ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

ustanova. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). .ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu. mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka).ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi).u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem).ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). . .kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja). .imena dana. .ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo).ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona).ispred "same": the same to you (isto i vama).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku). . Odre eni lan se ne upotrebljava: .pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi). . .ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more). The Majestic (hotel) itd.bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose. . . a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim).send me the book (po alji mi knjigu) . .ispred imena listova. . a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona). magazina: the Times. .ispred imena rijeka.ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca). asopisa. The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). .ispred imena zgrada. . she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci). plananskih lanaca. . jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). The Pacific Ocean (Tihi okean).

Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom. do ite.imenice kao to su: school. he was put in prison (stavljen je u zatvor). ru ak je spreman). idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i). a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek). come. prison itd.misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju). . . Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati. dinner is ready (djeco. ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan). college. .. Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu. .man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu. court. an hour ( as). .imena obroka su bez lana: children. houses (ku e). .lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a). nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu). ali I have time (imam vremena).imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni). tj. . Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu). market.gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta). . an open window (otvoren prozor).uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i). she writes quickest (ona pi e najbr e).

thousand. Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). million: a hundred balls (stotinu lopti). no less. eridanova komedija). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce). the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara).kad se ne to nabraja: my brother is a runner.Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja). dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). postao je vojnik). as . Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). such. hundred. gross (dvanaest tuceta). Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals". Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many. we have confidence in you (imamo povjerenja u vas). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme.poslije izraza kao to su: the title of.u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike). quite. te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no). too. . a comedy by Sheridan ("Suparnici".ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta). score (dvadeset). pliva i skaka ). . . swimmer and jumper (moj brat je trka .uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). so. . the office of. what. rather. . broj. he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor). the post of. Neodre eni lan se izostavlja: . a third (tre ina). Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina).poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu.

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead awoke was. were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led .

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt.MULTI-WORD VERBS . Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. (on je stigao) She speaks fast. (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). herself.Phrasal Verbs .Prijedlo ni glagoli . (mi gledamo TV) I saw an elephant. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.Frazalni glagoli .Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli . it dresses himself. He has arrived.Prepositional Verbs .Frazalni prijedlo ni glagoli . Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI . (on govori engleski) We are watching TV. she. (ona govori brzo) John goes to school.

Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it.Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola. kada imaju direktni objekat). Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola: . glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary. Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. (obje re enice su ta ne) Me utim. obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. tj. nemamo izbora. Npr: They turned down my offer. ako je direktni objekat zamjenica. glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih. Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. They turned my offer down. my offer. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat.

We run out of it. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting. pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (ja surfam) imenica: This building is our school. (ne volim itati knjige). kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu). gerund ima istu funkciju kao imenica. uvijek imamo direktni objekat. Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. your attitude. (ona dobro slika). Iako izgleda kao glagol. mo e stajati u raznim vremenima. imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima. Flying is dangerous. imamo: gerund sada nji (surfing). i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. seeing you.Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Direktni objekat his wife. (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima). (letenje je opasno). iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books. i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. (ova zgrada je na a kola) Gerund . We run out of fuel. i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (on voli brzo hodati). pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (Johnova ljenost me ini nervoznim).THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing. gerund pro li (having read). . "-ING" OBLICI . (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti). eggs. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedenje ljudi je pogre no).

(ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. (bio je zato en unutar ku e u plamenu). (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. u slo enim imenicama: a driving lesson. bird-watching. (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. do you mind. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta . sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. . would you mind i pridjeva "worth" i "busy". to give up.poslije prijedloga. train-spotting. It's no use trying to escape. to keep on): She always puts off going to dentist. Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters. to put off. When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti). i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali). nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. it's no use/good. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward. (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams. there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke. Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta). kao pridjev: It was an amazing film. to take to.The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go". (ona dobro slika). Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. can't stand. ( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori). poslije izraza: can't help. (na li su majku kako sjedi u ba ti). to be for/against. a swimming pool. (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. (ona uvijek odla e odlazak zubaru). bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground.

od strane iste osobe ili stvari. He walked down on the road. because..) Being poor. (= because he felt hungry.da zamijeni re enicu ili dio re enice. he cleaned the flat. DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as. Dropping the gun. od strane iste osobe. i izra ava razlog radnje: Feeling hungry. he didn't spend much on clothes. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. . Putting on his coat. They laughed as they went. he walked down on the road. He whistled to himself. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme. mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu".. koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow. They went laughing into the snow. he went into the kitchen and opened the fridge. Knowing that his mother was coming. Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. since. Direct speech). she put her hands in the air. Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge. She dropped the gun and put her hands in the air. Whistling to himself. Indirect Speech or Reported Speech). he left the house.

Prema ovim pravilima: am do shall will have. onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether".) I: She said that she was going to come soon again. (ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo". has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before D: He said: "I do not understand this letter. -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter.Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost. how. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing. onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask". (ona upita svog brata ta radi) . (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again. when itd.).

which ili that. (otac re e svom sinu da se pazi). Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje. in fact I am going to the library now. whom. Tako er." (otac re e sinu: "Pazi se"). kori tena je i oznaka ta ka-zarez (.): This is one of English classes. dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). can type 132 words a minute. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. All students who do their work should pass easily. kao re enica. jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno. I: Father told his son to be careful of himself. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) . Klauze ± Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol). The book that is on the floor should be returned to the library. oznakom ta ka-zarez (. had to be removed. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. who used to be a secretary for the President. (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed. dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom. Shakespeare is my other. Giuseppe said that the plantar wart. (u ovom slu aju. Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti.) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju.D: They asked me: "Do you speak Spanish. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. which had been bothering him for years." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. but he also got an A+.

Oni ka u za to. whose. Charlie didn't get the job in administration. which had been bothering him for years. Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune. a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. we know the cake is done. (U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. mogu da dopunjuju. we'll go downtown. Uvode se relativnim zamjenicama: who. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). which. (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother. had to be removed. U relativnoj klauzi. s toga ne e biti odvojene zarezima. which really surprised his friends. what i whatsoever. who. (moj brat. who is an engineer. Npr: When the timer rings. direktni objekat ili prijedlo ki objekat. When the movie is over. koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice. Rije i elipti ne klauze koje nedostaju . Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. koji je in injer. Whoever wins the game will play in the tournament. which really surprised his friends. zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice. whomever. that. why. and he didn't even apply for the Dean's position. Charlie didn't get the job in administration. We know the cake is done when the timer rings. U re enici funkcioniraju kao subjekat. figured it out for me. when. whose. tj. whoever. u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu. Tako er. he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. which. relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi.The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. where. Giuseppe said that the plantar wart. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that. whether. whom. Za razliku od pridjevskih klauza. mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how. opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. Do you know what he knows [objekat]? In fact.

Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take. i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo.ti bio uzeo itd. Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. Though [they were] sometimes nervous on the court. Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica. a ponekad ih nazivamo "if re enicama".bio bih uzeo you should have taken . I should have taken . her recruits proved to be hard workers. U stvari. nulti-kondicional.ti bi uzeo itd. (ne bih bio uzeo). Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta. onda (then) e do i do neke posljedice. .uzeo bih you should take .se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje. a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo. jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if".THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would". elipti ne klauze su ta ne ali i korisne. Sada nji kondicional Pro li kondicional { { I should take . Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. (ne bih uzeo) I should not have taken. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna. jer su esto elegantne i efikasne u izrazu. i izgleda ovako: if If uvjet y=10 posljedica 2y=20 ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10 To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen. KONDICIONALI . Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima.

Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti. ali je to nevjerovatna mogu nost. Ali mo da ete kupiti listi do ve eras. za raziliku od prvog kondicionala. me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. kao i kod prvog. i rezultatu tog uvjeta. na primjer: If you are good today. zamislite da po ne padati ki a. ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. i onda postoji ansa. they do not pass the exam. Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). ta ete uraditi? If it rains. (ako bude danas dobar. jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi . razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti. (ako bude padala ki a. i njenoj posljedici.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home. Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur. I will stay at home. If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji . posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne.nevjerovatna mogu nost (Second conditional . mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional . Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac.Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional . me utim. it rains tomorrow. Ponekad mo emo koristiti: shall. jutro je.realna mogu nost (First conditional: real possibility) Govorimo o budu nosti. budu e vrijeme Treba primjetiti da ki a jo nije pala. niste kupili loto listi . Na primjer. you can watch TV tonight. Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti. Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota. Me utim na nebu se javljaju oblaci. can ili may umjesto will.

Ponekad umjesto would have koristimo should have. Ponekad. ni o sada njosti ni .no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti. Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti. me utim kod tre eg govorimo o pro losti. (da si kupio listi lota. I would by a car. njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect). ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. their teacher would have been sad. Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(. (da dobijem milion dolara. would you be suprised? she would marry him. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. mogao si dobiti) Nulti kondicional . da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta. (da nisu polo ili ispit. could have. If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts. could or might: If I won a million dollars. Na primjer.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional .certainty) Tzv. tj. I could stop working. poput neke op epoznate injenice. a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice. govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio. If they had not passed their exam. I would have told her. you might have won. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an. might have: If you had bought a lottery ticket. what would you have done? I would have invited her. umjesto glagola would koristimo should.bez mogu nosti (Third conditional .If If If If I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery I would be happy. Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni. If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional . Primjetite.

Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme. (kada ustanem kasno.PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. To zna i. subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat . TRPNO STANJE (PASIV) . zakasnim na autobus) Kondicionali . 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains. Tako er. takvi koji uza se mogu imati objekat. ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. I would budu nost buy a car.ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme "if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. it melts. I will stay at home. ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. they get hungry.o budu nosti. Naravno. I pro lost would have bought a car. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice. da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju. budu nost If I won the lottery. i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. If I had won a lottery. tj. my boss gets angry.

A: I wrote this letter. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog. "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se. (dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged. Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em. koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se". "razumije se". (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called . (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband.aktiv pasiv Everybody Water drinks is drunk water by everybody.

concert because I love the Wallflowers. Da izrazite radnju koja e se desiti. She has grown a foot since she turned nine. koristite prosto budu e vrijeme.SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. koristite present perfect. The Deists believed that the universe is like a giant clock. . koristite prosto pro lo vrijeme. koristite prosto pro lo vrijeme. Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. I wanted to go home because I missed my parents.conditional it would have been being called SLAGANJE VREMENA . Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme. Sada nje prosto (Simple Present) Da se izrazi pro la radnja. Da izrazite drugu zavr enu radnju. I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. I know that I made the right choice. She knew she had made the right choice. The President says that he will veto the bill. Vrijeme u glavnoj re enici Vrijeme u zavisnoj re enici Primjer Da se izrazi istovremena radnja. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme. danas. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.

[Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked". ["Would like" opisuje stanje u sada njosti. Da izrazite radnju koja se desila ranije. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased. Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici. svr eni futur (Future Perfect Tense) U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt. I will be so happy if they fix my car today.] Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. ["eagerness" je sada. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola . Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer Infinitiv sada nji (Present Infinitive. koristite prezent perfekt. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola. Coach Espinoza is eager to try out her new drills. "to try out" e se desiti poslije. "to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena.] desila prije glagola. They consider the team to have been coached very well.Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. to have seen) The fans would like to have seen some improvement this year.] She would have liked to see more veterans returning. Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. You will surely pass this exam if you studied hard. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. koristite pro lo vrijeme. Budu e vrijeme (Futur) Predbudu e vrijeme.

seeing) Uloga participa Primjeri Working on the fundamentals. or Present Prepared by last year's experience.morati.] Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle. Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika. tim je po eo kada i glagol.biti. Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. the coaching staff devised a Particip pro li master strategy. Glagoli koji se zavr avaju na s. ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented". u isto vrijeme] Having experimented with several game plans.] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme . to have .imati. x. can.consider. je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared". may . ought . the Perfect coach knows not to expect too much. polahko napredovati.trebati. sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es": . z. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". he reads (hi ri:dz). radnja se de ava u paralelno. osim glagola: to be . the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve. ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised". ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows".Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice. de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove. must .mo i.] perfekta (Past Participle de ava prije glagola.

Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y". bez prijedloga "to". ona . past present future Sunce izlazi svaki dan. to try (to tries).Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em). it calls we call you call they call ja zovem ti zove on. she.she.I do not write.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he. present future to call . da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano). she.zvati I call you call he. da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no). he teaches. mijenjaju "y" u "i". u tre em licu jednine: to cry (he cries).he dresses. ona zovu I do not call you do not call he. past Jenny trenutno nije prisutna. ono zove mi zovemo vi zovete oni. pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja. bez prijedloga "to": I write (ja pi em) . he . The sun rises. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking . I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. I work (ja radim). sada i poslije. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi). kad pred tim "y" stoji suglasnik. Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do". You write (ti pi e ) . it call? do we call? do you call? do they call? Sada nje trajno vrijeme . one. she. prije. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. Jenny is not here.

nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening Ako glagol zavr ava na ie. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. (sada u im engleski) You are reading this now. Me utim. present future . Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik . ponekad moramo malo promijeniti rije . mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying Izuzetak 3 Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e.Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo. (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada.

. seem. a ne radnju. prefer. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. smell.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem. npr: This coat feels nice and warm...the girl is dancing. constantly. weigh ostali look (biti sli an). measure. to je na a percepcija.the candle is burning. (ovaj brod je lijep i udoban. i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always. feel. feel (misliti). be (u ve ini slu ajeva). taste. like. ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book.. hold. past present future Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. understand emocije/ elje envy. think* mentalna stanja forget. recognise. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*. imagine. hate. hope. fear. notice. have (kada zna i posjedovati) .smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno. Me utim. want. (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje. radnja se ne mora odvijati ta no sada.. consider. mean... find (misliti). see*. remember. mind. (mogu vidjeti) itd. suppose.glagoli osjetila (feel. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight. forever itd: The Sun is rising constantly. regret. hear. . obi no se ne koriste u trajnom obliku.. . hear.. dislike. doubt. taste mi ljenje assume. see. love.the pages are turning. osje aj kvaliteta broda) . cost. know. . wish mjerenja contain.

zvati I'm calling you're calling he. to call . da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. 4 months.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? Slo eno sada nje vrijeme . (ove nedjelje sam putovao u Zagreb. Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years. sedmica jo nije zavr ena). (susrest' u Anthony-a kasnije. (ona ve era. percepcija) I'm seeing Anthony later. she. va no je da je auto kupljen. I have lived in Sarajevo since 1970. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. i jo uvijek ivim). da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. she. yet. she. since. to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. (D on se osje a mnogo bolje sada. for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?).. it has called we have called you have called I haven't called you haven't called he. uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever. njegovo zdravlje se pobolj ava). she. never. I can see Anthony in the garden. She has three dogs and a cat. she. it called? have we called? have you called? . Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense). (ona ima tri psa i ma ku.. ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car. and 9. ( ivim u Sarajevu od 1970-te. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". she. posjedovanje) She's having supper. (ova stranica postoji ve . da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti. planiramo se susresti) to call .). Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena.041666666666671 days. already. ona jede). ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno. (gosti su upravo u li u dvoranu). (vidim Anthony-a u ba ti.John's feeling much better now. (kupio sam auto. nije bitno kada). it hasn't called we haven't called you haven't called have I called? have you called? has he.Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci.

they have called they haven't called have they called? Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt . past present future radnja po ela u pro losti nastavlja se u sada njosti I've been reading for two hours.I've been itd.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti. (ne razumijete (sada). i jo uvijek itam) . esto se upotrebljavaju skra enice: I have been . Kada pi emo present continous. ( itam ve dva sata. I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running. past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future I'm tired because I've running. (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening. jer niste slu ali). u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours.

20 godina. januara. she. a sada se osje a dobro). for period vremena since od vremenske ta ke 20 minutes three days six months a long time ever itd.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since".zvati I have been calling you have been calling he. since se obi no koristi samo sa perfect vremenima. 7 sedmica. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. to call . it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? . she. a ni sada ne pu imo). (nismo pu ili. it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. 6. u petak. she. (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks. and now she feels well. I've been studying for three hours. Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati. a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit). (u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima. 7. (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice.How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta. it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he. Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. Tara hasn't been feeling well for two weeks.

PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme . (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week. He did not go to London. . (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night. pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed. (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. itd. Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet. Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena. (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week.Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. I did not go to London.

moramo koristiti prosto pro lo vrijeme. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children.called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik. she. (i li smo u kolu kada smo bili djeca). (ona je itala) We were playing. she. (bio sam u Liverpulu pro le godine). it here? You were here.skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level .The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading. it was here. (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading .She wasn't reading. .planned skip . a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense).levelled call .worried cry . to call . she.Glagol be nema u svim licima isti oblik. (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila. upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava: . it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme . taj se "y" mijenja u "i": worry . (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. she. (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer. I.zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he. he. he. c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. it called he.Was I. she. krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan . it didn't call did he. .were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal.cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year.

Nobody was walking in the streets. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti. Mi smo stigli u 9 i 15. (bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am. Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>. da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. The train had left when we arrived. she. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri). to call .prije neke druge radnje: We had left home before he came. tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti . she. you were calling. (voz je krenuo u 9 sati. The wind was blowing hard. Bond saw the killer in a telephone box. past present future . (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting.) The train had left when we arrived..da se opi e pozadina. Suddenly. I was watching TV when you telephoned.15am. she.. npr: "James Bond was driving through town.zvati I was calling. odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). a zatim se nastavlja pro lim vremenom. a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli. (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. It was raining. We arrived at 9. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) .". Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom. he.

I was not hungry. I had just eaten. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom. Ram had been waiting for two hours. I had never seen him before. . past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before. she. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu). (igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call . (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. (kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. When I arrived. (nisam bio gladan. (nisam znao ko je on. she. it called? had we called? had you called? had they called? Nesvr eni pluskvamperfekt . nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. Ram had been waiting for two hours when I arrived. c) iza izraza: as if (kao da). if only (kad bi barem). she. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta). upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. I arrived at 11am.15 Mi sti emo u 9 i 15. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he.zvati I had called you had called he.Voz odlazi u 9 sati. 9 9. b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not. I wish (kamo sre e da). past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl.

At 4pm tomorrow. past present future . she. Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. mo e se koristiti glagol shall. neko je pu io). Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri".we shall call (ja u zvati . to call . it had been he. U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will. it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme .Tako er se koristi da bi se izrazila namjera. it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme . prijetnja ili obe anje. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. nadu itd. it had been calling he. (osjetio sam cigarete. she.mi emo zvati). tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes.Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g. (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow.zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he. odluka. it will call he. (pomo i u joj jer je lijepa) to call . somebody had been smoking. (John je bio veoma umoran.Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola. Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti.John was very tired. she. he had been running. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola. she. I hope we will have better luck next day.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call . she. I will be working.zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he. Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti. will + pomo ni g. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be. it will not call will he. she.

(uzmi ki obran.15 Vi sti ete u 9 i 15. she. she. it have he. (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella. will + pomo ni g. (igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. she. it will be raining when you return.) The train will have left when you arrive. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati.15am.zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he.) to call . You will arrive at the station at 9. she.zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he.Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g. I will be playing tennis at 10am tomorrow. it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? . it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme . Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. past present future Voz odlazi u 9 sati.4pm U 4 sata bi u usred posla. she. 9 9. it will have called he. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am. she. Kada koristimo budu e trajno vrijeme. it won't be calling will he. When you arrive the rain will have left. na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. (Oni e napustiti parlament do 12 sati. padat e ki a kada se bude vra ao) to call . it will be calling he. Voz e oti i kada vi stignete.

it will have been he. slu e za imenovanje pojedina nih bi a. vlastite imenice (proper nouns). sve do 20 sati uve er kada jo traje. London. Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje. eye (oko) itd. computer (ra unar). will + pomo ni g.zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he. Dreamweaver itd. Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not . He will have been travelling for 24 hours. a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will. she. she.you'll itd. Npr: man ( ovjek).Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g. Edinburgh. (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada). Imenice dijelmo na nekoliko vrsta.I won't you will not .you won't itd. Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will . town (grad). I will have been working ten hours. boy (dje ak). traje deset sati. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have. slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. He will be tired when he arrives. mjesta itd.I'll you will . it will not have will he. Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne. it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE ± NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo.) to call . she. One mogu biti: op e imenice (common nouns). Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti. Putovat e ve 24 sata. . happiness (sre a). Mary. love (ljubav) itd. (Bit e umoran kada stigne. Bosnia.

lavica . sugar ( e er).arobnica . se ne mogu brojati. Rod imenica .niece . ozna uju ne to nestvarno.lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav .kobila . milk (mlijeko).kraljica . One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati.tetka .postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander . tj.empress .djevoj ica .glumica .countess . air (zrak) itd. air (zrak).actress .pjesnikinja . Mno inu tvore samo op e imenice. health (zdravlje).guska . slu e ozna avanje tvari ili materija.crnkinja .princeza . apstraktne imenice (abstract nouns).negress .patka .grofica . gradivne imenice (material nouns). neko svojstvo ili stanje. imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter).Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro).nun .abbess . imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Gradivne i apstraktne imenice.ne aka .heiress . army (vojska) itd. lead (olovo).daughter .sorceress . flock (jato). uzete u op em smislu. Tako er.princess . thirst ( e ). fear (strah).opatica .sister .duck .nasljednica . Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: .aunt . slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini.mare . three months (tri mjeseca) itd. ice (led) itd.carica .hen .duchess .poetess .sestra -k i .kalu erica .vojvotkinja . team (mom ad).goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak . thirst ( e ) itd.dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion .zbirne imenice (collective nouns).queen .girl .majka .mother .koko ka . te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke). prirodan je. Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine).

koji se izgovara iz: . rodica) Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman.hero . virtue.maid-servant . streamer. -sh.slu kinja . ptice. imenice: boat. despair.heroina . death. liberty.gazdarica Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik.slonica .books (knjiga . Primjeri: book .faces (lice .Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". "cat" je enskog roda. Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika. Mno ina imenica . -x. imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love. earth i moon.heroine heroj .vrabica . time. man-of-war. ribe. ship. mercy grace. enskog roda su i nature. male.knjige) face .obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord . anger. prijateljica) (u itelj.female-elephant .hen-sparrow . female. -ss. mu kog roda su tako er i: sun. u enica) (prijatelj. -tch dobijaju nastavak "-es". vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she. insekti su obi no srednjeg roda. lady.lica) Imenice koje se zav avaju na: -s. neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory.cow-calf . enskog roda su: imena dr ava i zemalja.junica . fear. Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda. "child" mo e biti sva tri roda.landlady sluga vrabac junac slon gazda . woman: lady-teacher (u iteljica). man. U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda. u iteljica) (ro ak.

oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo .octavos klavir spjev oktava .dani .cuckoos kukavica .spjevovi .stories zemlja dama pri a .zemlje .klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro .crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo .heroes .krompiri .kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .no evi .wives polovina tele no supruga .days .dje aci .potatoes .cantos .benches razred grm klupa .telad .pri e Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife .ladies .heroji .calves .svirale .fifes borba svirala .polovine .igra ke .toys dan dje ak igra ka .countries .razredi .negroes heroj krompiri crnac .class bush bench .bushes .knives .borbe .grmlje .boys .dame .classes .pianos .strifes .klaviri .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife .halves .

patuljci .struje Imenice koje zav avaju na "-oof".brothers .tabovi .cloths .children vo dijete . "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .krovovi .sportisti Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth .Romans .ene .teeth .Rimljani .zubi .chiefs .cliffs krov patuljak poglavica greben .Englishmen .dijeca Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .staff gulf .oxen .women .poglavice .sportsmen ovjek ena zub Englez sportista .staffs .ljudi .roofs .oases (polupre nik.Germans Rimljanin Norman Njemac .gulfs tab struja .grebeni Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child .clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji.Normani . dru tvu) ( tof) (odijelo) Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis . polupre nici) (oaza.Njemci .Englezi .brethren . "-ief".radii .Normans .men .volovi . oaze) Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje .dwarfs .

tj.menservants (sluga. a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka) Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke.forget-me-nots (gledalac. d eparo i) (nezaboravak (cvije e).pick-pockets .je slo enica sastavljena. oru je) (knji evnost) . nezaboravci) Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant . onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not . onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mno iniu. gledaoci) (d eparo . od rije i koja nosi smisao.lookers-on . Ako je slo enica sastavljena bez imenica.

pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti). (i zapitali smo u itelje) 5. Teacher. pad. (i zapitali smo u itelja) 5. jesu li va e knjige velike) 6. A teacher had a book. (neki u itelji imali su knjige) 2. pad. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. pad.compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica . Drugi pade . sedmi pade pomo i prijedloga "about"). Some teachers had books. je li va a knjiga velika?) 6. tre i pade pomo u prijedloga "to". The books of the techers were big. (oti li smo u iteljima) 4. koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. And we asked the teacher. The book of the teacher was big. (knjige u itelja su uvijek velike) 3. are your books big. pad. pad. We went to the teachers. After the conversation with the teachers. pad. (neki u itelj je imao knjigu) 2. We went to the teacher. a nastavak se izgovara kao "z": . (u itelji. pad. pad. is your book big? (u itelju. (znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. Peti pade izra ava se imenicom bez lana. (poslije razgovora sa u iteljima) 7.Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga). pad. And we asked the teachers. Teachers. After our conversation with the teacher. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika. pad. (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). onda dodajemo samo apostrof. pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. pad. We know more about the teacher. pad. a "s" iza bezvu nih suglasnika. U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s. pad. (oti li smo u itelju) 4. esti pomo u prijedloga "with". teacher's book (u iteljeva knjiga).Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. We know more about the teachers.

dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti). either. these.then": He is less rich than his brother.as" i pozitiva pridjeva.. his. neither. D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde).. Pore enje pridjeva . few. obrazuje se pomo u rije i "less. every. an. beautiful. all. German. neodre ene (indefinite): a. enough. much. Jednakost se izra ava pomo u rije i "as. opisne (descriptive): young. koli inske (quantitative): some. James's Square (trg Sv. certain. English. Pridjev obi no stoji ispred imenice.superlative. Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini. prisvojne (possessive): my. one.. Croatian. PRIDJEVI ± ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije . (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). our.jednakost . ni broj ni pade .. her. Osobne imenice mogu se zavr avati na -s. its. U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). Pridjevi se dijele na: li ne (proper).comparative tre i stupanj . those. He is as strong as a horse. Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice). onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava).Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj .nadmo nost . their. koji se pi u velikim slovom: Bosnian. younder. such.nejednakost . any. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St.positive drugi stupanj . kojim se izra ava umanjenost. that. Italian. (jak je kao konj) Komparativ. another. your. upitne (interrogative): what. pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod. which. the order. (on je manje bogat od svog brata) . green.Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake". the same. Serbian. diobne (distributive): each. He is as rich as his friend. pokazne (demonstrative): the this.

the prettiest (drag). big. a ne suglasnika). i obrazuje se: . (to je veoma ta no. Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik.sa izuzetkom sljede ih: just. -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji). the most right. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r". more right.prettier. the more just right.kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother. kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu. Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi . apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. odnosno "-st": fine.finer. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji). "ow"."sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i). "-er" ili na silabi no "l". (veoma sam vam zahvalan). Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty.the biggest (velik). (on je bogatiji od svog brata). (on je samostalniji od svog brata). . Ako se pridjev zavr ava muklim "e". Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni. more just. ali gray. taj se suglasnik udvostru uje: fat.fatter.bigger.Komparativom se izra ava uve anost.kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. Ako je pridjev vi eslo an. Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y". Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva.grayer.the finest (lijep). . umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika.the fattest (debeo). to je ponajvi e ta no). kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu: .

handsome itd.Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i. prettier. the narrowest. beautiful. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina. more learned. more famous. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship. the prettiest. kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous. clever. narrow. more beautiful.pretty. quiet. polite. simplier. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. cruel. . Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu. narrower. cheerful. the simpliest. the most learned. the most beautiful. the cleverest simple. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI ± PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke. Takvi su pridjevi: common. pleasant. the politest. the most famous. cleverer. politer. Nepravilna komparacija pridjeva . learned.

by (od). after (poslije).Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. in (u). in (u). behind (iza). sastavljeni su od vi e rije i: into (u). between (izme u). Edin. Beograd. on (u) i dr. Zagreb. in front of (ispred). Prijedlozi mogu biti slo eni. since (od). zamjenice (you. grupne imenice (my first job. us). sa). money.he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from . without (bez). into (u). . before (ispred). a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. upon (na). your blue book). Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica". ka. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of . b) prijedlozi za vrijeme: before (prije). within (u). d) prijedlozi za sredstva: by (od. gerund (swimming). uzroka. li ne imenice (Sarajevo. cilja: from (od). him. towards (prema). prema). to (u. kod. pri). Japan. you. pomo u). Mary). a nikad glagol.I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. on (na). na. your blue book. working. coming. Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol. house. above (iznad). c) prijedlozi za o uvanje porijekla. English people. with (s. love). through (pomo u). outside (napulju). under (ispod) i dr. tj.where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to . throughout (skroz).

I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with .he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about .what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among .I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except .this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without .they came to the house (pri li su ku i) until .I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till .I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into .the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in .will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em) .I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for .what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since .there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between .you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before .she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond .at .I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards .

lo e) itd. quietly (mirno). Prosti prilozi su: now (sada). (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. often ( esto). sometimes (ponekad). (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said.what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. I can't know everything. pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door. less (manje) i dr. Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo). no more (ne vi e). Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. near (blizu). truly (zaista).lijepo) bad . ever (ikad). late (kasno) i dr. priloge za koli inu: more (vi e). hardly (jedva). quickly (brzo). loud (glasno). early (rano). izvedene i slo ene.beautifully (lijep . most (najvi e). oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously. Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek). so (tako). Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine: . priloge za mjesto: here (ovdje).badly (lo . at last (najzad) itd. as (kao). too (previ e). pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. at least (bar). out (iz). why (za to). little (malo). (tamo je zaista tiho) Me utim. down (dole). (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste. (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. many (mnogi). prilozi stupnja: very (vrlo). (o ito. (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ± ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole. quite (sasvim) i dr. enough (dovoljno).regarding . far (daleko). in (u). fast (brzo). usefully (korisno). happily (sretno) i dr. prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. then (tada). never (nikad). (John pri a glasno) She never smokes. soon (uskoro). at present (sada). right (pravo) i dr. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful . (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome. there (tamo). priloge za na in: how (kako). seldom (rijetko). up (gore) i dr. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly.

nearest.less .least .to draw near .to speak loud .nearer .longer . furthest . Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs. pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok) .farthest. naporan) .best .worse .to charge high . beautifully .. jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er". near (blizak) . skup) fair (lijep.to stop short .du e.dvoslo ni i vi eslo ni prilozi. u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve. oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak.to sell cheap . (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. next .to work hard .latest.nearly (skoro).most beautifully (lijepo .more .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly"..). kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more". last Ina e.better .farther. (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI ± INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati: .to play false .to copy fair . Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) .most .). a za superlativ rije "most". (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.to buy dear .to speak loud .worst .later . further . U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag.ljep e.longest (dugo .to sing right .more beautifully ...hardly (jedva). a superlativ nastavkom "est": long .

( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as .. zavisne (subordinative): that (da). (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either.. (ne znam da li da idem ili ne) because . hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).He came in order to hear news. (do ao je da bi uo vijest) as much as . yet (ipak) i dr.Neither he or his sister knew this lesson. or (ili). (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as . when (kada).You may keep this book as long as you want.u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI ± CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i). although he wouldn't admit it.He did it as well as he could.. (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as .He knows that I was right. if (ako). (odavno se nismo vidjeli) until. till .It was a long time since we met. (ili vi ili va brat morate i i) neither. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .nor .Both you and I think so. (oboje mislimo tako) unless ..As soon as he came we called his father. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to . (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since .I have read as much I had time.Either you or your brother must go.We saw him before he left his office.and .I don't like it because it's too tiresome.. ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . (ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE ± PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na: .or . Glavni veznici i njihova upotreba: before .ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.I don't know whether to go or not.We all waited until the rain stopped.. though (iako) i dr. but (ali).I am not going to do this unless it is necessary.

to me.Relative pronouns Diobne zamjenice .Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja). Kad upotrijebimo zamjenicu "we". Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of". a kad upotrijebimo zamjenicu "they". of you.her. to write (pisati). with you.Distributive pronouns Neodre ene zamjenice . to bring (donijeti). uklju ujemo lice koje govori. (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. you (vas). Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati. him. you (tebe).it (on-ona-ono) u jednini. zar ne) It seems to me that we shall have rain. with me. bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. to you.Indefinite pronouns Li ne zamjenice . i us (nas). to sell (prodati). U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e). Poslije glagola: to tell (kazati). prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta.Interrogative pronouns Relativne zamjenice .Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me. you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini. (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him.Possessive pronouns Povratne zamjenice . tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me.Personal pronouns Prisvojne zamjenice . he.she. onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go.Reflexive pronouns Pokazne zamjenice . b) u etvrtom pade u: me (mene). we (mi). (samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day. (ne mo e se pretpostaviti da sve znate) .Demonstrative pronouns Upitne zamjenice . ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu).Li ne zamjenice . (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica. isn't it? (hladan je dan. you (ti). to throw (baciti). to read ( itati) i jo nekih. to give (dati). (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? . (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing. (nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. to send (poslati).it (njega-nju-njega) u jednini. (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. them (njih) u mno ini.

and where is yours (a gdje je va a) . to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio. ova) za bli e predmete ili lica u mno ini. its (njegov) u jednini. Pokazne zamjenice .Prisvojne zamjenice .Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj. bez i ije pomo i). Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion.e) u mno ini.a. ono) za dalje predmete u mno ini. ona. the latter (zadnji. themselves (oni sami) za mno inu. ije: Whose hat is this? It is mine. herself (ona sama). "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice). ti li no). .pris. itself (ono samo) za jedninu.a. Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji. Povratne zamjenice . prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) . himself (on sam). that (onaj.e).a.a.e). yours (tvoj.e). a. zatim such (takav. such are his words. ovo) za bli e predmete ili lica u jednini. upotrijebiti "my own": This book is my own.prisv. yourselves (vi sami). ours (na . (takvo je moje mi ljenje. dalji po redu). mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine". Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. the former (pre a nji. (to nije istina). zamjenica. these (ovi. ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti. o) i the same (isti). raniji). pridjev. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice. ija. yours (va . Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed.Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj. li no ja). ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). ove. takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama). ourselves (mi sami).e). his (njegov). yourself (ti sam. one i ones. ova. theirs (njihov. (li no on je u inio to herojsko djelo). hers (njen).a.Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam.

of which (kojega) 3. pad. Upitne zamjenice . pad. pad. I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali). pad. Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete). pad.kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat). whichsoever. "Whom" se mo e izostaviti: . Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. Relativne zamjenice . pad. pad. what . of what ( ega) 3. kojega) 3. pad. with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1.Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti). whose ( iji. what i which. which (kojega) 5. but. what is this made of (od ega je ovo napravljeno). which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). whichever. which (koji) 2. whosoever. pad. whom do you see (koga vidite). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). pad. pad. what. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a). who (ko) 2. whatsoever. pad. to what ( emu) 4. what ( ta) 2. Promjena zamjenice "who": 1. what ( ta) 5. Ako su "who" i "what" predmeti u re enici. to which (kojemu) 4.koji.Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who. what colour is your bag (koje je boje va a torba). which. with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1.Relative pronouns Relativne zamjenice su: who. "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i). "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica). whom (koga) 5. pad. that. whatever. onda su to pridjevi (which . pad. to whom (kome) 4. pad. as.

each other. poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem).Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each. "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica. Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga). i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo). a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). jedan drugome itd. ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat). ivotinja i stvari. ivotinje i stvari. Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do. very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). nothing. only. I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). umro je). neither. "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. none. "That" se odnosi na lica. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). . "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). they are not right ( ta bilo da ine.poslije rije i: all. Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno.the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati). "Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). ija je slava velika. ivotinje i stvari. nisu u pravu). a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: . the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva). anything. something. "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). Each se odnosi na lica. everything. much. little. ivotinje i stvari. any. "Whose" se odnosi na lica. I know what you mean (znam ta mislite). some. Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga. Diobne zamjenice . ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo). Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica. "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac. either.

koli inu ili stepen. any neki.Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio. svi few malo a few ne to. bilo ko neko. b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko. much mnogo some. ne to. all is lost (sve je izgubljeno). nekoliko little malo a little ne to malo many. . Neodre ene zamjenice . "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini. nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something. Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no). i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac). "All" zna i cjelinu.either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). the house is empty. all have gone (ku a je prazna. izvjestan broj. bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i). "Either" i "neither" su tako er i veznici. svi su oti li). ivotinje i stvari.

Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said. ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go.non-stop Ostali prefiksi: a be de dis . ali uzalud). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina. Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. drugi su rekli da ostanem). uzet u neke). "Both" se upotrebljava za lica.PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non .irrational .ashore . "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. disbelive . I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga. another after some minutes (jedan je stigao odmah.illiterate . ivotinje i stvari. ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica. Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most).unwise. many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo. Glagol je samo u mno ini: many will come. "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome)."Any" ima neodre eno zna enje.disarm . ali ja jo uvijek nikog ne vidim). ali jo vi e njih e oti i). Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide).beloved . nijedna osoba. nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e). in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao).disagree. ta e se ovjeku dogoditi). works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. PREFIKSI I SUFIKSI . "One" se upotrebljava za lica u jednini. "Another" se upotrebljava za lica. unwell . ivotinja i stvari. but in vain (mnogo je bilo re eno. "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica. two artists have exhibited their paintings. drugi poslije nekoliko minuta). others said I should stay (predlo io sam da odem. radovi obojice su od velike vrijednosti).defend . there are many interesting books here. and still more will leave (mnogi e do i.indirect . dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti).

-ence -hood -ia -ic. Croatia. koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician. -orian -er. student) sufiksi koji ozna avaju apstraktnost. -ent (Bosnian) (optician. historian) (reader. flexible) .reform . uslov. nauke. Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy) (considerable. -ible (distance. conductor.en ex fore out inter mis post pre pro re over sub . -or. librarian. mjesto: -ance. dentist) (assistant.enlarge . sentence) (neighborhood) (Bosnia. stanje. deminutive.misundrerstood . kvalitet.outline . -ist -ant.overload .international . predmete.submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost. pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta.explain .protect .prepare .post-ware . procese. -arian.foreground . -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able.

final) (social) (economic. -d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola: (equal.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv). jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. mjesto (PM) i vrijeme (PV). (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan) . Engleski jezik je veoma precizan u redu. various) (ready. odnosno rasporedu rije i u re enici. -ious -y -some -like -th. third) (girlish) (golden) (southern) (northward) -ate -ed -en -fy.-al -cial -ic. zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN). My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). Na prvom mjestu je subjekt (S). -ical -ant. -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga: (dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle) -ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i . independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous. -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous. gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth. pa predikat (P). physical) (distant. zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici.

Zarez .The question mark Ta ka .Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju. and football in high school.The full stop or period .The colon Ta ka-zarez .The full stop or period Zarez . (et cetera . . (John je igrao u rukomet. te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly. i sli nih primjera. ona je "tamno zelena".Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva. hockey. John played handball. preporu uje se da budete doslijedni.The comma Dvota ka .i tako dalje) . me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta. Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. (ona spava) I was in England.Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke. hokej.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i. (sun ano. koji dolaze jedan za drugim.Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi.Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car. cool day was perfect for lying in the dark green grass. (company . Trava nije "zelena" i "tamna". zar ne?) . ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny.U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan. message message message Best wishes. (bio sam u Engleskoj) . Jack Brown . i nogomet u koli) . Best wishes itd.Ta ku koristimo u skra enicama. pi ite je u cijelom tekstu.The semicolon Upitnik . Yours sincerly. jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. didn't you? (zaklju ao si auto.Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping. i ponekad predstavlja pitanje stila. fraza i klauza u re enici.kompanija) etc. da izme u "dark" i "green" nema zareza. . ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd. Dear Jane. toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite. ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co. Me utim. Znaci interpunkcije ± Punctuation Ta ka .

a Jeff je nosio tenisice) . nor. on nastoji postati diktator) .poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms. therefore. (Ron je nosio kaubojske izme. su esto predmetom ale) Eddie will. or. so. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home.pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. Ta ka-zarez . or. department stores. (kada je sastanak bio zavr en. they are much less inclined to take it. .): Today people can buy what they want from supermarkets. zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze. etc.M.Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. for. . for.prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator.prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") . I met three of my classmates coming out of the subway.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. (Oni moraju imati: knjige. (ljudi obi no rado daju savjete. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) . are often the subject of jokes. osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake".Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and.Zarezom se odvaja uvodna fraza. but in Colonial days. when such conveniences did not exist. in spite of my wishes. (na putu prema koli. and discount stores.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. ako one sadr e zarez: .izme u rije i koje nabrajamo. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) . nor. furthermore. but.prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books. putovati u Rusiju) Dvota ka .da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold. thus. papers and pens. and Jeff wore tennis shoes.The semicolon Ta ku-zarez koristimo: . people depended on general stores and peddlers. as you know. uprkos mojim eljama. izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans. but. te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school. kao to znate. moreover.The colon Dvota ka se koristi: . so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots. travel to Russia. papire i olovke) . yet. then. (njegovi motivi su jasni. (Eddie e.. (teksa ani. Weiner: . yet): People are usually willing to give advice. nevertheless.

(u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural . and Leo Tolstoy. imenice quiz je quizzes i sl. Tako mno ina imenice party je parties. vicepresident. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet.Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. treasurer.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. James Joyce. president. Upitnik .The newly elected officers of the group are Thomas Mann. Emily Dickinson. secretary. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini . The instructor asked the students what they were doing.

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes .

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful