have koristimo should have. could have.certainty) Tzv.If If If If I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery I would be happy. (da nisu polo ili ispit. da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta. If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts. If they had not passed their exam. (da dobijem milion dolara.bez mogu nosti (Third conditional . If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . (da si kupio listi lota. Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti. Ponekad.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti. what would you have done? I would have invited her. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. you might have won. a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice. ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. Primjetite. me utim kod tre eg govorimo o pro losti. I would by a car. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an. tj. could or might: If I won a million dollars. ni o sada njosti ni . I would have told her. njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect). mogao si dobiti) Nulti kondicional . might have: If you had bought a lottery ticket. poput neke op epoznate injenice. mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional . I could stop working. Na primjer. Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni. their teacher would have been sad. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. would you be suprised? she would marry him. umjesto glagola would koristimo should. Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio. dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(.

tj.o budu nosti. they get hungry. subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju. umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. I will stay at home. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme.PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. Tako er. TRPNO STANJE (PASIV) . Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. takvi koji uza se mogu imati objekat. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat . Naravno. ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. my boss gets angry. budu nost If I won the lottery. ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. I pro lost would have bought a car. To zna i. zakasnim na autobus) Kondicionali . 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. If I had won a lottery. Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice. i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water.ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme "if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. it melts. da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo. (kada ustanem kasno. I would budu nost buy a car.

podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called . (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se". (dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged. Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em. (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se. "razumije se".aktiv pasiv Everybody Water drinks is drunk water by everybody. (pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog. (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present.

Sada nje prosto (Simple Present) Da se izrazi pro la radnja. She has grown a foot since she turned nine. koristite prosto budu e vrijeme. Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme. danas. I know that I made the right choice. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. koristite present perfect. . koristite prosto pro lo vrijeme. The President says that he will veto the bill. I wanted to go home because I missed my parents. Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. Vrijeme u glavnoj re enici Vrijeme u zavisnoj re enici Primjer Da se izrazi istovremena radnja. Da izrazite radnju koja e se desiti.conditional it would have been being called SLAGANJE VREMENA . She knew she had made the right choice. koristite prosto pro lo vrijeme.SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. Da izrazite drugu zavr enu radnju. I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. The Deists believed that the universe is like a giant clock. concert because I love the Wallflowers.

Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici. "to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena. Coach Espinoza is eager to try out her new drills. Da izrazite radnju koja se desila ranije. koristite prezent perfekt. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased. Budu e vrijeme (Futur) Predbudu e vrijeme. ["eagerness" je sada. svr eni futur (Future Perfect Tense) U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt.] She would have liked to see more veterans returning. koristite pro lo vrijeme. to have seen) The fans would like to have seen some improvement this year. "to try out" e se desiti poslije. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola .] desila prije glagola. ["Would like" opisuje stanje u sada njosti. Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. You will surely pass this exam if you studied hard.] Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer Infinitiv sada nji (Present Infinitive. They consider the team to have been coached very well. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked". to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola.Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. I will be so happy if they fix my car today.

morati. Glagoli koji se zavr avaju na s. Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows". Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared". x. or Present Prepared by last year's experience. Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika.trebati. must . tim je po eo kada i glagol. z. osim glagola: to be . to have . the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve.biti.Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice.] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme .imati. can. seeing) Uloga participa Primjeri Working on the fundamentals.] Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle. de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove. ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). polahko napredovati. ought . the Perfect coach knows not to expect too much.] perfekta (Past Participle de ava prije glagola. he reads (hi ri:dz).mo i. the coaching staff devised a Particip pro li master strategy. ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented". jer dobija nastavak "-s" ili "-es". ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised". radnja se de ava u paralelno. may . sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es": . u isto vrijeme] Having experimented with several game plans.consider.

it calls we call you call they call ja zovem ti zove on. past Jenny trenutno nije prisutna. Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y". ona zovu I do not call you do not call he. to try (to tries). he . present future to call . You write (ti pi e ) . I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. she. he teaches. prije. ono zove mi zovemo vi zovete oni. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do".zvati I call you call he. sada i poslije. da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano). she. The sun rises. kad pred tim "y" stoji suglasnik.she.Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em). pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking . Jenny is not here. one. da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no).he dresses. bez prijedloga "to": I write (ja pi em) . bez prijedloga "to". past present future Sunce izlazi svaki dan.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he. u tre em licu jednine: to cry (he cries). mijenjaju "y" u "i". da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi). she. it call? do we call? do you call? do they call? Sada nje trajno vrijeme . I work (ja radim).I do not write. ona .

izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. present future . (sada u im engleski) You are reading this now. mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying Izuzetak 3 Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e.nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening Ako glagol zavr ava na ie. Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik . vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo.Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". ponekad moramo malo promijeniti rije . Me utim. (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada.

radnja se ne mora odvijati ta no sada.the candle is burning. mean. have (kada zna i posjedovati) . suppose. constantly. (mogu vidjeti) itd.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem. know.. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*. think* mentalna stanja forget. love. see. regret.glagoli osjetila (feel. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno..the girl is dancing.smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see. (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje. hope. understand emocije/ elje envy. to je na a percepcija. find (misliti). hear. be (u ve ini slu ajeva). notice. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight. imagine. see*. like. doubt. Me utim. mind. prefer. i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always. osje aj kvaliteta broda) .. npr: This coat feels nice and warm... smell.. want. measure. past present future Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. seem. obi no se ne koriste u trajnom obliku. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. hear. . a ne radnju. ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. forever itd: The Sun is rising constantly. hold.the pages are turning. taste. hate.. cost. weigh ostali look (biti sli an). recognise. dislike. feel (misliti). . fear.. consider. (ovaj brod je lijep i udoban.. taste mi ljenje assume. . remember. wish mjerenja contain. feel.

it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. I have lived in Sarajevo since 1970. it has called we have called you have called I haven't called you haven't called he. 4 months. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense). she. percepcija) I'm seeing Anthony later. ( ivim u Sarajevu od 1970-te. ona jede). planiramo se susresti) to call .. yet. it hasn't called we haven't called you haven't called have I called? have you called? has he. Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena.Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti. and 9.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. to call . Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci. already. da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". sedmica jo nije zavr ena). (gosti su upravo u li u dvoranu). to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. va no je da je auto kupljen. (D on se osje a mnogo bolje sada.041666666666671 days. since. i jo uvijek ivim). it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. nije bitno kada).zvati I'm calling you're calling he. she. (susrest' u Anthony-a kasnije.John's feeling much better now. (vidim Anthony-a u ba ti. posjedovanje) She's having supper.). njegovo zdravlje se pobolj ava). Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years. (kupio sam auto. (ova stranica postoji ve . for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?). I can see Anthony in the garden. da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. she. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? Slo eno sada nje vrijeme . (ona ima tri psa i ma ku.. ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". she. ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car. She has three dogs and a cat. she. never. she. da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti. (ona ve era. it called? have we called? have you called? . uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever.

( itam ve dva sata. u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours. I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running. (ne razumijete (sada).Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. past present future radnja po ela u pro losti nastavlja se u sada njosti I've been reading for two hours.they have called they haven't called have they called? Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt . past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future I'm tired because I've running. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. esto se upotrebljavaju skra enice: I have been . jer niste slu ali). i jo uvijek itam) .I've been itd. Kada pi emo present continous. da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti. (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening.

(nismo pu ili. a ni sada ne pu imo). Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. 7. Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati. 6. to call .zvati I have been calling you have been calling he. 7 sedmica. 20 godina. it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. she. she. Tara hasn't been feeling well for two weeks. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since".How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit). I've been studying for three hours. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. since se obi no koristi samo sa perfect vremenima. she. (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice. (u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he. For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta. (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks. a sada se osje a dobro). u petak. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? . januara. for period vremena since od vremenske ta ke 20 minutes three days six months a long time ever itd. and now she feels well.

Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet.Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. He did not go to London. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. itd. . (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night. I did not go to London. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week. (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme . pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena.

a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense). upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola. she.The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava: . it was here.planned skip .worried cry . .skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level .zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he.were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal. he. she. she. she. (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan .called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. moramo koristiti prosto pro lo vrijeme. c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. (ona je itala) We were playing. . it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme .She wasn't reading.Was I. it didn't call did he. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children. she. (bio sam u Liverpulu pro le godine). he. (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading . (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer. it here? You were here. it called he. (i li smo u kolu kada smo bili djeca).levelled call .Glagol be nema u svim licima isti oblik. taj se "y" mijenja u "i": worry . (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila.cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year. I. to call .

(bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am. to call . past present future . she. da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. Mi smo stigli u 9 i 15. Nobody was walking in the streets. you were calling. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli. Bond saw the killer in a telephone box.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola. odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu. Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom. a zatim se nastavlja pro lim vremenom. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri). (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. It was raining. she.da se opi e pozadina. The wind was blowing hard. We arrived at 9. I was watching TV when you telephoned. Suddenly. tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti . Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>. (voz je krenuo u 9 sati. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti.zvati I was calling..prije neke druge radnje: We had left home before he came. (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio).15am.. a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) . he. The train had left when we arrived. npr: "James Bond was driving through town.) The train had left when we arrived.". she.

(igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call . Ram had been waiting for two hours when I arrived. (nisam znao ko je on. I had just eaten. When I arrived. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. I wish (kamo sre e da). (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta). . (kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. she. I had never seen him before.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. if only (kad bi barem). U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before. c) iza izraza: as if (kao da). glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not. nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". upravo sam bio jeo) I didn't know who he was.15 Mi sti emo u 9 i 15. she. it called? had we called? had you called? had they called? Nesvr eni pluskvamperfekt .zvati I had called you had called he. 9 9. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu). b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. she. I was not hungry. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA.Voz odlazi u 9 sati. (nisam bio gladan. past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati. Ram had been waiting for two hours. I arrived at 11am.

I will be working. me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call . U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will. tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes. she.Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola. (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful. Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti. will + pomo ni g." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri". it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme . (osjetio sam cigarete. mo e se koristiti glagol shall. it will not call will he. At 4pm tomorrow. she. it had been calling he. prijetnja ili obe anje. it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme . (John je bio veoma umoran.John was very tired.Tako er se koristi da bi se izrazila namjera. (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. she. it had been he.we shall call (ja u zvati .zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he. somebody had been smoking.mi emo zvati). a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola.Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g. to call . odluka. (pomo i u joj jer je lijepa) to call .zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he. it will call he. she. neko je pu io). she. Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje. he had been running. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. nadu itd. I hope we will have better luck next day. Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. she. past present future .

she. Kada koristimo budu e trajno vrijeme. she. she.15am.4pm U 4 sata bi u usred posla. When you arrive the rain will have left. I will be playing tennis at 10am tomorrow. (uzmi ki obran. Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. it have he. it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? . You will arrive at the station at 9. it will have called he. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. past present future Voz odlazi u 9 sati. (igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme . it will be calling he. 9 9.15 Vi sti ete u 9 i 15.zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he. (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella. (Oni e napustiti parlament do 12 sati.zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he. she. na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am.) to call . padat e ki a kada se bude vra ao) to call .) The train will have left when you arrive. Voz e oti i kada vi stignete.Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g. she. she. will + pomo ni g. it will be raining when you return. it won't be calling will he.

it will not have will he.you won't itd. boy (dje ak).I'll you will . she. Npr: man ( ovjek). it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE ± NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo. Putovat e ve 24 sata.I won't you will not . (Bit e umoran kada stigne. Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti. He will have been travelling for 24 hours. slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. I will have been working ten hours. computer (ra unar). He will be tired when he arrives. vlastite imenice (proper nouns). One mogu biti: op e imenice (common nouns). she. traje deset sati.Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g. Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will. Mary. Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will . Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje. sve do 20 sati uve er kada jo traje. it will have been he. (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada). a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening. happiness (sre a). Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not . Bosnia. eye (oko) itd. Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. mjesta itd. she. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have. . London. will + pomo ni g.zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he.you'll itd. slu e za imenovanje pojedina nih bi a. Dreamweaver itd. Edinburgh. town (grad). love (ljubav) itd.) to call .

sorceress . One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati.koko ka .lavica .nun . Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: .djevoj ica . flock (jato). thirst ( e ).aunt .patka . Rod imenica .arobnica .sister . milk (mlijeko). prirodan je. Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine).goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak .duck . se ne mogu brojati.majka .sestra -k i .opatica .girl .actress . neko svojstvo ili stanje.kobila .poetess .ne aka . fear (strah). slu e ozna avanje tvari ili materija.postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander . uzete u op em smislu. sugar ( e er). air (zrak).carica .countess . ozna uju ne to nestvarno. imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).hen .glumica .tetka .mare . Gradivne i apstraktne imenice. team (mom ad).pjesnikinja .abbess .dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion .daughter .heiress .vojvotkinja . tj.lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav .nasljednica .mother . three months (tri mjeseca) itd.grofica . health (zdravlje).niece . Mno inu tvore samo op e imenice.princeza .guska . apstraktne imenice (abstract nouns).duchess . imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter). lead (olovo).princess . Tako er. slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini.empress .Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu. ice (led) itd.zbirne imenice (collective nouns).crnkinja .kalu erica . army (vojska) itd. thirst ( e ) itd.queen . gradivne imenice (material nouns). One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro).kraljica . te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke).negress . air (zrak) itd.

hen-sparrow . female. fear. imenice: boat.faces (lice . streamer. Mno ina imenica . ptice. liberty.cow-calf . time. -tch dobijaju nastavak "-es". anger.books (knjiga .slu kinja .gazdarica Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik. death. insekti su obi no srednjeg roda.knjige) face . ribe. Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika. u enica) (prijatelj. earth i moon. U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda.maid-servant .hero . rodica) Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman. ship. enskog roda su: imena dr ava i zemalja. prijateljica) (u itelj. -sh.vrabica .Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". koji se izgovara iz: . Primjeri: book .female-elephant . enskog roda su i nature.obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord .junica . despair. mercy grace. "cat" je enskog roda.landlady sluga vrabac junac slon gazda . -x. neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory. mu kog roda su tako er i: sun. u iteljica) (ro ak. man. "child" mo e biti sva tri roda. lady.heroina . imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love. virtue. man-of-war. Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda. male. woman: lady-teacher (u iteljica).heroine heroj . -ss.lica) Imenice koje se zav avaju na: -s. vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she.slonica .

pianos .pri e Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife .kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .no evi .ladies .klaviri .calves .crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo .krompiri .igra ke .spjevovi .razredi .svirale .wives polovina tele no supruga .class bush bench .cuckoos kukavica .telad .oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo .grmlje .dje aci .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife .toys dan dje ak igra ka .klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro .polovine .benches razred grm klupa .octavos klavir spjev oktava .days .cantos .halves .strifes .bushes .dame .classes .fifes borba svirala .potatoes .borbe .stories zemlja dama pri a .knives .heroes .countries .dani .negroes heroj krompiri crnac .boys .zemlje .heroji .

gulfs tab struja . polupre nici) (oaza.dijeca Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .volovi .sportisti Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth .roofs .clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji. "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .oxen . "-ief".struje Imenice koje zav avaju na "-oof".staffs .teeth .brethren .chiefs .Rimljani .Normani .Germans Rimljanin Norman Njemac .tabovi .sportsmen ovjek ena zub Englez sportista .staff gulf .poglavice .Romans .ene .krovovi .grebeni Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child . dru tvu) ( tof) (odijelo) Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis .children vo dijete .women .dwarfs .Njemci .zubi .oases (polupre nik. oaze) Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje .Englezi .ljudi .Englishmen .men .brothers .Normans .cloths .cliffs krov patuljak poglavica greben .patuljci .radii .

gledaoci) (d eparo .pick-pockets . d eparo i) (nezaboravak (cvije e). onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.lookers-on . onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not . tj.forget-me-nots (gledalac.je slo enica sastavljena. a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka) Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke. oru je) (knji evnost) . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mno iniu. od rije i koja nosi smisao. nezaboravci) Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant . Ako je slo enica sastavljena bez imenica.menservants (sluga.

(znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. pad. (oti li smo u itelju) 4. is your book big? (u itelju. (knjige u itelja su uvijek velike) 3. And we asked the teachers. pad. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome. (neki u itelj je imao knjigu) 2. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika. (neki u itelji imali su knjige) 2. (u itelji. pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. (i zapitali smo u itelje) 5. sedmi pade pomo i prijedloga "about"). koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Some teachers had books. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. pad. Teacher. pad. Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. We went to the teacher. onda dodajemo samo apostrof. are your books big. (poslije razgovora sa u iteljima) 7. teacher's book (u iteljeva knjiga). a "s" iza bezvu nih suglasnika. After the conversation with the teachers.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. The books of the techers were big. A teacher had a book. pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti). We went to the teachers. We know more about the teachers. pad. pad. (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. pad. Drugi pade . pad. esti pomo u prijedloga "with".compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica . a nastavak se izgovara kao "z": . pad. pad. We know more about the teacher. The book of the teacher was big. je li va a knjiga velika?) 6. U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s. pad. pad. tre i pade pomo u prijedloga "to". Teachers. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). pad. After our conversation with the teacher. (i zapitali smo u itelja) 5. pad. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. (oti li smo u iteljima) 4. And we asked the teacher. Peti pade izra ava se imenicom bez lana. jesu li va e knjige velike) 6.Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga).

. enough. his. koli inske (quantitative): some. certain. Osobne imenice mogu se zavr avati na -s. upitne (interrogative): what. Italian. an. He is as rich as his friend. few. that. koji se pi u velikim slovom: Bosnian. our. another.nadmo nost . one. opisne (descriptive): young. every. neodre ene (indefinite): a.then": He is less rich than his brother. Jednakost se izra ava pomo u rije i "as.. James's Square (trg Sv. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava).as" i pozitiva pridjeva. German.jednakost . English. pokazne (demonstrative): the this. green.superlative. He is as strong as a horse. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti). PRIDJEVI ± ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije . all. any. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). your. D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde). beautiful. neither. Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice). which. diobne (distributive): each. ni broj ni pade . Pridjevi se dijele na: li ne (proper). U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). Serbian.Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj . (jak je kao konj) Komparativ. prisvojne (possessive): my. (on je manje bogat od svog brata) .. these. Pridjev obi no stoji ispred imenice. such. its.Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake".positive drugi stupanj . her. Pore enje pridjeva . younder. much. the same. either.. the order. obrazuje se pomo u rije i "less. those.nejednakost .comparative tre i stupanj . pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod. kojim se izra ava umanjenost. their. Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. Croatian.

prettier. . (to je veoma ta no.the prettiest (drag). -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). a ne suglasnika). to je ponajvi e ta no).finer. Ako je pridjev vi eslo an. i obrazuje se: . "-er" ili na silabi no "l". Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva. .grayer.Komparativom se izra ava uve anost. (on je bogatiji od svog brata). ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji).the fattest (debeo). the more just right.bigger. Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y". more just. big.fatter. On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji).kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. ali gray. Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty. kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu.the finest (lijep). umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you."sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i).sa izuzetkom sljede ih: just.the biggest (velik). more right. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. odnosno "-st": fine. Ako se pridjev zavr ava muklim "e". kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu: . (veoma sam vam zahvalan).kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother.the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika. (on je samostalniji od svog brata). taj se suglasnik udvostru uje: fat. "ow". the most right. Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi .

more beautiful. the most learned. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI ± PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke. narrow. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship. the narrowest. kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous. the prettiest. more famous. Takvi su pridjevi: common. learned. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. the simpliest. cheerful. politer. beautiful. quiet. clever. cruel. . Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu. cleverer. simplier.pretty. the most famous.Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i. handsome itd. narrower. more learned. the cleverest simple. Nepravilna komparacija pridjeva . Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. prettier. polite. pleasant. the politest. the most beautiful.

tj. Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol. gerund (swimming). with (s. on (na). house. love). in front of (ispred). d) prijedlozi za sredstva: by (od. after (poslije). within (u). before (ispred). uzroka. a nikad glagol. prema). Beograd. between (izme u).Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u. behind (iza). your blue book. cilja: from (od). Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. money. Zagreb. a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. since (od). your blue book). outside (napulju). Japan. sastavljeni su od vi e rije i: into (u).he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from . under (ispod) i dr. us). working. sa). in (u). pomo u). in (u). you. without (bez). . Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica". grupne imenice (my first job. b) prijedlozi za vrijeme: before (prije). on (u) i dr. English people. towards (prema). him. coming. kod. throughout (skroz). subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of . zamjenice (you. na. by (od).where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to . ka. into (u).I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. c) prijedlozi za o uvanje porijekla. Mary). through (pomo u). upon (na). Prijedlozi mogu biti slo eni. above (iznad). Edin. to (u. li ne imenice (Sarajevo. pri).

I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into .she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond .there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between .I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards .at .this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without .he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about .I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except .what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since .I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for .I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till .you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before .will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em) .the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in .they came to the house (pri li su ku i) until .I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with .what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among .

oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously. truly (zaista). Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo). far (daleko). prilozi stupnja: very (vrlo). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful .lo e) itd. there (tamo). priloge za mjesto: here (ovdje). early (rano). Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek). Prosti prilozi su: now (sada). (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ± ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. then (tada). izvedene i slo ene.regarding . too (previ e). never (nikad).lijepo) bad . (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. loud (glasno). out (iz). (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. down (dole). late (kasno) i dr. often ( esto). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. less (manje) i dr. most (najvi e).what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine: . no more (ne vi e). pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. in (u). up (gore) i dr. near (blizu). at last (najzad) itd. priloge za koli inu: more (vi e). hardly (jedva). (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. quite (sasvim) i dr. ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door. many (mnogi). prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. (John pri a glasno) She never smokes. (tamo je zaista tiho) Me utim. (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste. right (pravo) i dr. as (kao). priloge za na in: how (kako). little (malo). soon (uskoro). Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. quickly (brzo). enough (dovoljno). happily (sretno) i dr. at least (bar). (o ito. seldom (rijetko). fast (brzo). so (tako).beautifully (lijep . (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome.badly (lo . usefully (korisno). sometimes (ponekad). quietly (mirno). at present (sada). why (za to). I can't know everything. ever (ikad).

latest.wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly".more beautifully .to play false .hardly (jedva).to charge high . oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak. kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more". u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.. Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) .ljep e. further .to copy fair . furthest . last Ina e..to speak loud .nearest.to draw near .worst .to sell cheap .farther.dvoslo ni i vi eslo ni prilozi. a za superlativ rije "most".).more . naporan) .to buy dear . a superlativ nastavkom "est": long .nearly (skoro).less .most . beautifully .to sing right .best . Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs.later . near (blizak) .. U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag.to speak loud .to stop short . (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI ± INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati: .most beautifully (lijepo . pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok) . jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er"..to work hard .least .du e. (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.farthest. next .nearer .better .longer . skup) fair (lijep. (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.longest (dugo .worse .).

but (ali).. when (kada).We saw him before he left his office.We all waited until the rain stopped. (do ao je da bi uo vijest) as much as .I don't know whether to go or not.You may keep this book as long as you want.u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as .He did it as well as he could. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since . zavisne (subordinative): that (da). (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. Glavni veznici i njihova upotreba: before . or (ili). (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either. (oboje mislimo tako) unless .It was a long time since we met.I have read as much I had time..Either you or your brother must go.I don't like it because it's too tiresome. hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro). (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear. though (iako) i dr. if (ako).nor . till .. although he wouldn't admit it. ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .or . (odavno se nismo vidjeli) until. (ne znam da li da idem ili ne) because ..I am not going to do this unless it is necessary. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether . ( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as .Both you and I think so.and . (ili vi ili va brat morate i i) neither..Neither he or his sister knew this lesson.He came in order to hear news.He knows that I was right.As soon as he came we called his father. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI ± CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i). (ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE ± PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na: . yet (ipak) i dr.. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to .

(nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. a kad upotrijebimo zamjenicu "they". i us (nas). (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica. prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta.Distributive pronouns Neodre ene zamjenice . uklju ujemo lice koje govori. to sell (prodati). you (vas). Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of". (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? .Interrogative pronouns Relativne zamjenice . Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati. tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me. you (tebe).Li ne zamjenice . isn't it? (hladan je dan. he. (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. to read ( itati) i jo nekih. b) u etvrtom pade u: me (mene).Demonstrative pronouns Upitne zamjenice . with you. to throw (baciti).it (njega-nju-njega) u jednini. to bring (donijeti). (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go. Kad upotrijebimo zamjenicu "we". of you.Relative pronouns Diobne zamjenice . (samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". Poslije glagola: to tell (kazati).she. koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu). to write (pisati). you (ti).Personal pronouns Prisvojne zamjenice . we (mi).Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me. to me. (ne mo e se pretpostaviti da sve znate) . them (njih) u mno ini. to give (dati). you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini.her.Possessive pronouns Povratne zamjenice .Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja).Indefinite pronouns Li ne zamjenice . (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable.Reflexive pronouns Pokazne zamjenice . (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him. zar ne) It seems to me that we shall have rain. to send (poslati). (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing. with me.it (on-ona-ono) u jednini. to you. him. U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e).

ourselves (mi sami). his (njegov).e). yourselves (vi sami). zamjenica. li no ja).a.e). ti li no). its (njegov) u jednini.Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj. ovo) za bli e predmete ili lica u jednini. theirs (njihov.a. the latter (zadnji. these (ovi. o) i the same (isti). Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion. such are his words. upotrijebiti "my own": This book is my own.a. takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama). yourself (ti sam. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice. ona. and where is yours (a gdje je va a) . itself (ono samo) za jedninu. dalji po redu). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) .e) u mno ini. ova.Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam. hers (njen). Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji. the former (pre a nji. themselves (oni sami) za mno inu.e). herself (ona sama). . zatim such (takav.a. one i ones.Prisvojne zamjenice . to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio. raniji). ove. himself (on sam). a.e). ours (na . ova) za bli e predmete ili lica u mno ini. Pokazne zamjenice . pridjev. mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine". ono) za dalje predmete u mno ini.pris. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. that (onaj. ije: Whose hat is this? It is mine. (takvo je moje mi ljenje. ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti. (to nije istina). ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. Povratne zamjenice . "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice).a. (li no on je u inio to herojsko djelo).Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj. yours (tvoj. ija.prisv. bez i ije pomo i). yours (va .

whichsoever. to which (kojemu) 4. Relativne zamjenice . which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). pad. pad. but. what is this made of (od ega je ovo napravljeno). whosoever. Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever.koji. that. with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete). whatever. what ( ta) 2. who (ko) 2. pad. to whom (kome) 4. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica). onda su to pridjevi (which . Ako su "who" i "what" predmeti u re enici. whom do you see (koga vidite). what colour is your bag (koje je boje va a torba). whose ( iji. "Whom" se mo e izostaviti: . pad. what . of which (kojega) 3. pad. pad. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a). pad.Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti).Relative pronouns Relativne zamjenice su: who. of what ( ega) 3. with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1. pad. pad. pad. which (kojega) 5. Upitne zamjenice . Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. which (koji) 2. whom (koga) 5. as. with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1.Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who. what ( ta) 5. I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali). "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i). pad. kojega) 3. pad. which. what i which. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). pad. to what ( emu) 4. what. Promjena zamjenice "who": 1.kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat). whichever. pad. pad. whatsoever.

"Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). something.poslije rije i: all. Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). much. "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac. "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi). they are not right ( ta bilo da ine. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). only. neither. "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati). little. . any. Diobne zamjenice . Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica. Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno. ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat). ivotinje i stvari. nisu u pravu). "Whose" se odnosi na lica. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). nothing. Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga). each other. ija je slava velika. "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem). either. "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica. Each se odnosi na lica.Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each. ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo). some. ivotinje i stvari. Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do. "That" se odnosi na lica. "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo). a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: . i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). umro je). Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga. "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva). everything. anything.the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). none. I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). jedan drugome itd. I know what you mean (znam ta mislite). ivotinje i stvari. ivotinja i stvari.

the house is empty. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko. "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline. nekoliko little malo a little ne to malo many. "All" zna i cjelinu. i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac). all have gone (ku a je prazna.either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini. any neki. . koli inu ili stepen. Neodre ene zamjenice . bilo ko neko. Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no). all is lost (sve je izgubljeno). svi su oti li). ne to. bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i). ivotinje i stvari. izvjestan broj. much mnogo some. "Either" i "neither" su tako er i veznici. nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. svi few malo a few ne to.Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio. b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).

radovi obojice su od velike vrijednosti). ali jo vi e njih e oti i). two artists have exhibited their paintings.non-stop Ostali prefiksi: a be de dis .unwise. "Another" se upotrebljava za lica.defend .ashore . disbelive . nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e). "Both" se upotrebljava za lica.irrational . "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina.beloved . "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica. others said I should stay (predlo io sam da odem.disagree. drugi poslije nekoliko minuta). "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica. PREFIKSI I SUFIKSI . Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most). Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide). and still more will leave (mnogi e do i.disarm . ivotinja i stvari. ta e se ovjeku dogoditi). ali ja jo uvijek nikog ne vidim). ali uzalud). there are many interesting books here. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome). Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. nijedna osoba. another after some minutes (jedan je stigao odmah. unwell . I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga. drugi su rekli da ostanem).indirect . uzet u neke). many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo. Glagol je samo u mno ini: many will come. ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go. ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna."Any" ima neodre eno zna enje. "One" se upotrebljava za lica u jednini. ivotinje i stvari. works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. but in vain (mnogo je bilo re eno.PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non . "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko.illiterate . dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti).

student) sufiksi koji ozna avaju apstraktnost. -ence -hood -ia -ic. Croatia.overload . Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy) (considerable.reform .post-ware . -ent (Bosnian) (optician.submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost.outline . uslov. flexible) . nauke. stanje. librarian. kvalitet. conductor. pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta.enlarge .protect . mjesto: -ance. -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able. predmete. historian) (reader. -ible (distance.explain .en ex fore out inter mis post pre pro re over sub . -or. dentist) (assistant.international . -arian. procese.prepare . -ist -ant. koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician.misundrerstood .foreground . -orian -er. sentence) (neighborhood) (Bosnia. deminutive.

jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici. Na prvom mjestu je subjekt (S). -d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola: (equal. third) (girlish) (golden) (southern) (northward) -ate -ed -en -fy. Engleski jezik je veoma precizan u redu. -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga: (dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle) -ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i . gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth. physical) (distant.-al -cial -ic. mjesto (PM) i vrijeme (PV). final) (social) (economic. zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN). -ious -y -some -like -th.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv). -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). various) (ready. odnosno rasporedu rije i u re enici. -ical -ant. pa predikat (P). independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous. (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan) .

John played handball.The full stop or period Zarez . ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny. ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co. (bio sam u Engleskoj) . Jack Brown . Znaci interpunkcije ± Punctuation Ta ka .The comma Dvota ka .The semicolon Upitnik . i nogomet u koli) . ona je "tamno zelena". Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. Yours sincerly. (ona spava) I was in England. hockey. ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd.Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi. jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. i sli nih primjera. hokej. (John je igrao u rukomet. Dear Jane. me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta. Me utim. i ponekad predstavlja pitanje stila. Trava nije "zelena" i "tamna". Zarez .The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i. fraza i klauza u re enici.The colon Ta ka-zarez . (company .kompanija) etc.Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping.The question mark Ta ka . . zar ne?) .U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan. toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite. preporu uje se da budete doslijedni. (sun ano.Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car. didn't you? (zaklju ao si auto. da izme u "dark" i "green" nema zareza.Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva. pi ite je u cijelom tekstu.i tako dalje) . message message message Best wishes. koji dolaze jedan za drugim. (et cetera .Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju. and football in high school. cool day was perfect for lying in the dark green grass.The full stop or period . . te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly. Best wishes itd.Ta ku koristimo u skra enicama.

pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school. moreover. for. department stores. . I met three of my classmates coming out of the subway. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) .prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") . on nastoji postati diktator) .The semicolon Ta ku-zarez koristimo: .da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold. (Eddie e. in spite of my wishes. nor. travel to Russia. but in Colonial days.Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. su esto predmetom ale) Eddie will. thus.poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms.The colon Dvota ka se koristi: .M. (Ron je nosio kaubojske izme. papire i olovke) . but. for. nevertheless.): Today people can buy what they want from supermarkets. Ta ka-zarez . are often the subject of jokes.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. then. but. (Oni moraju imati: knjige.Zarezom se odvaja uvodna fraza. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. a Jeff je nosio tenisice) . as you know.Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. kao to znate. yet): People are usually willing to give advice. izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans. so. papers and pens. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) . etc. or. osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake". and Jeff wore tennis shoes.prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books. (ljudi obi no rado daju savjete. people depended on general stores and peddlers. furthermore. they are much less inclined to take it.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. when such conveniences did not exist. uprkos mojim eljama. therefore.izme u rije i koje nabrajamo. (kada je sastanak bio zavr en. or. (njegovi motivi su jasni.prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator. . zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze. so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots. nor. (teksa ani. (na putu prema koli. putovati u Rusiju) Dvota ka . yet.. Weiner: . and discount stores. ako one sadr e zarez: .

James Joyce. vicepresident. The instructor asked the students what they were doing. Upitnik . president. and Leo Tolstoy. secretary. (u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. Tako mno ina imenice party je parties.Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural .The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini .The newly elected officers of the group are Thomas Mann. treasurer. imenice quiz je quizzes i sl. Emily Dickinson.

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes .

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful