ALFABET

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m (ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (di:) (eie) (ai) (dei) (kei) (el) (em) N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z (en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

BROJEVI
1 one 19 nineteen 2 two 20 twenty 3 three 21 twenty one 4 four 22 twenty two etc. 5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety 12 twelve 100 a hundred 13 thirteen 101 a hundred and one 14 fourteen 200 two hundred 15 fifteen 1000 a thousand 16 sixteen 2000 two thousand 17 seventeen 1.000.000 a million 18 eighteen 2.000.000 two million Kao to se vidi, brojevi izme u 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sli an na in, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u na em jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomo u "and" sa deseticama: 24 - four and twenty.

Rije i hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mno ini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mno inu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, naj e e da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u re enici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su ja e od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (tre i). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth ( esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih rije i nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za ozna avanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije rije i every, kao to su izrazi: every third day (svakog tre eg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odre eni lan the. the first class (prvi razred). Diobni brojevi Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mno ini dobijaju nastavak "s": four sevenths ( etiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje). Brojevi za ponavljanje Brojevi za ponavljanje prave se pomo u rije i "times": four times ( etiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadr ali su se jo u poeziji, ina e su zastarjeli.

Brojevi za umno avanje Brojevi za umno avanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold ( etverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se mo e izraziti jo rije ju double (dvostruk). Broj nula Nula se u engleskom jeziku ka e naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

LAN
U engleskom jeziku postoje odre eni i neodre eni lan. Odre eni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodre eni lan je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? da koristite the ne pre ite na sljede e pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili mno ini? jednini mno ini pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 3. Mo e li imenica biti u mno ini, tj. da li je brojiva? ( ta su brojive imenice?) Da Ne pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 4. Da li govorite o pojedina noj stvari ili op enitoj ideji? pojedina no op enito pre ite na sljede e izostavite lan pitanje 5. Da li imenica po inje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a Odre eni lan Odre eni lan se upotrebljava: - kada se govori o odre enom licu, stvari ili pojmu:

jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe). magazina: the Times. plananskih lanaca. mjeseci i godi njih doba: I shall come by Monday (do i u do ponedjeljka). . . Odre eni lan se ne upotrebljava: .ispred imena zgrada.ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo). . . . The Majestic (hotel) itd.bez lana su imenice koje ozna avaju porodi ne odnose. .ako imenica u jednini odre uje cijelu vrstu.pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju mo e u initi). . .ispred imena naroda u mno ini: the English (Englezi).ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku).ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu). a lanovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim). . The Pacific Ocean (Tihi okean).ispred imena rijeka. . .ispred imenica koje po na em shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okre e oko Sunca). ustanova. asopisa. she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci).ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more). a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je br i od aviona). .imena dana.kada je rije o imenici koja je bli e odre ena ili poznata licu koje slu a ili ita: I saw the teacher (vidio sam u itelja). brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament).send me the book (po alji mi knjigu) . . .ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona).ispred "same": the same to you (isto i vama).ispred imena listova.u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (na alio se na ra un ove starice) I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem). The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane). . .

she writes quickest (ona pi e najbr e).man i woman se upotrebljavaju bez lana kada ozna avaju cijelu vrstu. dinner is ready (djeco. an hour ( as). . an open window (otvoren prozor). court. prison itd. nemaju neodre eni lan: I have a book (imam knjigu). college. he was put in prison (stavljen je u zatvor)..imenice kao to su: school. a oblik "an" se upotrebljava ispred rije i koje po inju samoglasnikom ili muklim "h": a man ( ovjek). ru ak je spreman). Neodre eni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mno tva ali koja nije posebno odre ena: the boy saw a bird in the tree (dje ak je vidjeo pticu na drvetu).misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vi e volim muziku nego poeziju). Neodre eni lan Neodre eni lan "a" upotrebljava se ispred rije i koje po inju suglasnikom. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mno ine i koje se ne mogu brojati. Neodre eni lan nema mno inu i ne mo e se upotrijebiti ispred imenice u mno ini: a house (ku a). tj. market. . .imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najve a planina u Bosni). houses (ku e).lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). . ljudski rod: man is mortal ( ovjek je smrtan). . idu bez lana ako ozna avaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vra aju ku i). . Neodre eni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mno inu. do ite.uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tr i). come. .imena obroka su bez lana: children.gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta). . ali I have time (imam vremena).

poslije izraza kao to su: the title of. he is quite a good doctor (on je poprili no dobar doktor). the post of. Neodre eni lan se stavlja ispred rije i: dozen (tuce). too. we have confidence in you (imamo povjerenja u vas). thousand. eridanova komedija). score (dvadeset). so. Neodre eni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima. Neodre eni lan se upotrebljava sa rije ima: many. such. Neodre eni lan se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je u itelj u koli). . Neodre eni lan se izostavlja: . a third (tre ina).kad se ne to nabraja: my brother is a runner. . Neodre eni lan se stavlja ispred rije i koje ozna avaju vrijeme. swimmer and jumper (moj brat je trka . a comedy by Sheridan ("Suparnici". no less. gross (dvanaest tuceta).uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru).ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta). as . hundred. pliva i skaka ). what. . rather. Neodre eni lan upotrebljen iza "not" poja ava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). Neodre eni lan se mo e upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knji evnih dijela: "Rivals". the office of. te inu i mjeru: I see him two times a week (vi am ga dvaput sedmi no).poslije glagola to turn (kada zna i stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (po to nije mogao da dobije mjesto u civilu. postao je vojnik). .Neodre eni lan mo e odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (ma ka je ivotinja). dok se u nekim ispu ta: to have a pain (imati bolove) to be in hurry ( uriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosje no). Neodre eni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina). the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima polo aj sekretara). broj. million: a hundred balls (stotinu lopti). quite. .u slu aju kada neku titulu mo e imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike).

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude); - kada poslije rije i "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obi no ne upotrebljava u mno ini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dje aka). GLAGOLI Pomo ni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti - glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi BEZLI NI GLAGOLI Bezli ni glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obi no ozna avaju vremenske uvjete. Npr.: Infinitiv to rain (pada ki a) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u tre em licu jednine mogu imati bezli no zna enje. To su sljede i glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da e se vrijeme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e ki a) to feel (osje ati): it feels cold (osje a se hladno a) to make ( initi): it makes me afraid (to me pla i). NEPOTPUNI GLAGOLI Nepotpuni glagoli su: can (mo i), may (mo i, smjeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedni ko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sada njem vremenu u tre em licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odri ni oblik obrazuju sa rje icom "not";

- tra e infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (mo i, umjeti, znati) ozna ava fizi ku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za pro lo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni na in sada nji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam), I could swim (umio sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi poka ete put, molim?) Glagol "can" se ne mo e upotrijebiti s etvrtim pade om bez nekog drugog glagola, tako ne mo emo re i: I can that - ve I can do that (ja to umijem). Odri ni oblik glasi "can not" ili skra eno (sa eto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (mo i, biti u stanju): I shall be able to this for you. (mo i u to da u inim za vas). Nepotpuni glagol "may" (mo i, smjeti) ozna ava odobravanje, dopu tanje, vjerovatnost, mogu nost i elju: he may come tomorrow (mo da e on sutra do i) may I go in? (smijem li u i?) may he join us? (smije li da nam se pridru i?) may he rest in peace! (neka po iva u miru!). U pro lom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izra ava tako er i pogodbu. Odri ni oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izra ava moranje, du nost, nu nost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram oti i), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smjesta oti i) We shall have to work hard. (mora emo mnogo raditi) U odre enom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to u initi) "Ne morati" ka emo pomo u glagola "need not". Skra eni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da u i ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da zna )

Glagol "ought" izra ava obavezu, du nost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odri ni oblik glasi "ought not", skra eno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema pro log vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi izra avamo sa "ought" i infinitivom pro lim (infinitiv pro li glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da ode ) PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu zavr ava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne na ine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su razli ita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit. Lista naj e ih nepravilnih glagola Base Form Past Simple Past Participle

were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid led awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid led .awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay lead awoke was.

learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written .

Prepositional Verbs . Naj e i su: to dress oneself (obu i se) to help oneself (pomo i se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obu i se) Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja obla im sebe) you dress yourself (ti obla i sebe) he. she. (on govori engleski) We are watching TV.Frazalni glagoli . direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. (ona govori brzo) John goes to school. itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odri ni oblik: I do not dress myself Upitno-odri ni oblik: Do I not dress myself? VI ERIJE NI GLAGOLI . it dresses himself.Frazalni prijedlo ni glagoli . (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne mo e stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). He has arrived. (on je stigao) She speaks fast. (John ide u kolu) POVRATNI GLAGOLI Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vra a na subjekt.MULTI-WORD VERBS .Prijedlo ni glagoli . herself. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice.PRELAZNI I NEPRELAZNI GLAGOLI Prelazni glagoli su oni uz koje mo e stajati objekt u akuzativu tj.Phrasal-prepositional Verbs FRAZALNI GLAGOLI Frazalni glagoli . (mi gledamo TV) I saw an elephant.Phrasal Verbs . Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.

Npr: They turned down my offer. Primjeri: Prijedlo ni Primjeri Zna enje glagoli Direktni objekat believe in vjerovati u postojanje I believe in God. glagol prelazni frazalni glagol put off turn down odgoditi odbiti We will have to put off They turned down the meeting. kada imaju direktni objekat). nemamo izbora. my offer. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on": Ta no: John switched on the radio. Prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prijedlog Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat. He was late because his car frazalni break down prestati sa radom broke down. Frazalni prijedlo ni glagoli se tvore na sljede i na in: glagol + prilog + prijedlog Primjeri frazalnih prijedlo nih glagola: . (obje re enice su ta ne) Me utim. ako je direktni objekat zamjenica. tj.Frazalni glagoli spadaju u grupu vi erije nih glagola. obi no ih mo emo rastaviti na dva dijela. They turned my offer down. moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. glagola koji se prave od glagola i jo neke rije i ili vi e njih. look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for ekati John is waiting for Mary. Ta no: John switched the radio on Ta no: John switched it on Neta no: John switched on it. svi prijedlo ni glagoli imaju direktne objekte. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Primjeri Zna enje Direktni objekat neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up. Kada su frazalni glagoli prelazni (tj.

Glagolske osobine gerunda su: iza njega mo e stajati prilog: He is fond of walking quickly. your attitude. (Johnova ljenost me ini nervoznim). uvijek imamo direktni objekat. pred njim mo e stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti).The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sada nji (being taught) i pro li (having been taught). mo e stajati u raznim vremenima. . We run out of fuel. imamo: gerund sada nji (surfing). (jedna od njegovih du nosti je prisustvovanje sastancima). gerund pro li (having read). i poput prijedlo nih glagola ne smiju se razdvajati. (on voli brzo hodati). (ne volim itati knjige). (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. eggs. gerund ima istu funkciju kao imenica. i koristi se: kao subjekat re enice: Eating people is wrong. "-ING" OBLICI . Flying is dangerous. (letenje je opasno). Imeni ke osobine gerunda su: pred njim mo e stajati prijedlog: She's good at painting. imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with tolerisati I won't put up with o ekivati sa zadovoljstvom I look forward to iscrpiti We have run out of Po to se frazalni prijedlo ni glagoli tvore sa prijedlozima.Frazalni Zna enje prijedlo ni glagoli get on with put up with look forward to run out of Primjeri Direktni objekat his wife. (ja surfam) imenica: This building is our school. Iako izgleda kao glagol.THE "-ING" FORMS "-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing. pred njim mo e stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. iza njega mo e stajati objekt: I don't like reading books. (ona dobro slika). (ova zgrada je na a kola) Gerund . i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (jedenje ljudi je pogre no). We run out of it. (jedna od ivotnih ugodnosti je doru kovanje u krevetu). seeing you. One of life's pleasures is having breakfast in bed.

( uo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da ne to gori). u slo enim imenicama: a driving lesson. do you mind. to keep on): She always puts off going to dentist. iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog": (to look forward. (na li smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. can't stand. a swimming pool.The Present Participle Prezent particip ve ine glagola ima oblik osnova+ing. i koristi se u sljede im slu ajevima: kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su etali). When you are going to give up smoking? (kada e prestati pu iti). there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade moje jabuke. (nema koristi poku avati pobje i) I can't stand being stuck in traffic jams. to take to. (ona uvijek odla e odlazak zubaru). (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (na li su majku kako sjedi u ba ti). (le ala je gledaju i u oblake) Ova tvorba je naro ito korisna sa glagolom "to go". (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house.poslije prijedloga. it's no use/good. Can you sneeze without opening your mouth? (mo e li kihnuti a da ne otvori usta). (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobra aju) This site is worth visiting. kao u sljede im primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije ( ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma) If I catch you stealing my apples again. Ako poslije prijedloga treba do i glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (do ao je tr e i prema meni) She lay looking up at the clouds. sa glagolima catch (uhvatiti) i find (na i) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. poslije izraza: can't help. It's no use trying to escape. (ovu stranicu vrijedi posjetiti) Particip prezenta . to put off. (bio je zato en unutar ku e u plamenu). train-spotting. . to give up. kao pridjev: It was an amazing film. nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. bird-watching. bi e problema) Ovo nije slu aj sa glagolom find koji ne izra ava emocije: We found some money lying on the ground. to be for/against. (ona dobro slika). would you mind i pridjeva "worth" i "busy". Glagol "catch" sa participom prezenta izra ava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters.

because. He walked down on the road. Direct speech). Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge. npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Knowing that his mother was coming.. DIREKTNI I INDIREKTNI GOVOR Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo ne ije rije i ta no onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor. npr: on mi je rekao: "po alji mi knjigu". od strane iste osobe. He whistled to himself. Kada se dvije radnje de avaju u isto vrijeme. he walked down on the road. since. od strane iste osobe ili stvari. . Particip prezenta se mo e koristiti umjesto po etnih as. koristimo particip prezenta da ih opi emo: They went out into the snow. he left the house. She dropped the gun and put her hands in the air. (= because he felt hungry.da zamijeni re enicu ili dio re enice. Whistling to himself.) Being poor. Indirect Speech or Reported Speech). i izra ava razlog radnje: Feeling hungry. They laughed as they went. she put her hands in the air. Indirektan govor se uvodi rije ima kao to su: he said (on re e) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl. Dropping the gun. They went laughing into the snow. he went into the kitchen and opened the fridge.. he didn't spend much on clothes. he cleaned the flat. Putting on his coat. mo emo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. Ako izvje tavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor.

(ona re e da e uskoro ponovo do i) ako se u indirektnom govoru saop ava tu e pitanje. how." (Ona re e: "Do i u uskoro ponovo".). onda pitanje u indirektnom govoru mora po eti sa "if" ili "whether". when itd. (ona upita svog brata ta radi) . onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pa nju jo i na sljede e: -umjesto glagola "say" upotrijebi emo glagol "ask".) I: She said that she was going to come soon again. has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before D: He said: "I do not understand this letter." (On re e: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. (on re e da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again. Prema ovim pravilima: am do shall will have. Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona re e svom bratu: " ta radi ?") I: She asked her brother what he was doing.Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba po tivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovaraju im pro lim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sada nje Prosto pro lo Prezent perfekt Davno pro lo Prosto budu e Imperativ Indirektni govor Prosto pro lo Davno pro lo Slo eno budu e Infinitiv sve rije i koje ozna avaju blizinu moraju se zamijeniti rije ima koje ozna avaju udaljenost. -ako pitanje ne sadr i nikakvu upitnu rije (kao to su what.

can type 132 words a minute. All students who do their work should pass easily. oznakom ta ka-zarez (. Klauze ± Clauses Klauza je grupa rije i koja sadr i vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadr e vezu subjekat-glagol). veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test. i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. dok zavisne moraju biti udru ene sa nezavisnom klauzom.D: They asked me: "Do you speak Spanish. Neophodne klauze su klju ne za zna enje re enice i ne mogu se izbaciti. Ve ina pridjevskih klauza po inje sa: who. whom. Ponekad se ove rije i ne moraju nalaziti u re enici ali se podrazumijevaju. which ili that. The book that is on the floor should be returned to the library. (u ovom slu aju. kori tena je i oznaka ta ka-zarez (. but he also got an A+.): This is one of English classes. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) . jer bi u tom slu aju zna enje re enice bilo promijenjeno. I: Father told his son to be careful of himself. kao re enica. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) prilo ke (adverb clauses) imeni ke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice. dijele se i na: neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). dvota kom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday. in fact I am going to the library now. Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses). (zapitali su me da li govorim panski) da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed. upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself. Nebitne klauze nisu neophodne za zna enje re enice i mogu se izbaciti iz nje.) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time. Giuseppe said that the plantar wart. who used to be a secretary for the President. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. Obi no se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa." (zapitali su me: "Da li govorite panski?") I: They asked me whether I speak Spanish. Shakespeare is my other. which had been bothering him for years. had to be removed. (otac re e svom sinu da se pazi)." (otac re e sinu: "Pazi se"). Tako er.

prilo ke klauze se esto mogu pomjerati u re enici. which had been bothering him for years. Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice. Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vi e njih se naziva re eni na klauza (sentential clause). s toga ne e biti odvojene zarezima. Npr: When the timer rings. Giuseppe said that the plantar wart. whose.The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. When the movie is over. whom. and he didn't even apply for the Dean's position. whose. Do you know what he knows [objekat]? In fact. We know the cake is done when the timer rings. Rije i elipti ne klauze koje nedostaju . Oni ka u za to. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Uvode se relativnim zamjenicama: who. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. Nako ena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu. opisuju cijelu klauzu ili ak vi e njih. mogu da dopunjuju. koji je in injer. what i whatsoever. he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. when. why. where. who. Whoever wins the game will play in the tournament. (U ovoj re enici podvu ene rije i ine neophodnu klauzu. whomever. Tako er. whoever. mogu po injati i sa zavisnim veznicima: how. who is an engineer. Imeni ka klauza obi no po inje sa: that. (most koji se sru io u zimskoj oluji e ko tati milione za popravak) My brother. gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. koji uvodi klauzu i izra ava njenu vezu sa ostatkom re enice. Charlie didn't get the job in administration. zbog ega su odvojene zarezima od ostatka re enice. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. we'll go downtown. a u ovom slu aju dopunjuje rije "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vi e od jedne rije i u tekstu. Za razliku od pridjevskih klauza. -Imeni ke klauze nisu rije i koje dopunjuju druge rije i za razliku od pridjeva i priloga. U relativnoj klauzi. whether. je shvatio to za mene) -Prilo ke klauze obi no dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u re enici. which. (moj brat. tj. direktni objekat ili prijedlo ki objekat. U re enici funkcioniraju kao subjekat. we know the cake is done. which really surprised his friends. which really surprised his friends. had to be removed. figured it out for me. that. Elipti ne klauze Elipti ne klauze (elliptical clauses) su gramati ki nepotpune. relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na ne to s im je klauza u vezi. u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna rije ) koja ina e uvodi takvu klauzu. which. Charlie didn't get the job in administration. Prilo ke klauze uvijek po inju sa zavisnim veznikom.

Sada nji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta. Ovdje e biti obra ene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. elipti ne klauze su ta ne ali i korisne.THE CONDITIONALS Kondicional se tvori od pomo nog glagola "should" i "would". U stvari.ti bi uzeo itd. Struktura ve ine pogodbenih re enica je veoma jednostavna. Though [they were] sometimes nervous on the court. jer su esto elegantne i efikasne u izrazu.ti bio uzeo itd. i izgleda ovako: if If uvjet y=10 posljedica 2y=20 ili posljedica 2y=20 if if uvjet y=10 To zna i ako (if) je odre eni uslov zadovoljen. Pogodbene re enice se tako er zovu i kondicionalima.uzeo bih you should take . (ne bih bio uzeo). Odri ni oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not": I should not take. a pro li kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo. i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo. Sada nji kondicional Pro li kondicional { { I should take . . (ne bih uzeo) I should not have taken. KONDICIONALI . Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?) Sada nji i pro li kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih re enica. a ponekad ih nazivamo "if re enicama". jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if". Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].se mogu naslutiti iz konteksta i ve ina italaca ne osje a da ne to nedostaje. I should have taken .bio bih uzeo you should have taken . her recruits proved to be hard workers. Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. nulti-kondicional. onda (then) e do i do neke posljedice.

Na primjer: ve eras je izvla enje brojeva lota. Za izra avanje mogu e posljedice koristili smo futur.Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Tre i kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) Prvi kondicional . kao i kod prvog. it rains tomorrow. Ali mo da ete kupiti listi do ve eras. kod ku e ste i planirate igrati tenis popodne. niste kupili loto listi .nevjerovatna mogu nost (Second conditional . posljedica budu e vrijeme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uvjet prosto sada nje vrijeme I see her. Ponekad mo emo koristiti: shall. (ako bude danas dobar. i ne postoji nikakva ansa da ete dobiti novac. can ili may umjesto will. razmi ljamo o nekom uvjetu u budu nosti. If uvjet posljedica If prosto pro lo vrijeme kondicional sada nji . ali je to nevjerovatna mogu nost. na primjer: If you are good today. me utim nebo je obla no i postoji realna mogu nost (real possibility) da e ki a pasti. Na primjer. jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi .realna mogu nost (First conditional: real possibility) Govorimo o budu nosti. osta u kod ku e) If If uvjet it rains prosto sada nje vrijeme posljedica I will stay at home. i rezultatu tog uvjeta. ta ete uraditi? If it rains. they do not pass the exam. i njenoj posljedici. you can watch TV tonight. Postoji stvarna mogu nost da e se uvjet ispuniti. zamislite da po ne padati ki a. i onda postoji ansa. Me utim na nebu se javljaju oblaci. Najva nije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. Razmi ljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budu nosti. za raziliku od prvog kondicionala. me utim. jutro je. mo e gledati TV ve eras) Drugi kondicional .unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala. ovdje ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. I will stay at home. (ako bude padala ki a. Kao to vidite da bi izrazili mogu i uvjet koristili smo sada nje prosto vrijeme (Present Simple Tense). budu e vrijeme Treba primjetiti da ki a jo nije pala.

If If If If I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery I would be happy. Ponekad. anse su jako male da e se uvjet ispuniti. Bitna stvar kod tre eg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica dogode. umjesto glagola would koristimo should. me utim kod tre eg govorimo o pro losti.bez mogu nosti (Third conditional . ni o sada njosti ni . could have. I would by a car.sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional . Primjetite. mogao bih prestati raditi) Tre i kondicional . Pro le sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(. da kod drugog kondicionala koristimo prosto pro lo vrijeme za izra avanje uvjeta.no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budu nosti. If If If uvjet prosto sada nje vrijeme you heat ice posljedica prosto sada nje vrijeme it melts. govorimo o uvjetu u pro losti koji se nije dogodio. (da si kupio listi lota. Va no je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o pro losti. Ponekad umjesto would have koristimo should have. their teacher would have been sad. njihov u itelj bi bio tu an) Da bi smo izrazili uvjet u pro losti koji se nije ostvario koristili smo slo eno pro lo vrijeme (past perfect). dok za izra avanje posljedice koja se ne e dogoditi smo koristili kondicional pro li. poput neke op epoznate injenice. mogao si dobiti) Nulti kondicional . ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se po eti otapati. you might have won. tj. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogu nost da e se uvjet ispuniti. a sada nji kondicional za izra avanje eventualne posljedice.certainty) Tzv. If they had not passed their exam. Na primjer. what would you have done? I would have invited her. If If If If If If uvjet slo eno pro lo vrijeme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posljedica kondicional pro li I would have bought a car. would you be suprised? she would marry him. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek ta an. I could stop working. might have: If you had bought a lottery ticket. I would have told her. (da nisu polo ili ispit. could or might: If I won a million dollars. (da dobijem milion dolara. Zbog toga ne postoji mogu nost da se uvjet ispuni.

I will stay at home. If uvjet prosto sada enje vrijeme If I miss the 8 o'clock bus If I am late for work If people don't eat posljedica prosto sada nje vrijeme I am late for work. they get hungry. my boss gets angry. If I had won a lottery. umjesto if mo emo koristiti when: When I get up late I miss by bus. i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water.PASSIVE VOICE subjekat + pomo ni glagol "to be" + particip pro li glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli. Najva nije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu.o budu nosti. subjekat aktivne re enice postaje objekat pasivne. TRPNO STANJE (PASIV) . takvi koji uza se mogu imati objekat.ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Tre i kondicional Nulti kondicional glavna re enica budu e vrijeme kondicional sada nji kondicional pro li prosto sada nje vrijeme "if" re enica sada nje vrijeme prosto budu e vrijeme slo eno pro lo vrijeme prosto sada nje vrijeme Sljede a tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. Pasiv pokazuje da subjekat ne vr i radnju. ve da se radnja vr i na subjektu: The road has been repaired. budu nost If I won the lottery. procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za pore enje. ve jednostavno pri amo o nekoj op epoznatoj injenici. I would budu nost buy a car. Aktivnu re enicu mo emo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje. tj. (voda se pije od sviju) subjekat glagol objekat . Tako er. To zna i. zakasnim na autobus) Kondicionali . (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip pro li glagola kojeg mijenjamo. (kada ustanem kasno. it melts. da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa pro log glagola koji mijenjamo. vjerovatnost kondicional primjer vrijeme 100% nulti If you heat ice. Naravno. 50% 5% 0% prvi drugi tre i If it rains. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. I pro lost would have bought a car. Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sada nje vrijeme.

podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (pri a se) Konjugacija pasiva u ve ini mogu ih vremena: infinitiv to be called present it is called past it was called simple future it will be called conditional it would be called present it is being called past it was being called continous future it will be being called conditional it would be being called present it has been called past it has been called perfect simple future it will have been called conditional it would have been called present it has been being called perfect continous past it had been being called future it will have been being called . (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog. (gre ke se uvijek prave) ako je subjekat pasivne re enice va niji od vr ioca radnje: The "Tower" was written by Me a Selimovi . Trpno stanje se upotrebljava mnogo e e u engleskom jeziku nego u na em. (re eno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u tre em licu jednine srednjeg roda: it is understood (razumije se. (de ko je ka njen od svog oca) Ahmed was attended by his sister during his illness. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezli ni oblici u na em jeziku kao to su "ka e se". "razumije se". A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present. (dobila je lijep poklon za ro endan) ako se ne eli pomenuti vr ilac radnje: I have been told that you are engaged.aktiv pasiv Everybody Water drinks is drunk water by everybody. (pri a se da je ostavila svog mu a) ako nije potrebno pomenuti vr ioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) re enice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. koristi se: kada subjekat koji vr i radnju nije poznat: My car has been stollen. (Roman "Tvr ava" je napisana od strane Me e Selimovi a) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father.

Da se izrazi radnja koja je po ela They believe that they have u trenu u pro losti i traje do elected the right candidate. The Deists believed that the universe is like a giant clock. I wanted to go home because I missed my parents. Vrijeme u glavnoj re enici Vrijeme u zavisnoj re enici Primjer Da se izrazi istovremena radnja. concert because I love the Wallflowers. koristite prosto pro lo vrijeme. Da izrazite drugu zavr enu radnju. Da izrazite radnju koja e se desiti. Da izrazite op e poznatu injenicu koristite sada nje vrijeme. Sada nje prosto (Simple Present) Da se izrazi pro la radnja. . koristite present perfect. The President says that he will veto the bill. danas. She knew she had made the right choice. koristite prosto budu e vrijeme.SEQUENCE OF TENSES Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u re enicama kod kojih je vrijeme od vitalnog zna aja. I know that I made the right choice. I am eager to go to the koristite sada nje prosto vrijeme. She has grown a foot since she turned nine.conditional it would have been being called SLAGANJE VREMENA . Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) U svakom slu aju koristite pro lo vrijeme. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. Prosto pro lo vrijeme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. koristite prosto pro lo vrijeme.

] She would have liked to see more veterans returning. Budu e vrijeme (Futur) Predbudu e vrijeme.] desila prije glagola. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola . ["Would like" opisuje stanje u sada njosti. koristite pro lo vrijeme.] Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive. svr eni futur (Future Perfect Tense) U svakom slu aju koristite sada nje vrijeme ili prezent perfekt. Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer Infinitiv sada nji (Present Infinitive. Da izrazite radnju koja se desila ranije. "to have Da se izrazi radnja koja se seen" opisuje ne to prije tog vremena. They consider the team to have been coached very well. to see) Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated. "to try out" e se desiti poslije. ["eagerness" je sada. I will be so happy if they fix my car today. Coach Espinoza is eager to try out her new drills. Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased. koristite prezent perfekt. You will surely pass this exam if you studied hard.Da izrazite istovremenu radnju koristite sada nje vrijeme. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i pro lo vrijeme "would have liked". to have seen) The fans would like to have seen some improvement this year. Da se izrazi radnja u budu nosti koja e se desiti prije radnje u nezavisnoj re enici.

u isto vrijeme] Having experimented with several game plans. polahko napredovati. ought .Simple Present Tense Sada nje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju li ne zamjenice. jer dobija nastavak "-s" ili "-es". or Present Prepared by last year's experience.mo i.consider.morati. may .] perfekta (Past Participle de ava prije glagola. can.] SADA NJA VREMENA Sada nje prosto vrijeme / Simple present tense Sada nje trajno vrijeme / Present continuous tense Sada nje slo eno vrijeme / Present perfect simple tense Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Sada nje prosto vrijeme .biti.trebati. Participle [Radnja izra ena pomo u glagola u prezentu "knows". ili "z" ako dolazi iza zvu nog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks). he reads (hi ri:dz). must . tim je po eo kada i glagol. de ava u isto vrijeme [Unaprije uju i osnove.imati.] Participi Vrijeme participa Prezent participa (Present of Participle. z. Glagoli koji se zavr avaju na s. Nastavak "-s" za sada nje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvu nog suglasnika. to have . the Perfect coach knows not to expect too much. ukazuje na vrijeme prije Da se izrazi radnja koja se glagola u pro lom vremenu "devised". osim glagola: to be . the coaching staff devised a Particip pro li master strategy. Jedino se tre e lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica. sh i ch obrazuju tre e lice nastavkom jednine nastavkom "-es": . x. the team Da se izrazi radnja koja se slowly began to improve. ili particip [Particip prezent perfekta "having prezent experimented". radnja se de ava u paralelno. seeing) Uloga participa Primjeri Working on the fundamentals. je posljedica glagola u pro lom vremenu "prepared".

u tre em licu jednine: to cry (he cries). she. I work (ja radim).zvati I call you call he. it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does. Jenny is not here. it call? do we call? do you call? do they call? Sada nje trajno vrijeme .I do not write. da ozna i radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam as engleskog tri puta sedmi no). prije. sada i poslije. kad pred tim "y" stoji suglasnik. past present future Sunce izlazi svaki dan. bez prijedloga "to": I write (ja pi em) . he . pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja. The sun rises.she. present future to call . mijenjaju "y" u "i". ona . one. bez prijedloga "to". da ozna i radnju koja se vr i po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano). it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking .he dresses. ona zovu I do not call you do not call he. I don't write Upitni oblik sada njeg vremena pravi se tako pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja. past Jenny trenutno nije prisutna. she.Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) you are speaking he.Do you write? (pi e li?) Sada nje prosto vrijeme se upotrebljava: da ozna i radnju ije trajanje nije odre eno: I write (ja pi em). she. it calls we call you call they call ja zovem ti zove on. Odri ni oblik sada njeg vremena pravi se tako to se uzme sada nje vrijeme pomo nog glagola "to do". he teaches. ono zove mi zovemo vi zovete oni. da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi). Glagoli koji se u infinitivu zavr avaju na "-y". to try (to tries). You write (ti pi e ) .

Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". (sada ovo itate) past Radnja se doga a sada. Izuzetak 1 Ako se glagol zavr ava na: suglasnik . (sada u im engleski) You are reading this now. vjerovatno udvostru iti ili izostaviti jedno slovo. izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking Present Continuous Tense (sada nje trajno vrijeme) se upotrebljava: da ozna i radnju koja se vr i u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. Me utim.nagla eni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostru ava: s t o p suglasnik nagla eni vokal suglasnik run stop begin > > > running stopping beginning Ovo pravilo ne va i kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 > opening Ako glagol zavr ava na ie. ponekad moramo malo promijeniti rije . mijenjamo ie u y: lie die > > lying dying Izuzetak 3 Ako glagol zavr ava na vokal + suglasnik + e. present future .

. recognise. have (kada zna i posjedovati) . hope. like. taste.. . hear. wish mjerenja contain. weigh ostali look (biti sli an). dislike. osje aj kvaliteta broda) .. to je na a percepcija..* Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim zna enjem. ali se de avala ne to ranije i mo da e se de avati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. remember. fear. .the girl is dancing. be (u ve ini slu ajeva). want. hold.. know.the pages are turning.. obi no se ne koriste u trajnom obliku. feel.. find (misliti). taste mi ljenje assume. Me utim. past present future Ona mo da ne ita knjigu ta no sada. regret. mean. a ne radnju. Lista glagola koji se ve inom koriste u "simple" formi: osjetila (percepcije) feel*. see. radnja se ne mora odvijati ta no sada.the candle is burning. see*. suppose.smell) se esto koriste sa glagolom 'can': I can see. consider. measure. da ozna i radnju ije je trajanje neprekidno. i tada se obi no upotrebljavaju prilozi always. (ovaj brod je lijep i udoban..glagoli osjetila (feel. hear. (uvijek se alite na svoju punicu) da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budu nosti: I'm meeting my girlfriend tonight. think* mentalna stanja forget. . understand emocije/ elje envy. (mogu vidjeti) itd. love. npr: This coat feels nice and warm. forever itd: The Sun is rising constantly.. feel (misliti). constantly. (ve eras u se na i sa djevojkom) Glagoli koji ozna avaju neko stanje. hate. doubt. smell. cost. seem. imagine. mind. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. notice. prefer.

da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. Amerikanci ne koriste slo eno sada nje vrijeme toliko kao Britanci. it called? have we called? have you called? . (kupio sam auto. she. it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he. (gosti su upravo u li u dvoranu).041666666666671 days. va no je da je auto kupljen. 4 months. uz priloge koji ozna avaju neprekidan razmak vremena: ever. I can see Anthony in the garden. (ona ve era. for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?). njegovo zdravlje se pobolj ava). Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?"..Present Perfect Simple Tense pomo ni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Slo enim sada njim vremenom se izra ava povezanost izme u pro losti i sada njosti. (ona ima tri psa i ma ku. (susrest' u Anthony-a kasnije. she. da se ozna i radnja koja je zavr ena nekad u pro losti. she.). i jo uvijek ivim).. sedmica jo nije zavr ena). nije bitno kada). already.zvati I have called (ja sam zvao) you have called he.John's feeling much better now. never. Slo eno sada nje vrijeme se koristi: da se opi e radnja ili stanje koje je po elo u pro losti i nastavlja se u sada njosti: This website has been in existence for 8 years. planiramo se susresti) to call . dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". da se izrazi radnja koja je zavr ena u vremenskom periodu koji jo traje: I have been to Zagreb this week. ta no vrijeme de avanja radnje nije nazna eno. She has three dogs and a cat. (ova stranica postoji ve . (ove nedjelje sam putovao u Zagreb. she. it has called we have called you have called I haven't called you haven't called he. percepcija) I'm seeing Anthony later. ali je rezultat radnje va an: I have buoght a car. she. it hasn't called we haven't called you haven't called have I called? have you called? has he. it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he. ona jede). to call . to zna i da smo vi e zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. it calling? are we calling? are you calling? are they calling? Slo eno sada nje vrijeme . I have lived in Sarajevo since 1970. (vidim Anthony-a u ba ti. and 9. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti pro lo vrijeme (past simple tense). ( ivim u Sarajevu od 1970-te.zvati I'm calling you're calling he. (D on se osje a mnogo bolje sada. yet. she. since. posjedovanje) She's having supper. Amerikanci e e upotrebljavaju pro lo vrijeme umjesto slo enog sada njeg vremena.

(ne razumijete (sada). I obi no imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running.they have called they haven't called have they called? Sada nje trajno slo eno vrijeme / Present perfect continuous tense Nesvr eni perfekt . (umoran sam (sada) jer sam tr ao) Why is the grass wet? Has it been raining? (za to je trava vla na (sada)? je li padala ki a?) You don't understand because you haven't been listening. ( itam ve dva sata. Kada pi emo present continous. i jo uvijek itam) .I've been itd. past present future radnja po ela u pro losti nastavlja se u sada njosti I've been reading for two hours.Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odri ni oblik se pravi dodavanjem rije i "not": I have not been playing. past !!!!! radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu present future I'm tired because I've running. jer niste slu ali). da izrazimo radnju radnju koja je po ela u pro losti i nastavlja se u sada njosti. Present Perfect Continous Tense koristimo: da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavr ila. esto se upotrebljavaju skra enice: I have been . u ovom slu aju esto se koriste for i since: I've been reading for two hours.

it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling? . a ako je to razdoblje zavr eno moramo upotrijebiti past simple (preterit). it has not been calling we have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he. Ako to razdoblje se e do sada njeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt. (Tara nas nije posjetila od Marta) For se mo e koristiti u svim vremenima. Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since". (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. For koristimo kada pri amo o razdoblju vremena: 5 minuta. 7 sedmica. she.15 am Monday January I left school the beginning of time itd. 20 godina. and now she feels well. she. I've been studying for three hours. a ni sada ne pu imo). to call .How long have you been learning English? (koliko dugo u i engleski? a jo ga u i ) We have not been smoking. since se obi no koristi samo sa perfect vremenima. a sada se osje a dobro). u petak. (nismo pu ili. she. (Tara se ne osje a dobro ve dvije sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks.zvati I have been calling you have been calling he. (Tara se nije dobro osje ala ve dvije sedmice. 6. Since koristimo kada znamo od koje vremenske ta ke se odvija radnja: u 9 sati. Tara hasn't been feeling well for two weeks. for period vremena since od vremenske ta ke 20 minutes three days six months a long time ever itd. januara. 7. (u im ve tri sata) I've been watching TV since 7pm. it has been calling we have been calling you have been calling they have been calling I have not been calling you have not been calling he.

itd. nepravilni glagoli go see sing went saw sang gone seen sung Past particip nam nije potreban pri tvorbi pro log vremena. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. pravilni glagoli infinitiv work explode like preterit worked exploded liked past particip worked exploded liked Pro li oblik svih glagola zavr ava na -ed. I did not go to London. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. Tvorba pro log svr enog vremena: a) potvrdna re enica: subjekat + glavni glagol u pro lom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. He did not go to London.PRO LA VREMENA Prosto pro lo vrijeme / Simple past tense Pro lo trajno vrijeme / Past continuous tense Slo eno pro lo vrijeme / Past perfect simple tense Slo eno trajno pro lo vrijeme / Past perfect continuous tense Pro lo svr eno vrijeme . (je li gledao TV pro le sedmice) Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. (je si li igrao tenis pro le sedmice) Did he watch TV last night. ( ivio sam u toj ku i kada sam bio mlad) She played basketball last week.Past Simple Tense Da bi napravili pro lo svr eno vrijeme koristimo infinitiv i pro li oblik (preterit) glagola. . (ona je igrala ko arku pro le sedmice) b) odri na re enica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. Pro li oblik nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i u i se napamet. (Mary nije oti la na posao pro log ponedjeljka) c) upitna re enica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week.

c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. moramo koristiti prosto pro lo vrijeme. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvr eni preterit se upotrebljava: . upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i glagola.levelled call . she. she. . he. it was here. she. (ona je itala) We were playing. (bio sam u Liverpulu pro le godine). it didn't call did he.Glagol be nema u svim licima isti oblik. b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u pro losti bez ikakve veze sa sada njo u: We went to school when we were children.She wasn't reading. taj se "y" mijenja u "i": worry . it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? Pro lo trajno vrijeme . he.were you here? Ako glagol zavr ava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak nagla en vokal. krajnji samoglasnik se udvostru ava: plan . to call .worried cry . . (mi smo igrali) Odri ni oblik se pravi dodavanjem rje ice not: She was not reading . (i li smo u kolu kada smo bili djeca). a ne slo eno sada nje vrijeme (present perfect tense). I. it called he.called Ako glagol zavr ava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik.The Past Continuous Tense pro lo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading. (volio bi da imam novi kompjuter) d) u zavisnoj re enici ako je u glavnoj prosto pro lo vrijeme (slaganje vremena): The policeman told me I drove to much.cried Prosto pro lo vrijeme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u pro losti i potpuno zavr ila pa nema nikakve veze sa sada njo u: I was in Liverpool last year. she.skipped Krajnje "l" se uvijek udvostru ava: level .Was I.zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he. (policajac mi je rekao da sam previ e vozio) Kada ka emo kada ili gdje se radnja dogodila.planned skip . (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer. it here? You were here. she.

tako er izra ava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u pro losti . she. to call . it was calling we were calling you were calling they were calling I was not calling you were not calling he. Bond saw the killer in a telephone box. We arrived at 9. It was raining. Nobody was walking in the streets. she. (voz je krenuo u 9 sati. a upitnu re enicu pravimo zamjenom subjekta i pomo nog glagola. Suddenly. (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale) u zavisnoj re enici umjesto nescr enog prezenta ako je u glavnoj re enici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter.prije neke druge radnje: We had left home before he came. Voz je bio oti ao kada smo mi stigli. you were calling.da se opi e pozadina. he. a zatim se nastavlja pro lim vremenom. it calling? were we calling? were you callingg? were they calling? Pluskvamperfekat (davno pro lo vrijeme) . da se opi e radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga pro la radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obi ni preterit >>..) The train had left when we arrived. Mi smo stigli u 9 i 15. npr: "James Bond was driving through town. (mislio sam provesti dan na pla i ali sam odlu io oti i na ekskurziju) za dvije radnje koje se de avaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. The train had left when we arrived. Obi no pri a po inje nesvr enim preteritom. The wind was blowing hard.15am.The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odri nim re enicama ubacujemo rje icu not izme u pomo nog i glavnog glagola. (bili smo oti li prije nego to je on do ao) The train left at 9am. (gledao sam TV kada si nazvao) da se izrazi promjena mi ljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead.". (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj k eri). past present future . Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u pro losti koja se desila prije neke druge radnje u pro losti. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio). it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling was I calling? were you calling? was he.zvati I was calling. I was watching TV when you telephoned. she. odnosno da se pred itaoce postavi scena pri e pisana u pro lom vremenu..

U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom. (dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu). (nisam znao ko je on. c) iza izraza: as if (kao da). Ram had been waiting for two hours when I arrived.Voz odlazi u 9 sati. b) u zavisnim re enicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se ozna ila radnja koja je trajala u pro losti prije neke druge pro le radnje: Ram started waiting at 9am. a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". I had just eaten. nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. she.15 Mi sti emo u 9 i 15. (kamo sre e da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS.zvati I had called you had called he. it called? had we called? had you called? had they called? Nesvr eni pluskvamperfekt . 9 11 present future Ja sam stigao u 11 sati. she. (nisam bio gladan. 9 9. past Ram je po eo sa ekanjem u 9 sati. glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not. she. upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. (rekao je da ga je bio vidio kod pozori ta). I arrived at 11am. Ram had been waiting for two hours. . When I arrived. it had called we had called you had called they had called I had not called you had not called he. if only (kad bi barem). I was not hungry. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. I had never seen him before. I wish (kamo sre e da). (igrao je ko arku kao da je igrao u NBA) to call . past perfectom se izra ava ne to to nije ostvareno u pro losti: I wish I had met you before.The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. it had called we had called you had called they had called had I called? had you called? had he.

she.John was very tired. I will be working.zvati I will call (ja u zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he. At 4pm tomorrow.we shall call (ja u zvati ." (Peter re e: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele ve eri". somebody had been smoking. (o ekujem da e on do i sutra) I will help her because she is beautiful. he had been running. she. Prostobudu e vrijeme se naro ito esto upotrebljava poslije glagola koji ozna avaju o ekivanje. she. to call . it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? Budu e trajno vrijeme . it had been he. be + present participle glavnog glagola Odri ni oblik se pravi ubacivanjem rje ice not izme u glagola will i be. (John je bio veoma umoran. prijetnja ili obe anje.Futur Continuous Tense subjekat + pomo ni g. Past Perfect Continous se tako er upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika pro log vremena (past continous tense) u direktnom govoru. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night. odluka.) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.mi emo zvati).Futur Simple Tense subjekat + pomo ni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u pomo nog i glavnog glagola. tr ao je cijele ve eri) I could smell cigarettes. (osjetio sam cigarete. I hope we will have better luck next day. it will not call will he. Prosto budu e vrijeme se upotrebljava da bi ozna ila radnja koja e se desiti u budu nosti. it will call he. it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Budu a vremena Prosto budu e vrijeme / Simple future tense Trajno budu e vrijeme / Future continuous tense Slo eno budu e vrijeme / Future perfect simple tense Slo eno trajno budu e vrijeme / Future perfect continuous tense Prosto budu e vrijeme . she. she. neko je pu io). a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. past present future . she. nadu itd. me utim u modernom engleskom will se vi e koristi od shall: I shall call . (pomo i u joj jer je lijepa) to call .Tako er se koristi da bi se izrazila namjera. it had been calling he. U prvom licu jednine i mno ine umjesto glagola will. (nadam se da emo imati vi e sre e drugi put) I expect that he will come tomorrow. will + pomo ni g. a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola.zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he. mo e se koristiti glagol shall. Trajno budu e vrijeme ozna ava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budu nosti.

Futur Perfect Tense subjekat + pomo ni g.) to call .zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he. it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? . 9 9. (Oni e napustiti parlament do 12 sati. she. You will arrive at the station at 9. she. she.15am. When you arrive the rain will have left. she. will + pomo ni g. it will have called he. it won't be calling will he. it will be calling he. it will be raining when you return. padat e ki a kada se bude vra ao) to call . I will be playing tennis at 10am tomorrow. Vi sti ete u stanicu u 9 i 15. (ve erat emo kada film po ne) Take your umbrella. it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? Slo eno budu e vrijeme . she.zvati I will be calling (ja u zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he. (igrat u tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. Ovo vrijeme tako er izra ava i radnju koja e se desiti i zavr iti do odre enog vremena u budu nosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. past present future Voz odlazi u 9 sati. (uzmi ki obran. have + past particip glavnog glagola Predbudu e vrijeme izra ava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u budu nosti: The train will leave the station at 9am. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Kada koristimo budu e trajno vrijeme. it have he. Voz e oti i kada vi stignete.4pm U 4 sata bi u usred posla. she. na slu alac obi no zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija.) The train will have left when you arrive.15 Vi sti ete u 9 i 15.

London. Putovat e ve 24 sata.you won't itd.you'll itd. I will have been working ten hours. Npr: man ( ovjek). town (grad).I won't you will not . One mogu biti: op e imenice (common nouns). will + pomo ni g. it will not have will he. happiness (sre a).I'll you will . Mary. it have been calling been calling calling? we will not have been we will have been calling will we have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling they will not have been they will have been calling will they have been calling? calling IMENICE ± NOUNS Imenice su rije i kojima ne to imenujemo.Slo eno trajno budu e vrijeme / Futur Perfect Continuous subjekat + pomo ni g. mjesta itd. Dreamweaver itd. she. Predbudu e trajno vrijeme izra ava radnju koja traje odre eni period vremena do jedne druge budu e radnje ili oznake budu eg vremena kada ova prva radnja jo traje. (Bit e umoran kada stigne.) to call . slu e za imenovanje svih bi a ili stvari iste vrste. Drugim rije ima izra ava radnju koja e trajati do odre enog budu eg vremena ili trenutka u budu nosti. a ne u nekom odre enom trenutku u budu nosti: At 20 o'clock in the evening. love (ljubav) itd. He will be tired when he arrives. Kada koristimo predbudu e trajno vrijeme obi no sa imamo (contract) subjekat i pomo ni glagol will: I will . it will have been he. computer (ra unar). "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odri ne re enice se prave umetanjem rje ice not izme u will i have. sve do 20 sati uve er kada jo traje. Bosnia. traje deset sati. Edinburgh. He will have been travelling for 24 hours. . vlastite imenice (proper nouns). she.zvati I will not have been I will have been calling will I have been calling? calling you will not have been you will have been calling will you have been calling? calling he. Kod odri nih re enica sa imamo glagol will i rje icu not: I will not . eye (oko) itd. Zna i radnja po inje u 10 sati prije podne. she. boy (dje ak). Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. slu e za imenovanje pojedina nih bi a. (do 20 sati uve er ja u imati za sobom ve 10 sati rada). a upitne re enice inverzijom subjekta i pomo nog glagola will.

slu e ozna avanje tvari ili materija. ice (led) itd.ne aka .majka .guska .countess .tetka .duck . One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mno ini: silver (srebro). health (zdravlje).dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion .queen . imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).aunt .zbirne imenice (collective nouns).princess . te ih zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke).kobila .opatica . Imena mu kih bi a mu kog su roda (masculine). imena enskih lica enskog su roda (feminine) i imena ivih bi a gdje rod nije izri ito podvu en srednjeg su roda (neuter).niece .lioness opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik arobnjak lav .vojvotkinja .empress . sugar ( e er).grofica . Mno inu tvore samo op e imenice. team (mom ad).glumica .sorceress . Gradivne i apstraktne imenice. air (zrak) itd. gradivne imenice (material nouns). flock (jato). Kod ivih bi a rod razlikujemo na vi e na ina: .nasljednica .daughter . slu e za ozna avanje skupa ili mno tva u jednini. milk (mlijeko).negress . Tako er. Rod imenica . fear (strah).actress .princeza .girl .hen .djevoj ica .patka . army (vojska) itd.lavica . uzete u op em smislu.duchess .mare .postoje razli iti izrazi za mu ki i enski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander . ozna uju ne to nestvarno. One obi no ozna avaju ne to to se mo e brojati. tj. three months (tri mjeseca) itd.mother . air (zrak).crnkinja .sister .kraljica . se ne mogu brojati.carica .nun .sestra -k i . thirst ( e ). apstraktne imenice (abstract nouns).pjesnikinja .heiress .Gender of Nouns Op e pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramati ki ve se odre uje prema polu.koko ka .poetess .kalu erica . thirst ( e ) itd.goose dje ak otac brat sin ujak ne ak kralj kalu er konj pijetao patak gusak . lead (olovo). prirodan je. neko svojstvo ili stanje.arobnica .abbess .

virtue.landlady sluga vrabac junac slon gazda .slu kinja . lady. ptice. imenice koje izra avaju jaka osje anja mu kog su roda: love.cow-calf .hen-sparrow . -ss. liberty. streamer.vrabica . Od op eg pravila postoje sljede i izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg ve mu kog roda. ship.heroina . koji se izgovara iz: . man. time. imenice: boat.heroine heroj .obrazuju se slo enice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord .maid-servant . enskog roda su i nature. neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory. insekti su obi no srednjeg roda. rodica) Ponekad da bismo ozna ili rod ovih imenica dodajemo ove rije i: gentleman. mercy grace. woman: lady-teacher (u iteljica).faces (lice .Plural of Nouns Op a pravila: mno ina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". -x. u enica) (prijatelj.slonica .junica .gazdarica Mnoge imenice imaju isti oblik i u enskom i u mu kom rodu: pupil friend teacher cousin (u enik. Mno ina imenica . male. anger. death. mu kog roda su tako er i: sun. fear.hero . "cat" je enskog roda. -tch dobijaju nastavak "-es". prijateljica) (u itelj. "child" mo e biti sva tri roda. -sh. man-of-war.books (knjiga . ribe.knjige) face . u iteljica) (ro ak. vessel nisu srednjeg ve enskog roda i ozna avaju se sa she. Ovo se "s" izgovarakao na e "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika. enskog roda su: imena dr ava i zemalja.lica) Imenice koje se zav avaju na: -s. Primjeri: book . female. despair. U basnama ivotinje su personificirane pa su uvijek enskog ili mu kog roda. earth i moon.female-elephant .

fifes borba svirala .zemlje .toys dan dje ak igra ka .boys .class bush bench .stories zemlja dama pri a .klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero potato negro .cantos .oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mno ini samo nastavak "-e": cuckoo .no evi .cuckoos kukavica .strifes .crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano canto octavo .days .supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife fife .igra ke .heroes .dani .classes .knives .krompiri .benches razred grm klupa .octavos klavir spjev oktava .pianos .calves .dje aci .negroes heroj krompiri crnac .dame .svirale .polovine .countries .grmlje .wives polovina tele no supruga .klaviri .spjevovi .bushes .kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy .pri e Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mno ini nastavak "-es": half calf knife wife .potatoes .ladies .razredi .halves .heroji .borbe .telad .

"-ief".brethren .Normans .cloths .dijeca Neke imenice obrazuju mno inu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman ali: Roman Norman German .Normani .sportisti Neke imenice imaju dva oblika u mno ini sa razli itim zna enjem: brother cloth .Romans .cliffs krov patuljak poglavica greben . dru tvu) ( tof) (odijelo) Latinske imenice na "-us" i "-um" te gr ke na "-on" i "-is" imaju u mno ini obi no svoj latinski odnosno gr ki nastavak: radius oasis .clothes (bra a po krvi) (bra a u crkvenoj organizaciji. polupre nici) (oaza.tabovi .men .Germans Rimljanin Norman Njemac .children vo dijete .zubi .women .ene .Njemci .Englishmen . "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff .radii .staffs . oaze) Slo enice obrazuju mno inu tako da se nastavak za mno inu doda glavnoj rije i od koje .patuljci .gulfs tab struja .brothers .Englezi .oases (polupre nik.volovi .struje Imenice koje zav avaju na "-oof".roofs .teeth .ljudi .poglavice .dwarfs .krovovi .oxen .chiefs .staff gulf .Rimljani .sportsmen ovjek ena zub Englez sportista .grebeni Neke imenice imaju u mno ini nastavak "-en": ox child .

d eparo i) (nezaboravak (cvije e). onda nastavak za mno iniu dobija posljednja rije : looker-on pick-pocket forget-me-not . Ako je slo enica sastavljena bez imenica.pick-pockets . onda se upotrijebi neka rije u mno ini: two pieces of furniture (dva komada namje taja) Neke su imenice po svom obliku u jednini. gledaoci) (d eparo . od rije i koja nosi smisao.menservants (sluga. sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savjet) (namje taj) (obavje tenje) (napredak) Ako je potrebno izraziti mno iniu. a imaju zna enje mno ine: people mankind cattle (ljudi) ( ovje anstvo) (stoka) Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mno ini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vijesti) (na ovaj na in) Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mno ini: cards contents poltics mathematics (karte) (sadr ina) (politika) (matematika) Neke imenice imaju u mno ini druga ije zna enje nego u jednini: arm letter (ruka) (slovo) arms letters (ruke. nezaboravci) Neke slo enice dobijaju obilje je mno ine uz oba dijela rije i: manservant .je slo enica sastavljena.forget-me-nots (gledalac. oru je) (knji evnost) . tj.lookers-on .

pomo u prijedloga (drugi pade pomo u prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv. (knjige tih u itelja su bile velike) The teacher's books are always big. The book of the teacher was big. We know more about the teachers. pad. A teacher had a book. After our conversation with the teacher. pad. pad. (knjige u itelja su uvijek velike) 3. (znamo vi e o u iteljima) Prema tome. pad. esti pomo u prijedloga "with". pade i se odre uju prema mjestu u re enici (prvi i etvrti). pad. je li va a knjiga velika?) 6. U jednini se dodaje -'s teacher's book (u iteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igra ka) boy's eyes (dje akove o i) Ako se osobna imenica zavr ava na -s. The books of the techers were big. pad. pad. pad. (oti li smo u itelju) 4. tre i pade pomo u prijedloga "to". And we asked the teacher. pad. a nastavak se izgovara kao "z": . is your book big? (u itelju. (oti li smo u iteljima) 4. Some teachers had books. pad. teacher's book (u iteljeva knjiga). After the conversation with the teachers. pad. Teacher.compass (kompas) compasses ( estar) drawer (fijoka) drawers (donje ga e) Pade i imenica . We went to the teachers. We went to the teacher. (i zapitali smo u itelje) 5. (neki u itelj je imao knjigu) 2. (znamo vi e o u itelju) mno ina: 1. We know more about the teacher. pad. (i zapitali smo u itelja) 5. a "s" iza bezvu nih suglasnika.Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam pade a kao i u na em jeziku: Primjer: Jednina: 1. (poslije na eg razgovora sa u iteljem) 7. jesu li va e knjige velike) 6. koji se jo zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). (neki u itelji imali su knjige) 2. And we asked the teachers. Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. Drugi pade . pad. Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvu nih suglasnika i samoglasnika. are your books big. Teachers. Saksonskim genitivom (Saxon genitive). (knjiga tog u itelja bila je velika) 3. pad.Genitive U engleskom jeziku drugi pade se mo e izraziti na vi e na ina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomo u prijedloga "of": the book of the teacher (u iteljeva knjiga). (u itelji. sedmi pade pomo i prijedloga "about"). (poslije razgovora sa u iteljima) 7. onda dodajemo samo apostrof. Peti pade izra ava se imenicom bez lana.

He is as strong as a horse. German. her.comparative tre i stupanj . any. Serbian. neither.jednakost . few. obrazuje se pomo u rije i "less. D ejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde). prisvojne (possessive): my. an. all. koli inske (quantitative): some. his. Pore enje pridjeva . their.Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja pore enja: prvi stupanj . Pridjevi se dijele na: li ne (proper). beautiful. your. Ako se imenica ne zavr ava na -s u mno ini. koji se pi u velikim slovom: Bosnian. the order. one. another. our. diobne (distributive): each. the same. U mno ini koja se zavr ava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives ( ene moje bra e). either. pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. younder. which. Osobne imenice mogu se zavr avati na -s. pokazne (demonstrative): the this. kojim se izra ava umanjenost.. Italian. English. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). every. Croatian.Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica zavr ava na -s ili -ce kao i ispred rije i "sake". onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dje ije igra ke) the mice's legs (mi ije noge) woman's right ( enska prava).superlative. pa se prema tome pridjevom ne mo e izraziti ni rod. these. neodre ene (indefinite): a. much.nadmo nost . green. PRIDJEVI ± ADJECTIVES Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije .nejednakost . upitne (interrogative): what. Slo enice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice).then": He is less rich than his brother.. ni broj ni pade . Pridjev obi no stoji ispred imenice. opisne (descriptive): young.as" i pozitiva pridjeva. (on je manje bogat od svog brata) . dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Bo ju volju) for conscience' sake (radi smirenja savjesti).positive drugi stupanj . He is as rich as his friend. those. such. James's Square (trg Sv. certain. that. its. enough.. (jak je kao konj) Komparativ.. Jednakost se izra ava pomo u rije i "as.

kada je pore enje izra eno pridjevom na najvi em ili najni em stepenu. ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve vi e omrznutiji). the more just right. (on je samostalniji od svog brata). to je ponajvi e ta no). more right.the prettiest (drag).kod vi eslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother. umjesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you.the biggest (velik). Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sada njeg koji ima ulogu pridjeva. taj se suglasnik udvostru uje: fat. the most right. "ow". Pravopisna pravila pri pore enju Ako se pridjev zavr ava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik."sve vi e i vi e" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uve anje: stronger and stronger (sve ja i i ja i).fatter. (to je veoma ta no. kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu: . (veoma sam vam zahvalan). ali gray. Germanskim na inom pore enja porede se jo i dvoslo ni pridjevi koji se zavr avaju na "-y". . "-er" ili na silabi no "l".the fattest (debeo).kod jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend.Komparativom se izra ava uve anost. apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r".bigger. a ne suglasnika). (on je bogatiji od svog brata).the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika. Ako je pridjev vi eslo an. .finer. Tre i stupanj superlativ mo e biti: relativni.the finest (lijep).prettier. Na ovaj na in porede se svi jednoslo ni predjevi . On se pravi kod: -jednoslo nih i nekih dvoslo nih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji).sa izuzetkom sljede ih: just. -vi eslo nih pridjeva kojima prethode rije i "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji). Ako se pridjev zavr ava muklim "e". big.grayer. Pore enje pridjeva pomo u nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko pore enje. Ako se pridjev zavr ava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty. odnosno "-st": fine. i obrazuje se: . more just.

kao i pridjevi koji se zav avaju na "-ed" i "-ing": famous. the most famous. the prettiest. narrower. cheerful. more learned. beautiful. the most learned. cleverer. learned. narrow. the simpliest. (nikad nisam vidio br eg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. (nikad nisam vidio ovjeka koji lo ije izgleda) PRIJEDLOZI ± PREPOSITIO Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu va nost jer pade i nemaju svoje nastavke.Irregular comparasion Nepravilno se porede sljede i pridjevi: Positive good (dobar) bad (lo ) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse Superlative the best the worst more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) the most the least the latest (najnoviji) the last (posljednji) the nearest (najbli i) the next (sljede i. handsome itd. Ovim na inom porede se svi vi eslo ni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu. clever. simplier.pretty. more beautiful. Pore enje koje se dobiva dodavanjem rije i "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko pore enje. the narrowest. the most beautiful. quiet. cruel. mnogi dvoslo ni pridjevi mogu se porediti na oba na ina. pleasant. the cleverest simple. . Takvi su pridjevi: common. do) the oldest the eldest the farthest the furthest Komparativ i superlativ slo enih pridjeva: kada slo eni pridjevi po inju jednoslo ni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednoslo ni pridjev: I never saw a faster sailing ship. prettier. polite. Nepravilna komparacija pridjeva . politer. the politest. more famous.

your blue book). between (izme u). working. towards (prema). on (na). Prijedlozi mogu biti slo eni. money. d) prijedlozi za sredstva: by (od. by (od). with (s. a nikad glagol. Mary). Zagreb. after (poslije). c) prijedlozi za o uvanje porijekla. grupne imenice (my first job. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih prijedloga: of . house. in (u). li ne imenice (Sarajevo. in front of (ispred). pri).I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (po li smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth ( elim da vam ka em istinu) prijedlog on in for under to to before "imenica" the table. through (pomo u).where did you come from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to . before (ispred). within (u). above (iznad). kod. coming. love). sa). cilja: from (od). throughout (skroz).Prijedlozi se dijele na: a) prijedloge za mjesto: at (u. Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica". Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog. b) prijedlozi za vrijeme: before (prije). English people. tj. Beograd. us). without (bez). pomo u). in (u). Po to poslije prijedloga ne mo e i i glagol. him. na. upon (na). prema). on (u) i dr.he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o emu mislite?) from . your blue book. gerund (swimming). since (od). sastavljeni su od vi e rije i: into (u). outside (napulju). behind (iza). Japan. under (ispod) i dr. Edin. you. a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. ka. to (u. zamjenice (you. uzroka. into (u). .

they came to the house (pri li su ku i) until .he came into the room (u ao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u d ep) about .I live in Visoko ( ivim u Visokom) my money is in my pocket (moj novac je u d epu) I'll be back in a minute (vra am se za minut) into .there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between .I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour ( ekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas u inio) except .I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao) with .I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od pro log petka) for .I shall wait until day come ( ekat u dok oni do u) till .this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova ku a se nalazi iznad ovog puta) without .you will find some interesting girls among this students (na i ete interesantne djevojke me u ovim studenticama) before .she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala) came before eight o'clock (do i prije osam) beyond .the family is at dinner (porodica ru a) she is at the dressmaker's (ona je kod kroja ice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in .will you take me with you (ho ete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihva en velikom ve inom) I cannot remain with him any longer (ne mogu vi e ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se no em) .at .what is between you and her ( ta je izme u tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izme u rije i i djela) among .I shall be lonely without you (bit u usamljen bez vas) she left without saying good-bye (oti la je bez zbogom) towards .what are you talking about? (o emu pri ate) she walked about the house (hodala je po ku i) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona do la) since .

no more (ne vi e). quite (sasvim) i dr. seldom (rijetko).beautifully (lijep . izvedene i slo ene. often ( esto).lo e) itd. happily (sretno) i dr.lijepo) bad . right (pravo) i dr. priloge za na in: how (kako). Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful . fast (brzo). so (tako). (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. prilozi stupnja: very (vrlo). hardly (jedva). at present (sada). I can't know everything. in (u). little (malo). truly (zaista). (tamo je zaista tiho) Me utim. Prosti prilozi su: now (sada). as (kao). Prilozi za na in se obi no tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. usefully (korisno). (pred njegovom ku om se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. prijedlo ne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomo u) There was a pool in front of his house. there (tamo). priloge za mjesto: here (ovdje). near (blizu). sometimes (ponekad). out (iz). then (tada). late (kasno) i dr. (o ito. oni mogu: izmjeniti smisao re enice: Obviously. Slo eni prilozi su: a great deal (mnogo). ne mogu sve znati) izmjeniti prijedlo nu frazu: It's immediately inside the door. (to nije istina uprkos tome to je on rekao) PRILOZI ± ADVERBS Prilozi su rije i koje pobli e ozna uju glagole. ever (ikad).regarding . why (za to). many (mnogi). never (nikad). (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. quietly (mirno).what have you done regarding this report? ( ta ste u inili u vezi sa ovim izvje tajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv.badly (lo . quickly (brzo). early (rano). (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste. down (dole). less (manje) i dr. too (previ e). Pore enje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj pore enja na sljede e na ine: . (John pri a glasno) She never smokes. soon (uskoro). up (gore) i dr. most (najvi e). enough (dovoljno). (ona nikad ne pu i) uz pridjev: He is really handsome. far (daleko). Po svom zna enju prilozi se dijele na: priloge za vrijeme: always (uvijek). at last (najzad) itd. priloge za koli inu: more (vi e). pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. loud (glasno). pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije. at least (bar). (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister.

farthest. kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj na in to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more". (mi pa ljivo u imo priloge) UZVICI ± INTERJECTIONS Uzvici mogu izra avati: .best .to buy dear . near (blizak) .longest (dugo . (sada emo u iti priloge) u sredini (izme u subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs.more beautifully .longer .du e.to speak loud . naporan) ..better . (mi esto u imo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.). Nepravilno se porede sljede i prilozi: well (dobro) badly (lo e) much (mnogo) little (malo) near (blizu) far (daleko) late (kasno) .)..to charge high .less .to copy fair .more .farther.nearly (skoro).to stop short .later . jednoslo ni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er".most beautifully (lijepo .worse ..nearer .wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati isto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho) (pribli iti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) ( iroko otvoren) Napomena: kada ovi prilozi dobiju prilo ki nastavak "ly".to sing right .nearest. beautifully . last Ina e. next .hardly (jedva). U engleskom jeziku ima vi e pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag.latest.to speak loud .to work hard .worst .least . furthest .to draw near .to sell cheap . pravilan) false (la an) hard (te ak) high (visok) loud (glasan) low (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide ( irok) . a za superlativ rije "most". oni esto mijenjaju smisao: hard (te ak.most . further .to play false . skup) fair (lijep..dvoslo ni i vi eslo ni prilozi. u pore enju priloga va e sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve. a superlativ nastavkom "est": long .ljep e. Prilog mo e imati tri polo aja u re enici: na po etku (prije subjekta): Now we will study adverbs.

(do ao je da bi uo vijest) as much as .or . (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio ured) since . or (ili). when (kada)..ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obra anje pa nje: behold! lo! see! holla! help! hark! ( uj) hold! I say! attention! wait! come on! hear.We saw him before he left his office. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether .As soon as he came we called his father.. (ne znam da li da idem ili ne) because . (odavno se nismo vidjeli) until..Neither he or his sister knew this lesson. Glavni veznici i njihova upotreba: before ..I have read as much I had time.Either you or your brother must go. (ne u to da uradim ako nije potrebno) in order to . hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro). (ne volim to jer je isuvi e zamorno) ZAMJENICE ± PRONOUNS U engleskom jeziku zamjenice se dijele na: .You may keep this book as long as you want. though (iako) i dr.and .He knows that I was right.We all waited until the rain stopped.He came in order to hear news. (svi smo ekali dok ki a nije prestala) as soon as .I don't like it because it's too tiresome. zavisne (subordinative): that (da). ( itao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) .. (mo ete zadr ati ovu knjigu koliko god elite) either.I don't know whether to go or not.Both you and I think so.He did it as well as he could. but (ali).I am not going to do this unless it is necessary.. although he wouldn't admit it.u enje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha.nor . if (ako). ( im je do ao pozvali smo njegovog oca) as well as . yet (ipak) i dr. (on je to u inio onako kako je on mogao) as long as .It was a long time since we met. (ili vi ili va brat morate i i) neither. good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo) VEZNICI ± CONJUNCTIONS Prema funkciji u re enici veznici se dijele na: dopunske (coordinative): and (i). till . (oboje mislimo tako) unless .

Personal Pronouns Li ne zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom pade u: I (ja). isn't it? (hladan je dan. b) u etvrtom pade u: me (mene). to read ( itati) i jo nekih. (izgleda mi da emo imati ki u) Zamjenica "it" se tako er mo e upotrijebiti da se uvede subjekat re enice: It was not difficult to understand him. (nisam mu ni ta rekao) I said to him nothing. to me. them (njih) u mno ini. Drugi pade kod li nih imenica pravi se pomo u prijedloga "of". (ne emo tra iti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. he.it (njega-nju-njega) u jednini.Possessive pronouns Povratne zamjenice . (vi i je od mene) Zamjenica "it" mo e se upotrijebiti i kao bezli na zamjenica. with you.her. tre i pomo u "to" i esti pomo u with s oblikom etvrtog pade a: of me. Poslije glagola: to tell (kazati). (ka u da je nesretan slu aj bio neizbje an) U obi nom govoru se u ovakvim slu ajevima mo e upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. we (mi). (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? . onda ne uklju ujemo: We are not going to ask you to go. U tom slu aju prevode se sa ljudi (uop e). (ne mo e se pretpostaviti da sve znate) . Kod glagola "to say" (re i) prijedlog "to" se mora pisati. with me. prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta. you (tebe). to send (poslati).it (on-ona-ono) u jednini. to bring (donijeti).Li ne zamjenice . to you. you (ti).Indefinite pronouns Li ne zamjenice .Me (ko govori?) etvrti pade li ne zamjenice se tako er upotrebljava umjesto prvog pade a u pore enju iza rije i "than": He is taller than me.Reflexive pronouns Pokazne zamjenice . bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. zar ne) It seems to me that we shall have rain.Interrogative pronouns Relativne zamjenice . of you. to write (pisati). ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu). to throw (baciti). to sell (prodati).Demonstrative pronouns Upitne zamjenice .Relative pronouns Diobne zamjenice . you (vas). a kad upotrijebimo zamjenicu "they". (nije bilo te ko razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat do ao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodre ene zamjenice i imaju zna enje neodre ene zamjenice "one". you (vi) i they (oni-one-ona) u mno ini. to give (dati).she. i us (nas). him. (nisam mu ni ta rekao) etvrti pade li ne zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog pade a u obi nom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. uklju ujemo lice koje govori. Kad upotrijebimo zamjenicu "we".Personal pronouns Prisvojne zamjenice . koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day.Distributive pronouns Neodre ene zamjenice .

(takvo je moje mi ljenje. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom zna enju: This is not true. (to nije istina). themselves (oni sami) za mno inu.Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam. ovo) za bli e predmete ili lica u jednini.a. to dress one's self (obu i se) Povratna zamjenica mo e se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself (sam sam to u inio. ili u izrazu: as for myself ( to se mene ti e). and where is yours (a gdje je va a) . dalji po redu). ourselves (mi sami).Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj. such are his words. ti li no). that (onaj.a.a. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice. ona.pris. Prisvojne zamjenice slu e za odgovor na pitanje iji. bez i ije pomo i). ( iji je ovo e ir? moj je) Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se tako er u naro itim izrazima koji prave dvostruki pade : a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamjenica eli naglasiti. the former (pre a nji. o) i the same (isti).e). these (ovi. takve su njegove rije i) the same to you (tako er i vama). himself (on sam). ova) za bli e predmete ili lica u mno ini. ija. . raniji).e). his (njegov). yours (tvoj. herself (ona sama). ove. ours (na .e). ono) za dalje predmete u mno ini. a. yourself (ti sam. upotrijebiti "my own": This book is my own. (li no on je u inio to herojsko djelo). Pokazne zamjenice . hers (njen). ova.a. theirs (njihov.e).Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj.prisv. the latter (zadnji. Povratne zamjenice . yours (va . Such i the same imaju isti oblik u mno ini: Such is my opinion.a. li no ja). prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) .Prisvojne zamjenice . ije: Whose hat is this? It is mine. yourselves (vi sami). Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u re enici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. zamjenica. mo e se umjesto prisvojne zamjenice "mine". pridjev. itself (ono samo) za jedninu. its (njegov) u jednini.e) u mno ini. one i ones. zatim such (takav. "One's self" ili "oneself" je neodre eni oblik i upotrebljava se kad je objekat u re enici "one" ili kad je glagol u re enici bezli an: to wash one's face (oprati ne ije lice).

pad. Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever. what colour is your bag (koje je boje va a torba). pad. I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali). whom do you see (koga vidite). "Whom" se mo e izostaviti: . kojega) 3.kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat). onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring ( ta dolazi poslije prolje a). what ( ta) 2. but. with what ( ime) Promjena zamjenice "which": 1. pad. pad. whatsoever. pad. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom k erkom koja je u iteljica). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je va a). whom (koga) 5. onda su to pridjevi (which . pad. which. with which (s kojim) "What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want ( ta ho ete). as. Relativne zamjenice . whichever. what .Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who. which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je va a sestra). Upitne zamjenice . which (kojega) 5. pad. of which (kojega) 3. pad. whosoever. whichsoever. what ( ta) 5. Promjena zamjenice "who": 1. whatever. pad. Ako su "who" i "what" predmeti u re enici. whose ( iji. pad. what i which.Zamjenica "the same" mo e se poja ati sa "the very same" (ba taj isti). that. with whom (s kim) Promjena zamjenice "what": 1. pad. pad. what. who (ko) 2. "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko ivi u va oj ku i).Relative pronouns Relativne zamjenice su: who. to whom (kome) 4. Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica. which (koji) 2. to which (kojemu) 4. pad. what is this made of (od ega je ovo napravljeno). to what ( emu) 4.koji. of what ( ega) 3. pad. pad.

"Which" se odnosi na stvari i na ivotinje: the house in which I live is in small street (ku a u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici). ivotinje i stvari. Relativne zamjenice se mogu poja ati rije ima "ever" ili "soever": whatever they do. ija je slava velika. nothing. everything. little. Zna i svaki od dvojice ili vi e njih uzeti posebno. something. the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva). Each se odnosi na lica. "Of whom" i "of which" dolaze poslije rije i na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac. anything. I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena). Umjesto "each other" mo e se upotrijebiti "one another": they help one another (oni poma u jedan drugoga). they are not right ( ta bilo da ine. "Which" se mo e odnositi i na cijelu re enicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno). none.the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju). "That" se odnosi na lica. jedan drugome itd. "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica. Diobne zamjenice . i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji). ivotinje i stvari. a zna e jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: . ivotinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dje ak koji vam je pokazao put je moj brat). much.poslije rije i: all. ivotinja i stvari. very: there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi). I know what you mean (znam ta mislite). only. any. . each other.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek poma u jedan drugoga). umro je). Kad je "that" predmet odnosne re enice mo e se izostaviti: the man you met is my father ( ovjek koga ste sreli je moj otac). some. "Whose" se odnosi na lica. neither. "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljep a slika koju sam ikad vidjeo). nisu u pravu). "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica. Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica. ivotinje i stvari. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). ivotinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj ku i mi ivimo). a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju). Each other ima uzajamno zna enje (jedan drugoga. either.Distributive Pronouns Diobne zamjenice su: each. poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pro itao sa stvarnim zanimanjem). "Which" se mo e izostaviti kad je objekt u etvrtom pade u: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). "What" kao odnosna zamjenica zna i "ono to": tell me what you want to know (ka ite mi ta elite znati).

the house is empty. nekoliko little malo a little ne to malo many. bilo ko neko. "Some" ozna ava dio koji je uzet iz cjeline. any neki. "Either" i "neither" su tako er i veznici.either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi u enik pro itat e pri u kako treba). nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba Samo pridjevski upotrebljavaju se: svaki (ako zna i cjelinu) no niko many a mnogi Samo samostalno se upotrebljavaju: every others something. Neodre ene zamjenice . Glagol stoji u jednini ili mno ini: all is correct (sve je ta no). ne to. bilo ko svako svako sve niko niko niko ni ta Neodre ena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve e do i). "All" zna i cjelinu.Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljede e neodre ene zamjenice: all cio. . koli inu ili stepen. "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica. svi su oti li). b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). svi few malo a few ne to. anything somebody someone anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing drugi ne to neko neko neko. all have gone (ku a je prazna. izvjestan broj. i u tom slu aju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac). much mnogo some. ivotinje i stvari. all is lost (sve je izgubljeno). Mogu se upotrijebiti u jednini ili mno ini.

Sve to je re eno za "much" i "many" va i za njihove komparative i superlative (more i most). ta e se ovjeku dogoditi).irrational . ali ja jo uvijek nikog ne vidim). "Many" se upotrebljava za neodre eni broj lica. ivotinje i stvari. dok je "some" ipak ograni en: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu ne to odvojiti). nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uop e). ivotinje i stvari i javlja se samo u mno ini: I suggested to go. but in vain (mnogo je bilo re eno.indirect . disbelive .beloved . I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga. drugi poslije nekoliko minuta). many people are said to have arrived but I still cannot see any (ka u da je mnogo svijeta stiglo. drugi su rekli da ostanem). ali uzalud). in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). radovi obojice su od velike vrijednosti). "Nobody" i "no one" zna e isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko.defend . others said I should stay (predlo io sam da odem. Glagol je samo u mno ini: many will come. there are many interesting books here."Any" ima neodre eno zna enje.ashore .disarm . another after some minutes (jedan je stigao odmah. "Both" se upotrebljava za lica. "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica. "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koli ina. Zna i neko neodre eno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said.PREFIXES & SUFIXES Prefiksi Prefiksi koji se naj e e upotrebljavaju: un dis ill in ir non .illiterate . and still more will leave (mnogi e do i. ivotinja i stvari.disagree. unwell .unwise. uzet u neke). ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once. two artists have exhibited their paintings. PREFIKSI I SUFIKSI . "One" se upotrebljava za lica u jednini. "Another" se upotrebljava za lica. nijedna osoba. Glagol je uvijek u mno ini: both came to see me (oboje su do li da me vide).non-stop Ostali prefiksi: a be de dis . "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ni ta): nothing has been said about this (ni ta nije re eno o tome). ali jo vi e njih e oti i). works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike.

en ex fore out inter mis post pre pro re over sub .outline . procese. -arian. -ent (Bosnian) (optician. deminutive.protect .explain . dentist) (assistant. koji vr e radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician. kvalitet.overload .submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica: sufiksi koji ozna avaju nacionalnost. -ics -age -ion -ing -tion -ssion -sion -ism -ment -ness -ship -sure -ture -ity -y Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -able. mjesto: -ance. conductor.international . -ible (distance. flexible) . -or. Croatia. librarian. uslov.reform . Serbia) (statistics) (village) (union) (fighting) (construction) (session) (division) (racism) (document) (happiness) (friendship) (measure) (furniture) (rapidity) (muddy) (considerable. predmete. stanje.enlarge .foreground .post-ware . nauke. -ence -hood -ia -ic. student) sufiksi koji ozna avaju apstraktnost.prepare . pripadnost odre enoj grupi ljudi ili predmeta. -orian -er.misundrerstood . historian) (reader. sentence) (neighborhood) (Bosnia. -ist -ant.

odnosno rasporedu rije i u re enici. Engleski jezik je veoma precizan u redu. -ious -y -some -like -th. -ical -ant. My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). -d -ish -en -ern -ward Sufiksi za obrazovanje glagola: (equal. final) (social) (economic. third) (girlish) (golden) (southern) (northward) -ate -ed -en -fy. (moja k erka ita novine veoma pa ljivo u svojoj sobi svaki dan) . independent) (immediate) (Bosnian) (effective) (hopeful) (helpless) (friendly) (famous. jer od toga zavisi jasno a i ta nost izra avanja misli. -ent -ate -ian -ive -ful -less -ly -ous. zato se njihovo zna enje esto odre uje mjestom na kojem stoje u re enici. various) (ready. pa predikat (P). physical) (distant.Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za pade e (osim za genitiv). zatim objekt (O) i na kraju dolaze prilo ke odredbe za na in (PN). -ify -y -ply -ize -ing -er -ish -el -le Sufiksi za obrazovanje priloga: (dictate) (trained) (darken) (magnify) (occupy) (supply) (mechanize) (living) (glitter) (furnish) (snivel) (crackle) -ly (slowly) -side (inside) -wards (inwards) -wise (likewise) -ward (forward) Red rije i .-al -cial -ic. Na prvom mjestu je subjekt (S). mjesto (PM) i vrijeme (PV). gloomy) (tiresome) (childlike) (sixth.

(sun ano. Zarez . te se koristi u potpisu poslije rije i: Yours truly. hokej. Jack Brown . jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. ako zadnje slovo skra enice nije isto kao i kod skra ene rije i: Co.Ta ku ne koristimo kod skra enica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skra ene rije i: Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint) Ova pravila o skra enicama ne slijede svi. i sli nih primjera. hockey. ona je "tamno zelena".kompanija) etc. Trava nije "zelena" i "tamna". Zarez prije zadnje rije i se ne mora pisati. and football in high school. zar ne?) . (company . (et cetera . i nogomet u koli) .Zarez razdvaja dva ili vi e pridjeva. koji dolaze jedan za drugim.i tako dalje) . me utim u engleskom to nije mogu e jer nema razlike izme u subjekta i objekta.Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka re enice: You locked the car.Koristimo ga da razdvojimo tri ili vi e rije i pri nabrajanju.The full stop or period Zarez .The full stop or period .Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke.The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih rije i.Ta ku stavljamo na kraj re enice: She is sleeping. Znaci interpunkcije ± Punctuation Ta ka . . (bio sam u Engleskoj) . preporu uje se da budete doslijedni. da izme u "dark" i "green" nema zareza. cool day was perfect for lying in the dark green grass. ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni zna enje re enice: The sunny. (ona spava) I was in England. i ponekad predstavlja pitanje stila.U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red rije i u gornjoj re enici a da smisao ostane jasan. . John played handball. message message message Best wishes. toplo vrijeme je bilo odli no za izle avanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite. Me utim.The question mark Ta ka . fraza i klauza u re enici. pi ite je u cijelom tekstu. Yours sincerly.The semicolon Upitnik . (John je igrao u rukomet.The comma Dvota ka . ako odlu ite pisati ta ku poslije Ltd. Best wishes itd.Ta ku koristimo u skra enicama. Dear Jane. didn't you? (zaklju ao si auto.The colon Ta ka-zarez .

izlaze i iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega) Texans. are often the subject of jokes. osoblje je poslu ilo kafu i kola prije nego su svi oti li doma) Primjetite da nema zareza izme u "coffee" i "cake". department stores. (Eddie e.prije uvo enja liste pri nabrajanju: They must have: books. for. yet. but. su esto predmetom ale) Eddie will. . thus. Ta ka-zarez . yet): People are usually willing to give advice. (ljudi obi no rado daju savjete.poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu: Dear Ms. (njegovi motivi su jasni. for. ako one sadr e zarez: . therefore. Weiner: .): Today people can buy what they want from supermarkets. putovati u Rusiju) Dvota ka . nor. (kada je sastanak bio zavr en. in spite of my wishes.prije formalnog pitanja u re enici: The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (po eo je sastanak rije ima: "rat je pred nama!") . so) razdvaja dvije nezavisne klauze: Ron wore cowboy boots. then. when such conveniences did not exist.M. nevertheless.prije klauze koja dolazi poslije re enice i daje njeno obja njenje: His motives are clear: he intends to become a dictator.Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over. and discount stores. te izraz uba en u re enicu koji ne donosi neku presudnu informaciju: On my way to school.da se posebno nazna i va na rije u re enici: King Midas cared for only one thing: gold. uprkos mojim eljama. as you know.izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and. etc. .izme u dvije nezavisne klauze (re enice) koje su povezane sa veznim prilogom (however. or. kao to znate.pri pisanju podataka: Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P. I met three of my classmates coming out of the subway.Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato) .izme u rije i koje nabrajamo.The colon Dvota ka se koristi: . (Oni moraju imati: knjige. (Ron je nosio kaubojske izme. and Jeff wore tennis shoes. so. nor. on nastoji postati diktator) . people depended on general stores and peddlers. travel to Russia. but. mnogo su manje zainteresirani da ih prime) . but in Colonial days. zato to zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze. moreover. or.The semicolon Ta ku-zarez koristimo: . the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. furthermore. papire i olovke) . a Jeff je nosio tenisice) .. they are much less inclined to take it. (na putu prema koli.Zarezom se odvaja uvodna fraza. papers and pens. (teksa ani.

zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet. James Joyce. Lista naj e ih imenica koji imaju nepravilne oblike u mno ini Singular Plural .Irregular Plural Nouns Iako obi no dodajemo -s na kraju imenica da napravimo mno inu neke imenice u engleskom jeziku imaju nepravilne zavr etke. Tako mno ina imenice party je parties. (upitao sam sestru ima li sastanak) Imenice sa nepravilnim oblikom u mno ini . Upitnik . The instructor asked the students what they were doing. should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu.The newly elected officers of the group are Thomas Mann. vicepresident. president. and Leo Tolstoy. (u itelj je pitao u enike ta e raditi) I asked my sister if she had a date. secretary. treasurer. Emily Dickinson.The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. imenice quiz je quizzes i sl.

abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes .

try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women .