ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

. a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). . . a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona).send me the book (po alji mi knjigu) .ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). . . The Pacific Ocean (Tihi okean). ustanova. brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament). mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka).ispred "same": the same to you (isto i vama).ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi). . . plananskih lanaca.ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu).kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja). The Majestic (hotel) itd. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci).ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more).ispred imena rijeka.ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca). Odre eni lan se ne upotrebljava: .ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu. .u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem). . . asopisa.ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona).imena dana. . . The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane).ispred imena zgrada.ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose.ispred imena listova. magazina: the Times. . . . .pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi).

prison itd. market. . do ite. Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu. Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom. an open window (otvoren prozor). houses (ku e). an hour ( as). ali I have time (imam vremena).gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta). she writes quickest (ona pi e najbr e).imena obroka su bez lana: children. .man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu. . dinner is ready (djeco. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati. ru ak je spreman). ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan). come. he was put in prison (stavljen je u zatvor). tj. Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a). court. . .. nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu).misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju).uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i). . idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i).imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni). a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek). . college.lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu). .imenice kao to su: school.

Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina). postao je vojnik).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta).poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu. Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). no less. Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. quite. Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce). te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no). score (dvadeset). such. . the post of. as .kad se ne to nabraja: my brother is a runner.uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru). Neodre eni lan se izostavlja: . we have confidence in you (imamo povjerenja u vas). the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara). the office of. hundred.poslije izraza kao to su: the title of. Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many.Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja). . . million: a hundred balls (stotinu lopti). too. a third (tre ina). broj.u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike). eridanova komedija). pliva i skaka ). what. thousand. gross (dvanaest tuceta). dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). swimmer and jumper (moj brat je trka . . rather. . Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals". he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor). Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme. a comedy by Sheridan ("Suparnici". so.

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead awoke was. were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led .

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English.Phrasal Verbs . (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt. (on je stigao) She speaks fast. (ona govori brzo) John goes to school. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.MULTI-WORD VERBS . it dresses himself.Frazalni glagoli . He has arrived. she. (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he. (on govori engleski) We are watching TV. (mi gledamo TV) I saw an elephant. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI .Prepositional Verbs .Frazalni prijedlo ni glagoli .PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj.Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli . Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. herself.Prijedlo ni glagoli .

glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih.Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola. nemamo izbora. obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat. They turned my offer down. kada imaju direktni objekat). Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola: . Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. ako je direktni objekat zamjenica. tj. my offer. look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary. Npr: They turned down my offer. (obje re enice su ta ne) Me utim. svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte.

Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Direktni objekat his wife. Flying is dangerous. (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima). (ova zgrada je na a kola) Gerund . We run out of it. pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima. i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. your attitude. gerund ima istu funkciju kao imenica. seeing you. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti). (ona dobro slika). One of life's pleasures is having breakfast in bed. Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu). kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (on voli brzo hodati).THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing. i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong. . pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (letenje je opasno). (Johnova ljenost me ini nervoznim). Iako izgleda kao glagol. gerund pro li (having read). We run out of fuel. (jedenje ljudi je pogre no). (ne volim itati knjige). a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (ja surfam) imenica: This building is our school. mo e stajati u raznim vremenima. eggs.The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. "-ING" OBLICI . iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books. uvijek imamo direktni objekat. imamo: gerund sada nji (surfing).

(ona je bila u kupovini) He came running towards me. ( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori). bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground. would you mind i pridjeva "worth" i "busy". (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. It's no use trying to escape. When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti). (ona dobro slika). poslije izraza: can't help.The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing. (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go". it's no use/good. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. do you mind. Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta). Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. to keep on): She always puts off going to dentist.poslije prijedloga. u slo enim imenicama: a driving lesson. train-spotting. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. can't stand. there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke. (na li su majku kako sjedi u ba ti). (ona uvijek odla e odlazak zubaru). kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. a swimming pool. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali). to give up. to take to. (bio je zato en unutar ku e u plamenu). to be for/against. . to put off. (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta . iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward. bird-watching. kao pridjev: It was an amazing film. (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams.

since. i izra ava razlog radnje: Feeling hungry. Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as. Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor. They went laughing into the snow. Dropping the gun. npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu". He whistled to himself.) Being poor. od strane iste osobe. . od strane iste osobe ili stvari. Whistling to himself. DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. Indirect Speech or Reported Speech). koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow. mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. He walked down on the road. She dropped the gun and put her hands in the air. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl. Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge. Direct speech). he cleaned the flat. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu.da zamijeni re enicu ili dio re enice. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme. he didn't spend much on clothes. he walked down on the road. because. (= because he felt hungry.. he left the house. he went into the kitchen and opened the fridge.. she put her hands in the air. They laughed as they went. Putting on his coat. Knowing that his mother was coming.

Prema ovim pravilima: am do shall will have.) I: She said that she was going to come soon again.Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost. onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask". Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing. when itd." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before D: He said: "I do not understand this letter. (ona upita svog brata ta radi) . (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again. -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what. how." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo". onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether". (ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje.).

Tako er. Klauze ± Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol). All students who do their work should pass easily. dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. kori tena je i oznaka ta ka-zarez (. Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). Shakespeare is my other.): This is one of English classes." (otac re e sinu: "Pazi se"). Giuseppe said that the plantar wart. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom. had to be removed. The book that is on the floor should be returned to the library. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju. can type 132 words a minute. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. whom. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice. jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) . in fact I am going to the library now. which had been bothering him for years. (u ovom slu aju.) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. I: Father told his son to be careful of himself. dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa. oznakom ta ka-zarez (. but he also got an A+. (otac re e svom sinu da se pazi). Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. kao re enica. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. which ili that. who used to be a secretary for the President.D: They asked me: "Do you speak Spanish. (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed.

relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that. and he didn't even apply for the Dean's position. we know the cake is done. whoever. u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu. Charlie didn't get the job in administration. Charlie didn't get the job in administration. who. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. (moj brat. when. a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu. U re enici funkcioniraju kao subjekat. We know the cake is done when the timer rings. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. Za razliku od pridjevskih klauza. where. what i whatsoever. Uvode se relativnim zamjenicama: who. which really surprised his friends. figured it out for me. Npr: When the timer rings. whom. which really surprised his friends. whose. (U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu. which. tj. Giuseppe said that the plantar wart. which had been bothering him for years. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). Do you know what he knows [objekat]? In fact. direktni objekat ili prijedlo ki objekat. mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how. Tako er. that. zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice. Whoever wins the game will play in the tournament. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice.The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. who is an engineer. gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice. whether. prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. s toga ne e biti odvojene zarezima. opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. had to be removed. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom. je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. Oni ka u za to. whomever. When the movie is over. we'll go downtown. Rije i elipti ne klauze koje nedostaju . mogu da dopunjuju. Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune. why. U relativnoj klauzi. whose. koji je in injer. (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother. which.

I should have taken . U stvari. (ne bih uzeo) I should not have taken.se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje. jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if". Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta.uzeo bih you should take .bio bih uzeo you should have taken . jer su esto elegantne i efikasne u izrazu. Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica. (ne bih bio uzeo). Though [they were] sometimes nervous on the court. i izgleda ovako: if If uvjet y=10 posljedica 2y=20 ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10 To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen. a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo. a ponekad ih nazivamo "if re enicama". nulti-kondicional.THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would". onda (then) e do i do neke posljedice. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].ti bio uzeo itd. elipti ne klauze su ta ne ali i korisne. Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo. her recruits proved to be hard workers. Sada nji kondicional Pro li kondicional { { I should take . KONDICIONALI . . Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima. Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna. Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take.ti bi uzeo itd. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.

Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional .nevjerovatna mogu nost (Second conditional . I will stay at home. kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne. they do not pass the exam. ta ete uraditi? If it rains. me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. (ako bude padala ki a. it rains tomorrow. jutro je. niste kupili loto listi . zamislite da po ne padati ki a. Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti. you can watch TV tonight. posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. Ali mo da ete kupiti listi do ve eras. za raziliku od prvog kondicionala. If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji . osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home. i rezultatu tog uvjeta. razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti. jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi . Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur. Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti. Ponekad mo emo koristiti: shall. budu e vrijeme Treba primjetiti da ki a jo nije pala. can ili may umjesto will. kao i kod prvog. Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota. me utim. (ako bude danas dobar. ali je to nevjerovatna mogu nost. na primjer: If you are good today. i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac. Me utim na nebu se javljaju oblaci.realna mogu nost (First conditional: real possibility) Govorimo o budu nosti. i njenoj posljedici. Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. i onda postoji ansa. mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional . Na primjer. Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti.unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala.

Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car. you might have won. If they had not passed their exam. could or might: If I won a million dollars. da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta. Na primjer. tj. might have: If you had bought a lottery ticket.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti. njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect). poput neke op epoznate injenice. Ponekad umjesto would have koristimo should have. Primjetite. ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. (da nisu polo ili ispit. what would you have done? I would have invited her. a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice. would you be suprised? she would marry him. I could stop working.bez mogu nosti (Third conditional . Ponekad. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. me utim kod tre eg govorimo o pro losti. If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts.If If If If I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery I would be happy. Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni. could have. dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. ni o sada njosti ni .certainty) Tzv. I would by a car. (da dobijem milion dolara. mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional . govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio. Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(. their teacher would have been sad. umjesto glagola would koristimo should. I would have told her. Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti. (da si kupio listi lota. mogao si dobiti) Nulti kondicional .

Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme. subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne.ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme "if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. tj. I pro lost would have bought a car. To zna i. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. TRPNO STANJE (PASIV) . zakasnim na autobus) Kondicionali .o budu nosti. da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo. If I had won a lottery. ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. I would budu nost buy a car. Tako er. ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. I will stay at home. they get hungry. my boss gets angry. umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. it melts. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat . (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. (kada ustanem kasno. takvi koji uza se mogu imati objekat. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju. budu nost If I won the lottery. Naravno. 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains. i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water.PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu.

(ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog. "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se. A: I wrote this letter. (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present. (dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged. podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called .aktiv pasiv Everybody Water drinks is drunk water by everybody. (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em. (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . (pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se". koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. "razumije se".

koristite prosto pro lo vrijeme. I wanted to go home because I missed my parents. danas. Sada nje prosto (Simple Present) Da se izrazi pro la radnja. Da izrazite drugu zavr enu radnju. Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme. I know that I made the right choice. concert because I love the Wallflowers. Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. . Vrijeme u glavnoj re enici Vrijeme u zavisnoj re enici Primjer Da se izrazi istovremena radnja. The Deists believed that the universe is like a giant clock. She has grown a foot since she turned nine. koristite prosto pro lo vrijeme.conditional it would have been being called SLAGANJE VREMENA . I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. She knew she had made the right choice.SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. The President says that he will veto the bill. koristite prosto budu e vrijeme. Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. Da izrazite radnju koja e se desiti. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. koristite present perfect.

] desila prije glagola. "to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased. Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici. You will surely pass this exam if you studied hard. ["eagerness" je sada. svr eni futur (Future Perfect Tense) U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. Da izrazite radnju koja se desila ranije. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola. I will be so happy if they fix my car today. koristite prezent perfekt.] Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked". They consider the team to have been coached very well. "to try out" e se desiti poslije.] She would have liked to see more veterans returning. to have seen) The fans would like to have seen some improvement this year. Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer Infinitiv sada nji (Present Infinitive. Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. koristite pro lo vrijeme. Coach Espinoza is eager to try out her new drills.Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. Budu e vrijeme (Futur) Predbudu e vrijeme. ["Would like" opisuje stanje u sada njosti. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola .

imati. he reads (hi ri:dz). sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es": . de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove. je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared". Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. u isto vrijeme] Having experimented with several game plans.mo i. Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows". z. radnja se de ava u paralelno. or Present Prepared by last year's experience. the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve.] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme .] Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle. Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika. to have . ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised". ought .biti. tim je po eo kada i glagol. may . osim glagola: to be .morati. the Perfect coach knows not to expect too much. ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). polahko napredovati. must .trebati. the coaching staff devised a Particip pro li master strategy. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". can.] perfekta (Past Participle de ava prije glagola. ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented". seeing) Uloga participa Primjeri Working on the fundamentals. Glagoli koji se zavr avaju na s.Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice.consider. x.

You write (ti pi e ) . one. sada i poslije. ona .Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em). to try (to tries). u tre em licu jednine: to cry (he cries).I do not write. The sun rises. it calls we call you call they call ja zovem ti zove on. bez prijedloga "to". past present future Sunce izlazi svaki dan. it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking . bez prijedloga "to": I write (ja pi em) . pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he.he dresses. I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. I work (ja radim). Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do". it call? do we call? do you call? do they call? Sada nje trajno vrijeme . kad pred tim "y" stoji suglasnik. mijenjaju "y" u "i". Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y". da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano). Jenny is not here. ono zove mi zovemo vi zovete oni. he . present future to call . she. she. da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no). da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi). she. he teaches. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. past Jenny trenutno nije prisutna.she.zvati I call you call he. ona zovu I do not call you do not call he. prije.

present future . ponekad moramo malo promijeniti rije . Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik . vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo. Me utim. mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying Izuzetak 3 Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e.Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada. (sada u im engleski) You are reading this now. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now.nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening Ako glagol zavr ava na ie.

notice. . hear. want. think* mentalna stanja forget. consider. prefer. see.. osje aj kvaliteta broda) .. find (misliti).smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno. know. have (kada zna i posjedovati) . dislike. Me utim. (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje. npr: This coat feels nice and warm. feel (misliti). see*. measure.. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight. radnja se ne mora odvijati ta no sada. wish mjerenja contain. seem. past present future Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. mind. regret. doubt.. feel. hate. understand emocije/ elje envy. . like. hear.the pages are turning. (mogu vidjeti) itd. weigh ostali look (biti sli an). a ne radnju. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. mean. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*.the candle is burning. taste mi ljenje assume. love. imagine. (ovaj brod je lijep i udoban. ... hope.. ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book.the girl is dancing. fear.. be (u ve ini slu ajeva). i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always.* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem. recognise. constantly. suppose. taste.. hold. remember. smell. forever itd: The Sun is rising constantly. to je na a percepcija. cost. obi no se ne koriste u trajnom obliku.glagoli osjetila (feel.

da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. (ova stranica postoji ve . yet. Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci.zvati I'm calling you're calling he. for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?). (ona ve era. since. she. ona jede). to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. she. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? Slo eno sada nje vrijeme . (gosti su upravo u li u dvoranu). (D on se osje a mnogo bolje sada. dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". njegovo zdravlje se pobolj ava). it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. never. ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno. planiramo se susresti) to call . (kupio sam auto. va no je da je auto kupljen. she. I can see Anthony in the garden. she. I have lived in Sarajevo since 1970. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?". to call . sedmica jo nije zavr ena).zvati I have called (ja sam zvao) you have called he. already. and 9. she. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb.). i jo uvijek ivim). Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years. (ona ima tri psa i ma ku. She has three dogs and a cat. ( ivim u Sarajevu od 1970-te. it called? have we called? have you called? .John's feeling much better now. it hasn't called we haven't called you haven't called have I called? have you called? has he. posjedovanje) She's having supper. (susrest' u Anthony-a kasnije. (vidim Anthony-a u ba ti.. 4 months. nije bitno kada).. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense). uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever. she.Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti. Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena.041666666666671 days. da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti. ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car. da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. it has called we have called you have called I haven't called you haven't called he. percepcija) I'm seeing Anthony later. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he.

Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. i jo uvijek itam) . (ne razumijete (sada). esto se upotrebljavaju skra enice: I have been . past present future radnja po ela u pro losti nastavlja se u sada njosti I've been reading for two hours. Kada pi emo present continous. (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening. I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running.I've been itd. ( itam ve dva sata. da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future I'm tired because I've running.they have called they haven't called have they called? Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt . u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours. jer niste slu ali).

Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. to call . januara. a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit).How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. for period vremena since od vremenske ta ke 20 minutes three days six months a long time ever itd. Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati. (u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. she. Tara hasn't been feeling well for two weeks. and now she feels well.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since". 7 sedmica. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima. 6. (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice. since se obi no koristi samo sa perfect vremenima. (nismo pu ili. it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. I've been studying for three hours. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. 20 godina. u petak. 7. it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he. a ni sada ne pu imo).zvati I have been calling you have been calling he. it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? . For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta. (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks. she. a sada se osje a dobro). she.

. Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena. (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young.Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. He did not go to London. I did not go to London.PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme . (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed. (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week. itd. (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night. (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week.

she. . she. (bio sam u Liverpulu pro le godine). it didn't call did he.levelled call . (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading . she. (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer.Was I. she.called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik.planned skip . (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila. taj se "y" mijenja u "i": worry . c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. she.zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he. (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much. it here? You were here. to call . moramo koristiti prosto pro lo vrijeme. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children.cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava: . a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense). he.worried cry . upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola. (ona je itala) We were playing. it called he.were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal. it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme . (i li smo u kolu kada smo bili djeca). he. . I.She wasn't reading. it was here.The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading.Glagol be nema u svim licima isti oblik.skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level . krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan .

(znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri). it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) . (voz je krenuo u 9 sati. you were calling. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio).) The train had left when we arrived.da se opi e pozadina.zvati I was calling. Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom. I was watching TV when you telephoned. Suddenly. to call . (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. It was raining. a zatim se nastavlja pro lim vremenom. The wind was blowing hard. We arrived at 9.. Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>. (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti . he. (bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am. Nobody was walking in the streets. a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola.prije neke druge radnje: We had left home before he came.. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. she. The train had left when we arrived. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli. npr: "James Bond was driving through town. it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. she. odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu. Mi smo stigli u 9 i 15.". Bond saw the killer in a telephone box. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti. it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.15am.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola. she. past present future .

upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. she. it called? had we called? had you called? had they called? Nesvr eni pluskvamperfekt . it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he. glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not. (igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call . (nisam znao ko je on. . a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati. nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. I was not hungry. (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta). if only (kad bi barem). (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. c) iza izraza: as if (kao da). (kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. she. 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. she. I had just eaten. When I arrived.15 Mi sti emo u 9 i 15. 9 9. (nisam bio gladan. Ram had been waiting for two hours.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. I wish (kamo sre e da). past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu). U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom.Voz odlazi u 9 sati. I arrived at 11am. b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. Ram had been waiting for two hours when I arrived. I had never seen him before.zvati I had called you had called he.

Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola. Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje. to call . it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme . odluka. it had been calling he. Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri". will + pomo ni g. At 4pm tomorrow. neko je pu io). she. he had been running. tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes. (pomo i u joj jer je lijepa) to call . it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme . past present future . she. (osjetio sam cigarete. I will be working.mi emo zvati). (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful.John was very tired. mo e se koristiti glagol shall. I hope we will have better luck next day. it will call he. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. she.zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he. Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti. Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow. she. U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will.Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g.we shall call (ja u zvati . a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola. she.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. nadu itd. prijetnja ili obe anje.Tako er se koristi da bi se izrazila namjera. (John je bio veoma umoran.zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he. me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call . somebody had been smoking. it will not call will he. it had been he. she.

she. Kada koristimo budu e trajno vrijeme. it will be calling he. Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. (Oni e napustiti parlament do 12 sati. it will have called he. it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme .zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he. You will arrive at the station at 9. I will be playing tennis at 10am tomorrow.15am. she.4pm U 4 sata bi u usred posla. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella. When you arrive the rain will have left. it won't be calling will he. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am.) to call . she. Voz e oti i kada vi stignete. (igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. padat e ki a kada se bude vra ao) to call . it will be raining when you return.) The train will have left when you arrive.15 Vi sti ete u 9 i 15. 9 9. she. she.Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g. it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? . it have he. (uzmi ki obran. she. past present future Voz odlazi u 9 sati.zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he. will + pomo ni g. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock.

I'll you will . Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not . she.zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he. One mogu biti: op e imenice (common nouns). love (ljubav) itd.you won't itd. He will have been travelling for 24 hours. vlastite imenice (proper nouns). . Dreamweaver itd. town (grad). London.you'll itd. Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will . Mary. Npr: man ( ovjek). I will have been working ten hours. she. sve do 20 sati uve er kada jo traje. will + pomo ni g. mjesta itd. slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have. a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening. she. computer (ra unar).I won't you will not . it will not have will he.) to call . (Bit e umoran kada stigne. Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. happiness (sre a). He will be tired when he arrives. Bosnia. slu e za imenovanje pojedina nih bi a. Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje. it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE ± NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo. Putovat e ve 24 sata. boy (dje ak). a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will. Edinburgh. (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada).Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g. Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne. it will have been he. eye (oko) itd. traje deset sati.

duck .heiress .kalu erica .zbirne imenice (collective nouns). imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter). milk (mlijeko).crnkinja .postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander .hen . thirst ( e ). apstraktne imenice (abstract nouns). army (vojska) itd.djevoj ica .queen . ice (led) itd.majka . Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: .actress . ozna uju ne to nestvarno.koko ka .ne aka .grofica .princess .lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav . fear (strah).carica . te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke).mother .daughter .sister .princeza .patka . air (zrak).poetess .dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion . slu e ozna avanje tvari ili materija. se ne mogu brojati. imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).guska .vojvotkinja . Gradivne i apstraktne imenice. thirst ( e ) itd. uzete u op em smislu.nun . One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati. flock (jato).tetka .arobnica . team (mom ad).niece . three months (tri mjeseca) itd.kobila . One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro). health (zdravlje). tj. slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini.sorceress .kraljica . lead (olovo).pjesnikinja .sestra -k i .nasljednica .abbess . sugar ( e er).Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu.goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak . air (zrak) itd.girl . Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine).duchess . neko svojstvo ili stanje.lavica . prirodan je.empress .negress . gradivne imenice (material nouns).opatica .aunt .mare . Tako er. Rod imenica .glumica . Mno inu tvore samo op e imenice.countess .

female. enskog roda su i nature.Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". insekti su obi no srednjeg roda. time.slonica .landlady sluga vrabac junac slon gazda .hen-sparrow .heroina . ptice.faces (lice .obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord .slu kinja . -tch dobijaju nastavak "-es". Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika.knjige) face . imenice: boat. virtue. Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda. vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she. u enica) (prijatelj. Primjeri: book . streamer.maid-servant . ship. "child" mo e biti sva tri roda.books (knjiga .heroine heroj . prijateljica) (u itelj. man. man-of-war. -x. U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda. male.lica) Imenice koje se zav avaju na: -s. lady. imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love.cow-calf .hero . earth i moon. -sh. enskog roda su: imena dr ava i zemalja. liberty. despair. koji se izgovara iz: .female-elephant . u iteljica) (ro ak.vrabica .junica . rodica) Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman. mercy grace. woman: lady-teacher (u iteljica). neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory. death. anger.gazdarica Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik. "cat" je enskog roda. -ss. fear. mu kog roda su tako er i: sun. ribe. Mno ina imenica .

fifes borba svirala .polovine .cantos .telad .heroji .days .pianos .halves .zemlje .klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro .strifes .crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo .boys .svirale .classes .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife .dje aci .spjevovi .grmlje .heroes .class bush bench .benches razred grm klupa .ladies .toys dan dje ak igra ka .potatoes .klaviri .stories zemlja dama pri a .negroes heroj krompiri crnac .no evi .octavos klavir spjev oktava .knives .cuckoos kukavica .oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo .borbe .igra ke .pri e Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife .dame .razredi .kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .countries .krompiri .dani .calves .wives polovina tele no supruga .bushes .

dijeca Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .radii .Njemci .children vo dijete .gulfs tab struja .ljudi .staffs .Romans .brethren .women .poglavice .oxen .volovi .Germans Rimljanin Norman Njemac .grebeni Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child .zubi .Normani .dwarfs .teeth .krovovi .Normans .sportsmen ovjek ena zub Englez sportista .staff gulf . oaze) Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje . "-ief".Rimljani . polupre nici) (oaza.patuljci .oases (polupre nik. "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .Englishmen . dru tvu) ( tof) (odijelo) Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis .clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji.sportisti Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth .men .cliffs krov patuljak poglavica greben .roofs .cloths .ene .brothers .Englezi .chiefs .struje Imenice koje zav avaju na "-oof".tabovi .

od rije i koja nosi smisao. oru je) (knji evnost) . sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mno iniu. gledaoci) (d eparo . tj. onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. Ako je slo enica sastavljena bez imenica.menservants (sluga. a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka) Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke.pick-pockets . onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not . d eparo i) (nezaboravak (cvije e). nezaboravci) Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant .lookers-on .je slo enica sastavljena.forget-me-nots (gledalac.

pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). are your books big. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. jesu li va e knjige velike) 6. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome. (neki u itelj je imao knjigu) 2. is your book big? (u itelju. a nastavak se izgovara kao "z": . (knjige u itelja su uvijek velike) 3.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. pad. The book of the teacher was big. koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). (i zapitali smo u itelja) 5. Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. We went to the teacher. pad. (neki u itelji imali su knjige) 2. And we asked the teachers. (oti li smo u itelju) 4.Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga). a "s" iza bezvu nih suglasnika. The books of the techers were big. (znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. pad. teacher's book (u iteljeva knjiga). esti pomo u prijedloga "with". Some teachers had books. je li va a knjiga velika?) 6. pad. (oti li smo u iteljima) 4. (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. pad. Drugi pade . Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika. After the conversation with the teachers. pad. We know more about the teacher. (u itelji. pad. pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti). pad. tre i pade pomo u prijedloga "to". We know more about the teachers. pad. sedmi pade pomo i prijedloga "about"). Peti pade izra ava se imenicom bez lana. (poslije razgovora sa u iteljima) 7. onda dodajemo samo apostrof. (i zapitali smo u itelje) 5. And we asked the teacher. pad. A teacher had a book. U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s. Teacher. We went to the teachers.compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica . pad. pad. pad. After our conversation with the teacher. Teachers.

certain. one. pokazne (demonstrative): the this. dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti). younder. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. which. onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava). (on je manje bogat od svog brata) . any. green. that.. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice). our.comparative tre i stupanj . koli inske (quantitative): some. beautiful. He is as strong as a horse. koji se pi u velikim slovom: Bosnian. Italian. another. obrazuje se pomo u rije i "less.Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake". Pridjevi se dijele na: li ne (proper). its. Pore enje pridjeva . the order. all. James's Square (trg Sv. Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini. kojim se izra ava umanjenost.. Jednakost se izra ava pomo u rije i "as. much. her. He is as rich as his friend.Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj . either.as" i pozitiva pridjeva. your.positive drugi stupanj . Croatian. (jak je kao konj) Komparativ. enough. an. opisne (descriptive): young. English. D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde).nejednakost . neither. ni broj ni pade . U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). German. Osobne imenice mogu se zavr avati na -s.jednakost .superlative. diobne (distributive): each. neodre ene (indefinite): a. the same. Pridjev obi no stoji ispred imenice. Serbian. his. PRIDJEVI ± ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije . prisvojne (possessive): my. upitne (interrogative): what.. these. pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod.. such. few. their. every. those.then": He is less rich than his brother.nadmo nost .

bigger. more just. "-er" ili na silabi no "l". odnosno "-st": fine. the more just right. to je ponajvi e ta no).the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika. (to je veoma ta no."sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i). On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji).the biggest (velik).prettier. (on je bogatiji od svog brata).finer.Komparativom se izra ava uve anost. .the prettiest (drag). Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y". -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu. umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. a ne suglasnika). (on je samostalniji od svog brata).fatter. "ow". more right. big. ali gray. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik. i obrazuje se: . Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty. .kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji). Ako se pridjev zavr ava muklim "e". Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva.grayer. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r".kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother. the most right.the finest (lijep). (veoma sam vam zahvalan). Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu: .sa izuzetkom sljede ih: just. Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi . Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni.the fattest (debeo). taj se suglasnik udvostru uje: fat. Ako je pridjev vi eslo an.

more learned. pleasant. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship. clever. . the most famous. Takvi su pridjevi: common. handsome itd. kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous. cheerful. prettier. simplier. beautiful. the politest. the most learned. more beautiful. more famous. quiet. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI ± PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke. learned. the prettiest. Nepravilna komparacija pridjeva . politer. the most beautiful. cleverer. Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu. Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. narrow. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina.Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i. the cleverest simple.pretty. the simpliest. narrower. polite. the narrowest. cruel.

into (u). Zagreb. . ka. towards (prema). under (ispod) i dr. in (u). without (bez). Beograd. us). li ne imenice (Sarajevo. c) prijedlozi za o uvanje porijekla. money. him. behind (iza). throughout (skroz). before (ispred). you. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of . Edin. pri).he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from . d) prijedlozi za sredstva: by (od. English people. coming. working. on (na). Japan. grupne imenice (my first job. on (u) i dr. zamjenice (you. with (s. by (od). love). sa). gerund (swimming). uzroka. between (izme u). your blue book. Mary). Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica". a nikad glagol. within (u). after (poslije). pomo u). outside (napulju). na. to (u. your blue book).where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to . upon (na). through (pomo u). tj. house. since (od). Prijedlozi mogu biti slo eni. in front of (ispred). above (iznad). a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. in (u). sastavljeni su od vi e rije i: into (u). kod. cilja: from (od).Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog.I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol. b) prijedlozi za vrijeme: before (prije). prema).

they came to the house (pri li su ku i) until .this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without .the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in .will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em) .you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before .I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with .I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into .what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since .what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among .there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between .at .I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for .I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards .she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond .I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till .I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except .he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about .

(to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste. ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door. enough (dovoljno). ever (ikad). quickly (brzo). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome. prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. seldom (rijetko). (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. prilozi stupnja: very (vrlo). quietly (mirno). never (nikad). often ( esto). hardly (jedva). priloge za mjesto: here (ovdje). why (za to). loud (glasno). in (u). up (gore) i dr. (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ± ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole. far (daleko). as (kao). most (najvi e). Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. little (malo). priloge za koli inu: more (vi e). priloge za na in: how (kako).lijepo) bad . (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. so (tako). I can't know everything. oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously. down (dole). (o ito. at present (sada).what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. Prosti prilozi su: now (sada). at last (najzad) itd. soon (uskoro). usefully (korisno). at least (bar). izvedene i slo ene. out (iz). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful . (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. early (rano). sometimes (ponekad).badly (lo . Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo). happily (sretno) i dr. there (tamo). (John pri a glasno) She never smokes. too (previ e).beautifully (lijep . Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine: . right (pravo) i dr. Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek). fast (brzo). truly (zaista).lo e) itd. quite (sasvim) i dr. no more (ne vi e). then (tada). (tamo je zaista tiho) Me utim. less (manje) i dr.regarding . near (blizu). late (kasno) i dr. many (mnogi).

further .nearly (skoro).more beautifully .nearest. next . near (blizak) . u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.most . kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more".ljep e. (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.most beautifully (lijepo .to draw near .worse .more .less . naporan) .nearer .worst .to stop short .. U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag.longest (dugo .dvoslo ni i vi eslo ni prilozi.least . (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) .later .to sing right .du e.farthest.to charge high . oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak. pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok) .).latest.to copy fair . (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI ± INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati: . a za superlativ rije "most".best . jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".to work hard .to speak loud ..longer . a superlativ nastavkom "est": long ..farther.to speak loud .. furthest . last Ina e.to buy dear . skup) fair (lijep. Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs. beautifully .to sell cheap .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly".to play false .).hardly (jedva).better .

We saw him before he left his office.I don't know whether to go or not. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to ..ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.We all waited until the rain stopped. (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as .As soon as he came we called his father. or (ili). although he wouldn't admit it. (do ao je da bi uo vijest) as much as . good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI ± CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i). (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since . (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as ..or . hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro).Neither he or his sister knew this lesson.I have read as much I had time.I am not going to do this unless it is necessary. yet (ipak) i dr.It was a long time since we met.. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .nor . but (ali).He did it as well as he could.He knows that I was right.He came in order to hear news. if (ako). Glavni veznici i njihova upotreba: before .I don't like it because it's too tiresome. zavisne (subordinative): that (da).. when (kada).Either you or your brother must go..You may keep this book as long as you want. (ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE ± PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na: .Both you and I think so.. (ili vi ili va brat morate i i) neither. (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either. ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) . (odavno se nismo vidjeli) until. (ne znam da li da idem ili ne) because . though (iako) i dr.and . till . (oboje mislimo tako) unless .u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha. ( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as .

with you. he. to you. to read ( itati) i jo nekih. (nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. (ne mo e se pretpostaviti da sve znate) . with me. b) u etvrtom pade u: me (mene). (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. him.Personal pronouns Prisvojne zamjenice . you (vas). isn't it? (hladan je dan. you (tebe). Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of".it (on-ona-ono) u jednini. U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e). i us (nas). koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day.Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me. (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing.Demonstrative pronouns Upitne zamjenice .Indefinite pronouns Li ne zamjenice . of you. (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him.Interrogative pronouns Relativne zamjenice . (samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? .Reflexive pronouns Pokazne zamjenice . to throw (baciti). to bring (donijeti). to me. Poslije glagola: to tell (kazati). uklju ujemo lice koje govori. you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini.Possessive pronouns Povratne zamjenice . to write (pisati).Li ne zamjenice . (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica. to sell (prodati). them (njih) u mno ini. we (mi). bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. Kad upotrijebimo zamjenicu "we". to give (dati). ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu).Relative pronouns Diobne zamjenice . onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go. zar ne) It seems to me that we shall have rain.Distributive pronouns Neodre ene zamjenice . tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me.she.Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja). prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta.it (njega-nju-njega) u jednini. to send (poslati). you (ti). a kad upotrijebimo zamjenicu "they". Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati. (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable.her.

yourself (ti sam. li no ja). (takvo je moje mi ljenje.a. a. his (njegov). Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion. ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti. (li no on je u inio to herojsko djelo).pris. raniji).a. to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio. herself (ona sama). ova. ova) za bli e predmete ili lica u mno ini.a.e). Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. upotrijebiti "my own": This book is my own. that (onaj.e). themselves (oni sami) za mno inu. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice. yourselves (vi sami).e) u mno ini. such are his words. bez i ije pomo i).Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj. ona. ije: Whose hat is this? It is mine. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. ija. these (ovi. Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji.a. zatim such (takav. itself (ono samo) za jedninu. one i ones. . the former (pre a nji. (to nije istina). yours (va . ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). dalji po redu). Pokazne zamjenice .Prisvojne zamjenice . ourselves (mi sami). mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine". yours (tvoj. and where is yours (a gdje je va a) .prisv.Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj. its (njegov) u jednini. himself (on sam). theirs (njihov. ovo) za bli e predmete ili lica u jednini. ono) za dalje predmete u mno ini. Povratne zamjenice . pridjev. ove. takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama). ti li no). ours (na . the latter (zadnji.a. hers (njen). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) . o) i the same (isti).e). zamjenica. "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice).Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam.e).

pad.Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti). Relativne zamjenice . with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1. who (ko) 2. onda su to pridjevi (which . what ( ta) 5.Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who. of which (kojega) 3. pad. pad. pad. to what ( emu) 4. "Whom" se mo e izostaviti: . pad. with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete). pad. whatever. "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i). pad. what ( ta) 2. what. which (koji) 2. whom (koga) 5. Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. what i which. "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a).koji. which. pad. kojega) 3. onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). as. but. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. Promjena zamjenice "who": 1. whosoever. pad. I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali).Relative pronouns Relativne zamjenice su: who. which (kojega) 5. pad. pad. whom do you see (koga vidite). whatsoever. what . with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1. Ako su "who" i "what" predmeti u re enici. whose ( iji. to which (kojemu) 4. what is this made of (od ega je ovo napravljeno). pad. whichsoever. to whom (kome) 4. Upitne zamjenice . of what ( ega) 3. pad. what colour is your bag (koje je boje va a torba). which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). pad. pad.kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat). that. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica). whichever.

"Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica.the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). little. poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem). Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga). . ivotinje i stvari. the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva). nisu u pravu). "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac. none. nothing. "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo).): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). much. something. Each se odnosi na lica. Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno. "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati). ivotinja i stvari. "That" se odnosi na lica. some. ija je slava velika. I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo). "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). ivotinje i stvari. ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat). either. everything. a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: . only. Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). jedan drugome itd. each other. Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga. "Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica. they are not right ( ta bilo da ine. anything. Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do. "Whose" se odnosi na lica. I know what you mean (znam ta mislite). umro je). any. Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica. a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu).poslije rije i: all.Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each. very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi). ivotinje i stvari. Diobne zamjenice . neither.

anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko.Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio. "Either" i "neither" su tako er i veznici. bilo ko neko. ne to. all have gone (ku a je prazna. svi few malo a few ne to. "All" zna i cjelinu. "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline. Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini. the house is empty. ivotinje i stvari. i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac). izvjestan broj. bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i). Neodre ene zamjenice . svi su oti li). much mnogo some. all is lost (sve je izgubljeno).either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. nekoliko little malo a little ne to malo many. any neki. nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something. Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no). koli inu ili stepen. .

drugi su rekli da ostanem). Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. ivotinja i stvari. "Both" se upotrebljava za lica.disarm .illiterate . ali jo vi e njih e oti i). "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica. others said I should stay (predlo io sam da odem. Glagol je samo u mno ini: many will come. ta e se ovjeku dogoditi). ivotinje i stvari."Any" ima neodre eno zna enje. radovi obojice su od velike vrijednosti). many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo. ali ja jo uvijek nikog ne vidim). Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most). "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko. ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once.defend . Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said.irrational .unwise. I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga.disagree. "Another" se upotrebljava za lica. unwell . "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome). "One" se upotrebljava za lica u jednini. uzet u neke). another after some minutes (jedan je stigao odmah. ali uzalud). and still more will leave (mnogi e do i. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina.indirect . nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e). disbelive .beloved . PREFIKSI I SUFIKSI . in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao).ashore . Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide).non-stop Ostali prefiksi: a be de dis . works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike. two artists have exhibited their paintings. there are many interesting books here. nijedna osoba. but in vain (mnogo je bilo re eno. drugi poslije nekoliko minuta). dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti). "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica.PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non . ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go.

Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy) (considerable.submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost. -ible (distance.enlarge . librarian. -ist -ant.explain . flexible) .protect . -ent (Bosnian) (optician. sentence) (neighborhood) (Bosnia.post-ware . uslov.outline . kvalitet. -or. deminutive.foreground .international . conductor. dentist) (assistant. stanje. predmete.overload .reform . -orian -er.misundrerstood . -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able. koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician. -arian. nauke.prepare . mjesto: -ance. Croatia. historian) (reader. -ence -hood -ia -ic. student) sufiksi koji ozna avaju apstraktnost. pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta.en ex fore out inter mis post pre pro re over sub . procese.

-ious -y -some -like -th. final) (social) (economic. zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN). -d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola: (equal. -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous. third) (girlish) (golden) (southern) (northward) -ate -ed -en -fy. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). physical) (distant. mjesto (PM) i vrijeme (PV). Na prvom mjestu je subjekt (S). pa predikat (P). (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan) . Engleski jezik je veoma precizan u redu. various) (ready. gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth. independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv). zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici. jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga: (dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle) -ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i .-al -cial -ic. -ical -ant. odnosno rasporedu rije i u re enici.

Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan.Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi.The semicolon Upitnik .Ta ku koristimo u skra enicama.The colon Ta ka-zarez . ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny.i tako dalje) . message message message Best wishes. da izme u "dark" i "green" nema zareza.The full stop or period . Best wishes itd. (et cetera . . (John je igrao u rukomet. Dear Jane. pi ite je u cijelom tekstu. ona je "tamno zelena". Jack Brown . me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta. i ponekad predstavlja pitanje stila. John played handball. (sun ano. ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co. hokej. Me utim.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i. and football in high school. fraza i klauza u re enici. preporu uje se da budete doslijedni. Znaci interpunkcije ± Punctuation Ta ka . koji dolaze jedan za drugim. (ona spava) I was in England.The full stop or period Zarez .The comma Dvota ka .Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju. jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. Yours sincerly. Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. didn't you? (zaklju ao si auto. i nogomet u koli) . toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite. (company . Zarez .Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping. . cool day was perfect for lying in the dark green grass. zar ne?) .Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva.The question mark Ta ka .kompanija) etc. i sli nih primjera. (bio sam u Engleskoj) . te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly. hockey. ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd.Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car. Trava nije "zelena" i "tamna".

putovati u Rusiju) Dvota ka . a Jeff je nosio tenisice) .. (Oni moraju imati: knjige. therefore. su esto predmetom ale) Eddie will. and Jeff wore tennis shoes.da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold. nor. te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school.The colon Dvota ka se koristi: . thus. but. papire i olovke) . (ljudi obi no rado daju savjete. . when such conveniences did not exist. yet): People are usually willing to give advice.Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. yet.izme u rije i koje nabrajamo.pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. and discount stores. uprkos mojim eljama. nor. they are much less inclined to take it. or. I met three of my classmates coming out of the subway. on nastoji postati diktator) . as you know.prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator. people depended on general stores and peddlers. zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze. department stores. in spite of my wishes. or. (Ron je nosio kaubojske izme. (na putu prema koli.poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms.prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") .izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and.M. ako one sadr e zarez: .prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books.Zarezom se odvaja uvodna fraza. osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake". etc. papers and pens. kao to znate. Ta ka-zarez . so. but in Colonial days. for. (teksa ani. so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots. (Eddie e.): Today people can buy what they want from supermarkets. (njegovi motivi su jasni. travel to Russia. but.Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. (kada je sastanak bio zavr en. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) . moreover. Weiner: .The semicolon Ta ku-zarez koristimo: . izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans. nevertheless. the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. then.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. for. are often the subject of jokes. . mnogo su manje zainteresirani da ih prime) . furthermore.

Tako mno ina imenice party je parties. Emily Dickinson. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini . treasurer. secretary. imenice quiz je quizzes i sl.Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. vicepresident. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural . Upitnik . president.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu. (u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date. James Joyce.The newly elected officers of the group are Thomas Mann. and Leo Tolstoy. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. The instructor asked the students what they were doing.

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes .

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful