ENGLESKA GRAMATIKA

ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

ustanova. Odre eni lan se ne upotrebljava: . . mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka). The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona). . brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament).ispred imena rijeka. magazina: the Times. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). .ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu. . .send me the book (po alji mi knjigu) . . . . .ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona). .imena dana.ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi).kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja). asopisa.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem). a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). . The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane).ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). .pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi).bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose. The Majestic (hotel) itd.ispred imena listova.ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more).ispred "same": the same to you (isto i vama). . . . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). .ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). plananskih lanaca.ispred imena zgrada.

tj. prison itd. houses (ku e). .lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan). Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a).imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni). . a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek). Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu). come. . nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu). an open window (otvoren prozor). dinner is ready (djeco. Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu.. ali I have time (imam vremena). he was put in prison (stavljen je u zatvor). Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom. college. an hour ( as). . idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i).uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i). .man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu. do ite.imena obroka su bez lana: children.gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta). she writes quickest (ona pi e najbr e). .imenice kao to su: school. market. court.misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju). . ru ak je spreman). Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati. .

Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). rather. as .u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike). Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many. Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara). Neodre eni lan se izostavlja: . pliva i skaka ). postao je vojnik). Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). . dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). . .kad se ne to nabraja: my brother is a runner. million: a hundred balls (stotinu lopti). . Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce). . he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor). a comedy by Sheridan ("Suparnici". hundred.ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta). too. the post of. Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme. score (dvadeset). quite. such. the office of. broj.Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja). te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no).poslije izraza kao to su: the title of. gross (dvanaest tuceta). what. so. a third (tre ina).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). thousand. swimmer and jumper (moj brat je trka . Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina). Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals". no less. we have confidence in you (imamo povjerenja u vas). eridanova komedija).poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu.

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led .awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead awoke was.

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

Frazalni prijedlo ni glagoli .Phrasal Verbs . (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt. herself. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.Frazalni glagoli . Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli .Prepositional Verbs . (on govori engleski) We are watching TV. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI .PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj. (on je stigao) She speaks fast. (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).Prijedlo ni glagoli . He has arrived. it dresses himself. (ona govori brzo) John goes to school. she.MULTI-WORD VERBS . direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. (mi gledamo TV) I saw an elephant.

Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih. glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola: . Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it. tj. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat. They turned my offer down. Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. nemamo izbora.Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola. (obje re enice su ta ne) Me utim. kada imaju direktni objekat). my offer. ako je direktni objekat zamjenica. Npr: They turned down my offer. look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary.

(jedenje ljudi je pogre no). Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. (letenje je opasno). (ja surfam) imenica: This building is our school.THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing. Flying is dangerous. uvijek imamo direktni objekat. (on voli brzo hodati). pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. We run out of fuel. eggs.Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Direktni objekat his wife. (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima). Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting. One of life's pleasures is having breakfast in bed. i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong. i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (Johnova ljenost me ini nervoznim). (ova zgrada je na a kola) Gerund . pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti). kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu). i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. We run out of it. imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima. Iako izgleda kao glagol.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. gerund ima istu funkciju kao imenica. . mo e stajati u raznim vremenima. (ne volim itati knjige). (ona dobro slika). "-ING" OBLICI . your attitude. gerund pro li (having read). (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. seeing you. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). imamo: gerund sada nji (surfing). iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books.

do you mind. u slo enim imenicama: a driving lesson. ( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori). (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. (ona dobro slika). (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta . (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. (bio je zato en unutar ku e u plamenu). a swimming pool. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. It's no use trying to escape. (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. it's no use/good. to give up. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward. (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go". there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke. (ona uvijek odla e odlazak zubaru).poslije prijedloga. to put off. to take to. Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta). When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti). to be for/against. . i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali). can't stand. Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. would you mind i pridjeva "worth" i "busy". kao pridjev: It was an amazing film. poslije izraza: can't help. (na li su majku kako sjedi u ba ti). (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters.The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. bird-watching. kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground. train-spotting. to keep on): She always puts off going to dentist.

he walked down on the road. He whistled to himself. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl. He walked down on the road. They went laughing into the snow.da zamijeni re enicu ili dio re enice. She dropped the gun and put her hands in the air. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme. Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. Direct speech). (= because he felt hungry. he went into the kitchen and opened the fridge. since. koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow.. he left the house. . mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house.) Being poor. Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge. od strane iste osobe ili stvari. he cleaned the flat. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Whistling to himself. she put her hands in the air. Putting on his coat.. npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu". Indirect Speech or Reported Speech). Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as. Knowing that his mother was coming. DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. Dropping the gun. he didn't spend much on clothes. od strane iste osobe. because. i izra ava razlog radnje: Feeling hungry. They laughed as they went.

). how. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing. when itd.Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost. -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what. Prema ovim pravilima: am do shall will have. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before D: He said: "I do not understand this letter." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo". (ona upita svog brata ta radi) . onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask".) I: She said that she was going to come soon again. (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again. onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether". (ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje.

All students who do their work should pass easily. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test." (otac re e sinu: "Pazi se"). Tako er. (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed. which had been bothering him for years. Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti. Shakespeare is my other. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju. Giuseppe said that the plantar wart. which ili that. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno.): This is one of English classes. had to be removed. The book that is on the floor should be returned to the library. who used to be a secretary for the President. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself.) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. kori tena je i oznaka ta ka-zarez (. dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno.D: They asked me: "Do you speak Spanish. in fact I am going to the library now. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). oznakom ta ka-zarez (." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. kao re enica. whom. can type 132 words a minute. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) . (otac re e svom sinu da se pazi). I: Father told his son to be careful of himself. but he also got an A+. Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice. dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). (u ovom slu aju. Klauze ± Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol).

(U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu. whether. opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother. where.The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. and he didn't even apply for the Dean's position. Whoever wins the game will play in the tournament. koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice. a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu. figured it out for me. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu. which really surprised his friends. (moj brat. s toga ne e biti odvojene zarezima. that. we know the cake is done. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. why. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom. whose. U re enici funkcioniraju kao subjekat. koji je in injer. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Charlie didn't get the job in administration. who. Uvode se relativnim zamjenicama: who. Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune. had to be removed. u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu. We know the cake is done when the timer rings. direktni objekat ili prijedlo ki objekat. Oni ka u za to. zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. which really surprised his friends. which. Giuseppe said that the plantar wart. whomever. whom. gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that. Charlie didn't get the job in administration. we'll go downtown. Do you know what he knows [objekat]? In fact. When the movie is over. he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. which had been bothering him for years. Npr: When the timer rings. when. je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. who is an engineer. mogu da dopunjuju. which. Za razliku od pridjevskih klauza. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). Tako er. whoever. U relativnoj klauzi. prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. whose. what i whatsoever. Rije i elipti ne klauze koje nedostaju . tj. relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi.

jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if". elipti ne klauze su ta ne ali i korisne. Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. U stvari. Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima.ti bio uzeo itd. Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna. jer su esto elegantne i efikasne u izrazu. Though [they were] sometimes nervous on the court.se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje.uzeo bih you should take . (ne bih uzeo) I should not have taken. . i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo.bio bih uzeo you should have taken .THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would". Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. KONDICIONALI . Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take. onda (then) e do i do neke posljedice. (ne bih bio uzeo). Sada nji kondicional Pro li kondicional { { I should take . Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta. Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica.ti bi uzeo itd. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. a ponekad ih nazivamo "if re enicama". her recruits proved to be hard workers. I should have taken . a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo. i izgleda ovako: if If uvjet y=10 posljedica 2y=20 ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10 To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen. nulti-kondicional.

Ponekad mo emo koristiti: shall. Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur. Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti. Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota. kao i kod prvog. If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji . razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti. ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. jutro je.realna mogu nost (First conditional: real possibility) Govorimo o budu nosti. (ako bude danas dobar. me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional . (ako bude padala ki a. me utim.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. they do not pass the exam. I will stay at home. ta ete uraditi? If it rains. it rains tomorrow. Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi . Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti. posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac.nevjerovatna mogu nost (Second conditional . can ili may umjesto will. za raziliku od prvog kondicionala. i onda postoji ansa. Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). i rezultatu tog uvjeta. Ali mo da ete kupiti listi do ve eras. Me utim na nebu se javljaju oblaci. budu e vrijeme Treba primjetiti da ki a jo nije pala. na primjer: If you are good today. osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home.Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional . niste kupili loto listi . Na primjer. i njenoj posljedici. you can watch TV tonight. kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne. ali je to nevjerovatna mogu nost. zamislite da po ne padati ki a.

Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni. a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice. me utim kod tre eg govorimo o pro losti.certainty) Tzv. would you be suprised? she would marry him.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . If they had not passed their exam. da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta. I would have told her. Na primjer. (da si kupio listi lota. you might have won. (da nisu polo ili ispit. tj.bez mogu nosti (Third conditional . Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(. If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts. If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car. dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. their teacher would have been sad.If If If If I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery I would be happy. Ponekad. govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio. could have. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an. I would by a car. might have: If you had bought a lottery ticket. Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti. (da dobijem milion dolara. ni o sada njosti ni . could or might: If I won a million dollars. poput neke op epoznate injenice.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti. Primjetite. mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional . umjesto glagola would koristimo should. ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. Ponekad umjesto would have koristimo should have. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. I could stop working. mogao si dobiti) Nulti kondicional . njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect). what would you have done? I would have invited her.

procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. zakasnim na autobus) Kondicionali . they get hungry. Naravno. 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains. Tako er.o budu nosti. i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme. If I had won a lottery. (kada ustanem kasno. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat . takvi koji uza se mogu imati objekat.PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. I would budu nost buy a car. it melts. tj. (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu. TRPNO STANJE (PASIV) . budu nost If I won the lottery. I will stay at home. Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje.ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme "if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne. ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. To zna i. umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju. I pro lost would have bought a car. da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo. my boss gets angry.

(pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se. (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . (dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged. Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em. podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called . (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. "razumije se". A: I wrote this letter. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se".aktiv pasiv Everybody Water drinks is drunk water by everybody. (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog.

koristite present perfect. She knew she had made the right choice.conditional it would have been being called SLAGANJE VREMENA . She has grown a foot since she turned nine. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme. The President says that he will veto the bill. Sada nje prosto (Simple Present) Da se izrazi pro la radnja. Vrijeme u glavnoj re enici Vrijeme u zavisnoj re enici Primjer Da se izrazi istovremena radnja. I know that I made the right choice. Da izrazite radnju koja e se desiti. Da izrazite drugu zavr enu radnju. . I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. koristite prosto pro lo vrijeme. koristite prosto pro lo vrijeme. The Deists believed that the universe is like a giant clock. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme. koristite prosto budu e vrijeme.SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. danas. concert because I love the Wallflowers. I wanted to go home because I missed my parents. The crowd had turned nasty before the sheriff returned.

"to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked". koristite pro lo vrijeme. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola .Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. "to try out" e se desiti poslije. They consider the team to have been coached very well. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola. svr eni futur (Future Perfect Tense) U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt. I will be so happy if they fix my car today. to have seen) The fans would like to have seen some improvement this year. ["eagerness" je sada. Da izrazite radnju koja se desila ranije.] desila prije glagola.] She would have liked to see more veterans returning. You will surely pass this exam if you studied hard. Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. Coach Espinoza is eager to try out her new drills. Budu e vrijeme (Futur) Predbudu e vrijeme. ["Would like" opisuje stanje u sada njosti. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.] Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici. Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer Infinitiv sada nji (Present Infinitive. koristite prezent perfekt.

radnja se de ava u paralelno.] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme .trebati. ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised". Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika. must . or Present Prepared by last year's experience. je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared". can. u isto vrijeme] Having experimented with several game plans. z. ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented". may .Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice.morati. the Perfect coach knows not to expect too much.mo i. osim glagola: to be . de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove. the coaching staff devised a Particip pro li master strategy. seeing) Uloga participa Primjeri Working on the fundamentals.imati. to have . tim je po eo kada i glagol. x. Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows". he reads (hi ri:dz). Glagoli koji se zavr avaju na s. jer dobija nastavak "-s" ili "-es".biti. the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve. polahko napredovati. ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks).consider. ought . Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica.] perfekta (Past Participle de ava prije glagola. sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es": .] Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle.

mijenjaju "y" u "i". ona zovu I do not call you do not call he. I work (ja radim). u tre em licu jednine: to cry (he cries). bez prijedloga "to": I write (ja pi em) . You write (ti pi e ) . she.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he. past Jenny trenutno nije prisutna. da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano). prije.she. it calls we call you call they call ja zovem ti zove on. I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. she. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi). he . it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. one. The sun rises. Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do". present future to call . it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking . kad pred tim "y" stoji suglasnik.zvati I call you call he. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja. Jenny is not here. ono zove mi zovemo vi zovete oni. he teaches. sada i poslije. ona . she.I do not write. past present future Sunce izlazi svaki dan. to try (to tries). bez prijedloga "to". Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y". it call? do we call? do you call? do they call? Sada nje trajno vrijeme .Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em). da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no).he dresses.

Me utim. (sada u im engleski) You are reading this now.nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening Ako glagol zavr ava na ie. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now.Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada. vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo. Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik . mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying Izuzetak 3 Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e. ponekad moramo malo promijeniti rije . present future .

past present future Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. notice.the candle is burning.. regret. osje aj kvaliteta broda) . understand emocije/ elje envy. suppose. mean.. think* mentalna stanja forget. obi no se ne koriste u trajnom obliku. ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. feel (misliti). prefer.. (ovaj brod je lijep i udoban. consider.. measure. smell. fear. npr: This coat feels nice and warm.. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight. radnja se ne mora odvijati ta no sada.the girl is dancing. (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje. have (kada zna i posjedovati) . (mogu vidjeti) itd. see. . doubt. . see*. know. hope. be (u ve ini slu ajeva). taste mi ljenje assume. a ne radnju. want. forever itd: The Sun is rising constantly. .smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see. wish mjerenja contain. hear. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno. imagine. taste.. cost. weigh ostali look (biti sli an).. hold. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law.. love. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*. hear. dislike. Me utim. feel.glagoli osjetila (feel. to je na a percepcija. recognise. constantly. i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always. seem.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem. remember. hate.. like. find (misliti). mind.the pages are turning.

(D on se osje a mnogo bolje sada. yet. (susrest' u Anthony-a kasnije. (kupio sam auto. Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena. She has three dogs and a cat. ona jede). da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall.Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti. it hasn't called we haven't called you haven't called have I called? have you called? has he. she. since. Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years.). she.. i jo uvijek ivim).. (vidim Anthony-a u ba ti. I have lived in Sarajevo since 1970. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". (ove nedjelje sam putovao u Zagreb. nije bitno kada). da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. she. sedmica jo nije zavr ena). posjedovanje) She's having supper. I can see Anthony in the garden. it called? have we called? have you called? .041666666666671 days. ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno.John's feeling much better now. da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti. ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car. planiramo se susresti) to call . (gosti su upravo u li u dvoranu). Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci. she. percepcija) I'm seeing Anthony later. (ova stranica postoji ve . (ona ima tri psa i ma ku. never. it has called we have called you have called I haven't called you haven't called he. already.zvati I'm calling you're calling he. njegovo zdravlje se pobolj ava). 4 months.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. ( ivim u Sarajevu od 1970-te. to call . Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". it calling? are we calling? are you calling? are they calling? Slo eno sada nje vrijeme . and 9. va no je da je auto kupljen. uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever. she. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?). she. to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. (ona ve era. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense).

I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running. da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti.they have called they haven't called have they called? Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt .Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. jer niste slu ali). past present future radnja po ela u pro losti nastavlja se u sada njosti I've been reading for two hours. esto se upotrebljavaju skra enice: I have been . i jo uvijek itam) . Kada pi emo present continous. u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours. past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future I'm tired because I've running. (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. ( itam ve dva sata. (ne razumijete (sada).I've been itd.

20 godina. Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. she. she.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati. to call . a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit). (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks. u petak. a sada se osje a dobro).How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. since se obi no koristi samo sa perfect vremenima. for period vremena since od vremenske ta ke 20 minutes three days six months a long time ever itd. For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta. 7 sedmica. she. a ni sada ne pu imo). Tara hasn't been feeling well for two weeks. I've been studying for three hours. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? . (nismo pu ili. (u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. 7. and now she feels well.zvati I have been calling you have been calling he. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima. 6. (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since". januara.

Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. . nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena. (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week. He did not go to London. (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday.Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night. itd. Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet. pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed. I did not go to London.PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme .

worried cry . it here? You were here. she.Glagol be nema u svim licima isti oblik. .zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he.planned skip .levelled call . it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme . to call . . taj se "y" mijenja u "i": worry . he. a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense).Was I. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava: . (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading . (bio sam u Liverpulu pro le godine). c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. it called he.cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year. she. she. I. upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children. he. she. (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer.skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level .The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading. (i li smo u kolu kada smo bili djeca). it didn't call did he. (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila. it was here. (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. (ona je itala) We were playing. she. moramo koristiti prosto pro lo vrijeme.She wasn't reading.were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal. krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan .called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik.

Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom. Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>.) The train had left when we arrived. you were calling. she. she. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio).". The wind was blowing hard. (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola.zvati I was calling. We arrived at 9. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri). a zatim se nastavlja pro lim vremenom. a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola. past present future . odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu. he. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti. (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter.. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. Suddenly. The train had left when we arrived. It was raining. Mi smo stigli u 9 i 15. to call .. she. npr: "James Bond was driving through town. Nobody was walking in the streets. (bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am. Bond saw the killer in a telephone box. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) .prije neke druge radnje: We had left home before he came. tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti . da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. I was watching TV when you telephoned.15am. (voz je krenuo u 9 sati. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli.da se opi e pozadina.

Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.Voz odlazi u 9 sati. glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". (igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call .15 Mi sti emo u 9 i 15. (nisam bio gladan. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. I had never seen him before. past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu). 9 9.zvati I had called you had called he.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. she. (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta). I was not hungry. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. c) iza izraza: as if (kao da). if only (kad bi barem). I wish (kamo sre e da). I had just eaten. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. Ram had been waiting for two hours when I arrived. Ram had been waiting for two hours. U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom. b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. she. When I arrived. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. I arrived at 11am. it called? had we called? had you called? had they called? Nesvr eni pluskvamperfekt . (kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before. . she. (nisam znao ko je on. nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre.

past present future . Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti.zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he. me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call . Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. she. I hope we will have better luck next day. U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will. mo e se koristiti glagol shall. (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow. prijetnja ili obe anje. (pomo i u joj jer je lijepa) to call ." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri". she. she. Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti. (John je bio veoma umoran. she.Tako er se koristi da bi se izrazila namjera.Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be. it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme . odluka. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. she. it will not call will he. (osjetio sam cigarete. I will be working.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.we shall call (ja u zvati . tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night.Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola. it had been calling he. he had been running. somebody had been smoking.mi emo zvati). it will call he. At 4pm tomorrow. it had been he. (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful.zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he. will + pomo ni g. it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme . neko je pu io). she. to call . a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola. nadu itd.John was very tired. Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje.

zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he. it have he. she. Kada koristimo budu e trajno vrijeme. You will arrive at the station at 9. I will be playing tennis at 10am tomorrow. it will be calling he. (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella.4pm U 4 sata bi u usred posla. na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. it won't be calling will he. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? . she.zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he. will + pomo ni g. When you arrive the rain will have left. (Oni e napustiti parlament do 12 sati. (uzmi ki obran. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme .Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g.15 Vi sti ete u 9 i 15.) to call . Voz e oti i kada vi stignete.15am. (igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts.) The train will have left when you arrive. padat e ki a kada se bude vra ao) to call . she. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am. she. she. she. 9 9. it will have called he. past present future Voz odlazi u 9 sati. it will be raining when you return.

computer (ra unar). it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE ± NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo. He will be tired when he arrives.I won't you will not . (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada). Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje.I'll you will . (Bit e umoran kada stigne. boy (dje ak). Npr: man ( ovjek).you won't itd. it will not have will he. Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne. eye (oko) itd. a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening. Dreamweaver itd. she. slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. traje deset sati. Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. slu e za imenovanje pojedina nih bi a. I will have been working ten hours.Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g. Mary. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have. Edinburgh. Bosnia.zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he. she. He will have been travelling for 24 hours. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will.) to call . Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti. will + pomo ni g. she. Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will . Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not . town (grad). sve do 20 sati uve er kada jo traje. love (ljubav) itd. One mogu biti: op e imenice (common nouns). London.you'll itd. happiness (sre a). . it will have been he. Putovat e ve 24 sata. vlastite imenice (proper nouns). mjesta itd.

te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke).queen .nasljednica .princess . fear (strah).abbess .sister . lead (olovo).poetess . gradivne imenice (material nouns).heiress .koko ka .vojvotkinja .princeza .opatica .dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion . ozna uju ne to nestvarno.duchess . uzete u op em smislu. imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter).mare .sorceress . health (zdravlje). Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine).actress . sugar ( e er). slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini. three months (tri mjeseca) itd.girl .crnkinja .niece .djevoj ica . apstraktne imenice (abstract nouns).arobnica . Tako er.ne aka .postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander .lavica .countess .pjesnikinja . neko svojstvo ili stanje. air (zrak). prirodan je.patka .majka . air (zrak) itd. army (vojska) itd. imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro).hen . One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati. Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: . tj.kobila . flock (jato). thirst ( e ).lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav .carica .goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak .aunt . thirst ( e ) itd.empress .guska .grofica . ice (led) itd. Rod imenica . se ne mogu brojati.negress . milk (mlijeko).kalu erica . slu e ozna avanje tvari ili materija. team (mom ad).zbirne imenice (collective nouns).duck . Gradivne i apstraktne imenice. Mno inu tvore samo op e imenice.mother .sestra -k i .tetka .daughter .Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu.glumica .kraljica .nun .

landlady sluga vrabac junac slon gazda .heroine heroj . enskog roda su i nature. vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she. U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda.junica . Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika. enskog roda su: imena dr ava i zemalja.obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord . ptice. anger.lica) Imenice koje se zav avaju na: -s. despair. lady. insekti su obi no srednjeg roda. man-of-war.slonica .Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". female. death. Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda. earth i moon.gazdarica Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik.heroina . rodica) Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman. -sh. woman: lady-teacher (u iteljica).knjige) face . -ss.vrabica .cow-calf . mu kog roda su tako er i: sun. streamer. neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory. ship. koji se izgovara iz: . -tch dobijaju nastavak "-es".female-elephant .hen-sparrow . man.slu kinja . male.faces (lice .hero . liberty. mercy grace.maid-servant . Primjeri: book . fear.books (knjiga . "child" mo e biti sva tri roda. prijateljica) (u itelj. ribe. time. Mno ina imenica . -x. u enica) (prijatelj. "cat" je enskog roda. u iteljica) (ro ak. imenice: boat. imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love. virtue.

heroji .zemlje .knives .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife .halves .grmlje .dani .wives polovina tele no supruga .cantos .spjevovi .dje aci .negroes heroj krompiri crnac .klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro .telad .razredi .polovine .stories zemlja dama pri a .octavos klavir spjev oktava .classes .pri e Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife .toys dan dje ak igra ka .klaviri .bushes .svirale .countries .ladies .pianos .potatoes .borbe .no evi .fifes borba svirala .dame .calves .days .boys .class bush bench .oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo .krompiri .crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo .cuckoos kukavica .igra ke .benches razred grm klupa .strifes .kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .heroes .

teeth .women .dijeca Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .Romans .gulfs tab struja .sportsmen ovjek ena zub Englez sportista .oxen .struje Imenice koje zav avaju na "-oof".Normans .krovovi . dru tvu) ( tof) (odijelo) Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis .children vo dijete .ene .dwarfs .brethren . polupre nici) (oaza.Englezi .brothers .grebeni Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child . "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .sportisti Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth .clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji.staff gulf .oases (polupre nik.staffs .cliffs krov patuljak poglavica greben .chiefs .radii .Njemci .zubi .tabovi .ljudi .poglavice .cloths .Normani .roofs .Rimljani .men .Englishmen .Germans Rimljanin Norman Njemac .patuljci . oaze) Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje .volovi . "-ief".

gledaoci) (d eparo . nezaboravci) Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant . d eparo i) (nezaboravak (cvije e). onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not .forget-me-nots (gledalac.lookers-on .menservants (sluga. oru je) (knji evnost) . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mno iniu. tj. Ako je slo enica sastavljena bez imenica.pick-pockets . od rije i koja nosi smisao. onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja) Neke su imenice po svom obliku u jednini.je slo enica sastavljena. a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka) Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke.

pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. pad. We went to the teachers. pad. (oti li smo u itelju) 4. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). pad. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome. A teacher had a book. pad. (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. pad. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. We went to the teacher. Peti pade izra ava se imenicom bez lana. je li va a knjiga velika?) 6. (knjige u itelja su uvijek velike) 3. (poslije razgovora sa u iteljima) 7. esti pomo u prijedloga "with". (i zapitali smo u itelje) 5. onda dodajemo samo apostrof. Teachers. are your books big. Drugi pade . pad. pad. jesu li va e knjige velike) 6. And we asked the teacher. is your book big? (u itelju. Some teachers had books. pad.Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga). The books of the techers were big. (znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. pad. Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. And we asked the teachers. We know more about the teachers. (neki u itelj je imao knjigu) 2. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika. pad. After the conversation with the teachers. pad. pad. (u itelji. (i zapitali smo u itelja) 5.compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica . pad. (oti li smo u iteljima) 4. After our conversation with the teacher. sedmi pade pomo i prijedloga "about"). We know more about the teacher. a "s" iza bezvu nih suglasnika. U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s. teacher's book (u iteljeva knjiga). a nastavak se izgovara kao "z": . koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case).Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. (neki u itelji imali su knjige) 2. pad. pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti). Teacher. The book of the teacher was big. tre i pade pomo u prijedloga "to".

kojim se izra ava umanjenost.. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava). Jednakost se izra ava pomo u rije i "as. (jak je kao konj) Komparativ.Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake". obrazuje se pomo u rije i "less. which. green.then": He is less rich than his brother. German. Croatian. their. much. any. an. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti). another. diobne (distributive): each. Pore enje pridjeva . ni broj ni pade . neither. one.positive drugi stupanj . our. your. the order. her. Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini.jednakost . his. Pridjev obi no stoji ispred imenice. prisvojne (possessive): my. enough. beautiful. every. James's Square (trg Sv. neodre ene (indefinite): a. certain. all. PRIDJEVI ± ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije . He is as strong as a horse. pokazne (demonstrative): the this.nadmo nost .. U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). those. these. Pridjevi se dijele na: li ne (proper).superlative. that. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. younder. upitne (interrogative): what. such.nejednakost .Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj . (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).comparative tre i stupanj . its. few.. pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod. Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice). koli inske (quantitative): some. koji se pi u velikim slovom: Bosnian. Osobne imenice mogu se zavr avati na -s.. either. He is as rich as his friend. the same.as" i pozitiva pridjeva. English. (on je manje bogat od svog brata) . opisne (descriptive): young. Italian. Serbian. D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde).

. "ow". Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y". Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva. big. kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu: . (to je veoma ta no.fatter. "-er" ili na silabi no "l".bigger. umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.the fattest (debeo).the finest (lijep).sa izuzetkom sljede ih: just.Komparativom se izra ava uve anost. odnosno "-st": fine. the more just right. . Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty.kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother.kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. the most right. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". (veoma sam vam zahvalan). Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji).the biggest (velik).finer.prettier.the prettiest (drag). -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). to je ponajvi e ta no)."sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i). apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. a ne suglasnika). Ako je pridjev vi eslo an. more right. kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu.grayer. Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi . Ako se pridjev zavr ava muklim "e". (on je samostalniji od svog brata). Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. taj se suglasnik udvostru uje: fat. ali gray. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji). more just. Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni.the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika. (on je bogatiji od svog brata). i obrazuje se: .

the prettiest. the simpliest. the most famous. more learned. beautiful. cheerful. handsome itd. Takvi su pridjevi: common.Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i. kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous. cruel. the most learned. . narrow. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina. simplier. prettier. quiet. clever. cleverer. more beautiful. Nepravilna komparacija pridjeva . Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. the cleverest simple. pleasant. learned. the politest. Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu. narrower. politer. more famous. polite. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man.pretty. the narrowest. the most beautiful. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI ± PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke.

where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to .I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. you. cilja: from (od). throughout (skroz).Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u. Mary). subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of . love). through (pomo u). to (u. Japan. towards (prema). within (u). into (u). c) prijedlozi za o uvanje porijekla. grupne imenice (my first job. on (na). sa). prema).he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from . behind (iza). him. b) prijedlozi za vrijeme: before (prije). ka. kod. Prijedlozi mogu biti slo eni. without (bez). outside (napulju). in (u). li ne imenice (Sarajevo. before (ispred). a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol. your blue book). pri). us). coming. on (u) i dr. between (izme u). a nikad glagol. tj. sastavljeni su od vi e rije i: into (u). working. with (s. above (iznad). Beograd. Edin. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. under (ispod) i dr. money. Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica". in (u). after (poslije). na. zamjenice (you. pomo u). English people. upon (na). by (od). house. Zagreb. uzroka. since (od). d) prijedlozi za sredstva: by (od. in front of (ispred). . gerund (swimming). your blue book.

what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since .I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards .the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in .what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among .I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with .you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before .she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond .there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between .I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for .I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till .this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without .I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except .he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about .at .I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into .they came to the house (pri li su ku i) until .will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em) .

pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. quietly (mirno). priloge za koli inu: more (vi e). early (rano). (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly.badly (lo . then (tada).regarding . Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine: . (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ± ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole. up (gore) i dr. izvedene i slo ene. at present (sada). (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. priloge za na in: how (kako). in (u).lo e) itd. I can't know everything. (John pri a glasno) She never smokes. Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. truly (zaista). soon (uskoro). ever (ikad). quite (sasvim) i dr. hardly (jedva). sometimes (ponekad). usefully (korisno). down (dole). ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door. why (za to). happily (sretno) i dr. seldom (rijetko). (tamo je zaista tiho) Me utim. (o ito. quickly (brzo). at least (bar). less (manje) i dr. fast (brzo). oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful . priloge za mjesto: here (ovdje). loud (glasno). too (previ e). late (kasno) i dr. little (malo).lijepo) bad . near (blizu). as (kao). prilozi stupnja: very (vrlo). often ( esto). at last (najzad) itd. Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo). (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome. enough (dovoljno). pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. there (tamo). never (nikad).beautifully (lijep . many (mnogi). far (daleko). so (tako). Prosti prilozi su: now (sada). no more (ne vi e). (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste. most (najvi e). right (pravo) i dr. out (iz).what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek).

to sell cheap .worse .most beautifully (lijepo .).hardly (jedva). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more".better .longer . a za superlativ rije "most".later ..to buy dear .). pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok) .farthest.to speak loud . U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag.latest.nearest..worst ..wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly". near (blizak) .to copy fair .dvoslo ni i vi eslo ni prilozi. (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.to sing right .least . further .. skup) fair (lijep. beautifully .more . furthest . u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.farther.best . a superlativ nastavkom "est": long .to draw near . naporan) .to play false . last Ina e. Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) .nearly (skoro).to stop short .less .ljep e.du e. next . (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI ± INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati: .to speak loud . jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".longest (dugo .to charge high .more beautifully .nearer . oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak.most . Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs.to work hard .

Both you and I think so.. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI ± CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i).We saw him before he left his office.I don't like it because it's too tiresome. though (iako) i dr. hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).. (ne znam da li da idem ili ne) because .He knows that I was right.and . till .He came in order to hear news.I have read as much I had time. Glavni veznici i njihova upotreba: before . or (ili)..nor . zavisne (subordinative): that (da). but (ali).I don't know whether to go or not.Either you or your brother must go..You may keep this book as long as you want. (odavno se nismo vidjeli) until. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to .Neither he or his sister knew this lesson. although he wouldn't admit it. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since . (ili vi ili va brat morate i i) neither. ( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as . (ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE ± PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na: .I am not going to do this unless it is necessary. if (ako)..As soon as he came we called his father. ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) ..u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. yet (ipak) i dr. (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as .or .He did it as well as he could. when (kada).It was a long time since we met. (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as . (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both.ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether . (do ao je da bi uo vijest) as much as . (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either.We all waited until the rain stopped. (oboje mislimo tako) unless .

you (ti). him. isn't it? (hladan je dan. you (vas). b) u etvrtom pade u: me (mene).she.Relative pronouns Diobne zamjenice .Interrogative pronouns Relativne zamjenice . (ne mo e se pretpostaviti da sve znate) . (nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time.Possessive pronouns Povratne zamjenice . (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica. to me. (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini. to you. you (tebe). Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati.Reflexive pronouns Pokazne zamjenice . with me. (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable.Li ne zamjenice .it (on-ona-ono) u jednini. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e).Demonstrative pronouns Upitne zamjenice .Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja). Kad upotrijebimo zamjenicu "we".it (njega-nju-njega) u jednini. to send (poslati).Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me. to give (dati). to sell (prodati). of you. to bring (donijeti). (samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". he. (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing. onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go. uklju ujemo lice koje govori. a kad upotrijebimo zamjenicu "they". (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him. zar ne) It seems to me that we shall have rain. to read ( itati) i jo nekih. with you.Distributive pronouns Neodre ene zamjenice . we (mi). tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me. Poslije glagola: to tell (kazati). ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu). prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta. i us (nas).Indefinite pronouns Li ne zamjenice . (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me.her. Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of". them (njih) u mno ini.Personal pronouns Prisvojne zamjenice . to write (pisati). to throw (baciti). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? .

zamjenica. dalji po redu). takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama). to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio. ova.pris. ours (na .prisv.a. Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji. "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice). theirs (njihov. ona. ovo) za bli e predmete ili lica u jednini. ove.e). yourselves (vi sami). themselves (oni sami) za mno inu. ija. ti li no). yourself (ti sam. ono) za dalje predmete u mno ini. ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). herself (ona sama).e).a. (li no on je u inio to herojsko djelo).a. these (ovi. (takvo je moje mi ljenje. and where is yours (a gdje je va a) . pridjev. such are his words.Prisvojne zamjenice . that (onaj. one i ones.a. the former (pre a nji. mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine". ije: Whose hat is this? It is mine. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice. upotrijebiti "my own": This book is my own. ourselves (mi sami). Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion. ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti.Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam.e). its (njegov) u jednini. (to nije istina). yours (va . . o) i the same (isti).a. a. Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. zatim such (takav. raniji).e). Pokazne zamjenice . itself (ono samo) za jedninu. his (njegov). Povratne zamjenice . himself (on sam).Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj. yours (tvoj. li no ja).e) u mno ini. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) . hers (njen).Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj. bez i ije pomo i). ova) za bli e predmete ili lica u mno ini. the latter (zadnji.

what colour is your bag (koje je boje va a torba). pad. pad. pad.kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat). whosoever. pad. what ( ta) 2.Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who. whatsoever. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a). "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica). pad. what i which. whose ( iji. pad. what ( ta) 5. which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). of which (kojega) 3. pad. Promjena zamjenice "who": 1. pad. Relativne zamjenice . to whom (kome) 4. what is this made of (od ega je ovo napravljeno). but. pad. pad. Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. to what ( emu) 4. that. "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i). with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete). whichever. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. kojega) 3.Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). whatever. who (ko) 2.koji. I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali). onda su to pridjevi (which . pad. pad. with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1. pad.Relative pronouns Relativne zamjenice su: who. which (koji) 2. to which (kojemu) 4. pad. Ako su "who" i "what" predmeti u re enici. with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1. pad. whichsoever. whom do you see (koga vidite). of what ( ega) 3. which (kojega) 5. Upitne zamjenice . what . whom (koga) 5. as. "Whom" se mo e izostaviti: . what. which.

Each se odnosi na lica. "Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat).poslije rije i: all. anything. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). . ija je slava velika. I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do. only. ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo). little. "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). nothing.the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). Diobne zamjenice . "That" se odnosi na lica.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). much. "Whose" se odnosi na lica. any. none. either. the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva). everything. Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica. "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo). very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi). I know what you mean (znam ta mislite). "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac. neither. a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: . something. Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga. "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem). jedan drugome itd. i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). some. ivotinje i stvari. "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica. ivotinja i stvari. "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati). they are not right ( ta bilo da ine. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). ivotinje i stvari. Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno. each other. Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga).Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each. ivotinje i stvari. Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). umro je). nisu u pravu).

the house is empty. ne to. "Either" i "neither" su tako er i veznici. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. Neodre ene zamjenice . bilo ko neko. "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko.Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio. izvjestan broj. svi few malo a few ne to. Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini. Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no). "All" zna i cjelinu. b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). all have gone (ku a je prazna. bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i). all is lost (sve je izgubljeno). much mnogo some. i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac). nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something. . koli inu ili stepen. svi su oti li). any neki. ivotinje i stvari. nekoliko little malo a little ne to malo many.

nijedna osoba. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina. others said I should stay (predlo io sam da odem. another after some minutes (jedan je stigao odmah. ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. ivotinja i stvari. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome).defend . but in vain (mnogo je bilo re eno. ali ja jo uvijek nikog ne vidim). ivotinje i stvari. Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most). two artists have exhibited their paintings. there are many interesting books here.unwise. "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica. dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti).disagree. uzet u neke). and still more will leave (mnogi e do i.PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non .disarm . I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga.indirect .irrational . ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go.illiterate . PREFIKSI I SUFIKSI . Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide). nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e). ta e se ovjeku dogoditi). radovi obojice su od velike vrijednosti).ashore . "One" se upotrebljava za lica u jednini. drugi poslije nekoliko minuta). "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo. drugi su rekli da ostanem)."Any" ima neodre eno zna enje. Glagol je samo u mno ini: many will come. "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica. in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). unwell . works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike.beloved . ali uzalud).non-stop Ostali prefiksi: a be de dis . "Another" se upotrebljava za lica. ali jo vi e njih e oti i). "Both" se upotrebljava za lica. disbelive .

en ex fore out inter mis post pre pro re over sub .outline .submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost.foreground . pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta. nauke. mjesto: -ance. flexible) .reform . deminutive. sentence) (neighborhood) (Bosnia. student) sufiksi koji ozna avaju apstraktnost. -orian -er.explain . stanje. librarian. Croatia.enlarge . historian) (reader. predmete. procese. -ist -ant. koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician. -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able.prepare . Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy) (considerable. -or.misundrerstood . -ence -hood -ia -ic. -ible (distance. conductor. -ent (Bosnian) (optician. kvalitet.overload . -arian. dentist) (assistant.protect . uslov.post-ware .international .

independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous. Na prvom mjestu je subjekt (S). -ious -y -some -like -th. -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga: (dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle) -ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i .-al -cial -ic. (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan) . pa predikat (P). zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN). third) (girlish) (golden) (southern) (northward) -ate -ed -en -fy. odnosno rasporedu rije i u re enici. jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous. physical) (distant. -ical -ant.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv). final) (social) (economic. various) (ready. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth. zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici. -d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola: (equal. Engleski jezik je veoma precizan u redu. mjesto (PM) i vrijeme (PV).

The question mark Ta ka . (bio sam u Engleskoj) . (John je igrao u rukomet. (company .The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i. (ona spava) I was in England. pi ite je u cijelom tekstu. didn't you? (zaklju ao si auto. John played handball. preporu uje se da budete doslijedni. Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. Zarez . toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite. i nogomet u koli) . ona je "tamno zelena". Dear Jane. zar ne?) .Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. cool day was perfect for lying in the dark green grass.Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva.U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan.Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju. . (sun ano.The full stop or period .kompanija) etc.Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping. ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd. hockey. . ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny. ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co.Ta ku koristimo u skra enicama. me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta.The full stop or period Zarez . i ponekad predstavlja pitanje stila. Znaci interpunkcije ± Punctuation Ta ka . koji dolaze jedan za drugim. hokej. Jack Brown . Trava nije "zelena" i "tamna".Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi. fraza i klauza u re enici.The semicolon Upitnik . (et cetera . da izme u "dark" i "green" nema zareza.The colon Ta ka-zarez . Best wishes itd.i tako dalje) . Me utim. te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly.Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car. and football in high school. jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. message message message Best wishes. Yours sincerly.The comma Dvota ka . i sli nih primjera.

nor. nevertheless.prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") .The colon Dvota ka se koristi: . zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze.da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold.poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms. then. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) . izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans.Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. people depended on general stores and peddlers. osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake". Ta ka-zarez . but in Colonial days. they are much less inclined to take it. (teksa ani. when such conveniences did not exist. (njegovi motivi su jasni. furthermore. travel to Russia.The semicolon Ta ku-zarez koristimo: . as you know. but. etc.izme u rije i koje nabrajamo.prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator. te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school. ako one sadr e zarez: .): Today people can buy what they want from supermarkets.. (Eddie e. or. or. yet. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. (kada je sastanak bio zavr en. Weiner: . on nastoji postati diktator) . nor. for. (ljudi obi no rado daju savjete. kao to znate. therefore. putovati u Rusiju) Dvota ka . and Jeff wore tennis shoes. (na putu prema koli. moreover. thus. department stores. yet): People are usually willing to give advice. . are often the subject of jokes.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. I met three of my classmates coming out of the subway. for. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) . . papire i olovke) .prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books. a Jeff je nosio tenisice) . su esto predmetom ale) Eddie will. and discount stores.pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.Zarezom se odvaja uvodna fraza. uprkos mojim eljama. papers and pens.M. (Oni moraju imati: knjige. (Ron je nosio kaubojske izme. so. but.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. in spite of my wishes. so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots.Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over.

zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini . imenice quiz je quizzes i sl.The newly elected officers of the group are Thomas Mann. vicepresident. James Joyce. president. Tako mno ina imenice party je parties. (u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural . Upitnik . should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. The instructor asked the students what they were doing.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. and Leo Tolstoy. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. secretary. Emily Dickinson. treasurer.

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes .

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful